Privredna Komora Kantona Sarajevo - Glasnik · 2018. 6. 6. · periodična provjera Sistema upravljanja kvalitetom • Konkretni prijedlozi za unapređenje poslovanja između Sarajeva

GlasnikPrivredne komore Kantona Sarajevo

104mart/april 2014.

IZ SADRŽAJA:

• Uspješno provedena periodična provjera Sistema upravljanja kvalitetom

• Konkretni prijedlozi za unapređenje poslovanja između Sarajeva i Goražda

• Okrugli sto: „Sposobnost savladavanja izazova prvog zaposlenja i kompetentnost IT kadra“

• Zajednički projekat Moje Banke, BH Telecoma i ASA grupacije «Moj svijet»

• 26. Međunarodni sajam knjige u Sarajevu «Riječ - knjiga - univerzum»

• Pregled sajmova u zemlji i svijetu

• Edukacija u Komori• U junu izbor 100 najvećih

kompanija u Bosni i Hercegovini

• Legislativa

• INFORMACIJA O OSTVARIVANJU VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE PRIVREDE KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD I - III 2014. GODINE

Nova legislativa ukida benefite izvoznicima?!

GLASNIK 104 III-IV 2014

Domaći izvoz i investicione aktivnosti se po svaku cijenu moraju održati, olakšati i razvijati do ulaska Bosne i Her-cegovine u Evropsku uniju, što bi trebao biti prvorazredni državni i politički cilj. Iz tih razloga itekako je važno zadr-žati postojeće porezne olakšice za izvoznike, istaknuto je na proširenoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo, održanoj 21. aprila 2014. godine, na ko-joj je razmatran Nacrt Zakona o porezu na dobit u Fede-raciji BiH. Pored članova UO, sjednici su prisustvovali i pred-stavnici resornih ministarstava u Vladi Federacije BiH i Kantona Sarajevo, članovi Skupštine Komore i Nadzornog odbora, kao i jedan broj kompanija. Hajrudin Hadžimeha-nović, pomoćnik ministra u Sektoru za poreznu politiku i javne prihode u Ministarstvu finansija FBiH bio je uvodni-čar za tačku Dnevnog reda koja se odnosila na Nacrt Zako-na o porezu na dobit. Novi prijedlog Zakona predviđa ukidanje pore-znih olakšica izvoznicima i investitorima, što je poslovnom sektoru, kako je to istaknuto u diskusiji, neshvatljiv i ničim opravdan korak unazad u stvaranju povoljnijih uvjeta za izvozne aktivnosti, domaće i strane investicije i proizvod-nju. Ukidanjem dragocjenih benefita koje su imali izvoznici, a pogotovo strani investitori, a koji su sadržani u važećem Zakonu o porezu na dobit, moglo bi se direktno utjecati na smanjenje izvoza, povlačenje domaćih i stranih

investitora, još veći pad industrijske proizvodnje, smanje-nje broja zaposlenih, sa brojnim negativnim posljedicama. Iz tih razloga su dopune koje predlaže poslovni sektor ne-ophodne. Privrednici nisu prihvatili obrazloženje da je uki-danje odredaba koje se odnose na porezne olakšice za izvoznike uvjetovano od strane Međunarodnog monetar-nog fonda. Obrazloženje predlagača zakona da je MMF zahtijevao ovakve izmjene ocijenili su lošom argumenta-cijom, tim prije imajući u vidu da je uloga MMF-a da nad-zire finansijski sistem i pruža tehničku i finansijsku pomoć i podršku, a nikako da destimulativnim mjerama usporava privredni razvoj, investicije i zapošljavanje.

Proširena sjednica Upravnog odbora Komore

Nacrt Zakona o porezu na dobit ukida benefite izvoznicima Upravni odbor razmatrao i Nacrt Plana upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2013-2018.


3

Dat je i niz drugih prijedloga, primjedbi i mišljenja na predloženi tekst zakona, među kojima je i prijedlog da se porez na dobit ukine za narednih pet do deset godina dok se u državi ne stvore bolji uvjeti za poslovanje, a kako bi se održala postojeća proizvodnja i izvoz, te povećao in-teres investitora da ulažu u nova radna mjesta. Ukoliko prethodni zahtjevi ne budu prihvaćeni predloženo je da se u tekstu zakona doda novi član po ko-jem bi se od prikupljene dobiti po osnovu ovog poreza iz-dvajalo 30% u poseban fond za zaštitu čovjekove okoline. Tim sredstvima privrednicima bi se omugućilo finansira-nje ekološko prihvatljivih projekata, što bi dalje utjecalo na ekonomski rast privrednih subjekata, a ujedno bi svr-stalo Bosnu i Hercegovinu među države koje imaju čistu i zdravu životnu sredinu. Iako je ovaj zakon u odnosu na ranije zakone krei-ran tako da minimizira mogućnosti manipulisanja iskaziva-nja dobiti, način na koji je koncipiran nameće zaključak da on ima čisto fiskalni karakter s ciljem povećanja budžet-skih sredstava, ne vodeći pri tome računa da on treba da ima i podsticajni karakter, tim prije što direktno zadire u donošenje odluka vezanih za pokretanje novih investicija. Prihodi po osnovu poreza na dobit rastu iz dana u dan i trenutno ovi prihodi učestvuju u ukupnim direktnim pri-hodima sa 30% u FBiH. Također, u raspravi je ukazano i na neophodnost izmjene člana 15. Nacrta koji reguliše kada se potraživanja smatraju sumnjivim i spornim ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća ili ako je obveznik podu-zeo bar jednu od mjera za naplatu tih potraživanja. Rasprava je ponukala pojedine govornike da se osvrnu i na veoma lošu situaciju u državi i cjelokupnoj pri-vredi. Dobrim dijelom ovakvoj situaciji doprinijelo je i to da danas ne postoji jedinstvena strategija razvoja u kojoj bi proizvodnja imala prioritet, pa tako iz dana u dan bilje-žimo pad proizvodnje, gašenje firmi i otpuštanje radnika. Iz ovih i drugih razloga, ocjena je da je neophodno pokrenuti jedinstvenu reformu poreskog sistema kojom se radikalno mijenja sadašnji sistem poreza i doprinosa sa ciljem rasterećenja privrede, povećanja konkurentno-sti i izvozne sposobnosti domaćih firmi, bržeg privlačenja investicija (stranih i domaćih), bržeg osnivanja novih pri-vrednih subjekata, bržeg zapošljavanja i sigurnijeg finansi-ranja budžeta i socijalnih fondova. Raniji prijedlog Komore da se pokrene jedna ova-kva poreska reforma naišao je na veliko razumijevanje i podršku privrede i akademske zajednice, međutim još ne postoji politička volja za njenu provedbu. Osvrt u raspravi dat je i pitanjima daljeg razvoja turizma, kao obećavajuće privredne grane, uz naglasak da se turizam sve više u svijetu akceptira kao izvozna grana, što u BiH nije slučaj. Kako je realna procjena da prijedlog Zakona o po-rezu na dobit neće doći u parlamentarnu proceduru prije 2015. godine, iz Ministarstva najavljuju da će se u među-vremenu raditi na traženju najoptimalnijih rješenja. Ovo su razlozi više da se prijedlozi komorskog sistema detaljno razmotre, te u konačnici prihvate, u protivnom ovaj zakon

će predstavljati novo opterećenje za privredu. Kako to ističu iz Ministarstva finansija FBiH, cilj donošenja ovog zakona je uklanjanje postojećih nedosta-taka, usaglašavanje sa drugom legislativom, kao i elimi-nisanje diskriminacije među pravnim osobama, odnosno obveznicima poreza na dobit. Prijedlozi poslovnog sektora su im razumljivi, a Komora očekuje da oni budu i prihvaće-ni. Ovom prilikom, zatraženo je i pokretanje inicija-tive za uspostavu ravnopravnog odnosa u komunikaciji privreda - državne institucije. Razlog tome je što privred-ni subjekti dostavljaju sve izvještaje prema institucijama besplatno na način i u rokovima predviđenim zakonom. Privrednici traže da i nadležne institucije, na zahtjev pri-vrednih subjekata svoje podatke dostavljaju bez naknade, a koji su im neophodni u njihovom poslovanju. Primjer za to je da privrednici moraju uplatiti Agenciji za statistiku 30,00 KM po izvještaju za podatke koji se koriste u njiho-vim analizama za obavljanje poslovne djelatnosti.

Uspostava integriranog sistema upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo

Na sjednici je razmatran i Nacrt Plana upravlja-nja otpadom KS za period 2013-2018. Uvodne napomene dala je Zijada Krvavac, pomoćnica ministra u Sektoru za zaštitu okoliša Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i ujedno u ime Ministarstva izra-zila zahvalnost što je Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala raspravu o Nacrtu Plana upravljanja otpadom KS za period 2013-2018. godinu, ovo tim prije što kod dru-gih subjekata nije iskazan sličan interes. Plan je operativni dokument koji sadrži opis po-stojećeg sistema upravljanja otpadom i mjere koje teže unapređenju sistema kako bi se dostigli strateški cilje-vi Federalne strategije zaštite okoliša, Federalnog plana upravljanja otpadom i usklađenost sa domaćom i EU legi-slativom iz oblasti upravljanja otpadom. Planom se tretira upravljanje komunalnim, industrijskim i specijalnim otpa-


4

dom. Strategijom se definiše krovni cilj, kojim se želi postići zaštita okoliša, promocija i podsticanje održivog korištenja resursa, kroz uspostavu integriranog sistema upravljanja otpadom. Ostvarenje krovnog cilja postiže se realizacijom strateških ciljeva, a to su: smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastruktu-re za integrirano upravljanje otpadom, smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije ko-rištenje resursa, osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir i osiguranje sistematskog praćenja parametara za ocjenu stanja okoliša. Za izradu PUO KS odabran je češko-bosanski kon-zorcij kompanija Geotest a.s. Brno i Geotest d.o.o. Saraje-vo, koji je realizaciju aktivnosti započeo u novembru 2012. godine. Ocjena je da Sarajevski kanton ne može biti zado-voljan postignutim rezultatima u osavremenjavanju meto-da i načina upravljanja otpadom, naročito komunalnim ot-padom. Ključni problemi su nepoštivanje regulative, loša povezanost između institucija koje se bave ovom proble-matikom, ne postoji ni jasna odgovornost, kao ni svijest građana, a tu je i loša evidencija o reprodukciji otpada. No, adekvatnim korištenjem kadrovskih i drugih resursa može se napraviti nova vrijednost od otpada i u tom prav-cu će se usmjeriti dalje djelovanje. Namjera u Kantonu je da se sačini i registar na osnovu kojeg bi se mogla adekvat-no pratiti reprodukcija otpada. Kako je Plan od izuzetne važnosti za privredni sek-tor, gđa Krvavac je sugerisala da se ozbiljno razmotre mo-gućnosti i šanse upravljanja otpadom u pravcu razvijanja privrednih potencijala i biznisa. Ovo je branša koja se sve više profilira u KS i oni bi zasigurno morali pronaći svoj in-teres u okviru rada Privredne komore Kantona Sarajevo. Diskutanti su podržali donošenje ovog Plana. Čla-novi Komore su imali priliku da dostave Stručnoj službi Ko-more svoje prijedloge, primjedbe i sugestije i oni su dati amandmanski, te će zajedno sa prijedlozima iz rasprave, kao i prijedlozima koji budu naknadno dostavljeni, biti do-punjeni i upućeni Ministarstvu prostornog uređenja i za-štite okoliša KS. Uz akcenat da su okolinski propisi danas veoma važni i da su oni ujedno i ekonomski propisi, data je za-mjerka što se ovim pitanjima bave jedino ministarstva zaštite okoliša, dok se ostala ministarstva, kao što su mini-starstva za energiju, za privredu i druga relevantna mini-starstva ne bave ovim krucijalnim pitanjima. Kada je u pitanju problem odlaganja tečnog otpa-da, istaknuto je da je u toku rekonstrukcija postrojenja u Butilama (završetak planiran do kraja 2015. godine) koje je ujedno i glavni gradski prečistač. Planirano je da se u ovom postrojenju istrovremeno osigura tretman masti i ulja, kao i otpada koji se producira u smislu tečnog otpa-da. Otpad, koji u sebi ima dosta primjese vlažnosti i teku-ćih karakteristika, tretirat će se kroz postrojenja za otpad-ne vode što je okolinski adekvatno rješenje. Što se tiče korištenja otpada u okolinske svrhe, Planom se po prvi puta spominje izgradnja postrojenja za

spaljivanje otpada u KS, koje je itakako potrebno s obzirom na predviđanja da će ogroman problem biti zbrinjavanje dehidriranog mulja iz postrojenja u Butilama (oko 19.000 t godišnje) koji se više neće moći odlagati na deponiji, kao što je to bio slučaj u predratnom periodu kada je ovo po-strojenje radilo. Nova regulativa je veoma rigorozna i po pitanjima upotrebe mulja u poljoprivredne svrhe. S namjerom što bolje iskorištenosti otpada, pri-stupit će se izradi studije izvodljivosti da se na lokalitetu u Butilama instalira spalionica, u kojoj bi se spaljivao mulj i određena vrsta sagorivog otpada, a ujedno bi se produci-rala i električna energija. Postojeći Pravilnik o ambalažnom otpadu se naža-lost ne implementira na odgovarajući način. Pet-ambalaža u značajnom procentu čini sastavni dio komunalnog ot-pada, te će se po usvajanju Plana pristupiti izradi zakona o upravljanju komunalnim otpadom. Važna je i izgradnja infrastrukture bez koje se ne može zamisliti jedan kvalite-tan sistem upravljanja otpadom, a u tom pravcu će se vrlo brzo morati uspostaviti i sistem selektiranja otpada. U diskusiji je istaknut i problem izgradnje postro-jenja odlaganja opasnog otpada i sugerisano je da kada je u pitanju generalno zbrinjavanje otpada da se u iznalaže-nju rješenja koriste pozitivna iskustva iz regije. Zatražena je dopuna tačaka u Akcionom planu, tako da se u nosioce aktivnosti uvrsti i Privredna komo-ra Kantona Sarajevo. U skladu sa Zakonom o privrednim komorama „Službene novine Federacije BiH“, broj 35/98 i 34/03, članom 11. a u vezi sa članom 9. Komora je ovlašte-na da organizuje sistem poslovnih informacija i edukaciju kadra u privredi za sticanje inovativnih i drugih znanja, sa-mostalno i zajedno sa drugim komorama. Najavljeno je da će Ministarstvo za prostorno ure-đenje i zaštitu okoliša uskoro raspisati poziv za dodjelu pripadajućih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH, i sugerisano je članovima Komore da apliciraju za ova sred-stva sa svojim projektima.


5

Uspješno provedena periodičnaprovjera Sistema upravljanja kvalitetomNakon 13 godina primjene standarda ISO 9001:2000/ISO 9001:2008 u poslovanju Privredne komore Kantona Sarajevo, kra-jem aprila tekuće godine uspješno je provedena periodična pro-vjera sistema upravljanja kvalitetom od certifikacijske kuće Det Norske Veritas Adriatica. Izvještajem certifikacijske kuće potvrđeno je da je dugogo-dišnja primjena sistema upravljanja kvalitetom u Komori rezultira-la vrlo učinkovitim konceptom organizacije rada i da odgovarajuća kontrola procesa omogućava kontinuirano pozitivno poslovanje.Među pozitivnim pokazateljima istaknuto je i sljedeće:• Komunikacija sa komorama iz cijele regije;• Učinkovita saradnja sa ministarstvima i drugim državnim orga-

nima u smislu zastupanja interesa privrede i rješavanja tekućih problema;

• Dobra komunikacija sa članovima Komore. Komora i dalje planira u svom poslovanju primjenjivati zahtjeve standarda ISO 9001:2008 i provoditi kontinui-rana poboljšanja. Norma ISO 9001:2008 međunarodno je priznata norma uvedena od Međunarodne organizacije za standardiza-ciju (ISO) za sisteme upravljanja kvalitetom. Uspostava, primjena, certificiranje i stalno poboljšanje sistema upravljanja kvalitetom prema zahtjevima normi iz porodice ISO 9001 danas se koristi u cijelom svijetu i primjenjuje na sve vrste proizvodnih, uslužnih i upravnih organizacija bez obzira na njihovu veličinu i vrstu djelatnosti. Uspješno implementiran sistem upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 i poslovanje u skladu sa zahtjevima ove norme je opće prihvaćen način rada kojim se osigurava sadašnjim i budućim kupcima ili partnerima očekivan kvalitet proizvoda ili usluga. Ovom prilikom pozivamo sve naše članice i ostale privredne subjekte iz Kantona Sarajevo, koji nisu uveli sistem upravljanja kvalitetom prema međunarodnim standardima, da pristupe uvođenju ovih sistema, kako bi poboljšali svoje procese, poslovanje i obezbijedili da kontinuirano mogu ispunjavati zahtjeve svojih kupaca/korisnika.


6

U Goraždu je početkom marta 2014. godine održan skup privrednika Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na kojem je razgovarano o uvjetima privređivanja. Prisutni su bili, pored privrednika, članovi privrednih komora ova dva kantona i predstavnici lokalne vlasti i Privredne/Gospodarske komore FBiH, kao i jedan broj studenata. Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo i predsjednik Privredne komore Bosansko-podrinjskog kantona Dževad Terović potpisali su ovom pri-likom i Sporazum o saradnji dvaju komora, koji bi trebao dati smjernice za unapređenje poslovnih odnosa između ova dva kantona. Zajednička je ocjena da je konačno došlo vrijeme da prioritet na sjednicama izvršnih i zakonodavnih organa na svim nivoima u Bosni i Hercegovini budu rasprave o pri-vrednim temama, kao i stvaranju novih vrijednosti i novih proizvoda, te potreba za stvaranjem boljeg ambijenta za domaća i strana ulaganja, a time i potreba za daljnjim ra-zvojem kako ovih kantona, tako i Federacije BiH i države BiH. Tom prilikom Privredna komora Kantona Sarajevo podsjetila je na konkretne mjere koje predlaže poslovni sektor, a koje bi trebalo poduzeti da se stabilizuje situacija

u privredi Federacije BiH i da se zaustave negativni tren-dovi iz ranijih godina, što zahtijeva hitnu reakciju vlasti. U suprotnom, ukoliko se nastavi smanjenje privrednih aktiv-nosti, ocjena je da će u ovoj godini biti još teže privređivati i moguće je očekivati dalje produbljivanje krize, sa nesa-gledivim posljedicama.

Sporazum o saradnji komora Sarajeva i Goražda

Konkretni prijedlozi za unapređenje poslovanjaDonijeti novu razvojnu strategiju za period 2014.-2020. godine, sa mjerama kojima bi se zaustavilo dalje produblji-vanje krize, stabilizovala privreda i stvorile osnove za dalji razvoj. Bosansko-podrinjski kanton, svijetao primjer u privredi Federacije BiH.


7

Neke od važnijih mjera kojima će se poboljšati uvjeti privređivanja su:

• Donijeti novu razvojnu strategiju za period 2014.-2020. godine, sa mjerama kojima bi se zaustavilo da-lje produbljivanje krize, stabilizovala privreda i stvorile osnove za dalji razvoj. Strategijom definisati zapošlja-vanje kao glavni strateški cilj i dati prioritet razvoju proizvodnih djelatnosti, kojima će se obezbijediti re-alizacija glavnog cilja.

• Hitno rasteretiti privredu od raznih fiskalnih i parafi-skalnih opterećenja, koja dolaze sa svih nivoa držav-nog organizovanja. Skoro sve privredne komore u FBiH su dale svoj doprinos prijedlozima za rastere-ćenje privrede i ti prijedlozi su već upućeni vlastima. Preovladava mišljenje da parcijalna rješenja u dome-nu fiskalne politike ne mogu dati odgovarajući rezul-tat, nego samo sveobuhvatna poreska reforma koja bi značajan dio fiskalnog opterećenja zarada prebacila na oporezivanje potrošnje.

• Poreskom reformom bi se radikalno promijenio sa-dašnji sistem poreza i doprinosa sa ciljem rastereće-nja privrede, povećanja konkurentnosti i izvozne spo-sobnosti domaćih firmi, bržeg privlačenja investicija (stranih i domaćih), bržeg osnivanja novih privrednih subjekata, bržeg zapošljavanja i sigurnijeg finansiranja budžeta i socijalnih fondova.

• Ekonomska analiza sugeriše da bi poreska reforma vodila efikasnijoj raspodjeli resursa, stimulisalo bi se zapošljavanje i proizvodnja, dok bi se destimulisali po-trošnja i uvoz. Promjena poreskog sistema bi pomogla da se ublaže najveće makroekonomske neravnoteže bh. ekonomije, a to su visok trgovinski deficit, visok nivo potrošnje i nizak nivo investicija.

• Rezerve u rasterećenju privrede postoje na svim ni-voima državnog organizovanja, od državnog preko en-titeskog nivoa do nivoa kantona, gradova i općina, i svako na svom nivou trebao bi hitno pokrenuti mjere u tom pravcu.

• Hitno bi trebalo pokrenuti mjere u borbi protiv galo-pirajućeg rasta nelikvidnosti privrednih subjekata, te pokušati osloboditi dio zarobljenih sredstava u nerije-šenim dužničko-povjerilačkim odnosima, putem mul-tilateralne kompenzacije, a paralelno s tim raditi na zakonskim rješenjima trajnog uklanjanja uzroka neli-kvidnosti.

• S obzirom na visok deficit u robnoj razmjeni sa ino-stranstvom, kroz veći obim regionalne privredne sa-radnje mogao bi se u značajnijoj mjeri smanjiti uvoz supstitucijom domaćih sirovina, repromaterijala, gotovih proizvoda i usluga. Iz iskustva je poznato da mnogi koji uvoze nemaju dovoljno saznanja o doma-

ćim proizvodnim mogućnostima.

• Ukoliko bi se naprijed navedeno realiziralo, te ako bi u narednom periodu došlo do odgovarajuće političke stabilnosti, realno bi bilo očekivati povećanje interesa za investicije i povećanje investicione sposobnosti do-maće privrede. To bi se pozitivno odrazilo, prije svega na povećanje proizvodnje i usluga, smanjenje deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom, osnivanje i otva-ranje novih privrednih subjekata i rast zaposlenosti, povećanje opće potrošnje i veći priliv budžetskih pri-hoda, a sve skupa bi utjecalo na poboljšanje standar-da stanovništva.

Da je to i moguće, svijetao primjer u privredi Federacije BiH je i Bosansko-podrinjski kanton, koji u protekloj godini bilježi značajne privredne rezultate.


8

U okviru projekta privrednih komora BiH „WeB – We En-force Businesses“ (sufinansiran IPA sredstvima EU) odr-žan je Okrugli sto o temi „Sposobnost savladavanja iza-zova prvog zaposlenja i kompetentnost IT kadra“ (Doboj, 24.4.2014. godine). Na Okruglom stolu učestvovali su predstavnici vlasti, regionalni partneri, akademska zajednica i kom-panije. U okviru plasirane teme istaknuti su problemi IKT kompanija kod zapošljavanja mladog kadra i njihovoj ne-spremnosti da se po završetku studija odmah uključe u radne procese. Nastavni programi na univerzitetima nisu usklađeni sa potrebama tržišta. U BiH nema podataka o potrebama tržišta rada, a na drugoj strani nema zakon-skog okvira o obaveznosti studentske prakse tokom školo-vanja, kao niti metoda kako realizovati tu praksu. Privredne komore po zakonu imaju ovlast u saku-pljanju i obradi podataka vezanih za usklađivanja oblika obrazovanja sa potrebama tržišta rada. Poruka ovog skupa je da zakonska legislativa koja se odnosi na obrazovanje

mora dublje definisati, mjesto i ulogu komorskog sistema na polju edukacije odraslih u sistemu formalnog i nefor-malnog obrazovanja. Zaključak svih prisutnih je da je, između ostalog, potrebna organizacija medijske kampanje, u okviru nad-ležnih ministarstava, kojom će se prezentovati potrebe za IT kadrom kao i prednosti te profesije (lakše zapošljavanje, prihodi veći od prosječnih), kako bi se aktiviralo društvo, te i na taj način prepoznale potrebe preduzeća, što bi do-velo ne samo do većeg i lakšeg zaposlenja mladog kadra, već i ukupnog prosperiteta na svim nivoima. Lider projekta WeB je Područna privredna komora Banja Luka, a partneri su: Privredna komora Kantona Sara-jevo, Privredna komora Unsko-sanskog kantona, Područ-na privredna komora Doboj, Privredna komora Federacije BiH, Privredna komora Republike Srpske, a u projekat je uključeno i 10 ostalih privrednih komora u BiH i Distriktu Brčko. Projektom se želi ojačati kapacitet privrednih ko-mora za učešće u političkom dijalogu i procesu donošenja odluka pri formiranju poslovnog okruženja u BiH za IKT preduzeća, kroz regionalnu razmjenu iskustava, unap-ređenje dijaloga sa donosiocima odluka, formiranje tije-la za lobiranje (udruženja) i podizanje svijesti o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u poslovanju. Aktivnosti projekta su usmjerene na podršku preduzeći-ma iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Međutim, koristi od projekta će imati i sve članice komora u BiH koje žele da unaprijede svoje poslovanje intenzivni-jom primjenom IKT.

Okrugli sto

Raskorak potreba tržišta rada i obrazovanja Ojačati kapacitet privrednih komora za učešće u političkom dijalogu i procesu donošenja odluka pri formiranju poslovnog okruženja u BiH za IKT preduzeća

Nova multifunkcionalna poslovnica koja omogućava sa-vremeni pristup proizvodima i uslugama Moje Banke, BH Telecoma i ASA grupacije otvorena je u Sarajevu počet-kom aprila tekuće godine. U moderno opremljenom ambijentu koji ispunja-va najnovije tehnološke standarde ove tri domaće kom-panije su se dodatno približile svojim kupcima i klijenti-ma. Najveća prednost ove poslovnice je što će korisniku omogućiti obavljanje više aktivnosti na jednom mjestu, uz maksimalnu efikasnost i dostupnost proizvoda/usluge. Na svečanom otvaranju simboličnog naziva „Otvori moj svijet“ u prisustvu poslovnih partnera i klije-nata obratio se Mirza Hurem, predsjednik Uprave Moje Banke, ističući kako na ovom mjestu, u srcu duhovnosti i

tradicije Sarajeva, u općini Stari Grad misija Banke se na-stavlja, a vizija dobija puni sjaj. „Kroz saradnju sa dvije naj-uspješnije domaće kompanije, BH Telecomom i ASA gru-pacijom, pokazujemo da domaće snage i domaći brandovi mogu i jesu garant napretka društvene zajednice u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da će biti više ovakvih projekata u budućnosti i da će saradnja koju smo napravili sa BH Te-lecomom i Općinom Stari Grad biti primjer uspješnosti iza koje stoji jasna vizija i jasni ciljevi kojima dokazujemo da je u Bosni i Hercegovini moguće kreirati i realizirati kvalitet-ne poslovne ideje.” Na otvaranju se prisutnima obratio i Ibrahim Had-žibajrić, načelnik Općine Stari Grad, koji je izjavio: „U vrije-me ekonomske krize širenje poslovne mreže Moje Banke,

Saradnja domaćih kompanija

Zvanično otvoren „Moj svijet“Zajednički projekat Moje Banke, BH Telecoma i ASA grupacije


BH Telecoma i ASA grupacije je ohrabrujući signal kako za građane tako i za privredu Općine Stari Grad. Mi ćemo i dalje nastojati da dobrom upravom privučemo i druge kompanije da svoje poslovanje prošire na našu općinu. Ujedinjenim snagama i BH Telecom je sada boga-tiji za još jednu poslovnicu i bliži svojim korisnicima. „BH Telecom je najveći telekom operator i najuspješnija bh.kompanija u zemlji, koja otvarajući još jedan telekom centar ispunjava misiju društveno odgovorne kompanije kojoj je u cilju da bude što bliža svojim korisnicima. Novi koncept poslovnog prostora koji danas otvaramo rezultat je zajedničnog opredjeljenja tri bh.kompanije da našem društvu omogućimo novi pristup u realizaciji njihovih po-treba“, rekao je Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma.

9

Više od 120 učesnika u Sarajevu prisustvovalo je sredinom marta novinarskoj konferenciji i predstavljanju međuna-rodnog promocijsko-informativnog projekta Evropske uni-je i Republike Slovenije pod nazivom »Kvalitetno, sigurno, sljedivo – peradsko meso EU porijekla«. Cilj projekta, koji će se u naredne tri godine odvijati u pet država jugoistočne Evrope, je da se potrošači informišu o sistemu vertikalno integrirane proizvodnje evropske peradarske industrije, koji osigurava da na stolove potrošača u EU stiže isključivo kvalitetno i sigurno peradsko meso, te ih upoznati sa she-mama kvaliteta, s kojima Evropska unija potiče ponudu proizvoda višeg kvaliteta s dodanom vrijednošću. U sklopu projekta potrošačima će biti dostupan web-portal www.mojenajmeso.ba, na kojem će se infor-misati o zakonima, propisima i postupcima koji se pri-mjenjuju u proizvodnji peradskog mesa u Evropskoj uniji, informisat će se o shemama kvaliteta zahvaljujući kojima potrošači EU imaju pristup proizvodima visokog kvaliteta, a ljubitelji dobre hrane pronaći će zanimljive savjete za pripremu jela od mesa peradi. „Potrošačima će biti podi-jeljeno i 200 000 primjeraka informativne brošure u kojoj su također predstavljeni standardi proizvodnje, te brojne druge aktivnosti. Prema riječima dr.sc. Midhata Jašića, profesora Tehnološkog fakulteta u Tuzli, pileće meso glavni je izvor bjelančevina koje su nam neophodne za normalno funkci-oniranje organizma. Prema preporukama Svjetske zdrav-stvene organizacije, piletina se nalazi u istoj grupi s ribom i orašastim plodovima, te je obavezni sastavni dio „zdravih jelovnika“. Meso peradi, a posebno piletina, kako u Evrop-skoj uniji, tako i u svijetu, u samom vrhu je po potrošnji, a prognoze najavljuju rast potrošnje i u narednom peri-

odu. Tako se i u BiH sve više ljubitelja dobre i kvalitetne hrane odlučuje za ovu vrstu mesa zbog njegovih brojnih kulinarskih, ali i zdravstvenih prednosti. Jedan od važnih ciljeva projekta je da se potrošači informišu koje oznake peradari stavljaju na ambalažu kako bi omogućili da po-trošač prepozna proizvode posebnog kvaliteta. Takve oznake su oznake evropskih i nacionalnih shema kvalite-ta, certificirane dobrovoljne oznake i sl. koje potvrđuju da proizvod ima posebne karakteristike i da je proizveden po posebnim postupcima proizvodnje i prerade što mu daje visok kvalitet, a potrošaču osim, garantovane kvalitete i proizvod s dodanom vrijednošću. Sa sistemom kvaliteta, sigurnosti i sljedivosti, i s uspostavljenim shemama kvaliteta i dobrovoljnim označa-vanjem Evropska unija osigurava potrošačima konzumira-nje bez bojazni, i u onoj hrani koja zbog svojih specifič-nih svojstava ili načina proizvodnje prevazilazi standardni evropski kvalitet. Projekt promocije će zahvaljujući obi-mnim aktivnostima značajno doprinijeti da se potrošači jugoistočne Evrope upoznaju sa zakonodavstvom EU i na taj način aktivno uključe u kreiranje prehrambene politike na domaćim tržištima.

Predstavljanje projekta »Kvalitetno, sigurno, sljedivo – peradsko meso EU porijekla« u Sarajevu

Meso peradi u samom vrhu po potrošnji u EUPotrošače jugoistočne Evrope upoznati sa zakonodavstvom EU i na taj način aktivno uključiti u kreiranje prehrambene politike na domaćim tržištima.


10

17. Međunarodni sajam privrede u Mostaru Mostarski sajam, s velikim brojem izlagača i bogatim programom, postao je privredi događaj od velike važnosti, a zna-čajem je prerastao granice Bosne i Her-cegovine, kazao je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović prilikom otvaranja Međunarodnog sajma privrede Mostar 2014. U svom govoru predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ka-zao je da su privredne manifestacije, po-put mostarskog sajma, prilika da se na jednom mjestu okupe poduzetnici i poli-tičari, potencijalni investitori, menadžeri i bankari, da se upoznaju, razmijene isku-stva i informacije, sklope nove ugovore i uspostave partnerstva. Mostarski sajam održan je od 8. do 12. aprila i unatoč iznimno teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, opravdao je očekivanja organizatora. Na ovogodišnjem izdanju sajma, sedamnaestom po redu, predstavilo se oko 700 izlagača iz 20 zemlja. Sajam se održava na oko 30 000 četvornih metara zatvorenog i otvorenog izložbenog prostora, u Slobod-noj zoni Hercegovina. Pored brojnih radionica, prezentacija, okruglih stolova te kulturnih i zabavnih sadržaja, u okviru Sajma održavaju se i četiri podsajamske manifestacije: Sajam turizma, Sajam knjige i grafičke industrije, Sajam vina i vinogradarske opreme te Sajam informacijskih tehnologija.

26. Međunarodni sajam knjige u Sarajevu

Riječ, knjiga,univerzumU kulturno-sportskom centru Skenderija u Sarajevu u perio-du od 23. do 28. aprila 2014. godine održan je 26. Međuna-rodni sajam knjige pod motom “Riječ - knjiga - univerzum”. Otvorenju Sajma prisustvovali su brojni bh. književ-nici, izdavači, predstavnici kulturnog i javnog života u BiH, ali i predstavnici diplomatskog kora u BiH. Organizator ovogodišnjeg Međunarodnog sajma knjige i učila je Centar Skenderija, a partneri su TKD “Šahin-pašić” i Udruženje izdavača i knjižara (UIK). Ulaz za posjeti-oce Sajma ove godine bio je besplatan. Posjetioci su imali priliku da se upoznaju s najnovijim, ali i da potraže neka starija izdanja knjiga, na štandovima više od 100 izlagača iz Bosne i Hercegovine, zemalja regiona, ali i cijelog svijeta.Sajamski sadržaj ove godine obuhvatao je: • promocije izdavačkih kuća, književnih dijela i autora,• organizaciju okruglih stolova na aktuelne teme iz obla-

sti knjižarstva i književnosti,• međunarodne susrete bibliotekara Slavista,• susrete sa laureatima književnih nagrada,• promocije kulturnih centara drugih zemalja,• uredsku opremu za školske radionice, informatičke ka-

binete i fonolaboratorije,• dodjele nagrada za više kategorija iz oblasti knjižarstva

i književnosti.


11

Preg

led

sajm

ova u

zem

lji i s

vijet

u MAJ

81. M

EĐU

NA

RO

DN

I PO

LJO

PRIV

EDN

I SA

JAM

Nov

i Sad

Srb

ija20

. – 2

6.05

.w

ww

.saj

am.n

et/li

ve/

I N T

E R

I O

/ E

X T

E R

I O

INTE

RIO

- 32

. međ

unar

odni

saj

am š

umar

stva

, drv

eta,

nam

ješt

aja

i unu

trašn

jeg

uređ

enja

EXTE

RIO

- 1. m

eđun

arod

ni s

ajam

pej

zažn

e ar

hite

ktur

e i

horti

kultu

re

Sar

ajev

o,

Bos

na i

Her

cego

vina

21. –

26.

05.

sken

derij

a.ba

ENER

GA

2014

– m

eđun

arod

ni s

ajam

ene

rget

ike

Tuzl

a,B

osna

i H

erce

govi

na27

. – 3

0.05

.w

ww

.tuzl

ansk

isaj

am.b

a

JUNI

INTE

R S

OLA

R E

UR

OPE

– n

ajve

ći s

vjet

ski s

ajam

sol

arne

in

dust

rije

Min

hen,

Nje

mač

ka04

.– 0

6.06

.w

ww

.inte

rsol

ar.d

e

CA

RR

EFO

UR

INTE

RN

ATIO

NA

L D

U B

OIS

– m

eđun

arod

ni

saja

m d

rvet

aN

ant,

Fran

cusk

a04

.– 0

6.06

.w

ww

.tim

bers

how

.com

SAN

201

4 –

18. m

eđun

arod

ni s

ajam

nam

ješt

aja

Ban

ja L

uka,

Bos

na

i Her

cego

vina

04.–

08.

06.

ww

w.b

anja

luka

fair.

com

DES

IGN

MIA

MI –

saj

am v

rhun

skih

diz

ajne

raB

azel

,Š

vica

rska

17. –

22.

06.

ww

w.b

asel

2014

.des

ignm

iam

i.com

Preg

led sa

jmov

a od

abra

la A

mira

Višn

jić, e

-mai

l:am

irav@

pksa

.com

.ba


12

INFORMACIJA O OSTVARIVANJU VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE PRIVREDE KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD I - III 2014. GODINE

Izvoz smanjen za 4,9%, uvoz povećan za 2,4%Osvareni deficit u KS iznosi 550 miliona KM, što predstavlja povećanje za 5,7% u odnosu na isti period prethodne godine

Prema podacima Vanjsktrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede Kantona Sarajevo sa svijetom za period januar-mart 2014. godine, u poređenju sa kretanjima u Bosni i Hercegovini i u Federaciji Bosne i Hercegovine, vidi se iz sljedećih podataka:

u 000 KM

BiHI-III 2014.

F BiHI-III 2014.

Kanton Sarajevo I-III 2013.

Kanton Sarajevo I-III-2014

INDEXI-III2014/ I-III

2013.

Ukupan izvoz 2.111.252 1.401.495 240.620 229.048 95,1Ukupan uvoz 3.519.232 2.260.782 760.635 779.187 102,4Obim ukupno 5.630.484 3.662.277 1.001.255 1.008.235 100,6Saldo -1.407.980 -859.287 -520.015 -550.139 105,7Rast/Pad: Deficit - 7,76 %Pokrivenost 60,0 % 62,0 % 31,63 % 29,39 %Rast/Pad: Izvoz 5,77 % 3,14 % 35,20 % - 4,9 %Rast/Pad: Uvoz 4,85 % 4,76 % 2,55 % 2,4 %

Rast/Pad: Ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene 5,19 % 4,13 % 8,87 % 0,6 %

Porast/Smanjenje stepena pokrivenosti 0,87 % - 1,54 % 31,84 % -7,08 %

Iz prezentiranih podataka vidljivo je da robna razmjena Kantona Sarajevo iznosi 1.008,2 miliona KM, što pred-stavlja povećanje za 0,6% u odnosu na isti period prošle godine (I-III 2013.g.), te u ukupnoj robnoj razmjeni BiH sa svijetom učešće privrede Kantona Sarajevo iznosi 17,90 %, a u razmjeni FBiH 27,53%. Također, u posmatranom peri-odu (I-III 2014.g.) došlo je i do povećanja ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene na nivou FBiH za 4,13%, kao i na nivou BiH od 5,19%. Izvoz privrede Kantona Sarajevo u posmatranom periodu dostigao je iznos od 229,0 miliona KM, što pred-stavlja smanjenje od 4,9% u odnosu na isti period u 2013.godini. Učešće privrede Kantona Sarajevo u izvozu BiH iznosi svega 10,84 % ,a u izvozu FBiH 16,34%. Uvoz privrede KS ostvaren je u iznosu od 779,1 mil. KM i predstavlja povećanje od 2,4 % u odnosu na isti period prošle godine (I-III-2013.g.). U uvozu BiH privreda Kantona Sarajevo učestvuje sa 22,14 %, a u uvozu FBiH sa 34,46%. Osvareni deficit u KS iznosi 550 miliona KM, što predstavlja povećanje za 5,7% u odnosu na isti period prethodne godine, i čini 64,02% ukupnog deficita Federa-cije BiH, odnosno 39,07% od ukupno ostvarenog deficita BiH u periodu I-III 2014. g. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Kantona je 29,39% i smanjen je za 7,08% u odnosu na ostvareni ste-

pen pokrivenosti u prva tri mjeseca 2013. godine. Federacija BiH učestvuje u izvozu BiH sa 66,38%, a RS sa 31,46%, a u uvozu BiH, FBiH učestvuje sa 64,24 %, a RS 31,43%.


13

PROSJEČNE STOPE RASTA ROBNE RAZMJENE SA INOSTRANSTVOM PERIOD OD I-III 2008. DO I-III 2014. U%

Iznosi u mil. KM*

OpisBiH FBiH KANTON SARAJEVO

I-III 2008

I-III 2014 IND. Pros.

stopaI-III

2008I-III

2014IND. Pros.

stopaI-III

2008I-III

2014 IND. Pros.stopa

Izvoz 1.599 2.111 132,0 7,2 % 1.119 1.401 125,2 5,8 % 183 229 125,1 5,8 %Uvoz 3.581 3.519 98,2 -0,4 % 2.503 2.261 90,3 -2,5% 889 779 87,6 -3,3 %Ukupno

5.180 5.630 108,6 2,1 % 3.622 3.662 101,1 0,3 % 1.072 1.008 94,0 -1,5 %

Balans- 1.981 -1.408 71,0 -8,2 % - 1.384 -859 62,0 -11,3% - 706 -550 77,9 -

6,0%*Podaci dobijeni od Vanjskotrgovinske komore BiH

Kao što se da vidjeti iz prethodnih podataka, prosječne stope izvoza u posmatranom periodu januar-mart 2014. g. u odnosu na isti period iz 2008. godine, su rasle, na nivou države BiH (7,2%), Federacije BiH (5,8%) i na nivou KS za 5,8%. Kada je u pitanju uvoz vidimo da su prosječne stope u naznačenom periodu bile negativne, u BiH (- 0,4%), zatim u FBiH(- 2,5%) i u KS (-3,3%). Kompletnija ocjena vanjskotrgovinske razmjene Kantona Sarajevo može se dobiti poređenjem kretanja vanj-skotrgovinske razmjene po kantonima u FBiH, općinama, kao i po proizvodima.

OSTVARENJE VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE PO KANTONIMA U FBIH ZA PERIOD I-III 2014. G.

u mil.KMR.b. Izvoz Iznos

1. ZE-DO kanton 4152. Tuzlanski kanton 2683. Kanton Sarajevo 2294. Hercegovačko-neretvanski kanton 1455. Srednje-bosanski kanton 142

Na ovih pet kantona otpada 85,58 % od ukupnog izvoza FBiH, ili 56,79% od ukupnog izvoza BiH.

u mil.KMR.b. Uvoz Iznos

1. Kanton Sarajevo 7792. ZE-DO kanton 4233. Tuzlanski kanton 2784. Zapadno-hercegovački kanton 2455. Hercegovačko-neretvanski kanton 208

Učešće ovih pet kantona u uvozu FBiH iznosi 85,49%, odnosno 54,93% uvoza na nivou BiH.

Ostvarenje vajskotrgovinske razmjene po glavi stanovnika za I-III 2014. g.:

R.b. Po stanovniku Prosjek u KM

Izvoza Uvoza

1. BiH (procjena 3,861.764) 546,71 911,302. FBiH (procjena 2,323.339) 539,61 973,07

3. Kanton Sarajevo (procjena 401.696 stanovnika) 570,20 1.939,74


14

OSTVARIVANJE VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE PO OPĆINAMA U KANTONU SARAJEVO

u mil. KM

OPIS I-III 2013 I-III 2014INDEX

1-3 2014/1-3 2013

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Novo Sarajevo 38 334 58 303 152,6 90,7Novi Grad 21 152 23 166 109,5 109,2Ilidža 53 130 36 145 67,9 111,5Vogošća 13 22 17 25 130,7 113,6Centar 67 73 49 92 73,1 126,0Hadžići 10 33 11 29 110,0 87,8Ilijaš 33 4 29 5 87,8 125,0Stari Grad 5 13 6 14 120,0 107,6UKUPNO Kanton Sarajevo 240 761 229 779 95,4 102,3

Ukupan obim razmjene sa svijetom po općinama u Kantonu Sarajevo u mil. KM

R.b. Općina Iznos1. Novo Sarajevo 3612. Ilidža 1813. Centar 1414. Novi Grad 1895. Vogošća 426. Hadžići 407. Ilijaš 348. Stari Grad 20

Najveći izvoz (58 mil. KM) ostvarila je privreda općine Novo Sarajevo, što predstavlja 25,32% od ukupnog izvoza KS za posmatrani period.


15

VANJSKOTRGOVINSKARAZMJENA PO GRUPAMA PROIZVODA*

IZVOZ

Od 1.1. do 31.3.2013. g. Sektor %

Električna energija 26 Metalni sektor 20 Drvo i prerade od drveta 17 Mineralna goriva-ulja 14 Farmaceutska industrija 7 Prehrambena industrija 2 Oružje i municija 1 Odjeća i obuća 1 Optički instrumenti 1

Od 1.1. do 31.3.2014. g.Sektor %

Metalni sektor 34 Električna energija 31 Drvo i prerade od drveta 17 Mineralna goriva-ulja 14 Farmaceutska industrija 7 Prehrambena industrija 2 Oružje i municija 1 Odjeća i obuća 1 Optički instrumenti 1

UVOZ

Od 1.1. do 31.03.2013. g.Sektor %

Nafta i naftni derivati 24 Metalni sektor 16 Cestovna vozila 6 Eterična ulja 4 Telekomunikacijski aparati 4 Papir i karton, te proizvodi od hartije 2 Farmaceutski proizvodi 2 Duhan 2 Mlijeko i mliječni proizvodi 1 Proizvodi za ishranu 2

Od 1.1. do 31.03.2014. g.Sektor %

Nafta i naftni derivati 21 Metalni sektor 16 Cestovna vozila 6 Eterična ulja 4 Telekomunikacijski aparati 3 Papir i karton, te proizvodi od hartije 2 Farmaceutski proizvodi 2 Duhan 2 Mlijeko i mliječni proizvodi 2 Proizvodi za ishranu 2

* Podaci dobijeni od Agencije za statistiku

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA SA EKONOMSKIM GRUPACIJAMA ZEMALJA

u %

OPISZemlje EU

Zemlje po Sporazumu

CEFTAOstale zemlje

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz UvozBiH 73,9 66,4 15,3 12,8 10,8 20,8FBiH 76,9 76,1 11,3 8,5 11,8 15,4

KS 71,8 76,0 19,7 8,2 8,5 15,8

Najznačajniji ekonomski partneri privrede BiH i u 2013.go-dini dolaze iz zemalja Evropske unije na koju otpada 69,2% od ukupne robne razmjene sa svijetom, odnosno 73,9% od ukupnog izvoza i 58,8% ukupnog uvoza iz ove ekonom-ske grupacije zemalja. Kao što se i vidi ulaskom Hrvatske u EU učešće ovih zemalja dostiglo je nivo od oko 70% od ukupne raz-mjene privrede BiH, FBiH i KS sa ovom ekonomskom gru-pacijom. Brojne promjene u uslovima poslovanja sa vanj-skotrgovinskog aspekta koje su se dogodile u 2012.g., kao i u 2013. godini imale su značajan utjecaj na poslovanje privrede . Naime, došlo je do izmjena Zakona o carinskoj po-litici BiH, ukinuta je naknada za carinsko evidentiranje od jedan posto. Također, olakšan je pristup domaćoj robi na tržištu SAD nakon obnove Generalnog sistema preferenci-ja (GSP) za proizvode iz BiH. Od 1. januara 2013. g. ukinute su sve carine na industrijske robe porijeklom iz EU, tako da se, kao što se i očekivalo, povećala ukupna robna razmjena privrede BiH, FBiH i Kantona Sarajevo sa ovom ekonomskom grupaci-jom zemalja. Uvoz nekih roba iz R. Hrvatske, kao i iz SR Njemačke se povećao, a posebno roba za kojima i nema neke velike potrebe (kao što su polovni automobili, kami-oni i sl.) . Nadalje, konačno pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji 2013. godine, suočilo nas je sa problemima vezanim za izvoz proizvoda, pogotovo iz oblasti poljoprivredno-prehrambenog sektora, upravo iz razloga što EU zahtijeva stroge kriterije kontrole kvaliteta svakog proizvoda,a za koje se ni naši proizvođači nisu najbolje pripremili. Stoga i dalje najveću prepreku povećanju izvo-znih aktivnosti kako prema zemljama EU isto tako prema zemljama sa kojima imamo zaključen CEFTA-2006 Spora-zum, odnose se na necarinske barijere. Sve ovo upućuje na nužnost da se problemima necarinskih barijera od strane drugih država posveti po-sebna pažnja i da se hitno djeluje od državnih i entitetskih institucija na prevazilaženju uočenih problema shodno pripadajućoj nadležnosti.

mr. Esad Ibišević


16

Najave seminara

Detaljnije informacije o svim planiranim temama edukacije, terminima realizacije, predavačima, partnerima, kao i drugom, možete pronaći na web-stranici Komore www.pksa.com.ba ili u Centru za edukaciju i informatičke poslove (telefoni: 033/250-106, 250-116 i 250-117).

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA U PREDUZEĆIMA

Termin realizacije: 16. maj

Svrha radionice je unapređenje zna-nja o efikasnoj upotrebi informacija dostupnih u finansijskim izvještajima preduzeća, bolja procjena položaja vlastite kompanije u odnosu na trži-šte i konkurenciju, unapređenje ana-litičkog pristupa finansijskoj analizi preduzeća. Radionica je namijenjena finansijskim menadžerima i zaposle-nima u finansijama i računovodstvu. Radionicu će voditi Jasmina Nikšić-Doder, diplomirana ekonomi-stica, sa višegodišnjim iskustvom u bankarskim poslovima.

Program radionice:• Analiza bilansa stanja,• Analiza bilansa uspjeha,• Analiza novčanog toka,• Analiza finansijskih pokazatelja,• Primjeri iz prakse.

USKLAĐIVANJE FINANSIJSKIH INSTITUCIJA SA FOREIGN ACCOUNT TAX

COMPLIANCE ACT FATCA PROPISOM

Termin realizacije: 20. maj

Cilj seminara je upoznavanje učesni-

ka seminara sa Foreign Account Tax Compliance Act (FATCA) propisom, kojim se finansijske institucije izvan SAD obavezuju da potpišu sporazum o ustupanju podataka o klijentima poreskim vlastima SAD- Internal Re-venue Service (IRS). Jedna od sankcija u slučajevi-ma da finansijska institucija odbije da potpiše sporazum o ustupanju poda-taka IRS-u je ta da će ta finansijska institucija i svi njeni klijenti biti pred-met oporezivanja po odbitku u visini od 30% na sve prihode iz SAD izvora (kamate, dividende, prihod od proda-je). Seminar je namijenjen svim finansijskim institucijama koje poslu-ju u BiH, kao što su banke, osigurava-juća društva, društva za upravljanje fondovima, društva za poslovanje sa vrijednosnim papirima i drugi. Predavač je Dženana Ćesko, diplomirana ekonomistica, sa više-godišnjim iskustvom u bankarskom sektoru na poslovima usklađivanja

banke sa zakonskim regulativama (sprječavanje pranja novca i finansi-ranje terorističkih aktivnosti, devizno poslovanje, “compliance” propisi) i iskustvo na usklađivanju finansijskih institucija sa FATCA propisom.

MENADŽERSKI IZVJEŠTAJITermin realizacije: 28. maj

Uzrok nedovoljnog korištenja me-nadžerskih izvještaja može biti u kva-liteti izvještaja, ali isto tako i samoj poslovnoj konstituciji preduzeća, koja je određena postojećom strategijom poduzeća, poslovnim procesima, in-formatičkom podrškom poslovanju, raspoloživim znanjem o kontrolingu i sl. Kod sastavljanja menadžerskih izvještaja, vrijedi princip „manje je bolje“. Menadžerima nedostaje vre-mena za iščitavanje opsežnih poslov-nih izvještaja, pa se preporučuje na jednostavan i sažet način prikazati najvažnije informacije o poslovanju. Korisnost menadžerskih izvještaja pr-


17

venstveno je određena mogućnošću korištenja njihovog sadržaja u do-nošenju poslovnih odluka, a tome u velikoj mjeri doprinosi preglednost i istaknutost važnih informacija. Cilj ove specijalističke radio-nice je, kroz više praktičnih primjera i kroz rad na praktičnim vježbama, upoznati sudionike s vrstama me-nadžerskih izvještaja, pravilima izrade menadžerskih izvještaja, pojmovnim pojašnjenjima i razgraničenjima ele-menata menadžerskih izvještaja po-moću Excel® modela i odgovornosti za sastavljanje i korištenje menadžer-skih izvještaja.Kome je radionica namijenjena• Vlasnicima i menadžmentu podu-

zeća,• Specijalistima u kontrolingu, revi-

ziji, finansijama i računovodstvu, Predavač je dr. sc. Mladen Meter, konsultant i direktor firme “Poslovna učinkovitost” d.o.o. - za poslovno savjetovanje u području kontrolinga, finansija, menadžmenta, računovodstva, interne revizije i po-slovnih informacijskih sistema (ERP/SAP). Posjeduje višegodišnje iskustvo na rukovodećim pozicijama u među-narodnim kompanijama (Kaufland, Generali, Basler). Ovlašteni je interni revizor za banke, finansijske institu-cije i informacijske sisteme, te certi-ficirani konsultant Mreže konzultana-ta HAMAG-a za područja: poslovnog planiranja, finansija, organizacije i poslovnog upravljanja. Viši je preda-vač na poslovnoj školi te član uprave Udruge Controllera Hrvatske.

PRIPREMA TENDERSKE DOKUMENTACIJE I NACRTA

UGOVORA U SKLADU SA ZAKONOM O JAVNIM

NABAVKAMA Termin realizacije: 30. maj

Seminar je namijenjen osoblju koje radi po sistemu javnih nabavki, vođa-ma timova, menadžentu koji kontroli-še javnu nabavku, osoblju zaduženom za implementaciju. Predavač Hajrudin Buza, cer-tificirani trener javnih nabavki. Metodologija rada: Interak-tivna komunikacija polaznik-preda-vač, 50% primjeri iz prakse – 50% tumačenje Zakona i propisa iz oblasti javnih nabavki, podizanjem ključnih kompetencija zaposlenika. Program seminara:• Izrada (elementi) ugovora,• Komercijalno poslovanje (potreb-

na dokumentacija, koliko detaljno ići u poslovanje firme-ponuđača),

• Priprema tenderske dokumetaci-je,

• Izmjene ZJN BiH i aktuelnosti ve-zane za elektronsku pripremu,

• Obavještenja o nabavci,• Pitanja i odgovori.

STRES MENADŽMENT I PREVENCIJA

Termin realizacije: 05.juni

Radionica je namijenjena za sljedeće ciljne grupe:

• Biznismene, menadžere,• Zdravstvene radnike.

Predavači: Alex Jagi Bibanović, inter-disciplinarni majstor multimedije, ek-spert za radnu strategiju, motivacijski trener i “Life Coach”. Ljiljana Zurovac, novinarka i PR stručnjakinja, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH. U prvom dijelu polaznici će se upoznati sa osnovama mehanike stresa. Šta je on zapravo, zašto se po-javljuje, te kako utiče na naše tijelo, psihu i emocije. Poseban osvrt je na hroničnom stresu, njegovim uzroci-ma (svjesnim, nesvjesnim, fizičkim i društvenim) unutar moderne civiliza-cije i uticaju hroničnog stresa na naše zdravlje. Također, uspostavlja se ter-minologija i primjeri koji su potrebni za lakše praćenje ostalih teoretskih i praktičnih dijelova seminara. Drugi dio seminara je baziran na principima stres menadžmenta, uspostavljenim od strane Kalifornij-skog Univerziteta u San Francisku. Uključuje teorijski dio i praktične pri-mjere, te manji broj vježbi. Konkret-no, predstavit će se različite tehnike i mentalni stavovi potrebni za redukci-ju i prevenciju stresa, bilo da se radi o trenutnom (akutnom) ili hroničnom. Također, u ovom dijelu će se osvrnuti i na individualne razlike iz-među pojedinaca, te na razlike u sa-mom stresu, zavisno od toga da li se radi o fizičkim, emotivnim, perceptu-alnim ili društvenim stresorima (izazi-vačima stresa). Kraj seminara je veoma anga-

18

IMPRESUM

GODINA 2014BROJ 104

MART/APRIL

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednik:mr. Muamer Mahmutović

Glavni i odgovorni urednik:Elvira Baždar-Kadrić

Članovi: Mubera KadrićRusmira Mandić

Lektorica:Elma Buljina

DTP:Privredna komora Kantona Sarajevo

Štampa:UNIONINVESTPLASTIKA

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140e-mail: [email protected]

Besplatan primjerak

LegislativaBOSNA I HERCEGOVINA

• Odluka o uslovima za stjecanje zvanja u računovodstvenoj profesiji BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 7/14)

FEDERACIJA BIH

• Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga (“Sl. novine FBiH”, broj 31/14)• Odluka o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine

(“Sl. novine FBiH”, broj 29/14)

žiranog, interaktivnog karaktera i u njemu će se, uz pomoć predavača i aktivnog učešća polaznika, prezentirati konkretne, praktične tehnike za sanaciju, elimina-ciju i prevenciju stresa. Svaki od praktičnih aspekata će biti i teoretski obrađen, s ciljem utvrđivanja kako koji od njih mehanički, psihološki i fiziološki djeluje na smanjenje stresa.

POSLOVNI BONTON U PRODAJITermin realizacije: 18. juni

Radionica je namijenjena osoblju koje radi u prodaji. Cilj je naučiti polaznike osnovama poslovnog bontona, kako da prodavci savladaju jezik »prodajne diplomatije«, naučiti pravila telefonskog razgovora sa kupcima, savladati osnove poslovnog ponašanja u kontaktu sa kupcem, izbjeći greške u ponašanju kojima ćemo »otjerati« kupca i slično. Predavač je Miloš Todorović, diplomirani ekonomista. Više od 12 godina radi kao konsultant u oblasti prodaje i menadžmenta, kako u BiH tako i u Hrvat-skoj.

Program radionice: • Osnove poslovnog bontona,• Jezik „prodajne diplomatije“,• Bonton pri korištenju telefona,• Bonton u prodajnom razgovoru,• Oblačenje dobrog prodavca,• 10 najčešćih grešaka u poslovnom ponašanju sa kupcem.

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVOLa Benevolencija 8, 71000 Sarajevo

Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140

e-mail: [email protected]

Documents

Privredna Komora Kantona Sarajevo - Glasnik · 2018. 6. 6. · periodična provjera Sistema upravljanja kvalitetom • Konkretni prijedlozi za unapređenje poslovanja između Sarajeva