PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH … · Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA STON Temeljem članka 8. Pravilnika o izradi Procjene

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA STON

ALFA ATEST d.o.o.

[email protected]

www.alfa-atest.hr

21000 SPLIT , POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507

■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŽARA ■

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA

I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA

OPĆINA STON

((UUSSKKLLAAĐĐEENNJJEE 11))

Split, srpanj 2015. godine

mailto:[email protected]

http://www.alfa-atest.hr/

ALFA ATEST d.o.o. www.alfa-atest.hr

Zaštita na radu - Zaštita okoliša

Zaštita od požara 59220-15 PUZOP

Stranica

2/104





Stranica

3/104





Stranica

4/104





Stranica

5/104





Stranica

6/104





Stranica

7/104





Stranica

8/104


Temeljem članka 8. Pravilnika o izradi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN. br. 35/94) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara (NN. br. 110/05 i 28/2010), te narudžbe od strane

OPĆINE STON donosim:

O D L U K U

o imenovanju stručnog tima za izradu Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Plana zaštite od požara za OPĆINU STON. Za voditelja:

Rade Pehar, dipl. ing. sig. -------------------------------- Za članove stručnog tima:

Denis Radić Lima, dipl. ing. str. -------------------------------

Ivica Belić, dipl. ing. el. ------------------------------- Marko Kadić, bacc.ing.sec. ------------------------------- Nenad Bartulović, zapovjednik DVD Ston -------------------------------

Split, srpanj 2015. god. M. P.

Direktor:

Rade Pehar, dipl. ing. sig.




Stranica

9/104


SADRŽAJ UVOD ..................................................................................................................................................... 12 1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA ..................................................................................................... 13 1.1. Položaj, površina i reljef .................................................................................................................. 14 1.2. Broj stanovnika, te njihova dobna, spolna i obrazovna struktura .................................................... 15

1.3. Pregled naseljenih mjesta ................................................................................................................. 19 1.4. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama .......................................................................... 19 1.5.Pregled pravnih osobe u gospodarstvu glede povećanih opasnosti od nastajanja i širenja požara ... 21 1.6. Pregled gospodarskih zona............................................................................................................... 21 1.7. Pregled cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa .................................................... 21

1.7.1. Cestovni promet ................................................................................................................... 21 1.7.2. Željeznički promet ............................................................................................................... 22

1.7.3. Pomorski promet .................................................................................................................. 22

1.7.4. Zračni promet ........................................................................................................................ 23 1.8.Pregled turističkih naselja i sadržaja ................................................................................................. 23 1.9. Pregled elektroenergetske mreže, građevina i objekata ................................................................... 25 1.10. Pregled plinovoda .......................................................................................................................... 26 1.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova,

eksplozivnih i drugih opasnih tvari ......................................................................................................... 26

1.12.Pregled vatrogasnih postrojbi.......................................................................................................... 28 1.12.1.Profesionalne vatrogasne postrojbe ..................................................................................... 28

1.12.2.Dobrovoljne vatrogasne postrojbe ....................................................................................... 28 1.13. Pregled vodoopskrba i prirodnih izvorišta vode za gašenje požara ............................................... 29

1.13.1. Izvori vode, vodeni tokovi i vodoopskrba ........................................................................ 29

1.13.2. Hidrantska mreža ............................................................................................................... 29

1.14. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba ..................................... 30 1.15. Pregled prostora i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari ........................... 31 1.16. Pregled poljoprivrednih površina, te šumskih površina po vrstama, starosti, i zapaljivosti šuma i

izgrađenosti protupožarnih prosjeka i putova u šumama ........................................................................ 31 1.16.1.Poljoprivredne površine ....................................................................................................... 31

1.16.2. Šumske površine ................................................................................................................. 32 1.17. Klimatske značajke ........................................................................................................................ 34 1.18. Temperatura .................................................................................................................................. 34 1.19.Seizmičke značajke ......................................................................................................................... 34

1.19. Odlagališta otpada .......................................................................................................................... 38 1.20. Pregled naselja, ulica i građevina kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi ................................ 39

1.21. Nedostatak uređaja, opreme, sredstava i vozila za gašenje požara ................................................ 39 1.22. Pregled sustava telefonskih i radijskih veza uporabljivih u gašenju požara .................................. 40

1.22.1. Telefonske veze ................................................................................................................... 40 1.22.1.1. Fiksna telefonska mreža ................................................................................................... 40 1.22.1.2. Mobilne telefonske mreže ................................................................................................ 40

1.22.2. Radijske veze ...................................................................................................................... 40 1.23. Pregled požara nastalih na prostoru Općine Ston .......................................................................... 41 2. PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA PRAVNIH OSOBA ................................................... 42 3. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA ....................................................................... 44 3.1. Ugroženost od požara ....................................................................................................................... 45

3.2. Požarne značajke područja ............................................................................................................... 46 3.2.1. Geografski položaj, površina i reljef ..................................................................................... 46 3.2.2. Klimatske značajke .............................................................................................................. 47

3.2.3. Seizmičke značajke ............................................................................................................... 48 3.2.4. Antropogeni čimbenici ................................................................................................................. 49




Stranica

10/104


3.2.4.1. Općenito ............................................................................................................................. 49 3.2.4.2. Utjecaj strukture stanovnika na opasnost od nastanka i širenja požara ............................. 50

3.2.5. Turizam i ugostiteljstvo ................................................................................................................ 51

3.2.6. Građevine kulturne i sakralne baštine ........................................................................................... 51 3.2.7. Gospodarske zone i građevine ...................................................................................................... 51 3.2.8. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi, željeznički, pomorski i zračni promet ...................... 52

3.2.8.1. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi ......................................................................... 52 3.2.8.2. Željeznički promet ............................................................................................................. 52

3.2.8.3. Pomorski i riječni promet ................................................................................................... 52 3.2.8.4. Zračni promet ..................................................................................................................... 53

3.2.9. Električna mreža, građevine i objekti ........................................................................................... 54 3.2.10. Plinovod ...................................................................................................................................... 55

3.2.11. Skladišta zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova i drugih opasnih tvari ..................................... 55 3.2.12. Odlagališta otpada ...................................................................................................................... 56 3.2.13. Gustoća izgrađenosti i vatrogasni pristupi građevinama ........................................................... 57

3.2.14. Starost, struktura, etažnost-visina i zagrijavanje građevina ....................................................... 57 3.2.15. Šumske i poljoprivredne površine .............................................................................................. 58

3.2.15.1. Šumske površine ............................................................................................................. 58 3.2.15.2. Poljoprivredne površine ................................................................................................. 61

3.2.16. Izvorišta vode i hidrantska mreža .............................................................................................. 61 3.3. Uzroci nastajanja i širenja požara u razdoblju od 2005. do 2015. godine ...................................... 62

3.4. Moguće vrste i opseg požara na području Općine Ston .................................................................. 62 3.4.1. Klase požara ......................................................................................................................... 62 3.4.2. Razvoj požara po fazama na građevinama ........................................................................... 63

3.5. Makropodjela na požarna područja i zone, te vatrogasne snage ..................................................... 64 3.6. Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara ................................................... 65

3.6.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vatrogasnih vozila temeljem ............................. 65 broja stanovnika .............................................................................................................................. 65

3.6.2. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem izračuna gašenja ................... 65 pretpostavljenog požara otvorenog prostora ................................................................................... 65 3.6.3. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara ............................ 70 na stambenim građevinama ............................................................................................................. 70

3.6.4. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara ............................ 73 na javnim i gospodarskim građevinama .......................................................................................... 73 3.6.5. Rezultati izračuna za pretpostavljene požare ........................................................................ 78

3.7. Vatrogasne postrojbe i dežurstva .................................................................................................... 79 4. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA .......................................................... 81

4.1. Ustroj i opremljenost vatrogasnih postrojbi .................................................................................... 82 4.2. Vođenje evidencija o nastalim požarima i drugim akcidentima ...................................................... 86

4.3. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti radnika ....................................................................... 86 4.4. Obavijesno - promidžbene djelatnosti.............................................................................................. 87 4.5. Cestovni, željeznički i zračni promet .............................................................................................. 87 4.6. Urbanističke mjere zaštite od požara ............................................................................................... 87 4.7. Prijenos, distribucija i uporaba električne energije .......................................................................... 87

4.9. Šume, poljoprivredne površine i drugi požarom ugroženi otvoreni prostori ................................... 89 4.10. Naselja, ulice i građevine kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi ............................................ 89 4.11. Skladištenje, držanje, uporaba i prijevoz opasnih tvari ................................................................. 90 4.12. Radijska i telefonska komunikacija .............................................................................................. 90 4.13. Uporaba zrakoplova i helikoptera u zaštiti od požara i gašenju požara ......................................... 90

4.14. Mjere zaštite od požara na morskom akvatoriju ............................................................................ 90 4.15. Probijanje protupožarnih puteva .................................................................................................... 91




Stranica

11/104


5. SMJERNICE ZA OPĆINU STON KOD DONOŠENJA PLANOVA UREĐENJA PROSTORA TE

ZA PRAVNE OSOBE U SVEZI PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA ............................... 92 5.1. Općenito ........................................................................................................................................... 93

5.2. Mjere zaštite od požara u skladištima i drugim gospodarskim građevinama .................................. 93 5.3. Mjere zaštite šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora od požara ..................... 94 5.4. Mjere zaštite od požara na mjestima za odlaganje otpada ............................................................... 95 5.5. Mjere zaštite od požara u prijenosu i uporabi energenata i mjere zaštite od munje ........................ 95 5.6. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa ............................................................................................. 96

5.7. Mjere zaštite od požara kod prijevoza opasnih tvari ........................................................................ 96 6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 97 7. PROPISI I DRUGA REGULATIVA, TE LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI PROCJENE

UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA ................................................... 100

8. GRAFIČKI PRILOZI ....................................................................................................................... 104




Stranica

12/104


UVOD Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije izrađena je u svrhu utvrđivanja stanja zaštite od požara i tehnološke eksplozije na prostoru Općine Ston te donošenja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se ugroženost od nastanka požara i/ili tehnološke eksplozije smanjila na što je god moguće manju razinu, te slijedom toga smanjila možebitna šteta po zdravlje ljudi i imovinu od nastalih požara i/ili tehnoloških eksplozija. Na temelju stavka 7. članka 13. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 92/10), Općina Ston dužna je osigurati uskladbu Procjene ugroženosti od požara prema aktualnom stanju zaštite od požara na pripadajućem joj prostoru.

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija izrađena je na temelju trenutnog stanja, zapažanja i uvidom u dokumentaciju kako bi se što bolje evaluirale opasnosti od požara i tehnoloških eksplozija te što efikasnije provele tehničke i operativne mjere zaštita od požara i tehnoloških eksplozija na gore navedenom području. Posljednju Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Općinu Ston izradila je

u srpnju 2009. Godine ovlaštena tvrtka Protection d.o.o. Umag.

U promjene koje bitno utječu na stanje zaštite od požara na prostoru Općine Ston, nastale

nakon srpnja 2009. spadaju:

- povećan broj turističkih objekata,

- promjena vrsta i količina zapaljivih tekućina i UNP-a,

- izgradba i stavljanje u uporabu gospodarskih zona

- sanacija divljih odlagališta otpada,

- promjena stanja i rasporeda šumskih sastojina nastalih djelovanjem požara, prirodnim

procesima, te uzgojno-zaštitnim radovima od strane Šumarije.

U mjere zaštite od požara koje su predložene u Procjeni iz 2009. godine, a nisu provedene

spadaju:

- opremanje vozilima DVD-a,

- proširenje hidrantske mreže,

- opremanje DVD-ova minimalnom tehničkom opremom i sredstvima,

- ostale predložene mjere su načelne, u funkciji smjernica, te se ne odnose na konkretno

stanje zaštite od požara u Općini Ston.




Stranica

13/104


1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA




Stranica

14/104


1.1. Položaj, površina i reljef

Općina Ston je jedinica lokalne samouprave i zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske. Njezino istoimeno općinsko središte nalazi se i razvija 62 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika, kojemu gravitira i s kojim je uspostavljena uska demografska, društvena, gospodarska i prometna povezanost. Približno isto toliko je udaljen i od drugih središta u ovoj županiji i to od gradova Korčule (63 km), Metkovića (61 km) i Ploča (65 km). Prostor općine Ston je od posebnog društvenog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja. Ima značajan prometnogeogeafski položaj i povoljna geografska obilježja, ali veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj. Sastavni je dio jedine hrvatske županije čiji je veći dio kopnenim teritorijem druge države odjeljen međusobno i od matice zemlje i samo morskom površinom povezan u jednu cjelinu. Ovo područje ima slična prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrovačke regije, Dalmacije. To je tipični bezvodni krški dinarski prostor s nešto većim i manjim plodnim površinama, dok u krajoliku dominiraju pošumljene, djelom opožarene površine, oskudni pašnjaci i goli kamenjar. Općina Ston sastavni je dio hrvatskog dinarskog krša. Istiće se međusobna usporednost uzvisina (vapnenačkih brda i glavica-najistaknutiji južni priobalni gorski niz Zagorje s najvišim vrhom 632 m) i udubljenja (udoline, polja, poljica, doci, uvale, ponikve u mekšim dolomitima-najrasprostranije su su plodne udoline Pelješka Crna gora i Ponikve u unutrašnjosti te Brijesta polje i Stonsko polje na njezinim nižim uzdužnim djelovima. Svojstven je „dalmatinski“ tip razvedene obale (oko 100 km) s brojnim kanalima (kanal Malog Stona, Mljetski kanal i Stonski kanal), zalivima (Malostonski), zatonima (Žuljana), uvalama s plažama (Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Vučine, Praprtna, Smokvina, Priježba, Marčuleti, Pržini brojne druge) ,manjim otočićima (Gubavac, Maslinovac, Lovorikovac, Kokošar, Tajan, Pučenjak, Veli Školj, Banja, Govanj ili Otok Života, Crkvica, Bisaci, Škrpun, Lirica i najveći među njima Olipa), rtovima (Blace, Nedelja, Čeljen, Ostrog, Prezdra, Vratnik i drugi), ali i kamenitim djelomično ili potpuno strmim (klifovima), nepristupačnim ili teže pristupačnim obalama. Općina se prostire na relativno velikoj površini od 169, 59 km2. Na području općine nalazi se 19 naselja: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zamaslina, Zaton Doli i Žuljana.

Tablica 1. Površina naselja u općini Ston

Redni broj Naselje Površina km2

Redni broj Naselje Površina km2

1. Boljenovići 1,74 11. Metohija 15,59

2. Brijesta 13,51 12. Putniković 13,28

3. Broce 13,06 13. Sparagovići 12,84

4. Česvinica 8,27 14. Ston 7,6

5. Dančanje 9,4 15. Tomislavovac 11,39

6. Duba Stonska 5,71 16. Zabrđe 10,59

7. Dubrava 13,56 17. Zamaslina 6,98

8. Hodilje 2,67 18. Zaton Doli 7,93

9. Luka 53,71 19. Žuljana 12,85

10. Mali Ston 2,12




Stranica

15/104


1.2. Broj stanovnika, te njihova dobna, spolna i obrazovna struktura

Tablica 2. Broj stanovnika po naseljima

Naselja Broj

stanovnika

Udio u ukupnom broju stanovnika

(%)

Boljenovići 87 3,61

Brijesta 58 2,40

Broce 87 3,61

Česvinica 55 2,28

Dančanje 27 1,12

Duba Stonska 36 1,49

Dubrava 133 5,52

Hodilje 190 7,89

Luka 153 6,35

Mali Ston 139 5,77

Metohija 157 6,52

Putniković 82 3,40

Sparagovići 114 4,73

Ston 549 22,80

Tomislavovac 104 4,32

Zabrđe 61 2,53

Zamaslina 79 3,28

Zaton Doli 61 2,53

Žuljana 235 9,76

UKUPNO 2 407

Načelno, stanovništvo je nositelj gospodarskog i drugih vrsta razvoja, ono osmišljava, provodi i nadzire sve djelatnosti, uključujući i one iz područja zaštite od požara, te je ključni čimbenik koji utječe na stanje zaštite od požara. Na prostoru Općine Ston, prema popisu iz 2011. godine živi 2 407 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 14,19 st/km2, što je višestruko ispod državnog prosjeka koji iznosi 75,90 st/ km². Značajke demografskih kretanja ukazuju na stalni pad od 1900 godine broja stanovnika uzrokovano gospodarski stanjem. Tablica 3. Podaci o broju stanovnika po određenim popisnim razdobljima

Godina 1857. 1900. 1931. 1948. 1961. 1971. 1991. 2001. 2011.

Općina Ston 3 593 4 332 4 045 3 954 3 715 3 283 2 802 2 605 2 407




Stranica

16/104


Tablica 4. Podaci o stupnju obrazovanja stanovništva

Staros

t Spo

l Ukupn

o

Bez škol

e

1 - 3 razreda osnovn

e škole

4 - 7 razreda osnovn

e škole

Osnovna škola

Srednja

škola1)

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega

Stručni

studij2)

Sveučilišni studij

3)

Doktorat

znanosti

Općina Ston

Ukupno

sv. 2.035 17 10 276 475 1.044 212 114 96 2 1

m 985 1 1 88 222 565 107 63 42 2 1

ž 1.050 16 9 188 253 479 105 51 54 - -

15-19 sv. 130 - - - 103 27 - - - - -

m 58 - - - 46 12 - - - - -

ž 72 - - - 57 15 - - - - -

20-24 sv. 157 - - - 6 132 19 6 13 - -

m 73 - - - 6 61 6 1 5 - -

ž 84 - - - - 71 13 5 8 - -

25-29 sv. 158 - - - 6 112 40 17 23 - -

m 89 - - - 6 62 21 9 12 - -

ž 69 - - - - 50 19 8 11 - -

30-34 sv. 127 - - - 10 95 21 9 12 - 1

m 72 - - - 7 55 9 5 4 - 1

ž 55 - - - 3 40 12 4 8 - -

35-39 sv. 124 - - - 18 93 13 7 5 1 -

m 59 - - - 7 48 4 3 - 1 -

ž 65 - - - 11 45 9 4 5 - -

40-44 sv. 125 - - 1 18 88 18 9 9 - -

m 53 - - 1 4 40 8 5 3 - -

ž 72 - - - 14 48 10 4 6 - -

45-49 sv. 182 - - 1 36 123 22 17 5 - -

m 93 - - 1 20 59 13 12 1 - -

ž 89 - - - 16 64 9 5 4 - -

50-54 sv. 191 1 - 9 40 119 22 14 7 1 -

m 104 - - - 22 68 14 9 4 1 -

ž 87 1 - 9 18 51 8 5 3 - -

55-59 sv. 154 - - 11 54 80 9 8 1 - -

m 80 - - 4 24 46 6 5 1 - -

ž 74 - - 7 30 34 3 3 - - -

60-64 sv. 137 1 - 5 51 63 17 11 6 - -

m 75 - - 2 24 40 9 6 3 - -

ž 62 1 - 3 27 23 8 5 3 - -

65-69 sv. 121 - - 31 32 43 15 7 8 - -

m 51 - - 5 13 26 7 3 4 - -

ž 70 - - 26 19 17 8 4 4 - -

70-74 sv. 135 2 4 54 39 30 6 4 2 - -

m 67 - 1 22 17 25 2 1 1 - -

ž 68 2 3 32 22 5 4 3 1 - -

75 i više

sv. 294 13 6 164 62 39 10 5 5 - -

m 111 1 - 53 26 23 8 4 4 - -

ž 183 12 6 111 36 16 2 1 1 - -

Po stupnju obrazovanja 23,34% (475) stanovnika je završilo osnovnu školu, 51,30% (1044) stanovnika srednju školu, 10,41% (212) stanovnika višu i visoku školu. Bez školske spreme je 0,83% (17) stanovnika, sa nezavršenom osnovnom školom je 14,05% (286) stanovnika. Razina školske obrazovanosti s gledišta zaštite od požara je relativno zadovoljavajuća. Budući izravno utječu na društveno i gospodarsko stanje, uključujući i stanje zaštite od požara, u skupine najvažnijih karakteristika stanovnika spadaju njihova dobna i obrazovna struktura.




Stranica

17/104


Tablica 5. Podaci o broju stanovništva po godinama i spolu

Spol

Ukupno

Starost

0-4

5-9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

Općina Ston

sv. 2.407 117

113

142

130

157

158

127

124

125

182

191

154

137

121

135

155

88 36 11 4

Naselja

Boljenovići sv. 87 5 2 4 6 10 4 5 5 5 7 9 4 5 3 3 3 4 3 - -

m 43 2 1 3 3 5 3 3 2 3 2 7 2 3 1 1 - 1 1 - -

ž 44 3 1 1 3 5 1 2 3 2 5 2 2 2 2 2 3 3 2 - -

Brijesta sv. 58 3 1 3 2 5 3 6 2 1 2 5 4 5 4 3 6 3 - - -

m 29 - - 2 2 4 1 3 2 - 1 2 1 5 2 1 2 1 - - -

ž 29 3 1 1 - 1 2 3 - 1 1 3 3 - 2 2 4 2 - - -

Broce sv. 87 3 4 4 3 4 3 2 5 4 7 11 3 5 4 7 8 5 3 1 1

m 43 2 2 1 1 2 - 1 3 2 3 8 2 4 - 5 4 - 2 - 1

ž 44 1 2 3 2 2 3 1 2 2 4 3 1 1 4 2 4 5 1 1 -

Česvinica sv. 55 2 7 3 1 4 1 4 5 3 2 2 2 1 6 2 8 2 - - -

m 26 - 3 2 1 2 - 2 3 2 1 - 1 1 1 - 6 1 - - -

ž 29 2 4 1 - 2 1 2 2 1 1 2 1 - 5 2 2 1 - - -

Dančanje sv. 27 2 2 - - 1 2 2 2 1 - 1 4 3 - 2 2 3 - - -

m 15 1 2 - - - 1 1 2 1 - - 2 2 - 1 1 1 - - -

ž 12 1 - - - 1 1 1 - - - 1 2 1 - 1 1 2 - - -

Duba Stonska

sv. 36 2 - - 2 1 3 1 - - 3 6 5 1 2 2 5 3 - - -

m 16 - - - 1 1 2 - - - 1 4 2 - - 1 2 2 - - -

ž 20 2 - - 1 - 1 1 - - 2 2 3 1 2 1 3 1 - - -

Dubrava sv. 133 3 4 7 10 11 13 7 3 7 13 11 12 8 2 5 9 4 2 1 1

m 63 2 2 3 5 6 10 5 1 1 7 4 8 4 - 2 2 1 - - -

ž 70 1 2 4 5 5 3 2 2 6 6 7 4 4 2 3 7 3 2 1 1

Hodilje sv. 190 5 7 6 10 12 11 9 8 8 15 14 11 13 14 16 16 9 5 1 -

m 96 2 3 5 5 4 8 4 5 2 10 8 5 7 7 8 6 5 2 - -

ž 94 3 4 1 5 8 3 5 3 6 5 6 6 6 7 8 10 4 3 1 -

Luka sv. 153 11 15 9 11 7 7 8 17 7 13 8 7 5 9 10 4 2 3 - -

m 82 8 8 6 5 3 5 4 8 3 10 4 2 2 7 3 2 1 1 - -

ž 71 3 7 3 6 4 2 4 9 4 3 4 5 3 2 7 2 1 2 - -

Mali Ston sv. 139 4 5 8 7 12 9 5 5 9 14 9 5 14 8 7 10 6 1 1 -

m 69 1 5 5 3 5 4 2 2 3 10 4 2 10 4 3 3 3 - - -

ž 70 3 - 3 4 7 5 3 3 6 4 5 3 4 4 4 7 3 1 1 -

Metohija sv. 157 11 8 13 9 20 17 7 4 6 9 15 10 7 6 3 5 5 1 - 1

m 78 5 5 8 5 7 9 4 1 5 1 10 6 4 2 2 2 1 1 - -

ž 79 6 3 5 4 13 8 3 3 1 8 5 4 3 4 1 3 4 - - 1

Putniković sv. 82 3 3 2 5 4 6 5 2 6 7 5 6 8 3 9 3 4 1 - -

m 48 2 2 2 3 3 4 4 1 3 3 2 3 8 - 5 1 2 - - -

ž 34 1 1 - 2 1 2 1 1 3 4 3 3 - 3 4 2 2 1 - -

Sparagovići sv. 114 6 2 6 6 5 7 7 4 8 6 9 10 9 6 10 9 2 2 - -

m 54 3 - 2 3 3 4 3 2 3 5 4 6 4 2 6 3 1 - - -

ž 60 3 2 4 3 2 3 4 2 5 1 5 4 5 4 4 6 1 2 - -

Ston sv. 549 26 21 39 38 31 39 34 35 32 38 45 35 29 27 27 27 13 9 4 -

m 255 13 10 23 12 14 22 19 16 15 18 25 19 10 11 13 8 3 4 - -

ž 294 13 11 16 26 17 17 15 19 17 20 20 16 19 16 14 19 10 5 4 -

Tomislavovac

sv. 104 7 4 8 7 3 6 5 7 6 10 6 6 6 5 2 10 3 2 1 -

m 54 6 3 5 2 2 2 3 3 3 5 4 3 3 2 2 4 1 - 1 -

ž 50 1 1 3 5 1 4 2 4 3 5 2 3 3 3 - 6 2 2 - -

Zabrđe sv. 61 3 4 3 2 6 5 6 1 - 7 7 5 1 2 3 3 2 - 1 -

m 28 1 4 1 - 1 2 4 - - 3 4 2 1 2 1 1 1 - - -

ž 33 2 - 2 2 5 3 2 1 - 4 3 3 - - 2 2 1 - 1 -

Zamaslina sv. 79 6 1 4 2 2 2 5 4 6 8 4 9 2 6 8 5 3 2 - -

m 42 3 - 2 - 1 1 5 2 1 5 2 5 - 4 5 3 2 1 - -

ž 37 3 1 2 2 1 1 - 2 5 3 2 4 2 2 3 2 1 1 - -

Zaton Doli sv. 61 2 3 5 2 5 4 1 3 - 6 8 3 3 4 3 3 4 1 - 1

m 31 1 2 2 1 3 3 - 2 - 1 4 2 2 2 2 3 1 - - -

ž 30 1 1 3 1 2 1 1 1 - 5 4 1 1 2 1 - 3 1 - 1

Žuljana sv. 235 13 20 18 7 14 16 8 12 16 15 16 13 12 10 13 19 11 1 1 -

m 116 6 8 13 6 7 8 5 4 6 7 8 7 5 4 6 6 10 - - -

ž 119 7 12 5 1 7 8 3 8 10 8 8 6 7 6 7 13 1 1 1 -




Stranica

18/104


U sociologiji postoji nekoliko podjela stanovništva prema starosnoj dobi, a jedna od njih je podjela na mlado (0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina) stanovništvo. Na temelju naprijed navedene podjele, postoje tri tipa udjela stanovništva: mlado (udio starog stanovništva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovništva se kreće između 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 60 godina je iznad 7%). Na području Općine Ston prema statistici iz 2011. staro stanovništvo (60 i više godina) čini 22,10 % od ukupnog broja stanovnika. Dakle, prema toj podjeli stanovništvo na promatranom području je izrazito staro. Po spolnoj strukturi na promatranom području, malo je veći broj žena nego muškaraca (1 219 žena i 1 188 muškaraca). Za postojanje učinkovitog sustava zaštitu od požara od posebnog je značaja da je pučanstvo promatranog područja osposobljeno u skladu sa Pravilnikom o programu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN. broj 61/94). Određeni broj pučana nije osposobljen u skladu sa odredbama naprijed navedenog Pravilnika.




Stranica

19/104


1.3. Pregled naseljenih mjesta

Područje Općine Ston određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Tablica 6. Podaci o broju stanovnika, površini i gustoći naseljenosti po naseljima

Naselja Površina (km2) Broj stanovnika Gustoća (st/km

2) Udio stanovnika (%)

Boljenovići 1,74 87 50 3,61

Brijesta 13,51 58 4,29 2,40

Broce 13,06 87 6,66 3,61

Česvinica 8,27 55 6,6 2,28

Dančanje 9,4 27 2,87 1,12

Duba Stonska 5,71 36 6,30 1,49

Dubrava 13,56 133 9,80 5,52

Hodilje 2,67 190 71,16 7,89

Luka 53,71 153 2,84 6,35

Mali Ston 2,12 139 65,56 5,77

Metohija 15,59 157 10,07 6,52

Putniković 13,28 82 6,17 3,40

Sparagovići 12,84 114 8,87 4,73

Ston 7,6 549 72,23 22,80

Tomislavovac 11,39 104 9,13 4,32

Zabrđe 10,59 61 5,76 2,53

Zamaslina 6,98 79 11,31 3,28

Zaton Doli 7,93 61 7,69 2,53

Žuljana 12,85 235 18,28 9,76

1.4. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama

Na području općine razvijaju se sljedeće gospodarske djelatnosti ,među kojima su neke od njih međusobno kompletarne :agrarna djelatnost,ribarstvo i školjkarstvo (marikultura)među primarnim djelatnostima,neki manji proizvodni i prerađivački industrijski pogon i građevinska djelatnost među sekundarnim djelatnostima,a zatim začeci prometne djelatnosti,noviji razvitak trgovine,turizma i ugostiteljstva i drugih uslužnih djelatnosti među tercijalnim djelatnostima.To su glavne funkcije,koje su temeljene na oskudnoj prirodnoj osnovi,pokretale ili još uvijek pokreću gospodarski život općine.

Tablica 7. Popis pravnih osoba u gospodarstvu na području Općine Ston

OSTREA d.o.o. YAMAHA d.o.o.

NONOS DYO d.o.o. CVJETANOVIĆ j.d.o.o.

BAROVIĆ TRADE, d.o.o. (restoran "Bakus" ) DALMATINI d.o.o.

KORUNA d.o.o. ŽULJANA PZ

AKVAMONT d.o.o. BOTA-ŠARE d.o.o.

TRITON - TRADE d.o.o. STOVIŠ, PZ

PONTA LUKE d.o.o. PUTNIKOVIĆ, p.z.

GARA d.o.o. KOLUR d.o.o.

BARKIĐIJA d.o.o. DRINA d.o.o.

PROFIKO EXPORT-IMPORT d.o.o. EASY TRAVEL d.o.o. putnička agencija

DENIQUE j.d.o.o. BAĆA COMPANY, d.o.o.

STONSKA KAMENICA d.o.o. OBLO BRDO, d.o.o.(caffe bar "Kaštio")

SOLANA STON d.o.o. KOBAŠ, r.z.

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=30214925&rfrshparam=1437388872952





























Stranica

20/104


PLAVI PLANET d.o.o. MALOSTONSKA KAMENICA, š.z.

REVIJA STON d.o.o. PANCHO I TORO j.d.o.o.

BUDIM-BRIJEZI, d.o.o.

AGRO-TURISTIČKA braniteljska zadruga Putnikovići

DALMACIJABILJE-PLASTIKA d.o.o. INOX - ŽULJANA d.o.o.

JARBOL d.o.o. NOVA SPONA d.o.o.

HLADILO TRADE d.o.o.

PELJEŠKI VRHOVI, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

STARA FONTANA, d.o.o. Osnovna škola STON

ZASRĐ d.o.o. LAZINE d.o.o.

OSTRIGA, d.o.o. KLEHA, d.o.o.

STONE j.d.o.o ILIRIJA ČETIRI d.o.o.

SCORPION'S STON d.o.o. GRAMORE d.o.o.

TELMA, d.o.o. LUKSUZNI AUTOMOBILI j.d.o.o.

RAŠTIO j.d.o.o. MOST MEDITERANA d.o.o.

ŠKRABO PROMET d.o.o. NAKIĆ d.o.o.

GUCHT d.o.o. STAZA d.o.o.

MARINUS, d.o.o. YVETOT d.o.o.

ANTHOS d.o.o. KAROCA d.o.o.

ANA I DENIS j.d.o.o. MARIBIC d.o.o. u stečaju

BROCE d.o.o. MEDI & COMPANY d.o.o.

STELLA DI MARE j.d.o.o. BABYLON d.o.o.

ĐONTA KONTO d.o.o. Predškolska ustanova DJEČJI VRTIĆ STON

LOPIN i Co., d.o.o. STUDIO PRESJEK j.d.o.o.

ALBUS d.o.o. KOZJAK, zadruga

AUTOMEHANIKA VLAŠIĆ d.o.o. KOZJAK PLUS d.o.o.

VILA KOBAŠ d.o.o. TIM KOMPANIJA j.d.o.o.

BLOK23 j.d.o.o. DALMOS d.o.o.

BARBARA IMMERSIO d.o.o.



























































Stranica

21/104


1.5.Pregled pravnih osobe u gospodarstvu glede povećanih opasnosti od nastajanja i širenja požara

Tablica 8. Pregled pravnih osoba s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja požara

OPĆINA STON

R.br. Djelatnost Naziv

1. Vinarija PZ STOVIŠ STON

2. Vinarija PZ PUTNIKOVIĆ

3. Prehrambena SOLANA STON

4. Proizvodnja plastičnih posuda DALMACIJA BILJE

5. Distribucija električne energije ELEKTROJUG

6. Turizam I ugostiteljstvo AUTOKAMP PRAPRATNO

7. Trgovina TRITON TRADE STON

8. Trgovina PZ METOHIJA

1.6. Pregled gospodarskih zona

U Općini Ston postoji Proizvodno – servisna – skladišna zona Ston (u izgradnji i razvoju), površine oko 20 ha, smještena uz lokalnu cestu između Stona i Česvinice, gdje se već nalaze pogoni za preradu plastičnih masa, metaloprerađivački pogoni, prehrambena industrija, pogon malih gospodarskih proizvođača, skladišta i servisi kao i proizvodnja građevinske stolarije. Na području općine prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije planiraju se još dvije zone gospodarskih namjena. Smjestit će se na lokacijama Zabrđe (površine oko 15 ha) i Zamaslina (površine oko 7 ha), te će biti uglavnom namijenjene uslužnoj djelatnosti.

1.7. Pregled cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa

1.7.1. Cestovni promet

Postojeća mreža cestovnog prometa na prostoru Općine Ston prema značaju razvrstana je na slijedeće vrste: - ceste državnog značaja, - ceste županijskog značaja, - ceste lokalnog značaja, Osim naprijed navedenih na promatranom području u svrhu zaštite od požara i vatrogastva mogu se koristiti i protupožarni i gospodarski putovi, odnosno staze za gasitelje. Općina Ston je tranzitno prometno područje, križište cestovnih prometnica prema poluotoku Pelješcu, otoku Korčuli te Mljetu. U tablici 9. daje se prikaz razvrstanih cestovnih prometnica po brojevima pod kojima su one upisane u Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN. br. 066/13), potezima na kojima se protežu, dužinama i širinama.




Stranica

22/104


Tablica 9. Pregled razvrstanih cestovnih prometnica

Državne ceste

Broj ceste Naziv / potez

D8 Ploče – Dubrovnik

D414 Ston – Orebić

D416 D414 – Papratno

Županijske ceste

Ž6231 Luka – Hodilje - Ston

Ž6226 Žuljanja - Dubrava

Lokalne ceste

L69030 Brijesta – D414

L69038 Duba Stonska – Luka

L69056 Ston (D414) – Broce

L69039 Česvinica – Ston (Ž6231)

L69066 Ston (D414) – Marinica – Donta Doli (D8) Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 066/2015)

Zaštini pojasi uz cestovne prometnice se čiste od trave, raslinja i drugih gorivih tvari, ali ne uvijek redovito i ne na svim potezima. Navedenim prometnicama prijevoze se opasne tvari u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 079/07) i Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenju za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (N.N. br. 114/12).

1.7.2. Željeznički promet

Kroz prostor Općine Ston ne prolaze željezničke komunikacije.

1.7.3. Pomorski promet

Prema Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko – neretvanske županije u Općini Ston postoji 9 luka lokalnog značaja: - Ston – putnička luka lokalnog značaja, - Papratno 1 – putnička luka lokalnog značaja, - Papratno 2 – trajektna luka lokalnog značaja, - Mali Ston – putnička luka lokalnog značaja, - Brijesta – putnička luka lokalnog značaja, - Broce – putnička luka lokalnog značaja, - Hodilje – putnička luka lokalnog značaja, - Luka – putnička luka lokalnog značaja, - Žuljana – putnička luka lokalnog značaja.

Prema Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko – neretvanske županije u Općini Ston postoji 1 luka županijskog značaja: - Brijesta 1 – operativna obala uz Pelješki most županijskog značaja. Na području općine planiraju se izraditi dvije luke nautičkog turizma: - Žuljana – kapaciteta do 200 vezova, - Kobaš – kapaciteta do 100 vezova. Trajektno pristanište u postoji u Prapratno kod Stona (Papratno - Mljet – Papratno) na kojima prometuju trajekti tvrtke SEM MARINA iz Splita.




Stranica

23/104


U luke na prostoru Općine Ston zbog njihovih prirodnih i tehničkih značajki, ne mogu ulaziti brodovi ili druga plovila koja prevoze ili u kojima se nalaze velike količine opasnih tvari (tankeri, teretni brodovi). Također, ni morskim putovima koji se nalaze na prostoru Općine Ston, se ne prevoze opasne tvari u velikim količinama. Tijekom godine razina odvijanja pomorskog prometa je vrlo promjenjljiva, a za područje zaštite od požara od posebne je važnosti ljetno razdoblje kada se odvija glavnina pomorskog prometa.

1.7.4. Zračni promet

Na području Općine Ston ne postoji infrastruktura zračnog prometa. Dijelom zračnog prostora iznad područja Općine Ston prolazi zračni put za domaći i međunarodni promet. Za slijetanje i uzlijetanje helikoptera u slučaju potrebe pružanja hitne medicinske pomoći, te u slučaju nastanka drugih izvanrednih događaja u kojima je neophodna uporaba helikoptera, mogu se koristiti veće poljoprivredne površine, odnosno nogometno igrališta. Najbliža zračna luka nalazi se u Dubrovniku (udaljena cca 70 kilometara).

1.8.Pregled turističkih naselja i sadržaja

Povoljan smještaj općine omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Pojas uz obalu razvijeniji je i sadržajniji, okrenut pomorstvu, ribarstvu i turizmu, a onaj drugi do kojega tek dopiru mirisi mora i pripadaju mu kamen, vinova loza i maslina, smokva, rogač, kadulja, vrijes i ružmarin, bor i česvina. Ta se dva prostora dodiruju i prožimaju stvorivši jedinstveni krajolik modrine mora, zelenila raslinja i bjeline kamena. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, "vikendaši" ostvaruju veliki broj noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, trgovine i ugostiteljstva. Tablica 10. Značajniji turistički objekti i njihovi smještajni kapaciteti

REDNI BROJ

NAZIV GRAĐEVINE

HOTELI

1. Hotel Ostrea

2. Villa Koruna

KAMP

1. Prapratno

2. Vrela

3. Vučine

4. Žuljana

5. Maslina

6. Sunce Izvor: Općina Ston

Na području općine postoji veliki broj autokampova. Autokakampovi su razvrstani u III i IV kategoriju ugroženosti od požara. Zaštita od požara provodi se uglavnom s aparatima za početno gašenje požara. S apekta zaštite od požara, najveća opasnost prijeti od nelegalnih kampera, tj. kampera koji kampiraju u na područjima rubova velikih šuma, koji nisu predviđeni za kampiranje. Na navedenim područjima postoji velika opasnost od nastanka požara u ljetnim mjesecima. Posebno se to odnosi na području Žuljane. Na području Općine Ston postoji veliki broj nalazišta, prostora i građevina registriranih kao kulturna dobra. Uz prirodne fenomene značajna je i kulturno povijesna baština u zaštićenom području.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trgovina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugostiteljstvo

http://www.ston.hr/index_new.php?l=hr&ispis=staticna&id=40&jos=120&iskljuci=da#dod120











Stranica

24/104


- Ston urbana sredina - Mali ston urbana sredina - Gradske zidine i utvrde - Samostan i crkva sv. Nikole - Ostaci crkve Sv. Ivana - Ostaci crkve Sv. Petra - Ostaci crkve Sv. Martina - Ostaci crkve Sv. Marije Magdalene - Ostaci crkve Sv. Stjepana - Ostaci crkve Sv. Crkva Gopse od Lužina - Ostaci crkve Sv. Srđa - Kancelarija Dubrovačke Republike - Solana sa skladištima soli - Crkva Sv. Vlaha - Crkva Sv. Liberana - Crkva Sv. Mihajla - Crkva Sv. Trojice - Crkva Navještenja - Ostaci crkve Sv. Andrije - Ostaci crkve Sv. Matije - Kompleks samostana i crkve Sv. Kuzme i Damjana s grobljem - Crkva Gospe od Zamirja - Kompleks Dominikanskog samostana - Crkva Svih svetih - Crkva Sv. Tome - Crkva Sv. Antuna - Crkva Sv. Ivana - Crkva Sv. Nikole - Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Crkva Sv. Antuna Opata - Crkva Gospe od Davida - Crkva Sv. Filipa i Jakova - Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja - Crkva Sv. Nikole - Crkva Sv. Petra i Pavla - Crkva Svih Svetih - Crkva Sv. Mihajla - Crkva Sv. Šimuna - Crkav Gospe od sedam žalosti - Knežev dvor - Biskupska palača - Palača Sorgo - Kompleks ljetnikovca Betondić - Povijesna jezgra, luka Arsenal - Povijesna jezgra, luka Slanica - Povijesna jezgra, luka Kaše

Samo dio spomenika kulturne baštine zaštićen je vanjskom hidrantskom mrežom. Dio sakralnih objekata ima vlastite instalacije za gašenje i dojavu požara, te aparate za početno gašenja požara. U kakvom su stanju instalacije i sredstva za gašenje požara nije poznato. Objekti od posebnog značaja imaju vlastite uređaje i opremu za gašenje požara. Nivo




Stranica

25/104


zaštite zavisi o vrsti objekta i vremenu kada je sagrađen odnosno kada je bila rekonstrukcija ili adaptacija objekta.

1.9. Pregled elektroenergetske mreže, građevina i objekata

Elektroenergetsku mrežu na području općine Ston čine elektroenergetski objekti napona 35/10/0,4 kV. Spojna točka je trafostanica 110/35 kV „Ston“, instalirane snage 40 MVA. Preko prostora općine Ston položene su sljedeće trase 110 kV dalekovoda: Neum-Ston, Komolac-Ston i Blato-Ston. Nadzemnu mrežu čine 10 kV dalekovidi na drvenim stupovima. Svi navedeni sustavi, uz sadašnju izgrađenost i opterećenje električne mreže, zadovoljavaju kako potrebe, tako i tehničke uvjete. Izrada prosjeka i korektivne sječe provodi jednom godišnje. Niskonaponska električna mreža malim dijelom je podzemna, a velikim dijelom na drvenim, odnosno betonskim stupovima. Dotrajali drveni stupovi u pravilu zamjenjuju se betonskim stupovima. Manji broj drvenih stupova koji su sastavni dio prijenosne električne mreže je dotrajao. Raspadi elektroenergetske mreže nastaju tijekom vremenskih nepogoda pretežno u zimskim razdobljima, kada dolazi i do iskrenja između nadzemnih električnih vodova. U trafo-postajama su ovisno o tipovima trafo-postaja, ugrađeni suhi ili uljni transformatori. U svrhu prihvaćanja eventualno razlivenog transformatorskog ulja, na prostorima ispod transformatora izvedena su sabirna mjesta prekrivena šljunkom. Vatrogasni pristupi svim trafo-postajama su osigurani sa najmanjim širinama od 3 m i dužinama ne većim od 30 m od javnih putova. U sigurnosnim pojasima okolo trafo postaja nema raslinja, ni drugih gorivih tvari. U tafo-postajama vatrogasni aparati su po vrstama i količinama postavljeni u skladu sa propisima. O održavanju elektroenergetske mreže skrbi HEP.

Tablica 11. Popis trafostanica

Naziv trafostanice Naponski nivo

(kV) Građevinska izvedba Pogonski ured

STON 110 110/35 zidana - klasična PU STON

SLANO 35 35/10 zidana - klasična PU STON

STON 35 35/10 zidana - klasična PU STON

VELIKA PRAPRATNA 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO

ŽULJANA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO

ŽULJANA 2 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO

BLAŽEVO 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

BRIJESTA 10/0,4 toranj PU STON

BROCE 10/0,4 toranj PU STON

ČESVINICA 10/0,4 toranj PU STON

DANČANJE 10/0,4 toranj PU STON

DUBA STONSKA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

DUBRAVA 10/0,4 toranj PU STON

HODILJE 10/0,4 toranj PU STON

KANALIZACIJA PRAPRATNO 10/0,4 montažna limena PU STON

KOBAŠ 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

LUKA (STON) 10/0,4 toranj PU STON

LUNCIJATA 10/0,4 kabelska montažna KTS PU STON

METOHIJA 10/0,4 toranj PU STON




Stranica

26/104


PJEŠTAT 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

PLASTIKA 10/0,4 u zgradi - klasična PU STON

PRAPRATNO 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

PUTNIKOVIĆI 10/0,4 toranj PU STON

SMOKVINA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

STON MALI 10/0,4 toranj PU STON

STON VELIKI 10/0,4 toranj PU STON

SUPAVO 10/0,4 toranj PU STON

SUTVID LUKA 10/0,4 u zgradi - klasična PU STON

TOMISLAVOVAC 10/0,4 toranj PU STON

VELIKI STON 2 10/0,4 kabelska montažna KTS PU STON

VINARIJA STON 10/0,4 mini PU STON

VODOVOD STON 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

ZABRĐE 10/0,4 toranj PU STON

ZAMASLINA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

ZARADEŽE 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

ŽURONJA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

1.10. Pregled plinovoda

Na prostoru Općine Ston nema instaliranih plinovoda.

1.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari

Na prostoru Općine Ston postoje građevine i/ili prostori u kojima su, odnosno na kojima su uskladištene ili se uskladištavaju veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari, temeljem kojih su te građevine i prostori razvrstani u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara. Za potrebe odvijanja tehnoloških procesa, odnosno opskrbe potrošača, u građevinama ili na prostorima određenih pravnih osoba na području Općine Ston vrši se skladištenje, odnosno držanje opasnih tvari u skladu sa podacima koji su upisani u tablici 10. Većina korisnika opasnih tvari imaju pripadajuće im Sigurnosno- tehnički listove (STL) ovjerene od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. STL su postavljeni na mjestima uporabe, a korisnici opasnih tvari ih moraju poznavati, te sa opasnim tvarima rukovati u skladu sa podacima i uputama iz STL.

Tablica 12. Pregled mjesta i načina skladištenja i držanja opasnih tvari

OPĆINA STON

Br. Gospodarski subjekt Opasna tvar Djelatnost Lokacija

1. Benzinska postaja Zaton Doli

Eurosuper 95 Eurosuper 98

Dizel Eurodizel

Propan - butan

Prodaja naftnih derivata Zaton Doli

2. Dalmacijabilje – plastika Ston UNP Proizvodnja plastične

ambalaže Brežine, Ston

3. Triton trade – Ston Propan – butan Trgovina, ribarstvo i

ugostiteljstvo Ston

4. Poljoprivredna zadruga Metotija Propan – butan Otkup grožđa, proizvodnja i

prodaja vina Gornje Selo

5. Poljoprivredna zadruga Putniković Propan - butan Otkup grožđa, proizvodnja i

prodaja vina Putniković




Stranica

27/104


Tablica 13. Određene značajke opasnih tvari

Vrsta

opasne

tvari

Plamište,

Tempera-tura

samoza-paljenja

( ˚ C ), specifična

težina

Vrelište/

Granice

Eksplozi-

vnosti

( ˚ C , % )

Sredstva

za

gašenje

požara

Mjere zaštite od požara i tehnološke

eksplozije

Osobna zaštitna oprema i

uređaji koje gasitelji moraju

koristiti u slučaju požara ili

drugog akcidenta

Eurodiesel

motorno

gorivo

55-65,

250-460,

Pare teže od zraka

180 – 380,

0,6 – 6,5

CO2, prah,

srednja ili

teška pjena s

FP ili FFFP

pjenilom,

vodena magla

Provjetravanje, skladištenje u hladu na

mjestu gdje nama oksidansa i kiselina,

uzemljenje, propisno pretakanje,

uklanjanje izvora paljenja i topline, mjere

zaštite od statičkog elektriciteta,

eksploziometrom mjeriti koncentraciju para

(pare teže od zraka), rabiti uređaje koji su u

odgovarajućoj protueksplozijskoj izvedbi.

Kemijsko odijelo za potpunu

zaštitu od diesel goriva ili

zaštitna odjeća, čizme,

rukavice, naočale i pregača,

dišni izolacijski aparati (DIA).

Ulje za

loženje

> 55,

250-460,

pare teže od zraka

160-390/

0,6-6,5

CO2, prah,

pjena, vodena

magla. Ne

koristit i puni

mlaz vode.

Provjetravanje, skladištenje na hladnom

mjestu, propisno pretakanje, uklanjanje

izvora paljenja, rabiti instalacije i uređaje koji

su u protueksplozijskoj izvedbi. Spriječiti

kontakt sa oksidansima.

Odijelo za potpunu zaštitu od

benzina ili zaštitna odjeća,

čizme, rukavice, naočale i

pregača, DIA.

UNP

(propan-

butan)

31,

470, teži od zraka

-25/

1,9 – 9,5

CO2, prah,

voda

(za hlađenje

spremnika)

Provjetravanje, skladištenje na hladnom,


uklanjanje izvora topline, uređaji u Ex

izvedbi.

Kemijsko odijelo za UNP ili

zaštitna odjeća i obuća, DIA.

Prirodni

plin

-, 595, lakši od

zraka -162/ 5-15

CO2, prah,

Uklanjanje izvora paljenja, provjetravanje, u

zonama opasnosti uređaji u Ex izvedbi

Odijelo za UNP ili zaštitna

odjeća i obuća, DIA.

Trafo ulje 140, >195 -/

N.a.

CO2, prah,

pjena

Provjetravanje, skladištenje na hladnom,


uklanjanje izvora topline.

Kemijsko odijelo ili zaštitna

odjeća i obuća, DIA.

Turbinsko

ulje

220-250,

- -

Pjena, suhi

prah, vodena

magla za

hlađenje

spremnika koji

nisu

zahvaćeni

požarom

Provjetravanje, skladištenje u hladu na

mjestu gdje nema oksidansa i kiselina,


uklanjanje izvora paljenja i topline, sprijećiti

istjecanje u okoliš

DIA, oprema za potpunu

zaštitu od topline.

Klor

Ne gori. Podržava

gorenje i

samozapa-ljenje

drugih tvari

-34,

N.a.

Prah ABC,a za

požar cisterni i

spremnika

voda

Držati u dobro zatvorenim spremnicima na

provjetravanom mjestu. Ukloniti izvore

paljenja. Mjesta propuštanja klora ne

polijevati vodom.

Naočale nepropusne za

plinove, zaštitne rukavice,

plastični štitnik za lice,

gumene čizme, zaštitna

odjeća iz gume.




Stranica

28/104


1.12.Pregled vatrogasnih postrojbi

1.12.1.Profesionalne vatrogasne postrojbe

Na prostoru Općine Ston nije osnovana Javna vatrogasna postrojba. Najbliža Javna vatrogasna postrojba Općini Ston je Javna vatrogasna postrojba „Dubrovačko Primorje“ u Općini Dubrovačko primorje, naselje Slano. JVP Dubrovačko Primorje organizirana je kao vatrogasna postrojba „vrste 1“, odnosno vatrogasna postrojba s minimalno 1 vozačem u smjeni.

1.12.2.Dobrovoljne vatrogasne postrojbe

Općina Ston prostire se na relativno velikoj površini od 169, 59 km2, te se na području općine nalazi 19 naselja. Sukladno navedenom, a s obzirom na veliku površinu, u općini djeluju 3 Dobrovoljna vatrogasna društva i to: DVD Ston, DVD Putniković i DVD Žuljana. U navedenim društvima, ukupno djeluje 63 operativna vatrogasca. Svi operativni dobrovoljni vatrogasci moraju biti osposobljeni za dobrovoljne vatrogasce, imati važeći liječnićki pregled te zaduženu osobnu zaštitnu opremu. Dobrovoljna vatrogasna društva zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995) i Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (NN 091/2002). DVD Putniković i DVD Žuljana nemaju izrađene vatrogasne garaže, ali imaju spremišta pogodna za čuvanje vatrogasne opreme. DVD Putniković i DVD Žuljana započeli su sa izgradnjom garaža, odnosno spremišta za vatrogasna vozila i opremu.

Tablica 14. DVD Općine Ston

OPĆINA STON

Br. DVD LOKACIJA BROJ OPERATIVNIH

VATROGASACA BROJ VOZILA

1. STON Put braće Mihanovića1, Ston 23 4

2. PUTNIKOVIĆ u izgradnji 20 5

3. ŽULJANA u izgradnji skladište i garaža 20 3

http://www.digured.hr/cadial/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=091%2F2002&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&bid=CvYV3Md84QQupemThPcemA%3d%3d&annotate=on

http://www.digured.hr/cadial/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=091%2F2002&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&bid=CvYV3Md84QQupemThPcemA%3d%3d&annotate=on




Stranica

29/104


1.13. Pregled vodoopskrba i prirodnih izvorišta vode za gašenje požara

1.13.1. Izvori vode, vodeni tokovi i vodoopskrba

Oskudica vode svojstvena za veći dio Pelješca, karakterizira i općinu Ston. Iako sam Ston s bližim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Stonska Duba, Broce, Prapratno) ima riješenu vodoopskrbu s izvorišta „Studenac“ u Stonskom polju, problem opskrbe pitkom vodom jedan od glavnih problema većeg dijela općine Ston. Najveći problem sadašnjih sustava je nezadovoljavajući vodoopskrbni kapacitet u vrijeme sušnog razdoblja, odnosno potreba priključivanja novih potrošača (stambeni i vikend objekti) na postojeću mrežu. Postoji naznaka da bi nove količine vode iz izvorišta „Oko“ popravile današnju situaciju. S druge strane, zapadni dio općine Ston (naselja Žuljana, Putnikovići, Dančanje i Brijesta) prisiljen je potrebe za vodom rješavati vodom s neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda koji se temelji na zahvaćanju vode za izvorištu rijeke Norin u Prudu. Katastar pravog stanja izvora, bunara i cisterna nema, te nema pouzdanih podataka o količinama vode koja bi se mogla koristiti za gašenje požara u mjestima gdje nema hidrantske mreže.

Većina bunara i cisterna nije uređena za potrebe gašenja požara. Podataka o stanju bunara i cisternama nema. Na području uz obalni rub moguće je urediti više crpilišta morske vode koja se može koristit u svrhu gašenja požara.

1.13.2. Hidrantska mreža

Na području Općine Ston hidrantska mreža postoji u većini naselja, izvedena je podzemno, te radni tlakovi nisu poznati.

Tablica 15. Prikaz broja hidranata na području Općine Ston

LOKACIJA BROJ HIDRANATA

Ston 5

Luka Hodilje 2

Bigride 1

Duba Stonska 3

Broce 1

Hodilje 1

Mali Ston 1

Žuljana 11




Stranica

30/104


1.14. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba

Tablica 16. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba

redni broj

naziv građevine Broj osoba koji boravi u objektu

1. Osnovna škola „Ston“ 120 + 15

2. Područna OŠ „Sparagović“ 70

3. Područna OŠ „Putniković“ 60 + 5

4. Područna OŠ „Hodilje“ 30 + 2

5. Područna OŠ „Žuljana“ 35

6. Područna OŠ Ponikve 50 + 4

7. Dječji vrtići Ston 60 + 4

8. Crkva Sv. Nikole, Ston 200

9. Crkva Sv. Ivana, Župa Ponikve 200

10. Crkva Sv. Marije Magdalene,

Putniković 200

11. Crkva Sv. Martina, Žuljana 100

12. Crkva Sv. Ivana, Hodilje 100

13. Crkva Sv. Antuna, Mali Ston 100

14. Hotel „Ostrea“ Mali Ston 30

15. Vila Koruna, Mali Ston 10 + 200 restoran

16. Autokamp Prapatno, Uvala Prapatno 800

17. Auto kamp „Vrela“, Brijesta 100

18. Auto kamp „Vučine“ Žuljana 100

19. Auto kamp „Maslina“ Žuljana 100

20. Auto kamp „Sunce“ Žuljana 100

21. Restoran Mlinica, Mali Ston 40 sjedećih mjesta

22. Restoran Kapetanova kuća, Mali Ston 100 sjedećih

mjesta

23. Restoran Sargo, Ston 50 sjedećih mjesta

24. Restoran Zasrđ d.o.o., Prapatno 50 sjedećih mjesta

25. Restoran Barović Trade d.o.o. 50 sjedećih mjesta

26. Restoran Bota Šare d.o.o. 100 sjedećih

mjesta Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, kulturnih i materijalnih dobara i okoliša za Općinu Ston, Alfa Atest,

veljača 2015. god.




Stranica

31/104


1.15. Pregled prostora i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari

Građevine i prostori u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari (zapaljivih tekućina i plinova) su upisane u Poglavlju 1.11., tablica 12. ove Procjene

Utovar i istovar zapaljivih tekućina i plinova vrši se pretakanjem zapaljivih tekućina i plinova iz auto-cisterni u spremnike koji su nalaze u naprijed navedenim građevinama i prostorima, odnosno pretakanjem iz posuda u kućišta transformatora i ručnim istovarom pojedinačnih posuda sa propan-butanom, uljem za loženje i diesel gorivom, pri čemu se provede mjere zaštite od požara koje su propisane Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/ 99) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). Na mjestima utovara i istovara zapaljivih tekućina i/ili plinova postavljene su propisane upute za sprječavanje nastanka požara i tehnoloških eksplozija, te upute za gašenje i sprječavanje širenja požara, te propisne vrste i količine vatrogasnih aparata. U skupinu preventivnih mjera zaštite od požara koje se provode u tijeku pretakanja spadaju: - pretakanje se ne vrši u razdobljima vremenskih nepogoda (grmljavina), - ispred ulaza na prostor pretakališta ili mjesta za pretakanje se postavljaju standardni, propisani znakovi obavještavanja, opasnosti i zabrane, - prije početka pretakanja se isključuje motor auto-cisterne iz koje se pretače, - prije početka pretakanja sustav za pretakanje se propisno uzemljuje, - brzina protoka zapaljivih tekućina kroz cjevovode ne prelazi dopuštenu (1m/sec), - u zone opasnosti od eksplozije i požarom ugrožene prostore ne ulaze nezaposlene osobe, provode se mjere zabrane pušenja, zabrane uporabe otvorenog plamena, zabrane uporabe uređaja i/ili alata koji u radu može proizvesti iskru, zabrane unošenja samozapaljivih tvari,oksidansa i reaktivnih tvari. U kućanstvima se koristi UNP (propan-butan) i to iz jediničnih boca sadržaja po 10 kg plina, koje se nabavljaju uglavno na benzinskim postajama.

1.16. Pregled poljoprivrednih površina, te šumskih površina po vrstama, starosti, i zapaljivosti šuma i izgrađenosti protupožarnih prosjeka i putova u šumama

1.16.1.Poljoprivredne površine

Biljni pokrov Pelješca je mediteranski, bogat i raznolik. Na njemu je zabilježeno više od 1100 biljnih vrsta i podvrsta. Iznimno raznolika vegetacija objašnjavamo se relativno velikom površinom (355 km2) i razlikom u nadmorskoj visini (1 do 961 m). Pelješac je jedno od 94 važna područja u Republici Hrvatskoj. Sveprisutna su crnogorična stabla alepskog bora (Pinus halepensis), pinije (pinus pinea), dalmatinskog crnog bora (pinus nigra Dalmatica), čempresa (cypressus) i dr. Makija koja prekriva dio Pelješca uglavnom sadrži sljedeće biljke: planika, vrijes, smrčika, grahorac, i ostale. Postoje i šume česvine crnike (querxus ilex), raste rogač, lovorika. Krška polja i obronci mnogih brda su obrađeni i prekrivaju ih maslinici i vinogradi a ponegdje i južno voće: šipak, mandarina, smokve, badem, naranača,... Klima i položaj uzrokovali su da na Pelješcu raste dosta ljekovitog i aromatičnog bilja: metvica, ružmarin, kadulja, lavanda, mažuran.

Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodica u Općini Ston otežavali su razvitak poljodjelstva (više se razvijalo vinogradarstvo, maslinarstvo, te nešto voćarstvo, povrtlarstvo i ratarstvo, kao i proizvodnja duhana). Dopunsko i sezonsko zanimanje je bilo sakupljanje




Stranica

32/104


ljekovitog i aromatskog bilja. Prostrane pašnjačke površine bile su, više ranije nego danas, korištene za razvitak stočarstvo (koza, ovca). Posebno vrijedno plodno poljodjelsko zemljište su Brijesta polje i Stonsko polje, udoline Žuljane, pelješke Crne Gore i Ponikve, ali i neke manje plodne površine (polja, poljica, uvale, udoline) u blizini pojedinih naselja.

Tablica br. 17. Kategorije zemljišta

VRSTA ZEMLJIŠTA POVRŠINA (ha)

Oranice i vrtovi 271

Voćnjaci 398

Vinogradi 187

Pašnjaci i livade 1963

Ukupno poljoprivredno 2819

Izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZS

1.16.2. Šumske površine

Imajući u vidu značaj šuma i šumskih zemljišta, kao i dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, te da šume uživaju posebnu zaštitu zbog izraženih općekorisnih funkcija koje se osobito očituju kroz: zaštitu zemljišta, prometa i objekata od erozija, bujica i poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaju na klimu, zaštitu i unapređenje čovjekove okoline, u stvaranju kisika i pročišćivanju atmosfere, u utjecaju na ljepotu krajolika te stvaranje uvjeta za razvitak turizma i lovstva iznimno je važno sačuvati šume od raznih nepogoda, naročito požara.

Hrvatske šume donose godišnje Planove zaštite šuma od požara kojima se planira redovite i izvanredne mjere zaštite šuma i šumskih zemljišta. Pored najnužnijih mjera Plan zaštite od požara sadrži i opče podatke o dijelu područja za koje se odnosi, te potrebna sredstva za izvođenje planiranih radova i mjera. Kod izrade i donošenja Planova zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara, pošlo se predpostavkom da osnovni uvjeti za uspješnu borbu protiv šumskih požara predstavlja sustav dobro provedenih i planiranih mjera nadzora, dojave požara i interveniranja. Sve površine šuma i šumskog zemljišta temeljem Mjerila za procjenu opasnosti od šumskog požara razvrstane su u stupnjeve opasnosti na nivou odsjeka po gospodarskim jedinicama. U tablici je prikazan pregled stanja površina po Gospodarskim jedinicama koje spadaju u prostor koji se obrađuje u ovoj Procjeni: Tablica br. 18: Pregled šumskih površina po stupnjevima ugroženosti od požara

ŠUMARIJA DUBROVNIK

Gospodarska jedinica

Ukupna površina G.J. (ha)

PROCJENA OPASNOSTI PO STUPNJEVIMA UGROŽENOSTI

Procjenjena površina (ha)

I. stupanj (ha)

II. stupanj (ha)

III. stupanj IV. stupanj

(ha)

Zagorje 4 423,09 4 349,74 1 991,62 2 247,55 110,57 0

Česvinica 3 303,19 3 219,01 1 264,40 1 794,96 159,65 0

Štedrica 4 183,38 4 121,73 0 3 427,85 693,88 0

Šumske površine Općine Ston najevećim dijelom su pod makijom, borovom šumom i čempresom. Šumske površine i makija većinom su u degradiranom stadiju (panjače), a manjim dijelom nalazimo površine pod alepskim borom (sjemenjače). Postepenim




Stranica

33/104


izumiranjem stočarstva nestali su kamenjarski pašnjaci. Prosječna starost šumskih zajednica starijeg dobnog razreda iznosi 40-60 godina, a mlađen od 10-15 godina. Na području se nalaze šumske zajednice: šume i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis), šume i makija crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis), šume crnike i duba (Quercetum ilicis-virilanae), šume i makija crnike i crnog graba (Ostryo-Aurecetum ilicis), šume dalmatinskog crnog bora s resikom (Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae), zajednica kretskog bušina i risja (Erico – cistetum cretci), kamenjara kadulje i kovilja (Stipo – Salvietum officinalis), dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), primorski bor (Pinus pinaster) i alepski bor. Šumske površine su večim djelom u državnom vlasništvu. Sa šumama u državnom vlasništvu gospodare Hrvatske šume – Šumarija Dubrovnik i to u sklopu gospodarskih jedinica Česvinica, Zagorje, Štedrica. Na području Općine Ston posebno je ugrožen šumski kompleks Čerjan-Vučine koji je i I kategoriji ugroženosti od požara (vrlo visoka požarna ugroženost) i ostale šumske površine I stupnja ugroženosti. Navedeni šumski kompleks obrastao je gustom borovom šumom i makijom staromdo 90 godina. Veliki dio Općine Ston kategoriziran je u II skupinu ugroženosti od požara, pri čemu treba posebno spomenuti Šume na području Dube Stonske, Ponta-Stanjevica i Stona (šuma Međugora).




Stranica

34/104


1.17. Klimatske značajke

Pelješac pripada jadranskom tipu mediteranske klime koju karakteriziraju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. Zima je blaga i vlažna. Temperature zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom siječnja i veljače su prosječne temperature ispod 10°C. Prosjek sunčanih sati na Pelješcu iznosi preko 2.500 na pojedinim mjestima, što govori o velikom broju sunčanih dana.

1.18. Temperatura

Klima na prostoru poluotoka Pelješca je sredozemna, jadranskog tipa, te ju obilježavaju blage, vlažne i kišovite zime i vruća i suha ljeta. Jesen je značajno toplija od proljeća. Prema rezulatima višegodišnjih mjerenja na metorološkoj postaji na Pelješcu,srednja godišnja temperatura zraka iznosi 16 °C. Najtopliji mjesec je srpanj u kojemu prosječna temperatura zraka iznosi 24,4 °C, a najhladniji siječanj ispod 10 °C. Najveća izmjerena temperatura zraka je preko 35 °C. Česti su nastanci toplinskih valova kada je temperatura zraka više dana uzastopno veća od 32 °C. Pelješac sa prosječno 2 500 sati insolacije godišnje i prosječno 7,3 sati dnevno na razini godine, te prosječno 12 sati dnevno u mjesecu srpnju, spada u najsunčanije prostore u Hrvatskoj. Poluotok Pelješac često je izložena dugotrajnim ljetnim sušama koje karakteriziraju ovaj tip klime. Suha i topla ljeta uzrok su duge ljetnje turističke sezone, koja ponekad traje od polovice svibnja do kraja listopada. Relativno mala visina reljefa i izloženost moru uvjetuju da prostor poluotoka prima male količine padalina (681,6 mm/m2/god.), od čega 70% padne tijekom hladnijeg dijela godine. Prosječan broj oblačnih dana godišnje iznosi 77, te je relativno mali. Nedostatak kiše je naglašen u toplijoj polovici godine (proljeće 149 mm; ljeto 50 mm). Tuča rijetko pada. Snijeg pada vrlo rijetko, a i kada padne, gotovo u pravilu kratko se zadrži na tlu. Poledice su rijetke. Na prostoru poluotoka od vjetrova pušu jugo ili široko (SE), maestral (NW), bura (NE), tramuntana (N), oštro (oloujno jugo), levant (E), lebić (SW) i noćnik. Najučestaliji su vjetrovi iz smjera WNW sa 17,8%, SE sa 13,5%. Najjači vjetar puše iz smjera SE, a nakon njega iz smjera NE. Prosječno godišnje 147 dana puše vjetar brzine 39 km/sat i više, a broj dana sa olujnim vjetrom brzine 62 km/sat i više iznosi 22 prosječno tijekom godine. Tišine (razdoblja bez vjetra) su zastupljene sa 1,1%.

1.19.Seizmičke značajke

Potres1 je jedna od najneugodniji prirodnih pojava. Prvi geografski prikaz pojave potresa pokazao je da se oni ne događaju bilo gdje na Zemlji, već su najčešći i najjači u područjima mlađeg boranog gorja. Ista ta područja su mjesta najintenzivnijih geoloških procesa.

Do danas se raznim teorijama nastojalo prikazati uzroke nastanka potresa. Danas je najpoznatija i široko prihvaćena teorija tektonskih ploča. Prema toj teoriji Zemljina kora i gornji dio plašta nisu cjeloviti već razlomljeni i sastoje se od 15 ploča debljine 50-150 km koje se međusobno pomiču kao kruta tijela. Pomaci mogu biti razmicanje, tlačenje - sudaranje, kliženje i podvlačenje. Zbog pomaka dolazi na granicama ploča i u njihovoj blizini do velikih sila i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa dobro se poklapa s granicama tektonskih ploča. Ipak, ne mogu se svi potresi ovako objasniti. Tektonske ploče imaju unutar sebe pukotine i rasjede, razlomljene su na manje dijelove između kojih dolazi do unutarnjih naprezanja a potom i do potresa.




Stranica

35/104


Za građevinarstvo nisu od značaja drugi uzroci potresa kao što su potresi vulkanskoga podrijetla, potresi prouzročeni krškim pojavama ili vodenim akumulacijama jer je oslobođena energija u tim slučajevima bitno manja.

Seizmološka karta Republike Hrvatske prikazuje područja jednakih intenziteta1 potresa. U Republici Hrvatskoj je karta iz 1990. g. utemeljena na obradi podataka povijesnih potresa u razdoblju od oko 1600 godina, ocjeni njihova intenziteta i posljedica te razmatranju geoloških i tektonskih uvjeta koji vladaju na tom području. Karta prikazuje intenzitete za srednje uvjete tla. Na temelju podrobnijih istraživanja moguće su korekcije osnovnog stupnja seizmičnosti na više ili na niže. Karta je izrađena za potrese s 500 godišnjim povratnim razdobljem i mjerodavna je za proračun građevina visokogradnje. Za posebne građevine (visoke brane, nuklearne elektrane) moguće je upotrijebiti kartu izrađenu za 1000-godišnje povratno razdoblje, a za građevine ograničena trajanja ili za proračun opreme može se upotrijebiti karta izrađena za povratno razdoblje od 50 godina. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme, pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon N.N. 53/91.

Slika 1. Seizmološka karta Hrvatske;

Izvor: Prof.dr.sc. D., Morić, Potresno inženjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009.

Iz slike 1. lako je uočiti da je gotovo cijela Republika Hrvatska, pa tako i Dubrovačko-neretvanska županija, obuhvaćena potresnim područjima intenziteta VIII i IX stupnja prema MSK ljestvici uz 63% vjerojatnost pojave. U tablici 19. je dat opis intenziteta potresa koji se mogu pojaviti u Općini Ston Ljestvica MSK - 78 (s dopunama i izmjenama iz 1980.)

1Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera žestine potresnog gibanja tla na nekom mjestu.

Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U Republici Hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva

MSK-64 (prema autorima: Mercalli-Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i

opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni. U

novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagođena i modernizirana ljestvica MSK-

78.




Stranica

36/104


Tablica 19. Ljestvica MSK - 78 (s dopunama i izmjenama iz 1980.) - Opis intenziteta potresa koji se javljaju u Općini Ston:

Intezitet potresa EFEKTI – POSLIJEDICE POTRESA

Stupanj

VI

Opisno

Razorna oštećenja građevina

Ljudi

i njihova okolina

Trešnju osjete svi ljudi unutar građevina i na otvorenom. Ljudi u građevinama se uplaše i bježe na otvoreno.

Pojedinci gube ravnotežu. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni

predmeti. Knjige padaju s polica.

Moguće je pomicanje teškog namještaja

Građevine

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena,seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne

pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.

Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje

dijelova dimnjaka. B./ Na pojedinim građevinama (10%) od pečene opeke,

građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje

manjih komada žbuke.

Priroda

Mala zvona mogu zvoniti. Domaće životinje bježe iz nastambi.

U pojedinim slučajevima u vlažnom tlu moguće su pukotine širine do 1 cm.

Primjećuju se promjene izdašnosti izvora i razine vode u zdencima.

Stupanj

VII

Opisno


Ljudi

i njihova okolina

Ljudi se prestraše i bježe u panici na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama.

Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu Moguće je pomicanje teškog namještaja.

Građevine

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i

nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.

Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje

veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova i montažnim građevinama, te one

izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) - manje

pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova

dimnjaka. C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskim i

čeličnim skeletom, krupno panelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) -

sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke




Stranica

37/104


Priroda

Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao

i izdašnost izvora. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi, ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi klizišta na

pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama.

Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

Intezitet potresa EFEKTI – POSLIJEDICE POTRESA

Stupanj

VIII

Opisno


Ljudi

i njihova okolina

Opći strah i pojedinačna 10 % panika. Ljudski gubici.

Uznemirenost osjećaju osobe u automobilima. U pokretu.

Ponegdje se lome grane stabla. Pomicanje namještaja.

Oštećene viseće svjetiljke.

Građevine

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i

nabijene gline, oštećenja 4.stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među

pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja

(potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke,

građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.

stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine,

rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskih i

čeličnim skeletom, krupno panelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja)

- manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje

dimnjaka. Oštećenja.

Ruše se kamene zgrade i kameni zidovi. Dolazi do lomova na cjevovodima osobito na spojevima.

Priroda

Mali odroni u udubljenima i na nasipima cesta sa strmim nagibom. Pukotine u tlu dosežu do nekoliko centimetara.

Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju.

Mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.

Stupanj

IX

Opisno

Opća panika. Velike štete na namještaju u zgradama.

najveći broj zgrada tipa C trpi oštećenja 3.stupnja na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja

poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5.stupnja na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupnja

stupovi i spomenici se ruše velike štete na rezervoarima

podzemni cjevovodi se djelomično lome u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih tračnica i




Stranica

38/104


oštećenja na cestama

na ravnim zemljištima podzemna vod izbija na površinu i razliva se, sa vodom ili bez nje izbija mulj i pjesak

na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na strminama i riječnim obalama i više od toga

u tlu se u velikom broju pojavljuju i male pukotine blokovi stijena se ruše

aktiviraju se mnoga klizišta stvaraju se veliki valovi na vodi presušeni bunari se obnavljaju presušuju aktivni bunari vode

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.

U predmetnoj ljestvici radi lakšeg razumijevanja ukomponirane su još 4 veličine, i to: 1. koja određuje kategoriju građevina obzirom na način izgradnje i vrstu upotrijebljenog materija, bez neophodnih antiseizmičkih mjera (A., B. i C.), 2. koja određuje količinske karakteristike (u %), 3. koja određuje klasifikaciju oštećenja od 1-5 stupnja (od lagana oštećenja - do potpuna rušenja) i 4. koja određuje grupna obilježja (ljude i okoliš, građevine i prirodne pojave

Područje Općine nalazi se u zoni potresa intenziteta VIIº (povratni period 50 i 100 godina) i VIIIº (povratni period od 200 i 500 godina) MSK ljestvice. Potrebno je osigurati zaštitu od potresa VIIIº MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati oštećenja i ljudske gubitke. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja stambenih, te objekata gdje boravi puno ljudi. Osim toga, među stanovništvom bi došlo do uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubici.

1.19. Odlagališta otpada

Na području općine Ston nema odlagalište otpada niti divljih/neuređenih odlagališta. Otpad s područja Općine odlaže se na odlagalištu Klepovica ( u zaleđu Neuma, BiH). Komunalni otpad se odvozi svakodnevno sa područja Općine pet puta tjedno. Na području Općine postoje kontejneri za sakupljanje korisnog otpada u neposrednoj blizini bivše tvornice, pogona „Dalmacije bilje„ u Stonu. Na toj lokaciji se planira izgradnja službenog reciklažog dvorišta. Godišnja količina otpada koja se prikupi na području Općine je oko 50.000 t.




Stranica

39/104


1.20. Pregled naselja, ulica i građevina kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi

Uvidom u kartu prometnica te neposrednim uvidom, ocjenjeno je da povezanost prometnica i dostupnost prometnica do naselja na području općine uglavnom zadovoljava propisane uvjete. Analizirajući prometnice unutar općine vidljivo je da u pojedinim naseljima pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica (manje od 3 m) kao i zbog velikog broja parkiranih vozila u ljetnim mjesecima. Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe . Zbog nepropisnog parkiranja automobila (izrazito u ljetnim mjesecima) vatrogasni prilazi i prolazi u naseljima na prostoru općine su praktički neupotrebljivi i neprovozni za vatrogasna vozila, što povećava opasnost od širenja požara, znatne materijalne štete te stradavanja osoba. Područje Malog Stona (Ulica Pod Korunom i Gornja ulica), nepristupačno je za vatrogasna vozila zbog stare izgradnje naselja (uske ulice i stepenice). Brdoviti, vrlo strmi dijelovi, čiji su vrhovi iznad 400 mnv, teško su prohodni za vatrogasna vozila.

1.21. Nedostatak uređaja, opreme, sredstava i vozila za gašenje požara

Na području Općine Ston osnovane su i djeluju sljedeće vatrogasne postrojbe: - DVD Ston - DVD Putniković - DVD Žuljana Dobrovoljna vatrogasna društva definirana su kao središnja vatrogasna društva u požarnim zonama. Navedena vatrogasna postrojba ima definirano područja odgovornosti, te u slučaju požara mora intervenirati u roku od 15 minuta. (vrijeme od dojave do početka gašenja požara). S obzirom na značajke promatranog prostora s gledišta zaštite od požara postoji mogućnost kašnjenja s početkom gašenja požara na potezu Brijesta – Duba Stonska, zbog udaljenosti, relativno male naseljenosti i konfiguracije terena te sukladno tome i kašnjenje s početkom gašenja požara kao i kašnjenje u dolasku vatrogasnih vozila u ljetnim mjesecima kada je cestovni promet pojačan. Područje Malog Stona (Ulica Pod Korunom i Gornja ulica), nepristupačno je za vatrogasna vozila zbog stare izgradnje naselja (uske ulice i stepenice). Na području Žuljana, nalaze se šumski kompleksi koji nisu dovoljno pokriveni protupožarnim putevima. Na promatranom prostoru hidrantska mreža nije ugrađena prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 008/2006). Postojeća hidrantska mreža nije ispitana od strane ovlaštene pravne osobe.




Stranica

40/104


1.22. Pregled sustava telefonskih i radijskih veza uporabljivih u gašenju požara

1.22.1. Telefonske veze

1.22.1.1. Fiksna telefonska mreža

Navedeni prostor je u cijelosti pokriven sustavom fiksne telefonske mreže. Korisnički telefonski vodovi su položeni gotovo do svake građevine, te je stupanj priključaka na fiksnu telefonsku mrežu na relativno visokoj razini. Kablovi za prijenos signala fiksne telefonske mreže uglavnom su podzemni, međutim postoje i nadzemni, na drvenim stupovima koja nije pouzdana u razdobljima vremenskih nepogoda.

1.22.1.2. Mobilne telefonske mreže

Cijeli nastanjeni promatrani prostor pokriven je sa četiri mobilne telefonske mreže: - analognom NMT komercijalnog naziva Mobitel, - digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva VIP-net, - digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva Cronet - digitalnom GSM/DCS mrežom komercijalnog naziva Tele-2.

Signal u mobilnim telefonskim mrežama u naseljenim područjima zadovoljava na većini vitalnih dijelova prostora a na određenim nenaseljenim prostorima signal ne postoji ili je slabije kvalitete što predstavlja nepovoljni utjecaj na stanje zaštite od požara.

1.22.2. Radijske veze

Radijskim postajama širokog dometa za potrebe zaštite od požara i vatrogastva po odobrenju Ministarstva prometa i veza koriste se članovi vatrogasnih postrojbi na području općine, koji na raspolaganju imaju zadovoljavajuči broj stabilnih UKV radijskih postaja u sjedištima, te dovoljan broj prijenosnih, ručnih UKV radijskih postaja. Pokrivenost i kvaliteta radijskog signala, te stanje radijskih postaja koje posjeduje članovi vatrogasnih postrojbi omogućavaju odgovarajuću razinu kvalitete glasovne komunikacije za potrebe provedbe učinkovitih vatrogasnih djelovanja na večini promatranog prostora.




Stranica

41/104


1.23. Pregled požara nastalih na prostoru Općine Ston

Načelno, na temelju statistike o nastalim požarima u Republici Hrvatskoj izvori topline koji su najčešći uzroci nastanka požara na otvorenom prostoru su iz područja toplinske energije (otvoreni plamen, opušci od cigareta), u vozilima (kontakt para pogonskog goriva sa električnim iskrama ili pretvorbe električne energije u toplinsku), a u građevinama iz područja pretvorbe električne energije u toplinsku (kratki spoj, preopterećenje strujnih krugova, prijelazni otpori). S obzirom na statistiku o uzrocima požara nastalih na priobalju, te mjesta nastalih požara u i stanje zaštite od požara na području Općine Ston s velikom vjerojatnošću može se zaključiti da su najčešći uzroci nastalih požara na promatranom prostoru nepropisna uporaba otvorenog plamena i namjerno izazivanje nastanka požara, a potom iskrenje iz dalekovoda, udar munje i kvarovi na električnim instalacijama. S obzirom na vrste, količine i raspored gorivih tvari, namjene građevina i prostora, te ustroj i stanje zaštite od požara u građevinama i na prostorima, procjenjuje se mogućnost nastanka razmjerno manjih požara u građevinama koje uz pravodobno otkrivanje i dojavu požara mogu ugasiti manje vatrogasne snage ili osoblje koje boravi u građevinama, te većih požara na otvorenom prostoru. Tablica 20. Prikaz broja vatrogasnih intervencija DVD-a Putnikovič

DVD PUTNIKOVIĆ

GODINA Požar građevine Požar na prometnom

sredstvu Požar na otvorenom

Tehničke intervencije

Prijevoz vode

2004 - - 3 1 96

2005 1 - 6 9 104

2006 - - 10 4 111

2007 1 - 11 1 145

2008 - - 4 3 550

2009 1 1 8 5 568

2010 3 - 2 9 603

2011 2 - 5 - 628

2012 1 1 13 8 642

2013 1 3 4 2 656

UKUPNO 10 5 66 42 4 103 np-nema podataka Tablica 21. Prikaz broja vatrogasnih intervencija DVD-a Žuljana

DVD ŽULJANA

GODINA Požar građevine Požar na prometnom

sredstvu Požar na otvorenom

Tehničke intervencije

Prijevoz vode

2005 - - 9 5 0

2006 - - 6 3 0

2007 - - 4 3 0

2008 - - 3 1 0

2009 - - 6 5 0

2010 - - 5 6 0

2011 - - 5 5 0

2012 - - 4 4 0

2013 - - 1 5 0

UKUPNO np np 43 37 0 np-nema podataka




Stranica

42/104


2. PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA PRAVNIH OSOBA




Stranica

43/104


Građevine, građevinski dijelovi i prostori, razvrstavaju se temeljem Zakona o zaštiti od požara u četiri kategorije ugroženosti od požara. Kategorija ugroženosti od požara ovisi o tehnološkom procesu koji se u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizvodi, prerađuje ili skladišti, vrsti biljnog pokrova, te vrsti materijala upotrjebljenog za izgradnju i njena značaja. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara svrstao je građevine i prostore u kategorije ugroženosti. Na području Općine Ston ne postoju pravne osobe koje je razvrstana u I ili II kategoriju ugroženosti od požara.




Stranica

44/104


3. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA




Stranica

45/104


3.1. Ugroženost od požara

U skupinu čimbenika koji utječu na ugroženost od požara spadaju:

- mogućnost i brzina gorenja ovise o zapaljivosti i gorivosti materijala, sirovina, instalacija, postrojenja, građevinskih materijala iz kojih izgrađene građevine, požarnih značajki građevina, te šumskih i poljoprivrednih sadržaja, - požarno opterećenje čiju bazu čini kalorična vrijednost , odnosno količina zapaljivog i gorivog materijala, vrste građevinskih materijala i inventara, te starost i vrste šumskih sadržaja, - opasnost od širenja i prenošenja požara određena je lokacijom i razinom požarne podjele građevina i građevinskih dijelova na požarne odjeljke. Posebnu opasnost predstavljaju šumski kompleksi glede velikih količina gorivih sadržaja i možebitnog nepostojanja odgovarajućih požarnih prepreka, - stvaranje dima i razvoj plinova je u bitnome određeno značajkama materijala iz kojih su izgrađene građevine, značajkama sadržaja u građevinama, te vrstama šuma koje prilikom izgaranja stvaraju velike količine dima i drugih opasnih produkata izgaranja, - oštećenje i uništenje imovine s obzirom u požaru može doći do djelomičnog ili potpunog oštećenja i uništenja imovine i prirodnih dobara, - vrijednost imovine se ogleda u koncentraciji naselja, građevina za smještaj i boravak ljudi, sadržaja u građevinama, postrojenja, infrastrukture, prijevoznih sredstava, šumskih i poljoprivrednih dobara, domaćih životinja i divljači, kulturno - povijesnih dobara i spomenika, - opasnost za ljude i životinje koja može nastati opasnim djelovanjem visokih temperatura nastalih tijekom gorenja, djelovanjem dima, otrovnih i štetnih plinova, propadanja kroz konstrukciju građevina ugroženih požarom, urušavanja dijelova građevina, pada stabala, pada osoba sa visine, pojavom panike i gubljenjem orijentacije.

Naprijed navedeni čimbenici mogu se podijeliti u tri skupine:

- I skupina koja određuje značajke požara, - II skupina koja određuje očekivanu materijalnu štetu, - III skupina koja određuje opasnost za ljude, životinje imovinu.

Raščlambom strukture i stanja naprijed navedenih čimbenika na prostoru Općine Ston, zaključuje se da su oni nepovoljni glede mogućnosti nastanka požara, širenja nastalih požara i ugroženosti ljudi i imovine djelovanjem požara, te je neophodno na razini planiranja i provedbe stalno voditi računa o osiguranju uvjeta za pravodobnu provedbu učinkovitih vatrogasnih intervencija (svakodobna raspoloživost, uvježbanost i jakost snaga i tehnike za provedbu vatrogasnih djelovanja) i uvjeta za sigurnu provedbu evakuacije i spašavanja osoba i imovine ugroženih požarom.

Vrijeme vatrogasnog djelovanja, razvoj, gašenje i sprječavanje širenja požara sastoji se od tri vremenska podrazdoblja:

- vrijeme od nastanka do otkrivanja požara, dojave požara i uzbunjivanja vatrogasaca, - vrijeme do dolaska vatrogasnih snaga za gašenje, evakuaciju i spašavanje na mjesto nastanka požara, - vrijeme potrebno za provedbu sprječavanja širenja požara, gašenja požara i evakuacije i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom.




Stranica

46/104


3.2. Požarne značajke područja

3.2.1. Geografski položaj, površina i reljef

Općina Ston je jedinica lokalne samouprave i zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske. Njezino istoimeno općinsko središte nalazi se i razvija 62 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika, kojemu gravitira i s kojim je uspostavljena uska emografska, društvena, gospodarska i prometna povezanost. Približno isto toliko je udaljen i od drugih središta u ovoj županiji i to od gradova Korčule (63 km), Metkovića(61 km) i Ploča (65 km). Prostor općine Ston je od posebnog društvenog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja. Ima značajan prometno geogeafski položaj i povoljna geografska obilježja, ali veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj. Sastavni je dio jedine hrvatske županije čiji je veći dio kopnenim teritorijem druge države odjeljen međusobno i od matice zemlje i samo morskom površinom povezan u jednu cjelinu.To je dio spojnog područja s Bosnom i Hercegovinom te ima cestovni državni granični prijelaz Bistrina –G.Klek, ali i potencijalne granične točke u Kanalu Malog Stona. Općina Ston je dugo vremena bila izolirano područje koje je komuniciralo s drugim krajevima samo preko nekoliko manjih luka (Ston, Žuljana, Brijesta, Mali Stom, Hodilje) dok je danas to tranzitno prmetno područje s posebnim čvorišno –križnim prometno –geografskim značenjem. Tu se nalazi raskrižje cestovnih pravaca i prometnica u naselju Zaton Doli (prema Dubrovniku, Pelješcu, Korčuli, prema drugim dijelovima Hrvatske), ali i terminali trajektnih veza prema otoku Mljetu (Prapratno). Ovo područje ima slična prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrovačke regije, Dalmacije. To je tipični bezvodni krški dinarski prostor s nešto većim i manjim plodnim površinama, dok u krajoliku dominiraju pošumljene, djelom opožarene površine, oskudni pašnjaci i goli kamenjar. Općina Ston sastavni je dio hrvatskog dinarskog krša. Istiće se međusobna usporednost uzvisina (vapnenačkih brda i glavica-najistaknutiji južni priobalni gorski niz Zagorje s najvišim vrhom 632 m) i udubljenja (udoline, polja, poljica, doci, uvale, ponikve u mekšim dolomitima-najrasprostranije su su plodne udoline Pelješka Crna gora i Ponikve u unutrašnjosti te Brijesta polje i Stonsko polje na njezinim nižim uzdužnim djelovima. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br.90/92, 29/94 i 10/97) ustrojena je općina Ston sa sjedištem u mjestu Ston. Prema gore navedenom zakonu općina Ston obuhvaća 18 naselja i to Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka,Mali Ston, Metohija, Putnikovići, Šparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana. Općina Ston je sastavni dio Dubrovačko –neretvanske županije i Dubrovačke regije, treća je po veličini teritorija (169,51 km²) i među 22 političko teritorijalne jedinice lokalne samouprave u županiji. Općina Ston u županijskom prostoru sudjeluje sa 9,57% površine i 2,22% stanovništva, u broju naselja participira sa 7,11%.




Stranica

47/104


3.2.2. Klimatske značajke

Zbog okruženja Jadranskog mora na području Općine Ston prevladava sredozemna klima. Prema Koppenovoj klasifikaciji klima Općina Ston ima umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina i kojoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca (viša od –3°C i niža od 18°C). Sušno razdoblje je u ljetnim mjesecima, a najsuši mjesec ima manje od 40 mm oborina i manje od trećine najkišovitijeg mjeseca u hladnom djelu godine. Ljeta su vruća sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca višom od 22°C i više od četiri mjeseca u godini sa srednjom mjesečnom temperaturom višom od 10°C. U godišnjem hodu temperature zraka najtopliji mjesec je u prosjeku srpanj, a najhladniji siječanj. Utjecaj mora na godišnji hod temperature zraka očituje se u sporom jesenjem ohlađivanju i još sporijem ljetnom grijanju, tako da je proljeće hladnije od jeseni. Odnos oborina toplog (IV-IX) i hladnog djela godine (X-III) upućuje da područje Ston ima primorski oborinski režim s većom količinom oborina u hladnom nego u toplom djelu godine i s minimumom ljeti. Prevladavajući vjetrovi u zimsko doba godine su jugo i bura, dok su ljetni periodi karakterizirani općenito slabijim vjetrovima, a najveće promjene se opažaju na dnevnoj skali kao posljedica dnevno – noćne cirkulacije. Općenito, najučestaliji vjetar je bura koja, u zimskim mjesecima, puše srednjom jačinom koja prelazi 3 Bf, a učestalost bure, osim u svibnju i lipnju, nikad nije manja od 20%. Jugo, vjetar jugoistočnog smjera, najučestaliji je u veljači, travnju i studenom.

Najčešći vjetrovi su slijedeći:

Bura - je hladan, jak i izrazito mahovit (refulan) vjetar iz smjera NE, tipičan za priobalno područje. Jačina bure pored baričkih formacija ovisi o rasporedu planinskih lanaca i prijevoja. Karakterističan predznak puhanja bure je pojava oblaka (“kapa”) na vrhovima planinskih lanaca preko kojih se prelijeva hladni zrak,

Jugo - je topao i vlažan vjetar koji puše od ESE do SSE smjera i izaziva uzburkano more. Jugo prati vrlo oblačno nebo, a najčešće i dugotrajna kiša. To je karakterističan vjetar za jesensko-zimsko razdoblje, tj. za period intenzivnih ciklonalnih aktivnosti.

S obzirom na klimatske značajke koje su navedene u točki 1.17. ove Procjene, glede opasnosti od nastanka i širenja požara, nepovoljni klimatski uvjeti na prostoru općine su:

- vrlo visoke temperature zraka sa toplinskim valovima u mjesecima srpnju i kolovozu, kada je temperatura zraka često uzastopno nekoliko dana viša od 32 °C, te vrlo visoka razina ekspozicije i insolacije (prosječno 12 sati tijekom ljetnjeg razdoblja),

- vrlo male količine padalina, - vjetrovi čestih promjena smjerova, - orkanski udari bure, - iznadprosječan broj grmljavinskih dana tijekom godine

S gledišta zaštite od požara povoljne ili relativno povoljne značajke klimatskih uvjeta su: - rijetke pojave poledice, tuče snijega i magle, one razine koja može uzrokovati

neprovoznost cestovnim prometnicama.

Broj grmljavinskih dana i grmljenja na navedenom prostoru je iznadpodprosječan, te munja kao potencijalni uzročnik nastanka požara je izražen, posebno u ljetnim razdobljima kada su insolacija i ekspozicija povećani, što treba uzeti u obzir prilikom donošenja i nadzora provedbe preventivnih mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru, te osiguranja i nadzora spremnosti vatrogasnih snaga za učinkovita vatrogasna djelovanja u tim razdobljima i takvim uvjetima.




Stranica

48/104


S gledišta klimatskih značajki i njihovih utjecaja na opasnost od nastanka i širenja nastalih požara, najopasnija su ljetna razdoblja na priobalnom prostoru kada vladaju toplinski valovi koji uzrokuju isušenost vegetacije, i to tijekom dijelova dana kada se događaju promjene smjerova iz kojih pušu vjetrovi.

3.2.3. Seizmičke značajke

Vjerojatnost nastanka potresa na ovom području je realna obzirom da su u povijesti zabilježeni razorni potresi. Procjenjujemo da bi ukoliko bi došlo do njegove pojave, najviše bili ugroženi stariji objekti. Promatrano područje nalazi se na području seizmičke aktivnosti izražene jakosti. Republika Hrvatska nema karte geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije što znači da izrada procjena i planova neće imati željenu preciznost. Stoga će u operativnom smislu često trebati tražiti kompromis i rješenja u nuždi. Do izrade novih seizmoloških podloga treba primjenjivati karte s povratnim periodom od 500 godina, sa stupnjevima seizmičnosti VIIº, VIIIº i IXº. stupnja MSK ljestvice. Potresi jakosti od VIII° prema MSK-64 su razorni potresi u kojima nastaju opća oštećenja objekata, te kao posljedica djelovanja potresa može doći i do nastanka požara kada se radi o građevinama starije građe, izgrađenim iz neobrađenog kamena, dok kod potresa jakosti 9° prema MSK-64 moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta i pukotina na cestama.

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4.stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskih i čeličnim skeletom, krupno panelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) - manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012. izradio je kartu potresa u Hrvatskoj, koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A, kao čimbeniku koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena karta je izrađena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla je izraženo veličinama od 0,040 do 0,380. Za područje Općine Ston ubrzanje iznosi od 0,18 unatrag 95 godina, odnosno 0,34 do 0,36 unatrag 475 godina, temeljem čega se zaključuje da je ubrzanje tla izraženo i predstavlja izraženo nepovoljan čimbenik glede razornog djelovanja na građevine i objekte, a time i na zaštitu od požara.

S obzirom na seizmičke značajke prostora, a uzimajući u obzir vrste i stanje građevina i građevinskih konstrukcija, zaključuje se da na promatranom prostoru postoji povačana ugroza od nastanka i širenja požara u uvjetima potresa, te nemogućnost pristupa vatrogasnih vozila zbog oštećenja prometnica kao i nedostatak vode za gašenje usljed puknuća vodovodnih cijevi.




Stranica

49/104


3.2.4. Antropogeni čimbenici

3.2.4.1. Općenito

Gospodarske i druge s gledišta zaštite od požara značajnije građevine koje postoje na promatranom prostoru koncentrirane su uz veča naselja, dok se na ostalim prostorima nalaze gotovo isključivo građevine koje su u funkciji stanovanja. U gospodarskim građevinama obavljaju se tehnološki procesi koji uzrokuju povećane opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara. Naselja su uglavnom rastresitog tipa sa malim stupnjem izgrađenosti. Razina izgrađenosti po naseljima je gotovo ravnomjerna. Stambene građevine su razine izgrađenosti P, P+1 i P+2. Građevine su izgrađene pretežno iz negorivih građevinskih materijala (armirani beton, beton, kamen, crijep), te drva iz kojega su izgrađeni građevinski elementi međukatnih i krovnih konstrukcija poglavito kada se radi o starijim građevinama. Zgrade strarije gradnje pretežno su građene u nizu, izrađene su od kamena sa drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama, a veliki broj ima i dreveno stepenište. U prizemlju su uglavnom poslovni prostori, tavani su preuređeni za stanovanje ili se koriste kao ostave. Na zgradama je veliki broj otvora (prozora) čija je međusubna udaljenost 1 metar. Elektro instalacije u tim objektima su stare i dotrajale, te ne odgovaraju u odnosu na broj potrošača. Dimnjaci su stare izvedbe i dotrajali. Problem pristupa vatrogasnim vozilima predstavljaju parkirana vozila na pristupima i površinama za operativan rad kao i stari način gradnje (kale – malih širina). Najveći dio poslovnih prostora na promatranom području smješteno je u naselju Ston. Veći dio objekata u kojima su poslovni prostori građeni su od materijala male vatrootpornosti te se nalaze u uskim ulicama nepristupačnim za vatrogasna vozila. Večina poslovnih prostora nije požarno odvojen od stambenog dijela objekta. Na području naselja Ston gustoča izgrađenosti je relativno velika. Največa gustoča izgrađenosti je uz centar naselja. Na ostalim predjelima gdje su naseljeni predjeli novijeg doba, manja je gustoča izgrađenosti, izuzev nekih djelova gdje su objekti stanovanja pretežno bespravno izgrađeni. S aspekta zaštite od požara značajnije stambene građevine su građevine starijeg tipa koje su starije od 70 godina. Zgrade novije građe izgrađene su od čvrstog materijala (betonski blokovi, cigla, kamen i sl.) Na području Općine Ston ne postoje objekti viši od 22 metra. Zagrijavanje određenih javnih i stambenih građevina vrši se uljem za loženje kao energentom, s plinom propan-butan, te električnim grijaćim tijelima, odnosno pećima na kruta goriva. Ulje za loženje i propan-butan skladišti se, odnosno drže u atestiranim podzemnim i nadzemnim spremnicima, a postrojenja za zagrijavanje su redovito održavana, te opasnost od nastanka i širenja požara s gledišta stanja postrojenja za skladištenje, držanje i uporabu ulja za loženje nije povećana. Glede grijanja građevina, povećane opasnosti od nastanka požara zbog dotrajalosti sustava za grijanje i dotrajalosti građevina u cijelosti, te načina na koji su izgrađene starije građevine, prvenstveno uzrokuju dimovodni kanali i dimnjaci (iskrenje izvan dimovoda i dimnjaka, neodgovarajuće odvođenje produkata izgaranja, te kontakt ili neposredna blizina dimnjaka i drvenih krovnih konstrukcija). Na području Općine Ston dodijeljena je koncesija za dimnjačarski obrt. Neupućenost, te nezadovoljavajuće održavanje i nestručno rukovanje s električnim i plinskim instalacijama i trošilima, posebno kada se radi o onima koje su u vlasništvu fizičkih osoba čine značajnu opasnost od nastanka požara. Cestovna prometnica državnog značaja i prometnice županijskog značaja, te cestovne prometnice lokalnog značaja u manjoj mjeri su objekti na kojima treba pokušati spriječiti širenje požara s jedne na drugu stranu, međutim one s obzirom na njihove širine, te vrste, količine i pozicije vegetacije koja postoji uz njih i konfiguraciju zemljišta kroz kojega prolaze, nemaju status požarnih prepreka.




Stranica

50/104


Najznačajniji možebitni uzročnici nastanka požara u građevinama i na prostorima s aspekta antropogenih djelovanja su:

- neispravna i nečista ložišta, dimovodni kanali i dimnjaci, - neispravne ili dotrajale električne instalacije ili električni vodovi napona 0,4 kV, - neispravne ili dotrajale instalacije i trošila UNP-a, - nepravilan način uporabe električnih i plinskih instalacija i trošila, - pušenje, uporaba otvorenog plamena i alata koji pri radu može proizvesti iskru, na

mjestima gdje je to zabranjeno, - protupropisno skladištenje, držanje i uporaba manjih količina opasnih tvari (propan-

butan, benzin, diesel gorivo, ulje za loženje,……) kod fizičkih osoba, - namjerno izazvani požari (potpala, opušci od cigareta i dr.).

3.2.4.2. Utjecaj strukture stanovnika na opasnost od nastanka i širenja požara

Prosječna starosna dob stanovništva značajno utječe na razinu opasnosti od nastanka i širenja požara. Po jednoj od socioloških podjela, stanovništvo se smatra starim ako je udio osoba starijih od 60 godina iznad 7%. Na području Općine Ston prema statistici iz 2011. godine, staro stanovništvo (60 i više godina) čini 22,10% od ukupnog broja stanovnika, te je stanovništvo izrazito staro što je nepovoljno glede uvjeta za sprječavanje nastanka i gašenje nastalih požara. Naime, pri obavljanju određenih kućanskih djelatnosti od strane starijih osoba (loženje vatre, spaljivanje korova, uporaba plinskih kuhala, radovi s zapaljivim tekućinama, iskrećim alatom i dr.) zbog neupućenosti, nepažnje ili nedostatne koncentracije postoji povećana razina opasnosti od nastanka požara, a istodobno je smanjena sposobnost tih osoba za gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara. Po spolnoj strukturi na promatranom području, malo je veći broj žena nego muškaraca (1 219 žena i 1 188 muškaraca), što znači da je spolna struktura stanovništva ravnomjerna, te nema utjecaja na stanje zaštite od požara. Po stupnju obrazovanja 23,34% (475) stanovnika je završilo osnovnu školu, 51,30% (1044) stanovnika srednju školu, 10,41% (212) stanovnika višu i visoku školu. Bez školske spreme je 0,83% (17) stanovnika, sa nezavršenom osnovnom školom je 14,05% (286) stanovnika. Zaključuje se da razina stručne spreme, odnosno službene obrazovanosti stanovništva s gledišta zaštite od požara uglavnom zadovoljavajuća. Za učinkovitost zaštite od požara posebno je važno da je pučanstvo, osposobljeno u skladu sa Pravilnikom o programu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. broj 61/94). Određeni broj stanovnika nije osposobljen prema odredbama naprijed navedenog pravilnika.




Stranica

51/104


3.2.5. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam spada u bitnu gospodarsku djelatnosti na promatranom prostoru. U naselju Ston turizam je jako razvijen dok na ostalom prostoru ne postoje turistička naselja, nego isključivo pojedinačne, manje građevine i prostori koji su u funkciji turizma. U skupinu značajnijih turističkih, odnosno ugostiteljskih građevina spadaju hoteli i kampovi navedeni u poglavlju 1.8 ove Procjene. Turistički i ugostiteljske građevine su pretežno restorani i kafići, te hoteli i apartmani, relativno malih smještajnih jedinica, te s tog gledišta nisu povećano ugroženi od nastanka i širenja nastalih požara. Građevinsko i infrastrukturno stanje turističkih i ugostiteljskih građevina s gledišta zaštite od požara je zadovoljavajuće.

3.2.6. Građevine kulturne i sakralne baštine

U područjima sakralne i kulturne baštine postoji određeni broj značajnijih građevina (crkve, uljetnikovci, kule, vile ) i arheoloških lokaliteta, koje su upisane u točki 1.8. ove Procjene. Značaj građevina kulturne i sakralne baštine je izrazit, zbog čega je neophodno skrbiti o doslijednoj provedbi mjera zaštite od požara i potpune pripravnosti za vatrogasna djelovanja u građevinama kulturne i sakralne baštine i na pripadajućim im prostorima. Samo dio spomenika kulturne baštine zaštićen je vanjskom hidrantskom mrežom. Dio sakralnih objekata ima vlastite instalacije za gašenje i dojavu požara, te aparate za početno gašenje požara. Stanje instalacija i sredstava za gašenje požara nije poznato. Nivo zaštite ovisi o vsti objekta i vremenu kada je sagrađen, odnosno kada je bila rekonstrukcija ili adaptacija objekta. Pojedine crkve i veliki broj nalazišta nalaze se na visokim brdskim predjelima. Navedeni objekti izrađeni su od neobrađenog kamena, bez gorivih tvari te sukladno tome nema opasnosti od nastanka požara.

3.2.7. Gospodarske zone i građevine

Gospodarske zone su prostori na kojima funkcionira koncentrirano i organizirano gospodarstvo. Trenutno na prostoru Općine Ston ne postoji ni jedna izgrađena gospodarska zona u kojoj se obavljaju gospodarske aktivnosti. U Općini Ston postoji Proizvodno – servisna – skladišna zona Ston (u izgradnji i razvoju), površine oko 20 ha, smještena uz lokalnu cestu između Stona i Česvinice, gdje se već nalaze pogoni za preradu plastičnih masa, metaloprerađivački pogoni, prehrambena industrija, pogon malih gospodarskih proizvođača, skladišta i servisi kao i proizvodnja građevinske stolarije. Na području općine prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije planiraju se još dvije zone gospodarskih namjena. Smjestit će se na lokacijama Zabrđe (površine oko 15 ha) i Zamaslina (površine oko 7 ha), te će biti uglavnom namijenjene uslužnoj djelatnosti. Sukladno navedenom ne postoji povečana opasnost od nastanka požara.




Stranica

52/104


3.2.8. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi, željeznički, pomorski i zračni promet

3.2.8.1. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi

Naselja na području Općine Ston na zadovoljavajućoj su razini povezana cestovnim prometnicama unutar granica općine, kao i sa gradovima, općinama i naseljima izvan granica promatranog područja, što je s gledišta zaštite od požara vrlo značajno te spada u osnovne uvjete za pravodobna i učinkovita vatrogasna djelovanja. S obzirom na veliki broj turista u ljetnim mjesecima, odnosno stvaranja gužvi postoji vrlo velika vjerovatnost kašnjenja ispomoći od strane drugih vatrogasnih postrojbi u slučaju potrebe vatrogasne intervencije. Osnovna cestovna prometnica na promatranom prostoru je ceste državnog značaja D8, D414 i D416 te cestovne prometnice županijskog značaja. Osim naprijed navedenih na promatranom prostoru postoje lokalne i nerazvrstane ceste. Državne, županijske i lokalne ceste uglavnom su u zadovoljavajućem stanju te su prikazane u poglavlju 1.7.1 ove Procjene. Određene ceste nisu dovoljne širine i stanja kakvo je potrebno za promet vatrogasnih vozila, što značajno negativno djeluje na pravodobnost početka i učinkovitost vatrogasnih djelovanja. Cestama na promatranom prostoru prevoze se opasne tvari pretežno za potrebe lokalnog gospodarstva i fizičkih osoba koje su uglavnom opće poznate opasne tvari (naftni derivati i ukapljeni naftni plin). Područje Malog Stona (Ulica Pod Korunom i Gornja ulica), nepristupačno je za vatrogasna vozila zbog stare izgradnje naselja (uske ulice i stepenice). Brdoviti, vrlo strmi dijelovi, čiji su vrhovi iznad 400 mnv, teško su prohodni za vatrogasna vozila. Posebno se istiće nedostatak protupožarnih puteva na području Žuljane, gdje se nalaze šume 1 .stupnja ugrožensoti od požara, te na potezu Brijesta – Duba Stonska. Zaštitni pojasi uz cestovne prometnice ne održavaju se zadovoljavajućom učestalošću i kvalitetom čistim od trave, raslinja i drugih gorivih tvari, zbog čega postoji opasnost od nastanka i širenja nastalih požara, posebno u razdobljima visokih temperatura zraka. Tijekom zimskih razdoblja kada padaju veće količine kiše ili nastaje poledica, određene nerazvrstane ceste su neprovozne ili otežano provozne za vozila.

3.2.8.2. Željeznički promet

Kroz prostor Općine Ston ne prolaze željezničke komunikacije.

3.2.8.3. Pomorski i riječni promet

Prema Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko – neretvanske županije u Općini Ston postoji 9 luka lokalnog značaja:

- Ston – putnička luka lokalnog značaja, - Papratno 1 – putnička luka lokalnog značaja, - Papratno 2 – trajektna luka lokalnog značaja, - Mali Ston – putnička luka lokalnog značaja, - Brijesta – putnička luka lokalnog značaja, - Broce – putnička luka lokalnog značaja, - Hodilje – putnička luka lokalnog značaja, - Luka – putnička luka lokalnog značaja, - Žuljana – putnička luka lokalnog značaja.




Stranica

53/104


Prema Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko – neretvanske županije u Općini Ston postoji 1 luka županijskog značaja: - Brijesta 1 – operativna obala uz Pelješki most županijskog značaja. Na području općine planiraju se izraditi dvije luke nautičkog turizma: - Žuljana – kapaciteta do 200 vezova, - Kobaš – kapaciteta do 100 vezova. Trajektno pristanište u postoji u Prapratno kod Stona (Papratno - Mljet – Papratno) na kojima prometuju trajekti tvrtke SEM MARINA iz Splita. U luke na prostoru Općine Ston zbog njihovih prirodnih i tehničkih značajki, ne mogu ulaziti brodovi ili druga plovila koja prevoze ili u kojima se nalaze velike količine opasnih tvari (tankeri, teretni brodovi). Također, ni morskim putovima koji se nalaze na prostoru Općine Ston se ne prevoze opasne tvari u velikim količinama. Tijekom godine razina odvijanja pomorskog prometa je vrlo promjenjljiva, a za područje zaštite od požara od posebne je važnosti ljetno razdoblje kada se odvija glavnina pomorskog prometa. Morskim površinama prometuju plovila različitih namjena i veličina. Tijekom godine razina odvijanja pomorskog prometa je vrlo promjenjljiva, a za područje zaštite od požara posebno važno je ljetno razdoblje kada se odvija glavnina pomorskog prometa i kada je promet vrlo intezivan. Na području Općine Ston ne postoji plovilo za gašenje požara na moru. Lučka kapetanija Dubrovnik ima m.b. Danče i tegljač m.t. Antares koji se mogu koristiti za gašenje požara na moru na prostoru Općine Ston. Tvrtka CIAN iz Splita i Luka Ploče iz Ploča imaju brodove za sanaciju ekoloških akcidenata na moru, koji se mogu koristiti i u slučaju nastanka požara. Nerijetki su slučajevi ispaljivanja svjetlećih raketa i drugih pirotehičkih sredstava sa plovila u blizini obale, koje radnje s obzirom se događaju pretežno tijekom ljetnjih razdoblja noću, uzrokuju opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara. S obzirom na relativno veliki broj plovila i veliku učestalost prometa, razina opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara na morskim površinama je povećana, zbog čega je neophodna stalna spremnost i opremljenost vatrogasnih postrojbi ustrojenih na navedenom području za provedbu vatrogasnih djelovanja na moru.

3.2.8.4. Zračni promet

Na prostoru Općine Ston ne postoji zračna luka, ni druga infrastruktura redovitog zračnog prometa. Najbliža zračna luka navedenom prostoru Zračna luka Čilipi kod Dubrovnika. Za slijetanje i uzletanje helikoptera u slučaju potrebe pružanja hitne medicinske pomoći, te u slučaju nastanka drugih izvanrednih događaja u kojima je neophodna uporaba helikoptera, koristi se veće poljoprivredne površine, odnosno nogometna igrališta. Zračne snage koje se koriste u gašenju šumskih požara stacionirani su u Zadru (Canader). Let zrakoplovom od Zadra do Općine Ston iznosi 30 do 35 minuta, dok let helikopterom iz Divulja do Općine Ston traje od 25 do 30 minuta što je nepovoljno s aspekta zaštite od požara. Relativno dugo vrijeme koje je potrebno za dolazak zrakoplova i/ili helikoptera na vatrogasna djelovanja na prostoru Općine Ston, upućuje na potrebu stalne spremnosti vatrogasnih postrojbi ustrojenih na području Općine Ston za provedbu učinkovitih vatrogasnih djelovanja.




Stranica

54/104


3.2.9. Električna mreža, građevine i objekti

Elektroenergetsku mrežu na području općine Ston čine elektroenergetski objekti napona 35/10/0,4 kV. Spojna točka je trafostanica 110/35 kV „Ston“, instalirane snage 40 MVA. Preko prostora općine Ston položene su sljedeće trase 110 kV dalekovoda: Neum-Ston, Komolac-Ston i Blato-Ston. Nadzemnu mrežu čine 10 kV dalekovidi na drvenim stupovima. Svi navedeni sustavi, uz sadašnju izgrađenost i opterećenje električne mreže, zadovoljavaju kako potrebe, tako i tehničke uvjete. Transformatorske stanice (prikazane u tablici 11 ove Procjen) su čvrsti zidani objekti (tipski ili interpolirani u druge objekte), montažni i na stupovima. Izrada prosjeka i korektivne sječe provodi jednom godišnje. Niskonaponska električna mreža malim dijelom je podzemna, a velikim dijelom na drvenim, odnosno betonskim stupovima. Dotrajali drveni stupovi u pravilu zamjenjuju se betonskim stupovima. Raspadi elektroenergetske mreže nastaju tijekom vremenskih nepogoda pretežno u zimskim razdobljima, kada dolazi i do iskrenja između nadzemnih električnih vodova. U trafo-postajama su ovisno o tipovima trafo-postaja, ugrađeni suhi ili uljni transformatori. U svrhu prihvaćanja eventualno razlivenog transformatorskog ulja, na prostorima ispod transformatora izvedena su sabirna mjesta prekrivena šljunkom. Vatrogasni pristupi svim trafo-postajama su osigurani sa najmanjim širinama od 3 m i dužinama ne većim od 30 m od javnih putova. U sigurnosnim pojasima okolo trafo postaja nema raslinja, ni drugih gorivih tvari. U tafo-postajama vatrogasni aparati su po vrstama i količinama postavljeni u skladu sa propisima. O održavanju elektroenergetske mreže skrbi HEP Dubrovnik. Određeni broj drvenih stupova koji su sastavni dio prijenosne električne mreže je dotrajao. Stupovi, odvodnici prednapona, izolatori, vodovi i drugi dijelovi prijenosnih električnih dalekovoda se redovito održavaju. Provjesi dalekovoda su propisni, te s gledišta stanja provjesa ne postoji opasnost od iskrenja ili kontakta vodova sa raslinjem. Zaštitne trase koje se nalaze ispod dalekovoda nisu čiste od trave, raslinja i drugih gorivih tvari na zadovoljavajućoj razini, kakvo stanje je stalna opasnost od nastanka i širenja nastalih požara.

U svrhu učinkovitosti, nadležne dispečerske službe povezane su sustavom glasovne veze, te je uz to ustrojena i Središnjica za daljinsko upravljanje elektroenergetskim sustavom. Veza sa vatrogasnim postrojbama moguća je izravno telefonom ili preko upravljačkog središta u DUZS-u, te postoje uvjeti za pravodobno iskapčanje električnog napona u slučaju nastanka požara.

Održavanje elektroenergetske mreže je kvalitetno ustrojeno, pa su nestanci električnog napona i u uvjetima vremenskih nepogoda pretežno kratkotrajni. Iskapčanje i ukapčanje elektroenergetske mreže spade u tzv. prijelazne električne pojave koje mogu uzrokovati padove električnog napona ispod dopuštenih veličina, a time i nastanak požara, zbog čega je neophodna pojačana spremnost za provedbu vatrogasnih djelovanja u razdobljima snažnih vjetrova i pojačanog djelovanja posolice. Načelno nadzemni električni vodovi su riskantni s gledišta zaštite od požara, budući su pod izravnim djelovanjem vjetrova, leda, te privlače atmosferska pražnjenja, zbog čega na dalekovodima mogu nastati kratki spojevi između električnih vodova, te iskrenje i požar, pa ih je prilikom rekonstrukcija u skladu sa mogućnostima i s gledišta zaštite od požara, gdje je i kada je god to moguće preporučljivo zamijeniti s podzemnim električnim kablovima. Promatrani prostor je relativno dobro pokriven količinom i rasporedom trafo-postaja 10/0,4 kV.

Trafo-postaje se nalaze na propisnim sigurnosnim udaljenostima od drugih građevina ili integrirane u druge građevine pri čemu su izvedene kao posebni požarni sektori, što jamči sprječavanje širenja požara iz trafo-postaja na druge građevine, odnosno građevinske




Stranica

55/104


dijelove, kao i u suprotnom smjeru. Stručne službe HEP-a uredno vode evidenciju o uporabi transformatora i kondenzatora u kojima postoje poliklorirani bifenili (askareli), koji spadaju u opasne tvari i mogu štetno djelovati na zdravlje vatrogasaca i radnika HEP-a, ako oni prilikom sudjelovanja u vatrogasnim intervencijama nisu opremljeni odgovarajućim zaštitnim uređajima i opremom. Zaštita građevina od atmosferskih pražnjenja izvedena je isključivo na principu Faradeyeva kaveza, u skladu sa u vrijeme izradbe važećim propisom. Na promatranom prostoru ne postoje radioaktivni gromobrani. Gromobranske instalacije su redovito održavane, ispravne i atestirane.

3.2.10. Plinovod

Na promatranom prostoru ne postoje plinovodi.

3.2.11. Skladišta zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova i drugih opasnih tvari

Na prostoru Općine Ston ne postoje građevine i/ili prostori na kojemi se uskladištavaju veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari, temeljem kojih su građevine i/ili prostori kategorizirani u I i/ili II kategoriju glede ugroženosti od požara. Popis građevina i prostora svrstanih u I i II kategoriju ugroženosti od požara prikazan je u poglavlju 2. ove Procjene.

Građevine i prostori u kojima se skladište veče količine zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova ili drugih opasnih tvari prikazani su u točki 1.5. ove Procjene. Spremnici i pripadajuća sigurnosna oprema u građevinama i prostorima u kojimu se skladišti UNP izrađen je, ugrađen i održavan u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/2010) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). S obzirom da su spremnici UNP-a postavljeni uglavnom izvan građevine, na odgovarajućoj sigurnosnoj udaljenosti, opasnost od širenja eventualno nastalih požara nije povećana. Ispitivanje zaštite od atmosferskog pražnjenja spremnika provodi se u skladu sa propisima, o čemu postoji uredna dokumentacija s pozitivnim nalazima. Sustav za pretakanje UNP-a iz cisterni u spremnik zadovoljava s obzirom na propise kojima je reguliran način odvođenja statičkog elektriciteta koji nastaje tijekom pretakanja. Na prilazu spremnicima UNP-a postavljeni su standardni znakovi opasnost od požara, zabranjeno pušiti, zabranjena uporaba otvorenog plamena i zabranjena uporaba alata koji može proizvesti iskru. Na mjestima skladištenja i držanja zapaljivih tekućina i plinova postavljene su upute za sprječavanje nastanka požara i upute za gašenje i sprječavanje širenja požara u skladu sa člankom 11. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99), odnosno Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010). Utovar i istovar zapaljivih tekućina i plinova provodi se pretakanjem zapaljivih tekućina i plinova iz cisterni u spremnike, pri čemu se provode preventivne mjere zaštite od požara propisane Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99) i Pravilnikom o ukapljenon naftnom plinu (N.N. br. 117/07). U tijeku pretakanja provode se preventivne mjere zaštite od požara: - pretakanje se ne vrši u razdobljima vremenskih nepogoda (grmljavina), - ispred ulaza na prostor pretakališta ili mjesta za pretakanje se postavljaju standardne znakove obavještavanja, opasnosti i zabrane, - prije početka pretakanja motor auto-cisterne iz koje se pretače je isključen,




Stranica

56/104


- prije početka pretakanja sustav za pretakanje se propisno uzemljuje, - brzina protoka zapaljivih tekućina i plinova se ograničava na veličinu do 1m/sec, - u zonama opasnosti od eksplozije provodi se mjera zabrane ulaska nezaposlenima, pušenja, uporabe otvorenog plamen,uporabe uređaja i/ili alat koji u radu može proizvesti iskru, unošenja samozapaljivih tvari, oksidansa i reaktivnih tvari. Neposredno do spremnika UNP-a postavljene su propisne vrste i količine vatrogasnih aparata. Glede hidrantske mreže, rasporeda hidranata, te tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži postoje nedostaci koji su navedeni u točki 1.13.2. ove Procjene. Manje količine pretežno opće potrošnih zapaljivih tekućina (goriva za pogon traktora, motokultivatora i drugih uređaja koji rade na motorni pogon, boje, razrjeđivači, …), te plina UNP drže se u priručnim odlagalištima kod fizičkih osoba, koja su gotovo u pravilu nepropisna. Ovakav način držanja zapaljivih tekućina i plina UNP uzrokuje opasnost od nastanka požara i tehnoloških eksplozija. U tablici 13 ove Procjene upisane su s gledišta zaštite od požara temeljne značajke koje se odnose na opasne tvari koje se u većim količinama nalaze na promatranom prostoru. Kod manjeg broja korisnika opasnih tvari na mjestima skladištenja i uporabe opasnih tvari nisu postavljeni Sigurnosno-tehnički listovi koji se odnose na te opasne tvari. Određeni broj Sigurnosno-tehničkih listova nije ovjeren od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.

3.2.12. Odlagališta otpada

Na području Općine Ston nema službenih odlagališta otpada. Komunalni otpad sa područja općine odvozi se prema utvrđenom rasporedu. Komunalni otpad sa javnih površina sakuplja se prema potrebi. Na promatranom prostoru nisu uočena divlja odlagališta otpada (smetlišta) na kojima postoji opasnost od nastanka i širenja nastalih požara. U slučaju pojavljivanja divljih odlagališta, značajno se povečava opasnost od nastanka požara. Uzroci nastanka požara mogu biti:

- nekontrolirano bacanje neugašenih opušaka i šibica, - egzotermni kemijski procesi između odloženih tvari (kemijski procesi u kojima

uzrokovano njihovim značajkama nastaje toplina), - samozapaljene tvari koje su zbog bioloških i kemijskih procesa u njima sklone

samozapaljenju kao npr. masne krpe i vlažno sijeno, metali u fizikalnom obliku sitne prašine, ugljen, masti i ulja,

- fokusiranje sunčeve svjetlosti kroz konveksne staklene površine (boce i drugi predmeti iz stakla) na lakozapaljive tvari,

- izravno djelovanje sunčeve svjetlosti na posude sa zapaljivim tekućinama i određenim drugim opasnim tvarima.

Temeljem naprijed navedenih činjenica utvrđuje se da na prostoru Općine Ston postoji umjerena opasnost od nastanka i širenja požara uzrokovana načinom gospodarenja otpada. Povečana opasnost od nastanka i širenja požara postoji u slučaju pojavljivanja divljih odlagalištima ili mjestima privremenog odlaganja do konačnog zbrinjavanja.




Stranica

57/104


3.2.13. Gustoća izgrađenosti i vatrogasni pristupi građevinama

Na području Općine Ston gustoča izgrađenosti je neravnomjerno raspoređena. Prostor Općine Ston uglavnom čine naselja, čija su osnovna obilježja poljoprivredno-stambena. Građevine su pretežno samostojeće, obiteljske, stambene s pratećim gospodarskim građevinama i okućnicama. Gustoća izgrađenosti je mala (izuzev naselja Ston), te između njih postoje sigurnosne udaljenosti koje jamče sprječavanje širenja požara s građevine na građevinu (udaljenost između stambenih građevina je najmanje 10 metara, a između stambenih i gospodarskih građevina najmanje 15 metara). Gospodarske građevine i javne građevine izgrađene su s gledišta zaštite od požara na propisan način, sa odgovarajućim sigurnosnim udaljenostima. Propisni vatrogasni pristupi postoje do svih građevina koje su u uporabi. Na području naselja Ston, izrađenost je puno veća. Gospodarske građevine i javne građevine također su izgrađene s gledišta zaštite od požara na propisan način, sa odgovarajućim sigurnosnim udaljenostima. Zbog nepropisnog parkiranja automobila (izrazito u ljetnim mjesecima) vatrogasni prilazi i prolazi su praktički neupotrebljivi i neprovozni za vatrogasna vozila, što povećava opasnost od širenja požara, znatne materijalne štete te stradavanja osoba. Analizirajući prometnice unutar naselja vidljivo je da u pojedinim predjelima naselja pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica (manje od 3 m). Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe .

3.2.14. Starost, struktura, etažnost-visina i zagrijavanje građevina

Na promatranom prostoru građevine se s obzirom na datum građenja, rabljene građevinske materijale i značajke građevinskih konstrukcija se dijele na:

- starije građevine koje su izgrađene prije 1940. godine iz kamena s vapnom kao vezivnim materijalom, zidovima debljine 50 do 80 cm, drvenom krovnom i međuetažnom konstrukcijom i pokrovom iz utorenog crijepa i manjim dijelom kamenih ploča,

- starije građevine iz krupnih blokova ili obrađenog kamena, - novije građevine koje izgrađene iz armiranog betona sa ispunama iz ciglenih blokova,

betonskih blokova i poroterm blokova. S gledišta zaštite od požara građevine izgrađene iz armiranog betona kakve prevladavaju u pravilu su višeg stupnja vatrootpornosti od građevina izgrađenih iz kamena, betona i drvene međuetažne i krovne konstrukcije, a i otpornije su i na razorno djelovanje potresa, koji nerijetko uzrokuju nastanak požara. U općini ne postoje objekti viši od 22 metra. U starom dijelu naselja građevine su građene u sklopu ili se međusobno nalaze na nedovoljnim sigurnosnim udaljenostima, što povečava opasnost od širenja požara. Veliki broj stambenih građevina u naseljima izgrađeno je bez građevinske dozvole, na „divlje“, bez projektnom dokumentacijom utvrđenih mjera zaštite od požara. Zagrijavanje građevina vrši se pretežno grijaćim tijelima na kruta goriva, te na ulje za loženje i električnu energiju. S aspekta zaštite od požara najopasniji dijelovi sustava za zagrijavanje stambenih građevina su kamini, dimovodni kanali i dimnjaci i to poglavito u starijim stambenim građevinama, gdje su nerijetko nekvalitetno izgrađeni ili održavani, te se nalaze neposredno uz drvene građevinske konstrukcije i druge gorive tvari i materijale. Na području Općine Ston je dodjeljena koncesija za dimnjačarski obrt. Zaključuje se da glede dimenzija i katnosti građevina, vrsta i značajki rabljenih građevinskih materijala, održavanja i stanja građevina, te načina zagrijavanja građevina postoji povećana opasnost od nastanka velikih požara.




Stranica

58/104


3.2.15. Šumske i poljoprivredne površine

3.2.15.1. Šumske površine

Šume koje se nalaze na promatranom prostoru predstavljaju vrlo značajnu gospodarsku i ekološku vrijednost. Posebno možemo istaći kulture alepskog i primorskog bora kao najugroženije od požara. Šume su većim dijelom u državnom vlasništvu što je povoljno s obzirom na činjenicu da je kvaliteta skrbi o šumama bitno veća u onim koje su u državnom vlasništvu, od onih u privatnom vlasništvu. Šume u privatnom vlasništvu nalaze se uglavnom na obalnom području, pogotovo na sjevernoj strani općine. Na tlu i ispod razine tla u šumskim površinama nalaze se nataložene velike naslage isušenog korijenja, raslinja i lišća, te s obzirom na to postoji velika opasnost od širenja površinskih požara u podzemne, koji bi se s obzirom na njihove opće značajke, mogućnost pristupa vatrogasnih snaga i reljef terena vrlo teško ugasili. Izgrađenost i stanje protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste uglavnom zadovoljavaju na područjima kojima upravljaju Hrvatske šume, izuzev područja Žuljana. Na području šuma koje su u privatnom vlasništvu protupožarni putevi i prosjeci ne postoje ili su obrasli, a s obzirom da su šume poprilično zarasle i makijom predstavljaju povećanu opasnost od nastanka i širenja požara. U gospodarskoj jedinici u funkciji zaštite šuma od požara postoje sljedeće protupožarne prosjeke sa elementima šumskih cesta:

Tablica br.22 Prikaz protupožarnih prosjeka na području općine

ŠUMARIJA DUBROVNIK

Redni broj

Trasa Vrsta prometnice Dužina (km) Prohodno

(km) Otežano prohodno

(km) Neprohodno

(km)

1. Gostinica-Potočine p.p.p. s el. šumske

ceste 6,30 6,30 - -

2. Osobljava-Crkvice -II- 5,902 5,902 - -

3. Crkvice-V.Prapratna -II- 3,171 3,171 - -

4. V.Prapratna-M.Prapratna -II- 1,326 1,326 - -

5. V.Prapratna-Trpanj -II- 3,189 3,189 - -

6. Lozica-Viter -II- 8,50 8,50 - -

7. Zagruda-G.Vručica -II- 4,00 4,00 - -

8. Tabor-Potomje -II- 4,908 4,908 - -

9. Potočine-Podobuće -II- 2,781 2,781 - -

10. Kosmatovica -II- 1,30 1,30 - -

11. Putnikovići-Tušije brdo -II- 3,60 3,60 - -

12. Krstatica -II- 22,32 22,32 - -

13. Sparagovici-Lazine -II- 3,21 3,21 - -

14. Mačkovica -II- 5,00 5,00 - -

15. Sv. Mihovil -II- 0,636 - - 0,636

16. Lazine-Glava od vode -II- 3,003 3,003 - -

17. Balanovići-Sapavica -II- 14,55 9,55 - 3,00

18. Sv. Ivan -II- 5,70 1,30 - 4,40

19. Žuljana-Sv. Ivan -II- 2,75 1,95 0,8 -

20. Jejići -II- 2,50 2,50 - -

21. Vučine -II- 3,85 3,85 - -

22. Prapratno-Kobaš-Hrasno-Broce -II- 12,76 12,76 - -

23. Dubrava-Barabanska ploča -II- 6,57 6,57 - -

24. Trstenik-Žuljana -II- 5,228 5,228 - -

25. Česvinica-Lazine -II- 2,04 2,04 - -

26. Vlaštica -II- 2,67 - 2,67 -

UKUPNO: 137,75 126,64 3,47 7,636

Izvor: Godišnji plan zaštite šuma od požara za 2014, Hrvatske šume0

Kvaliteta održavanja cesta i putova provoznih za vatrogasna vozila, te staza za prolaz gasitelja je zadovoljavajuća. Nepristupačni prostori za vatrogasna vozila zbog nepostojećih šumskih prosjeka je sjeverna strana općine na potezu Brijesta – Duba Pelješka kao i područje Žuljana.




Stranica

59/104


Na promatranom prostoru česti su slučajevi protupropisne uporabe otvorenog plamena i na šumskim površinama, bez odobrenja. Mjere zaštite od požara koje se odnose na razdoblja branja šumskih plodova i kretanje u šumama u razdobljima povećanog indeksa opasnosti od požara ne provode se na zadovoljavajućoj razini. Trase ispod elektroenergetskih dalekovoda koji prolaze kroz šumske površine, kao i zaštitni pojasevi uz cestovne prometnice ne čiste se zadovoljavajućom učestalošću i kvalitetom od trave, raslinja i drugih gorivih tvari. Hrvatske šume - Šumarija Dubrovnik odgovorne su za provedbu mjera zaštite od požara u državnim šumama, a za nadzor i naredbu provedbe posebnih mjera, kada je to zbog zaštite šuma od požara potrebno, odgovoran je nadležni šumarski inspektor. Mjere zaštite šuma od požara su propisane u Planovima zaštite šuma od požara koje je za područje svoje nadležnosti izradila Šumarija Dubrovnik. Plan zaštite šuma od požara su izradile Hrvatske šume u skladu sa Pravilnikom o zaštiti šuma od požara. Na prilazima u šumske površine i u šumama, uz cestovne prometnice postavljeni su standardni znakovi obavješćivanja, opasnosti i zabrane (opasnost od požara, zabranjena uporaba otvorenog plamena, zabranjeno pušiti, zabranjeno kampiranje, u slučaju nastanka požara nazovi broj 193 i 112), ali ne u zadovoljavajućoj količini i na svim potrebnim mjestima. Visoke temperature i velik broj turista, čimbenici su koji znatno povećavaju opasnost od izbijanja šumskih požara upravo tijekom ljetnih mjeseci. Za vrijeme povećane opasnosti od izbijanja šumskih požara u ljetnom razdoblju od 01. lipnja do 15.rujna šumarija Dubrovnik vrši ophodarsku službu. Na području šumarije nalaze se izgrađene motrionice. Ophodnja će koristit vozilo, dalekozor (1) i preglednu kartu (1) te popisom telefonskih brojeva ustanova, organa i poduzeća, koje o pojavi požara mora izvjestiti. Nadležna šumarija opremljena je odgovarajućim vrstama i količinama uređaja i opreme koji su u funkciji zaštite od požara. Za potrebe intervencija u slučaju nastanka požara Šumarija Dubrovnik ustrojila je odgovarajuću intervencijsku grupu u svrhu izrade izvanrednih protupožarnih prosjeka radi zaustavljanja širenja požara. Opremljena je alatom i opremom za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka (motorne pile, sjekire, kosiri), torbicom prve pomoći te vozilom. Na području Šumarije Dubrovnik motrenje opasnosti od nastanka požara vrši se sa motrilačkih postaja (mjesta) koje se nalaze na slijedećim predjelima: 1) Motrilačko mjesto „OŠTRIKOVAC“ Dubrovačko primorje – motrionica se ne nalazi a promatranom području, međutim pokriva vidokrug južne strane poluotoka Pelješca. Motrenje se obavlja u tri smjene, od 00:00-24.00 u razdoblju od 01.06.-15.09. 2) Motrilačko mjesto „CRNJAVA“ Ston - pokriva sjeverno-istočno područje Stona te se na zapadnoj strani dogleda s motrilačkim mjestom Uljenje, a na južnoj s motrilačkim mjestom Planjak na Mljetu. Razdoblje motrenja je od 01.06. do 15.09. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00. 3) Motrilačko mjesto „ULJENJE“ Dubrava – sa istočne strane se preklapa sa vidokrugom motriteljskog mjesta Crnjava dok na zapadnoj strani pokriva područje do motriteljskih mjesta Rote i Tabor. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 u razdoblju od 01.06. do 15.09. 4) Motrilačko mjesto „TABOR“ Trstenik – sa istočne strane preklapa se sa vidokrugom motrilačkog mjesta Uljenje, a sa sjeverne strane s vidokrugom motrilačkog mjesta Rota. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 09:00 do 21:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09.




Stranica

60/104


5) Motrilačko mjesto „ROTA“ Kuna - na istočnu stranu pokriva područje do motrilačkog mjesta Uljenje, na južnu stranu motrilačko mjesto Bila ploča. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 sata, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 6) Motrilačko mjesto „BILA PLOČA“ Kapetani – na istočnoj strani pokriva područje od Tabora, te se nadopunjuje sa vidokrugom s motrilačkog mjesta Rota. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 sata, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 7.) Motrilačko mjesto „PLANJAK“ Mljet – motrionica se ne nalazi a promatranom području, međutim pokriva područje južne strane Pelješca. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 sata, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 8) Motrilačko mjesto „PAŠKAL“ Pelješac – pokriva područje Donje i Gornje vručice i Trpanjsku valu. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 09:00 do 21:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 9) 4) Motrilačko mjesto „DUBA“ Duba Pelješka – pokriva sjeveroistočni dio poluotoka Pelješca u radijusu od cca 13 km i to područje općine Trpanj, od uvale Bezdija do uvale Divna. Motrenje se odvija u jednoj smjeni od 09:00 do 17:00 u razdoblju od 01.06. do 15.09. Motrilačke postaje su opremljene sa dalekozorima, kartografskim prikazima, mobitelima, metlicama, naprtnjačama, sjekirama i lopatama, te popisom pravnih i fizičkih osoba koje se pozivaju u slučaju nastanka požara. Motritelji na motriteljskim postajama su glasovno međusobno povezani s mobitelima. Zaključuje se da ustroj motrenja, pozicije motriteljskih postaja i opremljenost motritelja zadovoljava. S obzirom na veličinu i raspored šumskih površina, postojanje određenih količina lakozapaljivih i brzo izgarajući šumskih sastojina, gustoću šuma, nepovoljne klimatske uvjete tijekom ljetnih razdoblja kada je bitno povećana insolacija i ekspozicija, krševit reljef, nedostatke cesta i putova provoznih za vatrogasna vozila, te za vatrogasna vozila nepristupačnim prostorima, postoji opasnost od nastanka intenzivnih i dugotrajnih požara, posebno ako se ne započne pravodobno sa vatrogasnim djelovanjem, uključujući i sa obveznim djelovanjem zračnih vatrogasnih snaga.




Stranica

61/104


3.2.15.2. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine koje se obrađuju su razmjerno male, a njihov pretežan dio je na prostorima ruralnih naselja. Od poljoprivrednih kultura prevladavaju maslina, vinova loza, rogač, smokva, šipak, limun, mandarina, badem, breskva, jabuka, orah i dud. Veći dio bivših poljoprivrednih površina je neobrađen i zapušten, obrastao travom i raslinjem, te kao takav predstavlja opasnost od nastanka i širenja požara, što je poglavito izraženo u ljetnjim razdobljima kada su povećani insolacija i ekspozicija. Načelno, poljoprivredne površine su najugroženije od požara u razdobljima proljetnih radova, te sazrijevanja kultura, berbe i to prvenstveno zbog uporabe strojeva, većeg broja ljudi i nerijetkog nekontroliranog spaljivanja poljoprivrednog otpada. Temeljem gore navedenog stanja, opasnosti, nedostataka i propusta procjenjuje se da bi uz istodobno postojanje uvjeta koji su povoljni za razvoj i širenje požara (visoke temperature zraka, isušenost vegetacije, jak vjetar promjenjljiva smjera) požar nastao na poljoprivrednim površinama vrlo brzo proširio, te bi bilo teško provesti učinkovito gašenje požara. Općina Ston je donijela Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu. Nepropisna uporaba loženja vatre i uporabe otvorenog plamena prvenstveno u svrhu pripreme poljoprivrednih površina i termičke obrade živežnih namirnica na otvorenom prostoru, dosta je učestala. Mjere zaštite od požara koje su propisane u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/13), ne provode se na zadovoljavajućoj razini od strane fizičkih osoba. Temeljem naprijed navedenog stanja, opasnosti, nedostataka i propusta procjenjuje se da bi se uz istodobno postojanje uvjeta koji su pogoduju širenju požara (visoke temperature zraka, isušenost vegetacije, jak vjetar promjenljiva smjera), požar nastao na poljoprivrednim površinama, posebno onima koji se nalaze u na teže pristupačnim prostorima vrlo brzo proširio, te bi bilo vrlo teško provesti pravodobno i učinkovito gašenje požara.

3.2.16. Izvorišta vode i hidrantska mreža

Na području Općine Ston hidrantska mreža postoji u većini naselja, izvedena je podzemno, te radni tlakovi nisu poznati. Pristup svim hidrantima je osiguran. Katastar pravog stanja izvora, bunara i cisterna nema, te nema pouzdanih podataka o količinama vode koja bi se mogla koristiti za gašenje požara u mjestima gdje nema hidrantske mreže. Većina bunara i cisterna nije uređena za potrebe gašenja požara. Na području uz obalni rub moguće je urediti više crpilišta morske vode koja se može koristit u svrhu gašenja požara.

Ustroj za provedbu redukcije ili potpune obustave distribucije vode do određenih potrošača u slučaju nastanka požara zadovoljava s obzirom na obavljanje stalnog dežurstva, odnosno pripravnosti od strane djelatnika Vodovoda. Većina domaćinstva na ruralnim prostorima uz pripadajuće im građevine ima vlastite cisterne pojedinačnih kapaciteta od 10 m3 do 40 m3, koje se većim dijelom mogu koristiti i kao izvori vode za provedbu vatrogasnih djelovanja. Kao izvor vode za gašenje požara može se koristiti i more, koje je neiscrpan izvor vode za gašenje. Na prostoru općine postoje mjesta koja se mogu koristiti kao vodocrpilišta za potrebe gašenja požara. Lokacija s mogućnošću crpljenja vode nalaze se u svim lukama na području općine. Navedene lokacije nisu označena kao vodocrpilište. Pristupi za uzimanje morske vode postoje u morskim uvalama do kojih su izgrađene cestovne prometnice provozne za vatrogasna vozila, te na pristaništima za plovila i mjestima do kojih se može pristupiti sa prijenosnim vatrogasnim motornim pumpama. Hidrantska mreža nije postavljena




Stranica

62/104


na velikim poljoprivrednim površinama s manjim brojem naselja. Na navedenim području potrebno je urediti vodocrpilišta, odnosno bunare i cisterne urediti za potrebe gašenja požara.

Hidranti nisu označeni u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066 te nije dostavljen dokaza da su ispitani sukladno odredbama Pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 044/2012) od strane ovlaštene pravne osobe, te slijedom te činjenice nije poznato koliki su tlak i protok vode u hidrantskoj mreži, ni kakvo je stanje hidranata i mreže gledano u cijelosti.

3.3. Uzroci nastajanja i širenja požara u razdoblju od 2005. do 2015. godine

Iz evidencije o mjestima požara nastalih na promatranom području vidljivo je da prednjači broj požara nastalih na otvorenim prostorima (požari šuma i niskog raslinja), zatim sijede tehničke intervencije koju su izraženije iz godine u godinu. Načelno, na temelju statistike o požarima nastalim u Republici Hrvatskoj najčešći uzroci nastanka požara na otvorenom prostoru su iz područja toplinske energije (otvoreni plamen, opušci od cigareta), u vozilima (kontakt para pogonskog goriva sa električnim iskrama ili pretvorbe električne energije u toplinsku), a u građevinama iz područja pretvorbe električne energije u toplinsku (kratki spoj, preopterećenje strujnih krugova, prijelazni otpori) te neispravni i neočišćeni dimnjaci. S obzirom na mjesta nastalih požara i stanje zaštite od požara, s dosta velikom vjerojatnošću može se zaključiti da su najčešći uzroci nastalih požara nepropisna uporaba otvorenog plamena i namjerno izazivanje nastanka požara, a potom iskrenje iz dalekovoda, udar munje i kvarovi na električnim instalacijama. S obzirom na vrste, količine i raspored gorivih tvari, namjene građevina i prostora, te ustroj i stanje zaštite od požara u građevinama i na prostorima, procjenjuje se mogućnost nastanka razmjerno velikih požara na otvorenom prostoru osobito na nenaseljenim područjima i zapuštenim poljoprivrednim površinama, koje uz nepravodobno otkrivanje i kašnjenje pri dolasku vatrogasnih snaga ne mogu ugasiti manje vatrogasne snage ili osoblje koje boravi u građevinama ili prostoru.

3.4. Moguće vrste i opseg požara na području Općine Ston

3.4.1. Klase požara

S obzirom na vrste i količine gorivih materijala i tvari koje postoje na promatranom prostoru, prvenstveno mogu nastati požari klase A (krute gorive tvari) i požari klase B (zapaljive tekućine), te požari klase C (zapaljivi plinovi) i klase F (masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla, sve klasificirano po normi HRN EN 2:1997 (HRN EN 2:1992/A1:2004). Namjene i geometrije građevina su takvih značajki da ne postoji povećana opasnost od nastanka velikih požara u njima. Na otvorenom prostoru zbog požarnih značajki šuma i raslinja, reljefa prostora, nepovoljnog djelovanja ekspozicije, insolacije i vjetrova promjenjljivih smjerova, postoji opasnost od brzog širenja nastalih požara. U svrhu sprječavanja širenja požara nastalih na otvorenom prostoru, od posebne je važnosti što prije uočiti i dojaviti nastale požare, te što prije započeti sa akcijama gašenja požara i to sa potrebnim brojem gasitelja, te potrebnim vrstama vrstama vatrogasnih vozila, uređaja, opreme i sredstava.




Stranica

63/104


3.4.2. Razvoj požara po fazama na građevinama

Razvoj požara u građevinama zatvorenim vatrootpornim građevinskim elementima odvija se u tri faze:

prva faza (početna faza) se sastoji od tinjanja, zapaljenja i početka razvoja požara, s brzim porastom temperature i nastajanjem velikih količina dima i plinovitih proizvoda gorenja. Brzina razvoja požara u ovoj fazi ovisi o raspoloživoj količini kisika, te vrstama i količinama gorivih tvari u građevini,

druga faza (razbuktala faza) je faza najbržeg razvoja požara u kojoj nastaju najveće temperature. Razvoj požara u ovoj fazi bitno će utjecati na stanje konstrukcija građevine. Građevinske konstrukcije propisanih vatrootpornosti sačuvati će statiku građevine, te spriječiti širenje požara u susjedne građevine, građevinske dijelove i prostore,

treća faza (faza živog zgarišta) najčešće nastaje zbog neučinkovite provedbe gašenja požara. Intezivnim hlađenjem građevinskih konstrukcija mogu nastati značajne promjene strukture konstrukcija i građevina, pa i urušavanje.

U slučaju promjene određenih uvjeta gorenja (djelovanje strujanja zraka, vjetra npr.) i nakon treće, može ponovno nastati druga faza požara. Prikaz tijeka tipičnog požara:

Dakle, kao što je između ostalog vidljivo i u gornjem prikazu, pravodobnim početkom provedbe akcije gašenja požara bitno će se smanjiti mogućnost širenja požara izvan početnog požarom zahvaćenog prostora. U slučaju požara na nenaseljenim i teško pristupačnim djelovima može se očekivat kašnjenje s dolaskom vatrogasnih snaga što pogoduje nastajanju velikih požara na otvorenom prostoru.

800

0C

600

0C

400

0C

200

0C

Vrijeme u minutama




Stranica

64/104


3.5. Makropodjela na požarna područja i zone, te vatrogasne snage

Požarno područje (sektor) čini površina tla na kojoj ne postoje vrste i količine gorivih i drugih opasnih tvari, koje bi u slučaju nastanka požara uzrokovale širenje požara na susjedna požarna područja, odnosno površina tla na kojoj postoje čimbenici koji bitno otežavaju širenje požara i omogućavaju pravodobnu i učinkovitu zaštitu od širenja požara iz jednog u drugo požarno područje. Temeljem naprijed navedenih mjerila cjelokupni promatrani prostor spada u jedno požarno područje s obzirom da nepostoje površine koje bi spriječile širenje požara. Potencijalne požarne zapreke su državne cestovne prometnice i cestovne prometnice županijskog značaja. Međutim, iako su širine tih cesta dovoljne, širenje požara je ipak moguće i preko njih, posebno u uvjetima kada nastane požar u razdoblju jačeg vjetra uz dijelove cesta čiji zaštini pojasi nisu očišćeni od stabala i raslinja, te na prostorima koji su pod visokim i gustim šumama s obzirom na valoviti reljef i značajke razvoja i širenja požara u visokim šumama, pa se sa njima ne može računati kao s pouzdanim požarnim zaprekama. Područje djelovanja vatrogasne postrojbe ovisi o vremenu koje je potrebno za dolazak na intervenciju od prijama dojave požara, a ono iznosi najviše 15 minuta. U vrijeme potrebno za početak intervencije računa se vrijeme potrebno za okupljanje vatrogasaca i vrijeme vožnje od sjedišta vatrogasnih postrojbi do mjesta nastanka požara. Najveća dopuštena udaljenost od sjedišta vatrogasne postrojbe u području djelovanja se računa po slijedećoj formuli: s = v x t gdje su: s = najveća udaljenost u području djelovanja (km) v = brzina vožnje (km/h) t = vrijeme potrebno za dolazak do mjesta nastanka požara (min) S obzirom na zemljopisni položaj, veličinu i oblik prostora, poziciju Dobrovoljnih vatrogasnih društava, kriterij koji se odnosi na propisani početak vatrogasnog djelovanja u vremenu od 15 min u odnosu na vrijeme prijama dojave požara ili drugog akcidenta, te prosječnu brzinu vožnje vatrogasnih vozila od 50 km/sat cijelim prostorom spada u dvije požarne zone. 1. požarna zona Ston, 2. požarna zona Putniković i Žuljana,




Stranica

65/104


3.6. Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara

Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara građevina i otvorenih prostora je izvršen temeljem iskustvenih pokazatelja i pretpostavljenih uvjeta za širenje požara. Odobrena hrvatska metoda za ovu vrstu izračuna ne postoji, pa su ovdje izvršeni izračuni u funkciji smjernica za određivanje najmanjeg broja potrebnih vatrogasaca za specifične i najopasnije požare koji mogu nastati na prostoru Općine Ston. Ovdje primjenjene metode za izračun broja vatrogasaca su prihvaćene od strane Odjela za inspekcijske poslove zaštite od požara MUP-RH.

3.6.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vatrogasnih vozila temeljem

broja stanovnika

U tablici 23. daje se prikaz potrebne količine vode za gašenje požara u naseljima s obzirom na broj stanovnika.

Tablica 23. Broj

stano-vnika

Računski broj

istovreme-nih požara

MINIMALNE KOLIČINE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

Snage i vozila za gašenje požara

l/s l/min m3/h m

3/2h Broj vatrogasaca

u navali/izlazu Vozila

2 407 1 10 600 36 72 6/8 2

* 200 l/min isporučuje grupa od 2 vatrogasca na jednom C mlazu

3.6.2. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem izračuna gašenja

pretpostavljenog požara otvorenog prostora

a) vatrogasni pristup mjestu nastanka požara osiguran

Broj potrebnih vatrogasaca NV se izračunava na temelju norme po kojoj je potrebno osigurati najmanje jednog vatrogasca na svakih 15 m požarnog fronta, uz uvjet da je osigurana dovoljna količina sredstava za gašenje požara. Ulazne veličine za izračun su brzina vjetra vv (km/h) i o njoj ovisna brzina širenja požara vp (km/h), te površina zahvaćena požarom u trenutku otkrivanja požara P (m2). U provedbi izračuna izračunavaju se požarni front za požarnu površinu (elipsa) u trenutku dojave nastanka požara, te požarni front za opožarenu površinu u trenutku dolaska vatrogasne postrojbe ili društva. S obzirom je površina prostora zahvaćenog požarom približno u obliku elipse, perimetar požara se računa po formuli koja važi za izračun opsega elipse.




Stranica

66/104


A

B

V

V1

b

a




Stranica

67/104


Tablica 24. Prikaz brzine širenja gorenja prema brzini vjetra

Brzina vjetra v (km/h) x 10 20 30 40 45 50

Brzina širenja gorenja v1 (m/min) y 1 2,5 9 32 45 65

Izračun broja vatrogasaca(predpostavka): Temeljem iskustvenih pokazatelja koji se odnose na požare nastale na otvorenom prostoru, požarnih značajki i razine kvalitete ustrojenog sustava motrenja i dojave požara, u svrhu izračuna potrebnog broja vatrogasca za gašenje požara na otvorenom prostoru uzeti su slijedeći čimbenici: Po = 0,10 Ha = 1 000m2 - površina zahvaćena požarom u trenutku dojave požara Vv = 40 km/h - brzina vjetra Vp = 32 m/min - brzina širenja požara ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

)(2 22 baO - opseg požarne površine (m)

n = 0,464 (konstanta) a/b=1,1x400,464

a2=6,09 P π

a = 44 m b = 7,22 O = 198,1 m F = O/2 F = 198,1/2 = 99 m – dužina fronte uočenog požara Povećanje površine požara po dolasku vatrogasne postrojbe (predpostavka za 15 minuta): Pp= 99 m x 32 m/min x 15 min = 47 520 m2

Pp= 4,75 Ha




Stranica

68/104


Ukupna površina požara: P1 = P + Pp = 4,85 Ha a1/b1 = 1,1 x 400,464 = 6,09 a1

2 = 6,09 6,09 P π a1 = 306,62 m b1 = 50,34 m O1 = 1380,5 m F1 = 1380,5/2 = 690 m – dužina fronte proširenog požara po dolasku vatrogasne postrojbe i početka intervencije. Metoda 1: Ako se uzme u obzir norma po kojoj jedan vatrogasac pokriva 15 metrara fronte tada je za efikasno gašenje požara potrebno: 690 m / 15 = 46 vatrogasaca Metoda 2: norma vremena za gašenje požara (dan po čovjeku) Tablica 25. Potreban broj dana po čovjeku za gašenje 1 ha pri vjetru

Gustoća šume Potreban broj dana po čovjeku za gašenje 1 ha pri vjetru

slabom umjerenom jakom vrlo jakom

slaba 0,5 1 2 3

srednja 1 4 6 10

velika 2 5 10 20

Nv=(P + Pp) x n n – iz tabele 14 Nv= (0,10 + 4,75) x 6 = 29 vatrogasaca b) vatrogasni pristup mjestu nastanka požara nije osiguran, te je potrebno raščišćavanje i/ili paljenje susretne vatre

U uvjetima kada se akcija gašenja požara ne može provesti učinkovito zbog nepostojanja odgovarajućeg vatrogasnog pristupa mjestu nastanka požara, pa je potrebno izvršiti čišćenje prostora ispred crte fronta požara, odnosno kada je uz to neophodno i paljenje susretne vatre primjenom slijedećih jednadžbi i tablica odrediti će se podaci o broju ljudi potrebnih za provedbu tih poslova, pri određenim uvjetima (brzina vjetra i požarna površina).

D = vp x t

D = udaljenost od fronta požara F do mjesta izvođenja radova, vp = brzina napredovanja fronte požara t = vrijeme potrebno za početak izvođenja radova

odnosno, vsp + vp Dsv = vp x t + L x -------------- vp

Dsv = udaljenost od fronta požara do mjesta izvođenja radova kada se pali susretna vatra L = dužina crte paljenja susretne vatre vsp = brzina napredovanja fronta susretne vatre




Stranica

69/104


U tablici broj 25. daje se prikaz potrebnog broja dana po čovjeku za gašenje požara s obzirom na jakost vjetra i gustoću šume.

U uvjetima kada pristup mjestu nastanka požara nije moguć zbog nepostojanja izravnog pristupnog puta, zbog neprohodnog terena ili iz drugih razloga, za gašenje 1 ha šume srednje gustoće pri umjerenom vjetru po jednom čovjeku sukladno tablici 14. su potrebna 4 dana (96 sati), što znači da je za zaustavljanje požara u uvjetima kada je neophodno raščišćavanje terena i/ili paljenje susretne vatre dobro uvježbanoj ustrojstvenoj jedinici potrebno 2,77 dana. Front požara napreduje brzinom 2,5 (m/min) uz uvjet da je izvođenje radova počelo u vremenu od 15 min nakon dojave nastanka požara, na udaljenosti od 60 m od fronta F15min i crtu paljenja dužine L, u trajanju od 40 – 45 min od početka izvođenja radova potrebno je angažirati 66 ljudi. Osim operativnih vatrogasca koji neposredno gase požar, neophodno je osigurati i vozače-vatrogasce koji upravljaju sa vatrogasnim vozilima. U ovom primjeru je zorno vidljivo koliki je velik značaj izgradbe, te preventivnog održavanja i čišćenja protupožarnih prosjeka i putova s gledišta stvaranja uvjeta za učinkovito gašenje i sprječavanje širenja požara na otvorenim prostorima, a poglavito u šumama koje se nalaze na valovitim i krševitim prostorima. Postupak paljenja susretne vatre u praksi se nekoristi jer je potrebna posebna obuka za provedbu ove tehnike, odnosno s obzirom na konfiguraciju terena, zračne struje i promjenjive smjerove vjetra postoji mogučnost širenja susretne vatra u neželjenim smjerovima.

Na pojavu i širenje požara otvorenog prostora utječe mnogo različitih faktora, ali najvažniji su šumsko gorivo, meteorološki parametri koji primarno utječu na vlažnost goriva, vjetar i topografija koji utječu na brzinu i smjer širenja. Sljedom navedenog, prethodni izračuni prikazani su kao predpostavka mogučih požara otvorenog prostora.

U slučaju postojanja krajnje nepovoljnih uvjeta (jaki vjetrovi promjenjljiva smjera, razdoblje velikih temperatura zraka, isušenost vegetacije, nastanak požara na prostoru koji je teže pristupačan, nastanak požara na područjima pokrivenim visokim šumama) koji u pravilu uzrokuju brzo širenje požara, potrebno je prilikom zaprimanje dojave odmah zatražiti pomoć ostalih vatrogasnih snaga s poluotoka Pelješca te je neophodno uključiti i zračne snage za gašenje požara. Uz vatrogasce na fronti, treba računati i na odgovarajući broj vozača-vatrogasaca koji djeluju s navalnim odnosno šumskim vozilima te autocisternama ovisno o površini nastalog požara, lokaciji nastalog požara i mogučnostui pristupa vatrogasnim vozilima.




Stranica

70/104


3.6.3. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara na stambenim građevinama

a) Gašenje požara stambene građevine složenije za gašenje na prostoru naselja Ston – stambena dvokatnica s potkrovljem Za slučaj pretpostavljenog požara na stambenoj dvokatnici (P+2), važi slijedeći proračun potrebnog broja vatrogasaca, te izbor vrsta i količina vatrogasnih vozila. Građevina je izgrađena sa potkrovljem, a krovna konstrukcija je iz drva nezaštićenog od požara. Pretpostavljeni požar je u potkrovlju građevine. U gašenju požara sudjeluju DVD Ston. Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su:

- A = dimenzija krova građevine zahvaćene požarom 15 x 10 m (površina 150 m2), - sredstvo za gašenje požara je voda, - t = početak gašenja požara gledano od vremena nastanka požara je 10 min, - vp = požar se širi linijski, a brzina širenja požara iznosi 1 m/min, - md = specifična brzina izgaranja drvene mase iznosi 1,11 kg/ m2/min, - Hd = oslobođenja energija izgaranja drvene mase iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija nastalog požara iznosi 15,54 MJ/ m2/min, - n = gašenje se vrši raspršenim mlazom vode iskoristivosti 20-30%, - qv = latentna moć vode iznosi 2,2 MJ/kg.

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 10 x 1 = 10 (m) = udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca Ap = r2 (m2) x 3,14 = 102 x 3,14 = 314 m2

Znači u vremenu od 10 min od nastanka požara cijela površina potkrovlja i krovna konstrukcija sigurno su zahvaćeni požarom. Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u desetoj minuti od nastanka požara: M = A (m2) x md x t1min = 150 x 1,11 x 1 = 167 kg Oslobođena energija u tijeku gorenja u petnaestoj minuti od nastanka požara: Q = M x Hd = 167 x 16 = 2664 MJ Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg ili 2,2 x 0,2 = 0,44 MJ/kg Količina vode W potrebna za apsorbiranje toplinske energije nastale u požara: W = Q / qm = 2664/0,666 = 4000 kg ili 2664/0,44 = 6055 kg Ako se nastali požar gasi sa dvije mlaznice svaka kapaciteta po 200 l/min, raspršenim mlazom iskoristivosti 30%, odnosno 20%, vrijeme potrebno za gašenje iznosi 10, odnosno 15,14 minuta od trenutka početka gašenja požara. Ukupno vrijeme od otkrivanja nastanka požara do završetka gašenja iznosi 20 odnosno 25,14 minuta, što zadovoljava zahtjev koji se odnosi na učinkovitost gašenja požara. S obzirom na izračunato vrijeme koje je potrebno za gašenje ovog požara, sačuvati će se 75% drvene konstrukcije opožarenog dijela građevine, te spriječiti urušavanje krovne konstrukcije i širenje požara na ostale katove građevine.




Stranica

71/104


Broj vatrogasaca koji je potreban za provedbu gašenja ovog požara: Broj vatrogasca se određuje na temelju broja uređaja s kojima se gasi požar, odnosno broja vatrogasaca koji su potrebni za rad s tim uređajima. Ovaj požar se gasi sa dvije mlaznice s kojima se može proizvesti raspršeni mlaz vode, čija je iskoristivost 20 – 30%, a svaku mlaznicu poslužuju dva vatrogasca. Taktika gašenja požara je da se jednim raspršenim mlazom vode djeluje iz prostora stubišta (unutarnja navala), a drugim mlazom vode izvan građevine (vanjska navala) pri čemu se koriste trodijelne ljestve rastegače, a po potrebi i ljestve kukače. Za gašenje ovog požara nisu neophodna vatrogasna vozila za rad na visinama i to iz razloga što se na požar može djelovati punim mlazom vode s razine tla ili po potrebi izvršiti navala preko balkona koji je na visini od 6 m, na koji se vatrogasci mogu popeti vatrogasnim ljestvama tipa rastegača i/ili kukača. Za provedbu gašenja ovog požara potrebna su slijedeća vatrogasna vozila:

- navalno vozilo sa najmanje 3500 l vode i 100 l pjenila, - autocisterna sa najmanje 3000 l vode i dopunjavanjem.

Dakle, četiri vatrogasca gase požar, a dva vatrogasca-vozača upravljaju radom motornih vozila te dva vatrogasca postavljaju tlačnu prugu s obzirom da je sama jezgra naselja teško pristupaćna za vatrogasna vozila, što znači da je u akciju gašenja požara potrebno uključiti najmanje 8 vatrogasaca.




Stranica

72/104


b) Gašenje požara stambene građevine jednostavnije za gašenje (stambena jednokatnica) Ovdje će se razraditi taktika gašenja požara jednokatne starije stambene građevine iz obrađenog kamena, na kojoj su krovna konstrukcija i potkrovlje izgrađeni iz gorivih građevinih materijala. Stambena jednokatnica starije gradnje ima 70 m2 površine po katu. Krovna konstrukcija je izgrađena iz drva. Požar je zahvatio i prizemlje i kat. Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su:

- A = dimenzija građevine zahvaćene požarom 7 x 10 m (površina 70 m2), - sredstvo za gašenje požara je voda, - t = početak gašenja požara gledano od vremena nastanka požara je 10 min, - vp = požar se širi linijski, a brzina širenja požara iznosi 1 m/min, - md = specifična brzina izgaranja drvene mase iznosi 1,11 kg/ m2/min, - Hd = oslobođenja energija izgaranja drvene mase iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija nastalog požara iznosi 15,54 MJ/ m2/min, - n = gašenje se vrši raspršenim mlazom vode iskoristivosti 20-30%, - qv = latentna moć vode iznosi 2,2 MJ/kg.

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 10 x 1 = 10 (m) = udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca Ap = r2 (m2) x 3,14 = 102 x 3,14 = 314 m2

Znači u vremenu od 10 min od nastanka požara cijela površina potkrovlja i krovna konstrukcija sigurno su zahvaćeni požarom. Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u desetoj minuti od nastanka požara: M = A (m2) x md x t1min = 70 x 1,11 x 1 = 77,7 kg Oslobođena energija u tijeku gorenja u desetoj minuti od nastanka požara: Q = M x Hd = 77,7 x 16 = 1 243,2 MJ Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg ili 2,2 x 0,2 = 0,44 MJ/kg Količina vode W potrebna za apsorbiranje toplinske energije nastale u požara: W = Q / qm = 1 243,2/0,666 = 1866,66 kg ili 1776/0,44 = 2825,4 kg Metoda izračuna je ista kao i u prethodnom primjeru, a za gašenje ovog požara potrebno je osigurati najmanje 1866, odnosno 2825 l vode. Provedba gašenja požara sa dvije mlaznice kapaciteta 200 l/min traje 4,66, odnosno 7,06 minuta. Ukupno vrijeme gašenja požara (vrijeme otkrivanja i dojave požara te dolaska na intervenciju u trajanju do 10 minuta + vrijeme nanošenja vode raspršenim mlazom u trajanju do 4,66 minuta (ukupno 14,66 minuta) odnosno 7,06 minuta (ukupno 17,06 minuta). Međutim, u gašenju ovog požara nije moguće provesti unutarnju navalu u početnoj fazi gašenja, Izvana se mogu postaviti 2 grupe za vanjsku navalu na prizemlje (svaka pokriva frontu 20-25 m), a tek po osiguranju prizemlja pokušati preko stubišta izvršiti navalu na kat (potkrovlje). Za gašenje ovog požara nisu neophodna vatrogasna vozila za rad na visinama i to iz razloga što se na cijeloj građevini može djelovati punim mlazom vode s razine tla ili po potrebi izvršiti




Stranica

73/104


navala preko balkona koji je na visini do 3,5 m, na koji se vatrogasci mogu popeti vatrogasnim ljestvama tipa kukača ili prislanjača. Nije moguća navala unutar objekta u prvom razdoblju gašenja. Utvrđuje se da su za gašenje ovog požara potrebna 4 vatrogasca u navali i 1 vatrogasac-vozač. Međutim, zbog potrebe sanacije požara i nepoznatog stanja ispravnosti hidrantske mreže (hidrantska mreža nije ispitana) predlaže se izlazak na intervenciju s dva vozila.

3.6.4. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara na javnim i gospodarskim građevinama

a) Gašenje požara nastalog u građevini škole

Škola u Stonu za koju je ovdje izvršena raščlamba pretpostavljenog požara ima dvije građevine, međusobno odvojene na odgovarajućim sigurnosnim udaljenostima glede sprječavanja širenja požara s jedne na drugu građevinu. Ovdje će se obraditi pretpostavljeni požar u s gledišta zaštite od požara složenijoj građevini Osnovne škole. Predmetna građevina je izgrađena iz armiranog betona Središnji dio građevine je izgrađen na način da su radne i pomoćne prostorije (učionice, radionice, zbornica i druge) raspoređene obostrano uz duge hodnike. Na svim obodnim zidovima građevine postoje otvori kroz kojih se može provesti vatrogasno djelovanje. Najviši otvori na građevine nalaze se na visini od 10 m gledano od razine okolnog tla. Krovna konstrukcija je izgrađena iz drva. Pokrov je iz cigle. Građevini škole su osigurani propisani vatrogasni pristupi sa sve 4 strane. Specifično požarno opterećenje u školi je nisko i iznosi 300 MJ/m2. Gorive tvari su pretežno namještaj iz drva, iverice i drugih supstrata drva, te manje količine materijala iz plastike (polietilen i PVC). U školi, kao i u drugim građevinama širenje požara ovisi o značajkama građevinskih konstrukcija, vrstama i količinama gorivih sadržaja i drugim relevantnim čimbenicima na mjestu nastanka požara. Dim, toplina, tlak i drugi produkti izgaranja šire se hodnikom ako ne postoje sustavi za odvođenje dima, topline i tlaka nastalih u požaru, odnosno ako prozori nisu otvoreni ili nisu dovoljno velikih površina za odvođenje dima i topline nastalih u požaru. U predmetnom slučaju zbog značajki građevinskih konstrukcija, te vrsta i količina gorivih tvari koje su zahvaćene požarom, širenje dima, topline i djelovanje tlaka nastalih u požaru nisu izraženi. Zbog osiguranog nadzora i zbog činjenice da se škola nalazi u središtu naselja gdje je nazočnost ljudi svakodobna, dojava nastanka požara u školi je brza. Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su:

- t = 5 min, - vp = 1 m/min - md = 1 kg/m2/min - Hd = 16 MJ/kg - n = 30% - qv = 2,2 MJ/kg

Ap = 52

x 3,14 = (t x vp) 2 x 3,14 = 78,50 m2

M = Apstvarno x md x t1min = 78,5 x 1 x1 = 78,5 kg Q = M x Hd = 78,5 x 16 = 1256 MJ




Stranica

74/104


qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg W = Q/qm = 1256/0,666 = 1886 kg Ovaj požar mogu ugasiti dvije navalne grupe (4 vatrogasca) i 1 vozač-vatrogasac s navalnim vozilom najmanjeg kapaciteta 2000 l vode i 50 l pjenila i to u zadovoljavajućih 4,72 minute. Međutim, poradi možebitno potrebne provedbe evakuacije i/ili spašavanja, na vatrogasnu intervenciju trebaju izaći najmanje 2 vatrogasca (od kojih je jedan vatrogasac-vozač) sa auto-platformom najmanjeg radnog dometa 16 m. b) Gašenje požara u hotelu Ovdje će se razraditi osnovni uvjeti za gašenje pretpostavljenog požara u hotelu, koji se nalazi u naselju Stonu. Vatrogasni pristupi hotelu su osigurani sa dvije uzdužne strane građevine. Hotel je izgrađen iz armirano-betonskih konstrukcija. Razina izgrađenosti je P+3. Visina hotela iznosi 12 m. Najviši otvor na hotelu nalazi se na visini od 7 m. Ovdje izvršeni izračuni odnose se na dijelove hotela koji su najviše ugroženi od nastanka požara, a to su hotelske sobe tijekom noći i kuhinja tijekom radnog vremena. b1) Gašenje požara u hotelskoj sobi na 2. katu hotela

- goriva tvar je drvena masa, papir, plastika, tekstil, - površina sobe iznosi A = 28 m2 (7x4m), - požarno opterećenje iznosi 300 – 600 MJ/m2, - linija brzina širenja požara (vp) iznosi 1m/min, - specifična brzina izgaranja gorive tvari (md) iznosi 1,11 kg/m2/min, - oslobođena energija (toplina) prilikom izgaranja gorive tvari (Hd) iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija (toplina) nastalog požara iznosi 15,54 MJ/m2/min, - početak gašenja požara (t) je 9 min od trenutka dojave požara (5 min. okupljanje + 4

min. vožnja), - gašenje požara se vrši raspršenim mlazom vode – iskoristivost (n) 20 – 30 %, - latentna moć vode (qv) iznosi 2,2 MJ/kg.

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 6 x 1 = 6 m (udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca) Ap = r2 x 3,14 = 62 x 3,14 = 113,04 m2 Astvarno = 28 m2 (u tlocrtu) + 36 m2 (u okomitim površinama) = 64 m2

Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u 10. minuti od nastanka požara:

M = Astvarno x md x t1min = 71,04 kg Oslobođena energija (toplina) tijekom gorenja u 6. minuti: Q = M x Hd = 1137 MJ Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 (0,2) = 0,666, odnosno 0,44 MJ/kg Količina vode W potrebna da se apsorbira energija nastala požarom: W = Q / qm = 1137/0,666 (0,44) = 1708 kg, odnosno 2585 kg




Stranica

75/104


Ovaj požar se gasi sa dvije mlaznice (1 mlaznica izvana i 1 mlaznica iz unutrašnjosti hotela) svaka kapaciteta 200 l/min i to raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%), pa će vrijeme gašenja požara biti 4,27 odnosno 6,46 minuta od početka gašenja požara. Ukupno vrijeme gašenja požara iznosi: 6 minuta (vrijeme potrebno za dolazak vatrogasaca) + 4,27 odnosno 6,46 minuta (vrijeme djelovanja raspršenim mlazom vode) = 10,27 odnosno 12,46 minuta. Ukupno vrijeme od prijama dojave do konačnog svršetka gašenja požara omogućava učinkovito vatrogasno djelovanje i sprječavanje širenja požara. Unutar 6 minuta od nastanka požara cijela soba bi bila zahvaćena požarom, a vatra bi se širila kroz vrata u hodnik. Nakon 6 minuta ako se do tada ne bi započelo sa odgovarajućim vatrogasnim djelovanjem, vjerojatno bi došlo do rasprskavanja stakla na vanjskom zidu sobe, te moguće i širenje požara preko obodnog zida hotela. Do dolaska vatrogasne postrojbe, osoblje hotela bi trebalo izvršiti evakuaciju gostiju. Vatrogasna postrojba na vatrogasnu intervenciju mora izaći najmanje sa 6 vatrogasca (od kojih su 2 vatrogasca-vozača), koji između ostalog moraju biti opremljeni i sa dišnim izolacijskim uređajima, odijelima za zaštitu od topline, zaštitnim kacigama, rukavicama i čizmama. Od vatrogasnih vozila i tehnike u ovoj vatrogasnoj intervenciji moraju se koristiti:

- navalno vozilo sa najmanje 3500 l vode i 100 l pjenila, - autocisterna sa najmanje 4000 l vode (napomena: kapacitet od 4000 l je nužan s

obzirom na opasnost od širenja požara), - trodijelne ljestve rastegače.

Načelno, način provedbe vatrogasne intervencije je slijedeći: Prva grupa od 2 vatrogasca vrši navalu preko unutarnjeg stubišta i to uporabom unutarnjih hidranata ili navalnog vozila ako je tlak i protok vode u hidrantskoj mreži nedovoljan. Druga grupa od 2 vatrogasca u svrhu sprječavanje širenja požara štiti obodne zidove hotela, te po potrebi evakuira ljude izvana koristeći trodijelne ljestve rastegače. b2) Gašenje požara u kuhinji hotela

Kuhinja se nalazi u prizemlju hotela. Goriva tvar zahvaćena požarom je jestivo ulje u štednjaku za pripremu hrane. Požar je nastao u vrijeme kada u kuhinji trenutno nije bilo osoblja. Pokušaj gašenja nastalog požara od strane osoblja hotela uporabom jediničnih vatrogasnih aparata za gašenje početnih požara zbog nepravodobnog početka gašenja i brzog širenja požara kroz sustav za odvod pare nije uspio. Brzo širenje požara je nastalo između ostalog i iz razloga što se kuhinjske instalacije nisu održavale i čistile u skladu sa propisima, te su se u njima nalazile naslage masnoća, pa se je požar vrlo brzo širio kroz ventilacijske kanale na širi prostor kuhinje, te je nastalo snažno zadimljavanje. Broj vatrogasaca potrebnih za gašenje ovog požara se određuje temeljem broja vatrogasca potrebnih za uporabu vatrogasnih uređaja koji se rabe u vatrogasnom djelovanju. S obzirom na širenje požara vatrogasno djelovanje se vrši na više mjesta, pa se broj vatrogasca određuje neposredno na mjestu nastanka požara, pri čemu je jedan od kriterija za određivanje broja vatrogasaca broj mjesta na kojima se mora djelovati. Za provedbu učinkovitog vatrogasnog djelovanja u ovom požaru potrebna su najmanje 4 vatrogasca i 1 vozač-vatrogasac, a od vatrogasnih vozila jedno navalno vozilo s najmanjim kapacitetom 2000 l vode i 100 l pjenila.




Stranica

76/104


c) gašenje požara autocisterne s lakim naftnim derivatima

Požar je nastao na autocisterni čiji je kapacitet 30 m3, na vodonepropusnom tlu, izvan javnih cestovnih prometnica. Goriva tvar je laki derivat nafte koji je istekao iz autocisterne. Količina istekle zapaljive tekućine iznosi 500 l. Sredstvo za gašenje požara je srednje teška pjena čija je ekspanzija (opjenjenja) E = 21-200, sa srednjom vrijednošću E = 90. Doziranje pjenila je 3%. Od nastanka do početka gašenja požara prošlo je 10 minuta. Sloj pjene koji se nanosi na razlivenu zapaljivu tekućinu iznosi od 0,45 m do 1,5 m, te se utvrđuje srednja vrijednost debljine, koja iznosi 1 m. Požar se širi linijski po sloju razlivene zapaljive tekućine. Površina na kojoj se nalazi razlivena zapaljiva tekućina iznosi 100 m2, a dužina doseže do 100 m. Brzina izgaranja iznosi 8 l/s. Trajanje požara bez provedbe gašenja i nastanka eksplozije iznosi 1,5 sati. Izračun potrebne količine pjene za gašenje požara razlivenog naftnog derivata: Vp = A x h = 100 x 1 = 100 m3

Potrebna količina otopine (voda + pjenilo) za gašenje nastalog požara: E = Vp/ Vo

Vo= 100/0,09 = 1111,11 l otopine Potrebna količina pjenila za gašenje nastalog požara: Vpj= Vo x d%/100 = 1111,11 x 3/100 = 33,33 l Izračun potrebne opreme i vatrogasaca za gašenje požara: Vvode = Vo – Vpj = 1077,77 l Potrebni protok pjenila za gašenje požara u vremenu od 10 minuta: Quk = Vo/ t = 1111,11/10 = 111,11 l/min Za gašenje požara odabiru se dvije mlaznice, svaka protoka po 200 l/min. Za gašenje ovog požara na intervenciju trebaju izaći najmanje 4 vatrogasca i 2 vozača-vatrogasaca, te navalno vatrogasno vozilo najmanjeg kapaciteta spremnika 3500 l, opremljeno za pogon s 2 mlaznice za pjenu svaka kapaciteta 200 l/min i autocisterna. Kapacitet spremnika s pjenilom (E21-200, 3% mješavina) mora biti najmanje: 300 l. d) gašenje požara ulja za loženje u nadzemnom spremniku

Ovdje će se obraditi pretpostavljeni požar na nadzemnom spremniku sa uljem za loženje kapaciteta 5,0 m3. Na temelju Pravilnika o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99) za gašenje požara nastalih u nadzemnim spremnicima koji sadrže zapaljive tekućine, potreban je protok vode od najmanje 3 l/m2/min (po m2 tlocrtne površine spremnika) uz uporabu srednje teške pjene s opjenjenjem do 100, odnosno 6,6 l/m2/min vode uz uporabu teške pjene. Potrebna količina vode za hlađenje spremnika u kojemu je nastao požar iznosi 60 l/m2/h i to u trajanju od najmanje 2 sata. Potrebna količina vode za gašenje sabirnog spremnika ili prostora iznosi 3 l/m2/min uz uporabu teške pjene, odnosno 2 l/m2/min uz uporabu srednje teške pjene.




Stranica

77/104


U slučaju ako nastane razlijevanje i požar razlivenog ulja za loženje, uzimajući u obzir relativno male dimenzije i kapacitet spremnika, na gašenje požara trebaju izaći najmanje 4 vatrogasaca i 2 vozača-vatrogasca s 1 navalnim vozilom i 1 autocisternom. U provedbi gašenja nastalog požara hladi pare i spremnik raspršenim mlazom vode te sprječava širenje požara na ostale prostorije u građevini, a druga grupa priprema gašenje i gasi požar s pjenom.




Stranica

78/104


3.6.5. Rezultati izračuna za pretpostavljene požare

U tablici 26. daje se prikaz rezultata broja potrebnih vatrogasaca i vatrogasnih vozila, za sve u ovoj Procjeni izvršene izračune koji se odnose na otvorene prostore, najčešće građevine i složenije građevine, te građevine posebnih namjena i uvjeta gašenja. Tablica 26.

Primjer

Broj vatrogas

aca

Broj vozača -

vatrogasaca

Ukupan broj vatrogasaca

Broj navalnih

vozila

Broj auto-

cisterni

Broj autoljestvi

ili autoplatfo-

rmi

3.6.2.

Otvoreni prostor

a) prostor pristupačan

7 2 9 1 1 -

b) prostor nepristupačan

66 4 70 2 2 -

Gra

đevin

e

3.6.3. Stambene građevine

a) dvokatnica 6 2 8 1 1 -

b) jedan kat* 4 2 6 1 1 -

3.6.4. Javne i

gospodarske građevine

a) škola 5 2 7 1 - -

b1) soba na 2.

katu hotela** 4

2

6

1

1

-

b2) kuhinja u prizemlju

hotela sa 2 kata

4***

1

5

1

-

-

c) AC sa naftnim

derivatima 4 2 6 1 1 -

d) nadzemni spremnik ulja

za loženje 4 2 6 1 1 -

* Najbrojnije građevine ** Građevine u kojima je gašenje požara najsloženije *** Procijenjen broj vatrogasaca – uvjeti gašenja na terenu određuju točan broj potrebnih vatrogasaca

Navedeni rezultati dobiveni su izračunima u kojima su predpostavljeni parametri nastanka i širenja požara s obzirom na naćin gradnje, stupanj izrađenosti i konfiguraciju terena. Za požare stambenih te javnih i gospodarskih građevina postoji definiran taktički pristup vatrogasnih jedinica koji je naveden u obrazloženju izračuna te kao takav koristi se u većini predpostavljenih požara. Požari otvorenog prostora, specifična je vrsta intervencija. Na pojavu i širenje požara otvorenog prostora utječe mnogo različitih faktora, ali najvažniji su šumsko gorivo, meteorološki parametri koji primarno utječu na vlažnost goriva, vjetar i topografija koji utječu na brzinu i smjer širenja. Prethodni izračuni prikazani su kao jedan o mogučih scenarija, odnosno i najmanje izmjene faktora koji utječu na širenje i pojavu požara drastično mijenja potrebu za brojem vatrogasaca, vatrogasnih vozila kao i naćin taktičkog pristupa. S obzirom na navedeno, zaključuje se da na prostoru Općine Ston pojedine požare otvorenog prostora može ugasiti vatrogasna grupa, dok je za određene slučajeve potrebna ispomoć ostalih vatrogasnih postrojba kako s poluotoka Pelješca tako i vatrogasnih postrojbi s kopna. Sljedom navedenog, požari otvorenog prostora neće se uzimati u obzir prilikom određivanja potrebnog broja vatrogasaca u vatrogasnom postrojbama DVD-a na području Općine Ston.




Stranica

79/104


3.7. Vatrogasne postrojbe i dežurstva

Na prostoru Općine Ston ustrojena su Dobrovoljna vatrogasna društva Ston, Putniković i Žuljana.

Tablica 27. Prikaz vozila po društvima

Vatrogasna postrojba Vatrogasno vozilo (vrsta – kom.)

NV AC TR TV Š Z

DVD Žuljana 1 - 1 - 1

DVD Putniković 1 1 2 - - 1

DVD Ston 1 2 1 - - -

Dobrovoljno vatrogasno društvo Ston određeno je kao središnje vatrogasno društvo u požarnoj zoni 1 u Općini Ston. Lokacija vatrogasnog doma je na adresi Put braće Mihanovića 1 u naselju Ston. Zapovjednik ima položen stručni ispit za vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornosti dok zamjenik zapovjednika nema. Društvo danas broji 23 operativnia vatrogasca (svi vatrogasci posjeduju položen ispit, liječnički pregled i kompletnu zaštitnu opremu) te 2 stalno zaposlenih vatrogasaca. U ljetnim mjesecima društvo zapošljava 10 sezonskih vatrogasaca te se dežurstvo provodi od 00 do 24 sata. U zimskom periodu, provodi se vatrogasno dežurstvo od 07-15 sati u vatrogasnom domu, dok se ostatak dana provodi pasivno dežurstvo, odnosno dojava se vrši na mobitel. U slučaju potrebe za intervencijom uzbunjivanje vatrogasaca vrši se telefonom. Dobrovoljno vatrogasno društvo Putniković određeno je kao središnje vatrogasno društvo u požarnoj zoni 2 u Općini Ston. Lokacija vatrogasnog spremišta (vatrogasni dom je u izgradnji) je na adresi Putniković bb u naselju Putniković. Zapovjednik i zamjenik zapovjednika imaju položene stručne ispite za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornosti. Društvo danas broji 20 operativnih vatrogasaca (svi vatrogasci posjeduju položen ispit, liječnički pregled i kompletnu zaštitnu opremu) te 2 stalno zaposlena vatrogasca. U ljetnim mjesecima društvo zapošljava 14 sezonskih vatrogasaca te se dežurstvo provodi od 00 do 24 sata. U periodu od 01.06 do 30.09 vrše se motrenja na promatračnici Uljenje te svakodnevna ophodnja na relaciji Putniković – Brijesta od 11:00 do 17:00 sati. U zimskom periodu, provodi se vatrogasno dežurstvo od 07-15 sati u vatrogasnom domu, dok se ostatak dana provodi pasivno dežurstvo, odnosno dojava se vrši na mobitel. U slučaju potrebe za intervencijom uzbunjivanje vatrogasaca vrši se telefonom. Dobrovoljno vatrogasno društvo Žuljana određeno je kao ostalo vatrogasno društvo u u Općini Ston. Lokacija vatrogasnog spremišta (vatrogasni dom je u izgradnji) je na adresi Međine bb u naselju Žuljana. Zapovjednik i zamjenik zapovjednika nemaju položene stručne ispite za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornosti. Društvo danas broji 20 operativnih vatrogasaca (svi vatrogasci posjeduju položen ispit, liječnički pregled i kompletnu zaštitnu opremu) te nema stalno zaposlena vatrogasca. U ljetnim mjesecima društvo ne zapošljava sezonske vatrogasace. U zimskom periodu, ne provodi se vatrogasno dežurstvo u vatrogasnom domu, već pasivno dežurstvo, odnosno dojava se vrši na mobitel. U slučaju potrebe za intervencijom uzbunjivanje vatrogasaca vrši se telefonom. Određivanje broja vatrogasca se temelji na broju i vrstama vatrogasnih vozila, broju istovremenih požara, razini opasnosti od nastanka i širenja požara, postojećim vatrogasnim snagama, veličine, stanja i kategorije ugroženosti šuma i poljoprivrednih površina od požara, veličine i značajki gospodarskih zona i građevina, izvorišta vode i sustava vodoopskrbe, prometnica, te prosječnog broja i vrsta požara nastalih tijekom posljednjih deset godina.




Stranica

80/104


Prema naputku izdanom od strane MUP-RH za 1 istovremeni požar vatrogasna postrojba mora svakodobno imati najmanje onoliki broj vatrogasaca koliki je potreban za gašenje tih požara na najnepovoljnijoj i najugroženijoj građevini na prostoru njene zone odgovornosti, te uz to dežurnog vatrogasca i vatrogasca koji je opravdano privremeno neraspoređen i izvan sustava zbog godišnjih odmora, bolovanje, građanskih obveza. Prema izračunima prikazanim u ovoj Procjeni, za gašenje najnepovoljnijih i najugroženijih građevina/prostora potrebno je minimalno osam vatrogasaca. Temeljen broja stanovnika na području Općine Ston (2 407 stanovnika) te prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija NN 35/94 i 110/05 odnosno izračunu kolićine vode potrebne za gašenje požara uzima se mogućnost nastanka jednog požara. Sukladno izračunima za jedan požar potrebno je minimalno 8 vatrogasaca, što zadovoljava naputak od strane MUP-a. U slučaju postojanja krajnje nepovoljnih uvjeta (jaki vjetrovi promjenjljiva smjera, duže razdoblje velikih temperatura zraka, isušenost vegetacije, nastanak požara na prostoru koji je nepristupačan ili teško pristupačan za vatrogasna vozila) koji uzrokuju brzo širenje požara, osim zemaljskih vatrogasnih snaga i tehnike, potrebno je angažirati i zračne snage za gašenje požara.




Stranica

81/104


4. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA




Stranica

82/104


4.1. Ustroj i opremljenost vatrogasnih postrojbi

Ustroj, te osobna i skupna zaštitna oprema: Temeljem izračuna potrebnog broja vatrogasaca iz točke 3.6. ove Procjene, te Zakona o vatrogastvu (N.N. br. 139/04, 80/2010), Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. br. 61/94) i Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (N.N. br. 43/95), uz raščlambu slijedećih čimbenika koji utječu na stanje i ustroj zaštite od požara: - površina i reljef prostora, - veličina površine pod šumom, - šumske vrste i zajednice, - broj, vrste i značajke požara nastalih tijekom posljednjih 10 godina, - požarna područja i uvjeti za pravodobno vatrogasno djelovanje, - broj stanovnika i gustoća naseljenosti, - stupanj izgrađenosti, značajke i namjene građevina i vatrogasnih pristupa, protupožarnih prosjeka i putova, - i dr. Dobrovoljna vatrogasna društva Ston i Putniković ustrojena na području Općine Ston određena su kao središnja vatrogasna postrojba po požarnim zonama. Sukladno Zakonu o vatrogastvu i Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, središnja vatrogasna postrojba sastoji se od minimalno 20 operativnih vatrogasaca. Operativni vatrogasci su osobe osposobljene za obavljanje poslova dobrovoljnog vatrogasca, važečim liječnićkim pregledom te osobnom zaštitnom opremom. Sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995), Dobrovoljna vatrogasna društva Ston i Putniković razvrstavaju se u središnju vatrogasnu postrojbu općine s pretežito seoskim naseljima. Sukladno članku 37. navedenog pravilnika, Dobrovoljna vatrogasna društva trebaju raspolagati s minimalno: - autocisterna/navalno vozilo - vozilo s posadom za gašenje požara, Navedena vatrogasna društva u slučaju potrebe vatrogasne intervencije na svom području dužni su u roku od 15 minuta započeti s intervencijom. Na najudaljenija područja od sjedišta DVD-a, vatrogasci mogu započeti akciju gašenja požara u zadanom roku. S aspekta zaštite od požara, olakotnu okolnost predstavlja činjenica da je navedeno područje slabo naseljeno. Dobrovoljno vatrogasno društvo Žuljana ustrojeno na području Općine Ston određeno je kao ostala vatrogasna postrojba. Sukladno Zakonu o vatrogastvu i Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, ostala vatrogasna postrojba sastoji se od minimalno 10 operativnih vatrogasaca. Operativni vatrogasci su osobe osposobljene za obavljanje poslova dobrovoljnog vatrogasca, važečim liječnićkim pregledom te osobnom zaštitnom opremom. Sukladno Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (NN 091/2002), Dobrovoljno vatrogasno društvo Žuljana razvrstava se u ostala vatrogasna društva koje planom zaštite od požara nije utvrđeno kao središnja postrojba. Sukladno navedenom pravilnika, Dobrovoljno vatrogasno društvo trebao raspolagati s minimalno: - vatrogasnim vozilom s ugrađenom pumpom za gašenje požara,

http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0846.htm







Stranica

83/104


Svi operativni vatrogasci osposobljeni su obavljane poslova vatrogasca, imaju važeće liječnićki preglede. Dobrovoljna vatrogasna društva s područja Općine Ston ne zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995) , odnosno uočeni su nedostaci u opremanju vozila, opreme u skladištu sukladno navedenom Pravilniku kao i nedostaci sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbu koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011), odnosno nisu svi operativni vatrogasci opremljeni sukladno navedenom Pravilniku. S obzirom na velika obrasla poljoprivredna zemljišta, površine obraslih šuma, teško pristupačna područja starih jezgra obalnih naselja, teško pristupačna područja na određenim šumskim površinama, povečanje broja požara i opožarenih površina u zadnjih 10 godina, povečanjem turističkih sadržja i turista koji borave na području općine te nepostojanje sustava za efikasno uzbunjivanje vatrogasaca kao i potrebe za što bržem i efikasnijem izlasku na intervenciju predlaže se sukladno mogučnostima JLS zapošljavanje jednog profesionalnog vatrogasca u DVD-u Žuljana i minimalno 3 sezonska vatrogasca u ljetnim mjesecima u DVD-u Žuljana kao i jačanje navedenog društva kako bih se u budučnosti tretiralo kao središnja vatrogasna postrojba u požarnoj zoni 3. Profesionalni vatrogasac obavljao bi vatrogasna dežurstva u spremištu odnosno po potrebi službe s obzirom na vremenske uvjete, održavao vatrogasna vozila, sprave i opremu te vršio edukaciju stanovništva iz područja Zaštite od požara što je definirano Zakonom o zaštiti od požara (NN 092/2010). Sukladno točki 1.23 ove Procjene, odnosno podacima o broju požara i materijalnoj šteti i točki 3.6 vidljiva je potreba za efikasnom, odnosno pravovremenom reakcijom na dojavu o nastanku požara, odnosno vrijeme potrebno od dojave do početka gašenja požara smanjiti na najmanju moguču mjeru. Sljedom navedenog, predlaže se nabavka sustava za tiho uzbunjivanje za sva Dobrovoljna društva na području općine. Ustrojem zaštite od požara predloženog rasporeda povećala bi se efikasnost vatrogasnog djelovanja u svim smjerovima na promatranom prostoru, te smanjile štete nastale uslijed požara i drugih nepogoda. Također bi se smanjilo vrijeme potrebno od dojave požara do početka gašenja. Smanjenjem vremena potrebnog za početak gašenja požara smanjuju se i eventualne štete nastale uslijed požara i drugih nepogoda koje su na navedenom području izražene u zadnjih deset godina. Zaštitna oprema Osobe koje se raspoređuju na poslove vatrogasaca moraju zadovoljavati uvjete za obavljanje tih poslova iz Zakona o vatrogastvu (N.N. br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09, 80/10) i Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94). Za svakog vatrogasca obvezno je osigurati opremu sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbu koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011). Svaki vatrogasac mora biti opremljen sa slijedećom osobnom opremom: 1. zaštitna odjeća za vatrogasce, 2. zaštitna odjeća za gašenje požara na otvorenom prostoru,

1. zaštitna vatrogasna potkapa, 2. obuća za vatrogasce, 3. zaštitne vatrogasne rukavice,




Stranica

84/104


4. zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri, 5. zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru, 6. maska za cijelo lice, 7. polumaska ili četvrtmaska, 8. zaštitni pojas za vatrogasce, 9. zaštitne vatrogasne naočale, 10. rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika.

Minimum tehničke opreme i sredstava koje u skladištu posjeduje dobrovoljna vatrogasna postrojba utvrđena planom zaštite od požara sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995): - čizme gumene-niske pari 5 - čizme gumene-visoke pari 5 - cijev tlačna 52 mm kom. 12 - cijev tlačna 75 mm kom. 12. - ljestva kukača kom. I - ljestva mornarska kom. l - ljestva prislanjača kom. 1 - medumješalica kom. 1 - metlanica: kom. 4 - mlaznica univerzalna 52 mm kom. 2 - mlaznica univerzalna 15 mm kom. 1 - motorna pila kom. 1 - nosila sklopiva kom. 2 - plinska maska s obrazinom i kombiniranim filterom ili izolacijski aparat s pričuvnom bocom - podvezica za cijev kom. 4 - posuda s pjenilom 201 kom. 3 - potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 220V i produžnim kabelom kom. 1 - potapajuea pumpa za vodu s elektromotorom 380V i produžnim kabelom kom. 1 - prijelaznica 110/75mm kom: 1 - prijelaznica 75/52mm kom. 2 - punjač za akumulator prijenosne radiostanice kom. 1 - punjač za akumulator ručne svjetiljke (po potrebi) kom. 1 - razdjelnica trodjelna kom. 1 - ručna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi kom. 2 - ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" kom.. 2 - ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "C02-5" kom. 1 - ručni aprat za gašenje požara vodom (naprtnjača) kom. 4 - ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) kom. 2 - uže penjačko kom. 2 - univerzalni uredaj za vuču i dizanje tereta komplet 1 - zaštitne rukavice-gumirane pari 5 - zaštitne rukavice-kožne pari 5 Oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode - cijev usisna 110mm kom. 6 - ključ za cijevi . kom. 2 - sitka usisna 110mm kom. 1 - uže za usisne cijevi kom. 2 Oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže - hidrantski nastavak kom. 1






Stranica

85/104


- ključ za nadzemni hidrant kom. 1 - ključ za podzemni hidrant kom. 1 - natikač za hidrant kom. 1 Vatrogasna armatura i tlačne cijevi - cijev tlačna 52mm kom. 7 - cijev tlačna 75mm kom. 5 - podvezica za cijev kom. 2 - prijelaznica 110/75mm kom. 1 - prijelaznica 75/52mm kom. 2 - razdjelnica trodjelna kom. 1 - sakupljač 75/110mm kom. 1 - ublaživač reakcije mlaza kom. 1 Oprema i sredstva za gašenje požara pjenom - cijev za medumješalicu kom. 1 - medumješalica kom. 1 - mlaznica za srednje tešku pjenu kom. 1 - mlaznica za tešku pjenu kom. 1 - posuda s pjenilom 20 l kom. 5 Oprema za zaštitu organa za disanje - izolacijski aparat komplet 2 - pričuvna boca s kompromiranim zrakom za izolacijske aparate kom. 2

Tablica 28. Minimalna oprema i sredstva za autocisternu MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA AUTOCISTERNU KOLIĆINA

Mlaznica univerzalna ø52 2 kom

Mlaznica univerzalna ø75 1 kom

Mlaznica dubinska koplje 1 kom

Lopata pobirača 1 kom

Pijuk - sjekira 1 kom

Ručni aparat za gašenje prahom S-9 1 kom

Ručni aparat za gašenje prahom CO2-5 1 kom

Ručni aparat za gašenje vodom i zračnom pjenom - brentača 1 kom

Uže penjačko 2 kom

Metlanica 1 kom

Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena po 1 kom

Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 2 kom

Vatrogasna armatura i tlačne cijevi ( cijevi 52mm – 7 kom, cijevi 75mm – 5kom, 2 podvezice za cijevi, prijelaznica 110/75, prijelaznice 75/52 – 2 kom, razdjelnica trodijelna, sakupljač 75/110 –

2 kom, ublaživač reakcije mlaza vode – 1 kom) 1

Komplet oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (cijev usisna 110mm – 6 kom, ključ za cijevi – 2 kom, sitka usisna 110 mm – 1 kom, uže za usisne cijevi – 2 kom)

1

Oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže ( hidrantski nastavak – 1kom, ključ za nadzemni hidrant 1kom, ključ za podzemni hidrant – 1 kom, natikač za hidrant – 1 kom)

1

Tablica 29. Minimalna oprema i sredstva za šumsko vozilo

MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA ŠUMSKO VOZILO KOLIĆINA

Cijev tlačna gumirana (na vitlu) 1 kom

Metlanica 4 kom

Leđna pumpa V-25 (naprtnjača) 5 kom

Mlaznica upištolj" 1 kom

Mlaznica univerzalna 52 mm 2 kom

Mlaznica univerzalna 75 mm 1 kom

Motorna pila 2 kom




Stranica

86/104


Radiostanica prijenosna 1 kom

Radiostanica ugradbena kom 1 kom

Ručna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi 2 kom

Ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" 1 kom

Ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "C02-5" 1 kom

Ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 4 kom

zaštitne rukavice-kožne 1 kom

oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode 1 kompl

oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže 1 komp

vatrogasna armatura i tlačne cijevi 1

alat 1 komp

Prema članku 37. stavka 3. minimalna opremljenost navalnog vozila središnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva u općini s pretežno seoskim naseljima, sukladna je opremljenosti autocisterne prema članku 38., stavku 1. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995). Na promatranom području u zadnjih 10 godina nastale su znatne štete od šumskih požara. Površine opožarene požarom su dva puta veće na područjima gdje nema naselja za razliku od naseljenih područja pri čemu je presudnu ulogu odigrala udaljenost od vatrogasne postaje do mjesta nastanka požara, odnosno vrijeme potrebno od dojave (uočavanja požara) do početka gašenja požara. Na nenaseljenom prostoru najveću opasnost predstavlja požari koji nisu uočeni na vrijeme te je od presudne važnosti sustavno raditi na što efikasnijem izlasku na intervenciju.

4.2. Vođenje evidencija o nastalim požarima i drugim akcidentima

Fizičke i pravne osobe te Općina Ston dužni su Policijskoj upravi dubrovačkoj neposredno ili preko Vatrogasnog operativnog centra na telefonski broj 193 dojaviti podatke o požaru. Pravne osobe, uključujući i Općinu Ston dužni su voditi evidenciju o požarima nastalim na svom vlasništvu. U evidenciji moraju biti upisani podaci o datumu i satu nastanka požara, kada i od koga je požar lokaliziran, mjestu i uzroku nastanka požara, materijalnoj šteti nastaloj djelovanjem požara, povratu troškova vatrogasne intervencije i napomenu. Dobrovoljna vatrogasna društva obvezni su voditi cjelovitu evidenciju o nastalim požarima i drugim akcidentima u području svoje odgovornosti uključujući (mjesto i vrijeme nastanka akcidenta, analiza provedbe vatrogasne intervencije sa provedenom taktikom vatrogasnog djelovanja, nastale štete po zdravlje osoba i imovinu). Prilikom dojave nastanka požara, od iznimne je važnosti raspolagati korisnim podacima o mjestu, obujmu požara, gorivoj tvari i ugroženim osobama. Kako ne bi došlo do gubljenja dragocjenih informacija, odnosno kako bi se pravodobno i efikasnije interveniralo predlaže se fizičkim i pravnim osobama dojavljivanje požara i drugih neželjenih događaja koji iziskuju vatrogasnu intervenciju na broj Vatrogasnog operativnog centra 193.

4.3. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti radnika

Pravne osobe koje koriste zapaljive tekućine i/ili zapaljive plinove obvezne su provesti i provoditi osposobljavanje i provjeru osposobljenosti radnika koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili plinovima u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99).






Stranica

87/104


4.4. Obavijesno - promidžbene djelatnosti

U svrhu provedbe mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru poboljšati, odnosno ustrojiti odgovarajuću razinu obavijesno-promidžbenih djelatnosti iz područja zaštite od požara (tiskanje, distribucija, odnosno postavljanje letaka i plakata na hrvatskom i odgovarajućim stranim jezicima, kojim se stanovnici, a posebno školska djeca i turisti upoznavaju sa opasnostima i mjerama zaštite od požara, postavljanje obavijesnih ploča i standardnih znakova opasnosti, obaviješćivanja i zabrane uz cestovne prometnice, a poglavito na mjestima ispred ulaza u šume).

4.5. Cestovni, željeznički i zračni promet

Lokalne ceste i nerazvrstane ceste održavati na način da su svakodobno provozne za vatrogasna vozila. Redovito održavati zaštitne pojase uz cestovne prometnice, bez raslinja, trave i drugih gorivih tvari. Tijekom zimskih razdoblja prilikom nastanka poledice skrbiti o provoznosti cestovnih prometnica, posebno kada se radi o nerazvrstanim cestama, održavanje kojih se često zanemaruje. U slučaju nastanka požara na većim šumskim površinama I i II kategorije ugroženosti od požara te teže pristupačnim prostorima, kada i gdje nije moguće pravodobno, učinkovito i sigurno djelovati zemaljskim vatrogasnim snagama, tražiti uporabu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara i prijevoz vatrogasnih snaga, te uređaja, sredstava i opreme za gašenje požara.

4.6. Urbanističke mjere zaštite od požara

Osigurati provedbu nadzora prostornog uređenja i gradnje od strane ovlaštenih tijela kako bi se građevine gradile, a postojeće građevine i prostori rekonstruirali ili adaptirali isključivo u skladu sa Zakonom o gradnji (N.N. br. 153/2013) i Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/2013) te Prostornim planom uređenja, te tako spriječila bespravna gradnja. Izgraditi i održavati zaštitne pojase (požarne prepreke) prema šumama na najmanjoj udaljenosti 10 m u svim smjerovima od građevina. U zaštitnim pojasima ne smije biti stabala, raslinja i drugih gorivih tvari osim trave i ukrasnog bilja.

4.7. Prijenos, distribucija i uporaba električne energije

Na promatranom području vezano za sustav za prijenos i distribuciju električne energije, glede provedbe mjera zaštite od požara potrebno je:

- zamijeniti dotrajale drvene stupove koji su sastavni dijelovi niskonaponske električne mreže,

- redovito orezivati i uklanjati visoko raslinje i druge gorive tvari iz prostora trasa ispod nadzemnih dalekovoda,

- prilikom rekonstrukcije nadzemne električne mreže, posebno dijelova sa nezaštićenim vodovima gdje je god to moguće preporučuje se zamjena podzemnim mrežama ili električki izoliranim vodovima (kabelima).

4.8. Osiguranje vode za gašenje požara Bez odlaganja angažmanom ovlaštene pravne osobe provesti periodično ispitivanje hidrantske mreže koja nije ispitana, kako bi se utvrdilo stanje tlaka i protoka vode, te drugih




Stranica

88/104


značajki koje utječu na funkcionalnost hidrantske mreže i postojanja uvjeta za učinkovito gašenje požara, te provelo uklanjanje možebitnih nedostataka, Označiti pozicije hidranata u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066. Održavati sustav za brzu provedbu ograničenja ili obustave dostave vode drugim potrošačima u slučaju nedostatnog tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži u akcijama gašenja požara. Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu proširenja hidrantske mreže, prvenstveno na prostore na kojima se nalazi veća koncetracija naseljenih građevina. Izgraditi pristupe za vatrogasna vozila do izvora vode na mjestima gdje oni nedostaju, a posebno na predjelima gdje ne postoji vodovodna mreža, te voditi skrb o svakodobnom osiguranju pristupa vatrogasnim vozilima do izvora vode za gašenje požara. U naseljima dovesti u uporabljivo stanje gustirna, i to prvenstveno one koje se nalaze na predjelima gdje nisu ugrađeni vodovodna i hidrantska mreža, i gdje ne postoji provozan pristup vatrogasnim vozilima do izvora vode i vodenih tokova.




Stranica

89/104


4.9. Šume, poljoprivredne površine i drugi požarom ugroženi otvoreni prostori

Očistiti od gorivih tvari, te održavati čistim zaštitne rubne pojase zapuštenih bivših poljoprivrednih površina i rubne pojase uz šume i to u širini ne manjoj od 5 m, što je posebno važno uraditi prije razdoblja visokih tempretura zraka, povećane insolacije i ekspozicije. Izgraditi i održavati zaštitne pojase (požarne prepreke) na najmanjoj udaljenosti 10 m u svim smjerovima od stambenih i drugih građevina. U zaštitnim pojasima ne smije biti stabala, raslinja i drugih gorivih tvari osim trave i ukrasnog bilja. Trava u zaštitnom pojasu mora biti podrezana na visinu do 10 cm gledano od razine tla, te održavana kako se ne bi osušila. Orezanu travu zbrinuti kao otpad i to odmah po orezivanju. Stabla koja se nastavljaju od granice zaštitnog pojasa na udaljenosti od 30 m u svim smjetrovima treba prorijediti kako bi se spriječilo ili bar otežalo širenje požara s krošnje na krošnju, a prizemno raslinje ukloniti. Za građevine koje se nalaze na vrhovima terena s velikim nagibom zaštitni pojas treba biti najmanje širine 30 m u svim smjerovima s tim da u njima mogu postojati pojedinačna stabla poželjno manje zapaljivih šumskih sastojina (niske, drvenaste, listopadne) koja su u funkciji estetike prostora, ali ne na manjoj udaljenosti od 10 m u odnosu na građevinu. Kod četinjača obvezno je provesti orezivanje nižih grana i to najmanje 2 m od tla kako bi se spriječilo širenje požara sa razine tla na krošnje. Tamo gdje postoje spremnici ukapljenog naftnog plina sva vegetacija u zaštitnom pojasu najmanje od 3 m u odnosu na spremnike u svim smjerovima mora biti očišćena. Vezano za poljoprivredna zemljišta osigurati i nadzirati provedbu donešenih agrotehničkih mjera i mjera održavanja rudina koje se odnose na područje zaštite od požara. Donijeti uredbu o branju šumskih plodova, te kretanju u šumama u razdobljima visokog indeksa opasnosti od požara. Pojačati nadzor uporabe vatre i otvorenog plamena, te općenito nadzor provedbe mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru, a posebno u razdobljima pripreme poljoprivrednih površina za obrađivanje kada se vrši spaljivanje korova, te razdobljima visokih temperatura zraka i turističke sezone kada je bitno povećan broj osoba koje borave na navedenom prostoru. Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu spriječavanja kampiranja, a posebno kampiranja na šumskim površinama. Komunalni redari dužni su konstantno provoditi aktivnosti nadziranja ilegalnog kampiranja, naročito u šumama I i II stupnja ugroženosti od požara. Na ulaske u šumske površine i u šumama postaviti zanakove opasnosti i zabrane koji se odnose na sprječavanje nastanka i gašenje nastalih požara (zabranjeno pušiti, zabranjena uporaba otvorene vatre, opasnost od požara, u slučaju nastanka požara nazovi broj 193 i 112).

4.10. Naselja, ulice i građevine kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi

Na području Općine Ston postoji određeni broj građevina i prostora kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi. Područje Malog Stona (Ulica Pod Korunom i Gornja ulica), nepristupačno je za vatrogasna vozila zbog stare izgradnje naselja (uske ulice i stepenice). Brdoviti, vrlo strmi dijelovi, čiji su vrhovi iznad 400 mnv, teško su prohodni za vatrogasna vozila. Nemogućnost pristupa vatrogasnim vozilima pogoduje širenju požara te nastanku velike materijalne štete kao i ljudskih žrtava. Komunalni redari dužni su konstantno osiguravati nadzor, odnosno spriječiti nepropisna parkiranja pogotovo u ljetnim mjesecima. Potrebno je bez odlaganja pristupiti rješavanju problema parkiranja vozila u ljetnim mjesecima. Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe. Kako bi se efikasno pristupilo rješavanju navedenog problema, predlaže se suradnja Općina Ston, Dobrovoljnih vatrogasnih društava i Policijske postaje, kako bi se sustavno radilo na rješavanju problema pristupa vatrogasnim vozilima na navedenom području.




Stranica

90/104


4.11. Skladištenje, držanje, uporaba i prijevoz opasnih tvari

Od strane za to nadležnih tijela pojačati nadzor provedbe upoznavanja, osposobljavanja i provjera osposobljenosti korisnika opasnih kemikalija vezano za sigurno skladištenje i/ili držanje, te uporabu UNP-a, transformatorskog ulja, ulja za loženje i diesel goriva, te pravilno postupanje u slučaju nastanka požara. Promidžbu sigurnog rukovanja sa zapaljivim tekučinama od strane fizičkih osoba provoditi intezivnije i to izradom, te postavljanjem, odnosno distribucijom obavijesnih plakata i letaka. Glede naprijed navedenih obveza posebno je važno dosljedno provesti program osposobljavanja do sada neosposobljenih zaposlenika koji rade sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima. Osigurati da su neposredno do svih mjesta na kojima se skladište, drže i rabe zapaljive tekućine i/ili zapaljivi plinovi, kao i druge opasne kemikalije postavljeni pripadajući im Sigurnosno-tehnički listovi ovjereni od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, te kada se radi o zapaljivim tekućinama i/ili plinovima Upute za sprječavanje nastanka požara i Upute za gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara izrađene u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99). Temeljem Odluke o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima prijevoza opasnih tvari javnim cestama (N.N. br. 15/2010), na svim javnim cestama na prostoru općina, dopušten je prijevoz opasnih tvari isključivo za gospodarske potrebe, nad čime treba vršiti redoviti i sustavan nadzor (nadzor propisane dokumentacije, nadzor osposobljenosti sudionika u prijevozu, nadzor stanja i sigurnosnog znakovlja na vozilima, nadzor načina prijevoza i parkiranja, nadzor zaštitne opreme i vatrogasnih aparata u vozilima,…).

4.12. Radijska i telefonska komunikacija

Poradi stvaranja uvjeta za kvalitetnu glasovnu komunikaciju između vatrogasnih postrojbi i vatrogasaca koji sudjeluju u gašenju požara neophodno je raditi na ostvarenju kvalitetnog radijskog i telefonskog signala na prostorima gdje kvaliteta signala ne zadovoljava (Zagorje, Tušje Brdo). Kako bi se poboljšala efikasnost izlaska vatrogasnih postrojbi na intervenciju, od iznimne je važnosti pravovremeno proslijediti dojavu o intervenciji najbližem DVD-u.

4.13. Uporaba zrakoplova i helikoptera u zaštiti od požara i gašenju požara

U slučaju nastanka požara na većim šumskim površinama, teško pristupačnim prostorima i na nenaseljenim gusto pošumljenim područjima, posebno u vrijeme kada je vegetacija isušena i pušu snažni vjetrovi i/ili vjetrovi promjenljiva smjera, kada nije moguće pravodobno i učinkovito djelovati zemaljskim vatrogasnim snagama, neophodno je bez odlaganja tražiti uporabu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara i prijevoz vatrogasnih snaga i sredstava za gašenje. U razdobljima vrlo visokog indeksa opasnosti od požara u skladu sa mogućnostima potrebno je učestalije i na više lokacija provoditi protupožarno-motriteljsku ophodnju.

4.14. Mjere zaštite od požara na morskom akvatoriju

Provoditi odgovarajuće promidžbene i nadzorne aktivnosti u svrhu provedbe zabrane ispaljivanja pirotehničkih sredstva sa morskih površina na kopno. Prijevozne i prijenosne vatrogasne aparate za početno gašenje požara po vrstama i količinama rasporediti u lukama i to prema količini i vrstama plovila.




Stranica

91/104


Na prostorima u lukama prije početka turističke sezone provoditi vatrogasne vježbe pod nadzorom Lučke kapetanije, te provjeru osposobljenosti djelatnika luka za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom. Osigurati i održavati sustav koji će nadzirati i spriječiti priključivanje plovila na električni napon u razdobljima kada u plovilima nisu vlasnici ili korisnici.

4.15. Probijanje protupožarnih puteva

Na području Općine Ston nalaze se velike šumske površine, od kojih su neke zaštičena područja. Šume su razvrstane u I i II kategoriju ugroženosti od požara. Na području požarnih zona 1 i 2 postoje šumska područja teško pristupačna za vatrogasna vozila. Nedostatak protupožarnih puteva najviše se istiće na području zagorja Žuljane, te od Putnikovića prema Brijestu. Olakotnu okolnost s aspekta zaštite od požara predstavlja činjenica da su navedene šume u vlasništvu Hrvatskih šuma. Sljedom navedenog, predlaže se osnivanje savjetodavnog tijela koji će činiti po jedan predstavnik svakog DVD-a s područja Općine Ston, predstavnik Općine Ston i predstavnik Šumarije Dubrovnik. Navedeno tijelo predlagati će prioritete i pravce probijanja novih protupožarnih puteva koje će Hrvatske šume provoditi u svojim planovima.




Stranica

92/104


5. SMJERNICE ZA OPĆINU STON KOD DONOŠENJA PLANOVA UREĐENJA PROSTORA TE ZA PRAVNE OSOBE U SVEZI PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OD

POŽARA




Stranica

93/104


5.1. Općenito

Buduće građevine i prostore graditi, a postojeće građevine i prostore rekonstruirati ili adaptirati isključivo u skladu sa Zakonom o gradnji (N.N. br. 153/2013) i Zakonom o prostornom uređenju (N.N. br. 153/2013) te Prostornim planom. U tijeku rekonstrukcije, prenamjene i prilagodbe građevina i građevinskih dijelova, gdje god je to moguće preporučuje se smanjiti imobilno požarno opterećenje na način da se postojeći građevinski elementi izgrađeni iz gorivih tvari zamjene sa onim iz negorivihtvari. Čelične i drvene građevinske dijelove zaštititi vatrootpornim materijalima (premazi, obloge) i to najmanje do razine projektirane vatrootpornosti, što mora biti potvrđeno atestima za rabljene materijale-konstrukcije i zapisnikom izvođača radova vezano za način provedene zaštite. Hotelske i druge turističke građevine i prostore planirati, graditi i održavati u skladu sa Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (N.N. br. 100/99). Na evakuacijskim putovima i kod evakuacijskih izlaza na siguran prostor, postaviti na propisnim mjestima protupanična rasvjetna tijela propisne jakosti rasvjete i autonomije. Gustoću izgrađenosti planirati i održavati u skladu sa Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora ( N.N. br. 29/83, 36/85 i 42/86). U svim građevinama i na prostorima ugraditi projektirane vrste i količine sustava, uređaja, opreme i sredstava koji su u funkciji dojave, gašenja i sprječavanja širenja požara, te ih održavati u ispravnom stanju. Djelatnike u pravnim osobama i na razini jedinice lokalne samouprave, osposobiti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara, sprječavanje širenja požara, te zaštitu osoba i imovine ugroženih požarom.

5.2. Mjere zaštite od požara u skladištima i drugim gospodarskim građevinama

Pozicije skladišta i drugih gospodarskih građevina moraju biti u skladu sa Urbanističkim planom uređenja prostora. Izvedba građevina mora biti takva da je omogućena sigurna evakuacija iz najudaljenije točke do sigurnog mjesta. Skladišta moraju biti požarno odvojena od građevina ili građevinskih dijelova drugih namjena građevinskim elementima najmanjeg stupnja vatrootpornosti i to na način propisan u Pravilniku o zaštiti skladišta od požara (N.N.br. 93/08). U skladištima čiji su volumeni veći od 300 m3 mora biti ugrađena hidrantska mreža i postavljen propisni broj vatrogasnih aparata, kao i drugi sustavi zaštite od požara u skladu sa tablicom 1. Pravilnika navedenog u stavku 4. ove točke. Skladišta čija je površina veća od 300 m2 i/ili u kojima je požarno opterećenje veće od 1 GJ/m2 moraju imati najmanje dva evakuacijska izlaza razmaknuta za najmanje pola dijagonale požarnog odjeljka. Brave na vratima za evakuaciju moraju biti takve izvedbe da se mogu svakodobno otvarati bez uporabe ključeva ili alata. Uz svaki ulaz u skladište s vanjske strane, mora biti ugrađeno tipkalo za potpuno iskapčanje električnog napona u cijelom prostoru skladišta. Skladišta je dopušteno grijati trošilima na električnu energiju bez otvorene žarne niti, toplovodnim grijanjem ili upuhivanjem toplog zraka, s tim da je priprema medija za grijanje izvan skladišta. Na rasvjetnim tijelima u skladištu mora biti ugrađena zaštita od mehaničkog oštećenja. Gorive tvari u skladištima moraju biti udaljene od rasvjetnih tijela najmanje 50 cm. Punjenje baterija za pogon viličara se ne smije vršiti u skladištu, nego na za tu svrhu posebno uređenom mjestu.




Stranica

94/104


5.3. Mjere zaštite šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora od požara

Općina Ston dužna je skrbiti o provedbi mjera zaštite od požara utvrđenih Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (N.N. br. 033/14) i Pravilnikom o uređivanju šuma (N.N. br. 111/06,141/08) i drugih mjera zaštite od požara, a posebno o:

- ustroju vlastite službe nadzora stanja zaštite od požara, - donošenju i provedbi mjera zaštite od požara na šumskim i poljoprivrednim

površinama koje su u vlasništvu fizičkih osoba, - ustroju dojavnih službi i intrevencijskih skupina za gašenje požara od strane Šumarije, - provedbi preventivno-uzgojnih mjera, te provedbi drugih preventivnih mjera zaštite od

požara na šumskim površinama u suradnji sa Šumarijom, - sadnji biljki pirofobnih značajki kod sanacije opožarenih površina, te zamjeni četinjača

pirofobnim listačama, - ograničenju radova i nadzoru kretanja i zadržavanja u šumama u razdobljima kada

relativna vlažnost zraka padne ispod 25%, - donošenju odluke o uporabi poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o

poljoprivrednom zemljištu (N.N. br. 21/2010), - sprječavanju obrastanja poljoprivrenih površina korovima i raslinjem, - uklanjanju suhih biljnih ostataka, - propisnoj provedbi spaljivanja korova i otpada kod vlasnika privatnih zemljišta, - čišćenju rubnih pojasa poljoprivrednog zemljišta od raslinja i otpada, posebno onih koji

graniče sa šumskim površinama i to u najmanjoj širini od 5m, - redovitom uklanjanju raslinja na trasama ispod nadzemnih električnih dalekovoda, - održavanju zaštitnih pojaseva uz cestovne prometnice, - suradnji sa najbližom meteorološkom postajom poradi rezultata mjerenja oborina,

temperature zraka, i relativne vlage zraka, te izračunavanja stupnja suhoće mrtve gorive sastojine i meteorološkog indeksa opasnosti od požara,

- pripremi programa provedbe i provedbi promidžbe i upoznavanja pučanstva u svezi postizanja visoke razine provedbe preventivnih mjera zaštite od požara u šumama, na poljoprivrednim zemljištima i drugim otvorenim prostorima,

- zabrani pušenja i uporabe otvorenog plamena i alata koji u radu može proizvesti iskru u zonama opasnosti od eksplozije i požarom ugroženim prostorima (osim za od strane nadležnih tijela propisno odobrene, nadzirane i osigurane radove kao npr. radove spaljivanja i čišćenja u sklopu održavanja šuma, radove zavarivanja i srodnih tehnika rada,…),

- provedbi loženja vatre, spaljivanja korova, biljnih otpadaka i drugih materijala, roštiljanju, te izvođenju radova zavarivanja i srodnih tehnika rada na otvorenom, u skladu sa Odlukom o mjerama zaštite od požara na otvorenim prostorima donesenom od strane dubrovačke županije,

- spaljivanju raslinja i korova na najmanjoj udaljenosti 200 m od rubova šuma, - zabrani odlaganja otpada na otvoreni prostor izvan za to određenih kontejnera, - redovitom čišćenju šuma i poljoprivrednih površina kako bi se smanjila opasnost od

nastanka požara i prijelaza požara iz prizemnih u vršne (posebno skrbiti da šume i poljoprivredne površine budu očišćene do početka razdoblja povišenih temperature zraka),

- održavanju cesta za promet vatrogasnih vozila na način da su svakodobno provozne, te putova za gasitelje na način da su svakodobno prohodni,




Stranica

95/104


- redovite kosidbe trave, uklanjanja raslinja i gorivog otpada iz zaštitnih pojasa uz cestovne prometnice od strane Hrvatskih cesta (najmanje jedan put godišnje i to prije početka turističke sezone),

- nadzoru prijevoza opasnih tvari prometnicama koje prolaze uz šumske površine i kroz naseljena područja,

- redovitom čišćenju rubova šuma koji graniče sa zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, u širini ne manjoj od 5 m, a poglavito prije razdoblja povećane opasnosti od nastanka požara,

- provedbi kvalitetnog nadzora stanja zaštite šuma od požara od strane dojavnih službi, koje moraju biti propisno ustrojene i tehnički opremljene u skladu sa Planom zaštite šuma od požara izrađenim od strane Šumarije,

- nadzoru provedbe preventivno uzgojnih mjera u šumama u privatnom vlasništvu, analognih mjerama koje provode Hrvatske šume u šumama u društvenom vlasništvu (ako navedene općine utvrde da fizička osoba ne provodi uzgojne mjere, obvezna je provesti poseban postupak da se te mjere provedu prisilno),

- pošumljavanju biljakama pirofobnih značajki i šumskim vrstama nižeg stupnja ugroženosti od požara, te saditi takve nasade uz prometnice u širini 10 do 15 metara,

- prorjeđivanju vegetacije na ivicama šuma četinjača u širini od 20 do 30 metara, a u širini od 30 do 50 metara potkresavanju grana do visine 2 metra od razine okolnog tla,

- ograničavanju djelatnosti u šumamja u razdoblju kad vlažnost zraka u šumskim predjelima padne ispod 25% i pojačanju nadzora provedbe mjera zaštite od požara, te nadzora zadržavanja i kretanja u šumama.

5.4. Mjere zaštite od požara na mjestima za odlaganje otpada

Ustrojiti i održavati propisan način prikupljanja, selektiranja, oporabe, odvoženja i zbrinjavanja otpada kod ovlaštene pravne osobe, i to na propisan način kojim će se opasnost od nastanka i širenja nastalih požara smanjiti na najmanju moguću razinu. Posebnu pozornost obratiti na propisno gospodarenje sa opasnim otpadom.

5.5. Mjere zaštite od požara u prijenosu i uporabi energenata i mjere zaštite od munje

- redovito održavati dijelove dalekovoda (nosači, odvodnici prenapona, izolatori i vodiči),

te voditi skrb o provjesima, - redovito uklanjati raslinje i druge gorive tvari sa trasa ispod nadzemnih dalekovoda, - po mogućnosti prilikom rekonstrukcije nadzemne vodove zamijeniti podzemnim, - provjeravati sigurnost upravljačkih i signalizacijskih strujnih krugova i oprema, te

zamjenjivati neispravne dijelove, - kod rekonstrukcije koristiti sklopna postrojenja u metalnom kućištu s odgovarajućim

provodnim izolatorima opskrbljenim lukobranim, odnosno izoliranim sabirnicama, te negorive i samogasive materijale, pregrađivati kabelske kanale na prijelazima požarnih odjeljaka odgovarajućim vatrootpornim materijalom, te izbjegavati ugradbu trafo postaja u građevine za druge namjene,

- radove ugradbe i održavanja električnih instalacija i trošila smiju izvoditi samo za to osposobljene i ovlaštene osobe,

- električne instalacije i trošila ispitivati i održavati u skladu sa važećim propisima normama, pravilima tehničke prakse i tehničkom dokumentacijom,




Stranica

96/104


- rabiti samo atestirana i tehnički ispravna električna trošila i to na način utvrđen u pripadajućoj im tehničkoj dokumentaciji,

- prije napuštanja građevina, građevinskih dijelova i prostora isključiti sve električne sklopke ili trošila, osim onih koji moraju biti uključeni zbog svoje namjene (hladnjaci, sigurnosni uređaji npr.)

- gromobranske instalacije projektirati, ugrađivati i održavati u skadu sa Tehničkim propisom o sustavima zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. br. 87/08 i 33/2010).

5.6. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa

- prometnice i javne površine održavati provoznima u svrhu sigurnog pristupa i

osiguranja površine za operativni rad vatrogasnih vozila, - vatrogasni pristupi moraju biti ravni s izlazom na kraju, jednosmjernom vožnjom,

najmanje širine 3m, odnosno ravni bez izlaza na kraju već s okretištem propisanog radijusa zaokretanja, stalno provozni, širine najmanje 3,

- ako se ne može izbjeći nagib vatrogasnog pristupa onda on ne smije prelaziti 12%, a površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s najvećim nagibom 10% u bilo kojem smjeru,

- vatrogasni pristupi moraju biti igrađeni tako da mogu izdržati osovinski tlak od 100 kN i više,

- površina za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine mora biti široka najmanje 5,5 m, odnosno 7 m za građevine više od 40 m, te najmanje dužine 11 m i najveće udaljenosti od zida građevine 1 m,

- razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila od podnožja građevine smije iznositi najviše 12 m, odnosno najviše 6 m za građevine više od 16 m.

5.7. Mjere zaštite od požara kod prijevoza opasnih tvari

Vozila za prijevoz opasnih tvari moraju biti opremljena u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/07). Vatrogasno djelovanje u slučaju požara ili ekološkog akcidenta sa opasnim tvarima provodi se uz blokiranje prometa. Osobe koje djeluju u zoni 1 (opasna zona) moraju biti propisno opremljene osobnim zaštitnim sredstvima, a u zoni 2 (prostor za pripremu) je potrebno provoditi cjelovite pripremne radnje za vatrogasno djelovanje. Bez obzira na prosudbu o mogućnostima saniranja požara i/ili ekološkog akcidenta nastalih s opasnim tvarima, obvezno je pozvati policiju.




Stranica

97/104


6. ZAKLJUČAK




Stranica

98/104


Na temelju prikaza postojećeg stanja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, stručne obrade podataka i prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera, donose se slijedeći zaključci:

Vatrogasnu djelatnost na prostoru Općine Ston obavljaju Dobrovoljna vatrogasna društva Ston, Putniković i Žuljana. U svrhu zadovoljenja uvjeta za učinkovito vatrogasno djelovanje na navedenom prostoru, potrebno je ustrojiti stanje zaštite od požara na način utvrđen u točki 4.1. ove Procjene.

Od posebne važnosti za učinkovitost sustava zaštite od požara je ustrojiti odgovarajuću razinu obrazovno-promidžbene djelatnosti (tiskanje i distribucija letaka kojim se pučanstvo, a posebno školska djeca i turisti upoznavaju sa opasnostima i mjerama zaštite od požara, postavljanje obavijesnih ploča i standardnih znakova iz područja zaštite od požara uz cestovne prometnice, a poglavito ispred ulaza u šumske površine).

U svrhu sprječavanja širenja požara značajno je redovito kositi travu i drugo raslinje, te uklanjati otpadne gorive tvari uz cestovne prometnice državne i županijske razine koje su požarne zapreke ili potencijalne požarne zapreke.

Na prostoru Općine Ston postoje izvori vode za gašenje požara, od kojih nekima nije osiguran pristup vatrogasnim vozilima, pa je te pristupe posebno u naseljima i na predjelima gdje nije ugrađena vodovodna i hidrantska mreža poradi stvaranja uvjeta za učinkovito gašenje požara neophodno osigurati.

U svrhu utvrđivanja općeg stanja hidrantske mreže, te osiguranja propisnih veličina tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži, potrebno je bez odlaganja provesti ispitivanje hidrantske mreže angažmanom ovlaštene pravne osobe, te ukloniti možebitne ispitivanjem utvrđene nedostatke. Pozicije hidranata je potrebno označiti u skladu sa normom HRN DIN 4066. Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu širenja hidrantske mreže.

Bez odlaganja rješavati problemom vatrogasnih prolaza i pristupa, naročito na području turističkih naselja,

Pravne osobe koje u svojim građevinama i/ili na prostorima skladište ili koriste velike količine zapaljivih tvari, a nisu razvrstane u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara dužne su skladištit i koristit zapaljive tvari sukladno Pravilniku o zapaljivim tekućinama (NN 054/1999) i Pravilniku o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 023/2008). Radnici koji rukuju zapaljivim tvarima dužni su se osposobiti za rukovanje istim.

Cestovne prometnice državne i županijske razine su u zadovoljajućem stanju. Lokalne cesta i nerazvrstane ceste na određenim mjestima nisu dovoljno široke i slabo održavane, te stanjem ne jamče promet vatrogasnim vozilima, osim vozilima za gašenje šumskih požara, te ih je potrebno urediti na način kako bi bile provozne za sva vatrogasna vozila. Zaštitni pojasi uz cestovne ne čisti se od raslinja, trave i drugih gorivih tvari zadovoljavajućom kvalitetom.

Tehničke značajke visokonaponske električne mreže su takve da pod djelovanjem jakih vjetrova nastaju kratki spojevi i iskrenje na nadzemnim neizoliranim električnim vodovima. U budućnosti je zbog sprječavanja nastanka kratkih spojeva i iskrenja, gdje god i kada je god to moguće nadzemne električne vodove potrebno zamijeniti podzemnim kabelima ili izoliranim vodovima. Određeni broj drvenih stupova u nadzemnoj električnoj mreži je dotrajao, te ih je potrebno promijeniti. Trase ispod nadzemnih dalekovoda ne čiste se od visokog raslinja zadovoljavajućom kvalitetom. Do svih traf-postaja su osigurani vatrogasni pristupi, a zaštitni pojasi oko trafo-postaja su dobro održavani bez trave, raslinja i drugih gorivih tvari.




Stranica

99/104


Na šumskim površinama relativno uredno se provode mjere zaštite od požara koje su propisane u Planovima zaštite šuma od požara i Šumskogospodarstvenim planovima izrađenim od strane Šumarije. Motrenje opasnosti od nastanka požara i nastanak požara ustrojen je na zadovoljavajućoj razini kvalitete. Određeni dio šumskih površina je nepristupačan, što bitno negativno utječe na učinkovitost gašenja požara na tim prostorima. Potrebno je izraditi protupožarne putove na područjima koja su nepristupačna, a na prijedlog savjetodavnog tijela (točka 4.15 ove Procjene).

Na promatranom prostoru postoje određene građevine koje se nalaze u blizini šuma, te je zbog sprječavanja nastanka i širenja nastalih požara iz šuma na građevine i u suprotnom smjeru potrebno provesti i održavati mjere zaštite od požara u skladu sa točkom 4.6. ove Procjene.

Na temelju raščlambe mjesta nastanka i uzroka nastajanja i širenja požara, u svrhu sprječavanja nastajanja požara istih značajki, posebno je važno dosljedno provoditi propisane mjere zaštite od požara na otvorenim prostorima (šume, poljoprivredna zemljišta, zaštitni pojasevi uz prometnice i trase ispod nadzemnih električnih vodova), u sklopu kojih je svakako potrebno pojačati nadzor nad provedbom mjere zabrane loženja vatre i uporabe otvorenog plamena.

Hrvatske šume su dužne voditi brigu o prohodnosti vatrogasnih puteva i prosjeka, što je od iznimne važnosti za zaštitu od požara u ljetnim mjesecima. U uvjetima povečane opasnosti od nastanka i širenja požara, posebnu pozornost obratiti na zaštičene prirodna područja na kojem prijeti velika opasnost od nastanka požara. Vlasnici šuma na navedenom području dužni su provoditi mjere zaštite od požara.

Preporučuje se poštovati smjernice navedene u poglavlju 5. ove Procjene.

Na temelju članka 13. Zakona o zaštiti od požara (N.N. 92/10) i članaka 3. i 4. Zakona o vatrogastvu (N.N. 106/99,117/01,36/02,96/03, 174/04, 38/09, 80/10), ova Procjena se glede predloženog ustroja vatrogasne djelatnosti i načina vatrogasnog djelovanja mora dati na predmišljenje Vatrogasnoj zajednici dubrovačko-neretvanske županije.

Razina provedbe mjera zaštite od požara i stanje zaštite od požara na prostoru Općine Ston u određenim dijelovima nisu u skladu sa propisima, odnosno ne jamče učinkovitu zaštitu, te je zbog toga nužno i to što je god prije moguće ukloniti nedostatke i propuste koji su prikazani u ovoj Procjeni. Na temelju raščlambe stanja zaštite od požara, raščlambe prethodno nastalih požara, te raščlambe stanja ustroja, osposobljenosti i opremljenosti vatrogasnih snaga koje djeluju na promatranom području, zaključuje se da će se provedbom predloženih organizacijskih i tehničkih mjera zaštite od požara koje su navedene u poglavlju 4. ove Procjene, opasnost od nastajanja i širenja požara svesti na zadovoljavajuću razinu.




Stranica

100/104


7. PROPISI I DRUGA REGULATIVA, TE LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI PROCJENE UGROŽENOSTI OD

POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA




Stranica

101/104


7.1. Zakoni

Zakon o zaštiti od požara (N.N. br. 92/2010)

Zakon o vatrogastvu (N.N. br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09, 80/2010),

Zakon o gradnji (N.N. br.153/2013),

Zakon o prostornom uređenju (N.N. br.153/2013)

Zakon o zaštiti okoliša (N.N. br. 080/2013),

Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 71/14)

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010),

Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/2007),

Zakon o šumama (N.N. br. 140/2005, 82/2006, 129/08, 80/2010., 124/2010, 25/2012),

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (N.N. br. 73/97),

Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. br. 178/04, 109/07, 67/08, 144/2010)

Zakon o akreditaciji (NN 158/2003 Zakon o cestama (NN 084/2011)

7.2. Pravilnici, tehnički propisi, odluke, planovi

Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99)

Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (N.N. br. 62/94)

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. br. 35/94)

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. br. 110/05 i 28/2010)

Pravilnika o planu zaštite od požara (N.N. br. 51/12)

Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/94 i 142/03)

Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (N.N. br. 93/08)

Pravilnik o zaštiti od požara u ugostiteljskim objektima (N.N. br. 100/99)

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (N.N. br. 146/05)

Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07)

Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (N.N. 93/98, 116/2007, 141/2008)

Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. br. 56/99)

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06)

Pravilnik o vatrogasnim aparatima (N.N. br. 101/2011)

Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme (NN br. 55/96// Sl list br.38/89)*

Pravilnik o dopunama pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (N.N. br. 69/97)

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Sl. list br. 62/73 // N.N. br. 55/96)*

Pravilnik o tlačnoj opremi (N.N. br. 58/10)

Pravilnik o jednostavnim tlačnim posudama (N.N. br. 58/10)




Stranica

102/104


Pravilnik o pregledima i ispitivanjima opreme pod tlakom (N.N. br. 138/08)

Pravilnik o sigurnosnim znakovima (N.N. br. 29/05)

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 029/2013)

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (N.N. br. 21/08)

Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 028/2011)

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (N.N. br. 88/2012)

Pravilnik o gospodarenju s otpadom (N.N. br. 23/2007, 111/2007)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (N.N. br. 117/07, 111/11)

Pravilnik o uređivanju šuma (N.N. br. 111/06,141/08)

Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 033/2014)

Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. br. 39/06 i 106/07)

Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 034/2010)

Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. br. 61/94)

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011)

Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi MUP-a (N.N. br. 43/95)

Pravilnik o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94)

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz područja zaštite od požara (N.N. br. 118/2011)

Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (N.N. br. 5/10)

Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. br. 87/08 i 33/10)

Tehnički propis za zidane konstrukcije (N.N. br. 1/07)

Tehnički propis za dimnjake u građevinama (N.N. br. 3/07)

Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN 114/2012)

ADR-2013

Prostorni plan uređenja

7.3. Norme, pravila tehničke prakse i stručna literatura

HRN EN-2/97/A1:2004- Razredba požara

HRN Z. CO. 012 - Zaštita od požara. Utvrđivanje kategorija i stupnja opasnosti od materija u požaru

HRN. Z. CO. 007 - Klasifikacija zapaljivih tekućina

HRN. Z .CO. 005 - Klasifikacija tvari i roba prema ponašanju u požaru

HRN. U. J1. 030 - Požarno opterećenje

HRN. U. J1. 240 – Tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutarnjoj otpornosti od požara

HRN DIN 4102 dio 1 i 4 - Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u požaru-Građevni materijali, sustav i primjena klasificiranih građevinskih materijala, građevinskih elemenata i specijalnih građevinskih elemenata

HRN DIN 4066

HRN ISO 6309

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=%E2%80%A2%09Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+z&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&filteracttype=all&filterfields=all&filtereuchapter=all&resultlimitnum=10&id_doc=Ov2yBs6EOkNk5yxC%2bQ3Yrw%3d%3d

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=%E2%80%A2%09Pravilnik+o+za%C5%A1titi+%C5%A1uma+od+po%C5%BEara+&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&filteracttype=all&filterfields=all&filtereuchapter=all&resultlimitnum=10&id_doc=asInzC%2fgSZVH1WpiLxFbAA%3d%3d




Stranica

103/104


HRN N. B2. 751/88- Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne opreme u ovisnosti o vanjskim uvjetima

HRN. N. B2. 741/86- Elektro instalacije niskog napona. Zahtjev za sigurnost. Zaštita od električnog udara

HRN. N. B2. 752/1986- Električne instalacije u zgradama. Trajno dopuštene struje

HRN. N. B2. 742/86- Elektro instalacije u zgradama. Zahtjevi za sigurnost. Zaštita od toplinskog djelovanja

HRN N. B2. 743 i N. b2. 743/1/89. Elektro instalacije u zgradama. Nadstrujna zaštita

HRN EN 60079-10- Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere. 10 dio Klasifikacija ugroženog prostora eksplozivnom plinskom atmosferom

HRN EN 60079-14- Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere. 14. dio Električne instalacije u ugroženim prostorima (osim rudnika)

NFPA Fire protection handbook, Eighteenth Edition, 1997.

NFPA 101/2009

NFPA 224

NFPA 303

Reknagel-Šprenger-Henman, Grijanje i klimatizacija 1987

Suvremeno vatrogastvo br. 3/95, 3-4/97, 6/97, 4-6/98

Metoda za procjenu šuma od požara, dr. D. Redžić i suradnici, 1996. god.,

Uređaji, oprema i sredstva za gašenje požara, Z. Šmejkal 1991. god.,

Vatrogasna vozila, Šmejkal, Zagreb 2002. god.,

Tehnički priručnik za zaštitu od požara, M. Carević i dr., 1997. god.,

Osnove zaštite šuma od požara, grupa autora, Zagreb. 1987. god.,

Manuel de lutte contre les feux de foret, Ministere des terres et forets, Quebec, Canada

Zaštita šuma od požara, M. Vasić, 1984. god.

Popis stanovništva 2001., 2011., DSZ

DUZS-potresi: http://www duzs.hr * propisi preuzeti Zakonom o preuzimanju zakona koji se u primjenjuju u Republici Hrvatskoj (N.N.

br. 55/96.)

http://www/




Stranica

104/104


8. GRAFIČKI PRILOZI

Documents

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH … · Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA STON Temeljem članka 8. Pravilnika o izradi Procjene