Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i ...¾enosti-stanovništva... · 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće 1.1.1. Poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD PAZIN

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina

Pazin, ožujak 2015. godine

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina __________________________________________________________________________________________

- 2 -

SADRŽAJ UVOD .....................................................................................................................................................................3 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA...............................................................................................................................................................4

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće..............................................................................................................4 1.1.1. Poplava ....................................................................................................................................................4 1.1.2. Potres .......................................................................................................................................................7 2.1.3. Ostali prirodni uzroci.............................................................................................................................12

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće .........................................................................................19 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima .........................................19 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, brodskom ili zračnom) ..........................................................................................................................................................23 1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana .......................................................................................................25 1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti .....................................................................................................25 1.2.5. Nesreće na odlagalištima otpada...........................................................................................................28

1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca 2. i 3. Uredbe..........................................................................................30 1.4. Ratna djelovanja i terorizam........................................................................................................................30

1.4.1. Opasnost od ratnih djelovanja...............................................................................................................30 1.4.2. Opasnost od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava .................................................31 1.4.3. Opasnost od terorizma ...........................................................................................................................31

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ...........................................................................................................32 2.1. Postojeći kapaciteti i snage za zaštitu i spašavanje na području Grada.......................................................32 2.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje.........................................................................................................33

2.2.1. Poplava ..................................................................................................................................................33 2.2.2. Potres .....................................................................................................................................................34 2.2.3. Ostali prirodni uzroci.............................................................................................................................35 2.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima..........37 2.2.5. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom) .................37 2.2.6. Epidemiološke i sanitarne opasnosti .....................................................................................................38 2.2.7. Nesreće na odlagalištima otpada...........................................................................................................38

3. ZAKLJUČNE OCJENE ....................................................................................................................................38 4. ZEMLJOVIDI - Prilog 1 ...................................................................................................................................41 5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ..............................................................................................41

5.1. Područje odgovornosti .................................................................................................................................41 5.2. Stanovništvo ................................................................................................................................................43 5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš..........................................................................................................48 5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura...........................................................................................................53

6. ZAKONSKA REGULATIVA I IZVORI PODATAKA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI .............56 7. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA - Prilog 2........56


3

UVOD

Zakonom o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, te provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.

U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju stanje sustava zaštite i spašavanja, te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području; u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini; donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja; donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja, te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena) je polazni dokument za izradu planova, operativnih planova i planova civilne zaštite, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske. Procjenu su dužne donijeti i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture, odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i velikih nesreća. Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Dijelovi Procjene su:

1. Vrste, intenzitet i učinci, te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš

2. Snage za zaštitu i spašavanje 3. Zaključne ocjene 4. Zemljovidi 5. Prilozi (Položaj i karakteristike područja i drugo)

Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena temelj su prosuđivanja dijelova Procjene i dio su priloga Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj


4

sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.), vlastitih procjena ugroženosti i uz suglasnost Državne uprave, donose odluke o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje. JLP(R)S zbog izbjegavanja sukoba operativne nadležnosti između razina sustava zaštite i spašavanja (lokalne, područne i državne) određuju isključivo pravne osobe iz područja vlastite nadležnosti i o tome ih obavještavaju izvodima. Druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja, kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti pojedinih tijela i razina unutar jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja, u otklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća uključivat će se na rješenjima razvijenim implementacijom načela solidarnosti. Na taj način planski će se eliminirati angažiranje istih operativnih snaga zaštite i spašavanja od strane nekoliko različitih JLP(R)S i preklapanje zapovjednih i koordinativnih nadležnosti u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina ažurirana je sukladno „Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja“ („Narodne novine“ broj 30/14. i 67/14.).

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće

1.1.1. Poplava

Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Poplave su među opasnijim elementarnim nepogodama i mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete.

Područje Grada Pazina (dalje u tekstu: Grad) spada u slivno područje „Mirna-Dragonja“ koje je u nadležnosti Hrvatskih voda, VGO Rijeka, VGI Buzet kao temeljnog nositelja i organizatora provođenja preventivnih mjera, pripremnih radnji i neposrednih mjera obrane od poplava na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama (Sektor E - branjeno područje 22). Na području Grada Pazina bujični vodotoci pripadaju Slivu Mirne (podsliv Butonige), slivu Pazinskog potoka, slivu bujice Čipri te slivu ponornice Brestovac. Vodotocima prvog reda pripadaju Pazinski potok te Oteretni kanal Botonega.

Na ovom slivnom području nalaze se vodotoci relativno malih površinskih slivova, gdje postoji mogućnost učestvovanja u poplavama i voda posrednih dijelova slivova, pojave vodnih valova kratkog vremena koncentracije, ali izraženih vršnih protoka te bujični karakter većine vodotoka. Također, na ovom slivu je izražena nemogućnost pouzdane prognoze pojava velikih voda. Osim klasičnih poplava još je veća mogućnost pojave poplava uzrokovanih bujičnim vodama.

Po prirodnim karakteristikama Grad je smješten uz dolinu rijeke Pazinčice gdje su moguće bujice koje mogu ugroziti nekoliko naselja i Grad. Poplave većih razmjera, prema dugogodišnjim zapažanjima, događaju se uglavnom u mjesecu listopadu, studenom i travnju. Prosječna godišnja količina padalina iznosi od 1000-1250 mm. Na području Grada poplave su zabilježene 1993., 1997., 1998., 2002., 2003., 2008. i 2009. godine.

Poplave izazvane nedovoljnim kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor i do sada je zabilježena maksimalna kota od 235,90 mm, dok se poplave uz vodotoke javljaju kod pojava protoka iznad kapaciteta uređenih ili neuređenih vodotoka. Najveću ugrozu od poplava na području Grada izazivaju četiri vodotoka Pazinskog potoka:


5

Borutski potok, potok Lipa, potok Pagubica i Rakov potok. Od svog formiranja, kada kao Borutski potok do utoka potoka Lipa nastavlja svoj tok kao Pazinski potok, do utoka u Pazinsku jamu dužina mu iznosi 16,4 km. Njegovom dolinom prolazi željeznička pruga Pula-Pazin-Lupoglav-Pazin (DG) i više lokalnih i državnih cestovnih prometnica. Pazinski potok ima vlastite slivove (neovisno od slivova državnih voda) koji mogu u slučaju kiša većeg intenziteta u vrlo kratko vrijeme dostići visoke vodostaje i izlijevanje vode koja može ugroziti poljoprivredne površine, gospodarske ili javne objekte, prometnice i druge građevine. Pazinski potok reguliran je od mosta Dubravica („nulta“ stacionaža do naselja Cerovlje (u km 5+206,10). Veličina sliva iznosi 77 km², a dužina vodotoka 9,70 km. Maksimalna količina padalina mjerena u jednom satu iznosi 79 mm, a mjereno tijekom 24 sata 128 mm.

Svi ovi vodotoci i slivovi zajedno, zapravo čine sliv Pazinskog potoka - dionicu E.22.8 lokalnih voda kao sastavni dio slivnog područja „Mirna – Dragonja“. Dio toka od ponora do mosta Dubravica, ali i dalje uzvodno, kod ekstremnih vodostaja pod utjecajem je visokog vodostaja Pazinske jame. Ugroženost od poplave tada je velika jer obrana od poplave nije moguća kada veličina protoka premaši kapacitet ponora i dođe do dizanja vode u zoni ponora do visine kada najniže locirani objekti bivaju poplavljeni. Postojećom regulacijom to nije moguće riješiti, a redovito održavanje (sječa šiblja, izmuljivanje dna korita, održavanje nasipa) ima efekta samo uzvodno od granice uspora Pazinske jame. Problem nizvodnog dijela rješiv je jedino znatnim povećanjem retencije na uzvodnom dijelu, poglavito izgradnjom malih akumulacija na većim pritocima. Osim retencije na barama kod Cerovlja za sada nema drugih nasipa i vodozaštitnih objekata. Pazinčica je podzemnim tokom spojena sa izvorištem pitke vode Rakonek, a vjerojatno i Mutvicom u dolini rijeke Raše. Sve vodotoke, mahom bujice, karakterizira nagli nailazak vodnih valova s kratkim vremenom koncentracije i nemogućnošću provođenja aktivne obrane od poplava. Propagacija vodnih valova je takva da ne dopušta stupnjevanje mjera obrane od poplave već je u slučaju opasnosti od plavljenja ili oštećenja objekata potrebno odmah prijeći na proglašenje mjera izvanredne obrane od poplave. Upravo iz tih razloga, prognoze DHMZ o padavinama bitnije su za proglašenje stanja pripravnosti i poduzimanja propisanih aktivnosti nego opažanja na vodomjernim letvama u mjerodavnim hidrološkim profilima. Budući da lokalne pljuskove često nije moguće predvidjeti poželjno je na tim slivovima postaviti hidrometeorološke postaje kako bi se moglo pravovremeno reagirati i djelovati sukladno mjerama predviđenim planom. Naglasak se stoga stavlja na preventivu – redovno održavanje zaštitnih objekata, sječa šiblja i izmuljavanje korita u reguliranim dolinskim tokovima i obuhvatnim kanalima, te čišćenje propusta i sifona. Od izuzetne su važnosti radovi na poboljšanju retencijske sposobnosti sliva, bilo izgradnjom retencija, akumulacija ili pošumljavanjem goleti kako bi se smanjilo otjecanje i produžilo vrijeme koncentracije vodnog vala na branjenim dionicama. Obzirom da se poplave na vodama drugog reda u pravilu javljaju isto kad i na vodama prvog reda (veliki dio voda drugog reda pripada slivovima voda prvog reda) u organizacijskom smislu rukovođenja, korištenja ljudstva, materijala i opreme, provođenje mjera obrane od poplave je objedinjeno. Sukladno Zakonu o vodama obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode, a poslovi obrane od poplava su hitna služba. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđena je Državnim planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava. Pri opasnosti od poplave većih razmjera kada se obrana od poplava ne može osigurati materijalnim sredstvima i ljudstvom Hrvatskih voda i pravnih osoba kojima je ustupljena provedba obrane od poplava na branjenom području, nužno je predložiti uključivanje dodatnih snaga s područja ugroženog poplavom. Drugi sudionici obrane od poplava aktiviraju se putem Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Stožera zaštite i spašavanja, čime se omogućuje korištenje i koordinacija uporabe vatrogasnih i


6

policijskih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, Crvenog križa, postrojbi civilne zaštite, te komunalnih poduzeća i drugih pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje, čime se postiže operativnost djelovanja na većem području. Osim toga potrebno je postupati po Protokolu o načinu komunikacija između centara 112 DUZS-a i centara za obranu od poplava Hrvatskih voda, prema kojem DUZS pokreće postupak aktiviranja stožera zaštite i spašavanja, te tijekom obrane od poplava sudjeluje u komunikaciji s ostalim sudionicima zaštite i spašavanja. Ljudi, materijal i oprema angažiraju se po potrebi, prema utvrđenom planu, iz sastava Vodoprivreda d.o.o. Buzet koja ima obvezu sukladno članku 117. Zakona o vodama, a pravne osobe i građani sukladno članku 118. Zakona. Materijal i oprema koriste se prema procijenjenoj opasnosti i prosudbi rukovoditelja obrane od poplava branjenog područja. S obzirom na veliki interes javnosti i obvezu davanja službenih informacija o provedenim mjerama obrane od poplava, nužno je kontinuirano prikupljati i sistematizirati sve relevantne podatke i informacije za potrebe upravljanja obranom od poplava, te omogućiti davanje službenih informacija o provedenim mjerama putem ovlaštenih osoba. Jezero i brana Butoniga obrađeni su u posebnom poglavlju 2.2.3. – prolom akumulacijskih brana.

Moguće posljedice

Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugrožen sjeveroistočni dio Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed naglog povećanja vodostaja Pazinskog potoka (rijeke Pazinčice) odnosno začepljenja grotla Pazinske Jame. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak stanovnika Grada (0,3 % stanovništva), te bi moglo doći do oštećenja najviše 8 obiteljskih kuća u dijelu naselja Soline (Rijavac) i objekta Purisa u Lokama. Zbog plavljenja mosta Sv. Jožefa cijelo naselje Rijavac može biti odsječeno od ostatka Grada 2–3 dana. Također, postoji mogućnost plavljenja mosta Dušani i željezničkog mosta Barake gdje bi mogla biti ugrožena jedna obiteljska kuća. Maksimalna količina poplavljenog područja na cijelom slivu iznosi 25 ha, od čega na područje Grada otpada 5-6 ha obradivih površina. Moglo bi doći i do kraćeg zastoja u cestovnom prometu na poplavljenim prometnicama, poglavito na dionicama cesta Pazin-Cerovlje, Pazin-Rijavac i Pazin-Grdoselo. Od elektroenergetskih postrojenja i objekata može biti ugrožena samo trafostanica u Lokama, pa bi moglo doći do kraćeg prekida snabdijevanja električnom energijom iz ove trafostanice. Ne postoji direktna ugroženost stanovništva u snabdijevanju pitkom vodom, ali u slučaju nastanka poplave na području Buzeštine može doći do zamućenja izvorišta pitke vode, a time i do otežane opskrbe pitkom vodom stanovništva Grada. Uslijed poplave moglo bi doći do plavljenja dijela poljoprivrednih površina i uništenja povrtlarskih i voćarskih kultura koje se nalaze u blizini Pazinskog potoka, ali ne postoji opasnost od prekida opskrbe stanovništva hranom. Niži dijelovi povijesne jezgre Grada mogu biti ugroženi od usporenih voda Pazinskog potoka. Sam most na Rijavcu - Sv. Jožef za visokih vodostaja biva poplavljen, dok u samom koritu potoka ima i nekoliko ostataka nekadašnjih mlinova (vodenica) od kojih je "Tomažinov malin" zaštićeni povijesni spomenik i svaka ga poplava dodatno oštećuje. Stradala bi i pješačko poučna staza u zaštićenom krajoliku Pazinske jame.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na

redovito održavanje korita bujica. Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim

pojasom širine 10,00 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.


7

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, za sve vodotoke mora se utvrditi inundacijsko područje te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih prikaza PPU-a Grada Pazina.

Prostornim planovima nižih razina treba zabraniti gradnju svih građevina (osim onih koje su namijenjene vodozaštitnom sustavu) uz Pazinski potok, a u području širine i visine vodnog vala. Alternativni prometni pravac Pazinka - Rijavac mora biti stalno prohodan i osposobljen za promet motornih vozila. Trasu sjeverne zaobilaznice Grada treba projektirati na način da bude zaštićena od poplave i u slučaju najvećeg vodostaja Pazinčice. Treba zabraniti gradnju nizvodno od jezera Butoniga.

1.1.2. Potres

Potres je prirodna pojava kod koje dolazi do manjeg ili većeg pomicanja tla zbog čega dolazi do rušenja i oštećenja zgrada i drugih objekata, a često i sa težim posljedicama po stanovništvo. Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Moguće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i oštećenje, odnosno kako bi ublažile posljedice. Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i građa zemljine kore. Učinak potresa može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera žestine potresnog gibanja tla nekom području. Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati nekom potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevinskog fonda, te o točnosti procjene. U Republici Hrvatskoj trenutno su važeći tehnički propisi i norme, pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju Zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon („Narodne novine“ broj 53/91.). Povratni period potresa je prosječno vrijeme između dva događaja zadane (ili veće) magnitude. Ako je povratni period potresa određene magnitude za razdoblje od 50 godina, očekuje se da će se potres u 500-godišnjem razdoblju ponoviti 10 puta, ali razmak između pojedinih potresa nije jednoličan. Republika Hrvatska nema geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije što znači da izrada procjena i planova ne može imati željenu preciznost. Do izrade novih karata primjenjuje se karta s povratnim periodom od 500 godina sa 7 stupnjem seizmičnosti MSC ljestvice. Na području Grada u posljednjih 100 godina nisu zabilježeni tektonski potresi. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum 5 stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Grad spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. Za područje Grada je inače predviđena mogućnost pojave potresa do maksimum 7º MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala, posebno zbog konfiguracije tla. U slučaju pojave potresa intenziteta od 5º do 6º MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata zbog visoke starosne strukture objekata i gustoće izgrađenosti posebno u starogradskoj jezgri te u pojedinim gušće nastanjenim seoskim sredinama gdje je također prisutna takva vrsta objekata. Na slijedećim seizmološkim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63% i za povratna razdoblja 50, 100, 200 i 500 godina:


8

Na kartama su prikazani maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK 64 ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63 %.

Autor karata: Vladimir Kuk, Geofizički zavod PMF Zagreb.


9

Intenzitet i djelovanje potresa po MCS skali prikazani su u slijedećoj tablici: Tablica broj 1. Intenzitet i djelovanje potresa

Intenzitet u stupnjevima po MCS skali Djelovanje

Iº Nezamjetan potres Intenzitet trešnje je ispod granice ljudskog osjeta, gibanje tla zabilježbe jedino seizmografi

IIº Jedva zamjetljiv potres Trešnju osjete samo pojedine osobe

IIIº Slab potres U zgradama ga osjeti malo ljudi, na otvorenom samo u povoljnim uvjetima. Slaba trešnja.

IVº Umjeren potres

Potres osjete mnogi u zgradama, na otvorenom pojedinci. Ponegdje se usnuli bude, no nema prestrašenih. Trešnja je umjerena. Prozori, vrata i posuđe zveče, podovi i zidovi škripe, namještaj se počinje tresti.

Vº Prilično jak potres

Potres osjeti većina ljudi u zgradama, mnogi na otvorenom. Mnogi se bude, pojedinci bježe na otvoren prostor, životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade, a nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti. Trešnja je jaka, ponekad podsjeća na pad teškog predmeta unutar zgrade. Moguća su oštećenja 1. stupnja – lagana oštećenja – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke na pojedinim građevinama I. grupe

VIº Jak potres

Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno, pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju, moguće je pomicanje teškog namještaja. Oštećenja 1. stupnja na pojedinim građevinama II. grupe i na mnogim građevinama I. grupe. Na pojedinim građevinama I. grupe oštećenja 2. stupnja – umjerena oštećenja – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

VIIº Vrlo jak potres

Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu, zvone velika zvona. Na mnogim građevinama III. grupe oštećenja 1. stupnja; na mnogim građevinama II. grupe oštećenja 2. stupnja. Na mnogim građevinama I. grupe oštećenja 3. stupnja - teška oštećenja –široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, tena pojedinim građevinama oštećenja 4. stupnja – razorna oštećenja– otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

Građevine I. grupe – zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene i nabijene gline. Građevine II. grupe – zgrade od pečene opeke, građevine od krupnih blokova i od prirodnog tesanog kamena i građevine sa drvenom konstrukcijom. Građevine III. grupe – zgrade sa armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne građevine i dobro građene drvene građevine.

Slijedeća tablica sadrži podatke o čestinama intenziteta potresa u pojedinim gradovima Istre prikazane za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. godine):


10

Tablica broj 2. Čestine intenziteta potresa u mjestima Istre Čestine intenziteta (o MSK) Redni

broj Grad / mjesto φ(O N) λ (O E) V VI VII VIII 1. Umag 45.433 13.527 11 0 0 0 2. Novigrad 45.317 13.568 6 0 0 0 3. Poreč 45.227 13.602 4 0 0 0 4. Rovinj 45.081 13.645 1 0 0 0 5. Buje 45.411 13.661 10 0 0 0 6. Motovun 45.337 13.832 7 0 0 0 7. Kanfanar 45.123 13.842 1 0 0 0 8. Pula 44.869 13.854 1 0 0 0 9. Pazin 45.240 13.941 5 0 0 0 10. Marčana 44.955 13.960 2 0 0 0 11. Buzet 45.407 13.974 12 1 0 0 12. Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0 13. Lupoglav 45.353 14.111 12 1 0 0 14. Labin 45.086 14.128 7 0 0 0 15. Brseč 45.179 14.240 8 0 0 0

Iz seizmoloških karata povratnog perioda možemo zaključiti da stupanj intenziteta očekivanih potresa pada pa je tako područje Grada u povratnom razdoblju od 500 godina u VII stupnju, u povratnom razdoblju od 200 i 100 godina u VI stupnju, a u povratnom razdoblju od 50 godina u V stupnju jačine. PREGLED UGROŽENIH ZNAČAJNIJIH OBJEKATA 1. povijesna jezgra i naselja – povijesna jezgra Grada Pazina 2. povijesne građevine – Kaštel, župna crkva Sv. Nikole, Franjevački samostan, kuća Rapicio 3. stambene građevine – stambene višekatnice (neboderi) i obiteljske kuće 4. građevine javne namjene – OŠ Vladimira Nazora, Muzej grada Pazina, Spomen dom Pazin, Dječji vrtić Olga Ban, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazinski kolegij, Trgovački sud, Dom zdravlja, Etnografski muzej, Državni arhiv, zgrada Gradske uprave, zgrada Istarske županije 5. gospodarski objekti – Supermarketi Plodine, Lidl, Konzum i Istracommerce, Kamen, Istraplastika, Tvornica stočne hrane sa silosom, Ariš-Pin. Procjenjuje se da na području Grada ima oko 15% građevina I. grupe, oko 60% građevina II. grupe i oko 35% građevina III. grupe. Kada se radi o gospodarskim i društvenim objektima onda treba naglasiti da preko 90% tih objekata spada u građevine III. grupe (izuzetak čine jednim dijelom zgrada trikotaže „Arena“, jednim dijelom zgrada „Istratiska“ i zgrada Gradske uprave). Objekti koji bi u slučaju potresa mogli predstavljati posebnu osjetljivost na ugrozu uglavnom spadaju u kategoriju građevina II. i III. grupe. Naime, Osnovna škola „V. Nazora“, „Kolegij klasične gimnazije“ i stara zgrada Dječjeg vrtića „Olga Ban“ unatoč starijoj gradnji imaju međukatne konstrukcije od armiranog betona te spadaju u kvalitetnu II. grupu. Gimnazija i strukovna škola „Jurja Dobrile“, đački dom Kolegija i Dječji vrtić „Olga Ban“ novije su gradnje i spadaju u građevine III. grupe.

Moguće posljedice Moguće posljedice potresa po stanovništvo na području Grada bile bi određene brojem

duboko, srednje i plitko zatrpanih osoba u urbanim naseljima i velikom materijalnom štetom na manje otpornim građevinama. Sociološke i psihološke posljedice mogu se pojaviti kod obitelji poginulih, povrijeđenih i zatrpanih osoba. U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća uglavnom smještenih u središtu Grada, te naseljima Stari Pazin, Beram, Trviž, Lindar,


11

Kašćerga i Grdoselo gdje je najveća koncentracija građevina I. grupe, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci). Kod ostalih objekata moglo bi doći samo do laganih oštećenja. U slučaju nastanka potresa od 7º MCS (postoji vrlo mala vjerojatnost nastanka) moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najveće posljedice na građevinama mogle bi nastati u centru Grada (Buraj, Kaštel, Dol, Vrtlišće) te u već spomenutim naseljima Trviž, Beram, Grdoselo, Stari Pazin i Lindar. Obzirom na očekivani intenzitet potresa do maksimalno 7º MCS – kao najgori mogući slučaj procjenjuju se posljedice na ukupno 2.945 stambenih jedinica: - na građevinama I. grupe (cca 441 objekata) bilo oko 35% teških oštećenja (3. stupnja) i oko 10% razornih oštećenja (4. stupnja) - na građevinama II. grupe (cca 1767 objekata) bilo oko 40% umjerenih oštećenja (2. stupnja) - na građevinama III. grupe (cca 1030 objekata) bilo oko 25% laganih oštećenja (1. stupnja). Najteže posljedice za stanovništvo bile bi upravo u starogradskoj jezgri zbog gustoće naseljenosti, a u tijeku radnog vremena najugroženiji su polaznici odgojno-obrazovnih ustanova. S obzirom na kvalitetu gradnje objekata veće posljedice mogu nastati od indirektnog utjecaja potresa (panika, strah i gužva). S obzirom na broj stanovnika, intenzitet potresa od 7º MCS i tip građevina) procjenjuje se da bi u najgorem mogućem slučaju na urbanom području Grada (4386 stanovnika) bilo ukupno zatrpano 1315 osoba (do 30%) od čega oko 195 osoba plitko zatrpanih (do 15%), oko 130 osoba srednje zatrpanih (do 10%) i oko 65 osoba duboko zatrpanih (do 5%). Izrađenim analizama broja stradalih osoba procjenjuje se da bi na urbanom području Grada moglo biti cca 877 povrijeđenih osoba (do 20%) od čega oko 526 lako (do 60%), 219 srednje (do 25%) i 15 (do 15%) teže ozlijeđenih, te 8-13 mrtvih (od 0,2% do 0,3%). Za evakuaciju bilo bi od 219 do 438 osoba (od 5-10%). Transformatorska stanica, trafostanice kao i dalekovodi mogli bi pretrpjeti vrlo mala oštećenja koja ne bi prouzročila prekid distribucije električne energije stanovništvu i ostalim subjektima. Izvorišta pitke vode, akumulacija Butoniga, postrojenja kao i sustav distribucije vode za piće Istarskog vodovoda Pazin pretrpio bi eventualno vrlo mala oštećenja, tako da ne bi došlo do prekida snabdijevanja stanovništva pitkom vodom. U slučaju nastanka potresa intenziteta od 5º do 6º MSC na području Grada ne bi došlo do poteškoća u opskrbi stanovništva hranom, niti oštećenja pogona za proizvodnju ili skladištenje hrane. Potres intenziteta 7º MCS mogao bi, za kraće razdoblje, u značajnoj mjeri otežati opskrbu stanovništva prehrambenim artiklima. U objektima u kojima se odvijaju radnje s opasnim tvarima, uslijed potresa, može doći do nesreća koje mogu ugroziti stanovništvo i okolna materijalna dobra. Međutim, procjenjuje se da objekti na području Grada ne bi bili ugroženi, te bi eventualno moglo doći samo do laganih oštećenja na samim građevinama, ali bez ugrožavanja stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Stanovite probleme mogli bi izazvati požari (kao posljedica potresa) koji bi eventualno zahvatili opasne tvari. Zdravstvene ustanove, odnosno Ispostava Istarskih domova zdravlja u Gradu kao i liječnički timovi privatne prakse bili bi ugroženi, te ne bi mogli u potrebnoj mjeri izvršavati svoje redovite zadaće i pružati svoje usluge stanovništvu. Naročito se ovo odnosi na slučaj potresa od 7º MCS kada bi njihovo djelovanje bilo iznimno otežano, a što bi zahtijevalo djelovanje dodatnih snaga izvan područja Grada.

Telekomunikacijski objekti HT-a, objekti mobilnih operatera, kao i radijski i TV odašiljači mogu pretrpjeti vrlo mala oštećenja, ali vjerojatno ne bi došlo do prekida njihova rada. U slučaju potresa od 7º MSC zbog oštećenja opreme ili prekida napajanja mogli bi se na kraće vrijeme pojaviti problemi zbog prekida rada telekomunikacijskih objekata. Potres od 7º MSC mogao bi uzrokovati zastoje u željezničkom prometu, a poglavito zbog mogućeg pomicanja konstrukcija željezničkih mostova („Barake“, „Pazin“) ili pomicanja tračnica. Zbog jačeg potresa moglo bi doći do pukotina na cestama ili odrona zemlje, ali u cestovnom prometu


12

nije za očekivati veće probleme obzirom na razgranatu mrežu prometnica, a samim tim i alternativnih prometnih pravaca na području Grada. Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, a ostvaruje se putem tehničko građevinskih mjera:

- seizmološka istraživanja – sustavno proučavanje potresa u cilju stvaranja kvalitetne podloge za preventivno djelovanje uz obvezno uključivanje seizmoloških parametara u projektiranju

- urbanističko planiranje – u dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih prostornih normativa i standarda koji trebaju omogućiti smanjenu povredljivost urbanih struktura

- proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom – građevinske konstrukcije trebaju odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla. Potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve za građevine. Također, potrebno je kontrolirati gradnju putem kontrole projekata prilikom izdavanja akata za gradnju, te provoditi stručni nadzor građenja

- zemljovidi – koristiti šumarske geodetske karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova

- edukacije – obavljati sustavnu edukaciju stanovništa o svim aspektima potresa.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planom uređenja Grada utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje Grada pripada zoni VII ° MCS. Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. Sukladno Pravilniku o kontroli projekata (N.N. 32/14.) potrebno je obaviti kontrolu glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.

2.1.3. Ostali prirodni uzroci

a) Suša i toplinski val

Suša je pojava koja se javlja kada se na nekom području pojavi značajan manjak vode kroz neko vremensko razdoblje. Pojava suše postaje sve češća, ali do sada znanstvenici nisu našli pouzdaniju metodu za sigurno predviđanje suše tako da ju nije moguće predvidjeti vjerojatnosnim pristupom kao ni njene prognoze u realnom vremenu. Meteorološka suša može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za pitkom vodom od opskrbe. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Agrometorološka suša je uzrokovana manjkom vode u površinskom sloju tla i prouzrokuje najveće štete kad nastane u vegetacijskom razdoblju. Prema podacima o oborinama, na području Grada bilo je prosječno godišnje 248 dana bez oborina (dani bez oborine definirani su kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0.1 mm oborine). Prosječno najviše dana bez oborina imaju mjesec srpanj i kolovoz (23 dana mjesečno), dok


13

ih je najmanje u mjesecu travnju (17 dana). Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u mjesecu studenom (28% slučajeva) i travnju (27% slučajeva). Problem suše, pogotovo u poljoprivrednim područjima, riješio bi se poboljšanjem postojeće mreže kanala te razvojem nove mreže s retencijama koje bi se punile za vrijeme kišnog razdoblja, a koristile bi se za vrijeme sušnog razdoblja godine. Na taj način omogućio bi se lakši pristup pitkoj vodi za područja koja tijekom sušnih mjeseci imaju problema s opskrbom pitke vode. Za procjenu ugroženosti od suše analizirani su dani bez oborina, definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0,1 mm oborine. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s meteorološke postaje Pazin iz razdoblja 1981.-2000. godine: Tablica broj 3. Broj dana bez oborina (1981. - 2000.) MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINA SRED 22.7 21.4 22.6 16.9 19.8 17.9 23.3 23.0 20.4 20.2 18.8 21.1 247.7 STD 4.8 3.2 3.3 3.8 3.3 3.2 3.4 3.4 4.7 5.0 5.1 4.5 12.0 MIN 14 15 14 9 13 12 18 16 12 12 7 10 225 MAKS 31 25 28 22 26 26 30 28 28 29 27 29 262

Grafikon broj 1a. Grafikon broj 1b. Broj dana bez oborina (1981. - 2000.) – godišnje Broj dana bez oborina (1981. - 2000.) – po mjesecima

Slijedeća tablica sadrži podatke o godišnjem hodu količinama oborina u mm, na području grada Pazina u razdoblju od 2005. do 2012. godine. Tablica broj 4. Količine oborina u mm Mjes./god. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

2005. 24,4 38,1 89,7 99,4 89,2 57,2 46,1 214,0 83,9 116,6 125,4 87,5 2006. 82,0 71,2 108,7 61,4 161,2 6,6 24,4 242,7 90,1 28,6 83,6 71,4 2007. 70,7 117,1 75,0 13,7 134,3 89,0 17,1 94,3 179,9 71,4 18,4 51,7 2008. 75,1 32,4 96,9 106,6 43,1 64,2 53,3 50,6 21,6 76,2 158,6 288,8 2009. 94,9 141,0 136,1 86,9 16,5 134,1 79,7 57,4 86,0 62,7 200,2 204,8 2010. 131,0 134,1 44,3 55,9 165,7 125,6 143,3 130,1 207,8 74,3 264,8 157,9 2011. 13,5 45,3 122,0 36,9 98,3 82,5 148,1 39,0 82,9 85,6 36,0 46,4 2012. 20,4 12,0 0,3 60,5 106,5 40,0 19,1 15,1 144,7 96,2 326,2 101,0

U slijedećim tablicama prikazani su podaci o srednjim mjesečnim temperaturama zraka i srednjim godišnjim vrijednostima temperature zraka i količina padalina za isto promatrano razdoblje:

200

210

220

230

240

250

260

270

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

SRED

MIN

MAKS


14

Tablica broj 5. Srednje temperature zraka u ºC Mjes./god. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

2005. 1,0 0,7 5,1 9,6 15,5 19,6 21,5 18,2 16,3 11,7 7,2 2,6 2006. 0,9 2,8 5,0 11,0 14,6 19,2 23,0 18,1 17,1 13,4 9,2 5,3 2007. 6,2 6,7 8,7 13,0 16,3 20,1 22,2 20,4 14,1 10,3 5,8 2,9 2008. 5,0 4,1 6,8 10,8 16,0 19,9 22,0 21,0 15,5 12,8 8,3 4,6 2009. 2,9 3,6 6,9 12,8 17,1 18,9 21,4 21,5 17,6 10,6 9,3 4,1 2010. 1,4 3,7 5,8 10,7 14,4 18,9 21,8 19,6 15,2 10,0 8,8 2,6 2011. 3,2 3,8 7,0 12,0 15,9 20,0 20,7 21,7 18,7 10,8 6,4 5,2 2012. 1,8 0,2 8,8 11,4 15,3 21,3 24,2 23,4 17,7 12,9 9,5 3,4

Tablica broj 6. Srednje godišnje vrijednosti temperature zraka i količina oborina

GODINA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. TEMPERATURA

ZRAKA ºC 11,6 10,8 11,6 12,2 12,4 12,2 11,1 12,1 12,5 12,2

KOLIČINA OBORINA mm 1018 1072 1031 932 1067 1300 1634 836 942 1306

Na području Grada suše su zabilježene 1994., 2000., 2003., 2007. i 2012. godine, a elementarna nepogoda proglašena je 2007. i 2012. godine. Moguće posljedice Područje Grada može biti ugroženo od posljedica suše, a najugroženija područja su južni i jugozapadni dio Grada, područje Pazinskog polja, Heki, Ciburi, Sarčija (tzv. „crvena Istra“). Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva, uglavnom u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću, kukuruzu i vinovoj lozi, a šteta može biti i na lovno-gospodarskoj osnovi. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo. Za otklanjanje posljedica hidrološke suše mogu se koristiti operativne snage za zaštitu i spašavanje (JVP Pazin) koje bi cisternama snabdijevale vodom onaj dio stanovništva koji nije priključen na zajednički vodoopskrbni sustav i kojemu nije dostupna higijenski ispravna voda. Dugotrajnija suša mogla bi u ljetnim mjesecima dovesti do smanjenja količine pitke vode na njezinim izvorištima i akumulaciji Butoniga, te tako eventualno ugroziti redovitu opskrbu stanovništva na području Grada. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava, kvalitetne i dobro struktuirane mreže i dostatnih vodosprema „Istarski vodovod“ je praktički osigurao potpuno snabdijevanje stanovništva pitkom vodom. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

Prostornim planovima uređenja potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području Grada (dio. tzv. crvene Istre) potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač.

b) Olujno ili orkansko nevrijeme ili jaki vjetar

Olujno ili orkansko nevrijeme (olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborina stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima i u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, a često puta ugrožava i odnosi ljudske živote. Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sek odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabala, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. Najveći broj takvih dana s jakim i olujnim vjetrom na području Grada


15

javlja se u hladnom dijelu godine (studeni-travanj), te godišnji prosjek iznosi 19 dana s jakim i 3 dana s olujnim vjetrom (dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetar jačine ≥ 6 Bf odnosno ≥ 8 Bf).

Tablica broj 7. Broj dana s jakim vjetrom (1981.- 2000.) MJESEC

I1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 2.5 1.1 2.6 2.5 1.1 1.3 0.5 0.7 1.0 1.4 2.1 2.5 19.0 STD 2.5 1.6 2.0 2.4 1.5 1.8 0.9 1.3 1.4 1.5 2.0 2.5 11.7 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 8 6 7 8 5 6 4 5 4 5 7 9 47

Grafikon broj 2a. Broj dana sa jakim vjetrom (1981. - 2000.) – godišnje

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Tablica broj 8. Broj dana sa olujnim vjetrom (1981. - 2000.) MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.1 0.4 0.4 0.4 0.2 0.2 0.1 0.2 0.1 0.2 0.3 0.7 2.8 STD 0.3 0.8 0.7 0.8 0.5 0.5 0.2 0.4 0.2 0.4 0.9 1.1 3.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 MAKS 17 13 11 10 10 5 3 5 10 8 11 19 86

Grafikon broj 3a. Grafikon broj 3b. Broj dana sa olujnim vjetrom (1981. - 2000.) – godišnje Broj dana sa olujnim vjetrom (1981. - 2000.) – po mjesecima

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Najveća učestalost vjetra je iz E (istočnog) smjera (12.3%), a zatim iz jugoistočnog kvadranta (S –11.3%, SSE –10.2% i SWE - 8.4%) koji se javlja tijekom cijele godine, ali s najvećom relativnom čestinom u proljeće. Nešto je povećana i učestalost W (zapadnog) smjera (6.7%) koji se najčešće javlja ljeti. Ostali smjerovi se javljaju rjeđe, između 1% i 5.5%.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

SRED

MIN

MAKS

Grafikon broj 2b. Broj dana sa jakim vjetrom (1981. - 2000.) – po mjesecima

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

SRED

MIN

MAKS


16

U promatranom 20-godišnjem razdoblju (1981. – 2000.) najjači opaženi vjetar bio je olujni vjetar 8 Bf iz ENE i SSE.

Tablica broj 9. Beaufortova ljestvica jačine vjetra

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s)

0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4

10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9

Olujno nevrijeme praćeno tučom zabilježeno je 1996., 1997., 1998., 2002. i 2003. godine, i to najviše na rubnim dijelovima Grada u smjeru N (sjever) i NW (sjeverozapad).

Moguće posljedice Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području su rijetkost, ali bi u slučaju njegove pojave moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja građevinskih objekata, prije svega u poslovnoj zoni Ciburi I. Veliku štetu moglo bi pretrpjeti i oko 20-ak plastenika (povrtlarske kulture) u okolici mjesta Zarečja i naselja Dubravica kao i nasadi voćnjaka i vinograda na cijelom području. Moguća je i pojava jakog vjetra u ljetnim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jaka kiša ili tuča. Djelovanjem orkanskog ili olujnog nevremena te jakog vjetra na dalekovode visokonaponske i niskonaponske mreže kao i na ostale elektroenergetske objekte koji mogu tada pretrpjeti značajna oštećenja, može doći do prekida redovite opskrbe električnom energijom. Procjenjuje se da bi prekid bio kratkotrajan, a takvi su slučajevi vrlo rijetki (3-4 puta godišnje). Grmljavinsko nevrijeme također može imati negativan utjecaj na distribuciju električne energije jer zbog jakih atmosferskih pražnjenja može doći do oštećenja trafostanica te uzrokovati prekid snabdijevanja električnom energijom u trajanju od nekoliko sati. Orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar praćeni tučom mogu prouzročiti velike poljoprivredne štete na oko 20-ak plastenika, kao i na voćnjacima, vinogradima te povrtlarskim kulturama individualnih poljoprivrednih proizvođača. Također, mogu prouzročiti štete na trgovinama i skladištima hrane (Plodine, Lidl, Istracommerce). Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu prouzročiti kraći prekid redovitog obavljanja telekomunikacijske djelatnosti, te otežati cestovni promet ili prouzročiti kraći zastoj prometa. Zbog obimnih oborina može doći do nastanka klizišta na pojedinim prometnicama i njihova oštećenja. Također, uslijed nevremena mogu nastati štete na gotovo svim objektima u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti. Najveće bi štete mogle pretrpjeti vrijedne freske u crkvama, a iznimno duge kiše mogle bi bitno ugroziti već oštećenu „Kuću Rapicio“.


17

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planovima uređenja potrebno je predvidjeti proizvodnju u plastenicima i staklenicima na prostorima Grada manje ugroženim od vjetra (Pazinsko polje, Zarečje, Podberam). Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra.

c) Klizišta

Klizišta su najizrazitiji razaralački padinski procesi koje obilježava kretanje tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije, a postoji više uzroka pojave klizišta.

Na području Grada utvrđena su slijedeća rotacijska klizišta: 1. Drazej, nastalo u siječnju 2005. godine, volumena 9.800 m³ 2. Grdoselo 1, nastalo u zimi 2002. godine, volumena 1.800 m³ 3. Grdoselo 2, nastalo u zimi 2002. godine, volumena 2.300 m³.

Na području Grada postoji mogućnost nastanka klizišta i to na dionicama lokalnih cesta Zarečje-Grdoselo-Čerišnjevica, Zarečje-Kršikla, Kašćerga-Zamask, Kašćerga-Jukani, Kašćerga-Ukotići, Zamask-Zamaski dol, te na državnoj cesti Pazin-Lindar (Drazej). Uglavnom se radi o laporastom tlu u koje su navedene prometnice usječene ili zasječene te u slučaju obilnijih padalina dolazi do erozije tla i nastanka manjih klizišta. Klizišta se u pravilu mogu pojaviti u periodu od kasne jeseni do kraja proljeća i povezana su sa kišnim režimom. Do sada su klizišta na ovom području uzrokovala zatrpavanje dijela prometnice, njezino podlokavanje ili odron. Širina klizišta je u pravilu do najviše 10 metara, a dužina do 50 metara.

Moguće posljedice Na spomenutim prometnicama klizišta u pravilu nastaju postupno, a mogla bi dovesti do kraćeg prekida prometa (promet je malog intenziteta), ali bez posljedica po stanovništvo i materijalna dobra. Za sve ove prometnice postoje alternativni pravci.

Mjere zaštite u dokumentaciji prostornog uređenja

Na područjima s potencijalno mogućim klizištima treba zabraniti gradnju građevina, osim građevina infrastrukture gdje se gradnja ne može izbjeći (prometnice, vodovod, odvodnja). U uvjetima gdje se gradnja ne može izbjeći, kao što su primjerice prometnice, treba obavezno izraditi zaštitne ili potporne zidove te riješiti kvalitetno pitanje odvodnje, drenaže i procjeđivanja vode. d) Tuča, snježne oborine i poledica Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda promjera od 5 do 50 mm i većeg. Pojava tuče, sugradice i ledenih zrna (krute oborine) svojim intenzitetom nanosi velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Na području Grada ne provodi se obrana od tuče. Prema podacima meteorološke postaje Pazin na području Grada srednji godišnji broj dana sa krutom oborinom iznosi 1,5 dana, a u prosjeku najviše takvih dana javlja se u travnju i srpnju – 0,3 dana. Tablica broj 10. Broj dana s tučom (1981. - 2000.) MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.3 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.2 0.1 1.5 STD 0.2 0.0 0.3 0.6 0.4 0.5 0.4 0.2 0.2 0.2 0.5 0.2 1.3 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 2 1 2 1 1 1 1 2 1 4


18

Grafikon broj 4a. Grafikon broj 4b. Broj dana s tučom (1981. - 2000.) – godišnje Broj dana s tučom (1981. - 2000.) – po mjesecima

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Tuča se u manjem obimu na području Grada javlja povremeno pri čemu u pravilu zahvati malu površinu. Ozbiljnije tuče zabilježene su 1994., 1996. i 2007. godine. Snijeg u prosjeku pada oko 4 dana godišnje i može se očekivati gotovo svake godine. Maksimalni broj dana padanja snijega iznosi 12 dana. Tijekom zime može se javiti od mjeseca studenog do travnja, ali to se ne ponavlja svake godine. Maksimalna visina novog snijega u promatranom razdoblju (1981.-2000.), zabilježena je u mjesecu ožujku i iznosila je 22 cm, te u veljači 15 cm. U 65% zima snijeg se zadržava na tlu, a maksimalna visina snježnog pokrivača iznosila je 25 cm i izmjerena je u mjesecu siječnju. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 30 cm, s vjerojatnošću od 88% da neće biti premašena ta visina. Tablica broj 11. Broj dana sa snijegom (1981.-2000.)

MJESEC 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

MAKS 0 0 0 0 3 4 5 4 3 1 0 0 12 MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 3 12 15 15 22 7 0 0 22 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 3 12 25 21 22 7 0 0 25

Tablica broj 12. sadrži podatke o broju dana sa snježnim pokrivačem razdoblju od 2004. do 2013. godine.

Tablica broj 12. Broj dana sa snijegom (2004.-2013.)

GODINA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. BROJ DANA SA

SNIJEGOM 6 19 5 1 1 6 8 0 8 8

Poledice na području Grada su izuzetak, a pojavljuju se uglavnom u razdoblju od mjeseca studenoga do travnja. Od mjeseca svibnja do listopada rizika od poledice gotovo da i nema (maksimalno 2 dana u svibnju). Mjesečni prosjek pojavljivanja poledice je oko tri dana, a godišnji 18 dana što upućuje na relativno mali rizik od te pojave. Broj dana sa poledicom po mjesecima i godišnje prikazan je u slijedećoj tablici i grafikonima. Tablica broj 13. Broj dana sa poledicom (1981.-2000.) MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANAS POLEDICOM (Rd≥0.1mmitmin5cm≤0.0°C) SRED 3.1 3.5 3.3 3.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 2.8 3.0 19.0 STD 2.5 2.3 2.2 1.7 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.4 2.1 2.4 7.2

0

0,5

1

1,5

2

2,5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

SRED

MIN

MAKS


19

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9 MAKS 9 8 9 7 2 0 0 0 0 1 7 10 32

Grafikon broj 5a. Grafikon broj 5b. Broj dana s poledicom (1981.- 2000.) – godišnje Broj dana s poledicom (1981.- 2000.) – po mjesecima

0

5

10

15

20

25

30

35

Moguće posljedice

Ugroženost područja Grada od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i povećani rizik od prometnih nesreća. Tuča može izazvati štete na poljoprivrednim kulturama naročito povrću, vinovoj lozi, kukuruzu i pšenici, a veće štete mogu nastati i na plastenicima. Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda koje u hladno doba godine ugrožavaju promet, ali i kretanje pješaka, poglavito osoba starije životne dobi. To je naročito izraženo u samom središtu Grada (Trg Slobode, Pasaj) gdje je opasnost za pješake povećana zbog izlizanih i dotrajalih kamenih podloga. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih objekata, te naročito šetnica i trgova, trebalo voditi računa o korištenju protukliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih puteva. Kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova treba voditi računa o izboru protukliznih materijala (razni tlakovci, kubete, grubo klesani kamen) kako bi se spriječilo klizanje. Kod sanacije starih i izgradnji novih prometnica svih razina voditi računa o njihovom nagibu i zaštitnim ogradama.“

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima

Potencijalna opasnost od nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari iz industrijskih kompleksa je iz godine u godinu veća zbog uvođenja sve veće količine opasnih tvari, dijelom zbog nemara, a dijelom i zbog teškog ekonomskog položaja gospodarskih subjekata zbog čega se nedovoljno provode zakonske obveze u smislu preventivnog djelovanja (amortizacija dotrajalih rezervoara, zamjena određenih dijelova u sistemu cijevi, redoviti servis i kontrola otpornosti materijala na agresivna sredstva i sl.). Procjenjuje se da na području Grada postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste, koje se mogu dogoditi na onim lokacijama gdje postoje industrijski objekti koji u svom proizvodnom procesu koriste ili proizvode opasne tvari. Svi korisnici opasnih tvari smješteni su unutar gradskih naselja ili u neposrednoj blizini naselja, te je zbog toga i veća opasnost od nekontroliranog istjecanja opasnih tvari u neposrednoj blizini stanovništva.

0

2

4

6

8

10

12

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

SRED

MIN

MAKS


20

Nesreće se mogu javiti u gospodarskom objektima: Eccooperativa, Istraplastika, Puris u stečaju, Pin-Ariš, Usluga, benzinskim postajama INA, PETROL i ETRADEX. Opasne tvari koje ove tvrtke najčešće koriste su: razna ulja, razrjeđivači, razne vrste plinova, nafta i naftni derivati, boje i lakovi, razne lužine, solna kiselina i sredstva za dezinfekciju. U slijedećoj tablici prikazane su tvrtke i ustanove na području Grada u kojima se skladište, prerađuju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga I.A i I.B Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš. Tablica broj 14. Pregled subjekata s opasnim tvarima

R.B. TVRTKA VRSTA OPASNE TVARI

KOLIČINA (T)

1. IST. DOM. ZDRAVLJA-ISPOSTAVA PAZIN Loživo ulje 30 USLUGA d.o.o. - Pazin ( ukupno) Loživo ulje 240 - Muntriljska Loživo ulje 100 - Dršćevka Loživo ulje 60 2.

- J. Dobrile Loživo ulje 80 3. PAZINSKI KOLEGIJ - Pazin Loživo ulje 10

4. INA - BENZINSKA POSTAJA PAZIN

Naftni derivati - benzini

- dizel goriva Ukapljeni naftni plin

- autoplin - plin u bocama

100 100

4,7 1,4

5. PETROL - BENZINSKA POSTAJA PAZIN


- dizel goriva i lož ulje Ukapljeni naftni plin


100 150

4,5 0,6

6. ETRADEX - BENZINSKA POSTAJA PAZIN


- dizel goriva Ukapljeni naftni plin


100 150

4,5 0,8

7. ETRADEX - skladište ŠTIHOVIĆI Naftni derivati

- benzini - lož ulje

100 100

PURIS d.d. Pazin (ukupno) Propan butan 17,3 - Farma Ruhci Propan butan 1,7 - Farma Ježenj Propan butan 2,2 - Farma Katun II Propan butan 2,8 - Farma Šurani I Propan butan 2,8 - Farma Šurani II Propan butan 2,2

8.

- Tvornica stočne hrane Propan butan 5,6 9. HOTEL LOVAC - Pazin Loživo ulje 10

Loživo ulje 3 Boje i lakovi 0,7 10. PIN - ARIŠ d.o.o. - Pazin Razrjeđivači 0,2

11. DJEČJI VRTIĆ OLGA BAN - Pazin Loživo ulje 10


21

12. ISTRATISAK d.o.o. - Pazin Loživo ulje 10 13. GRADSKA UPRAVA Loživo ulje 10 14. VLADIMIR GORTAN d.o.o. - Pazin Loživo ulje 10 15. OSN. ŠKOLA Vladimira Nazora Pazin - Pazin Loživo ulje 45

Dizel gorivo D - 2 25 UNP 13

Loživo ulje 32 16.

KAMEN d.d. - Pazin

Tekući kisik 10 17. Poduzetnička zona PAZINKA I. - Pazin Loživo ulje 30

Eurodizel 20 Loživo ulje 50 18. CESTA d.o.o - Pula

Asfaltna baza Pazin Bitumen 80 19.

ISTARSKI VODOVOD - Pazin (stanica za dokloriranje Podberam) Plinski klor 0,3

Loživo ulje 80 Boje 20 20. ISTRAPLASTIKA d.d. - Pazin

Otapala 8 Boje i lakovi 50

Otpadne kemikalije 20 Motorno ulje 20

Nehalogena otapala 20 Kiseline 20

Razvijači i fiksiri 20

21. ECOOPERATIVA d.o.o. - Jurdani, skladište Pazin

Otpadne emulzije 20 22. PISINIUM d.o.o. - Pazin Loživo ulje 3 23. SUPERMARKET PLODINE - Pazin UNP 1,1

K A N ( umjetno gnojivo) 15

UREA ( umjetno gnojivo) 10 24. „TINAL“ d.o.o. - Pazin

N P K ( umjetno gnojivo) 15

K A N ( umjetno gnojivo) 30

UREA ( umjetno gnojivo) 20 25. „AGRARIA BANOVAC“ d.o.o. - Pazin

N P K ( umjetno gnojivo) 50

26. GRADSKO-ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA Loživo ulje 20 Stanično gnojivo 30 Kocke za potpalu 20 Vazelinsko ulje 70

Sumporna kiselina 5,3 27. BRATI RITOŠA - Pod. zona PAZINKA I

Ulje za svjetiljke 20 28. MIJANDRUŠIĆ d.o.o., Pod. zona PAZINKA I Boje i lakovi 15

29.

GOLDFREN d.o.o., Pazin Dizel gorivo D – 2 Motorno ulje

5 0,6

Prema odredbama Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ broj 44/14.), Operater (pravna ili fizička osoba koja upravlja postrojenjem) je u


22

svrhu sprječavanja velike nesreće dužan poduzeti sve preventivne mjere opreza u skladu s opsegom mogućih opasnosti u postrojenju. Operater je dužan u skladu s popisom opasnih tvari iz Priloga I.A, odnosno iz Priloga I.B navedene Uredbe utvrditi prisutnost opasnih tvari u postrojenju. O utvrđenoj prisutnosti opasnih tvari ispod graničnih vrijednosti iz popisa, operater obavještava Agenciju za zaštitu okoliša na propisanom obrascu - prijavom putem interneta u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari. Operater koji u postrojenju utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari, dužan je bez odlaganja: - načiniti operativni plan u skladu s uvjetima iz propisa o zaštiti i spašavanju u roku od 6 mjeseci od utvrđenja prisutnosti malih količina opasnih tvari; - odrediti i napisati Politiku sprječavanja velikih nesreća te pripadajući sustav upravljanja sigurnošću u skladu s načelima i zahtjevima iz Priloga IV. Uredbe, kako bi se spriječile velike nesreće i njihove posljedice, i to u roku od 3 mjeseca od utvrđenja prisutnosti malih količina opasnih tvari; - dati na uvid akte za provedbu prostornih planova i akte za gradnju: građevinsku i uporabnu dozvolu u smislu utvrđivanja rizika izazivanja domino efekta. Navedene dokumente osim sustava upravljanja sigurnošću operater dostavlja nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 6 mjeseci od utvrđenja prisutnosti malih količina opasnih tvari, te po potrebi, u slučaju promjena navedenih u članku 12. stavku 1. Uredbe, za potrebe izrade procjene ugroženosti i planova po posebnom propisu. Operater koji utvrdi da je u njegovom postrojenju prisutna velika količina opasne tvari, osim već navedenih dokumenata, dužan je načiniti i Izvješće o sigurnosti. Temeljem raspoloživih podataka, na području Grada, u svim postrojenjima prisutne su opasne tvari ispod graničnih vrijednosti iz popisa Uredbe. Tvrtka „Ecooperativa“ zbrinjava različite opasne tvari u većim količinama te se ne može uvijek točno utvrditi razina opasnosti. Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima Na području Grada postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su Istraplastika, Puris u stečaju, Ecooperativa, INA, Petrol i Etradex (benzinske postaje), objekti u poduzetničkoj zoni Ciburi, agrarije „Tinal“ i „Agraria Banovac“. Uslijed akcidenta, u najgorem mogućem slučaju, u ovim objektima može biti ugroženo do 25 osoba (0,5% ukupnog stanovništva) uglavnom u samom Gradu, pri čemu bi se najčešće moglo raditi o lakšim ili srednje teškim ozljedama (opekline, problemi u disanju, problemi izazvani strahom i panikom), a vrlo mali broj (do najviše 10 osoba) mogao bi imati teže posljedice po zdravlje ili smrtno stradati. Može doći do oštećenja postrojenja u gospodarski objektima kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini. U slučaju akcidenta na benzinskim postajama (za koji postoji mala vjerojatnost nastanka) moglo bi doći do vrlo velikih oštećenja samih objekata, sa težim posljedicama za okolna materijalna dobra i okoliš, a mogli bi stradati radnici i osobe koji se zateknu na tim objektima (najviše do 20 osoba). Najveći problem u slučaju incidenta u kojem bi došlo do istjecanja opasnih tvari u kanalizacijsku mrežu, predstavljala bi činjenica da je kanalizacija Grada preko središnjeg kolektora spojena sa ponorom Pazinčice koji je podzemno spojen sa izvorištem „Rakonek“ (aktivno izvorište za dio područja grada Pule). U tom kontekstu naročitu ugrozu čini tvrtka „Ecooperativa“ smještena u neuvjetnim prostorima u neposrednoj blizini ponora Pazinčice, pri čemu poseban problem predstavlja različitost vrsta i količina opasnog otpada. Oborinska kanalizacija uz samo skladište „Ecooperative“ i na ulazu u skladište nije spojena na gradski pročistač, te bi u slučaju nesreće sa većom količinom tekućih tvari moglo doći do značajnog zagađenja donjeg toka Pazinčice i grotla Pazinske jame, te


23

posljedično i do mogućeg zagađenja izvorišta Rakonek. Tehničko-tehnološke nesreće u elektroenergetskim postrojenjima mogle bi izazvati kraći prekid distribucije električne energije. Postoji mogućnost manjeg ugrožavanja prehrambenih artikala u skladištu Istracommerca, Pazin koje se nalazi u neposrednoj blizini objekta „Istraplastike“, a u slučaju akcidenta u prostorima „Ecooperative“ mogli bi biti ugroženi prehrambeni artikli u „Supermarketu Plodine“. Uslijed nesreća u gospodarskim objektima može doći do oštećenja prometnica, te do kraćeg prekida prometa na onim prometnicama koje prolaze u blizini navedenih objekata, ali zbog razvedenosti prometnica ne bi bilo zastoja u prometu. Također, mogu nastati znatne ugroze u zaštićenom parku prirode - Pazinskoj jami. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o zabrani građenja objekata s opasnim tvarima u području I i II zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala mogućnost nesreće s opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Svi objekti moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje. Mjesta za izgradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (N.N. 12/94.) biti će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju, određena detaljnim planovima uređenja u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela za zaštitu od požara.

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, brodskom ili zračnom)

Procjenjuje se da na području Grada može doći do tehničko-tehnološke nesreće (katastrofe) u cestovnom i željezničkom prometu. One mogu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrtanjima prijevoznih sredstava koja prevoze opasne tvari koja se koriste u proizvodnom procesu (etil merkaptan, hidrazinij, hidroksid, plinoviti amonijak, acetilen i drugo) ili za neposrednu potrošnju (nafta, loživo ulje, plin, ugljen, boje i lakovi i drugo).

a) Cestovni promet

Kroz područje Grada protežu se prometnice od državnog, županijskog i lokalnog značaja. Najčešća vrsta opasnih tvari koje prometuju ovim područjem ugroženosti i to najviše državnom prometnicom D3 Tunel Učka-Lupoglav-Rogovići-Okreti-Vodnjan-Pula (Istarski „Y“) su autocisterne koje prevoze naftu i naftne derivate, te plin propan-butan. Ovom prometnicom izvrši se prosječno dnevno oko 12 prijevoza nafte i naftnih derivata (100 - 130 tona) i oko 3 prijevoza propan-butan plina sa oko 20 tona UNP prosječno dnevno, najviše u tranzitu. Najveću opasnost predstavlja prijevoz naftnih derivata zbog učestalosti prolaza te zbog kemijskog sastava i mogućeg opasnog djelovanja na okolinu, poglavito vodotoke u slivnom području Butonige i ponora Pazinčice. Opasnost je naročito intenzivirana tijekom jeseni kada se pred sezonu grijanja za naselja u sjeverozapadnom odnosno zapadnom dijelu Grada (Kašćerga, Zamask, Grdoselo, Čerišnjevica, Kršikla) prevoze veće količine loživog ulja, uskim i strmim lokalnim i nerazvrstanim cestama (prosječno dnevno jedna do dvije cisterne - 10-20 tona). Budući se radi o području sliva Butoniga potrebno je naročito obratiti pažnju na opasnost od ove tehnološko-tehničke nesreće.


24

b) Željeznički promet

Istočnim dijelom granice Grada prolazi jednokolosječna željeznička pruga od značaja za regionalni promet R101 (I 102) (Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin – Pula s malim intenzitetom prometa. Uglavnom je to putnički promet, dok teretni vlak prometuje u prosjeku od 2-3 puta dnevno. Najčešći tereti su drvene građe, razne vrste metalnih profila te ukapljeni naftni plin propan-butan i to cca 35 t dnevno. Ostale opasne tvari prevoze se u zanemarivim količinama. Opasni željezničko-cestovni prijelazi nalaze se na dijelovima pruge: 68+284 km, 73+606 km, 74+253 km, 74+770 km, 75+208 km, 76+062 km i 76+888 km. Naročito opasni su željeznički prijelazi Sarčija i Ciburi obzirom da se radi o prijelazima bez brklji. Budući se križaju sa lokalnim cestama malog prometnog intenziteta vjerojatnost nastanka nesreće je mala. Dio željezničke pruge od pružnog prijelaza Drazej do Mosta Stari Pazin nadvisuje nastanjeni dio Grada pa bi eventualno izlijetanje vlaka moglo imati teže posljedice po stanovništvo tog dijela Grada. Procjenjuje se da bi u najgorem slučaju mogla stradati 3-4 stambena objekta s maksimalno 10-15 osoba. Treba naglasiti da je na željezničkom kolodvoru sa 6 kolosijeka moguće privremeno zaustavljanje vagona sa propan-butan plinom - UNP (u slučaju kvara ili sl.), te zbog dotrajalosti željezničkih vagona-cisterni predstavlja potencijalnu opasnost od istjecanja plina. Do sada nisu zabilježeni takvi slučajevi na željezničkoj postaji Pazin, ali ih je bilo na susjednim postajama u Lupoglavu i Buzetu.

Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu

Uslijed nesreća ili katastrofe izazvanih nesrećama u prometu ugroženost stanovništva je minimalna i kreće se ispod 1% stanovništva. Veća ugroza nastala bi u slučaju istjecanja nekih opasnih tvari, osobito nafte i naftnih derivata na dionici državne ceste D3 (Istarski ipsilon) od mjesta Borut do Pazina kada bi uslijed njihova istjecanja u Pazinski potok podzemnim tokom moglo doći do zagađenja izvorišta pitke vode Rakonek. Ovim zagađenjem moglo bi doći do prekida snabdijevanja pitkom vodom manjeg dijela južne i jugozapadne Istre. Tehničko-tehnološka nesreća u prometu na lokalnim prometnicama: Kršikla-Grimalda, Grdoselo-Čerišnjevica, Kašćerga-Jukani i Kaščerga-Ukotići mogla bi prouzročiti ulazak opasnih tvari kroz podzemne tokove u jezero Butoniga, te na taj način uzrokovati teškoće u opskrbi pitkom vodom dijela stanovništva središnje i jugozapadne Istre. Tehničko-tehnološke nesreće u željezničkom prometu mogu izazvati negativne posljedice u slučaju većih havarija u transportu opasnim tvarima kada bi moglo biti ugroženo oko 0,1-0,2% stanovništva područja Grada. Potrebno je napomenuti da u slučaju istjecanja nafte, benzina ili lož ulja postoji velika mogućnost ugrožavanja flore i faune na Pazinskom potoku. U slučaju nastanka ove vrste nesreće postoji realna mogućnost ugrožavanja–zagađenja podzemnim tokom akumulacije Butoniga, ali i izvorišta pitke vode (također podzemnim tokom) Rakonek i Mutvica. Postrojenje za dokloriranje vode Istarskog vodovoda u Podbermu ne bi bilo ugroženo. Tehničko tehnološke nesreće na Buzeštini (Selce) mogle bi posredno utjecati i na snabdijevanje pitkom vodom dijela Pazinštine. Ovisno od veličine tehničko-tehnološke nesreće postoji mogućnost ugrožavanja objekata u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti što se posebno odnosi na školske i zdravstvene objekte. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o


25

zabrani gradnje objekata za pretovar opasnih tvari u području I. i II. zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama treba voditi računa o ugradnji rezervoara za prikupljanje opasnih tvari u slučaju havarije (tankvane). Svi objekti moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje. Kod svih objekata potrebno je osigurati propisane puteve za evakuaciju i prolaz žurnih službi, a željezničke prijelaze Sarčija i Ciburi potrebno je dodatno osigurati brkljom i zvučnim signalom. Unutar obuhvata PPU-a svi postojeći cestovni prijelazi preko željezničke pruge trebaju se u konačnici riješiti kao prijelazi u dvije razine. Kroz izradu posebnog idejnog i glavnog projekta rekonstrukcije prometnice, utvrdit će se da li određenoj situaciji bolje odgovara podvožnjak ili nadvožnjak.

1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana

Području Grada pripada i dio akumulacije i brane Butoniga sa retencijom Jukani. Ukupna površina akumulacije iznosi 2,5 km² i volumena je oko 20 mil. m³, dok je ukupna površina sliva 73 km² (sliv vodotoka Butoniga, Dragućski potok i Grdoselski potok). Brana se nalazi se na samom izlaznom rubu Grada, dužina brane je 570 m u kruni, visina iznosi 16 m do preljeva, odnosno do vrha brane 19,70 m. Brana je građena kao zemljani nasip sa glinenom jezgrom, sa strane vode obložena je rip-rapom (kameni blokovi), a podnožje brane je dodatno stabilizirano betonskim podlogama. Namjena brane je prioritetno obrana od poplave, ali se posljednjih 10 godina koristi kao akumulacija pitke vode za područje Istre. Eventualni prolom brane na jezeru Butoniga, zbog činjenice da se brana nalazi na samom rubu Grada, ne predstavlja opasnost po stanovništvo i materijalna dobra, sa izuzetkom iznimno malog dijela poljoprivrednih površina u području Zamaskog dola. Moguće posljedice Direktnih posljedica na stanovništvo, materijalna i kulturna dobra nije za očekivati. Moguće je plavljenje manjih površina u području Zamaskog dola (do 5 ha), uglavnom šikare i makije. Indirektno, moglo bi doći do otežanog snabdijevanja stanovništva dijela Istre (posebno Puljštine) pitkom vodom (jezero je jedan od rezervoara pitke vode). Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

Na području Grada nizvodno od brane Butoniga treba zabraniti bilo kakvu gradnju osim vodozaštitnih objekata. Postojeći sustav javnog uzbunjivanja (6 sirena) potrebno je uvezati u jedinstveni sustav putem Županijskog centra 112 Pazin.

1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Na području Grada razina ugroze od pojava epidemioloških bolesti i sanitarnih opasnosti je vrlo mala, ali se u iznimnim situacijama, posebno kao posljedica neke druge veće nesreće ili katastrofe mogu pojaviti slijedeće epidemiološke bolesti: - hidrična epidemija koja se javlja se u slučaju zagađenja vodovoda kada može doći do masovne pojave velikog broja oboljelih u kratko vrijeme - crijevne zarazne bolesti: enterocolitis, dizenterija, trbušni tifus, zarazna žutica tipa A i kolera - gripa, streptokokna upala grla, tuberkoloza, dječje zarazne bolesti kao hripavac, zaušnjaci, rubeola, kozice (varicella)


26

- teški akutnirespiratorni sindrom ili SARS - bolesti izazvane bioterorizmom (antraks, botulizam, velike boginje) kod kojih je prevencija teško provediva iako postoje cjepiva protiv antraksa i velikih boginja - alimentarnetoksoinfekcije – otrovanje hranom (bolesti koje nastaju nakon konzumiranja zagađene hrane i vode)

Na području Grada postoji mogućnost pojave epidemioloških bolesti, ali je vjerojatnost za njihovu pojavnost u razmjerima epidemije u redovnim uvjetima iznimno mala.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije (ZZJIŽ) u razdoblju od 2003. do 2013. godine na području Grada Pazina prijavljeno je 3.398 slučajeva zaraznih bolesti (ukupno u Istarskoj županiji – 30.900 slučajeva).

Podaci o najčešće prijavljenim slučajevima zaraznih bolesti u proteklih deset godina prikazani su u slijedećoj tablici.

Tablica broj 15: Prijavljeni slučajevi oboljelih od zaraznih i parazitarnih bolesti BOLEST/GODINA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. UKUPNO Enterocolitis 72 26 27 38 27 39 17 17 19 27 309 Salmonelloses 17 25 21 24 17 14 10 11 9 3 161 Pneum.bronch. 28 28 34 12 15 26 35 30 13 15 236 Angina streptoc. 9 24 10 8 17 6 20 13 14 7 128 Varicella 41 129 370 25 192 190 12 72 203 124 1.358 Herpes zoster 40 23 30 45 29 24 18 32 20 45 306 Scarlatina 4 12 13 5 7 3 4 8 15 14 85 Erysipelas 16 14 12 19 8 11 12 6 13 8 19 Mononucl. infect. 6 12 11 30 11 15 10 14 11 11 131

U istom razdoblju, na području Grada Pazina, bilo je 28 novooboljelih od aktivne tuberkuloze,

a broj oboljelih od gripe po godinama bio je slijedeći:

GODINA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. UKUPNO BROJ

OBOLJELIH 647 1191 - 754 263 949 80 403 624 134 5327

Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode u ZZJIŽ, već dugi niz godina na cijelom području Grada više nema izvora iz kojih se može piti voda, odnosno „sirova voda“ (prije prerade u vodovodima) je neispravna za piće. Postoji 15-ak bolesti (zoonoza) koje se prenose sa životinja na ljude, a to su: bedrenica, goveđa spongiformna encefalopatija, bjesnoća, bruceloza, leukoza, leptospiroza, vrbanac, TBC, Q groznica, salmoneloze, ehinikokoza, trihineloza, mikoza, pistakoza i parazitoza. Analize u posljednjih 10 godina pokazuju visoku razinu odgovornosti glede prevencije od svih oblika zaraznih bolesti pa tako i zoonoze. Pregled mesa na trihinelu se uredno provodi i na području Grada nisu zabilježene pojave ove bolesti. Cijepljenje pasa protiv bjesnoće je redovita pojava, ali se cijepljenje mačaka gotovo i ne provodi, a oralno cijepljenje lisica nije provedeno već 10-tak godina. Ovo može uzrokovati određene probleme, ali ne kao masovniju pojavu već kao pojedinačne slučajeve. Prema podacima Veterinarske ambulante Pazin, 2011. godine zabilježena su 2 slučaja bjesnoće, a 2012., 2013., te u prvih devet mjeseci 2014. godine nije bilo slučaja bjesnoće na području grada Pazina. Bolesti bilja uzrokuju uzročnici biljnog porijekla: gljivice, bakterije, virusi i drugo. Kod biljaka su bolesti stalno prisutne, međutim u slučaju elementarnih nepogoda napadaju ih razni štetnici, najčešće uši (posebno krvava voćna uš) i gusjenice. Uslijed vlage i čestih kiša pojavljuje se peronospora i pepelnica na vinovoj lozi, maslinova muha na maslinama, te gljivične bolesti botritis


27

koje napadaju sve vrste zelenih površina i izazivaju trulež grožđa. Sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Državnom Programu mjera, ZZJIŽ provodi stručni nadzor nad provedbom preventivnih i obveznih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Radi poboljšanja sustava dojave u slučajevima izvanrednih stanja kod pojave zarazne bolesti u epidemijskom obliku ili kod pojave zaraznih bolesti od javnozdravstvenog značaja, kao i kod pojave neke druge bolesti ili smrti treba se obratiti Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli.

Moguće posljedice

U redovnim uvjetima nije za očekivati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti na području Grada. U iznimnim slučajevima mogu se desiti sporadični slučajevi salmonele ili neke zarazne bolesti pri čemu su naročito ugrožene kuhinje i blagovaonice u Pazinskom kolegiju, Osnovnoj školi Vladimira Nazora, Dječjem vrtiću „Olga Ban“, te hotelu „Lovac“ i restoranu „Pod lipom“. Procjenjuje se da ukupan broj slučajeva ne bi trebao prelaziti brojku od 50 osoba, pri čemu bi eventualni „teži slučajevi“ bili sporadični - do 5 osoba. Potres ili neka druga velika nesreća mogli bi u najgorem mogućem slučaju posljedično uzrokovati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti, kada bi uslijed smanjenja higijenskih uvjeta opasnost od zaraznih bolesti bila povećana, ali ne značajno, zbog dostignutog stupnja zdravstvene kulture stanovništva i dostignutog stupnja razvoja zdravstvene zaštite. Problem bi mogla predstavljati i potreba smještaja većeg broja ljudi u zajedničke prostore (dvorane, škole i sl.) što bi pogodovalo razvoju i širenju zaraznih bolesti. Najveću opasnost predstavlja bjesnoća koju prenose bjesne lisice, salmoneloza i trihineloza. Postoji mala mogućnost pojave hidrične epidemije u slučaju prodora crijevnih zaraznih bolesti bakterijskog (dizenterija, trbušni tifus) i virusnog (žutica tipa A, kolera) porijekla u sustav distribucije vode za piće (najčešće kroz kontaminaciju izvorišta pitke vode). U tom slučaju došlo bi do dužeg prekida u opskrbi stanovništva pitkom vodom. Obzirom da se stanovništvo Grada u cijelosti snabdijeva putem Istarskog vodovoda koji vodu kondicionira i obrađuje i gdje su kontrole rigorozne, opasnost je zapravo minimalna, ali ipak ne i sasvim isključena. Postoji i opasnost od nezadovoljavajućeg filtriranja otpadnih voda (uslijed kvara postrojenja, loše kontrole ili ispuštanja) na gradskom pročistaču (kolektoru), gdje one mogu predstavljati potencijalnu opasnost za zagađenje podzemnih voda, a indirektno i vode za piće izvan područja Grada. Mala je mogućnost pojave epidemije zaraznih bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom zbog nezadovoljavajućih higijensko-sanitarnih uvjeta u skladištima, manjim trgovinama hrane i supermarketima (Istracommerce, Plodine, Konzum i Lidl). U slučaju pojave epidemije na području Grada jedna od hitnih mjera bila bi ograničavanje kretanja i okupljanja velikog broja ljudi. U skladu s tim, bilo bi potrebno zatvoriti predškolske i školske ustanove te vjerske objekte, a neposredne opasnosti za same objekte ne bi bilo. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

U PPU Grada Pazina propisano je da oborinsku vodu sa javnih prometnih, parkirališnih, manipulativnih i ostalih izgrađenih površina naselja (čiste krovne vode i oborinske vode sa građevnih čestica) treba odvoditi odvojenim javnim sustavom oborinske odvodnje izvan II i III zone sanitarne zaštite ili nakon pročišćavanja na odjeljivaču ulja i masti ispuštati u podzemlje putem upojnog bunara. Do izgradnje sustava odvodnje na cijelom građevnom području Grada moraju se graditi zatvoreni sustavi odvodnje (vodonepropusne sabirne jame sa potrebnim održavanjem putem ovlaštenog komunalnog društva).


28

Sistemom odvodnje oborinske i fekalne kanalizacije, te gnojnica potrebno je onemogućiti ulazak fekalnog zagađenja u jezero Butoniga bez prethodnog kvalitetnog pročišćavanja. Gospodarski predjeli obvezno se moraju priključiti na sustave odvodnje otpadnih voda. Kada se na dijelu građevnoga područja izgradi javna kanalizacijska mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, postojeće stambene i ostale građevine moraju se priključiti na nju.

Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojećih septičkih jama, gnojišta te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl.

1.2.5. Nesreće na odlagalištima otpada

Otpad s područja Grada Pazina te Općina Karojba, Motovun, Cerovlje, Lupoglav, Tinjan, Gračišće i Sv. Petar u Šumi, Komunalno poduzeće Usluga d.o.o. Pazin organizirano skuplja, odvozi i odlaže na odlagalište „Jelenčići V“. Odlagalište koje je djelomično ograđeno šumom nalazi se oko 2,7 km jugozapadno od grada Pazina, te je udaljeno od 400 do 1000 m od susjednih naselja, a na udaljenosti od 170 m nalazi se gospodarski objekt u kojem se nalazi pakirnica hrane, proizvodni dio i veleprodajno skladište. Odlagalište se nalazi na području IV. vodozaštitne zone, a najbliži vodotok je rijeka Pazinčica na 3 km udaljenosti. Na odlagalištu je izvedena I faza sanacije koja obuhvaća izgradnju obodnog nasipa, temeljnog brtvenog sustava, sustava za odvodnju procjednih voda, plato za pranje kotača, separator i portirnicu odnosno sve neophodne objekte koji čine jednu funkcionalnu cjelinu kapaciteta 40.770 m³, koja udovoljava potrebi propisnog daljnjeg odlaganja otpada na toj lokaciji do otvaranja regionalnog centra Kaštijun. Komunalno poduzeće Usluga d.o.o. Pazin je 15.10.2013. godine dobilo Dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, te je 16.10.2013. godine službeno otvoreno sanirano odlagalište. U tijeku je ishođenje potrebne dokumentacije za izgradnju pristupne ceste, pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta na osnovi novog Projektnog zadatka u kojem je izmijenjena tehnologija rada pretovarne stanice – umjesto trakastog transportera, za pretovar otpada izgraditi će se rampe sa kojih će se iz kamiona smećara otpad direktno pretovariti u poluprikolicu za Kaštijun. Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (N.N. broj 117/07., 111/11., 17/13. i 62/13.) utvrđeno je koje se otpadne tvari mogu odložiti na odlagalište neopasnog otpada, kao i otpad koji se ne smije odlagati na odlagalištu (opasni otpad koji sadrži tvari koji imaju jedno od svojstava kao što je eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, štetnost, toksičnost, kancerogenost i slično. Također se ne smije odlagati tekući otpad, komunalni otpad s udjelom biorazgradive komponente veće od 35% od ukupne mase, kao ni otpad koji je reguliran posebnim propisima. Komunalno poduzeće Usluga d.o.o. Pazin je 2010. godine donijelo Plan gospodarenja otpadom na odlagalištu „Jelenčići V“ – Pazin. Plan je izradila ovlaštena tvrtka IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. Zagreb, a sadrži podatke o:

1. vrsti i količini otpada koji se skuplja, oporabljuje i/ili zbrinjava 2. predviđenom načinu skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja 3. opremi, kategoriji i kapacitetu građevina i uređaja te o tehnološkom procesu i postupcima 4. načinu rada i mjerama zaštite okoliša radi sprječavanja štetnog utjecaja na okoliš 5. gospodarenju preostalim otpadom nakon postupka oporabe i/ili zbrinjavanja.

Sukladno čl. 2. stavku 5. i stavku 6. točke 6. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, Usluga d.o.o. ima izrađen Operativni plan postupanja prema Zakonu o zaštiti i spašavanju (broj 633-1/14 od 15.09.2014.) u slučaju izvanrednog događaja na odlagalištu otpada.

Na odlagalištu otpada uspostavljen je odgovarajući sustav uzbunjivanja, a prostor i objekti


29

nalaze se u zoni čujnosti javnog sustava uzbunjivanja. Na vidnim mjestima u radnim prostorima istaknuti su plakati s jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje i telefonskim brojem 112.

Moguće posljedice

Nepropisno postupanje s otpadnim tvarima može dovesti u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš, te se s otpadnim tvarima treba postupati na način da se izbjegne: - rizik od onečišćenja voda, tla i zraka - nastajanje eksplozije i požara - pojava buke - ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta - štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti i - narušavanja javnog reda i mira. U slučaju prodiranja većih količina oborina na odlagalište može doći do stvaranja novih proc jednih voda koje mogu doći u kontakt sa podzemnim vodama, ali se to sprečava hidrodrenažnim sustavom za skupljanje procjednih voda. Blizina odlagališta mogla bi u manjoj mjeri imati štetni utjecaj na proizvodnju hrane u gospodarskom objektu u blizini odlagališta. Pojava požara moguća je isključivo kao akcident, ali i uslijed aktivnosti ljudi, rada motornih vozila, prirodnih pojava i samozapaljenja.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

Prostornim planom Istarske županije planiran je Županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (izvan Grada Pazina). Postojeće odlagalište komunalnog otpada u Gradu Pazinu planirano je za preuređenje u pretovarnu stanicu (građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja) i reciklažno dvorište. Do prerastanja u pretovarnu stanicu postojeće odlagalište komunalnog otpada će se koristiti kao odlagalište komunalnog otpada sukladno važećim propisima. U građevinskim područjima naselja, kao i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, moguća je izgradnja i uređenje reciklažnih dvorišta. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Reciklažna dvorišta moraju imati kolni pristup i biti ograđena (poželjno živica visine 2,00 metra). Postupanje s biološki razgradivim otpadom izvodit će se prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima. Potrebno je poticati građane da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva. Na kartografskom prikazu PPU-a Grada Pazina (Odvodnja otpadnih voda; Obrada, skladištenje i odlaganje otpada) označena je površina predviđena za uređenje reciklažnog dvorišta, a na području Grada Pazina moguće je utvrditi i druge lokacije za izgradnju sortirnica, kompostana, skladišta otpada i dr. izvan naselja u izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarsko-proizvodne namjene ili unutar građevinskog područja naselja na površinama gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske i na površinama poslovne namjene – komunalno servisne ili na području određenom za gospodarenje otpadom. Građevine za gospodarenje otpadom gradit će se prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima. Na lokaciji odlagališta otpada Jelenčići uz pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište moguća je i izgradnja sustava za obradu biološki razgradivog otpada (kompostana i sl.), sortirnice i skladišta za odvojeno sakupljeni otpad, koji će se izvoditi prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima. Na području napuštenih eksploatacijskih površina mineralnih sirovina moguće je uređenje odlagališta građevinskog otpada i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, koji će se graditi prema


30

pravilima struke i u skladu s važećim propisima. PPU-om Grada Pazina na javnim površinama omogućuje se postavljanje spremnika za odvojeno sakupljanje papira, metala, stakla, plastike i tekstila, a potrebno ih je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Na području Grada Pazina predviđa se mogućnost organiziranja akcija prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja, koje će se provoditi u skladu s važećim propisima.

1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca 2. i 3. Uredbe Temeljem raspoloživih podataka (tablica broj 14.), u svim postrojenjima na području Grada prisutne su opasne tvari ispod graničnih vrijednosti iz popisa „Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari“, o čemu je operater dužan obavijestiti Agenciju za zaštitu okoliša na propisanom obrascu. Na području Grada nema subjekata koji su nositelji izrade „Izvješća o sigurnosti“, ali svi operateri dužni su u svrhu sprječavanja velike nesreće poduzeti sve preventivne mjere opreza u skladu s opsegom mogućih opasnosti u postrojenju. Temeljem članka 2. stavka 6. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, operativne planove zaštite i spašavanja izrađuju pravne osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, rukuju, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima iz kojih proizlazi stvarna ili potencijalna opasnost, a koje utvrde da su na lokacijama postrojenja izvedeni maksimalni kapaciteti za rukovanje opasnim tvarima u količinama manjim od graničnih vrijednosti propisanih u Prilogu I.A, dijelovima 1. i 2., stupcima 2. i Prilogu I.B stupcu 2. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine«, br. 44/14.) (u daljnjem tekstu: Uredba) i to u rasponu 1% – 100% od graničnih vrijednosti, odnosno koje: 1. u procesu proizvodnje koriste opasne tvari 2. posjeduju i/ili upravljaju skladištima opasnih tvari 3. posjeduju ili upravljaju dokovima, pristaništima i ranžirnim kolodvorima ili drugom lokacijom za pretovar opasnih tvari 4. iskorištavaju, odnosno eksploatiraju (istražuju, vade i obrađuju) mineralne sirovine u rudnicima, kamenolomima i bušotinama 5. istražuju i vade mineralne sirovine na platformama, uključujući ugljikovodike 6. upravljaju odlagalištima otpada. 1.4. Ratna djelovanja i terorizam Sukladno članku 11. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja, procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju javno dostupnih dokumenata koje izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, a ti dokumenti u suštini predstavljaju jedinu polaznu osnovu i približne parametre za procjenu rizika i opasnosti od mogućnosti nastanka velikih nesreće ili katastrofe izazvane ratnim djelovanjima ili terorizmom.

1.4.1. Opasnost od ratnih djelovanja Ulaskom u Hrvatske u Sjevernoatlantski savez (NATO), a nakon toga i u Europsku uniju stvorena je visoka razina sigurnosti u obrambenom smislu, a koja se očituje prije svega kroz zajedničku obranu, ali i kroz odvraćanje kao model sprječavanja oružane agresije. Posebice je dobra situacija na regionalnoj razini obzirom da su i države u našem neposrednom okruženju članice NATO i EU ili to ubrzano žele postati.


31

U takvim okolnostima, a temeljeno na Strateškom pregledu obrane RH iz 2013. godine može se zaključiti kako se RH trenutno, ali ni u sagledivom razdoblju ne suočava sa prijetnjom izravne agresija na njeno područje..

Ipak, unatoč navedenom postoje neka otvorene pitanje u regiji, određeni oblici naslijeđa sukoba iz devedesetih godina koji nam ukazuju na potrebu stalnog opreza i kontinuiranog praćenja situacije.

Grad Pazin kao administrativno sjedište Istarske županije smješten je u samom središtu Istre, području koje samo po sebi nema neku značajnu geostratešku, geopolitičku i vojno-gospodarsku važnost. To ukazuje da ne postoje neki potencijalno vrijedni ciljevi koji bi predstavljali izazov za neki od oblika neprijateljskog napada, a spomenuta događanja iz devedesetih godina između ostalog potvrđuju ovakav zaključak.

Iskustva iz tog razdoblja potvrđuju da se Grad Pazin i Istarska županija kao šire administrativno područje, sa svojim raspoloživim snagama i kapacitetima, mogu uspješno nositi sa problemima koji bi eventualno proizašli iz nekakve veće nesreće nastale kao posljedica ratnog djelovanja u našem neposrednom okruženju. Procjenjuje se da bi se osnovna zadaća u tom smislu odnosila na smještaj i zbrinjavanje izbjeglica i prognanika iz ugroženih područja.

1.4.2. Opasnost od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava

Obzirom da tijekom domovinskog obrambenog rata Istra, a jednako tako grad Pazin nisu bili područje ratnim djelovanja na ovom području nema zaostalih minsko eksplozivnih sredstva ili oružja namijenjenog masovnom uništenju.

Veliki je broj građana pazinštine sudjelovao u postrojbama HV pa postoji realna opasnost od postojanja nelegalnog oružja i eventualno minsko-eksplozivnih sredstava, ali je realno procijeniti da te količine, kao ni njihovi imatelji ne predstavljaju posebnu opasnost za nastanak većih nesreća i katastrofa.

Slična je situacija sa zaostalim i neeksplodiranim minsko eksplozivnim sredstvima. Prisutna je povremena pojavnost ovih sredstava zaostalih iz vremena II. svjetskog rata i Domovinskog rata, ali se radi o sporadičnim slučajevima, a u posljednjih 10 godina na području grada Pazina nije zabilježen slučaj stradavanja osoba ili uništenja materijalnih dobara po ovoj osnovi.

1.4.3. Opasnost od terorizma

Evidentno je kako je na globalnoj razini prisutna prijetnja međunarodnog terorizma koji se može ispoljavati na različite načine.

Činjenica da je Hrvatska članica NATO-a kao jedinstvenog obrambenog saveza, članica jedinstvene Europske obitelj,i te članica UN, a što podrazumijeva i izvršavanje obaveza iz Zajedničkih sigurnosne i obrambene politike, može u određenoj mjeri utjecati na mogućnost pojave terorističkog djelovanja kao globalne scene.

Bez obzira na činjenicu kako prijetnje od terorizma, proliferacije oružja za masovno uništenje, jačanje organiziranog kriminala, zlouporaba kibernetskog prostora i slično neće gubiti na važnosti, procjenjuje se da je na području Grada opasnost od terorizma iznimno niska. Naime na području Grada nema ciljeva koji bi polučili ozbiljniji pozitivan efekt eventualnog terorističkog čina za nositelja takvog djelovanja, a što znači da na području Grada nema „isplativog“ cilja ovakvog djelovanja.

Naše je okruženje zapravo cijela obala Istre pa bi eventualni teroristički čin, čiji bi smisao bio u nanošenju gospodarske štete RH kroz uništenje turističke sezone, imao posljedične neizravne štete i na stanovništvo Grada (prodaja poljoprivrednih proizvoda, rad u turističkoj sezoni, nesigurnost i dr.).


32

Zaključno se procjenjuje kako ratna djelovanja i terorizam na području Grada nisu posebno značajni za mogućnost nastanka velikih nesreće ili katastrofe, pa bi Grad vlastitim snagama i sredstvima mogao uspješno odgovoriti ovim ugrozama.

Ono što je također važno napomenuti je da bi u iznimnim slučajevima (nekakve velike nesreće ili katastrofe izazvane nesrećama sa opasnim tvarima, ili pak neke velike prirodne nesreće kao što je primjerice potres) Grad Pazin mogao zatražiti pomoć Oružanih snaga RH u rješavanju nastalih problema i obnovi.

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Sustav zaštite i spašavanja kompleksan je po sastavu i po spremnosti sudionika za reagiranje u katastrofama i velikim nesrećama. Na razini JLP(R)S osnivaju se Stožeri zaštite i spašavanja kao stručna tijela namijenjena pružanju potpore čelnicima JLP(R)S u postupcima rukovođenja i usklađivanja djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Sposobnost sustava mjeri se spremnošću operativnih snaga, ali i preventivne aktivnosti rezultiraju umanjivanjem rizika i posljedica, prije svega od poplava, potresa i požara otvorenog prostora, te predstavljaju temelj na kojima se izgrađuju operativne sposobnosti. Fizičke osobe obvezne su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih snaga sustava i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu zaštitu. Pravne osobe, osobito one od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje ili one čija je djelatnost zaštita i spašavanje, obvezne su sudjelovati sukladno planovima zaštite i spašavanja te nalozima čelnika JLP(R)S. Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini Grada rukovodi i koordinira Gradonačelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja. U katastrofama i velikim nesrećama Gradonačelnik izravno zapovijeda operativnim snagama zaštite i spašavanja Grada.

2.1. Postojeći kapaciteti i snage za zaštitu i spašavanje na području Grada

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada:

− Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina sa 10 članova − Područno vatrogasno zapovjedništvo sa 5 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin sa 26 vatrogasaca i 10 vozila − Dobrovoljno vatrogasno društvo Pazin sa 20 vatrogasaca i 4 vozila − Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina sa 9 članova − Tim CZ opće namjene koji se sastoji se od 2 skupine i veličine je 35 pripadnika − Specijalistički laki tim CZ za spašavanje iz ruševina (USAR) koji se sastoji se od 3 skupine

i veličine je 20 pripadnika, − Specijalistički tim CZ za RKBN zaštitu koji se sastoji se od 2 skupine i veličine je 19

pripadnika, − Specijalistička skupina CZ za zaštitu i spašavanje iz vode koji se sastoji se od 3 ekipe i

veličine je 16 pripadnika, − Specijalistički tim CZ za logistiku koji se sastoji se od 4 skupine i veličine je 29

pripadnika, − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin, 2 djelatnika i 17 volontera, osobno i teretno vozilo − Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Pula, 23 člana, 3 vozila i oprema.

2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada:


33

− Komunalno poduzeće Usluga, Pazin, 47 djelatnika, 1 kamion cisterna, 2 kamiona kipera, 3 kombinirke, 1 traktor, 3 rovokopača, 1 buldožer, 1 utovarivač i druga oprema.

− Istarski vodovod Buzet, Poslovna jedinica Pazin, 16 djelatnika, 10 teretnih vozila i 2 rovokopača,

− Istarske ceste, Pula, 20 djelatnika, 3 kamiona posipača, 1 unimog, 1 rovokopač, 1 grejder − GEP, Pazin, 10 djelatnika, 2 kamiona, 1 korpa, 1 labudica, 2 radna stroja, − Goldfren, Pazin, 17 djelatnika, 6 kamiona kipera, 5 radnih strojeva, 1 drobilana, − Zelengrad, Pazin, 2 kamiona dizalice, graditeljski materijal i oprema, − Ghia staff, Pazin, šatori i prateća oprema, − Tinal, Pazin, 1 kamion, 1 kombifurgon, razni alati i oprema, − Veterinarska ambulanta Pazin, 7 djelatnika i pripadajuća oprema, − Eko servis Matić, Pazin, 2 ekipe po 5 članova, potrebna oprema i sredstva, − Autotrans PJ Istra, Poreč – 15 autobusa − Pazin d.o.o., Pazin − Pazin sport, Pazin − Speleološko društvo Istra, Pazin, 15 članova i pripadajuća oprema, − Lovačko društvo Vepar, Pazin, 240 članova, − Radioklub Pazin, 53 člana i radiooprema − Športsko ribolovno društvo (ŠRD) Pazinčica Pazin, 80 članova.

3) Snage i kapaciteti ostalih subjekata (korištenje prema zahtjevu):

− Hrvatske vode VGO Rijeka,VGI Mirna-Dragonja Buzet − Vodoprivreda, Buzet − HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin − Uprava šuma - Podružnica Buzet – Šumarija Pazin − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin − Istarski domovi zdravlja, Ispostava Pazin − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula − Centar za socijalnu skrb Pazin − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin − Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Rijeka, − Rijeka tank, Rijeka, − Dezinsekcija, Rijeka. 2.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje

2.2.1. Poplava


− Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Dobrovoljno vatrogasno društvo Pazin – 10 vatrogasaca i 2 vozila − Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina – 9 članova − Specijalistička skupina CZ za zaštitu i spašavanje iz vode – 16 pripadnika − Specijalistički tim CZ za logistiku – 10 pripadnika − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin – 2 djelatnika i 8 volontera − Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Pula - 6 članova i oprema.


− Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 10 djelatnika, 4 vozila i 2 radna stroja − Istarski vodovod Buzet, Poslovna jedinica Pazin – 4 djelatnika i 2 vozila


34

− Istarske ceste, Pula – 4 djelatnika i 2 vozila − Goldfren, Pazin – 3 djelatnika, 1 kamion i 2 radna stroja − Tinal, Pazin – sanitetski alat i vreće sa pijeskom − Veterinarska ambulanta Pazin – 2 djelatnika − Eko servis Matić, Pazin – 2 djelatnika i oprema − Speleološko društvo Istra, Pazin – 4 člana i oprema − Lovačko društvo Vepar, Pazin – 10 članova − Športsko ribolovno društvo Pazinčica, Pazin – 6 članova.


− Hrvatske vode VGO Rijeka,VGI Mirna-Dragonja, Buzet– vodočuvar − Vodoprivreda, Buzet – 8 djelatnika, 2 vozila i 2 radna stroja − HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – dežurna ekipa − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula – 1 tim − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin – 2 ophodnje − Rijeka tank, Rijeka – 1 ekipa − Dezinsekcija, Rijeka – 1 ekipa.

2.2.2. Potres


− Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Područno vatrogasno zapovjedništvo – 5 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Dobrovoljno vatrogasno društvo Pazin, Gračišće i Lupoglav – 83 vatrogasca i 9 vozila − Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina – 9 članova − Tim CZ opće namjene – 35 pripadnika − Specijalistički laki tim CZ za spašavanje iz ruševina (USAR) – 20 pripadnika − Specijalistički tim CZ za logistiku – 29 pripadnika − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin – 2 djelatnika i 17 volontera − Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Pula – 12 članova i oprema.


− Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 47 djelatnika, 1 kamion cisterna, 2 kamiona kipera,

3 kombinirke, 1 traktor, 3 rovokopača, 1 buldožer, 1 utovarivač i druga oprema. − Istarski vodovod Buzet, Poslovna jedinica Pazin, 16 djelatnika, 10 teretnih vozila i 2

rovokopača, − Istarske ceste, Pula – 20 djelatnika, 3 kamiona, 1 unimog, 1 rovokopač, − GEP, Pazin – 10 djelatnika, 2 kamiona, 1 korpa, 1 labudica, 2 radna stroja, − Goldfren, Pazin – 17 djelatnika, 6 kamiona kipera, 5 radnih strojeva, 1 drobilana, − Zelengrad, Pazin – 2 kamiona dizalice, graditeljski materijal i oprema, − Ghia staff, Pazin – šatori i prateća oprema, − Tinal, Pazin – 1 kamion, 1 kombifurgon, razni alati i oprema, − Veterinarska ambulanta Pazin – 7 djelatnika i pripadajuća oprema, − Eko servis Matić, Pazin – 2 ekipe po 5 članova, potrebna oprema i sredstva, − Autotrans PJ Istra, Poreč – 15 autobusa − Pazin d.o.o., Pazin – 5 djelatnika − Pazin sport, Pazin – 5 djelatnika − Speleološko društvo Istra, Pazin – 15 članova i pripadajuća oprema, − Lovačko društvo Vepar, Pazin – 50 članova,


35

− Radioklub Pazin - 30 članova i radiooprema − Športsko ribolovno društvo Pazinčica Pazin – 50 članova i pripadajuća oprema.


− Vodoprivreda, Buzet – 10 djelatnika, 5 vozila i 2 radna stroja − HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – 20 djelatnika i 10 vozila − Uprava šuma – Podružnica Buzet – Šumarija Pazin – interventne jedinice sa opremom − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 10 T-1 timova − Istarski domovi zdravlja, Ispostava Pazin – djelatnici (40) i sanitetska vozila − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula – 3 ekipe − Centar za socijalnu skrb Pazin – 15 djelatnika − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin – sve ophodnje − Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Rijeka, Tim za spašavanje iz

ruševina srednje kategorije (30 pripadnika + 3 potražna psa) − Rijeka tank, Rijeka – 2 ekipe − Dezinsekcija, Rijeka – 2 ekipe.

NAPOMENA: Potrebne snage procijenjene su za slučaj nastanka potresa intenziteta od 6º MCS. Ukoliko bi došlo do nastanka potresa intenziteta iznad 6º MCS (za koji postoji vrlo mala mogućnost) angažirale bi se snage iz ostalih područja Republike Hrvatske.

2.2.3. Ostali prirodni uzroci

a) Suša

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada: − Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − DVD Pazin – 4 vatrogasca i 2 vozila − Tim CZ opće namjene – 10 pripadnika − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin – 2 djelatnika i 8 volontera.

2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada: − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 5 djelatnika i 2 vozila − Istarski vodovod Buzet, Poslovna jedinica Pazin – 4 djelatnika i 2 vozila − Veterinarska ambulanta Pazin – 2 djelatnika − Lovačko društvo Vepar, Pazin – 20 članova − Športsko ribolovno društvo Pazinčica, Pazin – 20 članova. 3) Snage i kapaciteti ostalih subjekata (korištenje prema zahtjevu):

− Uprava šuma - Podružnica Buzet – Šumarija Pazin – interventna jedinica − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula – 1 ekipa.

b) Klizišta


− Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Specijalistički laki tim CZ za spašavanje iz ruševina (USAR) – 10 pripadnika − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin – 2 djelatnika i 6 volontera


36

− Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Pula – 6 članova. 2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada: − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 10 djelatnika, 2 kamiona i 2 radna stroja − Istarske ceste, Pula – 4 djelatnika, 2 kamiona, 2 radna stroja − Goldfren, Pazin – 3 djelatnika, 2 kamiona i 1 radni stroj. − Zelengrad, Pazin – građevinski materijal i oprema. 3) Snage i kapaciteti ostalih subjekata (korištenje prema zahtjevu):

− Vodoprivreda, Buzet (ako se radi o vodotoku) – 6 djelatnika, 2 vozila i 2 radna stroja − HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – dežurna ekipa. − Uprava šuma - Podružnica Buzet – Šumarija Pazin – interventna jedinica. − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin – 2 ophodnje − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim − Rijeka tank, Rijeka (u slučaju onečišćenja) – 1 ekipa.

c) Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada: − Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Tim CZ opće namjene – 10 pripadnika − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin – 2 djelatnika i 10 volontera − Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Pula – 10 članova. 2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada: − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 15 djelatnika, 3 kamiona i 2 radna stroja − Istarske ceste, Pula – 4 djelatnika i 2 radna stroja − Goldfren, Pazin – 2 djelatnika i 2 kamiona − Zelengrad, Pazin – građevinski materijal i oprema.


− HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – dežurna ekipa − Uprava šuma – Podružnica Buzet – Šumarija Pazin – interventna jedinica. − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin – 12 ophodnje − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 2 tima T 1 − Rijeka tank, Rijeka (u slučaju onečišćenja) – 1 ekipa.

d) Snježne oborine i poledica

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada − Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin 26 vatrogasaca i 10 vozila − Tim CZ opće namjene – 10 pripadnika.

2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada: − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 28 djelatnika, 8 teretnih vozila i 1 traktor − Istarske ceste, Pula – 15 djelatnika, 3 kamiona i 3 radna stroja − Goldfren, Pazin – 2 djelatnika i 2 radna stroja.


37


− HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – dežurna ekipa − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin - 2 ophodnje. − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim.

2.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada: − Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Dobrovoljno vatrogasno društvo Pazin – 10 vatrogasaca i 2 vozila − Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina – 9 članova − Specijalistički tim CZ za RKBN zaštitu – 15 pripadnika − Gradsko društvo Crvenog križa Pazin – 2 djelatnika i 10 volontera.


− Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 12 djelatnika, 3 kamiona i 2 radna stroja − Goldfren, Pazin – 2 djelatnika, 1 kamion i 1 radni stroj − Zelengrad, Pazin – građevinski materijal i oprema − Veterinarska ambulanta Pazin – 2 djelatnika − Eko servis Matić, Pazin – 2 ekipe po 5 članova − Športsko ribolovno društvo Pazinčica, Pazin – 10 članova.


− Vodoprivreda, Buzet (ako se radi o vodotoku) – 4 djelatnika i 2 radna stroja − HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – dežurna ekipa − Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin – 1 ophodnja − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim. − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula – 1 ekipa − Rijeka tank, Rijeka – 1 ekipa.

2.2.5. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom)

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada − Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Specijalistički tim CZ za RKBN zaštitu – 10 pripadnika.

2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 12 djelatnika, 3 kamiona i 2 radna stroja − Istarske ceste, Pula – 6 djelatnika, 2 kamiona, 1 radni stroj − Goldfren, Pazin – 2 djelatnika, 1 kamion, 1 radni stroj 3) Snage i kapaciteti ostalih subjekata (korištenje prema zahtjevu):

− Vodoprivreda, Buzet – 6 djelatnika, 2 vozila i 2 radna stroja − HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin – dežurna ekipa


38

− Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pazin – 1 ophodnja − Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim − Rijeka tank, Rijeka – 1 ekipa.

2.2.6. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada

− Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina – 9 članova − Tim CZ opće namjene – 15 pripadnika − Specijalistički tim CZ za logistiku – 10 pripadnika.

2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 10 djelatnika, 3 vozila − Veterinarska ambulanta Pazin – 4 djelatnika − Eko servis Matić, Pazin – 2 ekipe i oprema − Lovačko društvo Vepar, Pazin – 10 članova − Športsko ribolovno društvo Pazinčica, Pazin – 10 članova.


− Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula – 2 ekipe − Istarski domovi zdravlja, Ispostava Pazin – 20 djelatnika i sanitetska vozila − Dezinsekcija, Rijeka – 1 ekipa.

2.2.7. Nesreće na odlagalištima otpada

1) Operativne snage zaštite i spašavanja Grada − Stožer zaštite i spašavanja Grada Pazina – 10 članova − Javna vatrogasna postrojba Pazin – 26 vatrogasaca i 10 vozila − Specijalistički tim CZ za RKBN zaštitu – 10 pripadnika.

2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada − Komunalno poduzeće Usluga, Pazin – 15 djelatnika, 3 kamiona i 3 radna stroja − Goldfren, Pazin – 2 djelatnika, 1 kamion i 1 radni stroj − Veterinarska ambulanta Pazin – 2 djelatnika − Eko servis Matić, Pazin – 1 ekipa.


− Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, HMP Pazin – 1 T-1 tim − Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula – 1 ekipa − Dezinsekcija, Rijeka – 1 ekipa.

3. ZAKLJUČNE OCJENE

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina ažurirana je sukladno novom „Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja“ („Narodne novine“ broj 30/14. i 67/14.).


39

Usporedno s češćom pojavom nesreća i katastrofa raste i značaj upravljanja katastrofama, te uklanjanje njihovih posljedica. Nužno je poduzimanje mjera za smanjenje rizika od katastrofa kao i podizanja svijesti o postojanju prijetnji i rizika što ih one nose. Na osnovi evidentiranih ugroza, nesreća i njihovih posljedica u proteklom razdoblju, te uzevši u obzir sve ugroženosti i posljedice s kojima se Grad Pazin može susresti, kao i analizu raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa, može se zaključiti kako Grad uglavnom raspolaže dovoljnim snagama i kapacitetima za provedbu najvećeg dijela mjera zaštite i spašavanja. Treba naglasiti kako ipak nedostaju određena specijalizirana sredstva i oprema, pa i stručno ljudstvo za provedbu svih potrebitih segmenata u mjerama zaštite i spašavanja. Temeljem ažurirane Procjene donijeti će se nova Odluka o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje Grada Pazina, te izraditi Planovi zaštite i spašavanja i Plan civilne zaštite, također sukladno novom Pravilniku. Za svaki mjesni odbor potrebno je imenovati povjerenika civilne zaštite koji je zadužen za pripomoć u aktivnostima organiziranih snaga civilne zaštite na području ugroženih mjesnih odbora. Grad Pazin u suradnji s Područnim uredom redovito provodi kontinuiranu edukaciju i osposobljavanje operativnih snaga zaštite i spašavanja (Stožera ZiS, Zapovjedništva CZ i postrojbi civilne zaštite). U okviru proračunskih mogućnosti potrebno je planirati nabavu specijalizirane opreme za potrebe zaštite i spašavanja. U svrhu unapređenja sustava zaštite i spašavanja na području Grada potrebno je, također, predvidjeti upoznavanje građanstva s mogućim ugrozama i načinima zaštite od tih ugroza, te predvidjeti obučavanje i osposobljavanje pučanstva za osobnu, uzajamnu i skupnu zaštitu. Potrebno je pratiti opremljenost pravnih osoba, ustanova i udruga koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovnom djelatnošću, a od značaja su za zaštitu i spašavanje na području Grada. Mjerama posebne zaštite u dokumentima prostornog planiranja treba osigurati prostorne uvjete za učinkovitu evakuaciju, spašavanje, zbrinjavanje i druge mjere zaštite i spašavanja, funkcionalnost komunalne infrastrukture, prometa i komunikacija u izvanrednim uvjetima, lokalizaciju i ograničavanje dometa nesreće te funkcionalnost i brzo obnavljanje građevina u slučaju oštećenja. Temeljem očekivanih ugroza te vlastitih potreba i mogućnosti za spašavanje ljudi i materijalnih vrijednosti, Procjenom je utvrđeno da su slijedeća javna poduzeća, ustanove i druge pravne osobe i udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada: JVP Pazin, DVD Pazin, Gradsko društvo Crvenog križa, Gorska služba spašavanja-Stanica Pula (operativne snage), Komunalno poduzeće Usluga, Istarski vodovod PJ Pazin, Istarske ceste, GEP, Goldfren, Zelengrad, Tinal, Ghia staff, Veterinarska ambulanta Pazin, Eko servis Matić, Autotrans - PJ Istra, Pazin d.o.o., Pazin sport, Speleološko društvo Istra, Lovačko društvo Vepar, Radio klub Pazin i Športsko ribolovno društvo Pazinčica. Javna poduzeća, ustanove i druge pravne osobe koje će na zahtjev gradonačelnika Grada sudjelovati u aktivnostima zaštite i spašavanja sukladno svojim operativnim planovima, ukoliko vlastite snage i kapaciteti na području Grada nisu dovoljni za rješavanje problema proizašlih iz velikih nesreća ili katastrofa su: Hrvatske vode – VGI Mirna-Dragonja, Buzet; Vodoprivreda, Buzet; HEP ODS – Elektroistra Pula – Pogon Pazin; Uprava šuma – Podružnica Buzet – Šumarija Pazin; Zavod za hitnu medicinu Istarske županije – HMP Pazin; Istarski domovi zdravlja – Ispostava Pazin; Zavod za javno zdravstvo Istarske županije; Centar za socijalnu skrb Pazin; Policijska uprava istarska – Policijska postaja Pazin; Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Rijeka; Rijeka tank, Rijeka i Dezinsekcija Rijeka. Sukladno članku 28. Zakona o zaštiti i spašavanju Gradsko vijeće jednom godišnje razmatra i usvaja Izvještaj o stanju zaštite i spašavanja i donosi Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Pazina. 1. Poplave Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugrožen sjeveroistočni dio Grada. Poplava bi mogla nastati uslijed naglog povećanja


40

vodostaja Pazinskog potoka, odnosno začepljenja grotla Pazinske jame, te bi u tom slučaju bio ugrožen dio naselja Rijavac i Loke.

U pogledu poplava i proloma hidroakumulacijske brane (brana Butoniga) Grad raspolaže sa dostatnim vlastitim snagama i sredstvima za provedbu mjere obrane od poplava. Postoje ljudski i materijalni resursi za samostalnu zaštitu, evakuaciju i zbrinjavanje ljudstva, materijalnih i drugih sredstava u slučaju poplave. Iznimno, u izuzetno teškim slučajevima kao što su trajanje poplave više od tri dana mogla bi se ukazati potreba angažiranja dodatnih snaga kao što su ekipe Vodoprivrede d.o.o. Buzet (koncesionar Hrvatskih voda), prije sve u pogledu stručnosti izvršenja zadaća. Stupanj mjera obrane od poplava uvelike ovisi o protoku vode kroz Pazinsku jamu i njezinom sifonskom preljevu. Najugroženiji dio dionice E.22.8 je od samog grotla Pazinske jame uzvodno 2 km. Kod nivoa za proglašenje mjera izvanredne obrane, kod mosta Sv. Jožef dolazi do ugroze od plavljenja jednog stambenog objekta, a kod mjera izvanrednog stanja visokim vodama Pazinskog potoka uzvodno je ugroženo još nekoliko stambenih objekata na višim kotama i gospodarski objekti u Lokama (kao 1993. godine).

2. Potres

Bez obzira na nepostojanje preciznijih analiza i mogućih učinaka katastrofalnog potresa sigurno bi posebno ozbiljnu opasnost, premda njegova snaga ne bi trebala prelaziti jačinu od 6° MCS skale. Procjenjuje se da bi Grad svojim snagama i kapacitetima mogao uspješno djelovati u slučaju potresa do 5° MCS, dok bi u slučaju potresa veće jačine mogućnost samostalnog provođenja mjera zaštite i spašavanja bila gotovo nemoguća. Potres jačine 7° i više MCS prouzročio bi znatne posljedice u ljudskim žrtvama i materijalnoj šteti, te bi bilo potrebno provoditi evakuaciju i zbrinjavanje stanovništva, asanaciju i zbrinjavanje domaćih životinja, kao i saniranje nastale štete. U velikoj mjeri bila bi narušena opskrba vodom, strujom, namirnicama i ostalim sredstvima za stanovništvo koje bi moglo ostati bez svoje imovine i zaposlenja, što ima za posljedicu velike sociološke i psihološke probleme. Dio sustava ZiS bi također stradao u potresu ili bi bio u situaciji ograničenog djelovanja (stradanje opreme, prostora, povećane potrebe za ljudstvom i drugo). U slučaju jačeg potresa došlo bi i do većih oštećenja i urušavanja objekata, prije svega u staroj jezgri Grada. Spašavanje zatrpanih osoba iz ruševina mora se provesti u što kraćem vremenu, a najkasnije 72 sata nakon zatrpavanja, te u tom slučaju ne bi bile dovoljne redovne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem već bi Grad morao potražiti pomoć na regionalnoj i državnoj razini i to prije svega specijalna sredstva i opremu za traganje i spašavanje u ruševinama, pse za spašavanje iz ruševina, dodatne liječničke ekipe, logistiku i drugo.

3. Ostali prirodni uzroci

Zahvaljujući geografskom položaju i klimatskim obilježjima na području Grada ne očekuju se veće opasnosti uzrokovane elementarnim nepogodama. Od ostalih prirodnih uzroka na području Grada najveće štete u posljednjih desetak godina prouzročila je suša, tako da je 2007. i 2012. godine proglašena elementarna nepogoda. Osim štete u poljoprivredi, javljali su se i problemi u opskrbi pitkom vodom. Područje Grada rijetko može biti ugroženo od olujno ili orkanskog nevremena, a nema ni značajnih snježnih oborina, tuče ili poledice. Grad raspolaže dostatnim snagama i sredstvima za provođenje mjera zaštite od prirodnih uzroka nesreća ili katastrofa. Iako ne posjeduje sustav protugradne zaštite pa ne može spriječiti tuču, vlastitim snagama može umanjiti i sanirati posljedice njezina djelovanja kako bi šteta bila što manja.

4. Tehničko–tehnološke opasnosti izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu

U skladu s APELL procesom (Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini) postupanje po Planovima zaštite i spašavanja Grada provodi se u svim izvanrednim događajima u


41

kojima pravne osobe ne mogu, postupajući po vlastitim Operativnim planovima, vlastitim kapacitetima riješiti nastali izvanredni događaj unutar postrojenja u kojem se obavlja proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima. Tehničko–tehnološke nesreće sa opasnim tvarima predstavljaju poseban problem jer one zahtijevaju specijalno obučeno ljudstvo, specifičnu opremu i sredstva. Grad u slučaju većih nesreća sa opasnim tvarima ne raspolaže dostatnim vlastitim snagama i opremom, pa bi morao koristiti usluge specijaliziranih tvrtki („Rijeka tank“, „Ekooperativa“) odnosno snage Vatrogasne zajednice IŽ (ako se radi o požaru ili eksploziji). U slučaju da se radi o akcidentima kod prijevoza opasnih tvari koristile bi se i usluge specijaliziranih ekipa distributera („INA“, „Lakmus“ i drugi). Zaštita od nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari provodi se redovnim kontrolama, neposrednom zaštitom od djelovanja opasnih tvari, te otklanjanjem posljedica. Kontrola područja provodi se osmatranjem i obavješćivanjem o nastaloj opasnosti, njezinim praćenjem i uzbunjivanjem stanovništva na ugroženom području. U otklanjanju posljedica ovisno o opsegu ugroze sudjeluje Stožer ZiS, sve vatrogasne, komunalne i zdravstvene snage, postrojbe civilne zaštite i druge pravne osobe specijalizirane za dekontaminaciju ljudi i materijalnih sredstava.

5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija Temeljem analiziranih podataka o kretanju zaraznih bolesti na području Grada u proteklih deset godina može se procijeniti da je stanje zaraznih bolesti povoljno i da nema većih opasnosti od epidemija. Za provedbu mjera zaštite i spašavanja u slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti Grad pored vlastitih snaga i sredstava mora koristiti i usluge Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i Istarskih domova zdravlja, jer postojeće snage i kapaciteti kojima Grad raspolaže nisu dostatni za provedbu složenijih zadaća iz područja epidemioloških i sanitarnih opasnosti. U slučaju nesreća na odlagalištima otpada i asanacije Grad bi uz angažman svih raspoloživih vlastitih snaga mogao provesti mjere zaštite i spašavanja na ovim opasnostima.

4. ZEMLJOVIDI - Prilog 1

Kartografski prikazi priloženi su u posebnom prilogu procjene:

4.1. Pregled područja naročite ugroze na području Grada Pazina 4.2. Infrastrukturni sustavi i mreže 4.2.1. Prometna mreža 4.2.2. Telekomunikacijska i poštanska mreža 4.2.3. Elektroenergetska i plinovodna mreža 4.2.4. Vodnogospodarski sustav - korištenje voda i uređenje vodotoka i voda 4.2.5. Odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganja otpada 4.3. Područja primjene posebnih mjera zaštite 4.4. Sustav središnjih naselja i središta

5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA

5.1. Područje odgovornosti

Grad Pazin jedinica je lokalne samouprave formirana početkom 1993. godine izdvajanjem iz tadašnje Općine Pazin koja je podijeljena na ukupno osam jedinica. Ukupna površina Grada Pazina iznosi 136,5 km² i zauzima 5% površine Istarske županije što ga površinom čini trećom najvećom jedinicom u regiji, odmah iza Grada Buzeta i Općine Lanišće. Grad je smješten približno u središtu najvećeg hrvatskog poluotoka te graniči s ukupno osam gradova, odnosno općina: Gradom Buzetom, Općinom Motovun, Općinom Karojba, Općinom Tinjan, Općinom Sveti Petar u Šumi, Općinom Žminj na jugu te Općinama Gračišće i Cerovlje na istočnoj strani.


42

Grad u svom sastavu ima 18 naselja: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol i Zarečje. Grad je administrativno sjedište Istarske županije i jedinice lokalne samouprave sa statusom velikog grada. Područjem Grada protječe Pazinski potok, odnosno dio vodotoka od utoka potoka Lipa kod Cerovlja pa sve do ponora u samom Pazinu. Od značajnijih pritoka Pazinskog potoka valja spomenuti bujicu Drazej i bujicu Ivoli, čiji je utok reguliran u sklopu gradnje istočnog kraka ceste Istarskog ipsilona. Dolinom Pazinskog potoka prolaze vrlo značajne prometnice koje povezuju sjever i jug Istre, kao i istočnu sa zapadnom obalom Istre. Ponor Pazinčica (poznatiji kao Pazinska jama) predstavlja prirodnu znamenitost i spada među najznačajnije speleološke pojave u Istri. Uz tok potoka ili u neposrednoj blizini nalazi se željeznička pruga Pula-Buzet-Dragonja, istočni krak Istarskog ipsilona kao najznačajnije istarske prometnice (ovo područje preko tunela Učka povezuje sa Rijekom i ostatkom Hrvatske), ali isto tako i mnogo lokalnih cesta koje povezuju brojna sela uz rub doline sa Pazinom kao središtem ili međusobno. Živopisni prirodni krajolik prožima u cijelosti područje Grada. Smješten u središtu istarskog poluotoka Grad se proteže od kraške zaravni na južnom dijelu do brdovitog područja u sjevernom dijelu Grada koje bitno doprinosi prirodnoj raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analizirajući reljefna i geološka obilježja Grada moguće je uočiti postojanje dvaju reljefnih područja. Spomenuti ravnjak u južnom dijelu područja Grada čini tzv. «Crvenu Istru» koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim reljefnim oblicima te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak Grada pripada tzv. «Sivoj Istri» obilježenoj izrazitim strminama, odnosno brežuljcima koji su u sjevernim dijelovima često prožeti vodotocima. Geomorfološke osobine i središnji položaj u Istri utječu na klimatske prilike, tako da su zime u pravilu vlažne, oštrije, povremeno s maglom i dosta oborina, dok su ljeta toplija i sušnija.

Klimatske karakteristike područja te reljefne i geološke osobitosti bitne su odrednice flore i faune Grada. Vegetacija na području Grada obilježena je ponajviše travnjacima te zajednicama šuma hrasta medunca, lužnjaka i graba. Ovakvu strukturu biljnih zajednica prati odgovarajući razvoj i struktura životinjskog svijeta koji u zajedništvu čine istaknuto prirodno obilježje Grada.

Prirodni resursi čine okvir u kojemu se odvijaju sve ljudske djelatnosti te stoga u značajnoj mjeri predodređuju svekoliki razvoj pojedinog područja. Od prirodnih resursa posebice se ističu poljoprivredna zemljišta i šumske površine te krajolici, dok se od sirovinskih izvora ističe prirodni kamen koji se već duže vrijeme gospodarski eksploatira.

Razmjerno velike površine poljoprivrednih zemljišta, kvaliteta tla te njihova velika usitnjenost pogoduju razvoju vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva o čemu treba voditi računa prilikom poduzimanja odgovarajućih razvojnih mjera budući razvoj poljoprivrede osigurava ne samo ostvarenje dohotka stanovništva koje se bavi poljoprivrednom, već i očuvanje ruralnih dijelova Grada, smanjenje pritisaka na Pazin kao jedino urbano naselje te smanjenje depopulacije.

Šumske površine zauzimaju također značajan dio područja Grada, ali unatoč tome gospodarski učinci od gospodarenja šumama nisu osobiti. Ipak, šumske površine neophodno je sagledavati u kontekstu širem od isključivo gospodarskog, budući iste predstavljaju stabilno ekološko uporište u prostoru te značajno doprinose estetici i prepoznatljivosti krajolika. Šumskoj vegetaciji svojstven je i odgovarajući životinjski svijet što pruža mogućnosti organizacije lovnog turizma.

Na području Grada ističu se tri krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa šumskim krajolikom koji se nalazi pretežito na sjevernom dijelu Grada, kultivirani krajolici, koji obuhvaćaju kultivirane šumske i poljoprivredne krajolike, te izgrađeni dijelovi prostora u kojima je mjestimično moguće pronaći elemente tradicijskih ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina naglašena je vrijednost krajolika doline Pazinčice s Pazinskom jamom (spomenik prirode), prirodnog krajolika isušenog korita rijeke Drage te kultivirani krajolik brežuljaka na čijim se vrhovima ističu


43

tradicijska istarska naselja. Među raznolikim prirodnim krajolicima ističe se također brdoviti predio sjevernog dijela Grada prožet nizom potoka. S obzirom na bogatstvo očuvanog krajolika u brdovitim područjima udaljenim od ključnih prometnica i značajnijih naselja uz koje je tipičan ruralni krajolik narušen neodgovarajućom izgradnjom, valorizaciji ovog područja potrebno je pristupiti krajnje oprezno pridržavajući se visokih standarda očuvanja okoliša te planske izgradnje u prostoru.

Na području Grada već se duže vrijeme vadi prirodni kamen što je rezultiralo eksploatacijom kamena na 14 kamenoloma koji su zatvoreni, dok su trenutačno aktivna dva kamenoloma. Kamenolomi, uz eksploatirane boksitne jame, bitno narušavaju krajobraz prostora te predstavljaju prijetnju sigurnosti zbog čega je iste potrebno na odgovarajući način sanirati i zaštititi. Prostorno uređenje Grada utvrđeno je prostornim planom koji je usvojen 2002. godine, a zadnje izmjene i dopune objavljene su u „Službenim novinama Grada Pazina“ broj 21/14. Plan prostornog uređenja Grada izrađen je na temelju sveobuhvatne analize resursa posvećujući pritom posebnu pozornost značajkama prostora i okoliša u cjelini, demografskim obilježjima područja, razmještaju i karakteristikama naselja, smještaju i povezanosti područja sa širom regijom, postojećim gospodarskim objektima i predviđenom gospodarskom razvoju te vrijednostima i specifičnostima prirodnih i kulturnih cjelina kao i specifičnostima raznolikog krajobraza.

5.2. Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada obitavalo je ukupno 8.638 stanovnika, odnosno 4,2% ukupnog stanovništva Istarske županije. U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine Grad ima 589, odnosno 6,38% manje stanovnika. S obzirom na veličinu Grada, gustoća naseljenosti je niža od županijskog prosjeka koji iznosi 73,78 st/km2, te se kreće na razini od 63,28 st/km2. Grad je područje koje je demografski gledano doživjelo u posljednjih pedesetak godina pad broja stanovnika. Tako je 1948. godine na području bivše Općine Pazin živjelo 26.677 stanovnika, prema popisu iz 1953. godine - 25.864 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2011. godine - 17.849 stanovnika. Prema popisu 1971. godine na području Grada Pazina bilo je 6,06% manje stanovnika nego 1948. godine. Razvoj industrije i poticanje urbanizacije ubrzao je rast na 8.889 stanovnika 1981. godine i 9.369 stanovnika 1991. godine. Prema popisu iz 2001. godine broj stanovnika je smanjen na 9.227 stanovnika, a 2011. godine na 8.638 stanovnika. Grafikon broj 6 prikazuje kretanje broja stanovnika Grada Pazina:

Grafikon broj 6: Kretanje broja stanovnika Grada Pazina

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH, Popis stanovništva 2011.


44

Područje Grada obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja pri čemu u najvećem naselju Pazin živi 4.591 stanovnika, odnosno 50,78% svih žitelja Grada. Od preostalih 17 naselja njih šest spada u razred od 50 do 199 stanovnika, dok u svakom od 11 naselja obitava između 200 i 499 stanovnika.

Grafikon broj 7: Broj stanovnika po naseljima

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH, Popis stanovništva 2011.

U tablici broj 16. prikazani su podaci o broju rođenih i umrlih te njihova razlika – prirodni prirast u razdoblju od 1991. do 2013. godine.

Tablica broj 16: Prirodni prirast stanovništva od 1991. do 2013.

Godina Živorođeni Umrli Prirodni prirast 1991. 173 120 53 1992. 145 144 1 1993. 122 101 21 1994. 120 94 26 1995. 106 100 6 1996. 117 88 29 1997. 120 109 11 1998. 98 88 10 1999. 72 103 -31 2000. 95 80 15 2001. 63 83 -20 2002. 82 101 -19 2003. 76 106 -30 2004. 71 90 -19 2005. 84 122 -38 2006. 90 76 14 2007. 76 84 -8 2008. 76 94 -18 2009. 65 76 -11 2010. 74 105 -31 2011. 83 87 -4

234325353

74119

469141

25648

402364

4386409

227426

5851

296

0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500

BeramBertoši

BrajkovićiButonigaGrdoselo

HekiJeženj

KašćergaKršiklaLindarLovrinPazinTrviž

Vela TrabaZabarežani

ZamaskZamaski Dol

Zarečje


45

2012. 72 87 -15 2013. 77 95 -18

Izvor: DZS, Prirodno kretanje stanovništva

Analizom sastavnica prirodnog kretanja stanovništva, odnosno nataliteta i mortaliteta za razdoblje od 1991. do 2013. godine utvrđeno je njihovo smanjenje pri čemu je ono intenzivnije kod nataliteta nego kod mortaliteta. U promatranom razdoblju zabilježen je kontinuirani pozitivni prirodni prirast od 1991. do 1998., dok je u preostalim godinama analize broj umrlih nadmašivao broj živorođenih (izuzev 2000. i 2006. godine). Sastav stanovništva prema dobi ponajviše je posljedica društveno ekonomskih i političkih zbivanja u prošlosti. Starosnu strukturu stanovništva neophodno je razmatrati u kontekstu sagledavanja reproduktivne sposobnosti stanovništva, a ista ima i mnogo šire društvene i gospodarske implikacije. Prosječna starost stanovništva Grada Pazina povećala se u odnosu na popis stanovništva iz 2001. sa 38,4 na 42 godine i nešto je niža od prosjeka županije koji se kreće na razini 43 godine, no ipak prelazi kritičnu vrijednost od 30 godina čime se smatra da je stanovništvo prešlo u proces starenja. Drugi često korišteni pokazatelji starenja poput indeksa starosti stanovništva1 koji iznosi 118,3% i koeficijenta starosti2 - 22,8, također ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva karakterističnu za zemlju u cjelini što jasno ukazuje na negativne trendove prirodnog priraštaja. Tablica broj 17: Kontingenti stanovništva Grada Pazina

Spol Ukupno 0 – 6 godina

0 - 14 godina

0 - 17 godina

0 - 19 godina

Žene u fertilnoj

dobi (15 – 49 godina

Radno sposobno

stanovništvo (15 – 64 godine)

60 i više

godina

65 i više

godina

75 i više

godina

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent starosti

sv. 8.638 516 1.144 1.463 1.665 - 6.085 1.969 1.409 625 42 118,3 22,8m 4.293 275 584 759 853 - 3.118 877 591 235 40,6 102,8 20,4ž 4.345 241 560 704 812 1.968 2.967 1.092 818 390 43,4 134,5 25,1

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. U slijedećim tablicama prikazan je broj stanovnika po naseljima prema dobnim skupinama i detaljnija dobna struktura stanovnika Grada Pazina. Tablica broj 18: Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama po naseljima

0-14 15-64 65+ Naselje Ukupno Broj % Broj % Broj % Beram 234 30 12,8 162 69,2 42 17,9 Bertoši 325 50 15,4 223 68,6 52 16,0 Brajkovići 353 55 15,6 268 75,9 30 8,5 Butoniga 74 9 12,2 49 66,2 16 21,6 Grdoselo 119 11 9,2 80 67,2 28 23,5 Heki 469 69 14,7 326 69,5 74 15,8 Ježenj 141 16 11,3 95 67,4 30 21,3 Kašćerga 256 37 14,5 175 68,4 44 17,2 Kršikla 48 6 12,5 35 72,9 7 14,6 Lindar 402 58 14,4 276 68,7 68 16,9 Lovrin 364 65 17,9 250 68,7 49 13,5 Pazin 4386 519 11,8 3116 71,0 751 17,1 Trviž 409 64 15,6 300 73,3 45 11,0 Vela Traba 227 26 11,5 167 73,5 34 15,0 Zabrežani 426 71 16,7 290 68,1 65 15,3

1 Indeks starenja predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina, a indeks veći od 40 % ukazuje na proces starenja stanovništva. 2 Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, a kad prijeđe 12 % smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.


46

Zamask 58 7 12,1 37 63,8 14 24,1 Zamaski Dol 51 9 17,6 27 52,9 15 29,4 Zarečje 296 42 14,2 209 70,6 45 15,2 Grad Pazin 8638 1144 13,2 6085 70,4 1409 16,3

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. Tablica broj 19: Dobna struktura stanovništva Dobne skupine 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 Broj 371 360 413 521 590 620 658 502 544 663

Udio (%) 4,29 4,17 4,78 6,03 6,83 7,18 7,62 5,81 6,30 7,68Dobne skupine 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više Broj 756 671 560 346 438 277 226 93 22 7Udio (%) 8,75 7,77 6,48 4,01 5,07 3,21 2,62 1,08 0,25 0,08Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. Struktura stanovništva prema spolu na razini Grada ukazuje na blago veći udio ženskog stanovništva (50,30%) koji je karakterističan za Istarsku županiju u cjelini, a prema migracijskim obilježjima ukazuje na činjenicu da nešto više od polovice stanovništva Grada (52,93%) živi u istom naselju od rođenja, dok na doseljeno stanovništvo otpada 47,06% ukupnog stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada evidentirano je 2.964 kućanstava i 2.945 stambenih jedinica. Kućanstva u prosjeku sačinjava 2,91 osoba što je nešto iznad prosjeka Istarske županije koji iznosi 2,62. Većina se odnosi na obiteljska kućanstva – 77,56%, a na neobiteljska – 22,44% koje čine gotovo u cijelosti samačka kućanstva. Što se tiče obiteljskih kućanstava najviše ima onih dvočlanih s udjelom 29,46%, potom četveročlanih s udjelom 28,11% te tročlanih – 25,07%. Podaci o stanovništvu kojemu je potrebna pomoć druge osobe pokazuju da udio osoba koje trebaju pomoć druge osobe u dobi od 70 na više godina iznosi 65,22%, a osoba koje koriste pomoć u istoj dobnoj skupini iznosi 68,20%. Obrazovna struktura stanovništva pokazuje da udio nepismenih osoba Grada Pazina iznosi tek 0,2% i većina ih je starija od 65 godina. Sukladno dostupnim podacima 26,82% stanovništva Grada starog 15 i više godina ima završenu osnovnu školu, a udio osoba sa završenom srednjom školom iznosi 51,65% (gimnazija, trogodišnja i četverogodišnja srednja škola). Udio osoba sa završenim stručnim studijem iznosi 6,97%, dok je udio osoba sa sveučilišnim studijem - 9,97%, a doktorat znanosti ima završeno 0,01% stanovnika. Na slijedećem grafikonu prikazana je obrazovna struktura stanovništva Grada. Grafikon broj 8. Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina prema završenoj školi i spolu

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.


47

Struktura informatičke pismenosti stanovnika Grada pokazuje da je otprilike polovica informatički pismena budući da se 56,63% osoba izjasnilo o znanju obrade teksta, tabličnih izračuna – 49,70%, elektroničku poštu koristi 57,39%, a internet 61,30%. U ukupnom broju stanovnika na području Grada prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine radno aktivno bilo je 4.020 stanovnika ili 53,64%, od toga su 1.713 žene s udjelom od 42,61%. Od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, najviše je umirovljenika – 59,19%, potom učenika ili studenata 21,50% te osoba koje se bave kućanskim poslovima 8,27%. U strukturi ekonomski neaktivnih osoba udio žena iznosi 59,71%. Tablica broj 20: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011.

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Spol Ukupno Zaposleni Svega

Nezaposleni, traže prvo

zaposlenje

Nezaposleni, traže

ponovno zaposlenje

Svega Umirovljenici

Osobe koje se bave

obavezama u

kućanstvu

Učenici ili

studenti

Ostale neaktivne

osobe

Nepoznato

sv. 7.494 3.607 413 49 364 3.470 2.054 287 746 383 4 m 3.709 2.095 212 27 185 1.398 849 14 354 181 4 ž 3.785 1.512 201 22 179 2.072 1.205 273 392 202 -

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U razdoblju od 2004. do 2014. godine povećao se broj nezaposlenih osoba nakon 2008./2009. godine kao posljedica nastupanja ekonomske krize, izuzev nezaposlenih u dobnoj skupini od 45-54 godine čiji je broj istovremeno počeo opadati. Dobno - spolna struktura nezaposlenih pokazuje veći udio žena u svim dobnim skupinama što ih svrstava u ranjive skupine zajedno s invalidima kojih je evidentirano ukupno 8 od 2012. godine nadalje. Slijedeći grafikon prikazuje kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba u razdoblju od 2004.-2014. godine. Grafikon broj 9: Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba

Izvor: HZZ, Statistika on-line * Podaci za 2014. godinu obuhvaćaju razdoblje do srpnja tekuće godine Prema grafikonu vidljivo je smanjenje broja nezaposlenih od 2005. sve do 2009. godine kada se bilježi naglo povećanje. Nakon toga u 2011. godini evidentan je blagi pad, te sve do 2014. godine oscilirajući trend kretanja nezaposlenih osoba.


48

Podaci o broju zaposlenih osoba prema djelatnostima s naznakom postotnog udjela žena prikazani su u slijedećoj tablici: Tablica broj 21: Kretanje zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u 2007.

Djelatnost 2009. % žena 2010. %

žena 2011. % žena 2012. %

žena 2013. % žena

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 102 0,55 93 0,56 87 0,55 81 0,64 36 0,36

B Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00

C Prerađivačka industrija 756 5,07 706 4,27 683 5,06 723 5,50 710 5,33

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 51 0,21 52 0,22 52 0,23 52 0,22 51 0,19

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 89 0,46 87 0,46 84 0,48 90 0,48 89 0,45

F Građevinarstvo 325 0,67 242 0,71 203 0,97 207 1,37 239 0,71

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 594 9,26 598 10,05 572 10,73 549 10,29 536 9,33

H Prijevoz i skladištenje 83 0,52 73 0,43 55 0,55 65 0,80 98 0,74

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 37 0,64 29 0,68 29 0,74 28 0,83 29 0,68

J Informacije i komunikacije 104 1,15 111 0,90 83 1,42 94 1,25 90 1,26

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 71 1,94 79 2,01 84 2,06 82 1,82 80 2,00

L Poslovanje nekretninama 4 0,06 3 0,06 4 0,03 4 0,03 3 0,06

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 105 1,97 139 2,29 150 2,48 117 2,01 86 1,42

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 13 0,21 17 0,25 39 0,10 41 0,10 71 0,29

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 469 9,72 491 9,62 470 10,24 491 9,69 448 9,95

P Obrazovanje 294 7,74 311 7,88 319 7,73 319 7,38 315 8,24

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 105 2,37 113 2,50 99 3,00 90 2,88 89 2,45

R Umjetnost, zabava i rekreacija 56 1,25 56 1,24 59 1,26 61 1,25 59 1,29

S Ostale uslužne djelatnosti 35 0,49 34 0,40 32 0,55 34 0,58 67 1,32

Ukupno 3.293 44,28 3.234 44,53 3.104 48,16 3.128 47,12 3.096 46,09Izvor: DZS, Zaposlenost i plaće

Iz prethodne tablice je vidljivo da je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, trgovini na malo te djelatnostima javne uprave i obrane i obveznog socijalnog osiguranja, međutim njihov broj se smanjio u 2013. u usporedbi s 2012. godinom. Značajnije povećanje ostvareno je u djelatnostima: građevinarstvo – za 15,45%, prijevoz i skladištenje – 50,77%, administrativne, pomoćne i uslužne djelatnosti – za 73,17% te ostalim uslužnim djelatnostima – za 97,06%. Značajnije smanjenje je ostvareno u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – za 55,56%, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima – za 26,50%. Najveći postotak žena u promatranom razdoblju zaposlen je u trgovini na veliko i malo, zatim u javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju, te u obrazovanju.

5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš

a) Materijalna dobra

Na području Grada nalazi se ili se pak planira graditi više objekata kritične infrastrukture koji imaju određeni značaj za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju: 1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Grada jesu:

a) auto-cesta A8 (Čvorište Kanfanar – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji), b) državna cesta D 48 (Baderna-Pazin) i D 64 (Pazin-Podpićan-Vozilići), c) željeznička pruga II reda Pula-Pazin-Lupoglav (postojeća), d) poštanski centar Pazin (postojeći), e) tranzitna centrala Pazin (postojeća),


49

f) međunarodni i magistralni TK kabeli: Rijeka-Pazin-Umag (Italija), Pula-Pazin, Pazin-Labin- Cres,

g) akumulacija Butoniga s vodozahvatom i uređajem za pročišćavanje (postojeće), h) oteretni kanal Butoniga, i) Pazinski potok, j) transformatorsko i rasklopno postrojenje: TS Pazin (400/110) (potencijalno), k) prijenosni dalekovodi 400 kV: Melina-Pazin (potencijalni), Pazin-Guran (potencijalni),

2) Građevine od važnosti za Županiju:

a) Nerazvrstana cesta Pazin-Cerovlje-Boljun-Vranja-Tunel Učka (postojeća), b) Nerazvrstana cesta Podberam-Karojba-Motovun-Livade (postojeća i djelomično nova) c) Nerazvrstana cesta Trviž-Kašćerga (postojeća) d) Željeznička pruge od značaja za regionalni promet R101 (I 102) (Podgorje) – Državna granica

– Buzet – Pazin – Pula (postojeća), e) Distribucijski dalekovod 110 kV: TE Plomin-Pazin 1 (postojeći), TE Plomin – Pazin 2

(postojeći), Pazin-Butoniga-Buzet (postojeći), f) Transformatorska stanica 110/20 kV Pazin (postojeća), g) Vodoopskrbni sustav Butoniga sa pripadajućim mrežama i uređajima, h) regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama 2. reda i) Građevine sustava odvodnje koje osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više

od 2000 ES, s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, j) Građevine plinoopskrbe: plinovod radnog tlaka 24/50 bara Rovinj – Žminj – Pazin (novi) i

MRS Pazin (novi), k) Građevine za postupanje s otpadom: transfer stanica Ciburi-Pazin (na lokacijama saniranih

postojećih odlagališta otpada), l) planirana eksploatacijska polja: Zamask-1, Zamask-2, Čiže, asfaltna baza, Mečari i Šajini, m) srednje škole: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile i Pazinski kolegij - Klasična

gimnazija u Pazinu (postojeće), Učenički dom, n) Veleučilište u Rijeci – odsjek Pazin: Stručni studij Poduzetništvo (postojeće), o) Etnografski muzej Istre u Pazinu, p) Državni arhiv u Pazinu, q) Dom zdravlja u Pazinu, r) Zavod za javno zdravstvo u Pazinu, s) Dom za starije i nemoćne osobe u Pazinu (planirani), t) Kompleks zgrada Županijskog sjedišta (rekonstrukcija i dogradnja zgrade ,,Kino Mirna'' i

Osnovne glazbene škole u ul. Narodnog doma u Pazinu). u) Društveni centar Veli Jože, v) Školsko gradska sportska dvorana Pazin (nova), z) Spomen dom sjedinjenja i slobode u Pazinu (postojeći).

3) Građevine od važnosti za Grad:

a) županijske ceste – sve b) lokalne ceste – sve c) TS Pazinka 35/10/04 d) TS 35/10 Pazin e) TS 10/04 (Centar, Vrtić, SŠC, Kamen 1-3, Dršćevka, St. Pazin 1 i 2, Buraj, Istra, Spomen

dom, Loke, Željeznička stanica, Vrtlišće, Trikotaža, Stancija Pataj) f) Spremišta pitke vode Ladavci, Stari Pazin, Pilošćak, Monte Blaž (Jureši) Kanuš, Gortanov

brijeg, Zarečje, Velanov brijeg g) Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin h) Dječji vrtić „Olga Ban“ i) Muzej Grada Pazina, Kaštel, Kuća Rapicio j) Pučko otvoreno učilište sa knjižnicom k) Crkve: Sv. Nikola ( Pazin), Sv. Juraj (St. Pazin), Sv. Ivan (Zabreženi), Sv. Lucija (Heki) Sv.


50

Martini Majka Božja na Škriljinah (Beram), Sv. Marije (Trviž), Gospe Snježne i Sv. Marka (Kašćerga, Ime Marijino (Grdoselo), Sv. Križa (Tončići), Sv. Kuzme i Damjana (Kršikla), Majke Božje (Zarečje)

l) Franjevački samostan u Pazinu m) Zaštićeni krajolik Pazinska jama n) skladište Istracommerce, pekare Arena, Reginex, Mikom i Fabrispek, supermarketi

Plodine, Konzum i Lidl. Na području Grada ima 5463 ha obradivih poljoprivrednih površina koje je moguće razvrstati u dva dijela. Prvi dio odnosi se na poljoprivredne površine u širim predjelima naselja. Ove površine koriste se za poljoprivrednu proizvodnju te obuhvaćaju pretežno središnji i južni predio Grada. Drugi dio poljoprivrednih površina odnosi se na manje nastanjene prostore na kojem poljoprivredna proizvodnja nije naglašena, već iste većinom tvore prirodni krajolik svojstven sjevernom dijelu Grada Pazina. Razmjerno velike površine poljoprivrednih zemljišta, kvaliteta tla te njihova velika usitnjenost pogoduju razvoju vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva. Šumske površine zauzimaju također značajan dio područja Grada Pazina, ali unatoč tome gospodarski učinci od gospodarenja šumama nisu osobiti. Ipak, šumske površine neophodno je sagledavati u kontekstu širem od isključivo gospodarskog, budući iste predstavljaju stabilno ekološko uporište u prostoru te značajno doprinose estetici i prepoznatljivosti krajolika. Na području Grada locirani su i razni objekti za uzgoj životinja, pogoni za proizvodnju i skladištenje hrane kao što su:

1) objekti vezani za uzgoj životinja: − farma Katun Trviški II − farma Ruhci − farma Šurani I i II − farma Ježenj

2) pogoni za proizvodnju hrane: − mješaonica i silos stočne hrane - Puris u stečaju − Pisinium, (suhomesnati proizvodi)

Na području Grada nalaze se i razna industrijska postrojenja i drugi gospodarski objekti:

1) Veći proizvodni objekti:

− ARIŠ - PIN – industrija namještaja, u naselju − Istraplastika – proizvodnja plastične ambalaže, skladišta - u naselju − Kamen – pilana, građevni kamen - u naselju − Ceste d.o.o. Pula, asfaltna baza - kamenolom, lomljeni kamen/pijesak - u blizini naselja − Poduzetnička zona Ciburi I - u blizini naselja − Poduzetnička zona Ciburi II - van naselja − Poduzetnička zona Pazinka I - u blizini naselja − Poduzetnička zona Pazinka II - u blizini naselja − Poduzetnička zona Podberam - u blizini naselja − Poduzetnička zona Lešće - u blizini naselja − Zona Katun Trviški - proizvodni pogoni - u naselju .

2) Ostali veći gospodarski objekti:

− Skladište i prodavaonice Istracommerce - u naselju − Supermarket Lidl - u naselju − Skladište i market Konzum - u naselju


51

− Supermarket Plodine – u blizini naselja − Komunalno poduzeće Usluga d.o.o. - u blizini naselja − Građevinsko poduzeće Vladimir Gortan d.d. - u naselju.

Na području Grada Pazina nalaze se slijedeći objekti u kojima stalno ili povremeno boravi veći broj osoba (dječji vrtić, škole, sportski objekti, bolnica, đački dom, kulturno-umjetnički objekti): Tablica broj 22 – Pregled objekata u kojima boravi veći broj osoba Rb OBJEKT ADRESA KAPACITET

1. Dječji vrtić „OLGA BAN“ Prolaz Otokara Keršovanija 1 Družbe Sv. Ćirila i Metoda 1

240 80

2. Osnovna škola V. Nazora Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 9 700 3. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Šetalište Pazinske gimnazije 11 500

4. Pazinski kolegij - klasična gimnazija - sportska dvorana

Jurja Dobrile 6 250 700

5. Veleučilište Rijeka – Stručni studij Pazin 154. brigade hrvatske vojske b.b. 250

6. Pučko otvoreno učilište - Spomen dom - Kino

Šetalište Pazinske gimnazije 1

Narodnog doma 2

900 100

7. Boćarska dvorana Trg pod lipom 1 500 8. Gradsko-školska sportska dvorana Ulica Tugomila Ujčića, prof. 2 800 9. Gradski stadion Šetalište Pazinske gimnazije 1.000 10. Disco club Kukuriku Šime Kurelića 400 11. Supermarket Plodine Industrijska zona Pazinka II 400 12. Lidl trgovina 43. istarske divizije 11a 200 13. Motel Lovac Šime Kurelića 4 220 14. Istracommerc - diskont Stareh kostanji 1 150 15. Market Konzum Muntriljska 1a 120 16. Dom zdravlja Jurja Dobrile 1 100 17. Muzej Grada Pazina – Etn. muzej Istre Trg istarskog razvoda 1 150

Ukupni smještajni kapaciteti na području Grada (hoteli, sportske dvorane, predškolski i školski objekti, učenički dom, društveni centar) bili bi dovoljni za zbrinjavanje oko 1200 ugroženih osoba, dok kapaciteti za pripremu hrane iznose približno 2400 obroka. U Gradu djeluje i jedna zdravstvena ustanova, odnosno Istarski domovi zdravlja - ispostava Pazin s ordinacijama i 50-ak medicinskih djelatnika, te stacionarom sa 20 ležajeva. Područje Grada Pazina vodonosno je područje u čijem se sjevernom dijelu nalazi retencija za vodoopskrbu „Butoniga“ – akumulacijsko jezero od strateškog vodoopskrbnog značaja za Istarsku županiju u cjelini. Akumulacija Butoniga smještena je na istoimenoj glavnoj lijevoobalnoj pritoci Mirne, neposredno nizvodno od mjesta gdje se sastaju njezina tri glavna bujična ogranka: Butoniga, Dragućki i Račički potok. Slijev se proteže na nadmorskim visinama između 40 i 500 m nadmorske visine. Površina slijeva do pregradnog profila iznosi 73 km, a površina vodnog lica akumulacije pri normalnom usporu 2,45 km˛. Obujam izgrađene akumulacije do kote praga preljeva (41.00 m.n.m.) iznosi 19,7 * 106 mł, od čega na mrtvi prostor za prihvat nanosa otpada 2,2 * 106 mł.


52

Grad Pazin vodu dobiva iz vodovodnog sustava iz Akumulacije „Butoniga“. Voda se cjevovodom preko rezervoara Monte Blaž (2.000 m³) doprema do vodosprema:

1. Stari Pazin (375 m nadmorske visine) - 1.300 m³ 2. Pazinka (315 m nadmorske visine) - 2.000 m³ 3. Velanov brijeg (474 m nadmorske visine) - 600 m³ 4. Rogovići“ (425 m nadmorske visine) - 600 m³ 5. Prekidna komora Drazej - 150 m³.

Na području Grada nalaze se dva skloništa osnovne zaštite kapaciteta po 250 sklonišnih mjesta, i to jedno u poduzetničkoj zoni Pazinka I (Reginex) i jedno u ulici Šetalište Pazinske gimnazije 10.

b) Kulturna dobra i okoliš

Na području Grada Pazina upisom u Registar zaštićena su sljedeća kulturna dobra: − povijesne cjeline: Pazin, Beram, Lindar, Trviž − građevinski sklopovi: Franjevački samostan i crkva, Pazin − povijesne građevine, crkve i kapele: župna crkva sv. Martina i crkva sv. Marije na

Škriljinah-Beram, crkva sv. Križa-Butoniga, crkva sv. Katarine-Lindar, župna crkva sv. Nikole-Pazin

− vojne građevine: Kaštel Pazin − memorijalna područja i obilježja: spomenik V. Gortanu, rodna kuća V. Gortana-Beram,

zgrada Narodnog sveučilišta-Pazin.

Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, u 2014. godini predloženo je za pokretanje postupka upisa u Registar nepokretnih kulturnih dobara:

− povijesne cjeline: Grdoselo, Kašćerga, Kršikla (Kišići), Mišoni, Vela Traba − građevinski sklopovi: stambeno gospodarski sklop Camus (Gortanov) brijeg, Pazin − povijesne građevine, crkve i kapele: župna crkva Gospe od zdravlja u Grdoselu, crkva sv.

Martina, crkva sv. Sebastijana i crkva sv. Mohora i Fortunata u Lindaru, crkva sv. Petra u Trvižu, crkva sv. Mihovila i crkva sv. Marije Magdalene u Zamasku, crkva sv. Marije u Zarečju

− vojne građevine: kaštel Zelengrad u Grdoselu − memorijala područja i obilježja: groblje Beram, Butoniga, Grdoselo, Kaščerga, Lindar,

Pazin − arheološki lokaliteti: gradina, nekropola u Bermu, kaštel Castelverde u Grdoselu, kaštel i

naselje Lindar, kaštel i naselje Pazin, crkva sv. Jurja u Starom Pazinu − krajolik ili njegov dio: padine brda akropolskih naselja: Beram, Lindar, Trviž; padine i

dolina Butonige. Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Pazina zabilježena su i nepokretna kulturna dobra lokalnoga značaja koja se štite odredbama i mjerama PPU-a. To su:

− povijesne građevine, − crkve i kapele: ž. crkva sv. Marka i crkva Gospe od Snijega-Kaščerga, ž. crkva sv. Kuzme

i Damjana Kršikla, crkva sv. Ivana i Pavla-Opatija, crkva sv. Lucije-Heki, crkva sv. Ivana i Pavla-Šajini, crkva Gospe od Krunice- Trviž, crkva sv. Antuna Opata – Slavčići

− kapelice poklonci: kapelica poklonac Boljki, Čubanići, Dorčići, Funčići, Gabrijelčići, Heki, Kaščergani, Katun Lindarski, Lindar, Katun Trviški, Munci, Šajini, Tomašići, Trviž, Zarečje

− građevine javne namjene: stara škola Čerišnjevica, Heki, Grdoselo, Zabrežani − komunalne i industrijske građevine: stara trafostanica u Bermu, zgrada željezničke postaje

Pazin


53

− građevine niskogradnje: željeznički nadvožnjak Pazin i most Stari Pazin − arheološki lokaliteti: crkva sv. Križa-Butoniga, crkva sv. Jakova i groblje u Grdoselu, brdo

Padova u Kaščergi, crkva u Kršikli, lokaliteti Gradišće, Opatija, Pod Gradine, sv. Kirin-Zamask

− krajolik ili njegov dio: padina Starog Pazina, dolina Pazinčice i pazinsko polje, Beramska vala, Grdoselska vala, padine oko Zamaska prema Motovunu.

5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura

a) Cestovna infrastruktura

Grad zauzima središnji položaj na području Istarske županije jer kroz njega prolaze prometni pravci (komunikacije) koji spajaju industrijske centre odnosno veće gradove u županiji (prometnice Pula - Pazin - Rijeka, Rovinj - Pazin - Rijeka, Poreč - Pazin - Rijeka). Posebno je značajna prometnica Istarski ipsilon koja povezuje Grad sa Pulom i Rijekom, te ostalim gradovima Republike Hrvatske. Preko područja Grada prolaze cestovne prometnice državnog, županijskog i lokalnog značaja. Popis tih prometnica sa svojim dužinama prikazan je u slijedećoj tabeli. Sukladno Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 94/14.), na području Grada Pazina nalaze se slijedeće ceste po vrstama:

1. Autoceste Oznaka autoceste OPIS CESTE DULJINA

(km)

A 8 Čvorište Kanfanar (A9)– Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7) 64,0

2. Državne ceste

Oznaka državne ceste OPIS CESTE DULJINA

(km)DC 64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66) 26,9DC 48 Baderna (D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8) 19,1 UKUPNO: 46,0

3. Županijske ceste Oznaka županijske ceste OPIS CESTE DULJINA

(km)ŽC 5046 A.G. Grada Pazina – Cerovlje – Paz – Boljun (D500) 15,7ŽC 5076 A.G. Grada Pazina – Sv. Petar u Šumi – Kanfanar (Ž5077) 8,9ŽC 5190 A.G. Grada Pazina – Žminj – Svetvinčenat – Vodnjan (D21) 25,3 UKUPNO: 49,9

4. Lokalne ceste Oznaka lokalne ceste OPIS CESTE DULJINA

(km)

LC 50108 A.G. Grada Pazina – Bazgalji – A.G. Grada Pazina – Žminj (Ž5077) 6,4

LC 50109 A.G. Grada Pazina – Mandalenčići – Jakačići – Salamunišće (L50112) 7,6

LC 50110 D64 – Mandalenčići (L50109) 2,9LC 50111 A.G. Grada Pazin – Ž5079 1,4 UKUPNO: 18,3


54

4. Nerazvrstane ceste - ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), a na temelju članka 98. stavka 1. podstavka 1. Zakona o cestama jesu nerazvrstane ceste: Broj ceste Opis ceste na području Grada PAZINA Duljina ceste na

području Grada (km) 500700 Brig (skretanje Žudići – nerazvrstana cesta) – Kičer (D48) 3,77504400 Katun Trviški (Ž5007) – Kašćerga (L50056) 6,59504500 Brajkovići – Katun Trviški (Ž5007) 0,82

Drazej 0,10Miroslava Bulešića 0,20Hrvatskog narodnog preporoda 0,09Dubravica 1,65

504600

Gabrijelski brijeg 2,15507600 Dobrili (Ž5190) – Boljki 2,06507800 Lindar – Pod Ograd (D64) 1,22519000 Rogovići (A9) – Jurići 7,98500560 Zamask – Kašćerga 4,56500710 Ukotići – Kašćerga 3,79

Kršikla – Šajkovići 0,95500740 Lakota 9,63500750 Grdoselo – Podberam – Lovrin 13,84500760 Podberam – Beram 0,86

Rijavac 0,65Soline 0,36Joakima Rakovca 0,18500770

Jurja Dobrile 0,12500780 Zerečje 1,95500970 Ježenj – Rogovići 5,41

Zagrebačka 0,70501050 Bertoši 2,27501060 Munci – Heki – Žbrlini 3,05

Lindar – Bazgalji 1,56501080 Boljčići – GorenjiTankovići 1,89501090 D64 – Mandalenčići – Salamunišće 0,74501110 Zabrežani – Katun lindarski – Jašići 3,00

D48 (GortanovBreg) 0,62501900 Šime Kurelića 0,86 UKUPNO: 83,61

Na navedenim prometnicama nalazi se i nekoliko vijadukata i cestovnih mostova:

1. vijadukti: − Mečari - 360 m − Dražej - 434 m − Pazin - 160 m − Ivoli - 25 m − Rogovići - 25 m

2. cestovni mostovi: − Rijavac (Sveti Jožef) - 36 m − Rijavac (Dušani) - 24 m


55

− Most preko Pazinske jame ( Pješački ) - 100 m − Dubravica - 14 m

b) željeznička infrastruktura

Po svom prometnom položaju Grad je željezničkom prugom Pula - Pazin - Lupoglav - Pazin (DG) duljine 81,14 km povezan sa srednjeeuropskim zemljama, posebno sa Slovenijom i Italijom. Ukupna dužina željezničke pruge koja prolazi kroz područje Grada iznosi 20 km, gdje se nalazi i nekoliko željezničkih mostova i to:

− Dubravica - 12 m − Istraplastika - 12 m − Stari Pazin - 15 m − Zaobilaznica - 17 m

c) telekomunikacijski sustavi

Javna telefonska mreža sastoji se načelno od dvije mreže: analogne komutacijske mreže (PSTN - Public Switching Telephone Network) i novije digitalne mreža s integriranim uslugama (ISDN-Integrated Services Digital Network). Jedna i druga mreža koriste istu telefonsku mrežu, telefonske uređaje i komunikacijske sustave, ali omogućuju različiti nivo usluga. Korisnicima PSTN mreže pruža se mogućnost analognog povezivanja s korisnicima širom svijeta te uzak spektar usluga. ISDN korisnicima se pruža mogućnost korištenja širokog spektra usluga te digitalni prijenos podataka (data), slike (videotelefonija i videokonferencija) i govora. Područje Grada u potpunosti je pokriveno fiksnom telefonskom mrežom preko automatskih telefonskih centrala – Pazin, Heki, Kašćerga, Katun Trviški, Kršikla, Lindar i Šajkovići. Većim dijelom telekomunikacijska mreža bazirana je na digitalnoj tehnologiji. Digitalne mreže davatelja usluga mobilne GSM telefonije (VIP - 091, HT - 098 i 099, te Tele2 – 095) pokrivaju također cjelokupno područje Grada Pazina. Sustav radio veza postoji u okviru JVP Pazin, Policijske postaje Pazin, HEP-a, Istarskog vodovoda i Hitne medicinske pomoći, ali ovi sustavi nisu međusobno kompatibilni (rade na različitim frekvencijskim područjima), te nije moguće jednom radijskom postajom osigurati komunikaciju na svim frekvencijama.

d) energetski sustavi

Područje Grada Pazina napaja se električnom energijom iz trafostanice 110/35/10(20) kV Pazin. Navedena trafostanica je takvog kapaciteta da osigurava potrebe za električnom energijom Grada Pazina i temelj je distribucijske mreže električne energije Grada koja se sastoji od niza manjih gradskih i seoskih trafostanica 10/0,4 kV. Kroz područje Grada Pazina prolaze vodovi 110 kV koji povezuju TS 110/35/10 kV Pazin sa TE Plomin, TS 110/10 kV Butoniga, TS 110/35/20 kV Poreč i TS 110/20 kV Tupljak. Postojeća distributivna mreža danas zadovoljava s kvalitetom (uz manje interpolacije trafostanica 10(20)/0,4 kV) i sigurnošću u napajanju potrošača električnom energijom na području Grada Pazina. Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđeno je da se postojeći 10 kV naponski nivo zamijeni sa 20 kV naponskim nivoom. Na taj način će se udvostručiti prijenosna moć postojećih vodova i poboljšati kvaliteta kod udaljenih potrošača. Potrebe sadašnjih potrošača električne energije predviđenim planom porasta potrošnje (povećanje snage industrijskih postrojenja, povećanje broja stanovnika i sl.) osigurati će se iz postojeće mreže interpolacijom TS 10(20)/0,4 kV s pripadajućim 10(20) kV vodom i NN mrežom. Za buduće (nove) potrošače električne energije predviđene planom, biti će potrebno izgraditi nova elektroenergetska postrojenja tj. TS 10(20)/0,4 kV s pripadajućim 10(20) kV vodom i NN mrežom.


56

Širine zaštitnih pojaseva utvrđene su prema posebnim propisima Elektroprivrede: 35 kV dalekovodi imaju pojas od 12 m, 20 kV dalekovodi 10 m, kao i današnji 10 kV jer se isti planiraju preinačiti u 20 kV. Pri odabiru mjesta za trafostanice treba voditi računa o tome da u budućnosti ne predstavljaju ograničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih građevina.

6. ZAKONSKA REGULATIVA I IZVORI PODATAKA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI

1. Zakon o zaštiti i spašavanju (N.N. broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.) 2. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.N. broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.,

55/12. i 80/13.) 3. Zakon o policiji (N.N. broj 34/11. i 130/12.) 4. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (N.N.

broj 30/14. i 67/14. ) 5. Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za

uzbunjivanje (N.N. broj 111/07.) 6. Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (N.N. broj

40/08. i 44/08.) 7. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (N.N. broj 29/83., 36/85. i 42/86. ) 8. Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list broj 55/83. ) preuzet Zakonom o

standardizaciji (N.N. broj 53/91.) 9. Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i

drugi zaštitni objekti (N.N. broj 2/91.) 10. Pravilnik opostupku uzbunjivanja stanovništva (N.N. broj 47/06.) 11. Prostorni plan uređenja Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 19/02., 25/02-

ispravak, 26/09., 2/10.-pročišćeni tekst i 21/14.) 12. Izvješće o stanju u prostoru Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 11/14.) 13. Plan gospodarenja otpadom na odlagalištu „Jelinčići V“ Pazin – IPZ Uniprojekt TERRA,

Zagreb 14. DUZS – PU PAZIN – podaci o potresima s kartama, podaci o opasnim tvarima, podaci o

snagama za zaštitu i spašavanje 15. Državni zavod za statistiku – podaci o stanovništvu 16. Državni hidrometeorološki zavod – podaci o meteorološkoj podlozi 17. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije – podaci o epidemiološkim i sanitarnim

opasnostima 18. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 22 – Područje malih slivova Mirna-

Dragonja i Raša-Boljunčica, Hrvatske vode, Zagreb (KLASA: 355-02/14-06/8; URBROJ: 374-1-01-14-22 od 14.03.14.)

19. Pravne osobe u zaštiti i spašavanju – podaci o djelatnicima i opremi 20. Upravni odjeli Grada - svi raspoloživi podaci iz djelokruga rada upravnih odjela.

7. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA - Prilog 2

KLASA: 810-01/14-01/06 URBROJ: 2163/01-03-02-15-13 Pazin, 24. ožujka 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA

Predsjednik Gradskog vijeća

Boris Demark, prof.

- Nacrt

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD PAZIN

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Pazina

Prilog 2.

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

GRADA PAZINA (Izvadak za prostorno planiranje i gradnju)

Pazin, studeni 2014.

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA GRADA PAZINA

1

SADRŽAJ 1. UVOD ....................................................................................................................................................2 2. POPLAVA I PROLOM HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA.........................................................2 3. POTRES ................................................................................................................................................3 4. OPASNOSTI OD PRIRODNIH UZROKA...........................................................................................4

4.1. Suša i toplinski val........................................................................................................................4 4.2. Olujno nevrijeme i jak vjetar ..........................................................................................................4 4.3. Klizišta ............................................................................................................................................5 4.4. Tuča, snježne oborine i poledica......................................................................................................5

5. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM (I DRUGIM) OBJEKTIMA.......................................................................................5 6. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA ...................................................................................6 7. UZBUNJIVANJE STANOVNIŠTVA.................................................................................................7 8. EVAKUACIJA......................................................................................................................................7 9. SKLANJANJE STANOVNIŠTVA ......................................................................................................8 10. MJERE POSEBNE ZAŠTITE U PLANIRANJU PROSTORA ..........................................................9 11. Z A K L J U Č A K ............................................................................................................................10


2

1. UVOD Temeljem Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za područje Grada Pazina, sukladno članku 6. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja („Narodne novine” broj 30/14. i 67/14.) donosi se izvadak iz Procjene kao privitak dokumentima prostornog planiranja i gradnje, a koji se odnosi na zahtjeve za provedbu mjera i zahvata u području zaštite i spašavanja.

Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na području Grada Pazina (u nastavku teksta: Grad) razrađene prema mogućim opasnostima koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.

Planirane mjere i zahvati trebaju se ugraditi u prostorne planove uređenja Grada (PPU, GUP, UPU, DPU) kako bi se tijekom uređenja prostora i gradnje objekata izbjegle mogućnosti nastanka opasnosti, odnosno posljedica njihova djelovanja svele na najmanju moguću mjeru.

Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u području prostornog planiranja i gradnje provode se sukladno odredbama: Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine” broj 174/04., 79/07. i 38/09. i 127/10.); Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine” broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.); Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva („Narodne novine” broj 47/06.); Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine” broj 29/83., 36/85., i 42/86.); Zakona o policiji („Narodne novine” broj 34/11. i 130/12.); Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (S.l. 55/83. - preuzet Zakonom o standardizaciji - „Narodne novine” broj 53/91.) i Pravilnika o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti („Narodne novine” broj 2/9.1).

Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin je sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o prostornom uređenju i gradnji izdao Suglasnost (KLASA:350-02/14-02/01; URBROJ:543-10-01-14-22 od 28.03.2014.) o poštivanju zahtjeva zaštite od prirodnih i drugih nesreća u Nacrtu konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pazina čime su zadovoljeni uvjeti članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji:

1. Obrađeno je područje zaštite o poplave, potresa, ostalih prirodnih uzroka (suša i toplinski val, olujno nevrijeme i jak vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine i poledica) i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih nesreća u gospodarskim objektima.

2. Obrađeno je javno i unutarnje uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija te sklanjanje stanovnika).

Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pazina donijelo je Gradsko vijeće na sjednici od 24.07.2014. godine, a objavljene su u Službenim novinama Grada Pazina broj 21/14. 2. POPLAVA I PROLOM HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA Iz Procjene ugroženosti evidentno je kako za Grad postoji opasnost od određenih ugroza od poplava u području uz vodotok Pazinskog potoka i to u prostoru između mosta Barake pa do poniranja potoka u grotlo Pazinske jame. Najugroženiji su dijelovi nizvodno od mosta Dušani gdje u području naselja Soline (Rijavac) može stradati 7-8 obiteljskih kuća, prostori bivše farme „Loke“, bivši vojni kompleks „Loke“ te most Sv. Jožefa.

Dio jezera Butoniga nalazi se također na području Grada, ali bi u slučaju pucanja istoimene brane na području Grada moglo biti ugroženo svega nešto malo zemljišnih površina (uglavnom šikare) u području Zamaskog dola.


Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu s Zakonom o vodama te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava.


3

Na području Grada Pazina bujični vodotoci pripadaju Slivu Mirne (podsliv Butonige), slivu Pazinskog potoka, slivu bujice Čipri te slivu ponornice Brestovac. Vodotocima prvog reda pripadaju Pazinski potok te Oteretni kanal Butoniga.

Na području Grada nalazi se i akumulacija Butoniga s kotom preljeva 41,00 metar nad morem i kotom krune brane 44,70 metara nad morem.

Za vodotoke 1. reda i akumulaciju Butoniga obrana od poplava definirana je Državnim planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava - Sektor E - Sjeverni Jadran, branjeno područje 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – mali sliv „Mirna – Dragonja“, a za ostale vode „Planom obrane od poplava na vodama 2. reda Županije Istarske“.

Poplave izazvane nedovoljnim kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor i do sada je zabilježena maksimalna kota od 235,90 mnm, dok se poplave uz vodotoke javljaju kod pojava protoka iznad kapaciteta uređenih ili neuređenih vodotoka. Na kartografskom prikazu - listu 3b: Područja posebnih ograničenja u korištenju označena su poplavna područja na području Grada Pazina.

Uz sve vodotoke 1. i 2. reda PPU-om Grada Pazina predviđen je prostor slobodan od svake gradnje sa zakonom propisanim inundacijskim pojasevima.

Prostornim planovima nižih razina treba zabraniti gradnju svih građevina (osim onih koje su namijenjene vodozaštitnom sustavu) uz Pazinski potok, a u području širine i visine vodnog vala.

Alternativni pravac Pazinka - Rijavac mora biti stalno prohodan i osposobljen za promet motornih vozila. Trasu sjeverne zaobilaznice Grada treba projektirati na način da bude zaštićena od poplave i u slučaju najvećeg vodostaja Pazinčice.

Treba zabraniti gradnju nizvodno od jezera Butoniga.“

3. POTRES

Prema seizmološkoj karti za povratni period od 500 godina područje Grada može biti, u najgorem slučaju, ugroženo potresom do VIIº MCS skale, ali najvjerojatnija mogućnost potresa je do VIº MCS skale.

Najveći dio objekata spada u građevine III. grupe (zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne građevine i dobro građene drvene građevine), a nešto manji dio u građevine II. grupe (zgrade od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom). Najmanje ima objekata koji spadaju u građevine I. grupe (zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene i nabijene gline), a koncentrirani su najvećim dijelom u starom dijelu Grada (Buraj), te nešto u ruralnim sredinama (Kašćerga, Trviž, Beram i Lindar) kao pojedinačne građevine.

Mostovi i vijadukti su uglavnom armirano-betonske konstrukcije, kao i najveći broj gospodarskih objekata. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

PPU-om Grada Pazina utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje Grada Pazina pripada zoni jačine 7° MCS.

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i potojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje odobrenja za gradnju treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavanju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta.


4

Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske-protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između građevina kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja.

4. OPASNOSTI OD PRIRODNIH UZROKA

4.1. Suša i toplinski val

Obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a karakterizira ih

povremeno veoma topli ljetni period sa malim količinama padalina, mogu se očekivati suše i na području Grada. Procjena ukazuje da su moguće štete od suše jače izražene na području Grada koji ulazi u dio tzv. „crvene Istre“ (područje naselja Sarčije, Heki, Ježenj, Guštini, Trošti, Zabrežani) gdje je količina padalina i koncentracija vodotoka puno manja nego li je to primjerice na području tzv. „sive Istre“ (sjeverni i sjeveroistočni dio područja Grada).

Zahvaljujući izgradnji akumulacije Butoniga snabdijevanje pitkom vodom cijele Pazinštine, pa i šire nije upitno, ali suša može nanijeti veće štete na poljoprivrednim kulturama te na lovno-gospodarskoj osnovi.


Izgradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan građevnih područja utvrđenih PPU-om, odvijat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno nadležne tvrtke za vodoopskrbu.

Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina postoji vodovodna mreža, opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama, a u protivnom obvezna je izgradnja cisterni.

Postojeći lokalni izvori moraju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati. Naprave koje služe za opskrbu vodom moraju biti izgrađene i održavane prema postojećim propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode, smještene uzvodno od mogućih zagađivača kao što su: fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i slično.

Na području Grada Pazina moguć je smještaj mini akumulacija kapaciteta do 1.000 000 m³ vode. Točna lokacija mini akumulacija odrediti će se projektom navodnjavanja nakon izrade detaljnijih podloga (hidro-geoloških, hidroloških i pedoloških studija i podataka istražnih radova) te uz izradu studijske i projektne dokumentacije, odnosno uz obaveznu izradu svih Zakonom određenih studija i pratećih dokumenata.

Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u ruralnim sredinama nastaviti sa započetom praksom izgradnje hidrantske mreže.

Prostornim planovima, zahvatima u prostoru i uvjetima građenja obvezati sve investitore na obvezno priključenje na sustav javne vodovodne mreže.

Na sušom ugroženom području Grada treba predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač.

4.2. Olujno nevrijeme i jak vjetar

Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na području Grada su rijetkost, ali bi u slučaju njihovog nastanka moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja građevinskih objekata poglavito u poduzetničkoj zoni Ciburi I. Veliku štetu moglo bi pretrpjeti i oko 20-ak plastenika (povrtlarske kulture) u okolici mjesta Zarečja i naselja Dubravica kao i nasadi voćnjaka i vinograda na cijelom području Grada. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Proizvodnju u plastenicima i staklenicima potrebno je dokumentima prostornog uređenja predvidjeti na prostorima Grada manje ugroženim od vjetra.


5

Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica potrebno je prilagoditi jačini vjetra, poštujući proračune ali i iskustva povjesne arhhitekture na ovim prostorima.

Kod hortikulturnog uređenja prostora i objekata treba birati autohtono bilje dubljeg korijena i otpornog na vjetar.

4.3. Klizišta Postoji mogućnost nastanka klizišta i to na dionicama županijskih cesta: Zarečje-Grdoselo-Čerišnjevica, Zarečje-Kršikla, Kašćerga-Zamask, Kašćerga-Jukani, Kašćerga-Ukotići, Zamask.-Zamaski dol, te državnoj cesti Pazin-Lindar (Drazej). Širina klizišta je u pravilu do 10 metara, a dužina do 50 metara, a javljaju se uslijed veće količine oborina kao posljedica nedovoljnje i nestručne odvodnje i drenaže. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Na područjima sa potencijalno mogućim klizištima treba zabraniti gradnju objekata, osim objekata infrastrukture gdje se gradnja ne može izbjeći (prometnice, vodovod, odvodnja).

U uvjetima gdje se gradnja ne može izbjeći, kao što su primjerice prometnice, treba obavezno izraditi zaštitne ili potporne zidove te riješiti kvalitetno pitanje odvodnje, drenaže i procijeđivanja vode.

4.4. Tuča, snježne oborine i poledica Ugroženost područja Grada od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i rizik od prometnih nesreća.

Tuča može izazvati štete na poljoprivrednim kulturama naročito povrću i vinovoj lozi te kukuruzu i pšenici, a veće štete mogu nastati i na plastenicima.

Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda, koje u hladno doba godine ugrožavaju promet, ali i kretanje pješaka, poglavito osoba starije životne dobi. To je naročito izraženo u samom središtu grada (Trg Slobode, Pasaj) gdje je opasnost za pješake povećana zbog izlizanih i dotrajalih kamenih podloga.


Kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova treba voditi računa o izboru protukliznih materijala (razni tlakovci, kubete, grubo klesani kamen) kako bi se spriječilo klizanje.

Kod sanacije starih i izgradnji novih prometnica svih razina voditi računa o njihovom nagibu i zaštitnim ogradama.

5. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM (I DRUGIM) OBJEKTIMA

Na području Grada postoji mogućnost nastajanja tehničko-tehnološke nesreće (katastrofe) u gospodarskim objektima koji koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su Istraplastika, Puris u stečaju, Ariš-PIN, Ecooperativa, benzinske postaje INA, Petrol i Etradex, objekti u poduzetničkoj zoni Ciburi, agrarije „Tinal“ i „Agraria Banovac“.

Uslijed akcidenta u ovim objektima, u najgorem mogućem slučaju, može biti ugroženo do 25 osoba (0,5 % ukupnog stanovništva) uglavnom u samom Gradu.

Također, može doći do oštećenja postrojenja u samim objektima, kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini.


6

Povećani problem u slučaju akcidenta u kojem bi došlo do istjecanja opasnih tvari u kanalizacijsku mrežu predstavljala bi činjenica da je kanalizacija Grada preko središnjeg kolektora spojena sa ponorom Pazinčice koji je podzemno spojen sa izvorištem „Rakonek“ (aktivno izvorište za dio područja grada Pule).

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i plinove, te skladišta eksploziva treba planirati na mjestima u skladu s pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i normama.

Mjesta za izgradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (N.N. 12/94.) bit će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju, određena detaljnim planovima uređenja u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela za zaštitu od požara.

Za sve građevine i prostore u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Istarske na mjere zaštite od požara primijenjene u Glavnom projektu.

Potrebno je voditi računa o zabrani građenja objekata koji se u procesu proizvodnje koriste, odnosno u kojima se proizvode ili skladište opasne tvari u području I. i II. zone sanitarne zaštite kao i područjima guste naseljenosti.U ostalim područjima u kojima je gradnja dopuštena treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum.

Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja ili akcidenta (tankvane).

Svi objekti moraju biti vezani na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a u poduzetničkim zonama, posebno zoni Ciburi-Heki, kod buduće gradnje potrebno je planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje.

Projektnom dokumentacijom treba osigurati propisani razmak između građevina, te osigurati prohodnost svih žurnih službi. Kod planiranja gradnje treba voditi računa o utjecaju vjetra na moguću disperziju opasnih tvari u obliku aerosola (plinovi, štetni dim i sl.).

6. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA

Otpad s područja Grada Pazina i susjednih Općina odlaže na odlagalište „Jelenčići V“. Na odlagalištu je izvedena I faza sanacije, te svi objekti čine jednu funkcionalnu cjelinu koja udovoljava potrebi propisnog daljnjeg odlaganja otpada na toj lokaciji do otvaranja regionalnog centra Kaštijun. Komunalno poduzeće Usluga d.o.o. Pazin je u 2013.godini dobilo Dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, te je službeno otvoreno sanirano odlagalište. U tijeku je ishođenje potrebne dokumentacije za izgradnju pristupne ceste, pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta na osnovi novog Projektnog zadatka. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Postojeće odlagalište komunalnog otpada u Gradu Pazinu Jelenčići V. planirano je za preuređenje u pretovarnu i reciklažno dvorište za pripremu i pretovar otpada za Županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštjun“. Do prerastanja u pretovarnu stanicu postojeće odlagalište komunalnog otpada će se koristiti kao odlagalište komunalnog otpada sukladno važećim propisima. U građevinskim područjima naselja, kao i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, moguća je izgradnja i uređenje reciklažnih dvorišta. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Reciklažna dvorišta moraju imati kolni pristup i biti ograđena (poželjno živica visine 2,00 metra).


7

Na kartografskom prikazu PPU-a Grada Pazina (Odvodnja otpadnih voda; Obrada, skladištenje i odlaganje otpada) označena je površina predviđena za uređenje reciklažnog dvorišta, a na području Grada Pazina moguće je utvrditi i druge lokacije za izgradnju sortirnica, kompostana, skladišta otpada i dr. izvan naselja u izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarsko-proizvodne namjene ili unutar građevinskog područja naselja na površinama gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske i na površinama poslovne namjene – komunalno servisne ili na području određenom za gospodarenje otpadom. Građevine za gospodarenje otpadom gradit će se prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima. Na lokaciji odlagališta otpada Jelenčići uz pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište moguća je i izgradnja sustava za obradu biološki razgradivog otpada (kompostana i sl.), sortirnice i skladišta za odvojeno sakupljeni otpad, koji će se izvoditi prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima. Na području napuštenih eksploatacijskih površina mineralnih sirovina moguće je uređenje odlagališta građevinskog otpada i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, koji će se graditi prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima.

7. UZBUNJIVANJE STANOVNIŠTVA

Grad trenutno raspolaže sa ukupno 5 sirena za javno uzbunjivanje koje su u funkciji i uvezane su jedinstveni sustav uzbunjivanja preko ŽC 112.

Sustav javnog uzbunjivanja pokriva područje obuhvaćeno GUP-om Grada, dakle najgušće naseljeni dio Grada sa nešto više od 4.600 stanovnika (oko 60% ukupnog stanovništva) i područje u kojem su koncentrirane sve škole, javne službe, bankarske i druge institucije, postrojenja sa opasnim tvarima i dr.

Posebnim sustavom javnog uzbunjivanja pokriveno je područje jezera, odnosno brane Butoniga i nizvodno od brane, ali taj sustav još nije uvezan u jedinstveni sustav ŽC 112 Pazin.

Ruralne sredine nisu pokrivene sustavom javnog uzbunjivanja zbog raštrkanosti i male koncentracije stanovnika, te zbog nepostojanja objekata sa opasnim tvarima.

U društvenim i gospodarskim objektima (školama, sportskim dvoranama, vrtiću, trgovačkim centrima,) gdje boravi ili se okuplja veći broj osoba instalirani su sustavi unutarnjeg obavješćivanja (interni razglas, displey, zvono, ručna sirena).


Temeljem posebnih propisa na području obuhvata PPUO potrebno je uspostaviti odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana

Po mjeri izgradnje naselja, naročito poduzetničkih zona Ciburi-Heki i Pazinka III, te naselja Trviž, GUP-om grada Pazina i odgovarajućim planovima užih područja, kao jednu od mjera zaštite i spašavanja, odnosno zahvata u prostoru treba predvidjeti instalaciju sustava za javno uzbunjivanje (sirenu za javno uzbunjivanje) i njezino uvezivanje u jedinstveni sustav putem ŽC 112 Pazin. Broj i vrstu uređaja, te njegovu lokaciju potrebno je odrediti sukladno zahtjevima u prostoru, odnosno uvjetima građenja izdanim od strane DUZS-PUZS Pazin.

Sve vlasnike društvenih i gospodarskih građevina gdje boravi ili se okuplja veći broj osoba ili se zbog buke ili akustične izolacije ne mogu čuti znakovi javnog uzbunjivanja (škole, vrtiće, trgovačke centre, proizvodne hale) potrebno je obvezati na instaliranje sustava unutarnjeg obavješćivanja (interni razglas, display, zvono, ručna sirena). 8. EVAKUACIJA

Premda nije za očekivati nesreću takvih razmjera koja bi zahtijevala jednovremenu evakuaciju velikog broja stanovnika Grada, treba predvidjeti da bi mogla biti prilično otežana evakuacija dijela stanovništva u slučaju potresa VII° MCS ili doprema pomoći zbog specifičnog položaja same urbane


8

jezgre Grada (kotlina sa svega tri ulazno izlazna pravca). Posebno se ovo odnosi na zapadni izlaz iz Grada.

Problem bi mogao nastati u urbanoj gradskoj jezgri, dok prometna razvedenost prema ruralnim sredinama omogućuje više alternativnih pravaca evakuacije ili dopreme pomoći. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja:

U ovakvim uvjetima, GUP-om Grada treba predvidjeti jednu prometnicu na sjevernom dijelu Grada koja bi u normalnim uvjetima predstavljala potrebnu zaobilaznicu, a u najgoroj varijanti nesreće jedan od smjerova za evakuaciju, odnosno dopremu pomoći.

9. SKLANJANJE STANOVNIŠTVA Procjenom ugroženosti utvrđeno je da u Gradu može nastati potreba za sklanjanjem stanovništva samo u slučaju eventualnih ratnih razaranja i potresa, te u manjem obim u slučaju poplave (30 stanovnika).

Grad raspolaže sa svega dva skloništa osnovne zaštite i to:

- sklonište u privatnom vlasništvu u ulici Š. Kurelića 20/4 (Industrijska zona Pazinka I) kapaciteta 250 osoba,

- sklonište u vlasništvu Grada u Šetalištu Pazinske gimnazije 10 (ljekarna) kapaciteta 250 osoba, (blizina osnovne i srednje škole, te vrtića).

Oba su skloništa trenutno neuvjetna obzirom da sklonište u Šetalištu Pazinske gimnazije nije nikada završeno te može poslužiti isključivo kao sklonište dopunske zaštite, a sklonište u Š. Kurelića 20/4 (Industrijska zona Pazinka I) zahtjeva potpunu rekonstrukciju i tehnički pregled te također može poslužiti samo kao sklonište dopunske zaštite.

U Gradu postoji 25 većih podrumskih prostorija koje uz iznimno male prilagodbe mogu poslužiti kao privremena skloništa dopunske zaštite te se u ove objekte na prostoru od Dubravice preko središta Grada, pa do Industrijske zone Pazinka i Foškića može privremeno i organizirano smjestiti oko 2.500 osoba. Dodatnih 1.000 osoba može se skloniti u individualnim obiteljskim kućama uglavnom na području Stancije Pataj, Dršćevke i Lakote, što znači da se na području naselja koje obuhvata GUP Grada može u slučaju neposredne ratne opasnosti privremeno skloniti oko 3.500 osoba, odnosno 75% stanovništva ovog djela Grada.

Problem sklanjanja naročito je izražen u starom dijelu Grada - Vrtlišće, Buraj i Kaštel gdje nema skloništa osnovne i dopunske zaštite, a stambene zgrade su u lošem stanju i nepodesne za sklanjanje. Što se ruralnih sredina tiče nema objekata za sklanjanje većeg broja ljudi, ali gotova svaka obiteljska kuća ima prostor pogodan za privremeno sklanjanje do 10 osoba.

U slučaju ratnih razaranja moguća je i izgradnja privremenih zakloništa, a za slučaj poplave Grad raspolaže sa dostatnim kapacitetima za privremeno smještanje ugroženih osoba.

U slučaju potrebe sklanjanja stanovništva zbog potresa koji u najgorem mogućem slučaju može biti VII° jakosti, Grad ne raspolaže sa dovoljno kapaciteta skloništa i drugih pogodnih objekata za sklanjanje cjelokupnog stanovništva, tako da bi morao potražiti pomoć susjednih gradova i općina.


Posebnim propisima Grad je svrstan u kategoriju gradova i naseljenih mjesta 1. stupnja ugroženosti u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva. Unutar obuhvata Generalnoga urbanističkog plana potrebno je graditi skloništa osnovne i dopunske zaštite otpornosti 50-100 kPa uključivo i skloništa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja. Područja obvezne izgradnje skloništa kao i njihov razmještaj detaljnije se utvrđuju GUP-om uz suglasnost nadležnog tijela.


9

Izvan obuhvata GUP-a za stambene i manje stambeno poslovne i poslovne zgrade do 1000 m² bruto razvijene površine treba osigurati zaštitu stanovništva u zaklonima. Za zgrade preko 1000 m² bruto razvijene površine potrebno je predvidjeti izgradnju skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisima. Pri izgradnji skloništa treba uvažavati uvjete racionalnosti građenja, dostupnost skloništa, broj ljudi koji se sklanja, vrste i namjene zgrada u kojima se skloništa grade, ugroženost zgrade u slučaju nastanka ratnih opasnosti, hidrogeološke uvjete i druge uvjete koji utječu na sigurnost, kvalitetu građenja i održavanje skloništa. Skloništa je potrebno planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru i to u sklopu građevina (kao najniže etaže) ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju u pojedinim zahvatima u prostoru. Javna skloništa moguće je planirati u sklopu javnih zelenih površina. Sva skloništa osnovne i dopunske zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite i spašavanja, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište. Skloništa u područjima obvezne izgradnje ne treba graditi ako je već osigurano sklanjanje stanovništva, u slučaju nepovoljnih hidro-geoloških uvjeta, ukoliko bi lokacija skloništa narušavala područje ili građevinu kulturnog dobra te ukoliko dođe do promjene propisa koji određuju obvezu njihove gradnje.

Potrebno je završiti započetu izgradnju skloništa u ulici Šetališta Pazinske gimnazije 10, a kod rekonstrukcije poslovnih prostora u ulici Š. Kurelića 20/4 (Industrijska zona Pazinka I.) treba uvjetovati rekonstrukciju i tehnički pregled skloništa.

Skloništa se ne mogu graditi na području uz vodotok Pazinčice i terenima sa lošom geološkom strukturom tla (lapor i izraziti kamen) zbog ekonomske neisplativosti, a i zbog same nesigurnosti prilikom sklanjanja.

10. MJERE POSEBNE ZAŠTITE U PLANIRANJU PROSTORA Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora u najvećoj mjeri poklapaju se s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora, a najvažnije postavke takvog pristupa su:

- planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj - dislokacija poslovnih zona od stambenih zona - policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjernu izgrađenost prostora i raspodjelu

izgrađenih struktura - planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete - ukupno stanovništvo u svim vrstama planiranja obuhvatiti potpunim mjerama zaštite i

spašavanja.

Specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora s ciljem omogućavanja što manjeg broja ljudskih žrtava u velikim nesrećama i katastrofama, općenito obuhvaćaju:

- mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, veće udaljenosti između građevina i slično)

- mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja stanovnika

- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih i drugih nesreća

- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje).


10

11. Z A K L J U Č A K

Navedeni zahtjevi koji se odnose na zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša trebaju biti ugrađeni u prostorno plansku dokumentaciju Grada. Zavisno od razine prostornog plana (PPU, GUP, UPU, DPU) prema zahtjevu stručnog tijela DUZS-PUZS Pazin utvrđuju se i propisuju mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, odnosno zahvate u prostoru važne za zaštitu i spašavanje, a potom isto provodi u praksu kroz posebne uvjete građenja.

Zahtjevi navedeni u ovom prilogu predstavljaju minimum mjera, zahvata i aktivnosti u području prostornog planiranja i gradnje na području Grada u cilju zaštite stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih nesreća.

Ovi su zahtjevi proizašli iz izrađene Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na području Grada, sastavni su dio prostornih planova Grada i imaju za cilj maksimalno smanjiti razinu mogućnosti nastanka veće nesreće i katastrofe, a potom i maksimalno ublažiti moguće posljedice eventualne veće nesreće ili katastrofe, odnosno što prije normalizirati život na području Grada.

KLASA: 810-01/14-01/06 URBROJ: 2163/01-01-01-14-7 Pazin, 20. studeni 2014.

Documents

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i ...¾enosti-stanovništva... · 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće 1.1.1. Poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se