Embed Size (px)
DESCRIPTION
Obavljanje očevida i vještačenje prometne nesreće
Citation preview
VISOKA ŠKOLA “CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE” KISELJAK
Studijski program Promet
Studijski smjer Cestovni promet
Tomislav Nenadić
SEMINARSKI RADOBAVLJANJE OČEVIDA
I VJEŠTAČENJE PROMETNE NESREĆE
U Kiseljaku, 2014. godine
VISOKA ŠKOLA “CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE” KISELJAK
Studijski program Promet
Studijski smjer Cestovni promet
SEMINARSKI RAD
OBAVLJANJE OČEVIDAI VJEŠTAČENJE PROMETNE NESREĆE
Mentor: Student:
Mr.sc. Nermin Palić Tomislav Nenadić
U Kiseljaku, 2014. godine
SADRŽAJ:
1. UVOD ……………………………………………………………..... 2
2. POJAM, CILJ I PREDMET OČEVIDA …………………………… 3
3. METODOLOGIJA OČEVIDA …………………………………….. 4
3.1. Primitak obavijesti o prometnoj nesreći …………………… 4
3.2. Izlazak ekipe na očevid ……………………………………. 5
3.3. Osiguranje mjesta nesreće …………………………………. 5
3.4. Izvješće djelatnika koji osigurava mjesto nesreće …………. 6
3.5. Planiranje rada na mjestu nesreće ………………………….. 7
3.6. Utvrđivanje podataka o vremenu nastanka prometne nesreće 8
3.7. Utvrđivanje meteoroloških prilika …………………………. 9
3.8. Utvrđivanje vidljivosti ……………………………………… 10
3.9. Podaci o sudionicima prometne nesreće ……………………. 10
3.10. Utvrđivanje podataka o vozilima koja su sudjelovala
u prometnoj nesreći ………………………………………… 11
3.11. Utvrđivanje tragova i predmeta prometne nesreće ………… 13
3.12. Prikupljanje ostalih podataka na mjestu nesreće …………… 19
3.13. Saslušanje sudionika i svjedoka prometne nesreće ………… 21
3.14. Dokumentacija očevida prometne nesreće …………………. 21
3.15. Izuzimanje, fiksiranje, čuvanje, pakiranje
i slanje dokaznog materijala ………………………………… 23
3.16. Rekonstrukcija događaja i istražni eksperiment ……………. 24
3.17. Priprema očevida za vještačenje ……………………………. 25
4. ZAKLJUČAK ………………………………………………………… 26
5. LITERATURA ………………………………………………………… 27
6. POPIS SLIKA …………………………………………………………. 28
1. UVOD
Obavljanje očevida prometne nesreće na javnim prometnicama predstavlja vrlo složenu i
odgovornu zadaću. Osoba koja obavlja očevid mora u najkraćem vremenu od momenta
prometne nesreće prikupiti podatke o uzrocima nesreće, te sastaviti zapisnik, izraditi skicu i
foto elaborat.
Zakon RH kaže «prometna nesreća je takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo
najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili je
izazvana materijalna šteta.»1 Prometna nesreća nastaje zbog čitavog niza subjektivnih i
objektivnih čimbenika, koji se očituju u vrlo kratkom vremenskom periodu, a koji su u
neposrednoj svezi. U trenutku prometne nesreće djelovanje različitih sila dovodi do
različitih promjena na predmetima i osobama. Takva situacija traži da se prikupi i provjeri
veliki broj podataka koji će služiti za konačno utvrđivanje uzroka nesreće, tj. za vještačenje
prometne nesreće.
Očevid započinje u momentu kada se primi pouzdana obavijest o događaju, iako stvarni
početak očevida počinje izlaskom na mjesto nesreće. Brzina rada jedan je od glavnih
elemenata dobro obavljenog očevida. Između prijama obavijesti, polaska ekipe i početka
samog očevida gube se dragocjeni trenutci, koji mogu bitno utjecati na smanjenje kvalitete
obavljenog očevida. Uz to potrebno je zadovoljiti dva osnovna zahtjeva:
- pružanje prve pomoći i upravljanje prometom
- očuvanje tragova kakvi su ostali poslije nesreće.
1 Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13
2. POJAM, CILJ I PREDMET OČEVIDA
Očevid je radnja predviđena Zakonom o krivičnom postupku, a obavlja ga prometna
policija koja vodi postupak, koji se sastoji u neposrednom opažanju činjenica koje su bitne
za donošenje konačnog rješenja u svezi s nekim konkretnim prometnim događajem.
Cilj očevida je prikupljanje svih podataka o događaju o kojima treba raspravljati a do kojih
se može doći na mjestu nesreće. To su tragovi i materijalne posljedice događaja, te
okolnosti pod kojima se događaj odigrao. Mora se provjeriti ispravnost dokazanih sredstava
s kojima se u konkretnom slučaju raspolaže.
Predmet očevida su osobe, mjesto i predmeti. Pregled osoba obuhvaća pregled stanja tijela
svih sudionika koji su sudjelovali u prometnoj nesreći. Na mjestu «kritičnog« dijela gdje se
dogodila nesreća, pregledavaju se i ostali prostori (okolina) za koje se pretpostavlja da se
na njima može naći podaci važni za očevid. Očevid predmeta obavlja se na pokretnim i
nepokretnim predmetima koji bi mogli dati bitne podatke u svezi s predmetom nesreće.
Slika 1. Vozilo prometne policije kojim se obavlja očevid
3. METODOLOGIJA OČEVIDA
Da bi očevid bio obavljen korektno i stručno primjenjuje se metodologija koja ima
zastupljene etape u obradi prometnog događaja, a to je:
1. Primitak obavijesti o prometnoj nesreći,
2. Izlazak na mjesto očevida
3. Osiguranje mjesta nesreće
4. Izvještaj radnika koji osigurava mjesto nesreće
5. Planiranje rada na mjestu nesreće
6. Utvrđivanje podataka o vremenu nastanka prometne nesreće
7. Utvrđivanje meteoroloških prilika
8. Utvrđivanje vidljivosti
9. Podaci o sudionicima prometne nesreće
10. Podaci o vozilima u prometnoj nesreći
11. Utvrđivanje tragova i predmeta prometne nesreće
12. Prikupljanje ostalih podataka na mjestu nesreće
13. Saslušanje sudionika i svjedoka prometne nesreće
14. Dokumentacija očevida (zapisnik, skica i foto elaborat) prometne nesreće
15. Izuzimanje, fiksiranje, čuvanje i pakiranje dokaznog materijala
16. Rekonstrukcija događaja i istražni eksperiment
17. Priprema očevida za vještačenje.2
3.1. Primitak obavijesti o prometnoj nesreći
Za što uspješnije izvršenje očevida vrlo je značajna pravovremena obavijest o događaju.
Obavijest o prometnoj nesreći ima više elemenata. Jedan od važnih je mjesto nesreće.
Obavijest je najbrža ako se nesreća dogodila u gardu, jer postoji mogućnost za brzo
obavješćivanje.
Uobičajen način obavješćivanja može biti:
- osobnim opažanjem djelatnika prometne policije
- obavijest sudionika prometne nesreće
2 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-4.
- obavijest ostalih sudionika u prometu
- obavijest zdravstvenih ustanova.
a) Opažanje djelatnika prometne policije je najsigurniji način;
b) U gradovima sudionici prometne nesreće, u pravilu osobno obavješćivanju
djelatnike policije koji telefonom izvješćuju dežurnu službu prometne policije. U
slučaju da se nesreća dogodila izvan naseljenog mjesta, poruka se predaje prvoj
osobi koja naiđe na prometnu nesreću, a ona dalje obavješćuje odgovorne osobe;
c) Drugi sudionici u prometu, u pravilu obavješćuju osobno ili telefonom dežurnu
službu prometne policije, bilo da prenose poruku sudionika u nesreći ili da kao
građanin vrši svoju dužnost;
d) Ako u prometnoj nesreći ustanova bude prva obaviještena, ili ako primi na liječenje
povrijeđenu osobu, njena obveza je da o tome obavijesti prometnu policiju.
3.2. Izlazak ekipe na očevid
Izlazak i vrijeme dolaska na očevid ovisi o mjestu i udaljenosti prometne nesreće od
postaje prometne policije. Ako postoji mogućnost uporabe modernih i brzih prijevoznih
sredstava, vrijeme izlaska na očevid bit će kraće, što je vrlo važno kako bi se na mjestu
nesreće pronašli svi tragovi, i kako bi se prometnica mogla osposobiti za normalno
odvijanje prometa.
3.3. Osiguranje mjesta nesreće
Ekipa koja osigurava mjesto nesreće ima zadaću:
- očuvati izgled mjesta nesreće u nepromijenjenom stanju, što se tiče predmeta i
tragova,
- osigurati sudionike i svjedoke, osigurati vozila, okolinu od požara, eksplozije i od
drugih opasnosti
- omogućiti sigurno odvijanje prometa.
Redoslijed radnji i mjere osiguranja su:
- ukazivanje pomoći i otprema povrijeđenih osoba
- osiguranje mjesta nesreće postavljanjem:
vanjske blokade
unutrašnje blokade.
Zadaća vanjske blokade je spriječiti pristup svih osoba na prostor gdje se nalaze tragovi i
predmeti prometne nesreće, te spriječiti izazivanje druge prometne nesreće i nastojati
zadržati sve osobe čija je nazočnost tijekom očevida neophodna.
Unutarnja blokada obuhvaća onaj dio prometnice, cestovnog zemljišta ili širi pojas u kome
se nalaze tragovi i predmeti prometne nesreće. U prostor unutarnje blokade ne dozvoljava
se pristup osobama, niti ma kakvo kretanje, osim osobama za pružanje pomoći
povrijeđenima. Da bi postavili unutarnju blokadu, potrebno je na mjestu nesreće pronaći i
otkriti tragove i predmete prometne nesreće, te:
- naći rješenje za sigurno odvijanje prometa;
- poduzimanje mjera zbog otklanjanja: opasnosti od požara, eksplozije, udara struje,
djelovanja otrova ili drugih opasnih tvari, sprječavanje daljnjeg oštećenja vozila,
zaštita robe i imovine od krađe i propadanja;
- identifikacija sudionika i svjedoka prometne nesreće
- zaštita poginulog nakon pismenog nalaza kvalificirane osobe i tragova od vanjskih
utjecaja
- prikupljanje što više podataka i obavijesti, ukoliko je sudionik nesreće pobjegao.
3.4. Izvješće djelatnika koji osigurava mjesto nesreće
Uz radnje, koje ekipa za osiguranje mjesta nesreće mora poduzeti je upoznavanje voditelja
očevida sa svim mjerama koje je poduzela u tijeku osiguranja i prikupljanja informacija.
Izvješće mora sadržavati slijedeće podatke:
- način kako se dogodila i vrijeme kada se dogodila prometna nesreća,
- vrijeme početka osiguranja mjesta nesreće
- podaci o osobama koje su bile prije ekipe na mjestu nesreće
- tko je pružio prvu pomoć osobama na mjestu nesreće
- kada je postavljena vanjska, a kada unutarnja blokada
- kada su poduzete mjere osiguranja sudionika i svjedoka nesreće,
- kada su poduzete mjere, kako bi se vozilo očuvalo u prvobitnom stanju
- da li su poginuli premješteni s mjesta nesreće
- koje su ostale mjere poduzete zbog osiguranja mjesta nesreće
Očevid prometne nesreće obavlja ekipa za očevide prometne policije, koja se sastoji od tri
člana (kriminalistički tehničar, kriminalistički inspektor i policajac). Istražni sudac, koji
vodi očevid, poziva se obvezno ako ima poginulih.
3.5. Planiranje rada na mjestu nesreće
Planiranje očevida obavlja se s obzirom na statičku i dinamičku podjelu.
Statički dio očevida obuhvaća opći dojam o mjestu nesreće, tragovima i predmetima koji se
ne smiju pomicati niti dodirivati.
Dinamički dio očevida obuhvaća utvrđivanje činjenica i okolnosti u svezi s nesrećom, a
dozvoljeno je pomicanje i dodirivanje predmeta i tragova na mjestu nesreće.
Podjela ima veliku praktičnu vrijednost i njeno dosljedno provođenje otvara mogućnost da
se na mjestu nesreće, u svako doba, uspostavi situacija kakva je bila u momentu nesreće i
da se to stanje odredi i sačuva za vještačenje.
Ako se u vrijeme obavljanja očevida pravilno planiraju moguće verzije događaja, onda se
mogu pronaći još nepoznate činjenice, koje se bez planiranja ne bi pronašle. Pronađeni
materijal ne mjestu nesreće daje, u nizu slučajeva, osnovu za planiranje verzija koje se ne
isključuju nego upotpunjuju i pomažu.
Planiranje očevida ne sastoji se samo od planiranja verzija događaja, već i samog planiranja
rada osoba koje obavljaju očevid. Plan rada je vrlo važan da bi se dobio što bolje činjenično
stanje koje odgovara prometnoj nesreći i ad bi se dionica prometnice što prije pustila u
normalan promet.
Planom očevida treba predvidjeti sljedeće radnje:
- utvrđivanje mjesta na kome se nesreća dogodila
- utvrđivanje podataka o prometnici, načinu upravljanja, gustoći i strukturi prometa
- utvrđivanje vremena kada se nesreća dogodila
- utvrđivanje uvjeta vidljivosti i meteoroloških prilika
- utvrđivanje podataka o sudionicima u nesreći
- pronalazak i identifikacija tragova i predmeta
- utvrđivanje podataka o vozilu i posljedicama nesreće
- izvođenje istražnog eksperimenta, ako je to potrebno
- pronalaženje svjedoka nesreće.3
3.6. Utvrđivanje podataka o vremenu nastanka prometne nesreće
Određivanje točnog vremena kada se dogodila prometna nesreća je od višestrukog značaja,
pa se zato mora pristupiti njegovu utvrđivanju na način koji garantira što veću točnost.
Vrijeme kada se dogodila prometna nesreća utvrđuje se na dva načina:
- putem anketiranja sudionika nesreće ili svjedoka
- - na osnovu vremena koji pokazuju satovi u vozilima ili kod povrijeđenih ili
poginulih sudionika, ako su uslijed udara ili oštećenja (mora se voditi računa o
njihovoj ispravnosti) prestali raditi.
Ako postoje uvjeti za korištenje oba načina, koristit ćemo ih u jednakoj mjeri, jer će tada
rezultat biti točniji. Utvrđivanje vremena kada je došlo do nesreće ima poseban značaj za:
- određivanje vidljivosti radi utvrđivanja prilika koje su postojale ne mjestu nesreće
- određivanje vidljivosti radi utvrđivanja doba dana kada se nesreća dogodila
- određivanje vidljivosti radi otkrivanja atmosferskih prilika
- određivanje psihofizičkog stanja u kome su se nalazili sudionici nesreće
- određivanje gustoće prometa u vrijeme nesreće
Ekipa za očevide, pored vremena kada se nesreća dogodila, mora utvrditi slijedeće:3 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-5.
- vrijeme prijema obavijesti o nesreći
- vrijeme početka osiguranja mjesta nesreće
- vrijeme odlaska ekipe za očevid
- vrijeme dolaska ekipe na mjesto nesreće
- vrijeme početka obavljanja očevida
- vrijeme početka određenih radnji pri očevidu (vađenje krvi, istražni eksperiment,
vještačenje i dr.)
- vrijeme završetka očevida.4
3.7. Utvrđivanje meteoroloških prilika
Meteorološke prilike, posebno onda kada su nepovoljne, predstavljaju značajan čimbenik u
prometnoj nesreći, pa ih je potrebno detaljno i točno utvrditi. Utvrđivanje meteoroloških
prilika značajno je za svaku konkretnu prometnu nesreću, zbog vidljivosti ( kakva je bila
vidljivost ), te režima vožnje i očuvanja tragova.
Za nesreću koja se dogodi u vrijeme kada pada kiša, potrebno je pobliže odrediti koliko je
kolnik klizav. Kada je kolnik pod ledom mora se odrediti da li je poledica zahvatila cijelu
širinu kolnika ili ne; točno se mora odrediti koliku površinu je led zahvatio. Isto tako bit će
utvrđeno da li je ledena kora jednake debljine. Neophodno je odrediti na kojoj dužini
prometnice se prostire poledica i koja je konfiguracija zemljišta na mjestu gdje je
prometnica pokrivena ledom. Na kraju, mora biti određena temperatura, oblačnost, jačina
sunca i padanje sunčevih zraka na kolnik i sl.
U pravilu, meteorološke prilike u momentu nesreće utvrđuju se:
- anketiranjem
- osobnim uvidom i
- pribavljanjem službenog meteorološkog izvješća
Djelatnici ekipe za očevide koristit će usporedno sve tri metode. Korištenjem dobivenih
podataka moći će sačiniti ispravke koje će ih dovesti do istine o stvarnim meteorološkim
prilikama, koje su bile na mjestu nesreće u momentu kada je do nje došlo.4 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-6.
3.8. Utvrđivanje vidljivosti
Utvrđivanjem vremena kada se dogodila nesreća određuju se i uvjeti koji su vezani za doba
dana. Na mjestu nesreće određuje se vidljivost (opisni i u metrima). Mora se naznačiti
udaljenost objekta u metrima, te da li je bio jasno uočljiv, da li se nazirao ili se uopće nije
vidio. Kod prometnih nesreća koje su se dogodile pri dnevnom svjetlu potrebno je imati u
vidu položaj prometnice i smjer kretanja sudionika, u odnosu na stranu svjetla, radi
utvrđivanja utjecaja sunčevih zraka na sposobnost percipiranja vozača.
Ukoliko je noć i upaljena su svjetla za osvjetljivanje prometnice, treba ih kod uviđaja
vezati sa smjerom pružanja prometnice, jer može uzrok nesreće biti zasljepljenje uslijed
svjetla vozila iz suprotnog smjera. Treba obratiti pažnju i na posebne okolnosti koje utječu
na umanjenje vidljivosti, kao što su prašina, dim, sumaglica, magla i oborine.
Za nesreće do kojih dolazi u naseljima, u večernjim i noćnim satima, važno je utvrditi način
postavljanja, vrstu i jačinu ulične rasvjete. Podaci o svemu ovome, kao i o ostalim
okolnostima, koje utječu na vidljivost u različito doba dana, a karakteristične su za svaki
konkretan događaj, moraju biti brižljivo sakupljeni i precizno navedeni u očevidnom
elaboratu (zapisnik, skica i foto-elaborat).
3.9. Podaci o sudionicima prometne nesreće
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama RH, «Sudionik u prometu je osoba koja u
prometu na cesti upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu, koja tjera ili jaše životinju, koja se
kreće po cesti kao pješak ili koji poslove svog radnog mjesta obavlja na cesti«.5
Ekipa za očevid od vozača motornih vozila mora prikupiti slijedeće podatke:
- opći podaci
- da li osoba ispunjava uvjete za vozača
- da li posjeduje vozačku dozvolu i koje kategorije
- da li je upravljala motornim vozilom pod utjecajem alkohola
5 Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13
- da li je upravljala vozilom umorna, pa je to utjecalo na njene sposobnosti (pregled
tahografa, ako ga vozilo posjeduje).
- da li je upravljala motornim vozilom pod utjecajem droga, lijekova ili se nalazila u
posebnom psihičkom stanju, pa je to imalo utjecaja na njezine sposobnosti
- da li osoba ima fizičke mane i nedostatke koji zahtijevaju upotrebu određenih
pomagala, te da li ih je upotrebljavala
- dužina vozačkog staža
- opće vozačko iskustvo.6
Ekipa za očevide također treba anketom utvrditi osnovne podatke o ostalim aktivnim
sudionicima prometne nesreće, tj. onih čijom je krivnjom došlo do prometne nesreće (zbog
toga što nešto nisu uradili a morali su, ili su uradili pogrešno).
3.10. Utvrđivanje podataka o vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći
Zakon o sigurnosti prometa na cestama određuje pojam vozila na slijedeći način:
«Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim pokretnih
stolica bez motora za nemoćne osobe i dječjih prijevoznih sredstava».7
Prema kriminalističko- prometnoj podjeli, vozila koja su sudjelovala u nesreći smatraju se
predmetima.
Ekipa za očevide treba utvrditi slijedeće podatke:
- da li prijevozno sredstvo ispunjava uvjete predviđene za vozilo
- da li spada u grupu motornih vozila i kojoj kategoriji pripada
- opće podatke o vozilu koji se dobivaju iz prometne dozvole
- o tehničkoj ispravnosti vozila
- o oštećenjima na vozilu.
Utvrđivanje tehničke ispravnosti motornog vozila obavezno je kod svake prometne nesreće
u kojoj je sudjelovalo makar jedno motorno vozilo.
6 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-8.7 Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13
Utvrđivanje se obavlja:
- uvidom u prometnu dozvolu vozila
- pregledom motornog vozila na mjestu nesreće ili u odgovarajućoj radionici
Slika 2. Tehnički podaci vozila
Za utvrđivanje tehničke ispravnosti motornog vozila, na mjestu očevida potrebna je
nazočnost vještaka prometne struke, koji utvrđuje ispravnost:
- uređaja za upravljanje
- uređaja za zaustavljanje
- svjetlosnih i svjetlosnosignalnih uređaja
- uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost
- uređaja za davanje zvučnih signala
- uređaja za kretanje vozila unazad
- kontrolnih i signalnih uređaja
- vučnih uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila
- ostalih uređaja i dijelova vozila od posebnog značaja (karoserija, kabina za vozača i
prostor za putnike, pneumatici, blatobrani i dr.)
Ovisno o tipu nesreće, treba odgovarajuću pažnju posvetiti ispravnosti određenog uređaja
ili dijela vozila, ako postoji osnovna sumnja da je zbog neispravnosti ili neke specifičnosti
do nesreće došlo, ili je to pogodovalo da do nje dođe.
Pri pregledu oštećenja vozila osobito je važno da vještak prometne struke utvrdi:
- da li je kvar ili oštećenje nastalo ranije
- da li je kvar ili oštećenje nastalo neposredno prije nesreće
- da li je kvar ili oštećenje posljedica sudjelovanja vozila u prometnoj nesreći.
3.11. Utvrđivanje tragova i predmeta prometne nesreće
Postoje tri vrste dokaza pri prometnoj nesreći, a to su: iskazi svjedoka, nalazi vještaka
određenih profila i materijalni dokazi (tragovi i predmeti). Tragovi i predmeti imaju značaj
pri utvrđivanju objektivnog činjeničnog stanja, tako i pri ocjeni subjektivnog udjela u
prometnoj nesreći. To omogućava i olakšava vještačenje, kao i dokaznu snagu nalaza
vještaka. Tragovi i predmeti prometne nesreće nastaju kao rezultat kontakta motornog
vozila i drugog vozila, objekta, čovjeka i sl.
Da bi se na mjestu nesreće mogli utvrditi tragovi i otkriti predmeti prometne nesreće, mora
se pratiti njihov nastanak i faze nesreće u kojima se pojavljuju određeni tragovi. To se mora
utvrditi zbog toga jer postoji uzajamna veza između načina i nastanka tragova te njegova
položaja, oblika, izražajnosti na podlozi i dr.
Svako motorno vozilo u pokretu posjeduje određenu kinetičku energiju u smjeru kretanja.
Ona je upravo proporcionalna kvadratu brzine i masi vozila, pa je pri većim brzinama,
odnosno pri većoj masi, veća i kinetička energija. Da bi došlo do tragova, potrebno je
izazvati poništavanje kinetičke energije, tj. mora doći do udara vozila u neku pokretnu ili
nepokretnu prepreku.
Prema vremenu nastanka, tragovi mogu biti:
- tragovi nastali prije nesreće
- tragovi nastali u momentu nesreće
- tragovi nastali neposredno poslije kulminirajuće faze događaja
Prema prostoru, tragovi mogu biti:
- oni koji su nastali prije mjesta nesreće
- oni koji su se pojavili na mjestu nesreće
- oni koji se nalaze iza mjesta nesreće.
Slika 3. Označavanje tragova
Tragovi i predmeti prometne nesreće vidno se manifestiraju na prometnici i prometnom
zemljištu, objektima pored prometnice, na vozilima, na tijelu živih bića, na odjeći i obući
ljudi i dr. Prema kriminalističkoj tablici dijelimo tragove na makro i mikro tragove, a među
njih možemo ubrojiti:
- tragove vozila na kolniku
- tragove živih bića na kolniku
- povrede živih bića kao tragovi
- tragovi na odjeći i obući ljudi
- tragovi na vozilu
- tragovi na objektima na prometnici i pored prometnice, kao i prometnom zemljištu
- ostali tragovi
- predmeti prometne nesreće
a) Tragovi vozila na kolniku:
- trag vožnje
- trag struganja pneumatika vozila
- trag zanošenja
- trag klizanja
- trag kočenja kotrljanjem kotača
- trag kočenja « blokiranjem « kotača
- trag ulja, goriva, antifriza, vode i sl.
- trag leda i blata otpalog s blatobrana
- tragovi razbijenih staklenih površina s vozila
b) Tragovi živih bića na kolniku
- trag hodanja
- trag guranja
- trag vučenja
- udovi živih bića
- dijelovi kostiju
- lokve i kapi krvi
- dlake
- dijelovi obuće i odjeće.
c) Tragovi povreda živih bića:
- kidanje udova
- prijelomi kostiju
- razderotine tkiva
- površinske ozljede
- nedostatak kosmatih dijelova tijela
- dijelovi vozila u ranama
- drugi strani predmeti u tijelu.
d) Tragovi na odjeći i obući ljudi:
- površina s vozila
- boja vozila
- razbijeno staklo s vozila
- prljavština s kolnika
- cijepanje tkanine obuće i odjeće
- kidanje obuće i odjeće
- tragovi cestovne površine na odjeći i obući.
e) Tragovi na vozilu:
- udubljenje branika, blatobrana, maske, karoserije vozila
- skidanje boje
- lomljenje i kidanje branika, karoserije
- razbijeno staklo prednjih i zadnjih svjetala
- oštećenje na uređaju za hlađenje, podmazivanje, upravljanje, zaustavljanje i
pokretanje vozila
- oštećenje motora
- oštećenje ili otkidanje kotača
- krv
- dlake
- otisci prstiju i dlanova
- položaj povrijeđenih i usmrćenih osoba u vozilu
- dijelovi cestovnih objekata na vozilu i u vozilu
- rasute tekućine u vozilu
- boje drugog vozila na vozilu
- kidanje kablova i cijevi s priključnog vozila
- kidanje lanaca priključnog vozila
- prometno zemljište na pneumaticima i vozilu
- boje s objekta uz prometnice i na prometnici
- oštećenje upravljača motocikla
- deformiranje i kidanje rudne prikolice
Slika 4. Označavanje, klasifikacija i osiguranje tragova na spoljašnosti vozila
Slika 5. Označavanje, klasifikacija i osiguranje tragova na unutrašnjosti vozila
f) Tragovi na objektima na prometnici, uz prometnicu i na prometnom zemljištu:
- okrznuće vozila o kilometarski stup, kamene i betonske odbojnike
- deformiranje metalnih odbojnika
- prijelomi kolometarskog stupa, kolobrana, odbojnika
- probijanje ograde mosta
- oštećenja ograda, drveća, zgrada
- odronjavanje prometnog zemljišta pod težinom vozila
- lomljenje svjetlosnih stupova na pješačkim otocima
- tragovi zanošenja, klizanja, kočenja ma prometnom zemljištu
g) Ostali tragovi
- stanje na brzinometru motornog vozila
- stanje kilometraže motornog vozila
- stanje na manometru kod vozila sa zračnim kočnicama
- stanje tahografa u vozilu koje ga posjeduju.
h) Predmeti prometne nesreće:
- motorna vozila
- zaprežna vozila, priključna vozila, specijalna vozila, bicikli
- stakleni predmeti s vozila
- rasni ukrasi s vozila
- dijelovi motora, mjenjača, diferencijala, teretnog sanduka, priključnih vozila
- ruda ili lanac prikolice
- nosač prtljage s krova vozila
- kotač, akumulator, alat, registarske pločice
- štap
- naočale
- torbe, ručni satovi
- knjige, novine, spisi
- ključevi, kišobrani, cigarete, rasuti metalni novac.8
8 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-8.
3.12. Prikupljanje ostalih podataka na mjestu nesreće
Razjašnjavajući konkretnu prometnu nesreću, djelatnici koji obavljaju očevid, kada su u
pitanju slučajevi za koje se pretpostavlja da su nesreći neposredno prethodili neispravnim
uključivanjem u promet, trebaju provjeriti čitav niz okolnosti u svezi s tim, da bi izvršili što
potpuniju i jasniju rekonstrukciju događaja. Pri tome su moguće razne okolnosti i svaku od
njih treba posebno promatrati.
U prometnoj nesreći u kojoj se utvrđuje strana kojom su se kretali sudionici u prometu
treba provjeriti čitav niz okolnosti:
- Da li su na kolniku obilježene prometne trake i koliko ih ima?
- Da li se vozilo kretalo krajnjom prometnom trakom ili ne?
- Da li se vozilo kretalo krajnjom prometnom trakom ili ne?
- Kakva je gustoća prometa?
- Da li je bilo neophodno kretanje vozila u više kolona?
- Da li je mijenjanjem prometnih traka ometano neko drugo vozilo?
- Koja je kolona vozila bila brža?
- Ima li na tom prostoru kakvih objekata, posebno onih koji smanjuju preglednost?
- Da li je i kako taj prostor obilježen?
- Da li je zabranjeno obilaženje tog prostora i skoje strane?
- Da li je pored prometnih traka bila staza za pješake i bicikliste?
- Da li je vozilo koje se pravilno kretalo svojom desnom stranom bilo dovoljno
udaljeno od desnog ruba kolnika?
O svakoj prometnoj nesreći važno je dati odgovor na pitanje:
Kakva je bila stvarna brzina kretanja motornog vozila neposredno prije nesreće?
Kod nepropisane brzine, prilikom obavljanja očevida, treba prikupiti podatke na osnovu
kojih će se dobiti odgovor na sljedeća pitanja:
- Da li je brzina bila veća od najveće dozvoljene na prometnicama u naselju?
- Da li je brzina vozila bila veća od ograničene brzine na dijelu prometnice izvan
naselja?
- Da li je brzina bila veća od ograničene brzine na dijelovima prometnica u naselju ili
u pojedinim dijelovima naselja?
- Da li je za ograničenje brzine kretanja na kritičnom mjestu postavljen odgovarajući
prometni znak?
Za sve tipove nesreća ove vrste, posebnu važnost imaju tragovi kočenja. Na osnovu njih, a
uz ostale podatke, najsigurnije se određuje brzina kojom se vozilo stvarno kretalo i
provjerava se da li je bila u pitanju neprilagođena ili nepropisna brzina.
Do prometne nesreće dolazi i zato što vozač želi obaviti mimoilaženje, iako na prometnici
postoji prepreka koja nije trajnog karaktera, ali koja ne daje dovoljnu sigurnost za
mimoilaženje, i u tijeku mimoilaženja, ili neposredno prije mimoilaženja uočava opasnost.
Sa gledišta sigurnosti prometa pretjecanje je vrlo opasna radnja, bilo da se radi o
pretjecanju u naselju ili na prometnici izvan naselja.
Ako se dogodila prometna nesreće uslijed pretjecanja, potrebno je odgovoriti na pitanja:
- Da li se vozač uvjerio da na kritičnom djelu prometnice nije zabranjeno pretjecanje
i da li postoji odgovarajući znak?
- Da li se vozač uvjerio da na mjestu pretjecanja nije u blizini zavoj ili je ono
obavljeno u zavoju?
- Da li se uvjerio postoji li u blizini pješački prijelaz?
- Da li uvjerio da ne pretječe vozilo koje je već započelo radnju pretjecanja, te da li
njega drugo vozilo pretječe?
- Da li je bilo dovoljno prostora za pretjecanje?
- Da li se vozač uvjerio da ne pretječe vozilo koje se približava pješačkom prijelazu
ili prijelazu preko željezničke pruge?
- Da li se prije započetog pretjecanja uvjerio da mu u susret ne dolazi drugo vozilo?
- Da li je vozač pretjecanog vozila povećao brzinu kretanja?
- Da li je pretjecano jedno ili više vozila?
- Da li je razmak između teretnih automobila (ukupne dozvoljene mase preko 3500
kg ili dužine veće od 7 m) bio najmanje 100 metara?
Praksa je zabilježila nesreće, koje su nastale zbog neispravnosti motornih vozila, npr:
- uslijed neispravnosti uređaja za kočenje
- uslijed neispravnosti uređaja za upravljanje
- uslijed neispravnosti svjetlosnih i svjetlosnosignalnih uređaja
- uslijed neispravnosti uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost.9
3.13. Saslušanje sudionika i svjedoka prometne nesreće
Kriminalističko-tehnički zahtjevi nalažu utvrđivanje svih osoba koje nešto znaju o
prometnoj nesreći, zato što svaki svjedok proživljava samo isječak jednog dinamičkog
događaja prometne nesreće. Iz zapažanja svih svjedoka stvara se slika nesreće, koja
omogućava donošenje ispravnih zaključaka.
Obavijesti o nesreći prikupljaju se prvo od svjedoka, a tek onda od sudionika nesreće.
Saslušavaju se svjedoci pojedinačno, najprije kao slobodno izlaganje svjedoka, a zatim
osoba koja prikuplja podatke o nesreći postavlja pitanja koja ne smiju biti sugestivna.
Pitanja dijelimo na dopunjujuća, precizirajuća, podsjećajna i kontrolna.
3.14. Dokumentacija očevida prometne nesreće
Svi prikupljeni podaci o događaju i radnje koje su poduzete da bi se do njih došlo u okviru
očevida, moraju biti zabilježene u odgovarajućim dokumentima, a oni su preduvjet za
kvalitetno vještačenje i donošenje pravedne presude.
Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana manja materijalna šteta na
vozilima, dužni su odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje
prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nezgodi ili na drugi način razmijeniti
osobne podatke i podatke o vozilima. Osim toga, vozači ne smiju napustiti mjesto
prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće (slika 6.) ili na drugi
način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.
9 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-13.
Slika 6. Europsko izvješće o prometnoj nezgodi
Policijski službenik koji u nadzoru prometa naiđe na mjesto nastanka prometne nesreće s
manjom materijalnom štetom ili na drugi način bude obaviješten o nastanku takve nesreće,
upozorit će sudionike prometne nesreće da razmijene podatke te da popune i potpišu
Europsko izvješće o nesreći. O poduzetom policijski službenik sastavlja službenu bilješku
koja sadržava podatke o sudionicima nesreće, o vozilima, o vremenu i mjestu nastanka
prometne nesreće, kratak opis događaja te opis nastalih oštećenja.10
Policijski službenik koji je obavio očevid prometne nesreće, nakon povratka u postaju,
dužan je odmah ispuniti »Upitnik o prometnoj nesreći« (u daljnjem tekstu: UPN). UPN je
dužan ispuniti i policijski službenik koji je postupao u slučajevima iz stavka 9. i 10. ovoga
članka.
Podaci upisani u UPN unose se u evidenciju i statističko praćenje prometnih nesreća
Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova, odmah nakon njegovog
ispunjavanja, a najkasnije u roku od 24 sata od zaprimanja prve obavijesti o prometnoj
nesreći te se moraju redovito ažurirati po zaprimljenim novim saznanjima.
Nakon unosa u Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova, ispunjeni UPN odlaže
se u spis predmeta (prometne nesreće).11
3.15. Izuzimanje, fiksiranje, čuvanje, pakiranje i slanje dokaznog materijala
Prikriveni i slabo vidljivi otisci pneumatika i stopala pronalaze se uz pomoć umjetnih
svjetlosnih izvora. Ovako pronađeni tragovi postaju vidljivi pri uporabi praškova koji se
primjenjuju kod daktiloskopskih tragova.
Kada se pronađe vlas tada treba slikati okolinu na kojoj se ona nalazi, a zatim se prilazi
uzimanju kose.
Tragove krvi obično treba tražiti pomoću povećala, jakog svjetla ili ultraljubičastih zraka.
Tragove krvi najprije treba osigurati za slikanje. Pri tome se, pokraj svake mrlje, postavlja
oznaka, broj ili slovo.
10 http://www.mup.hr/58.aspx, 29. lipanj 2014. 11 Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, Narodne novine, broj 141/11
Tragovi prstiju na metalu, staklu, drvenim poliranim predmetima i uopće na svim
nosiocima tragova, koji imaju glatku površinu, osim željeza i čelika, mogu se otkriti
pomoću čađe ili argentoratom12, tako da se sumnjiva mjesta pomoću posebne četkice
posipaju crnim praškom. Naprašeni trag se skida i ostaje na transparentnoj foliji, bez obzira
da li se trag nalazi na tamnoj ili svijetloj podlozi.
3.16. Rekonstrukcija događaja i istražni eksperiment
Rekonstrukcija događaja, u pravom smislu riječi, je uspostavljanje situacije (nalaza)
prometne nesreće na mjestu, gdje se ona odigrala nakon više dana, mjeseci ili godina.
Ovakva rekonstrukcija se zasniva na elaboratu koji je sačinjen tijekom očevida, a obavlja
se u istim uvjetima: doba dana, godišnje doba, vidljivosti, osvjetljenja. Sudionici i svjedoci
prometne nesreće točno su raspoređeni na ona mjesta i u smjeru u kome su gledali u
kritičnom trenutku.
Slika 7. i 8. Primjer rekonstrukcije sudara dva osobna vozila
Istražni eksperiment je djelomična rekonstrukcija koja se obavlja tijekom očevida. Istražni
eksperiment uvodi svjesno i planski nove činjenice tijekom rekonstrukcije događaja u
njegovu strukturu, s ciljem da se razjasni ono što nije dovoljno jasno ili da se neki
prikupljeni podatak utvrdi.
12 Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008., str. 9-17.
Slika 9. Primjer istražnog eksperimenta – slika koju bi mogao zapaziti vozač osobnog
automobila u trenutku reagiranja
3.17. Priprema očevida za vještačenje
Svi podaci do kojih se može doći na mjestu nesreće moraju biti pravilno i potpuno
utvrđeni, tako da vještak može pronaći sve potrebne podatke koji su mu neophodni za
vještačenje.
Sam očevid je jedan dio pripreme za vještaka, jer je njegova točnost i ažurnost pretpostavka
dobrog vještačenja.
4. ZAKLJUČAK
Pored klasičnih analiza prometnih nezgoda, događa se da vještak prometno-tehničke struke
mora ispitati vjerodostojnost nastanka nezgode. Pri tome je potrebno izvršiti detaljnu i
usporednu analizu svih elemenata u analiziranoj dokumentaciji. Analiza samo pojedinih
elemenata ne može dati kompletnu sliku načina nastanka prometne nezgode i vrlo često
može navesti vještake da donesu pogrešan zaključak. Detaljnom i usporednom analizom
izjava sudionika, tragova nezgode, oštećenja na vozilima i ozljedama sudionika nezgode
vještak ima potpun uvid o tome da li se nezgoda mogla dogoditi na način opisan u
analiziranoj dokumentaciji.
Nije rijedak slučaj da se u prometno-tehničkim vještačenjima potkradaju i grube greške
koje mogu dovesti do pogrešne interpretacije nastanka nezgode, a time i pogrešnog
definiranja svih važnih činjenica koje su u vezi s prometnom nezgodom. Da bi se to
izbjeglo, potrebno je s posebnom pažnjom pristupiti analizi svih materijalnih dokaza,
napraviti detaljnu i usporednu analizu svih elemenata sadržanih u Spisu. Samo na taj način
vještak može doći do ispravnog i utemeljenog zaključka.
Razvojem suvremenih tehnologija i računalnih programa za analizu prometnih nezgoda,
vještaci prometno-tehničke struke imaju nove mogućnosti pri analizi specifičnih situacija u
pogledu utvrđivanja vjerodostojnosti nastanka prometne nezgode. Mogućnosti koje pružaju
takvi programi (obavljanje složenih izračuna simulacija sudara u stvarnom vremenu,
reproduciranje simulacija u tri dimenzije kroz filmove i sa različitih točaka gledišta, itd.), u
velikoj mjeri omogućava lakše pojašnjenje elemenata nalaza sudionicima u sudskom
postupku koji ne posjeduju tehnička znanja.
5. LITERATURA
1) Vlasta Perotić: ''Prometna tehnika 2'', Škola za cestovni promet, Zagreb, 2008.
2) Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13
3) Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, Narodne novine, broj 141/11
4) http://www.mup.hr/58.aspx, 29. lipanj 2014.
6. POPIS SLIKA
Slika 1. Vozilo prometne policije kojim se obavlja očevid
Slika 2. Tehnički podaci vozila
Slika 3. Označavanje tragova
Slika 4. Označavanje, klasifikacija i osiguranje tragova na spoljašnosti vozila
Slika 5. Označavanje, klasifikacija i osiguranje tragova na unutrašnjosti vozila
Slika 6. Europsko izvješće o prometnoj nezgodi
Slika 7. i 8. Primjer rekonstrukcije sudara dva osobna vozila
Slika 9. Primjer istražnog eksperimenta – slika koju bi mogao zapaziti vozač osobnog
automobila u trenutku reagiranja
