TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA

DOŽIVITE ČAROBNO PROLJEĆE U ĐAKOVU

PROGRAM OBILASKA ĐAKOVA:

Najpoznatije u Đakovu

Dobro došli u Đakovo, ''Srce Slavonije''!

S koje god strane prilazili Đakovu, prvo

što ćete ugledati je žar opeke dvaju

tornjeva i kupola najljepše katedrale na

prostoru od Venecije do Istanbula. Gradom

se prema požutjelim listinama, zove od

1239. godine, kada se po dosadašnjim

saznanjima spominje kao biskupsko

sjedište.

A Đakovo, baš kao ni većinu drugih

gradova nije lako i jednoznačno odrediti.

Da, njegovi najvažniji simboli po kojima

ovaj grad prepoznaju diljem svijeta su

katedrala, Strossmayer, nadbiskupija,

lipicanci, ergela, Đakovački vezovi,

folklorna baština… ali Đakovo je i mnogo

više od toga: grad ima svoj jedinstvenu

život, jedinstvenu povijest, kodove poznate

samo Đakovčanima, urbane mitove i

legende, u sebi krije dovoljno tajni i

izazova za svakoga tko želi o njemu više

saznati...

Za grupu koja u gradu ostaje više od dva dana za više od 20 osoba TZ grada Đakova

daruje besplatno razgledavanje grada, više od 50 osoba dobiva dodatnu folklornu večer.

Agencija i/ili smještajni objekt na području grada Đakova pisanim putem Turističkoj

zajednici grada Đakova potvrđuje broj osoba u grupi i broj dana boravka u gradu

Đakovu. Također putem sustava eVisitor, utvrđuje se stanje.

Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo

Tel. +385 31 812 319

Fax. +385 31 822 319

E-mail: tz-grada-djakova@os.t-com.hr

www.tzdjakovo.eu

TURISTIČKA RUTA ĐAKOVOM:

Zemljopisni položaj Đakova otkriva

podjednaku udaljenost od većih Slavonskih

gradova i to sve do četrdesetak kilometara

- Osijeka, Vinkovaca, Našica, Slavonskog

Broda. Dionica autoceste A5 Beli

Manastir-Osijek-Svilaj, od Sredanaca do

Đakova, dio je europske mreže autocesta i

nalazi se na međunarodnom prometnom

5C koridoru Budimpešta-Osijek-Sarajevo-

Ploče.

Međunarodni pravci:

Budimpešta - Pečuh - Donji Miholjac -

Našice - Đakovo

Split - Livno - Zenica Doboj - Sl. Šamac –

Đakovo

Podravska magistrala :Zagreb - Bjelovar - Virovitica – Đakovo

Željeznički pravci:

Zagreb - Đakovo(Vrpolje) - Beograd

Split - Zagreb - Osijek

Zračni prijevoz:

zračna luka Osijek u Klisi

VINSKO-TURISTIČKE CESTE

ĐAKOVAČKOG VINOGORJA

U đakovačkim vinima uživaju istinski

ljubitelji vina već više od dvije tisuće

godina. Od tada pa do današnjih dana teče

priča o vinogradarstvu ovoga kraja.

Počeci vinarske i vinogradarske tradicije

đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u

predtursko doba, a nakon oslobađanja od

Turaka osobito obnavljaju biskup Petar

Bakić sadnjom vinograda u Trnavi,

proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup

Antun Mandić osniva vinograde u

Mandićevcu , na obroncima Krndije, a

biskup Josip Juraj Strossmayer gradi

podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su

se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali

su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i

vrhunska vina đakovačkog vinogorja.

Takav višetisućljetni kontinuitet najbolja je

potvrda dobre i stalne kakvoće vina

đakovačkog vinogorja ali još vrednija i

čvršća potvrda odlične kakvoće su

mnogobrojna visoka priznanja na

svjetskim izložbama.

Posjetite vinsko-turističku cestu

„Mandićevac“, vinsko-turističku cestu

„Zlatarevac“u Trnavi ili vinski muzej

đakovačkog vinogoja u Drenju i izaberite

nešto iz bogate ponude ovisno o

raspoloženju i prepustite se čarima

uživanja.

JEZERA

Đakovo ima svoje prirodne oaze mira i

tišine. Spoj ugodnih raznolikosti i

iznenađenja nekoliko je većih i manjih

jezera na području Đakovštine, pogodnih

za ribolov i šetnju njihovim obalama.

Izletnicima, ribičima i lovcima, jezera i

šume Đakovštine pružaju užitak u

nedirnutoj prirodi. Ovo prirodno jezersko

okruženje brižno čuva Zajednica športskih

Ribolovnih udruga Đakovo.

Jezero''Borovik''

Nalazi se zapadno od Đakova (između

Našica i Đakova ) i dvokrakog je oblika.

Borovik je jedno od najatraktivnijih mjesta

za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine

veće od 20 kg) i ribolov pastrvskog

grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i

ovom dijelu Europe. Jezero Borovik je

domaćin međunarodnog Carp Cupa gdje

sudjeluju ribiči iz svih zemalja svijeta.

Mjesto je bogato diskretnim uvalicama,

koje jamče vlastiti kutak za Vas i Vašu

obitelj/prijatelje, odlučite li se za bilo koji

oblik zabave na njemu, od pecanja, do

kupanja i roštiljanja. Idealno je za

kampiranje. Prostranost staze uz jezero

rasteže se gotovo 8 kilometara, te je

poželjna ruta za rekreaciju u obliku

biciklizma ili trčanja...

Jezero “Jošava“

Nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno

od grada Đakova. Proteže se od

željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do

umjetno podignute zemljane brane. Dužine

je 4,5km i prosječne širine 200m. To je

zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno

1963/64. godine. Prvenstveno je

namijenjeno za uzgoj riba, šport i

rekreaciju.

Jezera''Bajer''

Nalaze na zemljištu grada Đakova,ima ih

četiri. Površine 4 h i dubine 5m. Bogati su

svim vrstama plemenite i druge ribe.

Nastali su eksploatacijom gline bivše

ciglane.

Dno je glina, a obrasli su potopljenim

vrbama. Prava je rijetkost i bogatstvo

blizine ovih jezera gradskoj urbanoj

sredini.

Jezero „Mlinac“

Akumulacijsko je jezero i nalazi se 12 km

zapadno od Đakova na putu Đakovo-

Đakovačka Breznica. Ukupna površina

iznosi 13,60 ha. Vodena površina je

nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i

poluotoka. Površina jezera je čista.

Vodenog bilja ima vrlo malo i to na

rubovima. Bogato je svim vrstama

plemenite i druge ribe.

....

ZNAMENITOSTI

Đakovo je najbolje obići pješice, a ponos

grada vidljivi su tornjevi velebne katedrale

koja zaštitnički natkriljuje grad.

Gotovo da i nema putnika namjernika koji

ne zna za katedralu Sv.Petra i đakovačke

lipicance, zaštitne znakove Đakova,

prepoznatljivosti sačuvane pokoljenjima.

Đakovo turistima nudi obilje povijesnih,

kulturnih i prirodnih vrijednosti, u tolikoj

mjeri da ih u jednom danu mogu samo

razgledati, a ako ih žele bolje upoznati,

moraju u gradu ostati duže.

Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni

sakralni objekti koji se stapaju u prostor i

čine sa brojnim drugim kulturno

povijesnim spomenicima ovaj grad

prepoznatljivim i jedinstvenim.

Katedrala Sv. Petra

Na Strossmayerovom trgu nalazi se,

najljepša katedrala između Venecije i

Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan

XIII, najznačajniji kulturni spomenik grada

Đakova.

Zasluge za izgradnju katedrale, koja je

trajala od 1866. do 1882., pripadaju

biskupu Josipu Juraju Strossmayeru.

Đakovačka katedrala je remek djelo

izgrađeno u romaničko-gotičkom stilu.

Katedralu krase brojne slike, skulpture i

freske te čak 7 oltara. Glavni oltar

posvećen je katedralnom patronu sv. Petru.

Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su

orgulje na pjevačkom koru sa velikom

rozetom u pozadini.

Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je

tijekom povijesti pretrpjela mnoga

razaranja. “Divim se ljepoti slavonske

ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je 7.

lipnja 2003. godine ispred katedrale

pozdravljajući narod šokačkim šeširom,

sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar

Rimokatoličke crkve.

www.djos.hr

Biskupski dvor

Biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen

u 18. stoljeću u kasnobaroknom stilu, a

danas je rezidencija đakovačkog

nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih

institucija i ureda. Jednokatna dvokrilna

građevina smještena je južno od katedrale

sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu

glavnog đakovačkog trga. Unutrašnjost

palače krase reprezentativni saloni urešeni

portretima biskupa i drugim vrijednim

umjetninama.

Podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije

U prostoru ispod nadbiskupskog dvora, neposrednu uz đakovačku katedralu smješten je

podrum u kojemu možete kušati poznata misna vina vrhunske kvalitete. Nadbiskupija

nastavlja tristogodišnju tradiciju proizvodnje vina, od grožđa stasalog na suncem obasjanim

južnim padinama Dilja.

Kaptolske/kanoničke kurije

Kanoničke kurije iz 18. stoljeća, smještene

na Strossmayerovom trgu, građene su

jedna po jedna u kasnobaroknom stilu.

Povod gradnji bila je povelja Marije

Terezije izdana povodom sjedinjenja

Bosanske i Srijemske biskupije.

Bogoslovno sjemenište

U ovoj secesijskoj građevini koja se nalazi

na Strossmayerovom trgu 1806. godine,

biskup Antun Mandić osnovao je

najstariju visoko školsku ustanovu u

Slavoniji i Baranji.

Krasi ju kapela sa korom izgrađena u

hambarskom stilu s drvenim krovom.

Danas Bogoslovno sjemenište možemo

gledati na dvije razine.

Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i

obrazovanju svećeničkih kandidata te je

dom ljudima koji u njemu žive: bogoslovi i

poglavari.

www.djos.hr

Strossmayerov perivoj

U prvoj polovici 19. stoljeća nastaje

znameniti đakovački park, ''pluća'' grada,

ali i mitsko mjesto održavanja Đakovačkih

vezova na pozornici sa amfiteatralnim

gledalištem i, ne manje važno, prvih

ljubavnih sastanaka mnogih naraštaja

Đakovčana. Iako se u Đakovu danas park

zove Strossmayerovim imenom, njegov je

utemeljitelj biskup Mirko Emerik Raffay.

Spomen muzej biskupa Josipa Jurja

Strossmayera

Spomen muzej osnovan je 1990. godine,

prema odluci tadašnjeg biskupa Ćirila

Kosa. Muzejska likovna zbirka, skulpture,

sakralna zbirka te zbirka knjiga i

dokumenata čuvaju spomen na život i rad

biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U

prizemlju se nalazi stalni postav dok se u

potkrovlju nalazi galerija slika.

www.djos.hr

Korzo

Središnja gradska ulica pape Ivana Pavla II

ili popularni Korzo proteže se od katedrale

Sv.Petra do crkve Svih Svetih. Uža

gradska jezgra Đakova je i danas sačuvala

svoje obrise koji su oblikovani u 18.i 19.

stoljeću, u secesijskom stilu. Ta činjenica

Đakovu daje poseban šarm i ostavlja

pozitivan utisak na svakoga tko navrati u

grad, posebice za lijepoga vremena kada

glavna gradska ulica postane šetalište i

mjesto druženja, gdje brojni kafići i

slastičarne sa svojim terasama pozivaju na

svakodnevni kraći ili duži predah uz kavu

ili neko piće.

Zgrada Gradske uprave

Jedna od najpoznatijih zgrada u Đakovu,

koja se nalazi na trgu dr. Franje Tuđmana,

je zgrada Gradske uprave. Izgrađena je u

secesijskom stilu, djelo je arhitekta Josipa

Vancaša.

www.djakovo.hr

Crkva Svih Svetih

Pretpostavlja se da je sagrađena u 14.

stoljeću kada se spominje kao župna crkva

sv. Lovre. U vrijeme vladavine Turaka

pretvorena je u džamiju (Ibrahim-pašina

džamija), koja je sačuvana i kasnije

pretvorena u katoličku crkvu Svih Svetih.

Posebna ljepota ovog jedinstvenog objekta

u cijeloj Hrvatskoj je unutrašnjost u

bizantsko – maurskom stilu. Nalazi se na

trgu dr. Franje Tuđmana.

Muzej Đakovštine

Muzej Đakovštine osnovan je 1952.

godine, kada je otvoren i prvi stalni postav.

Čuvar je nekoliko vrijednih zbirki:

arheološke, kulturno – povijesne,

etnografske, numizmatičke i umjetničke.

Unutrašnji prostor muzejske zgrade u

Starčevićevoj ulici razdijeljen je na radne

sobe, depoe, izložbeni prostor stalnog

postava i višenamjensku izložbenu

dvoranu koja je trenutno glavni nositelj

svekolike aktivnosti Muzeja. (izložbe,

radionice, prezentacije knjiga, koncerti,

predavanja…)

www.muzej-djakovstine.hr

Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa

Biskup Voršak povodom blagoslova

samostana napisao je: ''Ovaj novi

samostan, nalazi se na uglu dviju ulica, a

zidan je, kako vještaci kažu, u empire-

slogu. Impozantna je to građevina, sa

visokim prizemljem na dva kata, sa vješto i

ukusno izrađenim pročeljem i sa visokim

mansardnim krovom''. Tako uz vitke

tornjeve Strossmayerove katedrale grad

Đakovo resi i samostan Sestara sv. Križa u

čijem je sklopu i crkva Presvetog Srca

Isusova. Ovaj kompleks je najljepši

primjer secesije u istočnom dijelu

Hrvatske. Već cijelo stoljeće ove građevine

uljepšavaju grad.

www.sestre-sv-kriza.hr

Državna ergela Đakovo

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506.

godine, što je svrstava među najstarije

ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji

uzgoja konja na tom području. Konji

lipicanske pasmine na Ergeli se počinju

uzgajati početkom 18. stoljeća.

Danas kao Državna ergela Đakovo, za

uzgoj i selekciju konja koristi dvije

lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu

Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini

grada. Osim uzgoja i selekcije konja,

Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se

potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta

na konjičkim natjecanjima.

Brojnim nastupima u svijetu, đakovački

lipicanci pronosili su i pronose glas o

Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena

nastupom đakovačkih lipicanaca na

otvorenju Olimpijskih igara, engleska

kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica

ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila

Ergelu i provezla se gradom slavnim i

nadaleko poznatim četveropregom

đakovačke ergele.

U 2016. godini Državna ergela Đakovo

obilježava 510 godina postojanja i 210

godina uzgoja lipicanske pasmine.

www.ergela-djakovo.hr

Crkva Dobrog Pastira

Ugradnjom kamena temeljca u rujnu 1990.

godine započela je gradnja crkve Dobrog

Pastira, koja je trajala do travnja 1995.

godine. Kamen temeljac, isklesan u obliku

ljiljana, uzet je od kamenja koji su u

potresu 1964. pali sa zvonika đakovačke

katedrale. Time je naglašena povezanost

između katedrale kao majke svih crkava u

Biskupiji sa novom crkvom Dobrog

Pastira. Izgradnja crkve potpomognuta je

od strane mnogih župljana.

www.dobri-pastir-djakovo.hr

Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja

Đakovački Pisak je prigradsko naselje

istočno od Đakova i filijala đakovačke

župe Dobrog Pastira. Naselje ima skromnu

crkvu sv. Ivana Krstitelja. Sagrađena 1976.

godine za vrijeme biskupa Ćirila Kosa.

Prema zapisu u Spomenici župe Svih

Svetih u Đakovu, 9. svibnja 1976. godine,

prvi put je slavljena misa u novosagrađenoj

crkvi u Pisku i tom je prigodom

promjenjen patron sela; do tada je bio sv.

Ivan Nepomuk. Izabran je novi patron sv.

Ivan Krstitelj. nova crkva sv. Ivana

Krstitelja posvećena je 24. lipnja 1981.

godine. Od tada je ta crkva i ''Svetište sv.

Ive'', koji okuplja brojne hodočasnike na

dan goda i na blagdan Mučeništva sv.

Ivana Krstitelja, 29. kolovoza.

Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova

Gradnja crkve, u gotičkom stilu, započela

je 1900. godine te je iste te godine i

dovršena. Nacrt je izradio poznati

sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš. Svoje

ime crkva duguje oltarnoj slici koja je

prikazivala prizor preslavnog Uskrsnuća

Isusovog. Danas se ondje nalazi oltarna

slika Gospe, oslikana također tematikom

Uskrsnuća.

...

Početkom 21. stoljeća Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske donosi odluku o

zaštićenim spomenicima kulture na

području grada Đakova:

.

- Katedrala Sv. Petra

- Biskupski dvor - Crkva Svih Svetih

- Crkva preobraženja Gospodnjeg

(Piškorevci) - 4 kasnobarokne kanoničke kurije

- Secesijska zgrada Bogoslovnog

sjemeništa - Zgrada gradske uprave

- Spomenik Ivi Loli Ribaru

- Katedralne orgulje

Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u

gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.

UNESCO

Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja

iz Gorjana (15.5.2016.)

Na blagdan Duhova svake godine u

Gorjanima kod Đakova održava se

Proljetni ophod kraljica ili ljelja iz

Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra

upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu

listu nematerijalne baštine čovječanstva.

U vrijeme turskih osvajanja, Turci su

prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da

su Turci zarobili sve muškarce u selu, a

njihove su se žene obukle u šarenu odjeću,

na glave stavile muške šešire okićene

umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i

kose, te tako obučene otišle pred turski

tabor. Turci su pomislili da su došli

duhovi, uplašili se i pobjegli.I tako su

gorjanske žene oslobodile svoje muževe,

očeve i braću. Od tada su se isto tako

oblačile na blagdan Duhova, u spomen na

taj događaj. Taj je dogadaj zadržan do

današnjih dana u izvornom obliku. Jedina

promjena je to što se sada oblače djevojke

koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose

sablje.

Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu

na sv. Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta

kreću u ophod po selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.

Pri vršenju običaja sve su djevojke odjevene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću,

zapravo kostim Ljelja. Stupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne

kape kao kraljeve odnosno bijeli vjenčići u kosi kao kraljice.

U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku običaj zadržan do današnjih

dana. Godine 2007. običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom

pod zaštitom UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturno-

umjetničkom društvu ''Gorjanac'' iz Gorjana.

Bećarac

Bećarac je vokalni odnosno vokalno –

instrumentalni napjev popularan na

području Slavonije, Baranje i Srijema.

Veselog je i vedrog teksta, najčešće prožet

alegorijama i metaforama. Naziv potječe

od turske riječi bekar, koja u hrvatskoj

jezičnoj uporabi (bećar) označava mladog

neženju, momka, samca, lolu, bekriju,

veseljaka sklonog raskalašenom životu,

jelu, piću i ženama. Pjevao se najviše na

svadbama i u drugim prigodama kada se

narod okupljao na veselje.

Bećarac je deseteračka glazbena vrsta u

kojoj se na određeni melodijski obrazac i

njegove brojne inačice pjevaju po sadržaju

veoma različiti deseterački dvostihovi,

najčešće ljubavni i metaforično erotski;

hvale se vlastite vrline, ljepota,

sposobnosti, imovno stanje, izruguju se

neistomišljenici i suparnici,prkosi se i inati.

Za razliku od drugih tradicijskih

slavonskih pjesama na deseteračke stihove

(svatovci, drumarci, pokladarci i drugi),

koje se izvode bez sviračke pratnje,

bećarac se redovito izvodi uz

instrumentalnu pratnju; bez svirke se pjeva

samo iznimno, to jest kada nema svirača.

Bećarac je kao tradicijski vokalni i

vokalno-instrumentalni napjev i kao

neizostavan dio današnje tradicijske

kulture Slavonije, Baranje i Srijema opstao

na društvenoj i glazbenoj sceni

zahvaljujući organiziranoj djelatnosti

amaterskih folklornih i glazbenih udruga i

ansambala, folklornih i glazbeno-

folklornih manifestacija (smotri, susreta,

seminara i festivala), a djelomično

zahvaljujući i estradnim glazbenicima i

diskografskoj produkciji.

MANIFESTACIJE U PROLJEĆE

Zbivanja u gradu

Dolaskom u Đakovo kroz cijelu godinu

možete uživati u različitim kulturno-

turističkim manifestacijama. Svaki period

godine ima svoju manifestaciju, svaka

manifestacija ima svoje sudionike i

izvođače, a sve njih rado posjećuju brojni

posjetitelji i građani. Manifestacije su

ponos Đakovštine i gledajući ih u

kontinuitetu, kao da se stapaju u jednu. I

ako različite, tako su slične jer sve izviru iz

ljubavi ovih ljudi prema našoj tradiciji i

običajima, ali i prema dragim gostima i

posjetiteljima.Gostoljubivim Đakovčanima

uvijek ćete biti dragi gost.

8. dani vina i turizma Osječko-

baranjske županije u Đakovu

Pod pokroviteljstvom Grada Đakova i

Osječko-baranjske županije od 2.-9.4.2016.

održavaju se 8. dani vina i turizma

Osječko-baranjske županije u Đakovu,

Budrovcima i Piškorevcima. Centralni

događaji ove manifestacije su Uskrsni

gastro fest u Đakovu u organizaciji TZG

Đakova i Udruge kulinara ''Đakovački

kulin'' Đakovo, folkorna manifestacija ''U

Budrovci, na Nedilju bilu'' u Budrovcima

u organizaciji KUD-a ''Šokadija'' Budrovci

te 8. sajam poljoprivrede, obrtništva i

gospodarstva Đakovo Expo Zlatne ruke

u Piškorevcima u organizaciji tvrtke

Univerzal, Grada Đakova i TZG Đakova u

sklopu kojeg se održavaju i Wine Tour

večeri.

Na Uskrsnom gastro festu 2. travnja 2016.

u Đakovu sudjeluju proizvođači hrane i

pića, razne udruge, OPG-ovi, proizvođači

suvenira i turističkih artikala. Može se

vidjeti, degustirati ili kupiti razlličite vrste

vina, rakije, meda, kolača, kulinovih seka,

suvenira i ostalih sličnih proizvoda. Za

vrijeme ovog gastro festa objavljuju se

rezultati ocjenjivanja kulinove seke –

potom degustacija, dodjela pehara i

medalja. Cilj manifestacije ''Dani vina i

turizma Osječko-baranjske županije'' je

razvoj turističkih destinacija i sadržaja

vinskih cesta uz bogaćenje turističke

ponude. Na Danima vina i turizma u

Đakovu i Piškorevcima svoje proizvode će

predstaviti brojni vinari, obiteljska

poljoprivredna gospodarstva te brojne

udruge, obrtnici i domaće radinosti. Vino

iz četiri izuzetno cijenjena vinogorja –

baranjskog, erdutskog, đakovačkog i

feričanačkog, svakako je i jedan od

najvažnijih aduta Osječko-baranjskog

turizma, u čemu će posjetitelji moći uživati

8. i 9.4. u Piškorevcima na Wine Tour

večerima.

Đakovo Expo Zlatne ruke (8.-9.4.2016.)

Sajam poljoprivrede, obrtništva i gospodarstva, Piškorevci

S ciljem održavanja tradicije i okupljanja nacionalnih institucija s područja agrara Grad

Đakovo, Univerzal d.o.o. za komunalne djelatnosti i Turistička zajednica grada Đakova,

pripremaju bogati izložbeno – prodajni sajam edukativnog karaktera i promicanja

poljoprivrede, obrtništva i gospodarstva u Piškorevcima.

Sve posjetitelje očekuju razne radionice, izložba i prodaja proizvoda, smotra i prezentacija

konja, nastupi KUD-ova, Wine Tour večeri, festival čokolade, bogat glazbeni program i još

mnogo toga.

Strossmayerovi dani

Kulturna manifestacija u svibnju je posvećena liku, djelu, idejama i porukama đakovačkog

biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera,1815.-1905.

Obuhvaća znanstvene skupove, izložbe slika i skulptura, koncerte klasične glazbe,

predstavljanje knjiga…

Program obilježavanja Dana grada Đakova

Đakovačani 8. svibnja slave Dan grada. Program se sastoji od raznih kulturno zabavnih

priredbi.

Ime Đakovo spominje se prvi put 1239. godine u ispravi hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV.,

kojom biskup Ponsa dobiva na dar posjede Đakovo i Breznu. No, istraživanja pokazuju i

naseljenost u mlađem kamenom dobu, a ovdje Rimljani grade svoje naselje Certissiju.

Stoljećima je grad rastao, razvijao se iz mukotrpnog rada na ovoj bogatoj, plemenitoj

slavonskoj ravnici natopljenoj krvlju i znojem slavonskog čovjeka Hrvata, iz ljubavi i

slavonskog bećarskog inata, prkoseći vremenu i onima koji su ga htjeli pokoriti, uništiti, zatrti

trag i ime hrvatsko.

No ovaj grad su pohodili mnogi, znani i neznani koji su mu vraćali dio ljubavi i

gostoprimstva, noseći ga u sve dijelove svijeta, pronoseći sliku grada u srcu Slavonije, kao

engleska kraljica Elizabeta II.

Ali, nikada đakovo svoju ljubav, svoju dušu i srce nije otvorilo kao pri susretu s Petrovim

nasljednikom Ivanom Pavlom II., tu u sjeni zvonika naše i Strossmayerove katedrale.

O bogatoj povijesti Đakova govore i mnoge obljetnice koje smo obilježili tijekom proteklih

nekoliko godina: 500 godina Ergele, 200 godina uzgoja lipicanaca, 200 godina sjemeništa i

teologije… naposljetku, uz sve ostale obljetnice prije 49 godina skupina vizionara predvođena

dr. Zvonimirom Benčevićem utemeljila je đakovačke vezove, manifestaciju koja je s

godinama rasla i prerasla granice Đakova, Slavonije i Hrvatske, čuvajući tradiciju, ljepotu,

pjesmu ratara i bekrija, momaka, djevojaka, snaša, ljepotu i sjaj slavonskog veza, zvuk

tambure i berde, topot lipicanaca, zvuk šokačkih kola, život Đakova, Srca Slavonije…

Biciklijada (29.5.2016.)

Već dvanaestu godinu u proljeće grupa entuzijasta iz građevinske tvrtke Mlaco d.o.o., u

suradnji sa TZ i Gradom Đakovo, organizira najveću slavonsku obiteljsku biciklijadu!

Biciklijada ima rekreativni karakter, a u 2016. godini se održava 29. svibnja. Start je u ulici A.

Šenoe 40, Đakovo, dok je cilj jezero Jošava udaljeno oko 7 km.

Na startu biciklijade svaki sudionik dobiva na poklon, te bon za gratis konzumaciju jela i pića

na odredištu. Cilj biciklijade je ledina uz jezero.

Djelatnici restorana Sokak na odredištu poslužuju jelo i piće, organizirane su nagradne igre

(potezanje konopa, uhvati jaje, spretnost vožnje bicikla…),uz profesionalno vođenje

animatora biciklijade.

Glazbom sve prati tamburaški sastav, od polazne točke biciklijade, tijekom vožnje, do

završetka zabavnog programa na jezeru, u poslijepodnevnim satima.

50. Đakovački vezovi (4.6. – 3.7.2016.)

Đakovački vezovi danas su dobro poznata i afirmirana manifestacija izvornog narodnog

folklora.

Prvi Đakovački vezovi održani su 2. i 3. srpnja 1967. godine kao specifična prigodna

turističko-kulturna manifestacija u povodu Međunarodne godine turizma. Inicijator za

osnivanje Đakovačkih vezova bio je dr. Zvonimir Benčević, a već prva manifestacija

doživjela je velik uspjeh kod ljudi iz Slavonije, ali i šire.

Glavna manifestacija Đakovački vezovi održava se svake godine u srpnju. Tu se izvodi

izvorni folklor prije svega Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske

uz prateće priredbe – otvorenje raznih izložbi, konjičke priredbe te druge kulturne i turističke

priredbe. Manifestacija ima i međunarodni karakter, okuplja izvorne folklorne skupine iz svih

dijelova svijeta.

Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, najvažnijoj smotri hrvatskoga

folklornog stvaralaštva koja okuplja na desetke tisuća sudionika.

Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje,

svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka

ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora

Slavonije i Baranje te program zatvaranja ”Slavonijo zemljo plemenita” uz izbor najbolje

nošenog narodnog ruha. Izbor djevojke i snaše (izbor momka uvodi se kasnijih godina) u

najljepšoj nošnji sastavni je dio Vezova od početka, 1967. godine.

U sklopu Đakovačkih vezova održava se i Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i

dodjeljivanje nagrada najboljim vinima, zatim izložba i degustacija kruškovače-vilijamovke te

gastrofest: kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i čobanca.

Ljubitelji konjičkog sporta zadovoljstvo nalaze na hipodromu gdje se svake godine održava

međunarodno konjičko natjecanje.

Manifestacija Đakovački vezovi prvenstveno njeguje i održava tradiciju i izvornost ovoga

kraja ali i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva (narodno ruho, narodni ples, tradicijsko

češljanje, konjogojstvo, gastronomiju).

U manifestaciji sudjeluje čitav grad, svijest o važnosti ove manifestacije i kulturno

umjetničkom značaju ukorijenjena je u svim stanovnicima ovoga kraja i ta svijest se ne

smanjuje, na što smo vrlo ponosni.

Kao sastavni dio programa pojavljuje se još i Međunarodni etno film festival ”Srce Slavonije”

te Jazzvez, Međunarodni festivala jazz glazbe u Đakovu.

Centralni događaji su svečano otvaranje, nastupi folklornih skupina i kao najvažniji – svečana

povorka ulicama grada te ceremonija zatvaranja manifestacije pod nazivom ”Slavonijo,

zemljo plemenita” sa bogatim glazbenim programom i Izborom za najbolje nošeno narodno

ruho.

Sva događanja na Đakovačkim vezovima predstavljena su u ”Reviji Đakovačkih vezova” koja

izlazi od 1970. godine.

U Đakovačkim vezovima sudjeluje cijeli grad, a manifestacija je dobila međunarodnu

turističku Povelju FEST-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu)

Zasluge za turizam u 2005., godišnju turističku nagradu ”Anton Štifanić” za 2007. godinu te

je manifestacija u 2013. godini pobjednik u akciji HTZ-a, Ministarstva turizma i Ministarstva

kulture ''Doživi Hrvatsku – Experience Croatia'', u kategoriji kvalitete kulturnih događaja.

Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana Đakovački vezovi prerasli su u jednu od

najvećih manifestacija ovakve vrste u Hrvatskoj.

Manifestacija Đakovački vezovi je manifestacija koja je Statutom Grada Đakova definirana

kao manifestacija iznimnog značaja i važnosti za Grad Đakovo i za regiju.

Kao dugogodišnje suorganizatore pojedinih programa u okviru ove manifestacije ističemo:

Đakovačko-osječku nadbiskupiju, Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika, Državnu

ergelu lipicanaca Đakovo, Muzej Đakovštine, Udrugu kulinara ”Đakovački kulin”, Udruženje

obrtnika…

Vrijednost ove manifestacije za grad Đakovo i cijelu Republiku Hrvatsku prepoznaju

predsjednik RH, predsjednik Sabora RH, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma,

Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistička zajednica, Osječko-baranjska županija, TZ

Osječko-baranjske županije i mnogi drugi.

Đakovo se oduvijek zove i jest ”Srce Slavonije”. Grad bogate povijesti, kontinentalnog

turizma uz prirodne ljepote srca Slavonije…čarolija gastronomije, zvuka i običaja…što

upravo ovom manifestacijom obuhvaćamo i slavimo i čuvamo od zaborava.

DOŽIVITE:

1. Gastronomsko – kulinarsku večer

Organizator: UDRUGA KULINARA ''ĐAKOVAČKI KULIN'' ĐAKOVO

PETRA PRERADOVIĆA 25, 31 400 ĐAKOVO

TELEFON: +385 (0)31 813 391

PREDSJEDNIK: VLADIMIR ĆORIĆ 098/223-844

Za grupe do 20 osoba – 59,33 kn (po osobi)

Za grupe preko 20 osoba – 54,76 kn (po osobi)

2. Noćni život u Đakovu – koncerti, stand – up show, izložbe...

Ulica Matije Gupca

Caffe bar Jazz

Korzo:

Caffe bar Click, London bar, Caffe bar People, Caffe bar Central, Caffe bar My

Place, Caffe bar Larissa, Caffe bar Enigma

Ulica bana Jelačića:

The Eagle Pub, Fess caffe, Caffe bar Godot, Caffe bar Passage, Caffe bar Film,

Caffe bar Cape Town, Caffe bar Sense, Caffe bar Masaai, Caffe bar Fontana,

Caffe bar Exit, Caffe bar 3D, Caffe bar Blues, Caffe bar Zdenac, Caffe bar

Escape

Night club Shine, Night club Yolo

Ulica Ante Starčevića

Caffe bar Vigor, Caffe bar Casper

Šokački disko Tom&Tom

Ulica kralja Tomislava

Caffe bar Sova, Caffe bar Saloon

3. VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA

VINSKO TURISTIČKA CESTA

'ZLATAREVAC' TRNAVA

MISNA VINA D.O.O.

ULICA J.J. STROSSMAYERA 24, 31 411

TRNAVA

T: +385 (0) 31 863 067

M: +385 (0) 99 319 5500

www.misna-vina.com

info@misna-vina.com

OPG HRVOJE LUKAČEVIĆ

ULICA J.J. STROSSMAYERA 4, 31 411

TRNAVA

M: +385 (0) 98 963 2132

hrvoje.lukacevic@os.t-com.hr

OPG PAVLOVIĆ SLAVEN

ZLATAREVAC 1A, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 98 359 756

slaven.pavlovic@t-com.hr

OBRT APOSTOL TRNAVA

IVANA MEŠTROVIĆA 17, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 98 982 4031

www.apostol-trnava.com

apostol.trnava@gmail.com

OPG FRANJO VRAČEVIĆ

ULICA J.J. STROSSMAYERA 29, 31 411

TRNAVA

M: +385 (0) 98 1321 259

ŠIMUN VLADIĆ

BUDROVAČKI VINOGRADI 7, 31 400

BUDROVCI

M: +385 (0) 91 508 7843

SAMOSTAN SESTARA SV. KRIŽA

TRNAVA

IVANA MEŠTROVIĆA 54, 31 411 TRNAVA

T: +385 (0) 31 863 054

OPG STIPO VUKOVIĆ

MATIJE GUPCA 4, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 99 319 5501

*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Zlatarevac'' Trnava – Hrvoje Lukačević 098/963-2132

SMJEŠTAJ/UGOSTITELJSTVO

LOVAČKI DOM ''KONDRIĆ''

KONDRIĆ BB, 31 411 TRNAVA

T: +385 (0) 31 892 000

UŠP Osijek, Julija Benešića 1, 31 000 Osijek, T: +385 (0) 31 251 700

www.hrsume.hr

osijek@hrsume.hr

DODATNA TURISTIČKA PONUDA

ERGELA BLAŽ MIKIĆ

BRAĆE RADIĆA 7, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 98 447 051

balija.mikic@gmail.com

VINSKO TURISTIČKA CESTA MANDIĆEVAC

ĐAKOVAČKA VINA D.D. MANDIĆEVAC BB, 31 418 DRENJE

T: +385 (0) 31 837 200

F: +385 (0) 31 837 201 www.djakovacka-vina.hr

djakovacka-vina@os.t-com.hr

VINOGRADARSTVO-VINARSTVO

BOŠNJAK

B.A. MANDIĆA 97 , 31 418 MANDIĆEVAC

T: +385 (0) 31 837 043 M: +385 (0) 91 520 272

OPG ANICA ZAHAROV VLADIMIRA NAZORA 55, 31 400 SELCI

ĐAKOVAČKI

T: +385 (0) 31 832 284 M: +385 (0) 98 180 3856

OPG VILJETIĆ STJEPAN STJEPANA RADIĆA 16, 31 418

MANDIĆEVAC

Vanje Radauša 3, 32 100 Vinkovci M: +385 (0) 98 349 327

DODATNA TURISTIČKA PONUDA

OPĆINA DRENJE, LJUDEVITA GAJA 25, 31 418 DRENJE

T: +385 (0) 31 862 006

F: +385 (0) 31 862 005

JEZERO BOROVIK

ZŠRU ĐAKOVO, KNEZA DOMAGOJA 1, 31

400 ĐAKOVO T: +385 (0) 31 821 710

M: +385 (0) 92 254 6850

www.zsru-djakovo.hr

zsru.dakovo@os.t-com.hr

VINOTEKA DRENJE GAJEVA 25, 31 418 DRENJE

M: +385 (0) 99 758 5056

UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I

VINARA MANDIĆEVAČKOG VINOGORJA

BRAĆE RADIĆA 26, 31 418 PRIDVORJE

M: +385 (0) 91 932 7540

*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Mandićevac'' - Slavko Dešić 099/232-8472 - 091/9327-540

Za stručno vođenje možete se obratiti našim vodičima:

- Silvija Butković – 091/511-4196 silvijabutkovic.vodic@gmail.com

- Domagoj Butković – 098/474-373 butkovic.domagoj@gmail.com

- Orion tours – putnička agencija, 031/822-336. orion-tours@os.t-com.hr

- Ružica Sabljo – 098-9614270

- Dubravka Vugrinović – 098-207-219

DOBRODOŠLI U SRCE SLAVONIJE!