Program Document

Dokument

Svjetske banke

SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU

Izvješće br. 51174-HR

MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

PROGRAMSKI DOKUMENT

ZA PREDLOŽENI ZAJAM

U IZNOSU OD 200 MILIJUNA EUR

(PROTUVRIJEDNOST 296,75 MILIJUNA USD)

ZA

REPUBLIKU HRVATSKU

ZA

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL)

FISKALNOG, SOCIJALNOG I FINANCIJSKOG SEKTORA

30. studenoga 2009.

Sektor za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje

Odjel za Središnju Europu i Baltičke zemlje

Regija Europe i Središnje Azije

Distribucija ovog dokumenta je ograničena i osobe koje ga prime mogu ga upotrebljavati samo u službene svrhe. Njegov sadržaj ne smije se otkrivati u druge svrhe bez ovlaštenja Svjetske banke.

61

Hrvatska – fiskalna godina

1. siječnja – 31. prosinca

ekvivalent valuta

(Tečaj na dan 23. studenoga 2009.)

1,00 USD

4,8914 HRK

TEŽINE I MJERE

Metrički sustav

KRATICE I AKRONIMI

APPP

Agencija za javno-privatno partnerstvo

INTOSAI

Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija

APK

Anketa o potrošnji kućanstava

IPPC

Integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja

BDP

bruto domaći proizvod

IPSAS

Institut za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor

CFAA

Izvješće o financijskoj odgovornosti u Hrvatskoj

LFS/ARS

Anketa o radnoj snazi

CPS

Strategija partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom

MBOMGS

Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti

DUR

Državni ured za reviziju

MFIN

Ministarstvo financija

DZS

Državni zavod za statistiku

MIS

informacijski upravljački sustav

EBRD

Europska banka za obnovu i razvitak

MINGORP

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

ECA

Europa i Središnja Azija

MMF

Međunarodni monetarni fond

EK

Europska komisija

MP

saborski zastupnik

EIB

Europska investicijska banka

MTEF

Srednjoročni fiskalni okvir

ESA

Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa

MZSS

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

EU

Europska unija

NATO

Sjevernoatlantski savez

EUROSTAT

Statistički ured Europske zajednice

OECD

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

FDI

izravna strana ulaganja

PAL

Programski zajam za prilagodbu

FSAP

Program ocjene financijskog sektora

PAYGO

sustav generacijske solidarnosti

FX

strana valuta

PDV

porez na dodanu vrijednost

GFS

Statistika državnih financija

PEP

Pretpristupni ekonomski program

HANFA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

PPI

indeks proizvođačkih cijena

HBOR

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

PUO

Procjena utjecaja na okoliš

HFP

Hrvatski fond za privatizaciju

PPS

standard kupovne moći

HNB

Hrvatska narodna banka

R&D

istraživanje i razvoj

HRK

hrvatska kuna

SAP

sistemi, aplikacije i proizvodi

HZZ

Hrvatski zavod za zapošljavanje

SDF

Strateški okvir za razvoj

HZZO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

SDR

specijalna prava vučenja

ICR

Izvješće o dovršenoj provedbi

SEA

Strateška procjena okoliša

IT

informacijska tehnologija

UNDP

Razvojni program Ujedinjenih naroda

JPP

javno-privatno partnerstvo

Potpredsjednik:

Direktor za Hrvatsku:

Rukovoditelj sektora:

Voditeljica zajma:

Philippe H. Le Houerou

Theodore O. Ahlers

Bernard G. Funck

Sanja Madžarević-Šujster

HRVATSKA

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU JAVNOG i FINANCIJSKOG SEKTORA

(DPL)

Sadržaj

SAŽETAK ZAJMA I PROGRAMA3

I.UVOD5

II.EKONOMSKI I POLITIČKI KONTEKST6

A.Politički kontekst6

B.Ekonomska kretanja6

C.Makroekonomske procjene i održivost duga13

D.Odnos s MMF-om17

III.VLADIN PROGRAM I PROCES KONZULTACIJA17

IV.POTPORA BANKE VLADINOM PROGRAMU18

A.Veza sa Strategijom partnerstva Svjetske banke18

B.Suradnja s razvojnim partnerima18

C.Odnos s ostalim projektima Banke19

D.Stečena iskustva19

E.Analitičke potpore programu20

V.PREDLOŽENI ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL)21

A.Opis zajma21

B.I. područje - Jačanje javnih financija23

C.II. područje – Jačanje otpornosti socijalnoga sektora i ciljanja29

D.III. područje – Povećanje učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora32

VI.PROVEDBA ZAJMA36

A.Siromaštvo i socijalni učinci36

B.Aspekti zaštite okoliša38

C.Provedba, praćenje i ocjena39

D.Aspekti nabave i financijskog upravljanja39

E.Isplate i provedba revizije41

F.Rizici i ublažavanje rizika42

Prilozi

Prilog 1: Pismo o razvojnoj politici43

Prilog 2: Hrvatska – Matrica mjera za DPL (Mjere politike i pokazatelji napretka)49

Prilog 3: Nota o odnosima s MMF-om52

Prilog 4: Hrvatska Ukratko (s kartom hrvatske)56

Slika 1: Konvergencija ka EU, BDP po stanovniku u PPS, EU27=1006

Slika 2: Hrvatska: Učinak krize i novija događanja u gospodarstvu, 2004.-2009.8

Figure 3: Naknade za zaposlene u 2008. godini, u postotku BDP-a23

Slika 4: Potrošnja na programe socijalne pomoći u raznim zemljama, godine 2005.-2008.30

Slika 5: Udio ukupne potrošnje na socijalnu pomoć za najsiromašnijih 20% stanovništva30

Slika 6: Procjena učinka odabranih mjera na kućanstva u 200937

Slika 7: Stope siromaštva u 2008-200937

Slika 8: Profil siromašnih, prema statusu38

Slika 9: Profil siromašnih, prema obrazovanju38

Tablica 1: Odabrani pokazatelji zdravlja financijskog sektora10

Tablica 2: Hrvatska – Ključni makroekonomski pokazatelji (u % BDP-a)13

Tablica 3: Srednjoročni fiskalni okvir, 2008-2012., u % BDP-a14

Tablica 4: Vanjsko financiranje i pokazatelji izloženosti, 2005.-2012.15

Tablica 5: Održivost javnog i inozemnog duga15

Tablica 6: Sažetak predloženog programa reformi22

Tablica 7: Hrvatska: Glavne preporuke iz ažurirane verzije FSAP-a33

Okvir 1: Financijski sektor u Hrvatskoj u 2008. godini10

Okvir 2: Rezultati stres testa za financijski sektor11

Okvir 3: Neriješena pitanja PAL programa20

Zajam za razvojnu politiku za Hrvatsku pripremio je tim IBRD-a čiji su članovi Sanja Madžarević-Šujster (voditeljica zajma), Emil Tesliuc (HDNSP), Matija Laco (ECSP2), Isfandyar Zaman Khan (ECSF1), Kari Hurt (ECSH1), Zoran Anušić (ECSH3), Nataša Vetma (ECSS3), Lamija Hadžagić (ECSC3), Antonia Viyachka (ECSC2) i Dubravka Jerman (ECCHR). Tim zahvaljuje za pomoć Bernardu Funcku, rukovoditelju sektora (ECSP2), Swati Ghosh (ECSP2), Eriki Jorgensen (ECSPE) i Roumeen Islam (ECSPE).

SAŽETAK ZAJMA I PROGRAMA

HRVATSKA

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL) ZA FISKALNI, SOCIJALNI i FINANCIJSKI SEKTOR

Zajmoprimac

Republika Hrvatska

Provedbena agencija

MINISTARSTVO FINANCIJA

Podaci o financiranju

Fleksibilan zajam Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna EUR (protuvrijednost 296,75 milijuna USD) uz 6-mjesečni LIBOR za EUR plus fiksni spread s 15,5 godina dospijećem i jednokratnom otplatom

Vrsta zajma

Jedno-tranšni zajam za razvojnu politiku fiskalnog, socijalnog i financijskog sektora (DPL)

Glavna područja politike

Reforme financija, javnog sektora i socijalne zaštite

Ključni pokazatelji ishoda

1. Naknade zaposlenima opće države smanjene s 10,8% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godinu na 10,2% BDP-a u proračunu za 2010. godinu;

2. Planirani izdaci za mirovine smanjeni na 10% BDP-a u proračunu za 2010. godinu, i udio izdataka za mirovine po posebnim propisima održan konstantnim na 20% ukupnih izdataka za mirovine;

3. Kapitalni rashodi opće države smanjeni s 5,2% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godinu na 4,0% BDP-a u proračunu za 2010. godinu;

4. Ukupna dospjela neplaćena dugovanja u sektoru zdravstva smanjena na kraju 2009. g. Na 1% BDP-a i dodatno smanjena u 2010. godini;

5. Proračun za 2010.-2012. usklađen sa srednjoročnim fiskalnim okvirom mjereno smanjenjem rashoda konsolidirane opće države sa 41,7% BDP-a u 2009. na 40,3% BDP-a u 2010. godini;

6. Ocjena EU-a upućuje na dovršetak usklađivanja zakonodavstva u sustavu javne nabave i daljnjem jačanju kapaciteta;

7. Osigurana adekvatna financijska sredstva za naknade za nezaposlenost i socijalne programe koji se temelje na imovinskom cenzusu održana na razini od 0,5% BDP-a u proračunu za 2010. godinu;

8. Međuagencijska koordinacija za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi primjenjena u nekoliko slučajeva;

9. Stopa adekvatnosti kapitala povećana iznad 16 posto na kraju 2009. godine;

10. Revizorska izvješća investicijskih fondova sadrže detaljnu izloženost rizicima.

Razvojni cilj(evi) programa i njegov (njihov) doprinos CAS-u

Cilj DPL-a je pružiti potporu Vladinim naporima u rješavanju negativnih učinaka globalne krize putem (i) jačanja javnih financija; (ii) ojačane otpornosti socijalnog sektora i ciljanja, te (iii) poboljšane učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora.

Rizici i ublažavanje rizika

Ekonomski rizici. Ključni rizik koji utječe na predloženi zajam je znatno jači i dugotrajniji pad gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji, a posebno u Hrvatskoj, nego što se predviđa sadašnjim projekcijama. Takva kretanja otežala bi fiskalni položaj, poslovanje korporativnog sektora, pa time i banaka, a isto tako, kreirala bi socijalne pritiske. S obzirom na veliko oslanjanje na prihode od turizma, i izvoza u Europu, Hrvatska je osjetljiva na bilo kakvo pogoršanje regionalne stabilnosti ili usporavanje gospodarskog rasta EU. Nadalje, s obzirom na visoku razinu inozemnog duga, visok stupanj euroizacije hrvatskog gospodarstva i visoke potrebe za financiranjem otplate duga u srednjoročnom razdoblju, financijski sektor u Hrvatskoj ostaje ranjiv na tečajni rizik i usporavanje priljeva kapitala. S obzirom na upravljani fluktuirajući tečajni režim, domaće fiskalne politike ostaju ključne u zaštiti ekonomske stabilnosti.

Mjere ublažavanja. Očekuje se kako će napori usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji i reformi upravljanja javnim rashodima, potpomognuti DPL-om, ublažiti rizike povezane s redovnom otplatom javnog duga, čak i ako će za oporavak biti potrebno duže vrijeme. Mjere poduprijete DPL-om koje se odnose na osnaživanje legislative u financijskom sektoru, zajedno s naporima Hrvatske narodne banke na praćenju valutne izloženosti klijenata banaka i jačanju nadzora banaka, i zajedno s HANFA-om, nebankovnih financijskih institucija, ublažit će rizike vezane uz refinanciranje privatnog sektora te dovesti do otpornosti sustava na veće poremećaje.

Politički rizici. Politički rizici ostaju umjereno visoki, budući da Hrvatska ima koalicijsku Vladu s tijesnom većinom u Saboru, i s obzirom da su neke od predloženih reformi ambiciozne i predstavljaju politički izazov. S obzirom na predsjedničke izbore krajem 2009. godine, predizborno razdoblje povećava rizik, iako neznatan, od usvajanja fiskalno manje održivih politika.

Mjere ublažavanja. Provedba reformi poduprijeta DPL-om već je uvelike uznapredovala, između ostaloga i kao dio procesa pregovora s EU-om, što će ublažiti rizik od obrata u politici ili zakašnjenja u provedbi. Nedavno deblokiranje pristupnih pregovora s EU-om i jasan vremenski raspored za njihovo zaključenje do sredine 2010. godine, pružit će zamah u provedbi reformi. Nadalje, stabilno financiranje ciljanih programa socijalne zaštite također bi trebalo ublažiti socijalne pritiske od strane ranjivih skupina.

Identifikacijski broj zajma

PE-P117665

Mapa

IBRD 33394

PROGRAMSKI DOKUMENT IBRD-a ZA

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU fiskalnog, socijalnog i financijskg sektora ZA HRVATSKU

UVOD

1. Hrvatske vlasti su realtivno dobro reagirale na utjecaj globalne krize kroz usvajanje pravilnih proaktivnih politika. S obzirom na smanjenje poreznih prihoda, fiskalna politika prolazi kroz značajnu prilagodbu kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost i osigurala redovna otplata duga. Politički zahtjevne mjere i na prihodnoj i na rashodnoj strani morale su biti implementirane uz očuvanje socijalne zaštite. Neke od mjera poput smanjenja naknada za zaposlene, suspenzija usklađivanja mirovina ili uvođenja poreza solidarnosti, usmjerene su na kratkoročno očuvanje makroekonomske stabilnosti. Vlasti su isto tako ojačale i zaštitile financijsku intermedijaciju, uvođenjem potrebnih mjera.

2. Pritisak krize doveo je i do pomaka u provedbi srednjoročnih reformi: reforma javnih financija u kontekstu trogodišnjeg proračuna, ojačanog sustava javne nabave, te nakon dužeg razvoja, neophodna reforma financiranja zdravstva. Ostali srednjoročni ciljevi Vlade, poput privatizacije i reforme pravosuđa se nastavljaju.

3. Napori Vlade uspjeli su ublažiti krizu, no ne i njen utjecaj. Gospodarski rast, u prosjeku preko 4 posto u posljednjih pet godina, bilježi snažan pad u 2009. godini zbog kontrakcije domaće i inozemne potražnje. Negativan utjecaj snažne prilagode realnog sektora na financijski sektor doveo je do veće osjetljivosti na rizik što odgađa oporavak do sredine 2010. godine. Recesija je također pogoršala rezultate na tržištu rada, što je utjecalo na smanjenje životnog standarda. Najveći utjecaj krize osjetio se na mladima i slabije obrazovanim pojedincima, koji bilježe visoke stope nezaposlenosti i prije krize. U skladu s time, vlada je poboljšala ciljanje socijalnih naknada.

4. Predloženi zajam za razvojnu politiku (DPL) za Republiku Hrvatsku u iznosu od 200 milijuna EUR (protuvrijednost 296,75 milijuna USD) prepoznaje i podupire napore Vlade u rješavanju negativnog učinka globalne krize. Napori Vlade uključuju (i) jačanje javnih financija, kroz smanjenje ukupnog iznosa plaća, socijalnih transfera i kapitalnih rashoda, te napredak u izradi proračuna i strateškom planiranju; (ii) ojačan sustav i ciljanje socijalne zaštite, te (iii) poboljšanje učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora.

5. Predloženi program temelji se na rezultatima i preporukama nedavnih i tekućih zajmova, analitičkih i savjetodavnih usluga, uključujući i Analizu javnih financija, Procjenu stabilnosti financijskog sustava, Analizu učinka krize na siromaštvo i tržište rada, Analizu upravljanja u javnom sektoru, Tehničku pomoć u analizi i pitanjima financijskog sektora druge generacije, te Projekt razvoja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja koji podržava razvoj master plana za bolnice. Predloženi program izrađen je zajedno s Vladom, te je uključen u Strategiju Vladinih programa za razdoblje 2010-2012., u kojoj je opisana cjelovita gospodarska politika u sadašnjem nestabilnom globalnom okruženju. Program je koordiniran s ostalim razvojnim partnerima, a osobito s Europskom komisijom (EK) kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima za pristupanje u EU. Uz to, UNDP sufinancira tehničku pomoć potrebnu za provedbu reformi u socijalnom sektoru.

6. Izbor predloženog jednotranšnog zajma rezultat je cilja programaka rješavanju negativnog učinka krize, kao i posebnog vanjskog okruženja u kojem se predlaže ovaj zajam. Stečena iskustva iz ranijeg zajma za razvojnu politiku, opisana u Strategiji Svjetske Banke s Hrvatskom, za razdoblje 2009-2012, također su utjecala na izbor instrumenta.

7. Iako predloženi jednotranšni zajam za razvojnu politiku podržava kratkoročne mjere Vlade, Bančin angažman nastavlja se na šire-definiranim srednjoročnim planovima. Primjerice, Banka pruža analitičku i financijsku pomoć Hrvatskoj u svrhu podržavanja srednjoročnog cilja povečanja konkurentnosti kroz Izvješće o konvergenciji s EU, investicijske zajmove u infrastrukturi i znanosti i tehnologiji, kao i kroz predstojeći projekt reforme pravosuđa.

EKONOMSKI I POLITIČKI KONTEKST

A. Politički kontekst

8. Koalicijsku vladu predvođenu Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) Sabor RH podržao je u siječnju 2008. godine. Koalicija se temelji na sporazumu sa Hrvatskom seljačkom strankom (HSS), Hrvatskom socijalno-liberalnom strankom (HSLS) i predstavnicima manjina. U lipnju 2009. godine, premijer Sanader je podnio ostavku. Novu predsjednicu Vlade RH Jadranku Kosor, a bivšu potpredsjednicu Vlade RH, Sabor je brzo potvrdio, a njezino preuzimanje premijerske funkcije bilo je popraćeno i nekim promjenama u Vladi. Vladina strategija, opisana u Programu Vlade Republike Hrvatske za 2009.-2011., naglašava reforme koje bi osigurale makroekonomsku stabilnost kao osnovu za ubrzani oporavak hrvatskog gospodarstva i društva u razdoblju poslije krize. U svrhu ostvarivanja tih ciljeva Vlada planira, između ostaloga: (i) ubrzavanje reformi u pravosuđu i javnoj upravi, (ii) dovršetak privatizacijskog procesa i jačanje borbe protiv korupcije, (iii) intenzivirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva i povećati konkurentnost poljoprivrede, uz istodoban ravnomjerni i uravnoteženi razvoj svih regija, (iv) poticati sektor turizma s daljnjim razvojem infrastrukture, te (v) promicati društvo utemeljeno na znanju. Vladine nepopularne mjere poduzete u svrhu osiguravanja makroekonomske stabilnosti u rebalansu državnog proračuna iz srpnja 2009. godine potakle su pozive na prijevremene izbore od strane opozicije, kao i prosvjede poljoprivrednika i sindikata. Međutim, unatoč gospodarskim poteškoćama i nekim politički teškim odlukama, održan je socijalni mir.

9. Hrvatska je u travnju 2009. godine postala članicom NATO-a, a perspektiva pristupanja EU ojačana je napretkom u riješavanju graničnog spora sa Slovenijom i nastavkom usklađivanja s EU pravnom stečevinom. Hrvatska je dobila status zemlje kandidata u lipnju 2004. godine, a službeni pregovori o pristupu EU-u započeli su u listopadu 2005. godine. Međutim, proces pregovora zastao je od listopada 2008. zbog dugotrajnoga graničnog spora sa Slovenijom. U rujnu 2009. godine Slovenija je deblokirala pregovorački proces Hrvatske s EU-om nakon što su dvije zemlje postigle sporazum o nastavku dijaloga u smjeru rješavanja graničnog spora uz međunarodno posredovanje. Do danas, Hrvatska je otvorila 28 od 35 pregovaračkih poglavlja pravne stečevine s Europskom komisijom, i privremeno zatvorila dvanaest. U svom Izvješću o napretku za 2009. godinu, EU ocijenjuje da je Hrvatska nastavila ispunjavati političke kriterije i ostvarila napredak u većini područja, uključujući pojačane napore na području vladavine prava. Međutim, također je navela kako Vlada treba osnažiti rad na reformama u području pravosuđa i temeljnih prava, osobito u pogledu neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i učinkovite javne uprave.

B. Ekonomska kretanja

(Slika 1: Konvergencija ka EU, BDP po stanovniku u PPS, EU27=100Izvor: EUROSTAT)Gospodarski razvoj prije krize

10. Prije izbijanja globalne krize Hrvatska je imala snažan gospodarski rast. Gospodarski rast, koji je u razdoblju 2004.-2008. u prosjeku iznosio više od 4 posto. Navedena kretanja odraz su zamjetnog doprinosa domaće potražnje. Rast je bio osobito snažan u sektoru usluga kao što su trgovina na malo, građevinarstvo i turizam. Te visoke stope gospodarskog rasta dovele su do brze konvergencije s EU-om prema dohotku po stanovniku (Slika 1). U tom razdoblju smanjilo se i siromaštvo, pri čemu je stopa apsolutnog siromaštva opala sa 11 posto u 2004. na 6,1 posto[footnoteRef:2] u 2008. godine. [2: Uz pretpostavku nepromijenjene nejednakosti; ili na samo 8 posto, ako je razdoblje ekspanzije rezultiralo povećanjem nejednakosti od oko 10 posto (v. raspravu o nedovoljnoj reprezentativnosti podataka u paragrafu 26). Stopa siromaštva izračunata je podataka iz nacionalnih računa o osobnoj potrošnji i primjenjena je na podatke iz 2004. godine.]

11. Međutim, ekspanzija privatnih investicija i potrošnje, djelomično kao rezultat velikih priljeva kapitala, dovela je do povećanja vanjske ranjivosti. Iako je izvoz rastao prilično brzo (najviše nafta i naftni derivati, hrana, te strojevi i prijevozna sredstva), rast uvoza (najviše kapitalnih dobara i nafte i naftnih derivata) bio je mnogo snažniji, što je, zajedno s pogoršanjem uvjeta razmjene, dovelo do povećanja manjka tekućeg računa s manje od 4,5 posto BDP-a u 2004. na 9,3 posto BDP-a[footnoteRef:3] u 2008. godini. Budući da je tek polovica manjka tekućeg računa financirana priljevima koji ne povećavaju dug, inozemno zaduživanje se povećalo na 83 posto BDP-a u 2008. godini. Na kraju 2008. godine oko 90 posto ukupnog duga poduzeća i oko 70 posto duga stanovništva bilo je u stranoj valuti ili denominirano u stranoj valuti. Ovisnost hrvatskih banaka o inozemnom kapitalu povećalo je njihovu ranjivost prema rizicima financiranja. Do kraja 2008. godine, oko jedna četvrtina svih obveza banaka bile su obveze prema nerezidentima (uglavnom prema matičnim bankama). Međutim, u prosjeku, omjer kredita i depozita od 113 posto bio je relativno povoljan u usporedbi s ostalim zemljama u regiji. [3: Ako nije navedeno drugačije, relativni pokazatelji inozemnog sektora izraženi su u EUR.]

12. Činjenica da vanjske ranjivosti u Hrvatskoj nisu bile jako izražene kao u ostalim državama središnje i istočne Europe djelomična su zasluga proaktivne politike HNB-a u ograničenju rasta plasmana i inozemnog zaduživanja. Kombinacijom monetarnih, administrativnih i prudencijalnih mjera od 2005. godine do početka krize, središnja banka pokušala je limitirati rast plasmana financiranih iz inozemnih izvora. Do kraja 2008. godine zaduživanje banaka u inozemstvu je bilo značajno “sankcionirano” graničnom obveznom pričuvom koje je naposljetku narasla na 55 posto, i dovela do značajnih dokapitalizacija lokalnih banaka od strane matičnih banaka. Osim toga, u 2007. godini uvedena su izravna ograničenja rasta plasmana[footnoteRef:4]. Iako su mnoge od donesenih prudencijalnih i administrativnih mjera dovele do usporavanja kreditiranja, one su istodobno stvorile poticaje za izravno zaduživanje u inozemstvu za tvrtke s kreditnim rejtingom. [4: Uvedeno je 12-postotno ograničenje rasta plasmana. Prema toj mjeri, banke koje prekrše 1 posto rasta na mjesečnoj osnovi morat će upisati do 75 posto premašenog iznosa u blagajničkim zapisima HNB-a s niskim prinosom od 0,25 posto.]

13. Iako je fiskalna disciplina uglavnom održavana tijekom 2004.-2007.godine —s proračunskim manjkom smanjenim s 3,3 posto BDP-a u 2004. na 1,2 posto BDP-a u 2007. godini[footnoteRef:5]—fiskalna disciplina popustila je krajem 2007. izborne godine. Povećanje javne potrošnje prema 42 posto BDP-a u 2008. godini, zajedno sa smanjenim prihodima krajem 2008. godine, rezultirali su proračunskim manjkom od 1,8 posto BDP-a[footnoteRef:6]. Rigidnost rashoda, u kojoj socijalni transferi, plaće i nužni operativni troškovi čine više od 80 posto ukupnog proračuna, ograničio je manevarski prostor za prilagodbu potrošnje u kratkoročnom razdoblju kako bi se moglo odgovoriti na neočekivane šokove. [5: Koristeći nacionalnu metodologiju.] [6: Brojke koje se odnose na rashode i na deficit ispravljene su za potrošnju Hrvatskih autocesta od 1,3 posto BDP-a i deficit od 0,9 posto BDP-a u 2008. kako bi ih se moglo usporediti s prethodnim godinama.]

Slika 2: Hrvatska: Učinak krize i novija događanja u gospodarstvu, 2004.-2009.

Izvor: DZS, HNB, izračun zaposlenika

Učinak krize i odgovor politike

14. Nakon usporavanja rasta u drugoj polovici 2008. godine., gospodarska aktivnost smanjena je za 6,5 posto u prvoj polovici 2009. godine -- najveći pad od stjecanja neovisnosti. Do pada je došlo zbog više faktora, ponajviše zbog pada osobne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital, kao i pada izvoza u kontekstu pogoršanog vanjskog okruženja. Procijenjen pad za 2009. godinu iznosi oko 5 posto.

15. Manjak tekućeg računa znatno je smanjen u prvoj polovici 2009. godine i vjerojatno će pasti za trećinu u odnosu na 2008. godinu, na oko 6,3 posto BDP-a u 2009. godini. Kontrakcija domaće potražnje— dodatno pogoršana smanjenjem priljeva kapitala—dovela je do većeg pada uvoza od izvoza i smanjenja trgovinskog deficita. Manjak na računu faktorskih dohodaka značajno je porastao, što je uglavnom posljedica viših troškova otplate duga.

16. U uvjetima snažne vanjske prilagodbe, ranije bojazni o nemogućnosti refinanciranja inozemnih obveza su smanjene. Iako su u 2009. godini i izravna strana ulaganja (FDI) i portfeljna ulaganja smanjena, sve matične banke osigurale su značajne dodatne kreditne linije krajem 2008. godine i zadržavaju svoju izloženost u hrvatskim podružnicama. Istodobno, dolazi do pomaka u strategiji refinanciranja, pri čemu se korporativni sektor sve više okreće lokalnim poslovnim bankama i državnoj razvojnoj banci (HBOR-u). S druge strane, država se okrenula prema stranim tržištima kapitala po prvi put od 2004. godine, te je uspješno plasirala svoje najviše izdanje Euroobveznica do sada te dodatno dolarsko izdanje[footnoteRef:7]. No ipak, velika vanjska izloženost sektora usluga i visoke otplate duga koje dospijevaju u kratkom razdoblju i dalje predstavljaju najveće vanjske ranjivosti. [7: U iznosu od 750 milijuna EUR uz fiksnu kamatnu stopu od 6,5 posto u svibnju i 1,5 milijardi USD uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto u listopadu 2009. godine.]

17. Što se tiče razvoja događaja u sektoru bankarstva nakon financijske krize, središnja banka promptno je reagirala kako bi smanjila pritisak nelikvidnosti banaka i vratila povjerenje u sustav. Od listopada 2008. godine smanjena likvidnost rješavana je aktivnim korištenjem regulatornih mjera[footnoteRef:8] i repo aukcijama, uz istodobno održavanje fiksne kamatne stope (obrnuti repo) na razini od 6 posto. Daljnje mjere uključile su povećanje dopuštenih otvorenih deviznih pozicija banaka, zaključenje swap aranžmana i intervencije na deviznom tržištu, što je dodatno poboljšalo likvidnost unutar financijskog sustava. Općenito, oko jedne polovice sveukupnog povećanja likvidnosti (8 posto BDP-a) iskorišteno je za (re)financiranje duga države. [8: Oni uključuju: (i) ukidanje granične rezerve od 55 posto; (ii) smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na 25 i dalje na 20 posto u veljači 2009. godine; i (iii) snižavanje stope obvezne rezerve u prosincu 2008. sa 17 na 14 posto, čime se oslobodilo ukupno više od 4 milijarde EUR.]

18. Vlasti su također poduzele primjerene i pravodobne korake kako bi očuvale povjerenje u financijski sektor. Nakon odgovora HNB-a na smanjenje likvidnosti, u listopadu 2008. godine, Vlada RH je povisila osiguranje štednih uloga građana na 56.000 EUR (s oko 27.000 EUR) kako bi osigurala povjerenje štediša i spriječila povlačenje štednih uloga iz banaka. Osnovan je i Fond za stabilnost nebankovnih financijskih institucija na inicijativu HANFA-e (institucije za nadzor nebankovnih financijskih institucija) kako bi se zadržalo povjerenje u financijski sustav kroz olakšan izlaz s tržišta nelikvidnih fondova. Te su mjere zajedno sa snažno kapitaliziranim hrvatskim bankama smanjile negativna očekivanja štediša i ulagača. Nakon pada depozita od 5 posto u listopadu 2008. godine, štedni ulozi su stabilizirani (uz godišnje povećanje od otprilike 3 posto do rujna 2009. godine). Istovremeno, svijest o valutnom riziku povećana je s rastom deviznih plasmana na 70 posto u ukupnim plasmanima, i deviznih depozita na dvije trećine ukupnih depozita.

19. Udio loših kredita u bankovnom sustavu počeo je rasti, što je odraz usporavanja gospodarske aktivnosti. Udio nenaplativih zajmova (NPL) bio je relativno nizak na kraju 2008. godine – iznosio je 4,8 posto ukupnih zajmova. Tijekom prve polovice 2009. godine udio NPL porastao je na 6,1 posto. Međutim, banke su i dalje dobro kapitalizirane, a ukupna adekvatnost kapitala iznosila je malo manje od 16 posto u drugom tromjesečju 2009. godine — što je bilo znatno iznad zakonski propisanog minimuma od 10 posto (v. Okvir 1).

Okvir 1: Financijski sektor u Hrvatskoj u 2008. godini

Financijski sektor u Hrvatskoj je uglavnom bankocentričan s oko tri četvrtine aktive u bankama. Bankarski sektor na kraju 2008. godine brojio je 34 banke i 5 stambenih štedionica, s oko 110 posto BDP-a u ukupnim plasmanima. Povećanje financijske poluge u posljednje tri godine na 13 posto krajem 2008. godine potvrđuje brže povećanje kapitala od imovine. Od ukupnog broja banaka 16 banaka je u većinskom stranom vlasništvu i posjeduje 90 posto ukupne imovine banaka, dok su banke u austrijskom vlasništvu imale 60 posto imovine. Zarade su se povećale posljednjih godina po sličnoj stopi kao prosječna aktiva, sa stabilnim prinosom na imovinu (ROAA) od oko 1,6 posto. Istodobno su povećanja kapitala bila brža od zarada, što je dovelo do pada u prinosu na bilančni kapital (ROAE) u razdoblju 2006-2008. Nešto niža adekvatnost kapitala u 2008. godini iznad 15 posto, i visoko iznad potrebnog minimuma od 10 posto, uglavnom uvjetovana povećanjem pondera rizika imovine izložene valutno-induciranom kreditnom riziku (VIKR), dovela je do 20-postotnog povećanja ponderirane rizične aktive. Takva reakcija rezultat je poboljšanog praćenja valutne izloženosti. Podaci upućuju na značajno usporavanje plasmana banaka nebankovnom sektoru. Ispravci vrijednosti plasmana znatnu su porasli od 2008. godine, ali njihovo povećanje još uvijek ne prati porast u nenaplativim zajmovima.

Tablica 1: Odabrani pokazatelji zdravlja financijskog sektora

(2005.2006.2007.2008.Q1 2009.Q2 2009.Prinos na imovinu (ROAA) prije oporezivanja 1,651,501,571,601,561,55Prinos na bilančni kapital (ROAE) nakon oporezivanja15,112,410,99,99,39,3Adekvatnost kapitala banaka14,714,016,415,215,415,9Financijska poluga (bilančni kapital/ukupna imovina)8,89,711,513,013,714,0Udio loših kredita u ukupnim bruto kreditima6,25,24,84,85,26,1Rezervacije za loše kredite u ukupnim kreditima 3,73,02,62,42,52,7Depoziti denominirani i indeksirani u stranoj valuti u ukupnim depozitima75,678,571,073,275,075,8Zajmovi denominirani i indeksirani u stranoj valuti u ukupnim zajmovima79,372,462,566,268,369,3)

Udio imovine u vlasništvu nebankovnih financijskih subjekata smanjen je na 22 posto tijekom 2008. godine zbog smanjenja imovine investicijskih fondova kao rezultat pada vrijednosti dionica i povlačenja sredstava. Ukupna tržišna kapitalizacija dionica izlistanih na Zagrebačkoj burzi bila je 42,5 posto BDP-a u 2008. godini, što je značajno ispod 128,1 posto krajem 2007. godine. HANFA je odlučila osnovati interventni fond u listopadu 2008. kako bi omogućila uredan izlazak s tržišta u slučaju da pojedini investicijski fondovi ne mogu prodati svoju financijsku aktivu i isplatiti svoje ulagatelje. Fond je osnovan na razdoblje od pet godina. Preduvjet za kupnju imovine je da društvo koje upravlja problematičnim fondom pokrene postupak likvidacije, tj. proces zatvaranja fonda, u razumnom roku. S druge strane, leasing tvrtke su ojačale svoj položaj kao najvažniji nebankovni financijski posrednici, s vlasništvom nad 7,4 posto ukupne imovine svih financijskih subjekata krajem 2008. godine.

Izvor: HNB

20. Unatoč mjerama za ublažavanje pritiska nelikvidnosti na banke, sve veća nesklonost banaka preuzimanju rizika (kao i smanjena potražnja za zajmovima) dovela je do pada rasta plasmana privatnom sektoru. Rast plasmana privatnom sektoru smanjen je na manje od 2 posto do rujna 2009. godine (s 10,5 posto u 2008. godini). Usporavanje kreditiranja od strane banaka bilo je osobito uočljivo u sektoru stanovništva, do kojeg je došlo zbog nesigurnosti u pogledu zaposlenosti i plaća u budućnosti, troškova zaduživanja, kao i budućeg kretanja na tržištu nekretnina. Ograničena ponuda sredstava preusmjerena je prema sigurnijem financiranju države.

21. Isto tako, izloženost tečajnom riziku je značajna. Otprilike tri četvrtine duga poduzeća i kućanstva je inozemni ili denominiran u stranoj valuti, i samo mali postotak plasmana banaka (oko 5 posto kućanstva i 9 posto plasmana poduzeća) je valutno zaštićen. Do određene mjere, visoka eurizacija financijske imovine umanjuje izloženost na agregatnoj razini: međutim, postoje neusklađenosti na individualnoj razini između zajmoprimaca i zajmodavaca. Tečajni režim, upravljano fluktuirajućeg tečaja bez unaprijed određenog smjera kretanja, služi kao sidro inflacijskih očekivanja i osigurava financijsku stabilnost. Nedavna analiza MMF-a[footnoteRef:9] upućuje na to da realni tečaj značajno ne odstupa od ravnoteženog i kao takav ne utječe u većoj mjeri na konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Međutim, izvozni sektor nije imao velike koristi od snažnih kapitalnih priljeva, a posebice izravnih green-field ulaganja posljednjih godina prije globalne financijske krize, a suočen je i s neodgovarajućim poslovnim okružjem i relativno visokim jediničnim troškovima rada. [9: Prema metodologiji CGER (Konzultativna grupa za pitanaj tečaja) za ocjenu tečaja. MMF-ovo Izvješće osoblja u okviru Konzultacija prema članku 4. za 2009. godinu, svibanj 2009.]

(Okvir 2: Rezultati stres testa za financijski sektor Najnoviji stres testovi koje je HNB provela u lipnju 2009. pokazuju da bi prema osnovnom makroekonomskom scenariju, uz pretpostavku 5-postotnog realnog pada gospodarstva, stabilnog tečaja, potpunog refinanciranja duga i povećanja nenaplativih zajmova (NPL) za 50 posto, cjelokupni bankarski sektor bio u stanju amortizirati potencijalne gubitke svojim operativnim prihodima; time zadržavajući razinu adekvatnosti kapitala koja bi omogućila rast plasmna. Za razliku od toga, manje banke orijentirane na zajmove poslovnim subjektima ili rizičnije zajmove stanovništvu bile bi pod većim udarom makroekonomskih poremećaja i mogle bi pretrpjeti gubitke, iako bi adekvatnost kapitala tih banaka još uvijek ostala iznad zakonom propisanog minimuma. Međutim, u nepovoljnim makroekonomskim uvjetima, uz pretpostavku realnog pada od 6 posto, deprecijacije tečaja za 10 posto i povećanja NPL za 150 posto, što je vrlo malo vjerojatno, univerzalne banke mogle bi pretrpjeti gubitke, ali bi njihova adekvatnost kapitala ostala iznad regulatornog minimuma, dok bi banke koje uglavnom posluju s korporativnim sektorom i stanovništvom pretrpjele veće gubitke i njihova bi adekvatnost kapitala pala ispod regulatornog minimuma. Općenito, čak i prema nepovoljnom scenariju, stabilnost bankovnog sektora ne bi bila ugrožena.Ukupne međunarodne pričuve financijskog sustava i povećanje kapitalnih odljeva prema šok-scenariju, kao i obveze koje dospijevaju sljedeće godine, mogu predstavljati određeni pritisak na središnju banku. Međutim, budući da su strane matične banke već izrazile spremnost za osiguranje dodatnih hitnih potpora likvidnosti vodećim hrvatskim bankama, razina pričuva mogla bi se pokazati dovoljnom da ublaži učinak dugotrajnijeg zastoja u priljevima kapitala. Napori matičnih zemalja na povećanju kapitala i stabiliziranju poslovanja matičnih banaka imaju efekt pozitivnog prelijevanja na banke – podružnice. Postojanje banaka – podružnica čiji kapital je odvojen od kapitala matičnih banaka i koje podliježu regulatornim zahtjevima matične zemlje bio je preduvjet za njihovo jačanje. Makroekonomski poremećaji, a osobito deprecijacija, mogla bi značajno pogoditi pojedina kućanstva i smanjiti njihovu sposobnost za uredne otplate, iako učinak ne bi bio proporcionalan. Postotak zaduženih kućanstava u skupinama s najnižim dohotkom relativno je malen; iako njihov teret duga i otplate zajmova čine značajan udio u dohotku kućanstava. Međutim, to ne predstavlja značajan rizik za banke, budući da je udio tih kućanstava u ukupnom dugu kućanstava relativno malen.Izvor: Financijska stabilnost br. 3, 2009., HNB )

22. Uz gore opisana realna ekonomska kretanja, fiskalna pozicija bila je izložena velikom pritisku već od kraja 2008. godine. Proračunski prihodi su podbacili zbog usporavanja gospodarskog rasta i smanjenog uvoza. Originalni proračun za 2009. godinu izrađen je pod makroekonomskim pretpostavkama koje su se pokazale optimističnima u znatno promijenjenim makroekonomskim uvjetima. Originalni proračun temeljio se na realnom rastu BDP-a od 2 posto, ali su podbačaj prihoda i utjecaj automatskih stabilizatora doveli do nužne potrebe za rebalansom proračuna za 2009. godinu. Prvi takav rebalans napravljen je u travnju, a poslije njega uslijedila su još dva u srpnju 2009. godine. Prvotno smanjenje rashoda uglavnom je rezultat odgađanja novih kapitalnih projekata i ušteda u tekućim izdacima početkom godine.

23. Vladini napori dovođenja javnih financija na održivu razinu drugim i trećim rebalansom proračuna za 2009. godinu pomogli su u održavanju makroekonomske stabilnosti. Izmjene proračuna u srpnju 2009. godine temeljile su se na procjeni pada gospodarstva od 4,5 posto. Smanjenje rashoda podjednako je raspodijeljeno po svim kategorijama izdataka, osim subvencija poljoprivrednicima. Najveće smanjenje odnosi se na: (i) plaće (10-postotno smanjenje plaća državnih dužnosnika, ukidanje 6-postotnog povećanja za zaposlene u javnoj upravi odobreno ranije ove godine, zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i zabrana osnivanja novih agencija); (ii) materijalne rashode (obustava kupnje novih vozila, ograničenje upotrebe službenih vozila, kreditnih kartica i mobitela, smanjenje troškova reprezentacije u svim državnim tijelima za 80 posto); (iii) kategorijske socijalne naknade (smanjenje bolovanja, povećanje participacije i premija osiguranja u zdravstvu, ukidanje besplatnih udžbenika, subvencioniranog prijevoza i smještaja u učeničkim domovima, smanjenje povlaštenih mirovina saborskih zastupnika, sudaca Ustavnog suda i državnih dužnosnika, zamrzavanje usklađivanja mirovina, smanjenje naknade za nezaposlenost), (iv) transfere za kapitalna ulaganja u željeznice i ceste s niskom stopom povrata i (v) subvencije Hrvatskim željeznicama. Osim toga, Vlada je od travnja do rujna 2009. godine donijela nekoliko odluka o racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti u svim javnim poduzećima. One uključuju, između ostaloga, 10-postotno smanjenje mase plaća, smanjenje ostalih troškova poslovanja i planove za prodaju neosnovne imovine.

24. Također, napravljene su promjene i na prihodnoj strani kao odgovor na dodatne pritiske na fiskalnu poziciju. Nemogućnost postizanja socijalnog konsenzusa o daljnjoj racionalizaciji socijalnih transfera i mase plaća u javnom sektoru dovela je do sporazuma Vlade i socijalnih partnera o uvođenju poreza[footnoteRef:10] kojim bi se prikupilo oko 0,2 posto novih prihoda u 2009. godini, odnosno 0,6 posto BDP-a u 2010. godini. Navedena mjera, popraćena povećanjem trošarina na osobna vozila i ostala motorna vozila, plovila i avione, uvođenjem administrativne naknade na prihode od mobilne telefonije, kao i povećanjem stope PDV-a (sa 22 na 23 posto), dovela je do djelomičnog oporavka proračunskih prihoda. Svekupno, kombinacijom smanjenja proračunskih rashoda (u iznosu od 2,1 posto BDP-a) i povećanjem proračunskih prihoda, u iznosu od 0,4 posto BDP-a, predviđa se da će se deficit konsolidirane opće države povećati sa 0,9 u 2008. na 3,2 posto BDP-a[footnoteRef:11] u 2009. godini. [10: Oni uključuju poseban porez na plaće, mirovine i ostale primitke (također se naziva 'porez solidarnosti') koji se primjenjuje po stopi od 2% na neto dohodak između 3.000 HRK i 6.000 HRK, te po stopi od 4% na neto dohodak veći od 6.000 HRK (dohodak manji od 3.000 HRK je izuzet od ovog poreza). Ovaj porez primjenjivat će se do kraja 2010. godine (za samostalne djelatnosti do veljače 2011. godine). Istodobno, Zakon obustavlja usklađivanje mirovina za razdoblje od siječnja do prosinca 2010. godine, što će dovesti do 630 milijuna HRK ušteda u 2010. godini.] [11: Deficit od 3,2 posto BDP-a izračunat je prema nacionalnoj metodologiji. Prema GFS 1986 metodologiji, deficit konsolidirane opće države povećao bi se s 1,3 na 3,4 posto BDP-a. Ukupni deficit javnog sektora, koji uključuje izvanproračunske stavke (Hrvatske autoceste i otplatu duga umirovljenicima), dosegao bi 4,0 posto BDP-a, umjesto potencijalnog deficita od gotovo 6 posto BDP-a u nedostatku višekratnih rebalansa.]

25. Zajedno s usporavanjem gospodarske aktivnosti pogoršali su se i uvjeti na tržištu rada. Posljednji raspoloživi podaci o novoprijavljenim nezaposlenim osobama, iz rujna 2009. godine, kao i broj podnositelja zahtjeva za naknadu za nezaposlenost, pokazuju naglo povećanje za oko 20 posto od listopada 2008. godine, dok je broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pao za jednu trećinu u istom razdoblju. Prilagodbe plaća u privatnom sektoru spriječile su jači pad zaposlenosti početkom godine. Plaće u privatnom sektoru nisu povećane u razdoblju do kolovoza 2009. dok je porast plaća u javnom sektoru još uvijek bio realnih 2,2 posto, unatoč ukidanju početkom godine odobrenog 6-postotnog povećanja u travnju 2009. Registrirana stopa nezaposlenosti je u rujnu 2009. godine iznosila gotovo 15 posto.

26. Očekuje se da će usporavanje gospodarskog rasta dovesti do viših stopa siromaštva u 2009. godini. Iako je na temelju dostupnih mikro podataka iz Ankete o potrošnji kućanstava (APK) teško govoriti o mogućim razmjerima povećanja siromaštva zbog problema kvalitete podataka[footnoteRef:12], simulacija kratkoročnih promjena u relativnom siromaštvu između 2008. i 2009. godine na najsiromašnijima upućuje na porast siromaštva za tri i pol postotna boda u 2009. godini. Takvo što naglašava potrebu za ublažavanjem socijalnog troška krize među najsiromašnijima i socijalno najugroženijima, zaštitom izdataka namijenjenim siromašnim kategorijama stanovništva. [12: Reprezentativnost uzorka kućanstava se s vremenom smanjila. Od 2004. godine u anketi je bilo previše zastupljenih umirovljenika ili primatelja ostalih socijalnih transfera na štetu skupina s višim dohotkom, čime se umjetno smanjila i razina i disperzija dohotka i potrošnje. Iako su se BDP po stanovniku i potrošnja povećali za 23 posto u razdoblju između 2004. i 2008. godine, anketa uglavnom pokazuje konstantan dohodak i potrošnju po stanovniku, kao i smanjenje nejednakosti na 0,236. ]

C. Makroekonomske procjene i održivost duga

27. Gospodarski rast se naglo usporio u 2009. godini. Nakon rasta od 2,4 posto u 2008. godini, očekuje se pad BDP-a od 5,5 posto u 2009. godini. Međutim, postoje naznake o slabljenju recesije, budući da desezonirani podaci pokazuju marginalni pozitivan rast u drugom tromjesečju. Isto se odnosi na i industrijsku proizvodnju i fizičke pokazatelje u turizmu.

28. Procjene gospodarskog rasta u 2010. godini podložne su velikoj promjenjivost i ovise o razvoju inozemne potražnje za robama i uslugama u turizmu, kao i priljevima stranog kapitala. Prema projekcijama Vlade, gospodarski rast za 2010. godinu iznosit će 0,5 posto. Privatna potrošnja, nakon pada od 7 posto u 2009. godini, postepeno će se oporavljati do 2012. godine ka prosjeku prije krize od 4 posto, dok će doprinos rastu javnog sektora biti negativan u promatranom razdoblju. Doprinos neto izvoza bit će pozitivan u 2009. godini zbog očitije kontrakcije uvoza, iako će se to promijeniti od 2010. godine, s oporavkom investicija.

Tablica 2: Hrvatska – Ključni makroekonomski pokazatelji (u % BDP-a)

(ProcjenePokazatelji2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.Nacionalni računi Rast realnog BDP-a4,2%4,7%5,5%2,4%-5,5%0,5%3,0%3,5% Bruto domaće investicije26,328,128,930,728,428,529,229,5 Bruto domaća štednja 20,421,021,221,121,320,720,620,7 Inozemna štednja5,86,87,69,06,36,56,36,0Javni sektor Primarni saldo-0,40,30,60,8-1,3-0,7-0,60,1Kamate 1,91,91,81,71,92,02,01,9Proračunski saldo -2,4-1,6-1,2-0,9-3,2-2,7-2,6-1,8Platna bilancaTrgovinska bilanca-21,0-21,4-22,1-23,0-19,3-19,5-19,7-19,8Bilanca tekućeg računa-5,8-6,8-7,6-9,0-6,3-6,5-6,3-6,0Izravna strana ulaganja3,56,58,16,63,14,55,76,1DugInozemni dug68,678,682,680,293,089,786,782,8Javni dug (uključujući državna jamstva)45,843,541,943,047,549,048,947,9Bruto međunarodne pričuve (u mjesecima uvoza robe i usluga)4,95,65,64,45,55,24,84,5Memo:BDP (mil. USD)44.43249.03858.55869.33263.16367.45170.19273.585Inflacija (god., %)3,33,22,96,13,03,02,52,3Omjer otplate duga i izvoza roba i usluga24,538,636,127,855,652,546,942,9Tečaj HRK:USD (prosječni)5,955,845,374,945,285,105,205,30ProjekcijeOstvarenja )

Napomena: Javni sektor odnosi se na konsolidiranu opću državu (djelomičan obuhvat jedinica lokalne i regionalne samouprave, isključene operacije Hrvatskih autocesta od 2008. godine i otplata duga umirovljenicima) prema nacionalnoj metodologiji. Navedene stavke dodale bi u prosjeku dodatnih 0,6 postotnih bodova BDP-a deficitu tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog projekcijom. Pokazatelji inozemnog sektora izračunati su iz USD vrijednosti.

Izvor: MFIN, DZS, HNB, izračun osoblja

29. Visoki deficiti tekućeg računa prolaze kroz relativno snažne korekcije, i očekuje se njihova postepena konvergencija prema održivim razinama. Oporavak prihoda od turizma, kao i veći rast službenih transfera, dovest će do stabilizacije vanjske neravnoteže u srednjoročnom razdoblju. Očekuje se postepeni pad manjka tekućeg računa platne bilance prema 6 posto BDP-a, s većom pokrivenosti izravnih stranih ulaganja u obliku reinvestirane dobiti i zaduživanja poduzeća kod vlasnički povezanih tvrtki u inozemstvu.

30. Vlada poduzima mjere za osiguranje pravovremenog refinanciranja i bržeg oporavka. Vlada planira restriktivnu fiskalnu politiku u razdoblju 2010.-2012. uz smanjenje deficita konsolidirane opće države za oko 0,5 postotnih bodova BDP-a u 2010. godini. To sugerira smanjenje ukupnih rashoda za 1,4 postotna boda BDP-a, ponajprije smanjenjem subvencija, socijalnih transfera, mase plaća i materijalnih rashoda[footnoteRef:13]. Ključne mjere za smanjenje rashoda obuhvaćaju: (i) ograničenje rasta mase plaća na ispod 2 posto nominalno u 2010.-2012. godini; (ii) daljnje smanjenje subvencija za brodogradnju, željeznice i poljoprivredu prema 1,8 posto BDP-a u 2010. godine; i (iii) smanjenje socijalnih transfera (između ostalog, braniteljskih naknada). Najavljena je i racionalizacija jedinica lokalne samouprave i administrativnog ustrojstva. [13: Međutim, nesiguran ishod postojećih napora na privatizaciji brodogradilišta predstavlja rizik za takvu strategiju u smislu jednokratnog preuzimanja duga do najviše jedan posto BDP-a u 2010. godine. U srpnju 2009. godine objavljeni su natječaji za privatizaciju šest brodogradilišta u državnom vlasništvu, za koje su primljene dvije valjane ponude. Očekuje se da će drugi krug natječajnog procesa započeti prije kraja godine. ]

Tablica 3: Srednjoročni fiskalni okvir, 2008-2012., u % BDP-a

(20082009 procjena2010 proračun2011 proračun2012 pror.Ukupni prihodi39,838,537,736,034,9Porezi22,320,921,720,520,0Socijalni doprinosi11,912,211,611,210,9Pomoci0,20,30,40,40,3Prihodi od imovine1,92,11,01,00,9Prihodi od prodaje roba i usluga2,92,62,62,52,4Ostali prihodi0,20,20,20,20,2Prihodi od prodaje nefinancijske imovine0,40,30,20,20,2Ukupni rashodi40,741,740,338,636,7Rashodi za zaposlene7,37,87,57,27,0Materijalni rashodi5,04,84,74,54,2Financijski rashodi1,71,92,02,01,8Subvencije2,42,42,01,91,8Pomoci dane u inozemstvo i unutar opce države0,60,70,70,70,7Socijalne naknade 17,819,418,817,817,0Ostali rashodi3,22,72,52,42,4Rashodi za nabavu nefinancijske imovine2,62,02,12,11,9UKUPNI MANJAK(-) / VIŠAK(+)-0,9-3,2-2,7-2,6-1,8) Napomena: konsolidirana opća država, nacionalna metodologija

Izvor: Ministarstvo financija, studeni 2009. godine, nacrt proračun za 2010.-2012. godinu

31. Hrvatska se suočava s izazovima inozemnog financiranja. Bruto potrebe za vanjskim financiranjem iznosit će u prosjeku oko 21 posto BDP-a – otprilike dva postotna boda BDP-a više nego prije krize -- od kojih dvije trećine otpada na obveze otplate glavnice. Očekuje se da će izravna strana ulaganja i portfeljna ulaganja pokrivati jednu četvrtinu potreba za financiranjem, a ostatak će se osigurati, sa silaznim trendom, zajmovima i inozemnim kapitalom. Velika inozemna komponenta duga korporativnog sektora (gotovo 64 posto ukupnog duga) i s njim povezane velike obveze otplate duga koji dospijeva u kratkoročnom razdoblju nastavljaju stvarati potencijalne vanjske rizike.

32. Srednjoročni fiskalni okvir za 2010.-2012. upućuje na stabilizaciju javnog duga od 2011. godine na dalje. Uz dodatno smanjenje nekamatnih rashoda u srednjoročnom razdoblju, Vladin je cilj ostvariti održivu razinu primarnog salda do 2012. godine. Analiza osjetljivosti na održivost javnog duga pokazuje da bi: (i) uz 30- postotno povećanje realne kamatne stope, primarni višak morao biti veći od 1 posto BDP-a kako bi se razina duga održala stabilnom; (ii) spor oporavak gospodarskog rasta od 0,5 posto godišnje zahtijevao veći primarni višak od gotovo 2 posto BDP-a; i (iii) povećanje inflacije za 1,5 posto ne bi imalo značajan učinak zbog elastičnosti novčane mase. Ne očekuje se da će veličina javnog duga predstavljati značajan rizik, s obzirom na smanjenje proračunskog manjka, a potencijalne obveze države —koje uglavnom proizlaze iz brodogradilišta—prate se i rješavaju u sklopu privatizacijskog procesa.

Tablica 4: Vanjsko financiranje i pokazatelji izloženosti, 2005.-2012.

(u % BDP-a, ako nije drugačije navedeno)

(ProcjenaPokazatelji2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012. Potreba za financiranjem 15,622.520,618,524,421,319,517,8 Deficit na tekućem računu platne bilance 5,86,87,69,06,36,56,36,0 (od čega plaćanje kamata po rasporedu)1,51,92,42,83,13,23,23,1 Otplate glavnice 7,512,311,410,018,214,713,512,2 Službeni vjerovnici 0,60,90,90,80,90,80,80,8 od čega IBRD0,20,20,20,20,30,30,30,3 Banke0,81,21,31,21,71,11,31,3,3 Ostali privatni6,110,19,17,915,512,711,410,2 Povećanje neto međunarodnih pričuva 2,33,51,7-0,6-0,10,2-0,3-0,3 Izvori financiranja 15,622,520,618,524,421,319,818,1 Izravna strana ulaganja (neto) 3,56,58,16.63,14,55,76,1 Portfeljna ulaganja (neto)-3,4-1,30,0-1.20,00,10,1-0,4 Korištenja12,619,517,816.319,415,713,913,0 Službeni vjerovnici 0,91,61,51.72,01,51,01,1 od čega IBRD0,20,50,20,50,30,80,40,3 Banke1,41,33,32,61,11,10,90,8 Ostali privatni10,316,713,012,016,313,112,011,0 Kratkoročni i ostali kapital (neto)2,9-2,2-5,3-3,31,81,10,1-0,6Pokazatelji duga i otplate duga, % TDO/XGS161,4179,7192,7187,6229,8223,9212,2199,5 TDO/BDP68,678,682,680,293,089,786,782,8 TDS/XGS24,538,636,127,855,652,546,942,9 Kamate/BDP1,82,22,62,83,84,34,34,3Pokazatelji izloženosti prema IBRD-u (%) otplata duga IBRD-u/otplata javnog duga5,05,06,57,46,87,27,17,1 IBRD DS/XGS0,50,60,60,60,90,80,80,7 IBRD TDO (mil. USD)8081031108712151218158216441672Ostvarenja Projekcije)

Napomena: Pokazatelji inozemnog sektora izračunati su iz USD vrijednosti.

Izvor: MFIN, DZS, HNB, izračun osoblja

33. Prema projekcijama i inozemni dug će ostati na održivoj razini. Očekuje se da će inozemni dug biti najviši u 2009. godini na 91 posto BDP-a (ili 93 posto BDP-a izražen u dolarima), te će nakon toga pasti na 85 posto BDP-a u 2012. godini (83 posto BDP-a izražen u dolarima). Analiza osjetljivosti ukazuje kako bi jednokratna realna deprecijacija tečaja od 20 posto imala za posljedicu povećanje udjela inozemnog duga u BDP-u na 107 posto u 2012. godini (10-postotna deprecijacija dovela bi do 96 posto BDP-a), dok bi porast implicitne kamatne stope za 30 posto doveo do gotovo 90 posto BDP-a do 2012. godine. Dug IBRD-a, kao udio inozemnog duga, tijekom promatranog razdoblja iznosit će oko 2,5 posto, dok će otplata duga IBRD-u ostati na oko 7 posto ukupne otplate javnog duga. Sredstva IBRD u prosjeku oko 300 milijuna USD godišnje u razdoblju 2010.-2012. (s uključenim DPL-om), pokrit će oko dva posto ukupnih potreba za financiranjem.

Tablica 5: Održivost javnog i inozemnog duga

(u % BDP-a)

(2007.2008.2009.2010.2011.2012.Dug sektora opće državePolazne vrijednosti: dug sektora opće države 33,329,132,734,334,934,5Promjena u dugu sektora opće države -2,6-4,23,61,60,6-0,4Utvrđeni tokovi stvaranja duga-2,6-2,34,32,10,4-0,7 Primarni deficit-0,6-0,81,40,70,6-0,1 Prihodi i potpore40,739,838,237,536,235,4 Primarni (nekamatni) rashodi40,239,039,738,136,835,3 Automatska dinamika duga -1,5-1,12,51,0-0,5-0,9 doprinos kamatne stope/ rastu-1,4-1,12,51,0-0,5-0,9 doprinos deprecijacije tečaja -0,10,0…………Ostali utvrđeni tokovi stvaranja duga-0,5-0,40,40,40,30,4Preostalo, uključujući promjene u sredstvima 0,01,90,80,5-0,2-0,3Inozemni dugPolazni ukupni inozemni dug, u EUR76,983,191,291,088,785,4Promjena u inozemnom dugu2,06,28,1-0,2-2,3-3,3 Utvrđeni tokovi stvaranja duga -3,8-1,77,73,10,9-0,4 Deficit tekućeg računa, isključ. kamate5,16,43,43,63,33,0 Neto priljevi kapitala koji ne nastaju zaduživanjem (neg)-5,7-3,1-1,5-2,7-3,2-3,6 Automatska dinamika duga-3,2-5,05,82,20,80,2 doprinos nominalne kamatne stope 3,33,23,03,12,82,8 doprinosd realnog rasta BDP-a-3,7-2,42,8-0,9-2,0-2,6 doprinos promjene tečaja -2,8-5,8………… Preostalo, uključujući promjene u bruto ino. sredstvima 5,87,90,5-3,3-3,2-2,9)

Izvor: IMF Članak IV i izračuni osoblja. Napomena: dug opće države ne uključuje državna jamstva. Predloženi DPL program je uključen u analizu održivosti javnog duga.

34. Reakcija vlasti u kratkom roku bila je primjerena za održavanje makroekonomske stabilnosti; međutim, kao što je predviđeno u proračunu za 2010. do 2012. godine potrebno je uložiti daljnje napore na dugoročnoj fiskalnoj konsolidaciji. Dok predloženi program podupire početne, ali politički zahtjevne napore u održavanju makroekonomske stabilnosti, ambicioznije i održive prilagodbe u javnoj potrošnji u socijalnom sektoru, uz istodobno daljnje poboljšavanje ciljanja socijalnih naknada, racionalizacije troškova javne uprave, kao i smanjenje subvencija kroz restrukturiranje i privatizaciju poduzeća gubitaša u državnom vlasništvu, predviđaju se u srednjoročnom razdoblju kako bi se postigao ciljani deficit od 1,8 posto do 2012. godine, i time smanjili fiskalni i financijski rizici. Iako postoje rizici povezani s nepovoljnim vanjskim okruženjem, makroekonomski okvir je adekvatan u svrhu ovog zajma za razvojnu politiku.

35. Međutim, brzi oporavak gospodarskog rasta na razine prije gospodarske krize nije vjerojatan ukoliko neće biti popračen strukturnim reformama u cilju jačanja konkurentnosti gospodarstva. U tom smislu, naglasak se mora staviti na reforme koje će poboljšati produktivnost i povećati potencijalni rast hrvatskog gospodarstva kroz: (i) poboljšanje investicijskog okruženja dovršetkom procesa restrukturiranja i privatizacije, te unapređenjem reforme javne uprave, kao i ubrzanjem reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije; (ii) povećanje doprinosa rada kroz uklanjanje neusklađenosti ponude i potražnje reformom obrazovanja i povećanjem fleksibilnosti tržišta rada; i (iii) produbljivanje trgovinske integracije i inovacija. Vladini napori u tom smjeru su dobrodošli.

D. Odnos s MMF-om

36. Posjet misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) temeljem članka IV. Statuta MMF-a održan je u travnju 2009., a rasprava na Odboru 2. lipnja 2009. godine, dok je naknadni posjet misije održan između 14. i 19. listopada 2009. godine. Fond je pozitivno ocijenio način na koji je Vlada rješavala izazove koji su se pojavili zbog globalne krize. Zaključak misije je da je primjetno usporavanje gospodarskog pada, te da se izlazak iz krize očekuje u 2010. godini. Fond pohvaljuje kontinuirane napore kako bi se očuvalo zdravlje financijskog sektora, što je neophodno za gospodarski oporavak. Fiskalni pritisci su umanjeni brzim izmjenama proračuna koje su uspjeli smanjiti proračunski manjak (naročito u usporedbi s komparatorima) i osigurati odgovarajuće financiranje. Iako je naglasak vlasti na fiskalnoj konsolidaciji u 2010. godini i srednjoročnom razdoblju opravdan, biti će vrlo zahtijevan. Ambicioznija i održivija prilagodba bit će ključna kako bi se unaprijedila kvaliteta javnih financija, ostvario predviđen srednjoročni cilj proračunskog manjka, te smanjilo prisustvo javnog sektora u gospodarstvu u srednjem roku. Štoviše, ubrzavanje strukturnih reformi će pomoći gospodarstvu izaći iz sadašnje situacije otpornije. Vlasti se nisu obratile Fondu u vezi s mogućim programom.

VLADIN PROGRAM I PROCES KONZULTACIJA

37. Novija strateška pozadina za reforme u Hrvatskoj uvelike je definirana očuvanjem i održavanjem financijske i makroekonomske stabilnosti i stvaranjem preduvjeta za oporavak i stabilan gospodarski rast. Najnoviji strateški dokument koji definira strategiju Vlade Republike Hrvatske usmjeren je na dvanaest općih ciljeva definiranih u Strategiji Vladinih programa za 2010-2012., koje je Vlada usvojila u rujnu 2009. godine. Za svaki opći cilj utvrđeni su načini ostvarivanja tih ciljeva, kao i odgovarajući pokazatelji praćenja uspješnosti. Primarni ciljevi su osigurati makroekonomsku i gospodarsku stabilnost, poboljšati okružje za razvoj konkurentnijeg gospodarstva, te ojačati pravnu državu i vladavinu prava.

38. Kako bi se izravno odgovorilo na sadašnje izazove krize i izgradio konsenzus o politikama njena ublažavanja, osnovano je Ekonomsko vijeće kao Vladino savjetodavno tijelo, koje se sastoji od predstavnika poslovne zajednice, članova akademske zajednice, sindikata, predstavnika financijskog sektora i državnih dužnosnika. U travnju 2009. godine Ekonomsko vijeće je predložilo sljedeće intervencije koje je usvojila Vlada, i koje ovaj zajam podupire:

i) konsolidacija javnih financija;

ii) mjere za privlačenje stranih investicija i poboljšanje priljeva kapitala;

iii) mjere za povećanje izvora financiranja;

iv) mjere tržišta rada kojima bi se osigurala dostatna sredstva za naknade za nezaposlenost i osigurala sredstva za ciljane aktivne politike tržišta rada; i

v) mjere socijalne politike kojima bi se poništili učinci krize na većinu socijalno osjetljivih skupina stanovništva održavanjem sadašnje razine socijalne pomoći i osmišljanjem dodatnih programa i fondova za ciljanje najsiromašnijih.

39. Proces konzultacija. Na Vladinoj sjednici u srpnju 2009. godine, Vijeće je raspravilo i podržalo rebalanse proračuna iz srpnja 2009. godine koji su bili dopunjeni, između ostaloga, izmjenama Zakona o PDV-u, Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (kolokvijalno se naziva i porez solidarnosti) te obustavljanjem usklađivanja mirovina. Iako je Vlada nudila razne opcije kako bi se zaustavio rast deficita i stabilizirale javne financije, odabrane kratkoročne mjere oslanjanju se ponajviše na nove porezne prihode, uz paralelno osmišljavanje racionalizacije javne potrošnje koju treba provesti u srednjoročnom razdoblju.

40. Osim toga, proces konzultacija s raznim društvenim skupinama održan je u studenom i prosincu 2008. godine o elementima zdravstvene reforme. Osim stručnih medicinskih udruga, komunikacijska kampanja obuhvatila je udruge pacijenata, građane, putem javnih elektronskih medija, a prezentacija o reformi i njezinim očekivanim ishodima još je uvijek na internetskoj stranici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Gospodarsko i socijalno vijeće, tripartitno tijelo, jednoglasno je usvojilo paket prije njegovog podnošenja Saboru na donošenje. To isto vijeće u listopadu 2008. podržalo je Zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) i Zakon o javnoj nabavi, dok je Zakon o proračunu prošao kroz dodatne konzultacije s udrugama jedinica lokalne samouprave. Konzultacije o zakonima o financijskom sektoru trajale su dulje od godine dana, a doradile su ih radne skupine čiji su članovi bili predstavnici stručnih udruga, HNB-a, HANFA-e, Ministarstva financija i Udruga potrošača.

41. Općenito, proces konzultacija o zakonima i strategijama u posljednjih nekoliko godina znatno je ojačan. U velikoj mjeri, to je potaknuto osnivanjem 33 osnovna i proširena pregovaračka tima, za jednako toliko poglavlja pravne stečevine EU, koji se sastoje od preko 1.500 eksperata, predstavnika civilnog društva i znanstvenika.

POTPORA BANKE VLADINOM PROGRAMU

A. Veza sa Strategijom partnerstva Svjetske banke

42. Strategija partnerstva Banke s Republikom Hrvatskom (CPS) za fiskalne godine 2009 – 2012. prezentirana je Odboru u rujnu 2008. godine (Izvješće br. 44879-HR). Cilj CPS-a je poduprijeti pojedine Vladine glavne strateške prioritete u kontekstu procesa pristupanja Hrvatske EU-u: (i) održavanje makroekonomske stabilnosti jačanjem učinkovitosti i djelotvornosti javnih financija i jačanjem nadzora financijskog sektora; (ii) jačanje rasta privatnog sektora i ubrzavanje konvergencije s EU kroz, između ostaloga, jačanje upravljanja javnim sektorom; (iii) poboljšanje kvalitete i učinkovitosti socijalnog sektora povećanjem održivosti i pravednosti mirovinskih sustava, poboljšanjem učinkovitosti i ishoda zdravstvenog sustava, unaprjeđenjem obrazovnog sustava kao potpori gospodarstvu temeljenog na znanju i poboljšanjem socijalne inkluzije i boljim ciljanjem socijalne pomoći; i (iv) povećanje održivosti dugoročnog razvoja. Postoje najmanje dva cilja (i. i iii.) CPS-a koje bi predloženi DPL podupirao. Kao što je prije navedeno, DPL je baziran na analitičkim i savjetodavnim uslugama usmjerenim na tržište rada, socijalnu zaštitu i upravljanje.

B. Suradnja s razvojnim partnerima

43. MMF i Svjetska Banka usko surađuju na podupiranju Vlade Republike Hrvatske u poduzimanju fiskalne konsolidacije, ponajprije na strani rashoda, unaprjeđenjem Porezne uprave i jačanjem konkurentnosti. Hrvatska je uspješno zaključila posljednji stand-by aranžman s MMF-om krajem 2006. godine, i sada MMF daje savjete o politici i analize kroz nadzor (konzultacije temeljem članka IV. Statuta MMF-a i posjeti izaslanstva) i tehničku pomoć. Fond se usredotočuje na monetarnu i tečajnu politiku, fiskalnu politiku, stabilnost financijskog sektora i vanjski sektor te konkurentnost Hrvatske. U financijskom sektoru Banka i Fond dijele odgovornost i koordiniraju svoje savjete o financijskoj politici. Hrvatska Vlada nedavno je usvojila odluku o prihvaćanju sredstava temeljem opće i posebne alokacije specijalnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda ukupne vrijednosti 300 milijuna EUR, koja se nude kao globalna antirecesijska mjera usmjerena na povećanje likvidnosti gospodarskog sustava.

44. Banka nastavlja usku suradnju s Europskom komisijom (EK) u pomaganju Hrvatskoj s komplementarnim projektima i analitičkim savjetodavnim uslugama čiji je cilj olakšanje pristupa EU i jačanje kapaciteta za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova. Osobito u područjima javne uprave, upravljanja javnim financijama, okoliša i reforme pravosuđa, aktivnosti Banke i EK se usko koordiniraju.

45. Suradnja s UN agencijama, točnije s UNDP-em i UNHCR-om, nastavlja se fokusirati na gospodarsku i socijalnu revitalizaciju, što uključuje od nedavno i procjenu učinka krize na socijalnu sliku i na tržište rada, koja se radi prema ugovoru o zajedničkoj suradnji.

C. Veza s ostalim projektima Banke

46. Projekt razvoja sustava socijalne skrbi (SWDP) odobren je od strane Odbora izvršnih direktora Svjetske banke u 2004. godini. Projekt osobito pridonosi sudjelovanju većeg broja društvenih skupina u gospodarskom rastu poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti socijalne usluga. SWDP je koncipiran na temelju Nacionalnog programa smanjenja siromaštva, koji je Vlada donijela u kolovozu 2002. godine, i koji je predlagao multi-dimenzionalni pristup smanjenju siromaštva predlaganjem mjera koje nisu ograničene samo na sustav socijalne skrbi, nego uključuju i aktivnosti u području tržišta rada, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i stanovanja.

47. Banka također podupire provedbu Projekta modernizacije Porezne uprave, odobrenog u svibnju 2007. godine, koji nastoji dalje ojačati proračunsko upravljanje i fiskalnu prilagodbu povećanjem stope naplate i smanjenjem troška naplate u svrhu poticanja rasta privatnog sektora. To će se postići usklađivanjem porezne politike i administrativne prakse sa standardima EU-a i poticanjem gospodarske aktivnosti putem učinkovitijih, djelotvornijih i transparentnijih poreznih aktivnosti.

48. Projekt razvoja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja, odobren u rujnu 2008. godine, podržava reforme u zdravstvu, između ostalog, kroz pripremu planova restrukturiranja za ustanove zdravstvene skrbi i ljudskih kapaciteta kroz razvoj master plana za zdravstvene ustanove.

49. Kreditni program financiranja izvoza za Hrvatsku, odobren od Odbora izvršnih direktora Svjetske banke u kolovozu 2009. gosine, poduprijet će Vladin cilj osiguranja sredstava za privatni sektor i pomoći u povećanju konkurentnosti.

D. Stečena iskustva

50. Iz Izvješća o dovršetku CAS-a i Izvješća o dovršetku provedbe PAL-a 2 proizašlo je nekoliko važnih iskustava za koncepciju novog DPL-a. Izvješće o dovršetku provedbe za Programski zajam za prilagodbu 2 (PAL2) dovršeno je u srpnju 2009. godine, a daje sveukupno umjereno zadovoljavajuću ocjenu programa. Program je bio usko usklađen s ekonomskim programom Vlade i s programom pristupanja EU, a uz to, odražavao je i Bančin analitički rad. Nakon prezentacije Odboru u svibnju 2007. godine, PAL2 se suočio s nizom problema u provedbi uoči parlamentarnih izbora, te je njegovo stupanje na snagu odgođeno do travnja 2008., a isplata prve tranše do svibnja 2008. godine. Iako je datum zatvaranja produžen (s 30. lipnja 2008. na 31. listopada 2008. godine) kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za ispunjenje uvjeta za drugu tranšu, oni nisu bili u potpunosti ispunjeni do tog datuma, pa su Vlada i Banka dogovorile zatvaranje zajma krajem listopada 2008. godine bez povlačenja druge tranše u iznosu od 50 milijuna EUR. Međutim, provedba nedovršenog programa PAL2 nastavila se i nakon datuma zatvaranja (vidi Okvir 3).

51. U sklopu PAL programa provedene su mnoge važne reforme. Međutim, povremeno je bilo određenog oklijevanja, ili čak i vraćanja na stare politike, osobito u razdoblju koje je prethodilo parlamentarnim izborima. Istovremeno je Hrvatska ostvarivala snažne makroekonomske rezultate i solidan gospodarski rast tijekom dužega vremenskog razdoblja, i Bančin doprinos potrebama Hrvatske za vanjskim financiranjem bio je poprilično skroman. Nadalje, PAL program bio je osmišljen na način da potpomogne opsežan i politički težak reformski program. Iako su neke od predloženih aktivnosti predstavljale reforme prve generacije (kao što su smanjenje subvencija, privatizacija poduzeća u konkurentnom sektoru), gledane zajedno, obuhvaćale su politički i socijalno zahtjevan paket (od restrukturiranja Hrvatskih željeznica do reforme socijalnih naknada i privatizacije brodogradilišta). Vlada i Banka su vjerovale, a i dalje vjeruju, da su te reforme važni prioriteti, ali puna se provedba pokazala teškom. Nakon toga, dogovoreno je kako bolju potporu hrvatskim reformama mogu pružiti DPL-ovi fokusirani na uže definirani program i koji su u visokoj fazi izvršenja.

(Okvir 3: Neriješena pitanja PAL programa U sklopu programa kojeg je podupirao PAL, Hrvatska je postigla značajan napredak prema ostvarivanju razvojnih ciljeva Programa i s njima povezanim ishodima, unatoč određenim zastojima i nemogućnosti završetka nekih mjera do zatvaranja zajma. Napredak je nastavljen, gdje je bilo moguće, na tim neriješenim pitanjima:Usvajanje Zakona o plaćama državnih službenika i novi sustav klasifikacije zanimanja - Doneseni su provedbeni akti i izmjene i dopune, uključujući uredbu o novom sustavu klasifikacije zanimanja u svrhu usklađivanja s novim zakonom. Ključni element, koji još uvijek nedostaje u reformi javne uprave u Hrvatskoj, jest predloženi Zakon o plaćama državnih službenika. Do početka 2007. godine Vlada je izradila zakon usklađen s najboljom praksom EU-a, u kojem su uključena načela fiskalne odgovornosti, jednaka plaća za jednaki rad, plaća prema uspješnosti, te dekompresija plaća koja omogućuje konkurentnije plaće za najviše rangirano osoblje. Međutim, zbog dugotrajnih rasprava sa sindikatima odgođeno je podnošenje Zakona Saboru do prosinca 2008. godine na usvajanje. Na početku 2009. godine, uvjeti u kojima se Hrvatska nalazila nadmašili su nacrt zakona, jer se čak i njegov umjereni fiskalni trošak pokazao troškovno neprihvatljivim u kontekstu krize. Umjesto toga, plaće u javnom sektoru morale su se smanjiti. Novi ministar javne uprave razmatra integrirani Zakon o plaćama u javnoj upravi, na temelju gore opisanih načela, tijekom 2010. godine.Privatizacija jednog brodogradilišta i posljednjeg agrikombinata - proces privatizacije brodogradilišta nastavljen je u kontekstu pregovora s EU, i natječaji za privatizaciju svih šest brodogradilišta u državnom vlasništvu objavljeni su u srpnju 2009. godine. Ponovljeni natječaji će vjerojatno biti objavljeni do kraja 2009. Privatizacija posljednjeg agrokombinata, Vupik, mjera za PAL2, napravljena je u studenome 2009. Restrukturiranje željeznica i privatizacija tri tvrtke-kćeri HŽ-a - privatizacija tri tvrtke-kćeri HŽ-a, ostvarena je prije zatvaranja PAL2 programa; međutim, HŽ se i dalje nalazi u financijskim problemima posebice s padom prometa izazvanog krizom, i usprkos suspenziji darežljivog kolektivnog ugovora iz 2007. godine koji je pogoršao financijsko poslovanje holdinga. U rujnu 2009. godine, Vlada je zatražila ubrzavanje prodaje neosnovne imovine i 10-postotno smanjenje mase plaća.)

E. Analitičke potpore programu

52. DPL se temelji na nizu ekonomskih i sektorskih radova o Hrvatskoj, uključujući:

· Restrukturiranje javnih financija radi podrške rastu i poboljšanju javnih usluga – analiza javnih financija: DPL se djelomično temelji na rezultatima Analize javnih financija (PFR) dovršene u veljači 2008. godine. PFR je analizirao izazove fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj povezane s pristupanjem EU, te je istražio načine za povećanje učinkovitosti javnog sektora u područjima infrastrukture, zaštite okoliša, obrazovanja, zdravstva, mirovina, socijalnih naknada, kao i javne uprave i državnih subvencija. Također su dane preporuke za jačanje upravljanja javnim financijama.

· Izvješće o pridržavanju standarda i kodeksa (ROSC) – korporativno upravljanje: Ocjena, izrađena u ožujku 2008. godine, dio je zajedničke inicijative za Izvješća o pridržavanju standarda i kodeksa Svjetske banke i MMF-a, i provedena je u suradnji s raznim dionicima u Hrvatskoj. Izvješće prepoznaje značajan napredak što ga je Hrvatska ostvarila u proteklih sedam godina i daje preporuke kojima se mogu prebroditi preostali izazovi, osobito oni povezani s pojavom financijskih konglomerata i konsolidacije vlasništva u privatiziranim poduzećima, kao i s potrebom poboljšanja okvira korporativnog upravljanja.

· Republika Hrvatska: Procjena stabilnosti financijskog sustava—ažurirana verzija: Izvješće se zasniva na zajedničkom radu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda iz svibnja 2008. godine. Izvješće daje ocjenu hrvatskog financijskog sektora i poduzetih mjera kako bi se smanjile makroekonomske i financijske ranjivosti zbog visokog rasta kredita. Također, navode se prioriteti vezani uz stabilnost financijskog sustava, planove u slučaju nepredviđenih okolnosti, upravljanje likvidnošću i rizicima, nadzor nebankarskog financijskog sektora i međusektorske rizike.

· Regionalna studija o izradi proračuna na temelju pokazatelja uspješnosti: Studija je bila dovršena u listopadu 2008. godine, dajući pregled prakse upravljanja javnim financijama odabranih zemalja u Središnjoj Europi, uključujući Hrvatsku. Studija je dala preporuke o jačanju programskog budžetiranja i izradi srednjoročnog proračuna, naglasivši važnost upravljanja javnim financijama u svrhu osiguranja učinkovitosti i djelotvornosti javne potrošnje, čak i u vrijeme krize.

· Hrvatska - Izvješće o konvergenciji s EU – postizanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta: Izvješće je dovršeno u lipnju 2009. godine s ključnim preporukama u svrhu ubrzanja održivog gospodarskog rasta. U Izvješću se također daje niz mjera u vezi s tzv. “Lisabonskom agendom” koji se doimaju i izvedivima i dostatnima u svrhu izgradnje čvrstog temelja za brži i trajniji gospodarski rast. Mjere povezane s poboljšanjem učinkovitosti i djelotvornosti tržišta rada i socijalnog sustava osiguravaju najvišu stopu povrata, ali su, jasno, politički najzahtjevnije.

· Ocjena institucionalnog okvira i fiskalnog rizika za javno-privatno partnerstvo (JPP): Ova tehnička pomoć koja je u tijeku ima za cilj (i) ojačati postojeći zakonski i regulatorni okvir u Hrvatskoj s obzirom na ocjenu fiskalnog rizika od JPP; (ii) identificirati problematiku u provedbi JPP u prošlosti i (iii) izraditi model za ocjenu fiskalnog rizika za JPP koji će se koristiti pri donošenju investicijskih odluka u budućnosti. Nacrt izvješća predan je u rujnu 2009. godine.

· Učinak krize na siromaštvo i tržišta rada: Ovaj rad, zajednički projekt UNDP-a i Svjetske banke, namjerava pomoći Vladi Hrvatske u pronalaženju djelotvornih načina za ublažavanje učinaka sadašnje globalne gospodarske krize na tržište rada i siromaštvo. Posebice, projektom se nastoji: (i) identificirati područja i skupine stanovništva kojima je potrebna Vladina intervencija odnosno pomoć, (ii) procijeniti učinkovitost postojećih i planiranih programa tržišta rada i mreže socijalne zaštite u svrhu rješavanja aktualnih problema, i (iii) dati preporuke za poboljšanje učinkovitosti programa. U sklopu ovog projekta obavljeno je ažuriranje procjene siromaštva. Očekuje se da će izvješće biti predano krajem 2009. godine.

· Mirovine: Neformalni analitički rad na mirovinskom sektoru, modelirajući socijalno osiguranje, je u izradi i korišten je prilikom izrade mirovinske komponente.

PREDLOŽENI ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL)

A. Opis zajma

53. Reformska područja: Program reformi podržan DPL-om, koje uključuju mjere ublažavanja aktualne krize, temelji se na tri stupa: (i) jačanju javnih financija; (ii) jačanju otpornosti socijalnoga sektora i njegove ciljanosti; i (iii) učinkovitijem i stabilnijem financijskom sektoru. Podržane mjere u skladu su s predloženim mjerama Ekonomskog vijeća u sklopu anti-recesijskog programa prihvaćenog u travnju 2009. godine.

54. Mjere podržane ovim jednotranšnim zajmom, koji je predstavljenu nastavku, uvelike se odnose na kratkoročne mjere usmjerene na očuvanje makroekonomske i socijalne stabilnosti kroz fiskalnu konsolidaciju i napore usmjerene na zaštitu najranjivijih skupina, kao i na mjere usmjerene na poboljšanje učinkovitosti financijskog sektora u svijetlu krize.

55. Isto tako, neke od mjera usmjerene su ka srednjem roku, kao što su jačanje javnih financija kroz racionalizaciju izdataka u nekim područjima, poput zdravstva, mirovina, socijalne skrbi (kroz bolje ciljanje), poboljšanja u upravljanju javnim financijama i sustavu javne nabave, te jačanju financijskog posredovanja.

56. Tablica 6 daje sažeti pregled stupova (šire definiranih politika), reformskih područja i ključnih aktivnosti (mjera) u sklopu svakoga od njih. Posebne reforme podržane u svakom području opisane su u Vladinom Pismu o razvojnoj politici (Prilog 1) i Matrici mjera DPL-a (Prilog 2). Navedene reforme u skladu su sa srednjoročnom strategijom, što je i jasno navedeno u Vladinim strateškim dokumentima, i poduprijeto je dinamikom integracije u EU i procesom konzultacija/konsenzusa kako bi se izgradio strateški okvir opisan u matrici DPL-a, u dijelu Srednjoročne aktivnosti i ciljevi.

Tablica 6: Sažetak programa reformi

Ciljevi stupa

Područje reforme

Aktivnosti/mjere

Jačanje javnih financija

Racionalizacija javnih rashoda

· Zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i smanjenje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje u proračunu za 2010.-2012. godinu podnesenom Saboru na prihvaćanje

· Obustava usklađivanja mirovina u 2010. godini i smanjenje mirovina po posebnim propisima saborskim zastupnicima, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda za 10 posto

· Javne investicije racionalizirane u 2009. i u prijedlogu proračuna za 2010.-2012. godinu podnesenom Saboru na prihvaćanje

· Provedba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dopunskom zdravstvenom osiguranju, putem povećanih participacija i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja, smanjenih troškova bolovanja i lijekova, kao i proširivanjem obveze plaćanja zdravstvenih doprinosa na mirovine

Ojačan sustav upravljanja javnim financijama

· Prvi trogodišnji proračun za 2010.-2012. usklađen sa srednjoročnim strateškim i makroekonomskim okvirom, prema novom Zakonu o Proračunu, upućen na Sabor

Ojačan sustav javne nabave

· Podnošenje Saboru na prihvaćanje Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave kako bi se završio postupak usklađivanja sustava javne nabave s pravnom sečevinom

Jačanje otpornosti socijalnog sektora

Zaštićene ranjive skupine

· Osigurana dovoljna financijska sredstva u prijedlogu proračuna za 2010-2012. podnesenom Saboru na prihvaćanje za pokrivanje novih zahtjeva za naknadu za nezaposlenost i socijalne programe

Povećanje učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora

Ojačana spremnost u slučaju krize

· Sustav međuagencijske koordinacije za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi uveden kroz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva financija, HNB-a i HANFA-e

Oblikovanje sveobuhvatnog regulatornog okvira za financijske institucije

· Nova pravila o upravljanju rizicima za kreditne institucije u skladu sa tri stupa Basela II kroz implementaciju Zakona o kreditnim institucijama

· Poboljšan nadzor nad tržištem kapitala i investicijskim uslugama uvođenjem Basel II standarda provedbom Zakona o tržištu kapitala

57. Također, u dosta područja, iako nije dijelom prethodnih uvjeta DPL-a, Vlada Republike Hrvatske u procesu je daljnje razrade mjera usklađenih sa srednjoročnim okvirom (i u pojedinim područjima oslanja se na Bančine savjetodavne i analitičke studije). Te su mjere na kraju svakog poglavlja, kao i u DPL matrici u Prilogu 2, prikazane kao dio srednjoročnih napora.

B. I. stup - Jačanje javnih financija

58. Jačanje javnih financija. Kao što je napomenuto u paragrafu 23, Vlada je morala pribjeći hitnim mjerama kako bi zaustavila rast proračunskog manjka kroz smanjenje plaća, racionalizaciju javnih investicija, mjera u mirovinskom sektoru, povećanje stope PDV-a, te kroz uvođenje poreza solidarnosti. Iako je njihovo donošenje bilo rezultat kratkoročnog pritiska, neke od tih mjera čine dio srednjoročnog reformskog okvira, kao što je to prikazano u nastavku.

Smanjenje plaća

Figure 3: Naknade za zaposlene u 2008. godini, u postotku BDP-a

Napomene: EU10 predstavlja nove zemlje članice

Izvor: EUROSTAT, Ministarstvo financija

59. Iako je masa plaća za zaposlene u javnom sektoru smanjena tijekom nekoliko posljednjih godina (u sklopu PAL programa), još uvijek je nešto veća u odnosu na usporedne zemlje i predstavljala je fiskalni izazov na početku krize. Od travnja 2009. godine, Vlada je donijela odluku o 15-postotnom smanjenju plaća za državne dužnosnike, i uspjela dogovoriti smanjenje plaća od 6 posto dano ranije državnim službenicima. U svibnju 2009. godine, isti sporazum je dogovoren i sa sindikatima javnih službi koji pokrivaju oko 140.000 ljudi. S trećom izmjenom proračuna za 2009. godinu donesena je odluka o zamrzavanju zapošljavanja[footnoteRef:14] i zabranu osnivanja novih agencija, dok se postojeće ne ocijene i/ili predlože za konsolidaciju. Ukupne uštede u 2009. godini od gore navedenih mjera iznose 0,4 posto BDP-a, a u skladu s postojećim plaćama i zamrzavanjem zaposlenosti, masa plaća će se u 2010. godini smanjiti za dodatnih 0,2 posto BDP-a. [14: Izuzev u slučaju pregovora s EU i gdje je osigurano financiranje iz EU fondova.]

60. Srednjoročne mjere. S obzirom da je adekvatna javna uprava ključni uvjet za pristupanje EU, daljnja reforma i modernizacija u ovom području je nužna. Kako bi se uskladila veličina (18 posto ukupne radne snage) i struktura javne uprave, u 2008. godini je napravljena funkcionalna revizija ministarstva i ureda državne uprava na županijskim razinama, poduprijeto SIDA projektom i upravljano od strane Banke. Novo uspostavljeno Ministarstvo uprave namjerava razmotriti preporuke proizašle iz navedenog projekta. Nadalje, dugo odgađana odluka o uspostavi centralnog obračuna plaća i registra ljudskih resursa donesena je u ožujku 2009. godine. Ministarstvo financija je pokrenulo pilotiranje novi sustav kako bi potpomoglo u kontroli veličine javne uprave i mase plaća. Međutim, sadašnji sustav nagrađivanja ostaje fragmentiran s prevelikom kompresijom i ne nagrađuje uspješnost. Isto tako, postavlja pitanja jednakosti, i samog razvoja integrirane javne uprave. Novo Ministarstvo uprave planira donijeti integrirani Zakon o plaćama u javnoj upravi koji će pokušati uvesti dekompresiju i nagrađivanje na temelju uspješnosti. Zatražena je pomoć od Banke u tom segmentu.

Unaprijeđenje financijske održivosti mirovinskog sustava

61. Kao rezultat prijašnjih reformskih napora, udio mirovina u BDP-u (uključujući i administrativne troškove) smanjivan je sve do 2007. godine[footnoteRef:15]. Međutim, nakon toga je zbog mjera mirovinske politike donesenih u izbornoj 2007. godini, opet narastao na više od 10 posto BDP-a. Iako su ti rashodi pokušali smanjiti daljnji pad stope zamjene na ispod sadašnjih 44 posto, oni su ujedno poništili uštede ostvarene primjenom valorizacije i usklađivanja na temelju kombinacije rasta cijena i plaća (takozvana švicarska formula), te su onemogućili povećanje stope doprinosa za drugi stup iznad 5 posto. [15: Među njima su: (i) umanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja s 0,34 na 0,15 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja, (ii) povećanje najniže mirovine za radni staž dulji od 30 godina, te (iii) novi dodatak na mirovine za mirovine ostvarene nakon 1998.]

62. Cilj kratkoročnih mirovinskih mjera, donesenih u 2009.godini, je zaustaviti taj porast potrošnje u razdoblju 2009.-2010. One uključuju: (i) obustavu usklađivanja mirovina u 2010. godini; (ii) uvođenje privremenog poreza solidarnosti po stopi od 2 posto na mjesečne mirovine iznad 3.000 HRK, te po stopi od 4 posto na mirovine iznad 6.000 HRK od kolovoza 2009. godine; te (iii) snižavanje mirovina članova Vlade, saborskih zastupnika i sudaca Ustavnoga suda za 10 posto od kolovoza 2009. Očekuju se da će te mjere u 2010. godini donijeti uštede u visini od otprilike 0,3 posto BDP-a[footnoteRef:16]. [16: Obustava usklađivanja mirovina (zamrzavanje) u 2010. godini rezultirat će uštedama u iznosu od 0,2 posto BDP-a (720 milijuna HRK). Što se tiče 'poreza solidarnosti' na mirovine uvedenog u srpnju 2009. godine, očekuje se da će, kad je riječ o populaciji umirovljenika, donijeti neto uštede od oko 150 milijuna HRK u 2009., te oko 350 milijuna HRK u 2010. godini. Porez solidarnosti donosi nešto niže neto uštede jer je otprilike 76 posto umirovljenika izuzeto, kao što je i dodatak na mirovine iz 2007.]

63. Osim toga, smanjuju se i mirovine po posebnim propisima. Smanjene su mirovine članova Vlade, saborskih zastupnika i sudaca Ustavnoga suda, što će donijeti manje uštede od 3 milijuna HRK u 2009. i oko 7,2 milijuna HRK u 2010. godini. To je smanjenje ipak važno jer je dalo poticaj za uvođenje strožih kriterija za stjecanje prava na invalidsku i najnižu mirovinu branitelja iz Domovinskog rata[footnoteRef:17], te za sveobuhvatnu i dugoročnu reformu sustava mirovina po posebnim propisima u budućnosti. Takva bi reforma trebala uključiti ujednačavanje mirovinskih naknada i njihovo postupno približavanje općem javnom mirovinskom sustavu, uz moguće korištenje obveznog i dobrovoljnog kapitaliziranog mirovinskog sustava u prijelaznome razdoblju. [17: Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je Vlada prihvatila 9. listopada 2009. godine, pravo na najnižu mirovinu ograničava se na način da će ga moći steći samo oni branitelji koji su proveli više od 100 dana na bojišnici. Osim toga, kao posljedica tih izmjena i dopuna, više se neće moći podnositi novi zahtjevi za invalidske braniteljske mirovine.]

64. Srednjoročne mjere. Mjere poduzete u 2009. godini trebale bi osigurati kratkoročno fiskalno olakšanje, ali bi isto tako trebale biti popraćene mjerama potrebnim za poboljšanje dugoročne održivosti sustava. Zakonski utvrđena dob za umirovljenje žena (60 godina) ispod je prihvatljive dobi aktuarske ravnoteže s obzirom na sadašnju stopu doprinosa, a i odluka Ustavnog suda obvezuje Vladu da odgovori na ovaj problem. Sustavi povlaštenih mirovina (koji čine 20 posto izdataka za mirovine ili 2,4 posto BDP-a) isplaćuju nadprosječne mirovine osobama u dobi koja je niža od zakonom utvrđene, pa time potiču zapošljavanje u tim zanimanjima. Predsjednica Vlade je najavila daljnju racionalizaciju u sustavu mirovina po posebnim propisima u skorom razdoblju. Preliminarni razgovori vode se i o smanjenju administrativnih troškova kapitaliziranih stupova mirovinskog sustava u fazi akumulacije i isplate. U ovom području Banka je spremna pružiti tehničku pomoć.

Racionalizacija javnih investicija

65. U cilju smanjenja ukupnih potreba za financiranjem, Vlada je morala racionalizirati javne investicije. Prvi krug smanjenja rashoda, kroz odgađanje novih kapitalnih projekata napravljen je u travnju 2009. godine. Nastavno, dodatno su smanjene investicije za željezničku i cestovnu infrastrukturu --- primarno one investicije s niskim povratom, u skladu s preporukama Analize javnih financija iz 2008. godine. Na taj način osigurano je 1,3 posto BDP-a ušteda u 2009. godini.

66. Srednjoročne mjere. Kako bi se unaprijedila planiranje investicija u budućnosti, Ministarstvo financija izradilo je Uredbu o metodologiji ocjene investicijskih projekata, koja se planira prihvatiti do kraja 2009. godine.To je napravljeno u suradnji s OECD/SIGMA i ima za cilj unaprijediti planiranje i upravljanje javnih investicija uvođenjem standardnih metoda ocjene projekata, koje se do sad nisu često koristile. U prošlosti su odstupanja između planiranih i stvarnih kapitalnih rashoda premašivala 15 posto i bila su štetna za djelotvorno upravljanje i provedbu investicijskih projekata od strane svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ovom Uredbom Ministarstvo namjerava unaprijediti proces planiranja i donošenja odluka o srednjoročnim investicijskim prioritetima, i ojačati ocjenu investicijskih prijedloga te upravljanje troškovima odobrenih projekata u svrhu poboljšanja povrata na uloženi novac. Uz to, Ministarstvo financija, uz pomoć konzultanata Svjetske banke (financiranih putem PPIAF-a), izradilo je Model procjene fiskalnog rizika za JPP i omogućilo jačanje kapaciteta kako bi se osiguralo puno razumijevanje fiskalnih rizika prije odobrenja JPP-a. Time se nastoje što je više moguće smanjiti nepredviđene obveze koje proizlaze iz JPP-a, što je bio čest slučaj u dosadašnjoj praksi. Uz taj zakonski okvir izrađen je cjeloviti niz pravila i propisa za poticanje troškovno prihvatljivih projekata koji će dati uvećanu vrijednost za uloženi novac.