Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DAVID NOVINŠČAK
PROJEKT: „UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM EKO SADNICA“
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PROJEKT: „UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM EKO SADNICA“
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Projektni menadžment
Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić
Ime i prezime: David Novinščak
Smjer: Menadžment
JMBAG: 0081122689
Rijeka, srpanj 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................... 2
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze......................................................................... 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................ 3
1.4. Znanstvene metode .................................................................................................... 3
1.5. Struktura rada ........................................................................................................... 3
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ........... 4
2.1. Pojmovno obilježje projekta..................................................................................... 4
2.2. Projektni menadžment u funkciji upravljanja projektom .................................... 6
2.3. Projektni menadžer ................................................................................................... 7
2.4. Organizacija projekta ............................................................................................... 8
2.5. Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta ................................... 9
2.6. Faze životnog ciklusa projekta ............................................................................... 10
2.6.1. Inicijacija........................................................................................................... 11
2.6.2. Planiranje .......................................................................................................... 13
2.6.3. Izvedba projekta............................................................................................... 16
2.6.4. Nadzor i kontrola projekta.............................................................................. 18
2.6.5. Zatvaranje projekta ......................................................................................... 19
3. PROJEKT UPRAVLJANJA PROIZVODNJOM EKO SADNICA ......................... 21
3.1. Iniciranje projekta................................................................................................... 21
3.1.1. Definiranje projekta, ideja te ciljeva projekta .............................................. 21
3.1.2. Pokretanje djelatnosti i lokacija postrojenja................................................. 24
3.1.3. Organizacija projekta i interesno utjecajne skupine realizacije projekta.. 25
3.1.4. Projektna povelja ............................................................................................. 26
3.1.5. SWOT analiza projekta ................................................................................... 27
3.2. Planiranje projekta.................................................................................................. 28
3.2.1. Organizacija i kadrovi ..................................................................................... 28
3.2.2. Opis poslovnih procesa .................................................................................... 29
3.2.3. Struktura raščlambe poslova projekta........................................................... 30
3.2.4. Gantogram ........................................................................................................ 31
3.2.5. Struktura ulaganja i potrebna sredstva ......................................................... 32
3.2.6. Financijski elementi investicije ....................................................................... 34
3.2.7. Financijsko tržišna ocjena projekta ............................................................... 45
3.3. Izvedba projekta ...................................................................................................... 52
3.3.1. Analiza tržišta nabave...................................................................................... 52
3.3.2. Analiza tržišta prodaje..................................................................................... 52
3.3.3. Potencijalni rizik od konkurencije.................................................................. 53
4. PERSPEKTIVE PROJEKTNOG RAZVOJA PROIZVODNJE EKO SADNICA . 54
4.1. Poticajne mjere EU fondova, te državne i županijske mjere potpore ................ 54
4.2. Izgradnja izletišta sa smještajnim kapacitetima................................................... 55
4.3. Proizvodnja kupinovog vina ................................................................................... 55
5. ZAKLJUČAK................................................................................................................. 56
6. LITERATURA ............................................................................................................... 58
POPIS TABLICA................................................................................................................... 60
POPIS SHEMA ...................................................................................................................... 61
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 61
1
1. UVOD
U današnjem svijetu ubrzanog života, dinamičnijeg tržišta, sve zahtjevnijih kupaca, globalnih
promjena i velike tržišne konkurencije; poduzeća i ostale organizacije primorane su na
izvođenje projekata kako bi zadovoljili što veći krug svoje okoline, te si osigurali mjesto na
tržištu i daljnji razvoj. Cilj svakog poduzeća, ali i šire zajednice je preko instrumenata
upravljanja osigurati stalan rast i razvoj, te povećanje vrijednosti poduzeća.
U radu je prikazan projekt „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“ koji se odnosi na
novonastalo poduzeće Eko Fruit d.o.o. koje bi svoje poslovanje započelo u smjeru eko uzgoja
sadnica voća, prvenstveno jagoda, a u manjoj mjeri kupina, malina, borovnica i ribizla, s time
da bi to u potpunosti bio ekološki uzgoj, bez ikakvih štetnih dodataka, čime bi se stekla velika
konkurentska prednost.
Projekt je potaknut povećanom potražnjom na tržištu za na ekološki prihvatljiv način
uzgojenim voćem. Projekt tek treba krenuti s realizacijom, definirani su i specificirani svi
radovi potrebni za njegovu izvedbu kao i projektni sudionici.
2
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja ovog rada odnosi se na analizu i ispitivanje isplativosti projekta
„Upravljanja proizvodnjom eko sadnica“ i u projekt uloženih sredstava, što inzistira analizu i
procjenjivanje svih budućih poslovnih aspekata.
Predmet istraživanja je istražiti, analizirati i definirati metodologiju ocjenjivanja projekta te
sukladno primjeni iste odrediti isplativost projekta pokretanja poljoprivredne djelatnosti
proizvodnje eko sadnica.
Objekt istraživanja je projekt koji se realizira u Republici Hrvatskoj, točnije u Međimurskoj
županiji, a obuhvaća:
• pokretanje djelatnosti te izgradnju i opremanje postrojenja proizvodnje i zemljišta
• pokretanje proizvodnje i prodaje eko sadnica
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Temeljem izloženog problema rada sukladno tematici, moguće je definirati i temeljni
pokretač rada, radnu hipotezu: sustavnom analizom prikupljenih spoznaja o pripremi,
provedbi, analizi i ocjeni projekta, moguće je definirati opravdanost sredstava uloženih u
projekt te uspješnost projekta u dugoročnome pogledu iz čega proizlazi da je: projekt
pokretanja poljoprivredne djelatnosti proizvodnje eko sadnica isplativ i prihvatljiv za
realizaciju, a njegovom će se izvedbom u kratkom roku osigurati dodatni kapaciteti za
obavljanje poljoprivredne djelatnosti.
Postavljena glavna hipoteza implicira i više pomoćnih hipoteza:
• P.H.1. Realizacijom projekta povećat će količina ekološki uzgojenih proizvoda, te će
se na taj način, u određenoj mjeri, riješiti problem povećane potražnje za eko proizvodima na
području Međimurske županije i njezine šire okolice.
• P.H.2. Temeljnim spoznajama o projektu, karakteristikama te ciljevima projekta,
projektnom menadžmentu i projektnom menadžeru stvorene su pretpostavke kako na primjeru
projekta pokretanja poljoprivredne djelatnosti proizvodnje eko sadnica doći do pozitivnih
rezultata te do kvalitetne i konkurentne usluge, uz minimalne troškove i ulaganja u zadanom
vremenu. Realizacijom projekta povećat će se prihodi i dobit poduzeća Eko Fruit d.o.o.
3
• P.H.3. Djelotvorno upravljanje vremenom, troškovima i kvalitetom izvedbe projekta
rezultirat će unapređenjem načina na koji se ti procesi mogu efikasno i efektivno provoditi.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je prikupiti potrebne podatke te prikazati problematiku pripreme i izrade
projekta te ocjene projekta temeljem primjera korištenog u radu. Cilj rada je istaknuti
isplativost projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“, te ga prikazati inovativnim i
potencijalno uspješnim projektom.
1.4. Znanstvene metode
Kako bi se potvrdile postavljene hipoteze i ispunili temeljni ciljevi rada korištene su slijedeće
metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, povijesna metoda, statistička
metoda, metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda komparacije.
1.5. Struktura rada
Rad je strukturiran od pet međusobno povezanih tematskih cijelina. Uz Uvod i Zaključak,
sadrži poglavlje u kojemu je definirana teoretska zasnovaost projektnoga menadžmenta,
projekta te svrha postojanja istoga. U trećem dijelu izvršena je detaljna analiza projekta
pokretanja poljoprivredne djelatnosti proizvodnje eko sadnica, razmatrajući sve njegove
elemente. Četvrti dio rada je analiza perioda povrata ulaganja ovoga projekta. Rad završava
Zaključkom, koji je kratka sinteza prikupljene materije.
4
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA
Projekt i projektni menadžment vrlo su složeni pojmovi koji zahtijevaju uspostavu
privremenog procesa koji se poduzima u svrhu stvaranja jedinstvenog proizvoda ili usluge. Po
definiciji, projektni se menadžment može definirati kao sustavni pristup efikasnom
menadžmentu putem optimalizacije veza, informacija, oduka, dokumenatacije i aktivnosti - u
svim fazama projektnog ciklusa. (Tudor, 2006.,
http://www.manager.hr/naslovnica/item/projektni-menedzment-stigao-do-hrvata-goran-tudor).
Zbog sve većeg porasta broja projekata, a s ciljem analize konkretnog slučaja projekta, u
ovome poglavlju rada analizirat će se osnovne značajke projekata, projektnoga menadžmenta
i projektnoga menadžera kao i važnost istoga u organizaciji, realizaciji i fazama životnog
ciklusa projekata.
2.1. Pojmovno obilježje projekta
Projekt je vremenski određena aktivnost s ciljem da se proizvede jedinstven proizvod, usluga
ili rezultat. Za razliku od operacija, koje su neprekidne i mogu se ponavljati, projekti su
vremenski ograničeni i jedinstveni. Projekti se poduzimaju na svim razinama organizacije i
mogu uključivati od jedne osobe do više tisuća osoba u nekoliko različitih timova. Projekti
kao pojmovni oblik imaju mnoga značenja, ali u ekonomskom obilježju projekti predstavljaju
infrastrukturno-integrativne procese koji kohabitiraju sa svim subjektima lokalne, regionalne
ili središnje zajednice radi ostvarivanja interesa i javnog i privatnog sektora, pri čemu u ovom
financiranju mogu sudjelovati i ostali subjekti. Projekti stoga predstavljaju:
o razrađen način izrade nečega;
o pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta;
o svaki zaokružen, cjelovit i složen pothvat čija se obilježja i cilj mogu definirati,
a mora se ostvariti u određenom vremenu te zahtijeva koordinirane napore
nekoliko ili većeg broja ljudi, službi, poduzeća i sl.
Zbog sve veće primjene istih, projekti su određeni i zakonskim okvirima. Sukladno
zakonskom okviru, projekt se definira kao niz međusobno povezanih aktivnosti koje se
odvijaju određenim redoslijedom radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenoga vremenskog
razdoblja i određenih financijskih sredstava.
5
Projekti se najčešće koriste kod: (Buble, 2006., str. 74)
• razvoja novog proizvoda ili usluge;
• promjene u organizacijskoj strukturi ili promjene kod rasporeda zaposlenih;
• usvajanja i razvoj novog ili modificiranog informacijskog sustava;
• konstruiranja nove proizvodne linije, pogona ili tvornice;
• izgradnja ili rekonstrukcija pojedine organizacijske jedinice;
• vođenja političke kampanje;
• implementiranja nove poslovne procedure ili procesa, …
Naznačena je potreba razlikovanja projekata od ustaljenih proizvodnih operacija ili procesa,
koji predstavljaju procese koji se simultano i povremeno ponavljaju, jednakim oblikom.
Projekt ima svoje specifična obilježja po kojima se definira kao suvremena ekonomska
pojava, te se stoga navodi 9 temeljnih obilježja projekata: (Buble, 2006., str. 74)
• privremeni (ograničeni) poduhvat;
• za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu;
• jednokratan, svaki sa svojim ciljem i namjenom;
• usmjeren je k određenom, prethodno definiranom cilju;
• inkorporira različite resurse, odnosno potencijale;
• ima vlastiti budžet
• sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti;
• prezentira sposobnosti utemeljitelja i korisnika;
• težište na kvalitet
Od posebnoga ja značaja istaknuti činjenicu da projekt predstavlja svojevrsan strateški plan za
ostvarivanje novoga inovativnoga cilja. Niz je čimbenika koji utječu na oblikovanje i
realizaciju projekata, čime se razlikuju metodologije realizacije i vrste projekata. U daljnjem
tekstu ovoga rada analiziran je investicijski projekt, koji predstavlja osmišljeni skup
vremenski raspoređenih radnji, kojima se planira ostvarenje ciljeva razvoja investitora i u
okviru kojih se koristi znatan kapita. O poticanju, realizaciji, analizi i ocjeni projekta više je
riječi u slijedećem poglavlju.
6
2.2. Projektni menadžment u funkciji upravljanja projektom
Projektni menadžment kao disciplina priznat je tek prije petnaestak godina, ali gledajući
povijesne projekte može se zaključiti da su se danas poznate tehnike projektnoga
menadžmenta koristile davno prije. Smatra se da je najveći problem ove discipline nedostatak
teorijskih spoznaja potrebnih za njihov daljnji razvoj, što je i očekivano jer projektni
menadžment koje je danas poznat počiva na temeljima prakse, dakle teško je za očekivati da
može postojat teorijska shema tako kompleksnoga područja po kojoj bi se projektna
organizacija mogla usmjeravati. Uzimajući u obzir karakter projekta, za uspješno djelovnje
projektnoga menadžmenta potrebno je osigurati slobodan protok informacija, visoki stupanj
fleksibilnosti organizacije i nezaobilazno timsko djelovanje, što za večinu centraliziranih
hrvatskih poduzeća nije slučaj čime se smanjuje mogućnost uspješne implementacije
projektnoga menadžmenta.
Nagli razvoj projektnoga menadžmenta omogućen je pojavom novih važnih trendova
(Omazić, Baljkas, 2005., str. 45):
• Dostupnost tehologije - prije svega softvera koji se bavi projektnim menadžmentom i
računala goleme procesne moći koja podržavaju planiranje i praćenja projekta;
• Utjecaj multinacionlanih kompanija - od kojih su neke veće po ekonomskoj snazi od
pojedinih država, a natječu se na tržištima koja su prirodno okrenuta projektima poput
elektronike ili automobilske industrijete upravo kroz projekte poboljšavaju vlastitu
tržišnu poziciju;
• Porast utjecaja strategije na projektni menadžment - nasuprot reaktivnoj ulozi koju je
projektni menadžment imao do danas;
• Dostupnost šireg obuhvata alata i tehnika projektnome menadžeru, na strateškoj
sustavnoj i operacijskoj razini;
• Prepoznavanje od strane vrhovnoga menadžmenta - kako je to područje ključno za
stjecanje konkurentske prednosti i tržišno pozicioniranje;
• Sve veći utjecaj kupaca - na današnjem turbulentnom tržištu jedna od najpouzdanijih
informacija o tome kakva je budućnost nekoga poduzeća na tržištu je povratna
informacija od kupaca;
• Smanjenje životnoga vijeka proizvoda - s čime drastično ubrzava izbacivanje novih
proizvoda na tržište te rasta potreba za projektima.
7
Projektni je menadžment onaj dio općega menadžmenta tvrtke ili organizacije koji je zadužen
za izvođenje ulazne projektne strategije ili druge projektne narudžbe, za pripremu pokretanja
projekta, vođenje njegove izvedbe, sve do završetka projekta, a ujedno je zadužen i za
postizanje planiranih posrednih, neposrednih ili drugih ekonomskih učinaka. Projektni se
menažment može defiirati kao proces sustavnoga ciljno integriranoga vođenja raspoloživih
ljudskih potencijala i logistike ograničenih materijalnih, financijskih i informacijskih resursa
kroz procese realizacije u svrhu efikasnog i efektivnog ostvarivanja unaprijed postavljenih
projektnih ciljeva u pogledu obuhvata, troškova, vremena i kvalitete izvedbe koji
zadovoljavaju potrebe i očekivanja korisnika projektnog proizvoda. (Zekić, 2010., str. 31)
Projektni je menadžment proces stalnog balansiranja između svih odrednica na projektu.
Menadžer treba pronaći način kako da ostvari ciljeve projekta s raspoloživim resursima i u
zadanim uvjetima, a na način da zadovolji često suprotne zahtjeve interesno utjecajnih
skupina. Stoga menadžer i članovi tima moraju u samom početku projekta prepoznati zahtjeve
svih sudionika projekta odnosno prepoznati pojedine uloge, odgovornosti i ovlaštenja
pojedinih sudionika projekta. Također, potrebno je naglasiti kako je gotovo nemoguće postići
idealan balans između svih interesno utjecajnih skupina te je u takvoj situaciji nužno imati na
umu krajnji cilj projekta te ne skrivati relevantne informacije zainteresiranim stranama.
2.3. Projektni menadžer
Projektni menadžer je osoba koja je odgovorna za realizaciju i uspješno obavljanje svih
poslova i aktivnosti u projektu. Projektni menadžer mora imati potrebna znanja (stručna,
organizacijska i administrativna znanja) i vještine (vođenje, planiranje, procjena projekta,
pregovaranje, komunikacija, rješavanje problema, etičnost...) On bi trebao biti inicijativan,
odlučan, organizator, samouvjeren, motivator, graditelj tima, prilagodljiv, i znati kada treba
riskirati. Njegovi zadaci su imenovanje suradnika, koordinacija tima i sudjelovanje kod
kreiranja tima te izrada izvještaja o stanju projekta, te ima i odgovornosti poput nadzora nad
troškovima, rješavanja nastalih problema, pripreme i provođenje sastanaka...
Projektni tim je stručna skupina osoba zadužena za izvedbu projekta, a sastoji se od voditelja
projekta ili projektnog menadžera (osoba pod čijim se vodstvom projekt izvodi) i projektanta
(stručnjak koji neposredno izvodi zadatke). Projektni tim je radna skupina osoba koji u
interakciji i međusobnoj koordinaciji posvećeni zajedničkoj misiji postižu određeni cilj.
Pronaći prave osobe za rad u učinkovitom timu je također veliki izazov za projektnog
8
menadžera. Dolazak do studije izvodivosti je formalizacija projekta pomoću povelje projekta
koja skicira svrhu projekta i ono što se misli izvršiti. (Buble, 2010., str. 23).
Izgradnja učinkovitog projektnog tima postavlja mnoga pitanja i temelj je za uspješnu
realizaciju projekta. Kod oblikovanja projektnog tima, menadžer mora unaprijed znati
odgovore na neka pitanja, poput svrhe, cilja, koja su jasna očekivanja, kakva je predanost
timu, mogućnosti, da li je tim kreativan, kakva je suradnja i komunikacija, kontrola i
koordinacija u timu, ... Shvaćaju li članovi tima da su baš oni dio tog tima koji će realizirati
projekt? Jesu li stekli odgovornost u ostvarenju cilja? Rade li članovi tima zajedno efikasno?
Kako i koliko komuniciraju? Tko je u timu odgovoran za kontrolu projekta? Sva ova pitanja
trebaju biti pozitivna kako bi se projekt uspješno realizirao. Tim mora raditi zajedno,
odgovorno i efikasno na ostvarenju projektnog cilja, tj. uz timski rad do uspješne realizacije
projekta te isporuke projektnog proizvoda.
2.4. Organizacija projekta
Da bi se postigao određeni cilj projekta, potrebno je da se skupina ljudi organizira na taj način
da koordiniranim radom zajednički dođu do cilja. Zato se uz projekt veže i projektna
organizacija. Projektna organizacija redovito je privremenog karaktera, tj. traje dok za njom
postoji potreba – do zaključivanja projekta. Glavnu ulogu u takvoj organizaciji imaju
projektni menadžer, čiji je formalni zadatak upravljanje svim područjima – aspektima
projekta, te projektni tim, koji će obavljati sve predviđene aktivnosti na projektu (Pavičić, J., i
suradnici, 2006, str. 294).
Projektna organizacijska struktura predstavlja dodatnu organizacijsku strukturu jer zahtjeva
određene promjene u postojećoj organizacijskoj strukturi, potrebne za izradu određenog
projekta. Struktura je organizirana na zadatke koji se uglavnom javljaju prvi puta. Projekt se
tretira kao cjelina, a izvodi se po utvrđenim fazama s ograničenošću trajanja i resursa uz
timski rad. U organizaciji treba definirati ključni rezultat, zadatke kojima će se doći do tog
rezultata, odrediti osobe kojima treba dodijeliti te zadatke te ih posložiti u logičan redoslijed
kako bi projekt na vrijeme i uz što manje troškove, a uz što bolju kvalitetu, proizveo
kvalitetan i uspješan projektni proizvod.
9
2.5. Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta
Analiza okoline provodi se tijekom određenog razdoblja koje sadrži:
• Prošlo razdoblje i sadašnje stanje
• Buduće razdoblje
Pod prošlim razdobljem i sadašnjim stanjem podrazumijeva se razdoblje odredeno za analizu
prije početka vijeka investicijskog projekta. Cilj analize u prošlosti i ocjene sadašnjeg stanja
je odrediti značajke i činitelje potražnje i ponude te identificirati moguće pravilnosti u
njihovom kretanju. Zbog toga je korisno da analizirano razdoblje bude što duže kako bi se
otklonili utjecaji nebitnih činitelja koji imaju kratkoročno djelovanje. Rezultati te analize
služe kao polazište za procjenu potražnje i ponude u budućnosti.
Interna okolina projekta:
Najvažniji utjecajni elementi interne okoline poduzeća jesu: organizacijska struktura, resursi,
organizacijska kultura te vještine općega menadžmenta. Interna okolina je pod mogućim
utjecajem općega menadžmenta i projektnoga menadžmenta, odnosno na nju je moguće
utjecati na način da se neprekidno analiziraju unutarnji procesi te se eliminiraju slabosti i
iskoriste potencijalne snage. Okolina koja se uspostavlja za izvođenje projekta je privremena,
namijenjena isključivo za realizaciju projekta. (Jewell,
http://findthelostdollars.com/2013/05/20/do-you-have-a-strong-project-management-culture/).
Organiziranje projekta provodi se bez strukturnih promjena u samoj upravi poduzeća Eko
Fruit d.o.o., projekt ima jasnu strategijsku viziju i dostatna raspoloživa financijska sredstava.
Eksterna okolina projekta:
Podrazumijeva sve utjecaje koje poduzeće ne može mijenjati nego mora pronaći način kako
svoje poslovanje prilagoditi zadanim uvjetima. Kao najvažniji element eksterne okoline
projekta mogu se istaknuti čimbenici znanstveno tehnooške, ekonomske, socijalno kulturne i
državne intervencije.
Tehnologija je otežavajući element zbog prebrzoga razvoja tehnologije i zahtjeva za visokim
financiranjem, zbog čega se proizvodni strojevi konstatno moraju dovoditi u sklad sa
konkurencijom.
10
Ekonomska okolina - planiranje projekta podrazumijeva detaljnu analizu tržišnoga stanja
kako bi se projektni menadžment pripremio na utjecaje ekonomske okoline projekta i
pronašao rješenja potencijalnih problema koji stoje na putu uspješne projektne realizacije.
Krajnji cilj analize u budućnosti je procjena količine i jedinične cijene plasmana i nabave,
kako bi se odredio ukupni prihod i dio rashoda poslovanja u vijeku investicijskog projekta.
Dužina razdoblja za analizu u budućnosti ovisi uglavnom o mogućnostima razumnog
predviđanja trajanja i kretanja potražnje i ponude, što može ovisiti o brojnim činiteljima kao
što su: stupanj konkurencije na tržištu, namjena proizvoda za krajnju ili reproducijsku
potrošnju, vjerojatnost pojave proizvoda supstituta, očekivane promjene u zaštiti nacionalne
privrede i slično. (Bendeković, 2007., str. 95)
Socijalno kulturna okolina odražava se u ekološkoj osvještenosti i zagađenju na okolinu i
društvu koje živi u neposrednoj blizini proizvodnog postrojenja.
Zakonsko okruženje je aspekt promatranja sa kojega je moguće uvidjeti da je pokretanje
poljoprivredne djelatnosti proizvodnje eko sadnica projekt koji je u potpunosti poduprt od
ministarstva poljoprivrede i od lokalne samopuprave općine Sveti Martin na Muri.
2.6. Faze životnog ciklusa projekta
Svaki oblik projektnog rada/djelovanja počinje s idejom o nezadovoljenim potrebama
određene ciljne skupine – (potencijalnih) korisnika projekta, te se kreće kroz logične faze sve
do završetka „života“ projekta. (Pavičić, J., i suradnici, 2006., str. 295)
Životni ciklus projekta podrazumijeva faze u izvođenju projekta koje povezuju početak i
završetak jednog projekta.
Postoji pet faza upravljanja projektom, a to su: inicijacija, planiranje, izvedba, nadzor i
kontrola te zatvaranje projekta. Učinkovitost projekta ovisi o svakoj fazi životnog ciklusa
projekta.
Inicijacija je faza u kojoj se generiraju, evaluiraju i odobravaju ideje za razradu, te
osiguravaju resursi za njezino izvođenje. Planiranjem se utvrđuju sve aktivnosti na izvedbi
projekta, te redoslijed, vrijeme i troškovi te izvedbe. Izvedba je proces izvođenja svih
planskih aktivnosti kako bi se ostvarile sve planske isporuke. Kontrola i nadzor su procesi
kojima je prati izvedba kako bi se pravovremeno uočili potencijalni problemi i poduzele
11
odgovarajuće mjere. Zatvaranje projekta je faza životnog ciklusa upravljanja projektom u
kojoj su sve projektne aktivnosti i zadaci završeni kada naručitelj projekta prihvati isporuke.
(Buble, 2010., str. 11)
U nastavku je prikazana korelacija brojnosti projektnih aktivnosti i vremena (zelena krivulja)
te korelacija ukupnih troškova i vremena (crvena krivulja) kroz životni ciklus projekta.
Točkice na krivuljama prikazuju pet faza životnog ciklusa projekta. U grafičkom prikazu je
vidljivo da razina aktivnosti varira kroz vrijeme. Relativno je niska razina aktivnosti u
početnoj fazi – fazi inicijacije projekta, te je porasla u fazi provedbe tj. realizacije projekta,
dok ponovno pada u završnoj fazi, tj. fazi zatvaranja projekta.
Vidljivo je na grafičkom prikazu i da troškovi variraju kroz vrijeme. Troškovi su niži u ranoj
fazi, tj. fazi inicijacije projekta, ali dalje rastu u fazi izvedbe projekta. Početna faza je važna
za uspjeh projekta jer u toj fazi članovi tima mogu najviše dobiti od samog projekta i osigurati
da se pouke (dobre ili loše) upotrijebe u budućnosti i daljnjim projektima.
Grafikon 1. Korelacija vremena i projektnih aktivnosti, te korelacija vremena i ukupnih
troškova projekta
Izvor: samostalna izrada studenta
2.6.1. Inicijacija
Inicijacija je najvažnija faza u cijelom životnom ciklusu jer se u njoj donosi odluka o
prihvaćanju i izvođenju samog projekta. U toj fazi je značajno definiranje projekta,
oblikovanje projektnog tima, izrada studije izvodivosti, i selekcija projekta. U ovoj fazi treba
inicirati ideju, definirati poslovni problem, što se treba napraviti, koji su potrebni ljudski i
materijalni i financijski resursi, i koja će biti očekivana korist od projektnog proizvoda.
12
Definirati projekt znači utvrditi sve ono što treba napraviti kako bi se započelo s radom na
projektu i uključivši rizike izvođenja samog projekta. Treba odrediti ciljeve koji se trebaju
postići te resurse koji će se pri tome cilju koristiti. Uz to potrebno je uspostaviti projektnu
izjavu koja objašnjava koji će biti krajni rezultat, koje su vremenske etape i koliki je potreban
budžet. Izrada inicijalne procjene troškova i izrada strukture raščlambe rada (WBS) također je
važan dio te faze koji je potrebno kvalitetno odraditi. Bez ljudskih resursa nezamislivo je
započeti projekt, stoga je taj dio faze i definiranja potrebnih ljudskih resursa osobito važan, jer
samo kvalitetan tim i timski rad će odraditi uspješan projekt. Izrada strukture raščlambe
poslova je aktivnost tokom faze inicijacije projekta. Koristi se kako bi se utvrdio rad koji se
treba izvršiti na razini pojedinačnih zadataka koje treba jedna osoba (ili tim) izvršiti. Ideja je
te strukure da se počinje na najvišoj razini aktivnosti, te se svaka aktivnost dalje dijeli na niže
razine sve do najniže.
Shema 1. Ciljevi upravljanja projektom
Izvor: samostalna izrada studenta
KVALITETA
TROŠKOVI
VRIJEME
PROIZVODprojektnirezultat
CILJEVIupravljanjaprojektom
13
Shema 1. pokazuje četiri cilja projekta – projektni proizvod, kvaliteta, vrijeme i troškovi.
Projekt je uspješan ako zadovolji i ostvari projektni cilj i njegove zahtjeve. Svaki projekt se
odvija uz određena ograničenja, pa tako postoje interna (poput pitanja raspoloživost
financijskih, materijalnih ili ljudskih resursa, tehnologije izvedbe projekta, da li će biti
ostvaren standard kvalitete, koji su sve rizici izvođenja projekta, ...) i eksterna ograničenja
(kao razni utjecaji poslovne okoline – klijenti, dobavljači, konkurenti, kreditori, vladine i
državne organizacije, te opće okoline – faktori prirodne, znanstveno-tehnološke, socijalno-
kulturne, demografske, ekonomske i političko-pravne okoline). Sva ova ograničenja kod
izvedbe projekta treba uzeti u obzir i vidjeti koji je njihov utjecaj na sam projekt i njegov
konačan proizvod, te procijeniti da li utjecaj tih čimbenika za projekt predstavlja priliku ili
prijetnju. Može li se projekt brže završiti od predviđenog? Može li se budžet smanjiti? Kako
pravilno rasporediti resurse? Vrijeme, trošak, kvaliteta, resursi – su ključna pitanja svakog
projekta. Slijedi selekcija projekta kojom se vrednuje projekt te izbor onog koji najbolje
ispunjava ciljeve poduzeća. Kod selekcije projekta postoje brojne metode i kriteriji. Navedene
su neke od njih.
Metoda otplatnog razdoblja je takva metoda u kojoj se utvrđuje vrijeme koje je potrebno da bi
projekt vratio uloženu investiciju. U tu se svrhu u međusobni odnos stavlja iznos investicije u
projekt sa procjenjenim priljevom novca u razdoblju poslovanja projekta: tp=I /Pi (Buble,
2010., str. 37).
Na primjer, ako je u projekt uloženo 1 000.000,00 kn, a godišnji povrat od projekta je
100.000,00 kn, tada je period povrata 1 000 000/100 000 jednak deset godina. To je zapravo
vremenski period u kojem se vraća uložena investicija.
Metoda prosječne stope povrata je omjer prosječnog profita nakon oporezivanja i investicije u
projekt. Na primjer, ako je godišnji profit nakon oporezivanja 75.000,00 kn, a investicija
vrijedna 1 000.000,00 kn, onda je prosječna stopa povrata 0,075.
Indeks profitabilnosti je također jedan od pokazatelja prihvatljivosti projekta, gdje je omjer
korisnost/trošak, tj. neto sadašnja vrijednost budućih primitaka/ulaganje. Prihvatljiviji je onaj
projekt čiji je indeks veći od 1, što znači da će se svaka uložena kuna vratiti uvećana za
određeni faktor.
2.6.2. Planiranje
Planiranje je faza u kojoj se određuje što se mora napraviti, tko će što uraditi, kada, gdje i na
koji način. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje od njega te točno odrediti
14
obuhvat projekta. Opseg (obuhvat) projekta, ukupno raspoloživo vrijeme i resursi čine vrhove
trokuta koji ilustrira mogućnosti i kompromise koje treba napraviti između zadovoljavanja
potreba korisnika (ciljne skupine) projekta definiranih opsegom projekta nasuprot
raspoloživom vremenu i resursima (Pavičić, J., i suradnici, 2006., str. 296). Navedeno je
prikazano na shemi 2.
Shema 2. Međuodnos opsega, vremena i troškova izvođenja projekta
Izvor: Izrada studenta
Realizacija projekta ovisit će o ovim čimbenicima, tj. troškovima, vremenu i opsegu projekta.
Kompromis?! Pitanje je kako naći sredinu i tako uskladiti sve zahtjeve projekta – vrijeme,
opseg, troškovi, kvaliteta – da bi se realizirao projekt i ostvario projektni cilj te isporučio
projektni proizvod korisniku. Projektni ciljevi određuju željeno stanje projekta na samom
završetku – Da li je projekt završen na vrijeme? U okvirima planiranog budžeta i zacrtane
kvalitete? Definiranjem projektnog obuhvata definira se posao koji je potrebno obaviti kako
bi se isporučio projektni proizvod. To je ključni proces projektnog planiranja i važan
čimbenik uspjeha svakog projektnog proizvoda. Projektni tim dalje izrađuje dva dokumenta
kao osnovice za donošenje odluka o pokretanju i realizacije projekta, a to su: Izjava o opsegu
projekta i Plan projekta. Plan projekta je kompleksni dokument koji se sastoji od niza
planova, kao što su plan opsega poslova, plan aktivnosti, trajanja i realizacije u vremenu, plan
troškova, plan kvalitete, plan ljudskih resursa, plan komunikacija, plan upravljanja rizikom i
plan nabave. Da bi se isporučio projektni proizvod, a tako i pratile sve aktivnosti na projektu,
potrebno je definirati opseg projekta, tj. izraditi strukturu raščlambe poslova pod kojom se
podrazumijeva hijerarhijsko raščlanjivanje poslova koje projektni tim treba izvršiti. Iz nje su
15
vidljivi svi planovi koji se moraju slijediti i rasporedi rada kao i delegiranje odgovornosti
određenim pojednicima u projektu.
Planiranje vremena izvođenja projekta je postupak utvrđivanja vremena trajanja i rokova
izvršenja svake pojedine aktivnosti na temelju strukture raščlambe rada. Na temelju tog plana
se stvaraju temelji za kontrolu vremenskog odvijanja projekta. Utvrđivanje potrebnog
vremena provodi se raznim tehnikama, a najpoznatije su tehnike mrežnog dijagrama – CPM
(metoda kritičnog puta) i PERT (metoda evaluacijske procjene projekta) tehnike. Tom
metodom se grafički prikazuje odvijanje projekta, gdje su brojevima tj. kružićima označeni
događaji, a strelicama su označene aktivnosti u pravcu vremenskog odvijanja posla.
Planiranje resursa - Predvidjeti vrstu i količinu resursa potrebnih za realizaciju samog projekta
izričito je važan dio planiranja projekta. U toj fazi treba identificirati, definirarati i procjeniti
potrebne resurse, predvidjeti ukupne potrebe za resursima i utvrditi njihovu raspoloživost.
Ljudi, materijali, strojevi, uređaji, novac,.. – sve su to resursi koje je potrebno nabaviti i
planirati za realizaciju projekta. Nedostatak jednog od resursa može biti kritičan za sam
projekt. Treba usporediti postojeće resurse i one koji su potrebni za realizaciju što opet
zahtjeva posebna znanja i vještine projektnog menadžera.
Planirati budžet za svaku pojedinu aktivnost i svaki zadatak provodi se preko strukture
raščlambe projekta. Procjenjuju se troškovi svake pojedine aktivnosti kako bi se napravio plan
troškova. Postoje različite strategije budžetiranja – top – down strategija (polazi od veličine
troškova izrađenih za budžet kao cjelinu odakle se dalje sukladno strukturi račlambe rada
utvrđuju troškovi za svaku pojedinu aktivnost); i – bottom – up strategija (gdje se najprije
budžet izrađuje za svaku pojedinu aktivnost, te se dalje njihovim zbrajanjem formira budžet
za projekt kao cjelinu).
Projektni menadžment u postupku selekcije utvrđuje da li je projekt isplativ ili ne, tj. obavlja
analizu troškova i koristi uspoređujući sve prednosti i nedostatke projekta. U tu svrhu provodi
najčešće cost-benefit analizu. Cilj cost-benefit analize je utvrditi opravdanost, tj. isplativost
realizacije projekta usporedbom troškova i koristi u ekonomskim fazama njegovog životnog
ciklusa. Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti
financiranja projekta i doprinosa projekta jačanju financijskog potencijala investitora. Primitci
u financijskom toku pružaju informacije o raspoloživim financijskim sredstvima, a izdatci o
dospjelim obvezama. Projekt je likvidan ako mu je kumulativ neto primitaka stalno pozitivan.
(Zekić, 2010., str. 107).
16
2.6.3. Izvedba projekta
Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja projektnim
resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva projekta. Ključne
aktivnosti u toj fazi su upravljanje kvalitetom, upravljanje nabavom i ugovaranjem,
upravljanje komunikacijama i upravljanje rizikom.
Kvaliteta je jedan od mjerila uspješnosti projekta i ključnog je utjecaja na prihvatljivost
samog projekta. Kvaliteta projekta treba zadovoljiti i ispuniti zahtjeve kupca, tj. naručitelja
projekta. Kada se govori o upravljanju kvalitetom, ne misli se samo na projektni proizvod i da
odgovara svojoj svrsi, nego i na čitav proces upravljanja i izvođenja projekta a s ciljem da se
osigura tražena kvaliteta koju treba provjeravati. Kvalitetu treba planirati, osigurati i
kontrolirati kako bi se na vrijeme poduzele potrebne korekcije i smanjili uzroci postizanja
nezadovoljavajuće kvalitete. Pri osiguranju kvalitete potrebno je zadovoljiti cijeli niz
čimbenika kako bi se ostvarilo ono što je zacrtano u ciljevima projekta. U svrhu izvođenja
kontrole kvalitete koriste se razni alati: dijagram toka, histogram, Paretov dijagram, dijagram
rasipanja, dijagram uzroka i posljedica, kontrolna karta i sl.
Od sva četiri ključna elementa projekta – opsega, kvalitete, vremena i troška – kvaliteta je ono
što je najuže povezano sa zadovoljstvom korisnika ili naručitelja projekta.
Nabava i ugovaranje je druga faza izvedbe projekta. To je skup aktivnosti kao što su planirati
nabavu, tj.materijale i usluge i sve druge aktivnosti potrebne da se projekt izvede, planirati
ugovaranje, prikupljati ponude i izabrati najpovoljnijeg dobavljača, i na kraju zaključiti i
administrirati ugovor. Utvrđuje se što, u kojoj količini, kada i kako nabaviti. Izrađuje se
projektni zahtjev koji se temelji na specifikacijama što je sve potrebno za provedbu projekta
(analiza korisničkih zahtjeva, izrada specifikacije, procjena troškova, izrada budžeta, ...)
U okviru ovoga treba uzeti u obzir i faktore koji utječu na planiranje nabave, kao što su
eksterni (tržišni uvjeti, tržišna raspoloživost potrebnih dobara, rokovi i isporuke) i interni
faktori (politike i procedure nabave – raspoloživost vlastitih resursa, da li će se iznajmiti
oprema, ili kupiti, i sl.) Stoga se izrađuju bilance materijala u kojima je popis onoga što treba
nabaviti za izvođenje projekta.
Planiranje ugovaranja je faza u kojoj se priprema dokumentacija potrebna za izradu zahtjeva
za ponudu i izbor dobavljača. Slijedi prikupljanje ponuda od strane potencijalnih dobavljača
iz kojih se vidi kako oni namjeravaju ispuniti projektne zahtjeve. Postoje tri načina
17
prikupljanja ponuda: oglašavanja, pregovaranje i male nabavke. Ispitivanje ponuda i
uspoređivanje ponuda dobavljača rezultira izborom najpovoljnijeg dobavljača s obzirom na
tražene uvjete samog projekta.
Zaključivanje ugovora je zadatak koji slijedi dalje nakon izbora dobavljača. Nakon što je
ugovor zaključen pozornost se premješta na izvršenje ugovora. Javlja se niz aktivnosti od
nadgledanja provedbe ugovora i praćenja napredovanja izvršenja ugovora, tj. da li se točno
isporučuje ono što je ugovoreno, u kojoj količini, u kojoj kvaliteti, po kojim cijenama, te
provođenje mogućih promjena ugovora ako su neki faktori doveli do nužnog mijenjanja nekih
od odredaba ugovora, sve do finaliziranja ugovora, tj. do ispunjenja svih ugovornih obveza.
Projektni rizik je neizvjestan događaj koji ako se dogodi ima posljedice (pozitivne ili
negativne) na jedan od ciljeva projekta - vrijeme, troškovi, opseg ili kvalitetu. Rizik je što
napraviti ako se projekt kvalitetno ne odradi ili kakva je vjerojatnost uspjeha projekta,..i sl.
Brojni su tipovi rizika od financijskih, pravnih, tehničkih, rizika okoline,... Koriste se brojne
metode pri identificiranju rizika. SWOT analiza je razvijena kao sredstvo sustavske analize
odnosa internih prednosti i slabosti i eksternih povoljnih prilika i prijetnji. (Buble, 2006., str.
120) Metoda se može primjenjivati (i treba) u vremenskoj dinamici, tj. analizirajući i prošlost,
sadašnjost i budućnost (bližu i daljnju). Najpoželjnija je situacija ona u kojoj menadžment
može upotrijebiti sve svoje prednosti da bi iskoristilo prilike u eksternoj okolini.
Rizik je procijenjena vjerojatnost da projekt neće ispuniti jedan ili više projektnih ciljeva.
(Omazić, Baljkas, 2005., str. 227). Rizik je posebno izražen, jer se projektni proizvod izvodi
po prvi put tako da nisu poznati mogući rizični događaji, a ni na kraju rezultat projekta.
Moguća šteta ili posljedice rizika mogu biti kašnjenje projekta, prekoračenje budžeta, smanjen
obuhvat ili izvedba projekta. Kako jedna izreka Theodora Roosevelta kaže „Nagrade života
nije moguće steći bez izlaganja opasnostima.“, tako i projektni menadžer mora biti spreman
riskirati kako bi projekt uspješno realizirao i kao takvog ga predao korisniku na korištenje.
Biti konkurentan danas nije pitanje uspjeha, nego pitanje opstanka. Izgradnja i stalno
podizanje konkurentnosti postaje ključni zadatak uspjeha. Konkurentska prednost predstavlja
skup čimbenika koji izdvajaju neko poduzeće od ostalih konkurenata i daju mu jedinstvenu
tržišnu poziciju, superirornu spram konkurencije. (Kolaković, 2010., str. 82). Ona se ostvaruje
posjedovanjem neke posebnosti koju kupci traže i žele, te pomoću koje se razlikuje od svoje
konkurencije. Budući da je vrijeme predviđeno za odgovore na tržišne prilike jako kratko,
brze su reakcije nužne kako bi se iskoristile prilike na tržištu.
18
2.6.4. Nadzor i kontrola projekta
Nadzor i kontrola projekta je veoma važan segment faze upravljanja projektom. To je proces
koji omogućava provjeru odvija li se projekt u skladu s očekivanjima i planom, a obuhvaća
praćenje i kontrolu opsega (da li je u skladu s planiranim), vremena (odvija li se realizacija
projekta u skladu s planiranim vremenom, te hoće li se u tom vremenu i realizirati), resursa
(odvija li se realizacija projekta u pogledu planiranih resursa), troškova (praćenje dinamike
trošenja financijskih sredstava, pravovremeno uočavanje i ispravljanje, te se prati je li
napredovanje radova u skladu s učinjenim troškovima), kvalitete (da li je projekt u skladu s
planiranim standardima kvalitete).
Bitno je razgraničiti odgovornosti i nadležnosti svih sudionika u projektu od vlasnika
projekta, projektnog menadžera i ostalih kako bi se mogle jednostavnije ispravljati i pratiti
pojedine greške ukoliko dođe do njih ako netko ne obavi svoj dio odgovornosti. Ukoliko
netko od sudionika ne obavi svoj dio odgovornosti dolazi do neusklađenosti isporuka s
potrebama klijenta, prekoračenja vremena ili troškova, odstupanja od kvalitete, pogrešaka u
projektu, nezadovoljstva ostalih sudionika projekta i sl.
Nadzor obuhvaća prikupljanje i bilježenje podataka te izvještavanje projektnog menadžera i
ostalih zainteresiranih sudionika o stanju i napredovanju projekta. Konstantni nadzor je i
jedini način na koji projektni menadžer može upravljati projektom. Podaci moraju biti
kvalitetni i ažurni kako bi kontrola projekta bila efikasna i efektivna. Svrha je kontrole
djelovanje na temelju podataka prikupljenih nadzorom projekta. Sam proces nadzora kreće od
samog plana projekta, do nadzora nad ostvarenjem projekta te završava izvještavanjem o
projektu. Izvještaji se predočuju ostalim sudionicima projekta kako bi imali jasnu sliku o
stanju i napredovanju projekta.
Kontrola omogućuje provjeru odvija li se projekt u skladu s očekivanjima i planom, te svim
zainteresiranim sudionicima projekta pruža informacije o odstupanjima ili problemima i tako
omogućava pravodobno poduzimanje preventivnih i korektivnih akcija. Treba ispitati ako
postoje odstupanja uspoređujući planirano od ostvarenog - koja su to odstupanja, njihovu
veličinu i razloge odstupanja. Metoda kontrole koja će se koristiti ovisi o samom projektu (od
onih jednostavnijih do suvremenih metoda). Najčešće korištena metoda je EVA – analiza
ostvarene vrijednosti – suvremena metoda koja se zasniva na praćenju planirane vrijednosti,
ostvarnih troškova i ostvarene vrijednosti te je orijentirana na kontrolu izvođenja cijelog
projekta, a ne na dijelove projekta. EVA metoda daje informacije o statusu projekta svim
19
sudionicima projekta: projektnom menadžeru, financijskom direktoru, klijentu, projektnom
sponzoru te svim ostalim članovima užeg i šireg projektnog tima. (Omazić, Baljkas, 2005.,
str. 274). Postoje dva temeljna mjerila koja iz metode proizlaze, a to su: troškovna varijanca
(predstavlja razliku između ostvarene vrijednosti i ostvarenih troškova; ako je pozitivna, to
znači da su stvarni troškovi niži od planiranih, pa je ostvarena ušteda) i vremenska varijanca
(razlika između ostvarene vrijednosti i planirane vrijednosti; ako je pozitivna, to znači da su
izvršene aktivnosti prije planiranih rokova, a ako je jednaka nuli, znači da se aktivnosti
projekta odvijaju u skladu s planom).
2.6.5. Zatvaranje projekta
Zadnja faza životnog ciklusa upravljanja projektom je zatvaranje projekta u kojoj se
završavaju sve aktivnosti na projektu i isporučuje se projektni proizvod. Postoje dvije etape
faze, a to su evaluacija projekta (koja obuhvaća vrednovanje i ispitivanje onog što je
postignuto s aspekta ciljeva projekta) i završetak projekta (usmjeren na niz operativnih
poslova koje treba obaviti da se projektni proizvod preda klijentu na korištenje).
Projektna revizija je sistemsko i neovisno ispitivanje kako bi se provjerilo da li se projekt
izvršava u odnosu na proizvod, projekt i standarde projektnog menadžmenta (Buble, 2006.,
str. 181). Revizija je također metoda osiguranja kvalitete u kontekstu projekta. Objekt revizije
može biti proces ili rezultat, tj. projektni proizvod. Svaka faza životnog ciklusa projekta može
podlijeći reviziji kako bi se utvrdilo da li postoje eventualne pogreške ili odstupanja, kako
projekt napreduje i sl. Razlikuje se generalna ili opća, detaljna i tehnička revizija ovisno o
okolnostima i potrebama pojedinog projekta. Revizijski izvještaj treba biti napisan na taj
način da olakša usporedbu između planiranog i ostvarenog, te ukaže na odstupanja do kojih je
došlo te njihove razloge. Revizor sastavlja izvještaj što kraće i sa što više činjenica važnih za
provedbu projekta. U izvještaju se nalazi kratak opis projekta i njegovi ciljevi, usporedba
ostvarenja troškova, vremena, resursa i kvalitete u odnosu na planirano, zaključci koji se
odnose na napredak ili eventualne promjene u projektu, rizici te završni komentar i preporuke
na projekt. Završetak projekta znači sam kraj svih projektnih aktivnosti te ima utjecaj na
uspješnost korištenja projekta u budućnosti. Projekt može uspješno ili neuspješno završiti.
Najčešći razlog grešaka na projektu je oskudno i nedovoljno planiranje.
Cijeli proces završetka rada na projektu mora biti pod stalnom kontrolom. Predaja projektnog
proizvoda njegovom kupcu - korisniku / klijentu je važna grupa aktivnosti koja pripada ovoj
fazi životnog ciklusa projekta.
20
Završni izvještaj prikazuje povijest samog projekta u kojoj se kronološki iznose detalji o tome
što je bilo krivo, a što je bilo dobro na projektu, tj. kako je i na koji način projekt napredovao
kroz vrijeme. Temeljna svrha tog izvještaja je unapređenje budućih projekata i uspješnosti
upravljanja, te za „izvlačenje“ pouke za daljnja upravljanja u budućnosti.
21
3. PROJEKT UPRAVLJANJA PROIZVODNJOM EKO SADNICA
Projekt „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“, zamišljen je zbog sve većeg porasta
potencijala ekološkog uzgoja sadnica koje nisu tretirane opasnim pesticidima, niti sadrže
raznorazne štetne dodatke kakve nalazimo kod ostalih proizvođača voća i naposljetku koje se
kupuje u trgovačkim centrima.
Budući da je trend povratak zdravijem načinu života, povratak prirodi i tradiciji, ruralna
područja (selo) opet postaju okosnice zdravog života.
Postavlja se pitanje: Zašto se baviti uzgojem voća na eko način? Što konkretno ponuditi
kupcima? Kako privući kupce da kupuju eko proizvode? Koje neuobičajeno, zanimljivo i
jedinstveno iskustvo priuštiti kupcima i posjetiteljima nasada? Koja će biti cijena proizvoda?
U nastavku, slijede odgovori na postavljena pitanja i detaljniji prikaz projekta „Upravljanja
proizvodnjom eko sadnica“.
3.1. Iniciranje projekta
U nastavku rada ukratko su definirani projekt i projektni proizvod, projektna ideja, projektni
ciljevi, projektna povelja, opis lokacije i djelatnosti projekta, upravljanje projektom te prikaz
troškova i isplativosti projekta.
3.1.1. Definiranje projekta, ideja te ciljeva projekta
Projektna ideja je početna faza u projektu koja se općenito temelji na identifikaciji problema i
definiranju njegovog mogućeg rješenja. (Hauc, 1982., str. 51).
Glavni cilj ove investicije je pokretanje djelatnosti proizvodnje eko sadnica, prvenstveno
jagoda, a u manjoj mjeri i kupina, malina, borovnica i ribiza, s time da bi to u potpunosti bio
ekološki uzgoj, bez ikakvih štetnih dodataka, čime bi se stekla velika konkurentska prednost.
Ekološka ili organska poljoprivredna proizvodnja je zakonski definirana kao „Poseban sustav
održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja,
proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje
sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i
sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i
krajobraza, povećanje prinosa i otpornost biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz
22
propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, sukladno s međunarodno usvojenim
normama i načelima“. (http://www.agroklub.com/vocarstvo/ekoloski-uzgoj-jagoda,
13.04.2014.).
Ekološkom uzgoju posljednjih desetljeća daje se prednost pred konvencionalnim i
integriranim načinima proizvodnje u svim tradicionalno poljoprivrednim zemljama. Nasuprot
tom europskom, a i svjetskom trendu, u Hrvatskoj je u sustavu ekološke proizvodnje vrlo
malen broj proizvođača. Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko većih proizvođača,
no na području Međimurske županije što se tiče jagoda gotovo da i nema konkurencije, pa se
očituje i osnovni problem postojećeg stanja ekološkog uzgoja voća u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, a to je prvenstveno pomanjkanje samih proizvođača koji su voljni na ekološki
prihvatljiv način uzgajati voće.
Prema tome, smatra se da bi se kombinacijom ekološkog uzgoja i ponudom više vrsta voća
moglo itekako dobro konkurirati ostalim proizvođačima na području sjeverozapadne
Hrvatske, a kasnije i na području cijele Hrvatske.
Geografski i klimatski gledano, lokacija na kojoj bi se krenulo sa ekološkim uzgojem voća na
samom je sjeveru Hrvatske i savršeno odgovara uzgoju jagoda, kupina, malina, borovnica i
ribizla.
Uzgoj jagoda i ostalog voća zahtjeva veliku pažnju i široke prostore, pa su stoga potrebna
velika zemljišta, sustavi za zaštitu i navodnjavanje, te ljudi koji brinu da sadnice uspješno
rastu. Potrebno je u početku dobro uložiti, kako bi proizvodnja bila uspješna i kako bi se
nakon nekoliko godina uložena sredstva i vratila.
Potencijalni kupci koji će imati priliku kupovati eko proizvode su u najvećoj mjeri
veleprodajnog tipa, poput većih trgovačkih lancaca (Konzum, Mercator, Plodine itd.,)
restorani, slastičarne, te individualni kupci. Individualni kupci moći će kupovati na način da
dođu na plantažu, sami ubiru proizvode i plate na odgovarajući način. Mjere po kojima će se
proizvodi prodavati, razlikuju se od voća do voća, pa se na primjer jagode prodaju u
posudicama od 500 grama. Za razliku od voća, sadnice će se prodavati uglavnom većim
gospodarstvima koja se bave prodajom i uzgojem, pošto se sadnice pojedinačno ne isplati
kupovati. Međutim, to neke individualne kupce neće spriječiti, pa će biti i nekih koji će
kupovati sadnice za svoje kućne potrebe.
23
Sama djelatnost uzgoja voća spada u primarni sektor, koji je zapravo sektor uzgoja hrane.
Primarni sektor sastoji se od različitih djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i
stočarstva. Prema podacima koji su dostupni putem interneta, primarni sektor u Republici
Hrvatskoj zauzima tek 11% tržišta, a pošto u njega spada mnogo djelatnosti uzgoj jagoda,
kupina, malina, borovnica i ribiza zauzimat će manje od 1%. Usprkos vrlo malim brojkama,
svi proizvođači ovog vrsta voća u Hrvatskoj posluju vrlo dobro, zato jer ih ima malo, a i zato
što je proizvod izravno hrvatski, što je opet prednost pred proizvodima iz inozemstva. Zbog
toga, a i zbog činjenice da ima sve manje ekološki proizvedenih proizvoda, smatra se da će
tržište dobro prihvatiti eko proizvode, te da će poduzeće Eko Fruit d.o.o. ostvarivati željene
prihode.
Što se tiče ekonomskog okruženja u Republici Hrvatskoj ne može se reći da je baš pogodno.
Hrvatska je kao i ostatak Europe već neko vrijeme u dubokoj krizi, pa platežna moć klijenata
nije naročito velika. Međutim, ovdje se opet može navesti prednost ekološki proizvedenih
jagoda, jer se smatra da će klijenti izdvojiti koju kunu više za kupnju eko proizvedenog voća,
što će biti dobro kako za poduzeće, tako i za njih.
Sa strane tehnološkog okruženja, stvari stoje nešto bolje. Budući da se oprema svakim danom
sve više i više razvija, proizvode je moguće proizvoditi uz najbolje uvjete. Osim mreža protiv
tuče koje će se koristiti, postoje i različite vrste plastenika za uzgoj voća.
Političko okruženje ne predstavlja nikakav problem, budući da će Eko Fruit d.o.o. biti malo
poduzeće koje uzgaja voće, koje nema nikakvih posljedica za okoliš, a također, nema ni
otpadnih tvari. Prema zakonima koji definiraju otvaranje novog poduzeća, potrebna je
određena dokumentacija i novac, pa će se stoga dio uzetog kredita potrošiti na samo otvaranje
poduzeća.
24
3.1.2. Pokretanje djelatnosti i lokacija postrojenja
Investitor u ovom projektu je društvo s ograničenom odgovornošću Eko Fruit d.o.o. Na
Općinskom sudu u Čakovcu poduzeće je upisano u Glavnu knjigu na datum 03.02.2014.
Tablica 1. Troškovi osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću
Izvor: samostalna izrada studenta
Prema Državnom zavodu za statistiku, Eko Fruit d.o.o spada u sektor S.12. Financijska
poduzeća, i njegova osnovna djelatnost je proizvodnja voća jagoda, malina, kupina, borovnica
i ribiza. Prilikom provođenja svih pravnih procesa, u ime društva djeluje David Novinščak iz
Svetog Martina na Muri.
Pošto je društvo tek osnovano, još nije počelo s obavljanjem djelatnosti. Temeljni kapital
poduzeća iznosi 230.000 kuna, i do sada nije imalo prijašnjih kreditnih zaduženja. Početkom
obavljanja djelatnosti proizvodnje voća, društvo će voditi računa o dobavljačima sadnica na
tržištu, te pokušati odabrati najboljeg, što je za sad poduzeće Fragaria d.o.o, međutim u
buduće to se može promijeniti.
Proizvodni pogon poduzeća bio bi postavljen u Svetom Martinu na Muri kraj Čakovca,
budući da poduzeće tamo posjeduje zemljišta. U blizini zemljišta nalazi se i prodavaonica u
kojoj će se kupovati sav potreban materijal za poslovanje, osim sadnica bi se nabavile iz
Zagreba, međutim to ne predstavlja problem pošto se sadnice ne mijenjaju svake godine.
Opis troškova Cijena
Temeljni kapital 230.000 kn
Troškovi javnog bilježnika 2.500 kn
Prijava sudu 300 kn
Prijava djelatnosti 150 kn
Objava u Narodnim novinama 810,00 kn
Objava u dnevnom listu 500,00
Državni zavod za statistiku 55,00 kn
UKUPNO: 234.315,00 kn
25
3.1.3. Organizacija projekta i interesno utjecajne skupine realizacije projekta
Projektni sponzor
Projekt upravljanja proizvodnje eko sadnica financira tvrtka Eko Fruit d.o.o. vlastitim
sredstvima od 230.000,00 kn i kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj u visini od 1 600
000 kn.
Projektni menadžer
Projektni menadžer je osoba koja određuje iznos financijskih sredstva potrebnih za izvođenje
projekta, vremenski i prostorni raspored aktivnosti, objavljuje potrebne natječaje te odabire
odgovarajuće najkompetentnije izvođače, vodeći je glas u izboru članova projektnoga tima te
njihove uloge, analitički prati ostvarene rezultate po fazama izvođenja zadatka, uspoređuje ih
sa planskim vrijednostima te poduzima korektivne mjere ukoliko su potrebne.
Projektni tim
Projektni tim općenito i u pravilu čini grupa sudionika angažiranih na projektu. Odnosno sve
osobe koje su zadužene da projektna ideja urodi ciljevima koje projekti teže ostvariti. Ključ
projektnog uspjeha su ljudi koje se ne smije doživljavati samo kao (potrošne) resurse. Kao
ključni faktori, uvelike određuju smjer kretanja projekta.
Interesno utjecajne skupine
Interesno-utjecajne skupine na projektu su osobe ili organizacije koje su aktivno uključene ili
imaju utjecaj na obavljanje projektnih aktivnosti i konačni rezultat projekta :
• Struktura klijenata u ovome projektu jesu domaći kupci, domaće i okolno
stanovništvo.
• Dobavljači su sve skupine koje u bilo kojoj mjeri podržavaju ili omogućavaju
nesmetano odvijanje projekta, poput dobavljača materijala, prijevoznika, …
• Suradnici u projektu jesu svi koji omogućavaju uspješnu korelaciju izvođenja
pojedinačnih aktivnosti koje su sastavni dio projekta: projektant, geodeti, izvođač
radova.
• U slučaju analiziranoga projekta, financijer je: poduzeće Eko Fruit d.o.o.
• U navedenome projektu, institucije lokalne uprave i samouprave su općina Sveti
Martin na Muri i županija Međimurska.
26
3.1.4. Projektna povelja
Projektna povelja je dokument koji formalno autorizira projekt i voditelja projekta. Definira
se od strane sponzora ili rukovoditelja iz okruženja projekta te sadržava (Hauc, 2007., str.
214): opis projekta, poslovnu potrebu za projektom (projektna ideja), ciljeve projekta, ključne
isporuke projekta, zainteresirane strane na projektu te ograničenja projekta.
Tablica 2. Projektna povelja projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica˝
OSNOVNI PODACI O PROJEKTU
Naziv projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“
Sponzor Eko Fruit d.o.o.
Projektni menadžer David Novinščak
Razina ovlasti projektnogmenadžera
Neograničena
Očekivani datum početka /završetka
01.2.2014. 01.12.2014.
Procijenjeni trošak 1 830.000 kuna
OPIS PROBLEMA, SVRHA I CLJEVI PROJEKTA
Problem Analiza projekta i ispitivanje isplativosti projekta i uloženihsredstava
Svrha projekta Pokretanje poljoprivredne djelatnosti proizvodnje eko sadnica iostvarivanje dobiti
Cilj projekta Suvremeno, konkurentno poljoprivredno i poduzeće orijentirano naeko uzgoj jagoda, malina, kupina, borovnica i ribizla.
DEFINICIJA OPSEGA PROJEKTA I VREMENSKI RASPORED
Projektiranje i priprema 01.2.2014. 1.5.2014.
Izvođenje radova 01.5.2014. 01.12.2014.
OČEKIVANJA OD PROJEKTA
27
Projektni sponzor Realizacija pokretanja poljoprivredne djelatnosti i upravljanjeproizvodnje eko sadnica, povrat uloženih sredstava i ostvarenjeprofita
Projektni menadžer Uspješno ostvarenje projekta u zadanom roku, budžetu i kvaliteti
Krajnji korisnici U potpunosti ekološki uzgojeno voće, bez štetnih dodataka ipesticida
OPIS PROJEKTNIH RIZIKA
Zakonske uredbe Promjena propisa vezanih uz izdavanje potrebne dokumentacije
Inflacija Povećanje cijena usluga potrebnih za realizaciju projekta
Dostupnost materijala Nemogućnost prikupljanja potrebnih materijala i infrastrukture zaizođenje radova
Potencijalni prekid rada Ulazak u sezonski period, prekid financijske potpore, otkaz radnika
Izvor: samostalna izrada studenta
3.1.5. SWOT analiza projekta
Swot analizu projekta potrebno je izvršiti kako bi se pravilno odlučilo koja će se strategija
koristiti za izvođenje projekta. Spomenuto je moguće postići analiziranjem situacije vanjskog
i unutrašnjeg okružja, utvrđivanjem prilika i opasnosti za poduzeće te prednosti i slabosti
poduzeća.
Prilike i opasnosti za poduzeće pripadaju vanjskom okruženju, kao i analiza demografskog
rasta, pravnih, političkih, socijalnih, kulturnih te tehnoloških čimbenika koji utječu na
poduzeće. U unutarnje okruženje spadaju svi oni čimbenici na koje poduzeće može
neposredno utjecati, a jedan od najvažnijih je konkurencija koja bitno utječe na rad poduzeća
što se može pretvoriti u prednost ili slabost. (Čurko, 2009.,
http://www.profitiraj.hr/poduzetnici/kako-primjeniti-swot-analizu-u-poduzetnickom-procesu/,
pregledano online 17.06.2014.).
U nastavku je prikazana je SWOT analiza projekta upravljanja proizvodnjom eko sadnica.
28
Tablica 3: SWOT analiza projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“.
Izvor: samostalna izrada studenta
3.2. Planiranje projekta
Proces planiranja nije samo konačna i zaokružena cjelina, on je i iterativni postupak koji se
odvija i tijekom naredne faze – izvedbe projekta. Planiranje projekta je vrlo važan dio
projekta koji svim članovima tima omogućava uvid u to kamo treba ići, kada krenuti i kada
stići, što učiniti da bi se ostvarili zacrtani ciljevi projekta te kako oni trebaju izgledati.
Plan projekta može biti sasvim jednostavan popis aktivnosti i rokova, no može biti i vrlo
složen dokument koji uključuje čitav niz podplanova nužnih za opis svega onoga što se
tijekom projekta treba i/ili može dogoditi i ostvariti. (Pašić, 2009.,
http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/02/26/upravljanje-projektima-planirati-planirati-
opet-planirati/).
3.2.1. Organizacija i kadrovi
Glavni pokretač projekta je ujedno i vlasnik poduzeća Eko Fruit d.o.o. koji je ujedno i
zaposleni u poduzeću te osim udjela od dobiti prima i redovnu plaću. Vlasnik brine da se svi
poslovi obavljaju kako treba, komunicira s dobavljačima, isplaćuje plaće, ugovara prodaju itd.
29
Za pokretanje posla i njegovo izvođenje, potrebna su još dva stalna radnika koji moraju imati
znanja i iskustva u sadnji, pripremi tla i održavanju voća i opreme potrebne za rad na
zemljištima. Za sadnju i branje voća potrebno je još dvoje sezonskih radnika, koji će raditi
oko četiri mjeseca u godini kada će biti potrebno.
3.2.2. Opis poslovnih procesa
Neki od osnovnih zahtjeva koje treba imati na raspolaganju prije nego što se počne sa
poslovanjem su: obradive površine, plastenici, oprema potrebna za sam uzgoj voća (alati,
gnojiva, sadnice i sl.) i sustav za navodnjavanje. Svi ti zahtjevi priskrbit će se već navedenim
kreditom, osim obradivih površina koje poduzeće već posjeduje. Površine se nalaze u selu
Sveti Martin na Muri kraj Čakovca, i u planu je obrađivanje tri zemlje, gdje će se na svakoj
postaviti mreža za zaštitu od tuče. Razlog investiranja u mrežu je prvenstveno taj što se žele
smanjiti štetni vanjski utjecaji (tuča koja uništava sadnice), dok će se sa okolnim kućanstvima
pokušati pronaći sporazum da njihovo eventualno tretiranje površina ne utječe na eko sadnice.
Budući da je odabrano voće kojem je potrebno puno njege, odnosno s jedne strane toplina, a s
druge strane puno vode i zraka, mreža ne sprečava sunčeve zrake. Isto tako, postavit će se i
navodnjavanje „kap po kap“, koje će se koristiti za vrijeme suše. Nakon obrade i pripreme
površine za sadnju, redovi se oblažu određenim materijalom sa okruglim rupama ispod kojeg
se nalaze crijeva za navodnjavanje za jagode, dok se maline, kupine, borovnice i ribiz sade
bez navedenog materijala. Tek nakon potpuno uređenih redova, sade se sadnice.
30
3.2.3. Struktura raščlambe poslova projekta
Za prikaz strukture raščlambe posloba projekta upravljanja proizvodnjom eko sadnica koristit
će se WBS strukturni dijagram, koji prikazuje poslove i zadatke koje treba obaviti da bi se
pothvat završio. Tehnika WBS dijagram je izrazito primjenjiva u projektnom menadžmentu.
Kod WBS tehnike se najprije vrši strukturiranje projekta na sastavne dijelove, i to na više
nivoa dok se ne dođe do grupe poslova ili pojedinačnih zadataka, koje treba obaviti da bi se
projekt izvršio. Podloga je za oblikovanje gantograma. (Markgraf, 2007.,
http://smallbusiness.chron.com/importance-work-breakdown-structure-54294.html).
Shema 3. WBS - Struktura raščlambe poslova projekta upravljanja proizvodnjom eko sadnica
Izrada: samostalna izrada studenta
31
3.2.4. Gantogram
Gantogram je tip stupčanog grafikona koji se koristi za grafički prikaz rasporeda projekta.
Gantogrami ilustriraju početni i krajnji datum nekih nepromjenjivih i sažetih elemenata
projekta. Nepromjenijivi ili terminalni elementi kao i sažeti elementi obuhvaćaju podjelu
radne strukture, prikazanu na WBS dijagramu. Na ordinati se nalaze objekti terminiranja a na
apscisi vremenske (terminske) jedinice. Nakon što se uspostavi nekakav osnovni dijagram,
razvija ga se tako da se sve aktivnosti postavljaju u redoslijed obavljanja. Simultano, dakle
paralelno jedna s drugom ili u slijedu, jedna nakon druge. Tako se dobije krajnje
vrijeme trajanje cijelog projekta, grafički. (Naybour, 2008.
http://www.projectaccelerator.co.uk/what-is-a-gantt-chart/3787).
U nastavku je prikazan gantogram projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“.
Grafikon 2. Gantogram projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“
Izvor: samostalna izrada studenta
32
3.2.5. Struktura ulaganja i potrebna sredstva
U ovom dijelu poglavlja navedeni su troškovi izgradnje postrojenja i struktura uložene
opreme koja je potrebna za nesmetano obavljanje djelatnosti proizvodnje eko sadnica.
Izgradnja postrojenja
Kao što je već prethodno navedeno, poduzeće Eko Fruit d.o.o. posjeduje građevinsko
zemljište veličine 700 m2 na kojem se planira izgraditi postrojenje veličine 300 m2 u kojem će
se nalaziti: uredi, skladište, pakirnica i hladnjača.
Tablica 4. Trošak izgradnje postrojenja
Izvor: samostalna izrada studenta
Također, poduzeće Eko Fruit d.o.o. posjeduje tri zemljišta iste veličine (4.000 m2, tj.
20x200m), koja su poljoprivredna i gore spomenuto građevinsko zemljište. Površine se nalaze
u selu Sveti Martin na Muri kraj Čakovca. Zbog toga nije potrebno kupovati zemljišta, pošto
su navedena u vlasništvu i pogodna su za uzgoj eko kultura. Jedino što treba je da se obavi
priprema tla, a ti troškovi su uračunati u nastavku.
Struktura uložene opreme
Potrebno je opremiti građevinski objekt i naravno samo poljoprivredno postrojenje.
Građevinski objekt mora imati ured za vlasnika sa svom potrebnom opremom. U sklopu
objekta nalazi se skladište sa pakirnicom u koje se sprema sav potreban alat i strojevi za rad
na zemljištu. Također, unutar objekta predviđen je i prostor za smještaj dostavnog vozila, koji
služi za dostavu voća kupcima ali i za dobavljanje svih potrebnih materijala za sadnju i
održavanje. U tablicama 5. i 6. nabrojena je sva potrebna oprema i alati koji su nam potrebni
Opis troškova Cijena
Građevinski radovi 450.000 kn
Usluge električara 35.000 kn
Usluge vodoinstalatera 10.000 kn
Internet i telefonske usluge 500 kn
Izgradnja i oprema hladnjače 20.000,00 kn
UKUPNO: 515.500,00 kn
33
za pokretanje posla. Također ovdje spadaju i same sadnice, jer bez njih tvrtka ne može
započeti s poslom.
Tablica 5. Oprema za građevinski objekatNaziv Cijena Količina Iznos
Radni stol, ormar i stolica 2.500,00 kn 1 2.500,00 kn
Fax, printer i kopirni uređaj 759,00 kn 1 759,00 kn
Telefon 159,00 kn 1 159,00 kn
Računalo i monitor 2.819,00 kn 1 2.819,00 kn
Početni uredski potrošni materijal (papir,toneri i sl.)
500,00 kn 1 500,00 kn
Ručni viličar 1.699,00 kn 2 3.398,00 kn
Dostavno vozilo (Citroen Jumper Furgon 30) 123.246 kn 1 123.246,00 kn
UKUPNO: 133.381,00 knIzvor: samostalna izrada studenta
Tablica 6. Oprema i alati za poljoprivrednu proizvodnjuNaziv Cijena Količina Iznos
Motokultivator Crono.95.B sa frezom 5.973,75 1 5.937,75
Motokultivator (MTK GREENY CH 395RS. 5,00x10” * BENZIN)
13.260,05 2 26.520,10
Vučna prikolica PV-300S 4.784,55 2 9.569,10
Lopata 50,00kn 5 250,00kn
Dupla motika 25,00 kn 5 125,00 kn
Sistem za navodnjavanje – vrtno crijevo„kap po kap“
0,50 kn/m 7760 m 3880,00 kn
Pumpa za navodnjavanje 2.153,15 kn 1 2.153,15
Mreža sa konstrukcijom protiv tuče 57.000 kn 3 171.000,00 kn
Folija za jagode 969,00kn 4 3.876,00 kn
Metalni stupovi za maline i kupine 60,00 kn 640 38.400,00 kn
Pocinčana žica za maline i kupine 395,00 kn 4 1.580,00kn
Sadnica jagoda (Madeleine i Raurica) 2,00 kn 21.728 43.456,00 kn
Sadnica kupina (Thornfree) 17,00 kn 776 13.192,00 kn
Sadnica malina (Heritage) 17,00 kn 1330 22.610,00 kn
Sadnica borovnica (Blue crop) 23,75 kn 1000 23.750,00 kn
Sadnica ribiza (Blanka) 19,00 kn 320 6.080,00 kn
UKUPNO: 372.415,10 knIzvor: samostalna izrada studenta
34
3.2.6. Financijski elementi investicije
Planiranjem ulaganja u svakom poslovnom pothvatu valja definirati što je sve nužno za
realizaciju pothvata, odnosno u što treba uložiti i koliki su troškovi pribavljanja tih sredstava
te planirane izvore sredstava za investiciju odnosno gdje pribaviti novac nužan za investiciju.
(Orkis, 2011., http://www.orkis.hr/Izrada-poslovnog-plana). U nastavku su definirane stavke
za realizaciju projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“.
Iznos i struktura ulaganja
Kao vlastito ulaganje, poduzeće ulaže tri poljoprivredna zemljišta veličine 40.000 m2. Ostala
sredstva financirat će se iz kredita. Sva potrebna sredstva navedena su u tablici 7.
Tablica 7. Iznos i struktura ulaganja
Opis IznosUlaganje u osnovna sredstva1. Zemljišta 230.000,00 kn2. Građevinski objekt 515.500,00 kn
3.Strojevi, alati i ostala oprema zaposlovanje
263.327,10 kn
4.Namještaj, poslovni inventar u postrojenju,vozilo
133.381,00 kn
5. Sadnice jagoda 43.456,00 kn6. Sadnice ribiza 6.080,00 kn7. Ostale sadnice 59.552,00 knUkupna osnovna sredstva 1.251.296,10 knIzvor: samostalna izrada studenta
Izvori finaciranja i kreditni uvjeti
Budući da poduzeće već otprije posjeduje zemljišta na kojima će zasaditi jagode, novac koji je
još potreban osigurat će se uzimanjem kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja je
u vlasništvu Republike Hrvatske. Sam naziv banke govori da potiče obnovu i razvoj, odnosno
bilo kakav posao koji će pridonijeti razvoju Republike Hrvatske, međutim glavni razlog
odabira ove banke je najmanja kamatna stopa od 4%. Poček koji banka nudi je do pet godina,
no poduzeće Eko Fruit d.o.o. će uzeti dvije, zato jer se smatra da bi do tada već uspjelo
zaraditi dovoljno novaca kako bi moglo dalje nesmetano isplaćivati rate kredita. Isto tako,
zajedno s počekom kredit će otplatiti u roku od dvanaest godina (10 kredit, 2 poček), tako da
će mjesečne rate biti nešto manje.
35
Iznos kredita koji će poduzeće uzeti od banke je 1.600.000 kn, s time da će morati platiti
naknadu za obradu kredita od 0,8%, što u ovom slučaju iznosi 12.800 kn.
Tablica 8. Prikaz otplate kredita za prvu godinu
Mjesec Anuitet Kamata Otplatna kvota Ostatak duga0123456789
101112
Izvor: samostalna izrada studenta
Gore navedena tablica sadrži prikaz otplate kredita za prvu od sveukupno deset godina otplate
kredita. Vidljivo je da je početni dug 1.664.000,00 kuna zbog izračunatih fiksnih anuiteta od
16.847,19 kuna koji utječu na kamate tako da se one smanjuju, dok se otplatna kvota
povećava. Prema izračunu, na kraju prve godine, otplaćeno je 8% kredita.
36
Tablica 9. Sažetak informacija o kreditu
GodinaGodišnjakamata
Godišnjaotplata
2014 0,00 0,00
2015 0,00 0,00
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
UKUPNO:
Izvor: samostalna izrada studenta
Tablica 9. sadrži podatke o godišnjim kamatama i godišnjim otplatama kredita. Budući da
poduzeće koristi mogućnost počeka kod otplate kredita, prve dvije godine poslovanja kredit je
u stanju mirovanja. Tek 2016. godine kreće se sa otplatom kredita, a godišnja se kamata sve
više smanjuje obrnuto proporcionalno sa porastom godina otplate kredita.
37
Obračun trajnih i obrtnih sredstava
Trajna obrtna sredstva u poslovanju su zalihe materijala, gotovih proizvoda, te potraživanja
od kupaca. U tablici 10. prikazan je izračun za 2015. godinu, jer poduzeće tek onda počinje
ostvarivati prihod.
Tablica 10. TOBS za 2015. godinuPotrebna TOBS 2015
Stavka DV KO Ukupno PotrebnoZalihe materijalaZaliha proizvodnjeZalihe gotovih proizvodaKupci - veleprodajaKupci - maloprodajaNovac
Ukupno potrebna sredstvaDobavljačiPlaćeAmortizacijaPoreziRashodi financiranja
Izvori iz poslovanjaTRAJNA OBRTNASREDSTVA
Izvor: samostalna izrada studenta
Procjena prihoda
Poduzeće Eko Fruit d.o.o. će u svom proizvodnom asortimanu imati pet vrsta voća: jagode u
najvećoj mjeri, te u nešto manjoj mjeri maline, kupine, ribiz i borovnice. Isto tako, u svom
asortimanu imat će i sadnice za ove vrste voća, međutim od toga se ne očekuje preveliki
prihod. Budući da će od potencijalnih kupaca tražiti da se sadnice unaprijed rezerviraju, moći
će ih pripremiti u onolikom broju koliko će kupac tražiti, tako da tu neće imati nikakve
gubitke, eventualno zaradu. Sadnice voća prodavat će se po istoj cijeni po kojoj će ih i
nabaviti na početku poslovanja.
Iako u prodaji ima više vrsta jagoda, njihova cijena je na tržištu jednaka pa će u radu biti
navedena cijena za sve vrste jagoda zajedno. Budući da sezona jagoda traje nekih mjesec
dana, cijena jagoda na početku kreće se od 30 kn/kg u maloprodaji, odnosno 19 kn/kg u
veleprodaji, te s vremenom pada na najnižu cijenu od 10 kn/kg u maloprodaji, odnosno 6
kn/kg u veleprodaji. S obzirom na te cijene računat će se godišnji prihod.
38
Zbog promjene cijene prodaje jagoda, u dodatku ovog rada izrađene su dvije tablice, jedna za
cjelokupne prihode, a jedna za prihode jagoda, u kojoj se vidi koja količina jagoda se prodaje
i po kojoj cijeni. Ukupni prihod jagoda tada je dodan u glavnu tablicu, tako da sadržava samo
količinu i prihod, dok je cijena u posebnoj tablici.
Cijene borovnica postavit će se onako kako se trenutno kreću na tržištu, a to je prema
podacima sa interneta 60 kn/kg u maloprodaji, odnosno 40 kn/kg u veleprodaji. Međutim,
borovnica se najčešće prodaje u mjericama od 150 ili 250 grama, pa cijena ne ispada toliko
visoka. Na internetu postoje informacije da je cijena borovnice čak i 48 kn/kg u veleprodaji,
(link naveden u literaturi) međutim, poduzeće Eko Fruit d.o.o. imat će prihvatljivu cijenu od
40 kn/kg. Kao i cijena borovnica i cijena malina u maloprodaji kreće se od 60 kn/kg, međutim
u veleprodaji je dosta niža i to 15 kn/kg. Kupine i maline su vrlo slično voće, međutim cijena
kupine manja je od cijene maline, pa ona iznosi 40 kn/kg u maloprodaji, dok u veleprodaji
iznosi 25 kn/kg. Nižu maloprodajnu cijenu od prije navedenih ima ribizl, i to 20 kn/kg u
maloprodaji, odnosno 8kn/kg u veleprodaji.
U sljedećoj tablici navedeni su procijenjeni prihodi proizvoda za prvu godinu poslovanja, ali
smatra se da se navedeni prihodi kroz buduće godine poslovanja mogu mijenjati (cijene
sadnica ili voća mogu pasti na tržištu). Ukoliko bi kroz slijedećih nekoliko godina došlo do
smanjenja prihoda, poduzeće Eko Fruit d.o.o. pokušalo bi nadoknaditi izgubljeno na druge
načine, ako pak bi bili u plusu uložilo bi u bolju opremu te proizvod. Ovisno o rezultatima
koje će poduzeće postići prodajom svojih proizvoda, pokušat će povećati potražnju svake
godine za par posto, te se možda i proširiti u slučaju dobrog poslovanja.
39
Tablica 11. Prikaz prihoda od prodaje proizvoda
ProizvodKoličina -
veleprodajaKoličina -
maloprodajaCijena
veleprodajaCijena
maloprodajaGodišnjiprihod
Jagode 9864,00 1000,00 155.934,00
Borovnice 4000,00 840,00 40,00 kn 60,00 kn 210.400,00
Maline 900,00 264,00 15,00 kn 60,00 kn 29.340,00
Kupine 2880,00 1000,00 11,00 kn 40,00 kn 71.680,00
Ribiz 3000,00 1000,00 8,00 kn 20,00 kn 44.000,00
Sadnice jagoda 700,00 700,00 2,00 kn 2,00 kn 2.800,00Sadniceborovnica 100,00 100,00 25,00 kn 25,00 kn 5.000,00
Sadnice malina 200,00 200,00 18,00 kn 18,00 kn 7.200,00
Sadnice kupina 200,00 200,00 18,00 kn 18,00 kn 7.200,00
Sadnice ribiza 250,00 250,00 20,00 kn 20,00 kn 10.000,00
UKUPNO: 543.554,00Izvor: samostalna izrada studenta
Gornja tablica prikazuje očekivane prihode od prodaje voća i sadnica. Vidljivo je da se
najveći prihodi očekuju od jagoda i borovnica, dok su maline, kupine i ribiz zastupljeni u
manjoj mjeri, pa s time i donose manje prihode. Sadnice voća iziskuju puno prostora, vremena
i rada, pa su zbog toga zastupljene u malim količinama i s tim donose manje prihode.
Troškovi se odnose na troškove plaća, energenata te materijala koji se koristi u proizvodnji
eko sadnica.
Troškovi materijala
Troškovi materijala odnose se uglavnom na stvari koje su potrebne poduzeću da bi se
nesmetano moglo brinuti o sadnicama, dakle gnojiva za voće, radne odjeće i obuće, posudice i
sl. Ukupan trošak materijala u prvoj godini iznosi 32.893,75 kn. U idućim godinama će se taj
trošak povećavati za 3%.
40
Tablica 12. Trošak materijalaNaziv Cijena Količina Iznos
Gnojivo za jagode 36,00 kn 153 5.508,00 kn
Gnjivo za borovnice 42,00 kg 68 2.856,00 kn
Substral mineralno gnojivo 27,00 kn 60 1.620,00 kn
Stajsko gnojivo 20,00 kn 5 100,00 kn
Radna odjeća 200,00kn 5 1.000,00kn
Radna obuća 100,00kn 5 500,00kn
Rukavice 15,00 kn 20 300,00 kn
Vrtne škare 21,95 kn 5 109,75 kn
Posudice 250ml 0,30 41.000 12.300,00 kn
Posudice 500ml 0,30 22.000 6.600,00 kn
Drveni sanduci 2,00 kn 1000 2.000,00 kn
UKUPNO: 32.893,75Izvor: samostalna izrada studenta
Troškovi energije
Troškovi energije odnose se na struju, vodu, komunalije, gorivo, ali i administrativne troškove
unutar postrojenja. Neki od tih troškova su fiksni, a neki ovise o samoj proizvodnji pa mogu
varirati.
Tablica 13. Troškovi energije
Opis troškaGodišnjitrošak
Struja 8.400
Voda 2.910
Komunalna naknada 14.100
Gorivo 1.780Administrativnitroškovi 5.000Ukupno 32.190Izvor: samostalna izrada studenta
41
Troškovi plaća
U poduzeću Eko Fruit d.o.o. plaću prima vlasnik, dva stalna radnika te dva sezonska radnika.
U nastavku je prikazana tablica sa troškovima plaća.
Tablica 14. Troškovi plaća
Vlasnik poduzeća Stalni radnik Sezonski radnik
Bruto plaća 9.000,00 4.500,00 3.700,00
Neto plaća 6.139,60 3.560,40 2.859,68
Broj radnika 1 2 2
Ukupan trošak poslodavca 9.933,22 10.082,36 8.269,34
Izvor: samostalna izrada studenta
Fiksni trošak plaća koji se odnosi na vlasnika i stalne radnike mjesečno iznosi 20.015,58 kn,
dok varijabilni trošak, tj. trošak plaća sezonskih radnika koji rade 4 mjeseca iznosi 8.269,34
kn. Bruto plaća vlasnika poduzeća iznosi 9.000,00 kn, stalnih radnika 4.500,00 kn, a
sezonskih radnika 3.700 kn. Neto plaće su izračunate sukladno novim zakonima, a prirez za
grad Čakovec iznosi 10%.
Stopa godišnjeg rasta plaća procijenjena je na 1%, pa tako trošak plaća u 2015. godini iznosi
240.186,97 kn, dok u zadnjoj promatranoj godini iznosi 273.264,34 kn.
Račun dobiti i gubitka
Poslovni rezultat, odnosno uspješnost poslovanja definira se kao sposobnost ostvarivanja
definiranih ciljeva od kojih je najčešći profitabilnost poslovanja. Ostvarena profitabilnost
izračunava se iz financijskog izvještaja; računa dobiti i gubitka (RDG). RDG prikazuje
aktivnosti poduzeća u određenom razdoblju za razliku od bilance koja prikazuje financijski
položaj poduzeća u određenom trenutku. Osnovni elementi RDG-a su prihodi, rashodi i dobit
ili gubitak koji predstavljaju razliku prihoda i rashoda. Prihodi predstavljaju povećanje
ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja sredstava ili
smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice, iz čega proizlazi da prihodi
nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obveza. Rashodi su suprotni
prihodima i predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku
odljeva ili iscrpljenja sredstava, što ima za posljedicu smanjenje glavnice, iz čega proizlazi da
42
su rashodi posljedica smanjenja imovine i povećanja obveza (Vujević, 2006., str. 40). Od
ukupne dobiti (ili dobiti prije oporezivanja) oduzima se porez na dobit, pa se dobije neto
dobit. Od neto dobiti se zatim odbijaju sve zakonske i eventualno dogovorene pričuve pa se
dobije zadržana dobit poduzeća. U Hrvatskoj je aktualna stopa poreza na dobit od 20%.
43
Tablica 15. Račun dobiti i gubitka
Izvor: samostalna izrada studenta
Izračunata je dobit odnosno gubitak prije oporezivanja na način da se oduzmu ukupni rashodi od ukupnih prihoda. U ukupne rashode spadaju
energija, materijal, troškovi plaća, amortizacija i kamate. Nakon toga izračunata je neto dobit. Ovaj račun dobiti i gubitka predstavlja idealnu
situaciju poslovanja, te su moguća veća ili manja odstupanja od računa ovisno o podmirivanju troškova kupaca, ispunjavanju obveza dobavljača
kao i mogućnosti poduzeća u podmirivanju vlastitih obveza.
Vidljivo je iz računa dobiti i gubitka da se prve godine, pošto sadnice još rastu, ne ostvaruje nikakva dobit, no u idućim godinama neto dobit je u
granicama normalnog i isplativog, te neka manja odstupanja ne bi smjela predstavljati problem za poslovanje poduzeća Eko Fruit d.o.o.
44
Financijski tok - ocjena likvidnosti projekta
Financijski tok projekta daje nam informaciju o tome da li je projekt kroz ekonomski vijek
likvidan ili nije. U financijskom tijeku prikazana su bruto ulaganja zajedno sa ranije
nabavljenim sredstvima. Sama ocjena likvidnosti govori nam da li poduzeće u svakom
trenutku može podmirivati svoje financijske obveze. Da bi takvu likvidnost izračunali
potrebne su nam cijene ulaza i izlaznih proizvoda iz pripreme projekta.
Tablica 16. Financijski tok
Izvor: samostalna izrada studenta
Financijski tok
45
U financijskom tijeku prikazana su bruto ulaganja računajući i sredstva koja su ranije
nabavljena, sa ostatkom vrijednosti na kraju analiziranog ekonomskog vijeka. To se isto
odnosi i na projekciju ekonomskog tijeka projekta.
Iz analize financiskog toka projekta, može se zaključiti da je projekt tijekom kompletnog
ekonomskog vijeka likvidan, što znači i sa gledišta ove metode potpuno ekonomski opravdan.
3.2.7. Financijsko tržišna ocjena projekta
Kod ocjene financijsko-tržišne učinkovitosti procjenjuje se dio novoostvarene
vrijednosti projekta koji će se stvoriti i ostaviti poduzeću, a inputi i outputi projekta se
vrednuju prema tržišnim cijenama.
Statička ocjena efikasnosti projekta
Statička ocjena projekta prikazana je pomoću nekoliko sljedećih pokazatelja za 2015. godinu.
46
Dinamička ocjena projekta
Dinamička ocjena projekta služi za praćenje rezultat poslovanja kroz čitav ekonomski vijek.
Ona uzima u obzir vremenske utjecaje, pa je zbog toga i točnost veća. Dinamička ocjena
projekta odnosi se kako na financijski, tako i na ekonomski tijek, koje je u ovom projektu
prikazano kroz 10 godina, pošto se kredit otplaćuje kroz 10 godina sa 2 godine počeka.
Obračun amortizacije radi se svake godine. Prilikom amortizacije osnovnih sredstava, gleda
se onaj dio tih sredstava koji je fizički ili ekonomski potrošen.
47
Obračun amortizacije
Tablica 17. Prikaz amortizacije
Izvor: samostalna izrada studenta
Iz gore navedene tablice vidljivo je da se na kraju perioda od deset godina, osnovna sredstva ekonomski ili fizički potroše u vrijednosti od492.310 kuna, a trajna obrtna sredstva u vrijednosti od 530.916 kuna.
Rednibroj
NAZIVNabavna
vrijednostinvesticije
Stopaotpisa
GODINE RADA PROJEKTA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 OPV nakraju 20242015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024
A INVESTICIJA
1 Zemljište 230.000 kn 0,00% 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 230.000 kn
2 Građevinski objekt 515.500 kn 5,00% 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 25.775 kn 257.750 kn
3Strojevi, alati i ostala oprema zaposlovanje
263.327 kn 10,00% 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 26.333 kn 0 kn
4Namještaj, poslovni inventar upostrojenju, vozilo
133.381 kn 20,00% 26.676 kn 26.676 kn 26.676 kn 26.676 kn 26.676 kn 0 kn
5 Sadnice jagoda 43.456 kn 25,00% 10.864 kn 10.864 kn 10.864 kn 10.864 kn 0 kn
6 Sadnice ribiza 6.080 kn 5,00% 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 304 kn 3.040 kn
7 Ostale sadnice 59.552 kn 20,00% 11.910 kn 11.910 kn 11.910 kn 11.910 kn 11.910 kn 0 kn
B SVEUKUPNO 1.251.296 kn 101.862 kn 101.862 kn 101.862 kn 101.862 kn 90.998 kn 52.108 kn 52.108 kn 52.108 kn 52.108 kn 52.108 kn 490.790 kn
C OST. VRIJED. PROJEKTA
1 Osnovna sredstva 1.251.296 kn 1.149.434 kn 1.047.571 kn 945.709 kn 843.847 kn 752.849 kn 700.741 kn 648.633 kn 596.525 kn 544.418 kn 492.310 kn 492.310 kn
2 TOBS 54.823 kn 54.823 kn 18.335 kn 15.500 kn 17.049 kn 21.177 kn 17.049 kn 31.889 kn 33.573 kn 21.177 kn 38.606 kn 38.606 kn
3 UKUPNO 1.204.257 kn 1.065.906 kn 961.209 kn 860.896 kn 774.025 kn 717.790 kn 680.522 kn 630.098 kn 565.594 kn 530.916 kn 530.916
48
Rentabilnost projekta
Ekonomski tok projekta koristi se kao ocjena rentabilnosti i u ovom slučaju prikazuje se kroz 10 godina. Sama rentabilnost projekta je mjerilo
uspješnosti poslovanja i prikazuje unosnost uloženih sredstava u određenom periodu.
Tablica 18. Ekonomski tokEkonomski tok
OPIS 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023
I PRIMICI
1. Ukupni prihod
2. Ostatak vrijednosti projekta
2.1. Osnovnih sredstava
2.2. Obrtnih sredstava
II IZDACI
3. Angažirana OS
4. Angažirana TOBS
5. Troškovi materijala i usluga
6. Izdaci za osoblje
7. Porezi
III NETO PRIMICI
IV KUMULATIV
Izvor: samostalna izrada studenta
Iz tablice je vidljivo da investitor može računati na potpuni povrat investicijskih ulaganja 2023. godine kada je kumulativ neto primitaka
pozitivan i jednak 23.850 kuna. Planirani projekt brzo vraća uložena sredstva, pa ga i po ovoj metodi možemo smatrati potpuno prihvatljivim i
opravdanim.
49
Metoda razdoblja povrata uloženih sredstava
Metoda razdoblja povrata uloženih sredstava je vrijeme koje je potrebno da bi se povratilo
početno ulaganje u projekt. Da bi mogli povratiti uloženo, potrebno je imati pozitivan neto
primitak razdoblja u kojem se vrši poslovanje. Ako u nekim mjesecima/godinama može doći
do negativnih neto primitaka, potrebno je taj gubitak nadoknaditi u nekom sljedećem
mjesecu/godini. Iz tablice 19. je vidljivo da će povrat uloženih sredstava nastupiti za 9
godina.
Tablica 19. Prikaz povrata uloženih sredstava
Godinavijeka
upotrebe
Neto primiciekonomskog
tijeka
Kumulativekonomskog tijeka
Izvor: samostalna izrada studenta
Iz gornje tablice vidljivo je da se povrat uloženih sredstava očekuje u devetoj godiniposlovanja, nakon čega slijedi povećanje neto primitaka.
50
Metoda neto sadašnje vrijednosti projekta
Metoda neto sadašnje vrijednosti projekta utvrđuje ukupne učinke projekta u ekonomskom
vijeku. Diskontiranjem neto primitaka ekonomskog tijeka svi budući učinci projekta se svode
na njihovu sadašnju vrijednost.
Neto primici u pojedinim godinama vijeka projekta množe se sa odgovarajućim diskontnim
faktorima, a tako dobiveni iznosi se zbroje.
Tablica 20. Neto sadašnja vrijednost projekta (diskontna stopa 2 i 3)
Izvor: samostalna izrada studenta
Diskontna stopa trebala bi biti kamatna stopa na kredit, dakle 4%, no iz tablice je vidljivo da
je NSV već na 3% u minusu, pa je stoga u gore navedenim tablicama uzeta diskontna stopa od
3% i 2%, a rezultati pokazuju da je kod diskontne stope od 2% neto sadašnja vrijednost
pozitivna i iznosi 86.657 kuna.
Metoda interne stope rentabilnosti
Ova metoda prikazuje efikasnost projekta, tj. do koje visine kamatne stope mogu bitiopterećena kreditna sredstva. Interna stopa rentabilnosti je stopa koja neto sadašnje vrijednostisvodi na nulu.Interna stopa rentabilnosti izračunata je na sljedeći način:
ISR = 7 +91814 * (8-7)
= 7 +91.814
= 7 + 0,88 = 7,88 %91814-(-12688) 104.502
Diskontnastopa
Diskontnifaktor
Sadašnjavrijednost
2 1,0000 -1.306.119
0,9804 -399.131
0,9612 166.166
0,9423 175.607
0,9238 173.229
0,9057 165.336
0,8880 166.628
0,8706 166.731
0,8535 166.817
0,8368 611.393
NSV 86.657
Diskontnastopa
Diskontnifaktor
Sadašnjavrijednost
3 1,0000 -1.306.119
0,9709 -395.256
0,9426 162.955
0,9151 170.542
0,8885 166.599
0,8626 157.464
0,8375 157.154
0,8131 155.724
0,7894 154.292
0,7664 559.999
NSV -16.646
51
Ocjena osjetljivosti projekta
Ova metoda ispituje osjetljivost projekta obzirom na moguće nepredvidive događaje na
tržištu. Za promatranu godinu uzeta je 2015. godinu.
Najprije je potrebno izračunati fiksne i varijabilne troškove, koji su vidljivi u sljedećoj tablici:
Tablica 21. Fiksni i varijabilni troškovi
1.FIKSNI
TROŠKOVI
365.032,94
Amortizacija 101.862,31
Trošak plaća stalnih
radnika
240.186,97
Kamate 0,00
70% troškova energije 22.983,66
2.VARIJABILNI
TROŠKOVI
76.479,14
Materijal 33.551,63
Preostali trošak plaća 33.077,37
30% troškova energije 9.850,14
3.UKUPNI
TROŠKOVI
441.512,08
Izvor: samostalna izrada studenta
Zatim je potrebno izračunati prag rentabilnosti.
Gmin =FT
=365.032,94
= 78,15%UP - VT 467.074,86
Vidljivo je da je prag rentabilnosti 78,15%, što znači da bi se kapaciteti mogli smanjiti za
21,85%, te bi tada bili na nuli.
Jmin =FT+VT
=441.512,08
= 81,23%UP 543.554,00
52
Minimalni odnos cijena iznosi 81,23%, što znači ukoliko se cijena smanji za 18,77% dobit bi
bila na nuli. No ovaj odnos je izračunat za 2015. godinu, te ovdje još u budućnosti može doći
do velikih promjena.
3.3. Izvedba projekta
U ovom poglavlju analizirano je i opisano tržište nabave i prodaje projekta, a također analizira
se tržište konkurencije.
3.3.1. Analiza tržišta nabave
Sadnice jagoda, kupina, malina, borovnica i ribiza poduzeće Eko Fruit d.o.o. odlučilo je kupiti
od poduzeća Fragaria d.o.o. Isto tako, na svojim plantažama sadit će veću količinu voća, a
kod njih za veće količine dobiva popust, što dodatno privlači na kupnju kod njih.
Sama djelatnost uzgoja voća spada u primarni sektor, koji je zapravo sektor uzgoja hrane.
Primarni sektor sastoji se od različitih djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i
stočarstva. Prema podacima koji su dostupni putem interneta, primarni sektor u Republici
Hrvatskoj zauzima tek 11% tržišta, a pošto u njega spada mnogo djelatnosti uzgoj jagoda,
kupina, malina, borovnica i ribiza zauzimat će manje od 1%. Usprkos vrlo malim brojkama,
svi proizvođači ovog vrsta voća u Hrvatskoj posluju vrlo dobro, zato jer ih ima malo, a i zato
što je proizvod izravno hrvatski, što je opet prednost pred proizvodima iz inozemstva. Zbog
toga, a i zbog činjenice da ima sve manje ekološki proizvedenih proizvoda, smatra se da će
tržište dobro prihvatiti proizvode poduzeća Eko Fruit d.o.o., te da će poduzeće ostvarivati
željene prihode.
3.3.2. Analiza tržišta prodaje
Potencijalni kupci koji će imati priliku kupovati eko proizvode su u najvećoj mjeri
veleprodajnog tipa, poput većih trgovačkih lancaca (Konzum, Mercator, Plodine itd.,)
restorani, slastičarne, te individualni kupci. Individualni kupci moći će kupovati na način da
dođu na plantažu, sami ubiru proizvode i plate na odgovarajući način. Mjere po kojima će se
proizvodi prodavati, razlikuju se od voća do voća, pa se na primjer jagode prodaju u
posudicama od 500 grama. Za razliku od voća, sadnice će se prodavati uglavnom većim
gospodarstvima koja se bave prodajom i uzgojem, pošto se sadnice pojedinačno ne isplati
53
kupovati. Međutim, to neke individualne kupce neće spriječiti, pa će biti i nekih koji će
kupovati sadnice za svoje kućne potrebe.
3.3.3. Potencijalni rizik od konkurencije
Na području na kojem će se proizvoditi jagode, trenutno postoji konkurencija u Ludbregu i
postoji nekolicina ljudi koji proizvode uglavnom samo za sebe, ali zbog malih količina ne
mogu zapravo konkurirati poduzeću Eko Fruit d.o.o. Također, konkurentska poduzeća ne
prakticiraju eko uzgoj voća pa se javlja dojam da je voće najčešće umjetno. Konkretno jagode
su „vodene“, bez pravog okusa, a isto tako su tretirane različitim pesticidima. Za razliku od
njih poduzeće Eko Fruit d.o.o. će proizvoditi i prodavati ekološke jagode, sa svim potrebnim
vitaminima.
Ekološki proizvedeno voće je glavna konkurentska prednost, a pokraj toga pristupit će se i
promociji eko proizvoda, te će se sponzorirati različita društva i udruge. Na primjer, lokalnim
nogometnim klubovima darovat će se prikladni dresovi, sa nazivom i logom poduzeća Eko
Fruit d.o.o. Osim toga, izradit će se prikladne web stranice, na kojima će se nalaziti
pojedinosti vezane uz poduzeće.
54
4. PERSPEKTIVE PROJEKTNOG RAZVOJA PROIZVODNJE EKO SADNICA
Usprkos svjesnosti o tome da je proizvodnja eko sadnica skuplja nego proizvodnja sadnica
tretiranih pesticidima, istraživanja pokazuju kako je ekološka proizvodnja na kraju isplativija
jer su proizvodi kvalitetniji i cjenjeniji. Međutim, već sama činjenica da se na plantažama
poduzeća Eko Fruit d.o.o. proizvodi na ekološki način mogla bi dodatno doprinjeti
mogućnostima razvoja poslovanja poduzeća. U nastavku će biti riječi o perspektivama
razvoja, poticanih djelomice vlastitim sredstvima, potporama iz EU fondova te državnim i
županijskim potporama vezanih uz izgradnju izletišta sa nekoliko smještajnih kapaciteta uz
same plantaže i proizvodnju kupinovog vina.
4.1. Poticajne mjere EU fondova, te državne i županijske mjere potpore
Budući da je Republika Hrvatska od prošle godine punopravna članica Europske Unije,
poduzeće Eko Fruit d.o.o. ima mogućnost tražiti bespovratna sredstva iz Europskog fonda za
garancije u poljoprivredi koji pruža izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima i iz
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj koji je usmjeren na financiranje programa
za ruralni razvoj. Isto tako, na razini Republike Hrvatske, svake godine Ministarstvo turizma,
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Međimurska županija i druge
regionalne i državne ustanove raspisuju natječaje za programe potpora i kreditiranja. Program
kreditiranja koji se tiče poduzeća Eko Fruit d.o.o. mogli bi svrstati u „Razvoj ekološke
proizvodnje“ kojim Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potiče razvoj
ekološke proizvodnje na području Republike Hrvatske. Program je također jedan od oblika
pomoći i unapređenja poljoprivrednicima. Međimurska županija također sufinancira razvoj
ekološke proizvodnje, koja neposredno doprinosi unapređenju i razvoju poljoprivrede na
području Međimurske županije. Od 2009. godine Međimurska županija uvodi direktne mjere
potpore ekološkom načinu proizvodnje kroz dodjelu bespovratnih potpora za više namjena.
Sukladno tome, poduzeće Eko Fruit d.o.o. će kroz nekoliko godina dobiti mogućnost za
razvoj i širenje svojeg poslovanja.
55
4.2. Izgradnja izletišta sa smještajnim kapacitetima
Na temelju istraživanja provedenog u ovom radu, vidljivo je da projekt „Upravljanje
proizvodnjom eko sadnica“ pokazuje vrlo brzu isplativost, a sukladno mogućnostima
dobivanja poticajnih mjera te bespovratnih sredstava osiguranih iz fondova Europske Unije,
poduzeće bi kroz nekoliko godina krenulo u izgradnju izletišta sa nekoliko smještajnih
kapaciteta uz same plantaže. Time bi svojim potencijalnim kupcima moglo pružiti širi spektar
usluga i u krajnju ruku prodaju kvalitetnog ekološki proizvedenog voća.
Moderan način života današnjeg čovjeka (brzi tempo, stres, otuđenost, nedostatak vremena za
sebe i svoje bližnje, nezdrava i brza prehrana, više bolesti,..) kao potrebu traži uživanje u
hrani i pravilnije hranjenje, bolji osjećaj kroz opuštanje i ugodu uz zvukove iz prirode,
ponovna fizička aktivnost kroz gibanje i rekreaciju, poboljšanje kvalitete života, više vremena
za obitelj i sl. Upravo: mir, čisti okoliš, komunikacija s novim ljudima, zdrava hrana, lagani
tempo, uživanje i rekreacija u prirodi jesu glavni motivi za dolazak na plantaže poduzeća Eko
Fruit d.o.o. koji bi poduzeću pružili opstanak i daljnji rast u poslovnom svijetu.
4.3. Proizvodnja kupinovog vina
Rastom i širenjem poduzeća Eko Fruit d.o.o., poduzeće bi moglo proširiti svoje poslovanje i
na proizvodnju izrazito kvalitetnog i zdravog kupinovog vina koje je poznato po svom
bogatom sadržaju vitamina i minerala koji mu daju veliku hranjivost. Tako je u planu kroz
nekoliko godina dio nasada kupina iskoristiti za proizvodnju kupinovog vina čija cijena se
kreće od 50 do 80 kn po litri. Takoreći, visina novih ulaganja bi bila minimalna, a odnosila bi
se na poluautomatske preše i bačve od inoxa u kojima bi stajalo vino, a s druge strane rizik je
također minimalan jer bi se kupine u slučaju nedostatnog sazrijevanja za prodaju još
isplativije mogle iskoristiti u svrhu proizvodnje vina i samim time poduzeću Eko Fruit d.o.o.
donosile dodatni profit.
56
5. ZAKLJUČAK
Poslovnu okolinu u kojoj egzistiraju suvremena poduzeća karakterizira visok stupanj
konkurentnosti, brzi napredak tehnologije i velike tržišne promjene. Mnoga se poduzeća
suočavaju sa problemom produžavanja svoga životnoga ciklusa jer nisu u mogućnosti držati
korak s navedenim promjenama. Projektni menadžment se javlja kao mehanizam upravljanja
promjenama kroz kontinuitet i stalne inovacije. Upravo su nove ideje, kreativnost ljudskih
potencijala i prepoznavanje potreba kupaca odnosno društva preduvjet za ostvarivanje
investicijskoga ulaganja i naposljetku preduvjet uspješne projektne realizacije.
Projektnom realizacijom ostvaruje se nešto novo, nešto što je prepoznato kao potrebno ali i
financijski opravdano. Odgovori na tržišna, ekonomska, financijska i druga pitanja traže
upravo u fazi pripreme i ocjene investicijskoga projekta i tu se ističe njena neosporiva važnot.
Analiziranje svih aspekata budućeg projektnoga poslovanja zahtjeva mnogo vremena,
preciznosti i planiranja, posebice ako je riječ o velikom projektu iz čije će realizacije proizaći
mnoge društvene koristi u vidu otvaranja novih radnih mjesta, poboljšanja standarda života,
privlačenja inozemnog i domaćeg tržišta i naposljetku efikasnog i efektivnog upravljanja
proizvodnjom eko sadnica. Projekt „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“ primjer je
prepoznavanja potreba korisnika, iscrpnog planiranja, razmatranja svakog detalja njegove
izvedbe i razmišljanja unaprijed, a to je karakteristika koja se traži u suvremenom projektnom
poslovanju.
Zahtjev za kvalitetnom pripremom investicijskoga projekta proizlazi iz činjenice da sudbina
potencijalnoga projekta ili ideje ovisi o reultatima ekonomskih, financijskih, tehničkih,
tržišnih i ostalih analiza, a koje sačinjavaju fazu pripreme projekta.
Prikazom projekcije projekta „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“ prikazan je način
ulaganja u poduzeće koje će se baviti proizvodnjom jagoda, kupina, malina, borovnica i
ribizla. Također krajnji rezultat ovog projekta, prikazuje isplativost ulaganja u ovu djelatnost.
S obzirom na rezultate prvih godina poslovanja, u projekt će se uložiti dodatna sredstva, te
tako povećati prihodi. Budući da ovo voće prolazi na tržištu, i slaba konkurencija koju
poduzeće ima, neće mu stvarati velike neprilike, pa se smatra da je ovo dobra prilika na
tržištu.
Kroz cijeli projekt izračunavani su različiti pokazatelji: financijski i ekonomski tok, prihodi,
rashodi i troškovi, koji najbolje prikazuju način budućeg poslovanja poduzeća Eko Fruit d.o.o.
57
Na temelju prikupljenih informacija o poslovanju sličnih poduzeća i projekcijama budućega
poslovanja, koje su sadržane u fazi pripreme investicijskoga projekta, projekt ˝Upravljanje
proizvodnje eko sadnica˝ ocijenjen je kao opravdani projekt koji će u budućnosti ostvariti
višestruke društvene i interne koristi. Današnji uvjeti poslovanja nameću potrebu za
adekvatnim projektnim menadžmentom, a taj pojam uključuje specifičan način razmišljanja i
djelovanja, koji je usmjeren prema sposobnostima sagledavanja budućnosti poslova na koje se
odnose projekti.
58
6. LITERATURA
1) KNJIGE
1. Buble Marin, Osnove menadžmenta; SINERGIJA d.o.o., Zagreb, 2006.2. Omazić Mislav Ante, Baljkas Stipe; Projektni menadžment; SINERGIJA –
nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.3. Zekić Zdravko, Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2010.
4. Pavičić Jurica, Alfirević Nikša, Aleksić Ljiljana, Marketing i menadžment u kulturi i
umjetnosti, MASMEDIA, Zagreb, 2006.
5. Bendeković, J. et al., Priprema i ocjena investicijskih projekata, FOIP biblioteka,
Zagreb, 2007.
6. Kolaković Marko, Virtualna ekonomija, STRATEGIJA d.o.o., Zagreb, 2010.7. Hauc, A., Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb,
2007.
8. Vujević Ivan, Financijska analiza u teoriji i praksi, Sveučilište u Splitu, Ekonomski
fakultet, Split, 2006.
2) ČLANCI
9. Tudor, Goran, Projeknti menadžment stigao do Hrvata, Manager.hr,
http://www.manager.hr/naslovnica/item/projektni-menedzment-stigao-do-hrvata-
goran-tudor, pregledano online 17.06.2014.
10. Jewell, June R., Snažna organizacijska kultura projektnog menadžmenta, ACEC,
http://findthelostdollars.com/2013/05/20/do-you-have-a-strong-project-management-
culture/, pregledano online 17.06.2014.
11. Naybour, Paul, Gantogram, Project Accelerator News,
http://www.projectaccelerator.co.uk/what-is-a-gantt-chart/3787, pregledano online
17.06.2014.
12. Markgraf, Bert, Važnost strukture raščlambe poslova, Small Business Chron,
http://smallbusiness.chron.com/importance-work-breakdown-structure-54294.html,
pregledano online 17.06.2014.
13. Čurko, Tajana, Teorija i praksa: Kako primijeniti SWOT analizu u poduzetničkom
procesu, Institut za Management, http://www.profitiraj.hr/poduzetnici/kako-primjeniti-
swot-analizu-u-poduzetnickom-procesu/, pregledano online 17.06.2014.
59
14. HGK, Izrada poslovnog plana, Orkis, http://www.orkis.hr/Izrada-poslovnog-plana,
pregledano online 17.06.2014.
15. Pašić, Daliborka, Upravljanje projektima: Planirati, planirati i opet planirati, Pogled
kroz prozor, http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/02/26/upravljanje-
projektima-planirati-planirati-opet-planirati/, pregledano online 17.06.2014.
3) INTERNETSKI IZVORI
16. Mar, Ponuda i cijene viličara. Pregledano online 20.04.2014. na http://mar.hr/vilicari/
17. Oglasnik, Cijene drvenih sanduka. Pregledano online 20.04.2014. na
http://www.oglasnik.hr/oglasi/poljoprivreda/ponuda/oprema/oglas-13636005.html
18. Fragaria d.o.o, Cijenik voćnih sadnica. Pregledano online 20.04.2014. na
http://fragaria.hr/Upload/CJENIK%20VO%C4%86NIH%20%20SADNICA%20%20S
EZONA%20JESEN%202011.pdf
19. Agroklub, Oglas za foliju za jagode. Pregledano online 20.04.2014. na
http://www.agroklub.com/poljoprivredni-oglasnik/oglas/folija-za-jagode/5167/
20. Vrtni centar Iva, Gnojivo za jagode. Pregledano online 21.04.2014 na
http://vrtnicentariva.hr/ArtDetalji.aspx?Artikl=2051
21. Extramont, Vrtni program. Pregledano online 21.04.2014. na
http://www.extramont.hr/PDF/VRT.pdf
22. Poljoprivreda i ujednačeni razvoj. Pregledano online 26.04.2014. na:
http://www.hbor.hr/Sec1384
23. Hrvatske maline za Skandinaviju. Pregledano online 02.05.2014. na
http://www.poduzetnistvo.org/news/hrvatske-maline-za-skandinaviju
24. Saša Vejnović. Cijene bilježničkih usluga razlikuju se i 2000 kuna. Pregledano online
02.05.2014. na http://www.poslovni.hr/vijesti/cijene-biljeznickih-usluga--razlikuju-se-
i-2000-kuna-7624.aspx
25. Borovnica: voće kao luksuz. Dostupno 02.05.2014. na
http://www.agroklub.com/vocarstvo/borovnica-voce-kao-luksuz/1726/
60
POPIS TABLICARedni broj Naziv tablice Stranica
1. Troškovi osnivanja društva sa ograničenom
odgovornošću
24
2. Projektna povelja ˝Projekt upravljanje proizvodnjom eko
sadnica˝
26
3. SWOT analiza projekta upravljanja proizvodnje eko
sadnica
28
4. Trošak izgradnje postrojenja 32
5. Oprema za građevinski objekat 33
6. Oprema i alati za poljoprivrednu proizvodnju 33
7. Iznos i struktura ulaganja 34
8. Prikaz otplate kredita za prvu godinu 35
9. Sažetak informacija o kreditu 36
10. TOBS za 2015. godinu 37
11. Prikaz prihoda od prodaje proizvoda 39
12. Troškovi materijala 40
13. Troškovi energije 40
14. Troškovi plaća 41
15. Račun dobiti i gubitka 43
16. Financijski tok 44
17. Prikaz amortizacije 47
18. Ekonomski tok 48
19. Prikaz povrata uloženih sredstava 49
20. Neto sadašnja vrijednost projekta 50
21. Fiksni i varijabilni troškovi 51
61
POPIS SHEMARedni broj Naziv sheme Stranica
1. Ciljevi upravljanja projektom 12
2. Međuodnos opsega, vremena i troškova izvođenja
projekta
14
3. WBS - Struktura raščlambe poslova projekta upravljanja
proizvodnjom eko sadnica
30
POPIS GRAFIKONARedni broj Naziv grafikona Stranica
1. Korelacija vremena i projektnih aktivnosti, te korelacija
vremena i ukupnih troškova projekta
11
2. Gantogram projekta „Upravljanje proizvodnjom eko
sadnica“
31
62
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom „Upravljanje proizvodnjom eko sadnica“
izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Zdravka Zekića, a pri izradi diplomskog
rada pomagao mi je i asistent Luka Samaržija. U radu sam primijenio metodologiju
znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.
Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući
naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s
korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.