UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM 2. PARCIJALA

8/19/2019 UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM 2. PARCIJALA

1/29

1

1. Potrebe upravljanja proizvodnim (poslovnim) sistemom?

Kao posljedica poremećaja u PS javljaju se odstupanja parametara procesa rada

izvan dozvoljenih granica i smanjuje kvalitet i veli čine izlaza odnosno

proizvoda sistema. Izlazak ulaznih, procesnih i izlaznih veličina sistemai zvan

dozvoljenih granica izaziva potrebu upravljanja sistemom. U razvoju

savremenih tehničkih i proizvodnih (poslovnih) sistema upravljanje ima

osnovni cilj obezbjeđenje stabilnog rada sistema u granicama dozvoljenih

odstupanja, u datom vremenu i datim uslovima okoline.

2. Opšti model poslovnog sistema (nacrtati)

3. Poremećaji koji se javljaju iz okoline?


2/29

2

4. Poremećaji koji se javljaju iz sistema?

5. Proces upravljanja proizvodnim (poslovnim) sistemom i njegove

faze?

Osnovna koncepcija upravljanja sistemom zasniva se na povratnoj vezi koja

povezuje izlazne veličine sistema (stanje Is) sa željenim stanjem (Iž) i

ulazom u sistem.

U poređujući željeno stanje sa stvarnim stanjem utvrđuje se da li se razlika

nalazi (Ir) u dozvoljenim granicama ( Id).

Ako nije ostvarena relacija lr =lš-lžld poduzimaju se postupci podešavanja sistema koji imaju za cilj da vrate proces funkconisanja u

dozvoljene granice, preko upravljačke informacije

Proces upravljanja proizvodnim sistemom ima svoje faze koja svaka za sebe

čini složen podsistem:

utvrđivanje ciljeva,

planiranje,

priprema, izvođenje,

kontrolu,

odlučivanje i

regulisanje.

6. Ciljevi proizvodnog (poslovnog) sistema?

Osnovni cilj proizvodnog sistema preko koga ostvaruje sve druge ciljeve i

prema kome podešava sve druge ciljeve je postizanje maksimalnog dohotka.

sa stanovišta vremena trajanja ciljevi mogu da se podijele na:

trajne ciljeve i vremenski ograničene ciljeve.


3/29

3

Prema prostoru na koji se odnose moguće je razlikovati:

opšte ciljeve proizvodnog (poslovnog) sistema i

posebne ciljeve pojedinih dijelova poslovnog sistema.

Prema značenju ciljeve dijelimo na:

primarne odnosno osnovne ciljeve i

sekundarne ciljeve.

U odnosu na njihovu suštinu ciljevi se dijele na:

ekonomske i

neekonomske ciljeve.

7.

Planiranje: pojam, faze, zadaci?

Planiranje je dio procesa upravljanja proizvodnim (poslovnim) odnosno bilo

kojim organizacijskim sistemom. To je svjesno upravljanje procesom u smjeru

postizanja ciljeva sistema.

U osnovi planiranje je skup aktivnosti kojima se usaglašava odnos između

potreba okoline i mogućnosti sistema.

Temelji se na utvrđenim ciljevima sistema i prethodno urađenim analizama

FAZE:

predviđanje kretanja pojava značajnih za

postizanje ciljeva sistema,

analiza odnosa sistem-okolina ili programiranje i

usaglašavanje odnosa sistem-okolina.

Izvođenjem ovih faza planiranja za određeni vremenski period utvrđuje se:

f -skup zadataka koje je potrebno izvršiti da bi se postigli ciljevi

sistema,

l -redosljed i dinamika izvršenja tih zadataka,

t -sredstva za realizaciju zadataka i -uslovi izvršenja zadataka.

8. Predviđanje: pojam, posljedice, podjela?

Da bi se moglo planirati potrebno je utvrditi ponašanje pojava značajnih za

postizanje ciljeva sistema. To utvrđivanje zove se predviđanje.-

Ako su predviđenja data sa povišenim veličinama imati ćemo kao posljedice:

povećani ugrađeni kapacitet,

povećana investiciona sredstva,

stvaranje povećanih zaliha proizvoda,

sniženje ukupnih efekata rada i

druge slične posljedice.


4/29

4

Za slučaj predviđanja sa sniženim veličinama imati ćemo kao posljedice:

nemogućnost zadovoljenja potreba okoline,

preopterećenje postavljenih kapaciteta,

smanjenje efekata sistema, prekide procesa usljed nedostatka elemenata ulaza, mogućnost pojave

drugog proizvodjača i slično

U osnovi treba razlokovati dugoročna,srednjeročna I kratkoročna predviđanja.

Drugoročna predviđanja daju osnovne strateške podatke o stanju svjetske i

nacionalne privrede i potrebama društva. Srednjeročna i kratkoročna

predviđanja vezana su za mogućnost razmjene određenog proizvodnog

programa sistema sa okolinom.

9.

Metode predviđanja?

Postoje tri osnovna postupka (metode) predviđanja pojava u budućnosti:

na osnovu iskustvenih procjena,

na osnovu ponašanja istih ili sličnih pojava u prošlosti i

na osnovu određivanja međuzavisnosti parametara programa rada.

10. Na čemu se zasniva utvrđivanje međuzavisnosti sistem-okolina?

Međuzavisnost sistem -okolina zasniva se na:

podacima dobijenim u predviđanju,

tekućim zahtjevima okoline (porudžbine),

analizi mogućnosti (potencijala) sistema,

analizi integralne sistemske podrške (funkcije proizvodnog i poslovnog

sistema koje obezbjeđuju rad tehnoloških podsistema), za zadovol jenje

zahtjeva u uslovima okoline i

analizi ograničenja.

11. Šta obuhvata usaglašavanje odnos sistem-okolina?

Usaglašavanje sistem-okolina obuhvata:

planiranje kapaciteta,

planiranje materijala,

planiranje alata,

provjeru raspoloživosti (gotovosti) izvršilaca,

provjeru gotovosti energetskih resursa i provjeru obrtnih sredstava,


5/29

5

12. Najznačajniji metodološki principi planiranja?

Metodoloških principa planiranja ima više i kao najznačajniji mogu se navesti:

naučno obilježje,

kompleksnost,

konkretnost,

kontinuiranost,

demokratičnost i

direktivnost.

13. Podjela planova?

Planove u PS moguće je podijeliti uglavnom na osnovna tri kriterijuma i to po:

vremenu,

sadržaju i

značaju.

Prema vremenu na koji se odnose planovi proizvodnih sistema se dijele na:

dugoročne,

srednjeročne i

kratkoročne planove.

Prema sadržaju planove poslovnog sistema dijelimo na:

ukupne (zbirne) i

pojedinačne planove.

14. Mjerila u planiranju?

Najznačajnija mjerila koja se koriste su:

a) naturalna mjerila kojima se elementi plana iskazuju fizičkim

jedinicama mjere kao kvadratni metar, komad, tona, kilovat-sat, itd.

b) vrijednosna mjerila ili novčana mjerila daju mogućnost da serazličiti elementi plana izraze jedinstvenim mjerilom-novcem.

c) indeksima se izražava relativan odnos između dva stanja neke

pojave pa služe za poređenje u vremenu ili u prostoru.

d) ekonomsko tehnička mjerila se koriste kao pokazatelji poslovnoguspjeha i zavise od karakteristika poslovnog sistema.

e)

tehničko-proizvodna mjerila su mjer ila različite vrste vezanauglavnom za fizički dio poslovnog ili za proizvodni sistem. To su na

primjer učinak, škart, zastarjelost opreme, stopa otkaza, otpadak itd.


6/29

6

15. Regresiona analiza?

Služi za predviđanje kretanja veličine parametara značajnih pojava za

proizvodni (poslovni) sistem u budućnosti. Bazira se na pretpostavci da će se ti

parametri kretati u budućnosti kao u prošlosti. Na osnovu podataka iz prošlosti

utvrđuje se zakonitost pojave grafički i matematički

Na ovaj način se mogu utvrditi na primjer kretanja potrošnje rezervnih dijelova,

očekivana trajnost sredstava za rad, zakonitost otkaza sredstava za rad, kretanje

tražnje nekih proizvoda itd

16. Operaciona istraživanja: osnovne karakteristike i vrste?

Operaciona istraživanja su uglavnom matematičko-statističke metode.

Osnovne karakteristike ovih metoda su:

svestranost (sagledavanje problema sa više strana),

cjelovitost u rješavanju problema (a ne samo dijelova),

novost (primjena najnovijih saznanja),

osnovanost (provjereni i prihvaćeni podaci koji se koriste za rješavanje od

članova tima),

optimalnost

Najčešće upotrebljavane metode OI u planiranju su:

linearno programiranje kojim se rješavaju tehnički, organizacioni i

ekonomski problemi čiji su uticajni faktori u linearnoj zavisnosti.

teorija redova, kojom se rješavaju problemi čekanja radnih naloga,

korištenja i dimenzionisanja kapaciteta itd;

teorija zaliha, kojom se rješavaju problemi dimenzionisanja rezervnih

elemenata ulaza u proizvodni sistem, izlaza iz sistema i dinamike

kretanja u procesu;

dinamičko programiranje pogodno je za rješavanje dugoročnih problema kao što je politika investicija, razvoja proizvoda itd


7/29

7

17. Input-autput analiza?

To je metoda kojom se vrši analiza odnosa različitih parametara poslovnog

sistema.

Svaki dio poslovnog sistema ima svoje ulaze (input) koji dolaze iz okoline ili

iz drugih dijelova, svoje izlaze koji idu u okolinu ili u druge dijelove sistema.

Na ovaj način stvara se splet ulaza i izlaza koji karakterišu odnose razmjene

(sredstva, rad, učinci) između pojedinih dijelova poslovnog sistema

Osnovno pravilo input-autput analize glasi: Ukupna raspoloživost sredstava

dijelova sistema moraju biti jednaka njihovim raspoređenim sredstvima.

18. Područje primjene mrežnog planiranja?

Osnovnu primjenu tehnike mrežnog planiranja nalaze kod:

Procesa koji se jednokratno odvijaju, Programiranja naučno-istraživačkog rada,

Programiranja konstruktersko-projektantskih djelatnosti,

Razvoja i osvajanja novih proizvoda,

Projektovanaj i izgradnje kapaciteta,

Rekonstrukcije i remonata industrijskih postrojenja,

Programiranja kompleksnih poslovnih zahtvata,

Građevinskih radova,

Organizacije kongresa, konferencija, itd

19. Metodološke cjeline koje sačinjavaju mrežno planiranje?

Metodološke cjeline koje sačinjavaju mrežno planiranje su:

Analiza strukture

Analiza vremena,

Analiza resursa

20. Analiza strukture pri mrežnom planiranju?

Prva faza u primjeni TMP, bez obzira da li se radi o CPM ili PERT metodi,sastoji se u sastavljanju mrežnog modela određenog projekta i analizi strukture,

pri čemu se pod analizom strukture podrazumijeva ispitivanje i utvrđivanje

logičkog redoslijeda i međusobnih zavisnosti pojedinih faza rada ili aktivnosti

koje treba izvršiti u okviru trajanja nekog projekta.

Osnovni pojmovi sa kojima se operiše kod konstrukcije mrežnih dijagrama:

PROJEKAT: sveukupnost ekonomskih, organizacijskih i tehničkih mjera

usmjerenih na izvršenje određenog posla

AKTIVNOST: je dio projekta koji se može posmatrati kao zasebna cjelina sa

izvedbenog i ekonomskog stanovišta

DOGAĐAJ:predstavlja vremenski trenutka početka ili završetka jedne ili višeaktivnosti ili cijelog projekta.


8/29

8

Osnovna pravila kod konstrukcije mrznih dijagrarma:

Smjer strelica kojima se označavaju aktivnosti mrežnog dijagrama po

pravilu je sa lijeva na desno

Svaka aktivnost mora početi i završiti događajem

Ako neka aktivnost ne može početi prije nego što završi neka druga

aktivnost, onda se one postavljaju po redoslijedu odvijanja.

Ako je po četak neke aktivnosti uvjetovan prethodnim završetkom

većeg broja aktivnosti, tada sve one završavaju u početnom događaju

promatrane aktivnosti.

Ako veći broj aktivnosti može početi tek nakon što je prethodna

aktivnost završila, tada sve one počinju u završnom događaju

promatrane aktivnosti

Kada u jednom događaju završava i iz njega polazi više aktivnosti koje

nisu međusobno zavisne onda se prave zavisnosti moraju prikazati

preko fiktivnih aktivnosti. Broj fiktivnih aktivnosti može biti proizvoljan s time da se ne naruše

principi konstruisanja mrežnog dijagrama

Složena aktivnost A može biti razložena na više jednostavnijih

aktivnosti s time da je naročito važno usvojiti potreban stepen

detaljizacije

Ak o neka aktivnost može početi nakon završetka jednog dijela

prethodne aktivnosti, onda se ta prethodna aktivnost mora podijeliti na

dvije djelimične aktivnosti.

Bilo koja aktivnost mrežnog dijagrama može se samo jedanput odigrati.

21. Analiza vremena pri mrežnom planiranju-CPM metoda-vrste vremena irezervi?

Određivanje vremena trajanja aktivnosti projekta u suštini ne predstavlja ništa

drugo do određivanje polaznih podataka sa kojima će se dalje operisati pri

izračunavanju novih vremenskih parametara neophodnih za donošenje

određenih zaključaka i rukovođenje projektom.

Metoda CPM koristi se kod onih projekata gdje se tačno može normirati

vrijeme izvršenja aktivnosti. Sastoji se u određivanju vremena trajanja

aktivnosti, vremena zbivanja događaja i vremena trajanja projekta.


9/29

9

Vrste rezervi:

Ukupna vremenska rezerva

Slobodna vremenska rezerva

Nezavisna vremenska rezerva

Zavisna vremenska rezerva

22. Nacrtati mrežni dijagram ako aktivnost A zavisi od...... ? /rađeno na predavanju

23. Kakvo može biti vrijeme trajanja aktivnosti i gdje se (kod koje metode)

primjenjuje? ?

Vrijeme trajanja aktivnosti može biti:

determinističko -CPM metoda (precizno normirano) i

stohastičko-PERT metoda (poznat zakon vjerovatnoće vremena trajanja

aktivnosti).

24. Šta je kritična aktivnosti kritičan put?

Procjenjeno vrijeme trajanja bilo koje aktivnosti, tij, mora da bude u granicama

maksimalno dozvoljenog vremena trajanja dotične aktivnosti. Za aktivnost A ij

koja ispunjava uslove date relacijama:

kažemo da je kritična aktivnost, odnosno da za njeno izvršenje nema nikakve

rezerve vremena.


10/29

10

Kritičan put se definiše kao put koji polazi od događaja „1“ do događaja „n“,a ima najduže vrijeme trajanja. To je put koji sadrži samo kritične aktivnosti i

na njemu nema nikakvih vremenskih rezervi.

25. Tok primjene Tehnika mrežnog planiranja?

OBUHVATA:

a) definisanje zadatka

b) prikupljanje značajnih informacija za projekat

c)

izrada spiska aktivnosti za realizaciju složenog zadatka

d)

utvrđivanje redoslijeda aktivnosti, međusobnih zavisnosti, mogućnosti

paralelnog obavljanja

e) izrada mrežnog plana, prema c) i d) i prema pravilima crtanja

f) utvrđivanje vremena trajanja aktivnosti

g)

izračunavanje vremena najranijih i najkasnijih završetaka ukupnog projekta i

pojedinih faza

h) utvrđivanje i pronalaženje kritičnih i subkritičnih puteva

i) tražnje mogućnosti otklanjanja kašnjenja

j) definisanje postupka za skraćenje rokova

k) definisanje nosilaca zadataka

26. Ciljevi ekonomike poslovnih sistema?

Osnovni ciljevi svakog sistema su:opstanak, razvoj i kontinuitet razvoja.

Ciljevi PS:

zadovoljenje određenih društvenih potreba za određenim proizvodima ili

uslugama (koje nisu statične),

prihvatanje izlaza od strane okruženja (tržišta) i

maksimalan dohodak na izabranom proizvodnom programu.

27.

Angažovanje sredstava u reprodukciji: opis procesa, osnovnekarakteristike, faze angažovanja?

Trošenje elemenata proizvodnje odvija se tako što čovjek (radna snaga odnosno

rad L) djeluje pomoću sredstava za rad (SR) na predmete rada (PR) u

tehnološkom procesu (TP) u cilju dobivanja upotrebnog dobra (Q)


11/29

11

Osnovne karakteristike procesa reprodukcije su:

da angažuje sredstva u svim svojim fazama u raznim oblicima i

da se tokom odvijanja reprodukcije vrši trošenje sredstava odnosno

elemenata proizvodnje.

Angažovanje sredstava u reprodukciji ima slijedeće faze: novčana faza,

prethodna robna faza,

tehnološka faza,

faza preklapanja i

završna robna faza.

28. Pokazatelji kvaliteta i efikasnosti angažovanja sredstava ureprodukciji?

Ako se kvalitet i efikasnost reprodukcije posmatra kroz angažovanje sredstava

onda su od značaja dvije karakteristike:

vrijeme angažovanja sredstava odnosno ciklus i

visina angažovanih sredstava.

Znači što je ciklus angažovanja kraći, uz iste ostale uslove, poslovni proces je

efikasniji i kvalitetniji. ciklus odnosno za stvaranje novog dohotka. Sa

stanovišta visine angažovanih sredstava bolji je onaj proces u kome su

angažovana manja sredstva, uz iste uslove. Iz ovoga izlazi da su vrijeme angažovanja i visina angažovanih sredstava mjera

kvaliteta i efikasnosti procesa reprodukcije odnosno poslovnog procesa

29. Obrtna sredstva: pojam i vrste?

To su ona angažovana sredstva koja su tehnički tako djeljiva da se može

odvojiti jedan ulaz u proizvodni sistem od drugog. To znači da je njihova

utrošena vrijednost potpuno prenešena na proizvod u jednom ciklusu

reprodukcije te da se oslobađa momentom prodaje robe. Osnovne vrste su

finansijska sredstva angažovana u:

zalihe ulaznih elemenata svih vrsta (materijali, poluproizvodi,

proizvodi),

nedovršena proizvodnja,

zalihe gotovih proizvoda (izlaznih elemenata),

akontacije LD,

sitan alat i inventar utrošen u jednom ciklusu,

nenaplaćena potraživanja do xx dana,

roba na putu, itd.


12/29

12

30. Osnovna sredstva: pojam i vrste?

Osnovna sredstva su angažovana sredstva koja su tehni čki nedjeljiva tako da ih

se u jedan ulaz u proizvodni proces ne može unijeti samo toliko koliko će ih se

potrošiti i reprodukovati u tom ulazu.

Ona su sposobna za niz ciklusa procesa proizvodnje u kojima se njihovavrijednost postepeno reprodukuje i prenose na proizvod. Konačno

reprodukovanje se završava kada izgube svoja funkcionalna svojstva ili zbog

ekonomske zastarjelosti

U osnovna sredstva spadaju:

mašine za preradu materijala,

sredstva za transport,

krupniji alat i pribor,

građevinski objekti, zemljište,

dugogodišnji nasadi u poljoprivredi,

patenti i licence,

instalacije,

novac za uplaćenu amortizaciju, od prodaje i odštete itd

31. Pojam troškova i termini vezani za taj pojam?

Troškovi predstavljaju vrijednost utrošenih elemenata proizvodnje u stvaranjunovih učinaka odnosno dobara (proizvodi i usluge).

Troškovi se sastoje od:

troškova živog rada,

troškova opredmećenog odnosno minulog rada (sredstva za rad i predmeti rada)

drugih izdataka koje obezbjeđuju reprodukciju, a po Zakonu smatraju se

troškovima.

Termini vezani za pojam troskova: Isplata je pojam najčešće vezan za predaju gotovog novca korisniku, a

obuhvata i doznake novca na žiro račun.

Utrošak podrazumijeva trošenje elemenata proizvodnje neposredno

vezanih za stvaranje učinaka (proizvoda ili usluga).

Izdatak ima slično značenje kao i isplata s tim što izdatak ne mora biti

samo u novcu već i u raznim materijalnim oblicima.

Rashod obuhvata sva trošenja vrijednosti u organizaciji bez obzira

imaju li veze sa proizvodnjom ili nemaju.

Gubitak je višak rashoda iznad ostvarenih prihoda zbog čega ne možeda pokrije neke svoje obaveze.


13/29

13

32. Klasifikacija troškova?

Vrste prirodnih troškova:

troškovi rada (Tr),

troškovi materijala-predmeta rada (Tpr) i

troškovi sredstava za rad (Tsr).

Podjela troškova po osnovu porijekla troškova i funkcionalne zavisnosti

troškova i elemenata proizvodnje.

33. Troškovi materijala?

Razlikujemo:

osnovne materijale -najveći dio troškova materijala. Troškovi

osnovnog materijala ovise od karakteristika proizvoda, karakteristika

tehnološkog procesa i stepena osvojenosti proizvoda odnosno procesa

rada

dodatni materijal je materijal koji takođe ulazi svojom supstancom u

proizvod ali čini manji dio njegove mase

pomoćni materijal je materijal koji svojom supstancom ne ulazi u proizvod, ali bez čijeg se trošenja ne bi mogao proizvesti određeni

proizvod

troškove energije -nastaju usljed trošenja prirodnih izvora energije za pokretanje mašina i uređaja.

troškovi tuđih usluga koje se javljaju pri izvršavanju kompleksnogzadatka kao posljedica podjele rada. Mogu biti materijalne i

nematerijalne prirode. Troškovi tuđih usluga nematerijalne prirode su

uglavnom plaćanja raznih usluga kratkoročnog ili dugoročnog

karaktera.

34. Troškovi sredstava za rad?

Njihova visina se utvrđuje specifično, u vezi sa načinom njihovog unošenja u

proces proizvodnje i učestvovanja u tom procesu. Oni sadrže sljedeće troškove:

troškovi fizičkog trošenja sredstava za rad,

troškovi zastarjevanja,

troškovi produženja vijeka trajanja i

režijski troškovi sredstava za rad.

35. Troškovi rada?

z

Trošenje radne snage u procesu reprodukcije ostvaruje se tako što se

privremeno smanjuje radna sposobnost radnika usljed trošenja njegove

bioenergije. Visina troškova rada ovisi od društvenih i tehničkih faktora,

Zakona i poslovne politike organizacije u vezi podjele dohotka na lične

dohotke i akumulaciju odnosno sredstva za proširenje materijalne osnove rada.


14/29

14

Troškovima rada se dakle podrazumjeva dio ličnog dohotka nazvan

„ukalkulisani lični dohoci".

36. Podjela i karakteristike troškova po mjestu nastanka?

Prema ovom kriterijumu podjele troškovi se dijele na: troškove izrade (vezani za RM) i

troškove režije.

U troškove izrade spadaju troškovi koji nastaju u vezi sa trošenjem elemenata

proizvoda na radnim mjestima izrade, tj. na proizvodnim odnosno tehnološkim

radnim mjestima. Zato se često u praksi troškovi zovu i proizvodni troškovi. Režijski troškovi: To su troškovi nastali kao posljedica trošenja elemenata

proizvodnje na "pomoćnim radnim mjestima" u proizvodnim prostorima, na

radnim mjestima organizatora proizvodnje i na svim radnim mjestima izvan

proizvodnih prostora: u pripremi rada, planiranju, poslovima tržišta,

finansijskim poslovima, kontroli itd.

37. Podjela i karakteristike troškova po vezanosti za nosioca?

Nosioci troškova su proizvodi ili usluge u vezi s čijom proizvodnjom nastaju ti

troškovi. Sa stanovišta vezanosti za proizvod, u vezi s kojim nastaju, troškovi

se dijele na:

pojedinačne i

zajedničke

Pojedinačni troškovi su oni troškovi koji su nastali kao posljedica utroška

vezanog za tačno određen proizvod.

Zajednički troškovi su oni koji su posljedica zajedničkih utrošaka elemenata proizvodnje za više raznih proizvoda ili za čitavu proizvodnju.

38. Podjela i karakteristike troškova po načinu prenošenja na proizvod?

Sa stanovišta načina po kojem se prenose na proizvod troškovi mogu biti:

direktni i

indirektni.

Pod direktnim troškovima podrazumjevaju se troškovi koji su neposrednovezani za proizvod već u izvornoj dokumentaciji i to u momentu kad su nastali.

Indirektni troškovi su oni koji u momentu nastajanja ne mogu da se vežu

neposredno za proizvod. Umjesto toga, oni se obično kasnije, na osnovu

izvjesnih, unaprijed utvrđenih kriterijuma odnosno ključeva, prenose na

proizvod zbog kojeg su nastali.


15/29

15

39. Fiksni troškovi: Pojam, prikaz ukupnih i jediničnih fiksnih troškova?

Fiksni troškovi se ne mijenjaju u ukupnoj sumi ako se mijenja obim

proizvodnje odnosno aktivnosti uopšte. Najveći dio ovih troškova su posljedica

korištenja kapaciteta ili pripreme za to korištenje. Zato se često i zovu

troškovima kapaciteta. Po pravilu mijenjaju se pri povećanju kapaciteta

odnosno modernizacijom i proširenjem tehničkih uslova proizvodnje.

Sa slike se vidi da su fiksni troškovi isti i pri najmanjem i pri najvećem obimu

proizvodnje.

40. Relativno fiksni troškovi?

Relativno fiksni troškovi su troškovi koji su nepromjenjeni u jednoj zoni obima

proizvodnje. Kad obim proizvodnje prekorači obim jedne zone onda dolazi do

skokovitog rasta relativno fiksnih troškova. Nakon toga ovi troškovi ostaju

nepromjenjeni na svim stepenima iskorištenja kapaciteta u novoj zoni

poslovanja.

Kao primjer pojave relativno fiksnih troškova je uvođenje nove smjene rada.

Uvo đenje nove smjene povećava kapacitet skokovito ali se pojavljuju i novi

troškovi kao troškovi osvjetljenja i grijanja proizvodnih prostora, noviopslužioci u režiji obezbjeđenje prevoza radnika itd.


16/29

16

41. Varijabilni troškovi: Pojam i prikaz varijabilnih proporcionalnihtroškova?

To su troškovi koji se mijenjaju sa obimom proizvodnje po nekoj zakonitosti

koju djelimično određuje koeficijent reagibilnosti.

Najveći dio ovih troškova čine:

troškovi materijala izrade,

troškovi energije i

troškovi rada.

Proporcionalni troškovi su varijabilni troškovi koji se

mijenjaju direktno srazmjerno promjeni obima

proizvodnje. Stepen reagibilnosti ovih troškova je r=1.


17/29

17

42. Prikaz ukupnih jediničnih troškova te zone koje se mogu primijetiti?

43.

Cijena koštanja proizvoda odnosno usluge?

Ukupni troškovi po jedinici proizvoda ili prosječni troškovi predstavljaju sumu

jediničnih fiksnih i jediničnih varijabilnih troškova.

Cijena koštanja proizvoda u uslovima različitog stepena korištenja kapaciteta

pokazuje uspjeh poslovanja.

S obzirom da su fiksni (apsolutni i relativni) troškovi nepromjenjivi u

granicama iste zone poslovanja to oni nemaju nikakvog uticaja na dinamiku

uku pnih troškova u okviru posmatrane zone poslovanja. Promjena ukupnih

troškova je pod isključivim uticajem ukupnih varijabilnih troškova.

44. Ukupni troškovi poslovnog sistema

Ukupni troškovi organizacije predstavljaju sumu fiksnih i varijabilnih troškova.


18/29

18

Uočljive su tri zone:

a) zona degresije gdje prosječni troškovi opadaju zbog uticaja opadanja

fiksnih troškova po jedinici proizvoda. b) zona optimuma je oblast obima proizvodnje gdje su prosječni troškovi

najmanji.

c) zona progresije je oblast gdje ukupni troškovi poslovanja rastu brže od

obima proizvodnje

45. Ukupan prihod poslovnog sistema

Finansijski izražena vrijednost realizacije izlaza poslovnog sistema odnosno

proizvodnje naziva se ukupan prihod. To predstavlja realizaciju cilja

organizacije (onečišćen troškovima kao izrazom ulaza). Ovdje treba podvući dase radi o realizovanom izlazu odnosno proizvodnji.

Ukupan prihod je dakle proporcionalan obimu proizvodnje i jediničnim

prodajnim cijenama. To znači da se ukupan prihod može povećati (to je cilj

poslovne politike) na tri načina i to povećanjem:

obima proizvodnje pri istim prodajnim cijenama,

prodajnih cijena proizvoda pri istom obimu proizvodnje i

obima proizvodnje i prodajnih cijena.

46.Odnos ukupnog prihoda i ukupnih troškova-prikaz?


19/29

19

47. Šema postupka upravljanja PS?

48. Kvalitativne karakteristike informacija?

Među kvalitativnim karakteristikama najvažnije su:

sadržaj mora biti istinit

informacija mora biti sažeta, jasna i korektna.

sadržaj mora biti aktuelan

sadržaj mora biti jasan i razumljiv za onoga kome je namijenjena.

sadržaj mora biti objavljen i dostupan

sadržaj mora biti aktuelan

sadržaj mora biti jasan i razumljiv za onoga kome je namijenjena.

sadržaj mora biti objavljen i dostupan Sažeto formulisani ovi zahtjevi : prava informacija na pravo mjesto i u

pravo vrijeme, a ukoliko je moguće i uz minimalne troškove.

Opreznost u pogledu troškova

49. Podjela informacija

Po svrsi kojoj služe informacije mogu podijeliti na informacije za:

potrebe planiranja,

o izvršenju planskih zadataka,

za potrebe kontrole i

informacije o ocjeni rezultata poslovanja itd.

Na osnovu poslova koji se obavljaju u poslovnom sistemu informacije se mogu

podijeliti na informacije o:

proizvodnji, o prodaji,

nabavi,

kadrovima,

finansijama itd.


20/29

20

Prema načinu predstavljanja informacije se dijele na:

optičke (slikovne i pisane) i

akustične.

Po vezanosti za struku informacije se dijele na:

tehničke,

ekonomske,

društvene i

institucionalne.

Po iznosu u odnosu na sistem informacije se dijele na:

vanjske i

unutrašnje.

Po zvaničnosti informacije se dijele na: formalne odnosno propisane i

neformalne.

50. Faze izgradnje sistema komunikacija

Postupak izgradnje sistema komunikacija ima svoje faze prikazane na slici


21/29

21

51. Sredstva za obradu i prenos informacija: Podjela, prednosti, savremeni

sistemi?

Sva sredstva mogu se podijeliti na:

sredstva za prenos informacija kao što su telefoni, fax, razglasni uređaji,

itd.

sredstva za obradu informacija-kompjuteri i jednostavnije računske

mašine,

sredstva za umnožavanje kao što su razne mašine za pisanje, kopiranje i

umnožavanje i

sredstva za čuvanje i arhiviranje informacija kao što su bušene kartice ,

magnetofonske trake, HDD, mikrofilm itd.

Razvoj sredstava komunikacija znatno uvećavaju ljudske mogućnosti u svim

vidovima i povećavaju efikasnost:

smanjenjem vremena operacija, smanjenjem mogućnosti greške,

smanjenjem mogućnosti zlonamjernih iskrivljavanja informacija,

povećanjem kapaciteta i

smanjenjem troškova.

Savremeni sistema za projektovanje, proizvodnju i upravljanje proizvodnjom

projektovanje pomoću kompjutera CAD (Computer Added Design),

proizvodnja (ili održavanje) pomoću kompjutera (ili podržani

kompjuterom) CAM (Computer Aidded Manufacturing ili Maintenance), integralno upravljanje pomoću kompjutera CIM (Computer Integrated

Managing).

52. Pojam strukture organizacije

Organizaciona struktura poslovnog sistema je na određen način grupisanje ljudi,

sredstava za rad, predmeta rada, te uspostavljanje određenih veza između njih u

cilju izvršenja zadataka poslovnog sistema”

Ona treba da je tako postavljena da je:tehnički provodljiva, ekonomski racionalna

idruštveno opravdana.

53. Unutrašnji uticajni faktori na organizacionu strukturu?

Unutrašnji faktori obuhvataju:

proizvodni program,

sredstva za proizvodnju,

struktura i kvalitet kadrova,

lokacija i

veličina organizacije.


22/29

22

Unutarnji (prema drugim autorima)

ciljevi i strategija,

tip tehnologije koju preduzeće koristi,

zadaci preduzeća,

Ljudi.

54. Vanjski uticajni faktori na organizacionu strukturu?

Vanjski faktori obuhvataju:

društveno-kulturne faktore

političko-pravne faktore

kupce i konkurenciju (tržište)

dostupnu tehnologiju koju poduzeće može rabiti, ali je ne

koristi

55. Lokacija PS (mikro i makro) kao faktor organizacije strukture?

Lokacija poslovnog sistema može da ima bitnog uticaja na njegov rad pogodne ili

nepogodne .

Organizacije na udaljenim lokacijama i manje urbanim mjestima često moraju u

svojoj strukturi imati dijelove koji obezbjeđuju društvenu ishranu, zdravstvenu

zaštitu, prevoz radnika itd.

Dobar ili pogrešan izbor makrolokacije poduzeća trajno će se reflektirati na

koncepciju organizacije najvećeg broja poslovnih funkcija u poduzećuSlično

vrijedi i za izbor mikrolokacije, no greške ovdje se daju uz manje ili veće

troškove otkloniti, dok je to s promašajima kod makrolokacije teži slučaj.

Lokacija preduzeća i razmještaj organizacijskih jedinica opredjeljuje izbor

određene vrste organizacijske structure.

56. Kakva može biti okolina (kod izgradnje org. strukture)?

Okolina može biti:

stabilna (promjene spore i slabe) => centralizirana organizacija

nestabilna => decentralizirana organizacija jednostavna (mali broj čimbenika koji djeluju na poduzeće)

složena (veliki broj čimbenika koji djeluju na poduzeće)

57. Kriterijumi kod povezivanja elementarnih zadataka u veće cjeline?

Osnovni od mogućeg skupa tih kriterijuma su slijedeći:

sličnost potrebnog znanja za izvršenje zadataka,

sličnost sredstava za rad pomoću kojih se izvršavaju elementarni zadaci,

sličnost predmeta rada,

mjesto izvođenja elementarnih zadataka,


23/29

23

broj i frekvencija pojavljivanja elementarnih zadataka,

vrijeme trajanja elementarnih zadataka,

mjerljivost rada,

vremenska povezanost i

institucionalni okviri koji postavljaju određene zahtjeve i ograničenja uvezi povezivanja elementarnih zadataka i njihovih raznih skupova u veće

cjeline

58. Uslovi koje treba zadovoljiti postupak izgradnje organizacijske strukture?

Postupak treba da:

je analitičan u smislu posmatranja svih elementarnih ciljeva i zadataka

organizacije,

je sistematičan u smislu posmatranja svih dijelova kao elemenata

jedinstvene cjeline,

ga projektuju ljudi određenog znanja i iskustva,

je demokratičan uz učešće svih zaposlenih u određenoj fazi i na određen

način i

počiva na egzaktnim podlogama, a ne na mišljenjima.

59. Mogući načini modeliranja organizacijske strukture?


24/29

24

60. Formalna organizacijska struktura: Pojam i šta se utvrđuje njome?

Formalna organizacijska struktura je ona koja je propisana i službeno utvrđena.

Formalnom organizacijskom strukturom se:

utvrđuju, opisuju i povezuju poslovi koje treba obaviti u preduzeću.

spajaju faktori rada u uže i šire skupine, od radnih mjesta preko pogona ili

odjela do razine poduzeća.

određuje status ljudi u organizaciji tj. odnos izvršnih i rukovodećih radnih

mjesta.

propisuju pravila i norme ponašanja u organizaciji.

61. Neformalna organizacijska struktura: Pojam i karakteristike?

Neformalna organizacijska struktura je skup relativno trajnih odnosa među

ljudima u organizaciji koji su se razvili tokom njihova zajedničkog rada, a djeluju

na formalne ciljeve organizacije.

Neke karakteristike neformalne organizacije su:

može biti veoma utjecajna, pa čak i toliko da dominira formalnom

organizacijom,

ima svoju hijerarhiju, vođe i ciljeve,

spontanost.

62.

Vrste organizacijskih struktura?

Pod vrstama organizacijskih struktura preduzeća se smatra način

provođenja unutarnje podjele rada u poduzeću i formiranja nižih

organizacijskih jedinica, po svim nivoima u preduzeću.


25/29

25

63. Funkcijska organizacijska struktura: Pojam i skica?

Povezivanje (grupiranje) se provodi tako da se najprije formiraju uže

organizacijske jedinice (grupe RM), zatim šire, i tako redom, ali uvijek na

funkcijskoj osnovi, da bi se na kraju formirala šir a funkcijska organizacijska

jedinica.Funkcijski oblik = grupiranje istorodnih, sličnih ili neposredno zavisnih i

uvjetovanih poslova - svi se poslovi date funkcije međusobno povežu i svrstaju

u odgovarajuću organizacijsku jedinicu - sektor.

Organizacijske jedinice funkcijskog oblika u prvi plan stavljalju posebne zadatke,

odnosno poslovne funkcije poduzeća, a u svrhu njihovog efikasnijeg i

racionalnijeg obavljanja.

Pocetni oblik:

Standardni oblik:

Razvijeni oblik:


26/29

26

64. Prednosti i nedostaci funkcijske organizacijske strukture?

65. Procesna organizacijska struktura: Pojam i skica?

Promjene poslovne okoline te strukture tržišta doveo je do toga da je broj

situacija u kojima je striktno funkcijski model organizacije prikladan, se

uvelike smanjio.

Zbog prije navedenih nedostataka, vodeće korporacije današnjice se okreću

krosfunkcijskoj organizaciji dizajniranom oko takozvanih "end-to-end" radnih

tokova. Ovakav model organizacije se naziva "horizontalna (procesna)

organizacija".

Glavne karakteristike koje odvajaju horizontalnu organizaciju od vertikalne

(funkcijske) su:

core proces grupe okupljanju zaposlenike ovisno o setu mnogostrukih

vještina potrebnih da se ispune ciljne performanse određenog procesa i

dostavi value proposition kupcu;

timovi - ne individualci grupirani u hijerarhijskim odjelima cine osnovne

jedinice organizacije i dano im je da budu samoupravni;

vlasnici procesa, bilo individue, bilo timovi, su odgovorni za vođenje i

upravljanje cijelim core procesom od početka do kraja;

fokus je vanjski, a ne unutarnji


27/29

27

66. Predmetna organizacijska struktura . Skica?

67. Projektna organizacijska struktura: Pojam, ideja za uspostavu,skica?

Projektna organizacijska struktura predstavlja privremenu organizacijsku formu i

to takvu koja se uspostavlja za realizaciju jednog određenog zadatka odnosno

projekta.

Ideja je skupiti najbolje talente koji stoje na raspolaganju organizaciji da bi se

riješio neki složeni zadatak, uz određene troškove, za određeno vrijeme i uz

zahtijevanu kvalitetu obavljenog posla.

Projektna organizacija je poseban oblik timske organizacije

uvijek je samo “dodatna” odnosno “nak nadna” organizacijska struktura

interpolirana u posto jeću klasičnu (funkcijsku, divizijsku) organizacijsku

strukturu.


28/29

28

68. Nabroj neke oblike savremene organizacijske strukture?

T-oblik organizacije

Virtualna organizacija

Mrežna org.

Izvrnuta organizacija

Timska organizacija

Front/back organizacija

Ameba organizacija

Fraktalna organizacija

Klaster organizacija

Heterarhija organizacija

Hipertekst organizacija


29/29

29

Documents

UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM 2. PARCIJALA