Petak, 29. rujna

Crkva sv. Florijana, 21 sat

Projekt Lazarus

Tanja Ruždjak, Tanja Rupnik, soprani

Martina Menegoni, Nikolina Virgej Pintar, mezzosoprani

Siniša Galović, Ivan Martinčić, tenori

Matija Meić, bariton

Robert Palić, bas

Darijan Ivezić, umjetnički voditelj i dirigent

Martina Mičija Palić, umjetnička suradnica i pijanistica

Hrvatska glazbena baština

Brevis et facilis psalmorum

Damjan Nembri, Ivan Šibenčanin, Vinko Jelić,

Ivan Lukačić

Ivan Lukačić Quam pulchra es

(1587. – 1648.)

Vinko Jelić Audivi voce

(1596. – 1636.) Domine Dominus noster

Ivan Šibenčanin Laudate pueri

(oko 1640. – 1705.)

Damjan Nembri Brevis et facilis psalmorum

(1584. – 1648.) Dixit Dominus

Laudate pueri

Laetatus sum

Nisi Dominus

Lauda Jerusalem

Magnificat

Ivan Lukačić Canite et psallite

Grupa glazbenika mlaĎe generacije okupljenih u sastavu koji se javnosti predstavlja kao Projekt

Lazarus počela je doista angažirano i vrlo sustavno nastupati s djelima hrvatskih skladatelja ili pak

stranih autora koji su djelovali u hrvatskim gradovima u razdoblju baroka. Tako su pjevači i

instrumentalisti združeni sa zajedničkijm ciljem 26. kolovoza 2017. godine nastupili na 7.

meĎunarodnom orguljaškom festivalu Gaetano Callido u Veneciji, na kojemu su u bazilici S. Giorgio

Maggiore izveli program pod nazivom Breviset facilis psalmorum, predstavivši hrvatske skladatelje 17.

stoljeća Ivana Lukačića, Vinka Jelića, Ivana Šibenčanina i Damjana Nembrija. S istim programom

Projekt Lazarus predstavio se i hvarskoj publici koncertom u katedrali sv. Stjepana 30. kolovoza 2017.

godine, na 56. Hvarskim ljetnim priredbama. Navedenim koncertima uz ostala već poznata skladateljska

imena i njihova ostvarenja prvi put u modernoj glazbenoj povijesti predstavljeno je izuzetno djelo

Damjana Nembrija, zbirka psalama Brevis et facilis psalmorum i to u prostoru u kojemu je i nastala –

bazilici S. Giorgio Maggiore u kojoj je Nembri bio priorom te u katedrali sv. Stjepana u Hvaru, u kojoj

je bio kršten. Ovim je koncertima Projekt Lazarus ostvario veći dio projekta „Putevima Damjana

Nembrija“, kojemu nedostaje još nastup u crkvi sv. Krševana u Zadru, u čijem je samostanu Nembri

takoĎer vršio dužnost čelne osobe. Nastavno na te uspješne koncerte Projekt Lazarus sudjeluje prvi put i

na Varaždinskim baroknim večerima, meĎunarodnom festivalu specijaliziranom upravo za baroknu

glazbu, a možda i inspiraciji za sustavno istraživanje i izvoĎenje još nepoznatog i često u crkvenim

arhivima „usnulog“ repertoara hrvatske barokne glazbe kojemu se članovi Projekta Lazarus zdušno

posvećuju. Varaždinske barokne večeri već godinama dodjelju Nagradu Ivan Lukačić za najviši

izvodilački domet ansambla i niz uspješnih i uglednih sastava, hrvatskih i inozemnih, nositelji su te

nagrade. Dakako, intencija organizatora festivala svakako je trajno prisutna želja da se nagradom

imenovanom prema hrvatskom baroknom skladatelju čije su skladbe tradicionalno izvoĎene u okviru

koncerata u Varaždinu ali i mnogo šire, afirmira hrvatska glazbena tvorba 17. stoljeća kao repertoar

ravnopravno uključen u koncertne programe glazbenika bilo iz koje kulturne sredine dolazili.

Dr. sc. Zdenka Weber

Ivan Lukačić roĎen je oko 1587. u Šibeniku, a umro 1648. godine u Splitu. Prema

dosadašnjim spoznajama hrvatske muzikologije smatra ga se najznamenitijim hrvatskim skladateljem na

prijelazu iz kasne renesanse u rani barok. Kao franjevac konventualac studirao je u Italiji, a diplomu

magistra glazbe stekao je 1615. godine. Od 1620. godine do smrti bio je dirigent i orguljaš stolne crkve

u Splitu i gvardijan samostana sv. Frane na Obali. Jedino njegovo sačuvano djelo, zbirka Sacrae

Cantiones objavljena 1620. godine u Veneciji, sadrži 27 moteta za 1-5 glasova i orguljski continuo.

Formalno i stilski raznoliki, djelomice koncipirani monodijski a dijelom polifono, Lukačićevi moteti

visokom razinom skladateljskog umijeća i izražajnosti svjedoče o ranom prodoru baroknog

koncertantnog stila u hrvatske krajeve i osvjetljavaju razmjerno visoko razvijenu glazbenu izvodilačku

praksu onog doba u Dalmaciji. Četveroglasni motet Quam pulchra es monolog je Zaručnika iz

Solomonove „Pjesme nad pjesmama“, strukturiran kao niz efektnih dijaloških situacija izmeĎu zbora i

četiri solista, a peteroglasni (si placet) motet Canite et psallite, napisan prema tekstu nepoznatog

podrijetla, sadrži vrlo efektne izmjene tutti i solo dionica u virtuozno složenom kontrapunktskom slogu.

Vinko Jelić roĎen na Rijeci 1596. Godine najvjerojatnije je preminuo u Zabernu (danas

Francuska-Saverne) 1636. godine. Studirao je na Ferdinandeumu i Sveučilištu u Grazu, a kao glazbenik

djelovao je na dvoru nadvojvode Leopolda V. i bio u službi biskupije u Strasbourgu. Zaredio se 1618.

godine, ali je nastavio skladati i to pretežno crkvenu glazbu stekavši ugled prihvaćanjem stilskih

značajki svoga vremena, dakle stilske usmjerenosti ranoga baroka. Autor je zbirke duhovnih koncerata

Parnassia militia te zbirke moteta i drugih crkvenih skladbi pod imenom Arion primus i Arion

secundus. U cijelosti je sačuvana samo zbirka Parnassia militia (1622.) iz koje večeras slušamo

četveroglasne duhovne koncerte Audivi vocem i Domine Dominus noster. Audivi vocem skladan je na

parafrazirani tekst Apokalipse, u kojem je koncertantnim dijalogiziranjem u kratkim deklamatorskim

motivima živog pokreta s obilnom primjenom ulaznih i silaznih sekvenci sačuvao izražajnost monodije,

dok je Domine Dominus noster skladan na tekst Psalma br. 8 (1-3) i služi u časoslovu kao antifona. U

njemu Jelić ističe opreku izmeĎu širokih pjevnih fraza koristeći kontrastni odnos solo i tutti dionica.

Ivan Šibenčanin roĎen vjerojatno oko 1640. godine u Šibeniku, umro je u mjestu Cividade del

Friuli 1705. godine. Od 1660. do 1663. godine djelovao je kao kapelnik katedrale u gradu Cividade del

Friuli, a do 1666. godine kao tenor u kapeli crkve sv. Marka u Veneciji, odakle odlazi u London na dvor

kralja Karla II. Slijedeće Šibenčaninovo je zaposlenje bilo mjesto orguljaša u kapeli engleske kraljice

Katarine. Sve to govori o velikoj nadarenosti i glazbeničkim sposobnostim, a pišući opere stekao je

znatan ugled. Nažalost, osim tiskanih libreta, nijedna nije sačuvana. Nakon povratka u Italiju (1673.)

imenovan je za maestra di capella na dvoru savojskih vladara u Torinu, a potom u malom mjestu

Corboló te u Cividade del Friuli u kojemu je i umro. Samo je nekoliko skladbi Ivana Šibenčanina ostalo

sačuvano do danas, od kojih večeras po prvi put u Varaždinu slušamo motet Laudate pueri, za alt, tenor

i bas, na tekst Psalma 113. skladan u karakterističnom polifonom stilu toga vremena.

Damjan Nembri, talijansko-hrvatski skladatelj roĎen je u Hvaru 1584. godine, a pretpostavlja

se da je umro u Veneciji 1648. godine. Kao desetogodišnjak poslan je na školovanje u Veneciju, u

najveći benediktinski samostan S. Giorgio Maggiore. Po završetku školovanja vratio se u Hrvatsku i

preuzeo dužnost priora prvo u samostanu sv. Krševana u Zadru, da bi povratkom u Veneciju, preuzeo

funkciju priora samostana S. Giorgio Maggiore. Večeras slušamo njegovo jedino sačuvano djelo-zbirku

psalama Brevis et facilis psalmorum, koju je u Veneciji 1641. godine objavio izdavač Bartolomeo

Magni. Djelo je koncipirano na temeljima efektnih i funkcionalnih izmjena solističkih i tutti dionica, a

harmonijski su sklopovi u stilu venecijanske glazbe drugog i trećeg desetljeća 17. stoljeća. Brevis et

facilis psalmorum čini pet psalama i jedan himan.

Robert Palić

Na hrvatskoj glazbenoj sceni od 2013. godine djeluje novi profesionalni ansambl pod nazivom „Projekt

Lazarus“, iza čijeg se neobičnog imena krije glavni cilj djelovanja ovoga ansambla – revitalizacija

hrvatske glazbene baštine. „Projekt Lazarus“ osnovan je u okviru udruge Hrvatski glazbeni centar, a

idejni je začetnik i osnivač ansambla bas Robert Palić, član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u

Zagrebu. Uz već spomenutog osnivača i voditelja Roberta Palića, umjetnički je voditelj ansambla

dirigent Darijan Ivezić, umjetnička suradnica i producentica je pijanistica Martina Mičija Palić, a

vanjski je suradnik ansambla uvaženi akademik i muzikolog Ennio Stipčević. Uz dirigenta i umjetničku

suradnicu, osnovnu postavu ansambla „Projekt Lazarus“ čine sopranistice Tanja Ruždjak i Tanja

Rupnik, mezzosopranistice Martina Menegoni i Nikolina Virgej Pintar, tenori Ivan Martinčić i Siniša

Galović te bariton Matija Meić i bas Robert Palić. Sastav ansambla prilagoĎava se programu

predviĎenom za izvoĎenje pa su tako do sada suradnici ansambla bili sopranistica Darija Auguštan,

tenor Goran Zorić, bas Martin Feller, kao i uvaženi instrumentalisti – violinist Ivan Jakšeković i pijanist

Božo Letunić.