PROJEKT UZGOJA BUČA

PROJEKT UZGOJA BUČA

Prosinac, 2015.

UDRUGA AGRO-TURISTIČKI KLASTER „LEPOGLAVA“..............................................................................................

1

Sadržaj

UZGOJ BUČA ................................................................................................................................ 2

SORTA - TIKVA GOLICA .................................................................................................................... 2

KLIMATSKI ZAHTJEVI ZA UZGOJ BUČA ............................................................................................. 2

PLODORED ....................................................................................................................................... 2

OBRADA ZEMLJIŠTA ......................................................................................................................... 3

OSNOVNA GNOJIDBA ...................................................................................................................... 3

SJETVA ............................................................................................................................................. 3

NJEGA I ZAŠTITA USJEVA ................................................................................................................. 4

KLASIČNA PRIHRANA U KULTIVACIJI ............................................................................................... 4

FOLIJARNA PRIHRANA ..................................................................................................................... 4

BERBA .............................................................................................................................................. 5

SUŠENJE ........................................................................................................................................... 5

OČEKIVANI PRINOS .......................................................................................................................... 5

PROJEKT UZGOJA BUČA ................................................................................................................ 6

UZGOJ BUČA NA POKUSNO-POKAZNOM POLJU ......................................................................... 7

OBRADA TLA POČETKOM LISTOPADA 2014. ................................................................................... 7

PRIPREMA ZEMLJIŠTA U PROLJEĆE 2015. ....................................................................................... 8

SJETVA ............................................................................................................................................. 9

DAN SJETVE ..................................................................................................................................... 9

SJEME............................................................................................................................................. 10

ŠPRICANJE PROTIV KOROVA .......................................................................................................... 10

DOHRANA ...................................................................................................................................... 11

PRERADA SUHIH KOŠTICA U ULJE .................................................................................................. 11

PRAĆENJE UZGOJA BUČA NA POKUSNO-POKAZNOM POLJU .................................................... 12

UZGOJ BUČA NA ZAKUPLJENIM POLJIMA ................................................................................ 19

PROMOCIJA I PRODAJA BUČINOG ULJA I BUČINIH KOŠTICA ......................................................... 29


2

UZGOJ BUČA

SORTA - TIKVA GOLICA

(TIKVA ULJANICA)

Buče su jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju

kultivirane vrste u toplim područjima svijeta, a dozrijevaju u kasnu jesen. Korijen je vrlo

razgranat i glavnina se nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika je vriježa duga oko 10 m,

obrasla dlačicama i većinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Sjeme je

ovalno i spljošteno. Koštice tikve golice su bez ljuske. Najvažniji sastojci tikve uljanice su ulje,

bjelančevinei vitamini, prije svega vitamin B. Tikva uljanica se uzgaja radi sjemena koje

sadrži do 50 %kvalitetnog ulja koje se dobiva prešanjem. Ulje je sve traženije kao začinsko,

ali i kao lijek, pogotovu dobar kod oboljenja urinarnog trakta (prostata). Meso ploda tikve

uljanice sadrži minerale, vitamine, šećer i betakaroten.

KLIMATSKI ZAHTJEVI ZA UZGOJ BUČA

Buče su osjetljive na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Za klijanje je

potrebna temperatura tla od najmanje 14 °C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim

temperaturama od 22 – 24 °C buče niknu za 3 - 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 °C. Buče vrlo

dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, a ne uspijevaju na izrazito vlažnim

tlima. Najpovoljnija reakcija tla je neutralna do malo bazična. Odlikuje se velikim zahtjevima

u pogledu topline, vlage, svjetlosti i hranjivih tvari te joj za uzgoj najbolje odgovaraju

ravničarski i topli krajevi i tla dobro gnojena stajnjakom. Najbolje uspijevaju na neutralnim

(pH 6,5 do 7,5), bogatim i prozračnim tlima. Na težim tlima organska gnojidba može

poboljšati prozračnost i propusnost tla za vodu.

Tikva uljanica je stranooplodna biljka, tj. ima razdvojene muške i ženske cvjetove gdje je

ukupan broj muških cvjetova po jednoj biljci 4 i više puta veći od broja ženskih cvjetova. U

hladnim razdobljima tijekom cvatnje formiraju se većinom muški cvjetovi koji nakon 4 do 5

dana otvorenosti otpadaju. Cvjetanje je sukcesivno i teče od početka srpnja do kraja kasne

jeseni. Oprašivanje je entomofilno, vrše ga uglavnom pčele ali i drugi kukci. Dugi kišni period

u vrijeme cvatnje negativno utječe na oprašivanje zbog nemogućnosti leta pčela, no tu

korištenje bumbara daje bolje rezultate jer su manje osjetljivi na vremenske uvjete.

Razmještanjem nekoliko košnica na parceli u značajnoj mjeri poboljšava oplodnju, a time i

prinos sjemena.

PLODORED

U plodoredu tikva ne bi smjela doći nakon drugih Cuccurbitacea (tikvenjača), zbog

nagomilavanja potencijalnih uzročnika bolesti. Također treba izbjegavati sjetvu nakon

rajčice, paprike, krumpira te duhana. Najbolje uspijeva nakon žitarica, tj. kultura gustog


3

sklopa, te nakon šećerne repe. Treba biti pažljiv na sjetvu na parcelu sa ostacima herbicida

na koje tikva nije tolerantna (atrazin).

OBRADA ZEMLJIŠTA

Tikve imaju snažan, dubok korijenov sistem, no većinu potrebne vlage i hranjiva koriste iz

plićih slojeva. Duboko jesensko oranje (30-35 cm), te kvalitetno proljetno usitnjavanje

sjetvenog sloja su glavni uvjeti očuvanja zimske vlage i uništavanja korova. Obradom tla pet

do šest tjedana prije sjetve (sjetvospremač, drljača-zatvaranjem brazde) provociramo korove

za izniknu, te otprilike dva tjedna prije sjetve ponovno drljamo (ili sjetvospremač) kako bi ih

uništili. U ovoj fazi (dva tjedna prije sjetve) iznikle korove možemo tretirati totalnim

herbicidom (glifosat) i time smanjiti njihovu brojnost.

OSNOVNA GNOJIDBA

Tikva ima izražene zahtjeve prema dušiku, fosforu i posebno kaliju pa gnojidbu tikvi treba

bazirati na osnovu analize zemljišta.

Okvirne preporuke za gnojidbu:

NPK 7-20-30 400-450 kg/ha u jesen,

NPK 15-15-15 200-250 kg/ha u proljeće-predsjetveno u trake

KAN 100-200 kg/ha u prihrani

NPK 15-15-15 300-450 kg/ha u proljeće-predsjetveno

KAN 150-200 kg/ha u prihrani

Stajski gnoj je vrlo poželjan. Prezreli stajnjak ravnomjerno se razbacuje po cijeloj parceli u

količini od 30 – 40 t/ha. Stajnjak se razgrađuje u omjeru 50-30-20 (50% u slijedećoj godini, 30

% za dvije godine, a preostali dio nakon 3 godine od primjene). Poslije upotrebe stajnjaka

količina mineralnih gnojiva može se smanjiti.

SJETVA

Sjetva se vrši od sredine travnja do sredine svibnja, kad je temperatura tla na dubini sjetve

trajno iznad 12°C. Rana sjetva uvijek daje sigurnije i veće prinose u odnosu na zakašnjelu.

Sjetva u hladno i prevlažno tlo može dovesti do truleži i propadanja sjemena. Koristi se

deklarirano sjeme tretirano fungicidima protiv gljivičnih oboljenja, te po želji kupca

tretiranog insekticidima protiv zemljišnih štetnika. Dubina sjetve na normalnim zemljištima

kreće se od 2,5 – 4 cm, dok na pijesku 4 – 5 cm. Sije se na razmak redova 140 cm, a u redu

30-40 cm. Sjetvom na širi međuredni razmak tikva brže zatvori redove kako ne bi izbijali

korovi, a ostavlja nam se duži period za međurednu obradu tj. kultivaciju. Potrebno je 3,5 do

5 kg sjemena po hektaru za pneumatskom kukuruznom sijačicom sa podešenim pločicama


4

od 9 rupa promjera 3,5 do 4,5 mm za sjetvu na zadani razmak. Priručno rješenje je sjetva

mehaničkom kukuruznom sijačicom u čije se otvore ručno ubacuje sjeme.

NJEGA I ZAŠTITA USJEVA

Međurednu obradu treba početi u fazi intenzivnog porasta tikve i nastaviti sve do zatvaranja

redova u cilju održavanja zemljišta u rastresitom stanju, razbijanja pokorice, čuvanja

zemljišne vlage i suzbijanja korova. Pritom se plitko kultivira sa pačjim nožicama ili

trokutastim kultivatorima čime se ne nagrču tikve. Ukoliko bi nagrtali redove tikvi došlo bi do

problema kod same berbe (nemogućnosti nagrtanja tikvi u pravilne redove). Zajedno sa

kultiviranjem vrši se i prihrana depozitorima za mineralna gnojiva. Pritom treba paziti da se

ne oštećuju vriježe tikvi. Uništavanje korova u redovima vrši se ručnim okopavanjem u fazi

kada se korovi masovno pojavljuju. Okopavanje je i prilika da se pokupe oboljele biljke koje

se obavezno uništavaju na kraju njive.

Za primjenu nakon nicanja za širokolisne korove ne postoji selektivni herbicid za tikvenjače,

te su tikve u stadiju razvoja kad nije moguće izvršiti kvalitetnu aplikaciju herbicida bez

gaženja usjeva, pa se ovakvo tretiranje i ne preporučuje.

U slučaju potrebe tretiranja protiv štetočina podzemnih organa (žičnjaci, grčice) tretira se

cijela parcela ili samo redovi prilikom sjetve zemljišnim insekticidima (Volaton , Dursban).

Najčešće bolest tikve su pepelnica, plamenjača, fuzariozno uvenuće, trulež ploda i neki virusi.

Kao mjera prevencije preporučuje se sakupljanje zaraženih biljaka te njihovo uništavanje,

kao i poštivanje plodoreda. Najčešće se javlja pepelnica koja predstavlja opasnost samo

ukoliko se pojavi prije kraja srpnja ili početka lipnja jer uništava lisnu masu koja je u punoj

funkciji. Postoji velik spektar erisificida za ovu namjenu. Ukoliko se u fazi intenzivnog porasta

pojavi plamenjača (peronospora), u vrijeme kad još tikve nisu zatvorile redove možemo

tretirati odgovarajućim pripravkom na bazi bakra. Sve navedeno u vezi štetnika i bolesti nije

od velikog značaja na prinos, a naročito za sjemenke koje se u to vrijeme nalaze u završnoj

fazi razvoja. Tretiranje je moguće obaviti samo ukoliko tikve nisu zatvorile redove te ne

postoji opasnost od kidanja vriježa.

KLASIČNA PRIHRANA U KULTIVACIJI

Prilikom kultiviranja tikvi, prihranjuje se sa 100-200 kg KAN-a / ha. Poželjno je da tlo bude

vlažno ili da nakon dohrane padne kiša kako bi se gnojivo upilo u zemlju i došlo do korijena.

FOLIJARNA PRIHRANA

Folijarna prihrana ima svoju prednost jer se brže aplicira, tj. brže usvaja preko lista nego

putem korijena. Kod ovakvog načina prihrane valja biti vrlo oprezan i držati se preporučenih

doza te koncentracija kako ne bi izazvali kontra-učinak na samim biljkama. Tretiranje se vrši


5

u ranim jutarnjim ili u popodnevnim satima (ne po jakom suncu) sa utroškom škropiva od

350-400 l/ha. Prihrana sa vrši u 2-4 navrata sve dok tikva ne zatvori redove.

BERBA

Berba se vrši ovisno o klimatskim uvjetima određene godine, a traje od kraja kolovoza do

početka studenog. Znaci sazrijevanja tikve uljanice su sušenje plodne drške, listova i vriježa,

kad 95% plodova tikve dobiju karakterističnu žuto-zelenu boju, a kora se pod noktom ne

može probosti. Dozrijevanje tikvi započinje nagrtanjem tikvi u redove širine 50-80 cm 10-tak

dana prije berbe. Time se odvaja plod od stabljike, sjeme povećava svoju masu na račun

hranjivih tvari iz mesa ploda i naknadno dozrijeva. Tako dozrjelo sjeme se lako odvaja od

mesa ploda. Žetva se vrši kombajnom za tikve. 10-tak dana prije žetve otkinute plodove

treba složiti duž njive u redove. Plodovi se slažu ručno ili tzv. grtalom, ralicom, specijalnim

uređajem montiranim ispred traktora. Na sredini ili na rubovima parcele treba ostaviti

minimalno 4 m prohoda za prvi prolaz kombajna. Maksimalna širina pojedine trake treba biti

maksimalno 1-2 ploda, a plodovi u jednom sloju. Preširoke i predebele trake suviše

usporavaju brzinu traktora i dovode do gubitka sjemena uslijed prevelike mase mesa i

sjemena u kombajnu. Redove tikvi je potrebno posložiti tako da budu što pravilniji, ravniji i

ujednačeni. Zbog pravilnog rada kombajna i boljeg vađenja sjemena trake moraju biti čiste

od korova. To se postiže radom malčera-freze prilikom samog nagrtanja tikvi u redove, pri

čemu se uvijek nagrče na malčirano zemljište. Kombajni su opremljeni posebnim dodatkom u

obliku „ježa“ koji diže plodove tikve sa trake. Kombajn odvaja sjeme od mesa i sakuplja ga u

spremnik za sjeme koji se kad je pun prazni u kontejner radi lakšeg prijevoza do mjesta

pranja, tj. sušenja.

SUŠENJE

Vlažno sjeme najprije treba oprati od primjesa mesa i stabljika zaostalih nakon berbe. Pranje

se vrši strojno na dan vađenja. Vlažno sjeme se suši 24 sata (ovisno o sloju) na

temperaturama do 40 °C u konvektivnim sušarama. Sušenje se vrši do vlažnosti od oko 8%.

Prosječan prinos sjemena tikve uljanice kreće se od 1000 do 2000 kg sirovog sjemena čime

se dobije između 400 i 800 kg suhog sjemena tikve uljanice, sa 40 do 48 % sadržaja ulja u

sjemenu.

OČEKIVANI PRINOS

Teško je procijeniti urod jer ovisi najviše o vremenskim prilikama. Kad bi bilo neko normalno

vrijeme, očekuje se od 400 do 700 kg mokrih koštica po hektru. Sušenjem se gubi oko 50 %

mase koštica.


6

PROJEKT UZGOJA BUČA

Projekt uzgoja buča provodi se uz potporu Grada Lepoglave i Varaždinske županije te

u suradnji sa Savjetodavnom službom. Osnovni cilj projekta je staviti u funkciju zapušteno

zemljište te istovremeno građanima pokazati mogućnost dodatne zarade stavljanjem u

funkciju i vlastitih zapuštenih parcela. Pokusno – pokazno polje buča bit će ogledni primjerak

na kojem svi zainteresirani građani mogu dobiti potrebne informacije vezane za sadnju, brigu

o uzgoju te branju i otkupu buča. Tim projektom želi se potaknuti svijest o aktivnom

korištenju poljoprivrednih zemljišta i mogućnostima dodatnih prihoda za domaćinstvo. Dok

će se na dodatnim zakupljenim zemljištima uzgajati buče sa lokalnim OPG-om.

Realizacija projekta započela je početkom 2014. godine nakon što je na inicijativu

gradonačelnika Marijana Škvarića i pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu

okoliša g. Dragutina Vinceka došlo do suradnje ATK „Lepoglava“ i priznatog stručnjaka za

buče i vlasnika uslužne uljare g. Presečkog. Tijekom 2014. godine napravljene su određene

pripreme kako bi se na proljeće moglo započeti sa sjetvom.

Pravovremeno su građani putem oglasnih ploča i vijesti preko internet portala obaviješteni

da se preko javnog poziva mogu javiti u ATK Lepoglava kako bi iznajmili svoje parcele za

uzgoj buča.

PLAN AKCIJE – PROMIDŽBA:

Projekt pokusno-pokaznog polja bio predstavljen na Skupštini Klastera.

Dogovorene su promocije Organizacije Dana sjetve i Dana berbe – pozvati građane na

demonstraciju. Imati pripremljene letke o uljari Presečki – informativni punkt. Informirati

prisutne građane – odgovarati na pitanja.

Uključiti obrazovne institucije na području Grada: ravnatelji su zainteresirani. Na sastanku

u svakoj školi je dogovoreno da će iz svake škole doći oko 20-tak učenika koji su

zainteresirani za promociju. Uzrast djece je predviđen za 7. i 8. razrede. Dan sjetve je

predviđen u popodnevnim satima jer se ujutro odrađuje obrazovni program, a kasnije

odgojni, pa je veća mogućnost prilagodbe satnice.

PLASMAN PROIZVODA:

Kada se ide u prodaju bučinog ulja i koštica,a to spada u prehranu, potrebno je napraviti

analizu ulja u ovlaštenom laboratoriju da se vidi da li je ulje zdravstveno ispravno i da li

zadovoljava po kvaliteti. Proizvodi moraju imati na naljepnici sve podatke prema Pravilniku o

jestivim uljima i mastima i Zakonu o informiranju potrošača o hrani.

Potrebno je napraviti analizu gotovog ulja i koštica. (analiza bučinog ulja i bučinih koštica -

dva proizvoda). Od svih pristiglih ponuda, najpovoljnija analiza je od Zavoda za javno


7

zdravstvo od Varaždinske županije. (cca 1.000,00 kn za obje analize). Paziti na podatke koji se

stavljaju na etiketu – Zakon o hrani i Zakon o informiranju potrošača.

Analiza traje minimalno 4 radna dana. Poželjno je da na bocama za ulje budu etikete jer se

tako piše u zapisnik. Koštice trebaju biti u rinfuzi, ali očišćene i probrane. Trebale bi biti slane

i još dodatno posušene kad se stavljaju u prodaju.

Račun za analizu platiti unaprijed jer je tako prije gotovo.

UZGOJ BUČA NA POKUSNO-POKAZNOM POLJU (polje Putina kraj rijeke Bednje, 1,9 ha)

OBRADA TLA POČETKOM LISTOPADA 2014.

Pripreme zemljišta kreće od proljeća 2014. godine kad je od Grada Lepoglave dobiveno

zemljište u najam na Putinama kraj rijeke Bednje. Zemljište je pomalčano ali nije bilo

spremno za sjetvu pa su se ti radovi odgodili za sljedeću godinu.

Preporučena je gnojidba zrelim stajnjakom (govedo ili konj) količine 20-30 tona, te zelena

gnojidba – posijati perko ili repicu.

Aktivnosti i troškovi:

Nabava stajnjaka - dobavljač: Željko Keder, uključuje dovoz stajnjaka i razbacivanje po polju.

Prikolica količine 5 tona, ukupno je dovezeno 13 prikolica za naše polje.

Oranje – izvođač: Željko Keder, potrebno je bilo 13 sati rada.

Zelena gnojidba – sijanje uljane repice koja će se zaorati nakon cvatnje, usitnjavanjem

nadzemne mase i unošenjem u tlo dva do tri tjedna prije sjetve glavnog usjeva.

Dobavljač sjemena je RWA, potrebno je 20 kg po cijeni 100,00 kn + PDV za 10 kg, što ukupno

iznosi 250,00 kn.


8

Zelena gnojidba nije odrađena jer je optimalno vrijeme za sijanje bilo sredinom rujna, a

nakon završetka oranja i čišćenja polja vremenske su se prilike pogoršale. Također, bio bi to

dodatni trošak od nekih 8 sati frezanja, a pitanje je da li bi uspjelo.

NAPOMENA:

Uljana repica se sije početkom rujna. Može se posijati i krmna repica Perko, koja ozimi

podnosi niske temperature i može stajati do proljeća. Može se posijati i neka žitarica

(jeftinija varijanta) ili može se ostaviti zemlja na ugaru ( da se odmara – u tom slučaju zemlja

mora biti slobodna od veljače do studenog – ne smije se ništa saditi, ali ne smije biti korova).

Ugar se također priznaje za poticaje. Malo bolja varijanta je ako se posije djetelina ili lucerna

jer ona dodatno obogaćuje tlo i dušikom, a može se koristit za stoku.

Ako se prijavljuje za tu godinu u Agronetu postrni usjev za zelenu gnojidbu – sideraciju, u

tom slučaju se mora posijati smjesa dvije različite kulture u periodu od 01.06. do 01.09.

PRIPREMA ZEMLJIŠTA U PROLJEĆE 2015.

Zelena gnojidba se prijavljuje Agenciji za plaćanja u poljoprivredi te je propisano vrijeme

tretiranja – potrebno je malčiranje i podoravanja repice.

Rotobranom se obrađuje tlo neposredno prije sijanja, a potrebna su oko 4 do 5 sati rada,

ovisno o tome u kakvom je stanju zemljište i da nema previše korova. Potrebno je nekoliko

puta proći po istom mjestu da se zemlja čim više usitni.

Obrada rotobranom se može obaviti dan prije ili neposredno prije sijanja, bitno je da u

međuvremenu ne pada kiša.


9

Pošto su brazde od oranja su bile prevelike, moralo se dva dana pripremati zemlju za sijanje.

G. Presečki je tanjuračom obrađivao zemlju (od 16:00h do 01:00h), dakle oko 9 sati rada.

Drugi dan, na dan sjetve, je od 07:00h do 11:00 h obrađivao rotobranom. Sjetva buča je

krenula oko 11:00 h kako bi se većina radova odradila prije same promocije, a dio ostavio za

pokazivanje.

SJETVA

Izravna sjetva buče u našim krajevima preporuča se do sredine svibnja kad je temperatura tla

na dubini sjetve trajno iznad 12°C. Ako se sjetva izvrši ranije pri čemu se sjeme zasije u

hladno i vlažno tlo može doći do propadanja sjemena. Prilikom izravne sjetve na otvorenom,

za buču je najpovoljnija sjetva na dubinu od 3 – 4 cm, s razmakom između redova oko 1,4 m,

a unutar reda od 0,4 m. Za površinu od 1 ha potrebno je 4 do 5 kg sjemena.

Sjetva je bila 07.05.2015. u 13:30 h. Zbog demonstracije sjetve zainteresiranim građanima i

djeci iz osnovnih škola morali smo staviti u popodnevnim satima.

Sadi se pneumatskom sijačicom i sa sjemenom košticom ide i mineralno gnojivo.

Mineralno gnojivo smo sami kupili u FIDOSU d.o.o. u Lepoglavi. Ukupno 18 vreća po 25 kg za

2 hektra.

DAN SJETVE

07.05.2015.

Početkom mjeseca svibnja kad je optimalno vrijeme za sadnju buča, bio je organiziran Dan

sjetve koji je bio otvoren za sve zainteresirane građane i djecu iz osnovnih škola. Pripremljeni

su bili proizvodi za degustaciju proizvoda od buča (bučnica, zlevanka s košticama i domaći

kruh), slanci, kruh, sokovi za djecu i voda. Ulje i koštice za jelo je donio g. Presečki. Na dva

štanda bili su posloženi promo materijali i proizvodi za degustaciju. Također su stavljena tri

suncobrana koji su bili potrebni jer je bilo jako vruće pošto je sjetva zbog školske djece bila

dogovorena u popodnevnom terminu u 13.30 h. Razglas je bio potreban zbog velikog odaziva


10

zainteresiranih ljudi koji su došli na promociju. Bilo je prisutno oko 50-tak djece i 60-tak

zainteresiranih građana.

Prilog je snimao HRT 2 i D. Hočuršćak (lepoglava.net). ATK Lepoglava je pripremio

promotivne letke o Uslužnoj uljari Presečki i informativne letke o bučama prilagođeno

školskom uzrastu.

Program djelovanja je vodio predsjednik udruge S. Štefičar, podržao je govorom i

gradonačelnik M. Škvarić te na kraju je predstavljanje i demonstracija sjetve je obavljena od

g. Presečkog.

SJEME

Gleisdorf- udomaćena sorta ili hibridi opal, rustikal i gold

Opal košta 210 eura za ha – dakle 420,00 eura – oko 3.200,00 kn

Gleisdorf 75 eura vrećica za 1 ha – dakle 150 eura – odnosno 1.200,00 kn

G. Presečki je nabavio sjeme, mi smo nabavili mineralno gnojivo.

Mineralna gnojiva unose se u zemlju zajedno sa sjemenom košticom. Preporučena količina je

250 kg/ha, dakle nama treba oko 500 kg. G. Presečki preporuča NPK 15 15 15 – oko 100 kn/

25 kg vreća. (Nabavljeno u poljoprivrednoj apoteci FIDOS d.o.o. Lepoglava, Vesna Ledinščak).

Iskorišteno je 18 vreća mineralog gnojiva.

ŠPRICANJE PROTIV KOROVA

Naše polje je pošpricano 12.04.2015. u večernjim satima.

HERBICI koji se koriste:

CLON 480 EC 2,5 dcl/ha + DUAL GOLD 960 EC 8 dcl/ha

CLON više nije registrirano sredstvo za špricanje i ne može se kupiti. Preporuča se zamjensko

sredstvo. Nije preporučeno koristiti herbicide koji nisu registrirani u Hrvatskoj zbog toga jer


11

će se od sljedeće godine voditi dnevnik o primjeni pesticida i zbog obavljanja inspekcija na

terenu.

DOHRANA

Folijarna dohrana je bila 02.07.2015. što je dosta kasno jer su plodovi buče već veliki i

napravljena je šteta ulaskom traktora na polje. Stavljena je dupla doza dohrane pošto se više

neće dohranjivati kako bi se izbjegle daljnje štete na plodovima.

PRERADA SUHIH KOŠTICA U ULJE

Hladno prešanje – potrebno je do 10 kg suhih koštica da bi se dobilo 1 l ulja čija je cijena oko

300,00 kn/l.

Trošak prerade koštica u ulje iznosi 6 kn po kilogramu.

Prerada – toplo prešanje: 2,5 – 3 kg suhih koštica potrebno je za litru crnog ulja te do 20%

bijelog ulja na kg koštici. (U praksi se stavlja na litru crnog ulja, jedna litra bijelog

suncokretovog ulja.)

U Uslužnoj uljari Presečki u Cargovcu


12

PRAĆENJE UZGOJA BUČA NA POKUSNO-POKAZNOM POLJU

11 dana nakon sjetve – buče su iznikle i već su vidljivi redovi.

27.05.2015.

Zbog višednevnih velikih oborina, voda je nanijela štetu na polju. Mjestimice se voda

zadržala na većim površinama i na tim mjestima nema buča. Parcela je jako blatna i mokra,

ali buče su već izniknule pa im neće smetati ako se voda ne zadrži predugo. Na mjestima gdje

je bilo puno vode, buče nisu izrasle.

Buče na donjem dijelu parcele


13

01.06.2015.

Ručno se rješavamo većeg korova.

02.06.2015.

Voda se povukla sa parcele te je vidljivo da na nekim mjestima su tek neki dan izniknule buče

pa se vidi nejednakost između onih sa 2 lista i one koje su izniknule ranije i već imaju po 4 i

više lista. Korov se mjestimice pojavio, iako je bio požutio od herbicida. Pojavio se dosta

visok korov jakog korijena kojeg smo motikom morale odstraniti kako ne bi smetao bučama

u rastu. Kiša je ponovno donijela na polje puno smeća kojeg ćemo narednih dana morati

odstraniti kako ne bi stvarao probleme kod daljnje obrade tla.

10.06.2015.

Korov je dosta velik, ali buče već zatvaraju redove i biti će teško za isfrezati da se ne oštete

vriježe. Neke buče su već i procvale.


14

26.06.2015.

Buče su već zatvorile redove i biti će dosta teško folijarno dohraniti bez da se ne oštete

vriježi.


15

Cvijet buče

29.06.2015.

Pregledavanje polja – buče već imaju velike plodove (trebalo se dohraniti min. gnojivom).

Šteta će biti vidljiva na plodovima kad će ulaziti s traktorom.

DOHRANA

02.07.2015.

Folijarna dohrana ide dosta kasno. Dupla doza jer se više neće moću ući u polje bez da se ne

ošteti plod. Sljedeće godine dohraniti buče ranije kako bi se izbjegle štete.


16

23.07.2015.

Uz pomoć Varaždinske županije i Zavoda za javno zdravstvo na PP polju se uklanja ambrozija.

12 radnika javnih radova i radnice Klastera ručno uklanjaju ambroziju. Ambrozija se treba

čim prije riješiti dok ne procvate.

Zbog lošeg vremena i kiše, akcija čišćenja polja od ambrozije nije nastavljena u narednim

danima. Akcija ponovno započinje za nekoliko dana, kad je angažirano 6 radnika javnih

radova. Nakon što se ambrozija počupala (lijevi dio kraj puta, koji je bio u najgorem stanju)

buče su se počele sušiti i napravljena je velika šteta. Ambrozija kao opasnost po zdravlje za

alergičare nije bila uračunata u rizik ovog projekta, ali zbog pritužbe građana bili smo

primorani djelovati na taj način pa makar time izazvali štetu na polju.

31.08.2015.

G. Presečki je najavljivao berbu ranije ali zbog svojih obaveza i navodnog kvara na zgrtalici

nije mogao doći ranije. Radio je na PP polju od 6.00 h pa do 13.00h. Buče, iako još dosta

male (zbog ekstremnih vremenskih prilika - visokih temperatura, prevelikih količina vode i

loše zemlje) zaostale su u rastu, ali ih ima dosta.

Osim PP polja, g. Presečki je zgrnuo još neke parcele, ostale ne može jer imaju prevelik nagib

i ne može ih iskombajnirati.


17

08.09.2015. BERBA

Prezentacija strojne berbe na PP polju se odvija od 9h. Pripremljena je prigodna degustacija

bučinih proizvoda i ponuđeno piće okrijepe.

Pozvani su ključni sudionici na projektu te zainteresirani građani koje zanima proces berbe

buča. Zbog berbe koja se odvijala u jutarnjim satima nije bilo zainteresiranih građana.

Nazočili su: gradonačelnik Marijan Škvarić, zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač, Jasna

Vresk iz Varaždinske županije - odjel za poljoprivrednu djelatnost, Mara Bogović iz

Savjetodavne službe te predsjednik ATK Lepoglava – Slavko Štefičar.

Radovi na tom polju nisu dugo trajali cca 3 sata. Buče su bile zgrnute u redove pa nije bilo

puno posla oko toga. Prinos je bilo iznimno loš, oko 150 kg mokrih koštica.


18

Savjet Mare Bogović iz Savjetodavne službe u Varaždinu je da se zemlja dodatno obogati

zelenom gnojidbom (grašak, perko repica i pšenica) pa da tako stoji preko zime i da se na

proljeće poora u zemlju. Tri tjedna prije sjetve treba se tretirati totalnim herbicidom protiv

korova i da će tako prinos koštica biti bolji.

Berbu buča su objavili svi lokali portali i Dnevnik VTV-a.

D. Hočurščak je objavio video o cijelom procesu uzgoja buča s g. Presečkim te duži video o

svim radovima koji su se odradili na polju.


19

UZGOJ BUČA NA ZAKUPLJENIM POLJIMA

Nakon što je objavljen javni poziv izvođačima radova za iskazivanje interesa za sklapanje

suradnje u obradi zemljišta, dobili smo potrebne informacije o kooperantima te je sklopljen

Ugovor sa lokalnim OPG-om Čanžar koji se obavezao da će obaviti sve potrebne radove.

Nakon toga je objavljen javni poziv za zakup poljoprivrednih zemljišta na širem području

Grada. Oglasi su postavljeni na oglasne ploče u Lepoglavi, na Internetu, te se oglas oglašavao

na radiju Ivanec koji je na kraju donio najveći odaziv zainteresiranih građana. Do 22.04.2015.

su potpisani svi Ugovori o zakupu zemljišta te su zemljišta obilježena drvenim stupićima i

potpisane su Sporazumi o potvrđivanju međa sa susjednim vlasnicima.

16.04.2015. Obilježavanje parcela drvenim stupićima

25.04.2015. počinju radovi malčanja, gnojenja stajskim gnojem i oranje.

Kamenica 08.05.2015. Oranje

NAPOMENE:

Sljedeće godine ranije krenuti u nabavku sjemena, već u veljači, ali ne ranije kako sjeme ne bi

bilo od prošle godine.


20

Sjeme je bolje kupovati na veće količine jer je time smanjena količina oštećenih koštica.

Pakiranje po 18 000 koštica/ha.

Naručiti dovoljno herbicida u 4. mjesecu jer može doći do nestašice kad počnu radovi.

Zabranjeno je koristiti sredstva koja nisu registrirana u Hrvatskoj ili kojima je istekla

registracija. Savjetovati se sa Savjetodavnom službom ili sa educiranim radnicima u poljo

apoteci koja su najbolje sredstva ili zamjenska sredstva na našem tržištu. (Gđa. Vesna

Ledinščak – FIDOS d.o.o.)

Sjetvu odraditi čim ranije, početkom 5. mjeseca jer će tada prinos biti veći.

Jedna parcela nije bila pošpricana protiv korova i ona se mora početkom 6. mjeseca isfrezati i

možda okopati kako korov ne bi smetao u rastu buča. Buče već imaju male vriježi pa se mora

oprezno frezati oko buča da se ne ošteti.

Na parceli u Kamenici su buče dosta velike i već imaju vriježi. Morat će se vrlo brzo dohraniti.

(17.06.2015. pognojeno), trebat će mjestimice okopati i ispljeviti korov tamo gdje se nije

moglo isfrezati. Korova gotovo da nema, a redovi su ispunjeni. Jedino je dio u donjem

desnom dijelu malo slabija izlaznost jer je tamo dosta mokri teren, no kasnije je na tom dijelu

izraslo najviše buča i korov je bio zanemariv.


21

Slikano na dan 10.06.2015. Kamenica

Buče su formirale redove i počinju se zatvarati na mjestima.

NJEGA USJEVA

Strojno se kultivira između redova te se ručno okopava oko buča. To se mora napraviti prije

nego buče zatvore redove ali se treba pripaziti da se ne oštete vriježi od buča. Buče ne smiju

biti u velikom korovu jer se time zaustavlja njihov rast i razvoj. Ambrozija je jako štetna za

buče. Buče ne dobivaju dovoljno svijetlosti pa ostaju male i zelene što bitno utječe na

ukupan prinos.

U obilasku zakupljenih parcela i dogovoru s V. Čanžar, u narednim danima će se parcele

isfrezati i okopati, i nakon toga dohraniti.

Parcele će se međuredno isfrezati, a oko buča ćemo unajmiti radnike kako bi se okopalo i

nakon toga ručno dohranilo KAN-om. Preporučena nam je dohrana KAN-om kao uobičajeno

dohranjivanje kako to rade u našem kraju. Umjetno gnojivo KAN – POTREBNO JE oko 400 kg

na 2 ha. Najbolja verzija je da se dohrani prije kiše kako bi gnojivo uspjelo doći do korijena,

inače neće imati velikog učinka.

Folijarna dohrana preko lista je bolja jer biljka dobiva najviše hranjivih tvari preko lisne

površine. Preporučena nam je KRISTACON YARA 2 kg – 39,90 kn – dovoljno za 2 ha. Ova


22

verzija dohrane je za nas trenutno preskupa jer moramo platiti svako špricanje, a folijarno se

dohranjuje svakih 7 do 10 dana i tako najmanje 4 do 5 puta. Naša financijska situacija je

trenutno nepovoljna da to provedemo u praksu, iako bi rezultati zbog toga bili bolji.

Folijarnom dohranom bi se listu dodalo i bora koji je dobar zbog toga jer pospješuje cvatnju i

oplodnju što je vrlo bitno kod stvaranja ploda buče. Također ima dovoljno dušika koji fali

bučama i dovoljno fosfora koji nam je bitni za plod. KRISTACON YARA je najbolji proizvod za

takvu dohranu jer ima raznovrsnije sastojke od FOLIFERTILA F.

Također za drugu godinu treba razmotriti opciju kombinacije dohrane KAN-om te naknadno

2 dohrane folijarno preko lista, ovisno o financijama.

Problem je u toj dohrani da treba ići dosta rano, 20 dana nakon sadnje kad još buče nisu

formirale redove i pustile vriježi jer se sad već teško ulazi u polje bez da se ne oštete buče.

15.06.2015.

Mineralno gnojivo smo kupili u FIDOSU u Lepoglavi. Mineralno gnojivo se stavlja u kante za

zalijevanje i tako je njegovo nanošenje najjednostavnije. Pošto je zemlja vlažna od kiše, veća

je vjerojatnost da će buče sada brže rasti i razvijati se.

Pošto je dan nakon što smo pognojili parcele, pala je kiša i to je bilo idealno da gnojivo

počinje djelovati. Na jednu parcelu smo stavili i pužomor pošto je do parcele obraslo i

zapušteno grmlje. Pužomor se stavlja u sušno vrijeme jer ga kiša rastopi. To su plave granule

koje se stavljaju okolo parcele kako bi bile mamac za puževe i ne smije se stavljati preblizu

biljkama.


23

19.07.2015.

Ekipa za rad : V. Čanžar, L. Lončarek i A. Funda-Gorski

Pribor za rad: Prijevozno sredstvo (po mogućnosti traktor s prikolicom), umjetno gnojivo,

kante za zalijevanje, skalpel i rukavice)

Najbolje pomoćno sredstvo za razbacivanje mineralnog gnojiva


24

Pognojena parcela

26.06.2015.

Razbacujemo pužomor na nekim parcelama jer nam puževi rade štetu kad izlaze iz parcela

koje imaju puno korova. Pužomor stavljamo popodne kad se zemlja osuši od kiše i vlage kako

se granule ne bi prerano otopile.

Pužomor

10.07.2015. i 13.07.2015. 2 osobe se rješavaju ambrozije koja je izrastala na jednoj parceli.

17.08.2015.

Telefonski razgovor s V. Čanžar da ćemo pregledati sva zakupljena polja da vidimo da li su

buče zrele i da dogovorimo kada ide berba buča i na koji način ćemo to izvesti s obzirom da

nekoliko parcela nije dostupno za kombajn.


25

18.08.2015.

Obilazimo zakupljene parcele i vidimo da su buče zrele za branje. Sa V. Čanžar dogovaramo

da ćemo ručno pobrati sve parcele koje g. Presečki neće moći s kombajnom zbog

pristupačnosti parcela i nagnutosti za kombajn. Valentino nam je na raspolaganju oko branja,

odvoza buča i slaganju u redove na drugim dostupnim parcelama.

31.08.2015.

G. Presečki je zgrnuo dvije parcele, za ostale je rekao da su previše nagnute i da ih ne može

jer bi napravio preveliku štetu na bučama i ne može na njih s kombajnom. Na tim parcelama

je dosta ambrozije. Te parcele smo sami riješili.

01.09.2015.

Počinjemo ručno brati buče s parcela. Ukupna površina parcela je jako velika i ima dosta

ambrozije pa nam to sve otežava posao. V. Čanžar je prvo probao s traktorom malčati i tako

zgrnuti buče u redove ali su se tako dosta oštetile pa se odustalo od toga. Ručno vadimo

buče iz trave i bacamo na hrpe pa onda u prikolicu da se voze na drugu parcelu kako bi se

lakše moglo s kombajnom obaviti vađenje koštica.

02.09.2015.

Ručno vadimo buče sa parcele koja nije bila pošpricana protiv korova. Parcela je potpuno u

korovu, a ambrozija je tu zanemariva ali ju također moramo riješiti zbog prijave. Donji dio

parcele je zbog vlage imao dosta puževa. Do parcele je obraslo grmlje pa se tamo lakše

zadržavaju puževi. Buče na toj parceli se nisu dovoljno razvile jer im je rast zaustavio korov i

ostale su male.


26

07.09.2015.

RUČNO BRANJE BUČA U KAMENICI

Pošto je to najveća parcela, cca 1 ha, angažiramo dvije radnice koje su već obavljale radove

okapanja i rješavanja ambrozije. Radilo se ujutro od 8h (nakon što se rosa malo posušila) pa

do 17h.

Rad na takvoj parceli je otežan zbog ambrozije na dijelu kraj škole. Parcela je vrlo plodna i

ima puno buča. Iznenađujuće dobar prihod. Ali su radovi berbe iznimno naporni. Buče se

vade i stavljaju na hrpe i nakon toga se bacaju na prikolicu.


27

08.09.2015.

STROJNO BRANJE BUČA

Dogovorili smo berbu buča na svim poljima. N. Presečki dolazi s kombajnom ujutro u 6:20 h i

odmah počinjemo sa radom. Radi nas troje na parceli i Neno na kombajnu. Pošto su buče na

velikim hrpama, moramo ih ručno bacati u kombajn jer ih ne može sve pokupiti. Valentino

radi s vilama. Problem je u takvom branju buča da se ne stigu sve pobrati u kombajn pa se

dosta koštica gubi na taj način. Sljedeći puta treba staviti buče u tanje trake kako bi se lakše

obrađivalo i ne bi se gubile koštice zbog velike mase koja se obrađuje.

Radi ukupno 7 ljudi (Lidija, Ana, Valentino, Andreja, Slavko, Dominik i Neno). Puno je to posla

i naporno je raditi.

Nakon što se uberu, iz kombajna se koštice presipavanju u kontejnere. Jedan kontejner od g.

Presečkog prima oko 600 kg mokrih koštica.

Koštice su izvagali u uljari Presečki i ispalo je 1.140 kg mokrih koštica. Nakon toga ide pranje i

sušenje koštica. Za dva dana nas je nazvao g. Presečki i javio nam da imamo 540 kg suhih

koštica i dalje smo dogovarali za preradu u koštica u ulje.

Hitno nam treba napraviti ulje za analizu u Zavodu za javno zdravstvo u Varaždinu jer analiza

traje minimalno 4 dana, a krajem tjedna je Sajam na kojem ćemo prodavati ulje i koštice.


28

Koštice u kombajnu „Jež“ od kombajna

(U kombajn stane 1.200 kg mokrih koštica.)

Nabavka suncokretovog ulja u METRO-u, vrsta HORTICA. Preporuča se ulje u većem

pakiranju, ambalaža u 5 i 10 l boci, naročito zbog povoljnije cijene i lakšeg posla kod pečenja

koštica.

Staklena ambalaža za bučino ulje od 0,5 l i 0,25 l nabavljena iz Austrije - Etivera packung.

Staklena ambalaža za 1l nabavljeno preko KTC Poljoprivredna Ivanec.

Papirnata ambalaža za pakiranje koštica kupljena u Zagrebu – KANPAK. (Natron vrećice s

prozorom i zlatna traka za zatvaranje).


29

PROMOCIJA I PRODAJA BUČINOG ULJA I BUČINIH KOŠTICA

Prva prodaja bučinog ulja i koštica – Međunarodni čipkarski festival u Lepoglavi

Nerafinirano bučino ulje, kao vlastiti proizvod Udruge agro-turistički klaster „Lepoglava“,

prepoznat je kao kvalitetan prehrambeni proizvod te je prodajom na domaćem festivalu u

Lepoglavi u dva dana prodano više od 120 litara crnog ulja.


30

Sajam srednjevjekovnih događanja i starih običaja u Klenovniku

Prezentacija bučinog ulja predstavnicima REFORD-a i turističkim djelatnicima

http://www.atklepoglava.hr/en/atk-lepoglava-na-sajamu-srednjevjekovnih-dogadanja-i-starih-obicaja-u-klenovniku/


31

Ivanečki rudarski dani

Bučino ulje i bučine koštice Udruga prodaje u uredu ili na nekom od prigodnih sajmova.


32

IZVORI ( za prvi dio dokumenta)

http://www.udruga-bucinoulje.hr/uzgoj-uljne-tikve

http://www.agroklub.com/sortna-lista/povrce/buca-157/

Sve slike u dokumentu su u vlasništvu Udruge agro-turistički klaster „Lepoglava“.

Poslikane su od strane D. Hočuršćak (lepoglava.net) za promotivne svrhe i svrhe informiranja

građana o aktivnostima na polju. Ostale su snimile djelatnice Udruge kod svakodnevnog

obilaska terena te se mogu koristiti samo uz pismeno dopuštenje predsjednika Udruge.

http://www.udruga-bucinoulje.hr/uzgoj-uljne-tikve

http://www.agroklub.com/sortna-lista/povrce/buca-157/

Dokument pisale i kreirale: Ana Funda-Gorski i Lidija Kišiček

Prosinac, 2015.

Udruga agro-turistički klaster „Lepoglava“

Hrvatskih pavlina 7

42250 Lepoglava

OIB: 91582972750

Tel./Fax: +385 (0) 42 488 688

www.atklepoglava.hr

[email protected]

Documents

PROJEKT UZGOJA BUČA