Breskva - sistemi-uzgoja

dipl. agr Mumbera Berberovicdipl. agr Mumbera Berberovic 11

TehnologijTehnologija uzgoja a uzgoja breskvebreskve

dipl. agr Mumbera Berberovicdipl. agr Mumbera Berberovic

Principi intenzivne proizvodnje u voćarstvu podrazumjevaju:Principi intenzivne proizvodnje u voćarstvu podrazumjevaju: SMANJENJE VELIČINE HABITUSA VOĆAKASMANJENJE VELIČINE HABITUSA VOĆAKA POVEĆANJE BROJA STABALA PO JEDINICI POVRŠINE ZASADAPOVEĆANJE BROJA STABALA PO JEDINICI POVRŠINE ZASADA SMANJENJE PRINOSA PO STABLUSMANJENJE PRINOSA PO STABLU POVEĆANJE PRINOSA PO JEDINICI POVRŠINE ZASADA – POVEĆANJE UKUPNOG PRINOSAPOVEĆANJE PRINOSA PO JEDINICI POVRŠINE ZASADA – POVEĆANJE UKUPNOG PRINOSA KONTROLA FORMIRANJA I ZAMJENE RODNOG DRVETA.KONTROLA FORMIRANJA I ZAMJENE RODNOG DRVETA.

Smanjenje veličine habitusa ima za posljedicu da se svi zahvati na krošnji mogu obavljati stojeći sa zemlje. Smanjenje veličine habitusa ima za posljedicu da se svi zahvati na krošnji mogu obavljati stojeći sa zemlje. Ovim se prije svega povećava ekonomičnost, tako što se ima mnogo efikasnija radna snaga i količinski, i Ovim se prije svega povećava ekonomičnost, tako što se ima mnogo efikasnija radna snaga i količinski, i vremenski, manje je otpada prilikom rezidbe, a kvalitet plodova je daleko veći ( oko 90% plodova je I klase). vremenski, manje je otpada prilikom rezidbe, a kvalitet plodova je daleko veći ( oko 90% plodova je I klase).

Ako je u poluintenzivnom zasadu razmak između stabala iznosio 4x4 dakle, po hektaru je bilo 625 stabala, s Ako je u poluintenzivnom zasadu razmak između stabala iznosio 4x4 dakle, po hektaru je bilo 625 stabala, s tim da je prinos po stablu bio 40 kg, isti bi kao ukupan iznosio 25 t po hektaru. U intenzivnim zasadima razmak tim da je prinos po stablu bio 40 kg, isti bi kao ukupan iznosio 25 t po hektaru. U intenzivnim zasadima razmak obično iznosi 4 x 2 dakle, broj stabala po hektaru je 1250, sa prinosom po stablu oko 25 kg i ukupnim 31,25 t obično iznosi 4 x 2 dakle, broj stabala po hektaru je 1250, sa prinosom po stablu oko 25 kg i ukupnim 31,25 t po hektaru. Vidi se da je ukupni prinos po hektaru veći iako je po stablu manji što itekako pravi razliku u po hektaru. Vidi se da je ukupni prinos po hektaru veći iako je po stablu manji što itekako pravi razliku u odnosu na ekstenzivni tip. Važno je ovdje napomenuti da se prinos i računa po jedinici površine. odnosu na ekstenzivni tip. Važno je ovdje napomenuti da se prinos i računa po jedinici površine.

U ovom konceptu voćarske proizvodnje farmer je taj koji prije svega izborom sorte i podloge formira vještački U ovom konceptu voćarske proizvodnje farmer je taj koji prije svega izborom sorte i podloge formira vještački uzgojni oblik krošnje i u tom kontekstu provodi agro i pomotehničke mjere specifične za odabranu uzgojnu uzgojni oblik krošnje i u tom kontekstu provodi agro i pomotehničke mjere specifične za odabranu uzgojnu formu. formu.


Pored konvencionalne proizvodnje, u voćarski razvijenim Pored konvencionalne proizvodnje, u voćarski razvijenim zemljama dominantnu poziciju ima integralna proizvodnja , koja je zemljama dominantnu poziciju ima integralna proizvodnja , koja je po svojim osobenostima istovremeno apsolutno intenzivna u po svojim osobenostima istovremeno apsolutno intenzivna u pogledu agrotehničkih mjera.pogledu agrotehničkih mjera.

Paralelno sa ovim konceptom, visokorazvijene poljoprivredne Paralelno sa ovim konceptom, visokorazvijene poljoprivredne proizvodnje favorizuju i organsku produkciju, koja obezbjeđuje proizvodnje favorizuju i organsku produkciju, koja obezbjeđuje zdravstveno ispravne voćarske proizvode zadovoljavajućeg zdravstveno ispravne voćarske proizvode zadovoljavajućeg vanjskog kvaliteta.vanjskog kvaliteta.


2. PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA BRESKVE2. PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA BRESKVE

UU okviru radnji koje se preduzimaju pred i tokom zasnivanja zasada izdvajaju se: okviru radnji koje se preduzimaju pred i tokom zasnivanja zasada izdvajaju se:

2.1. Izbor mjesta za podizanje voćnjaka2.1. Izbor mjesta za podizanje voćnjaka 2.2. Priprema zemljišta za sadnju2.2. Priprema zemljišta za sadnju 2.3. Razmjeravanje za sadnju2.3. Razmjeravanje za sadnju 2.4. Odabir sadnica – tipovi sadnog materijala2.4. Odabir sadnica – tipovi sadnog materijala 2.5. Izbor sorte i podloge2.5. Izbor sorte i podloge 2.6. Sadnja 2.6. Sadnja 2.7. Izbor uzgojnog oblika2.7. Izbor uzgojnog oblika 2.8. Mjere upravljanja zasadom.2.8. Mjere upravljanja zasadom.


2.1.2.1.IZBOR MJESTA ZA PODIZANJE VOĆNJAKAIZBOR MJESTA ZA PODIZANJE VOĆNJAKAPravilan izbor mjesta za podizanje voćnjaka uključuje:Pravilan izbor mjesta za podizanje voćnjaka uključuje:

Odabir položajaOdabir položaja – za normalan rast i razvitak voćaka, budući zasad bi – za normalan rast i razvitak voćaka, budući zasad bi trebao da ima u toku cijele godine dovoljne količine sunčeve svjetlosti, trebao da ima u toku cijele godine dovoljne količine sunčeve svjetlosti, lagano strujanje vazduha-vazdušnu drenažu i da je zaštićen od lagano strujanje vazduha-vazdušnu drenažu i da je zaštićen od dominantnih hladnih i toplih vjetrova. Posebnu opasnost predstavlja dominantnih hladnih i toplih vjetrova. Posebnu opasnost predstavlja podizanje voćnjaka u zoni vazdušnih bara gdje dolazi do stagniranja podizanje voćnjaka u zoni vazdušnih bara gdje dolazi do stagniranja hladnih vazdušnih masa i do inverzije temperatura.hladnih vazdušnih masa i do inverzije temperatura.

Ekspozicija terenaEkspozicija terena (okrenutost stranama svijeta) – južna ekspozicija u našim (okrenutost stranama svijeta) – južna ekspozicija u našim uslovima je najtoplija, te se na njoj pojavljuju najviše temperature vazduha i uslovima je najtoplija, te se na njoj pojavljuju najviše temperature vazduha i zemljišta, u proljeće se brzo oslobađa snijega, ranije kreće vegetacija, ali ima zemljišta, u proljeće se brzo oslobađa snijega, ranije kreće vegetacija, ali ima najmanje zalihe vode, a ujedno su isparavanja najveća. Suprotno južnoj, sjeverna najmanje zalihe vode, a ujedno su isparavanja najveća. Suprotno južnoj, sjeverna ekspozicija je najhladnija, na njoj se pojavljuju najniže temperature vazduha i ekspozicija je najhladnija, na njoj se pojavljuju najniže temperature vazduha i zemljišta. Na zapadnoj strani (naročito jugozapadnoj) oscilacije temperature su zemljišta. Na zapadnoj strani (naročito jugozapadnoj) oscilacije temperature su brže i veće, nego na istočnoj, jer se zapadna strana brže hladi po zalasku sunca.brže i veće, nego na istočnoj, jer se zapadna strana brže hladi po zalasku sunca.

Inklinacija (pad) terenaInklinacija (pad) terena (odnos između visinske razlike između dvije tačke na (odnos između visinske razlike između dvije tačke na terenu i horizontalnog rastojanja između tih tačaka) – vrlo je bitna kod terenu i horizontalnog rastojanja između tih tačaka) – vrlo je bitna kod iskorištavanja zemljišta. Tako zemljišta 0-5° inklinacije normalno se iskorištavaju iskorištavanja zemljišta. Tako zemljišta 0-5° inklinacije normalno se iskorištavaju kad su u pitanju voćnjaci (ravni tereni), 5-15° potrebna je obrada po izohipsama, kad su u pitanju voćnjaci (ravni tereni), 5-15° potrebna je obrada po izohipsama, 15-30° obavezno je trasiranje za podizanje voćnjaka, dok > 30° u obzir dolaze 15-30° obavezno je trasiranje za podizanje voćnjaka, dok > 30° u obzir dolaze samo šume i travnjaci.samo šume i travnjaci.


Zemljište (tlo) Zemljište (tlo) – u našim klimatskim uslovima za uspješno gajenje voćaka (za njihovu dobru produktivnost) – u našim klimatskim uslovima za uspješno gajenje voćaka (za njihovu dobru produktivnost) mnogo češći su nepovoljni zemljišni uslovi, radi njihove velike promjenljivosti na malom prostoru. Zemljište mnogo češći su nepovoljni zemljišni uslovi, radi njihove velike promjenljivosti na malom prostoru. Zemljište treba da ima sljedeće karakteristike: rastresiti sloj da bude što dublji, da je u okviru fizičkog profila i fiziološki treba da ima sljedeće karakteristike: rastresiti sloj da bude što dublji, da je u okviru fizičkog profila i fiziološki profil, da je fiziološki profil cijelom svojom dužinom jednoličan, te da ima povoljan vodno-vazdušni režim i da profil, da je fiziološki profil cijelom svojom dužinom jednoličan, te da ima povoljan vodno-vazdušni režim i da nije podložno eroziji. nije podložno eroziji.

Osim navedenog, pravilan izbor mjesta za podizanje voćnjaka još obuhvata sagledavanje: stanja podzemnih Osim navedenog, pravilan izbor mjesta za podizanje voćnjaka još obuhvata sagledavanje: stanja podzemnih voda (nivo podzemne vode ne smije biti ispod 2 m), padavine, trajanje sunčevog sjaja, opasnost od kasnih voda (nivo podzemne vode ne smije biti ispod 2 m), padavine, trajanje sunčevog sjaja, opasnost od kasnih mrazeva, učestalost od grada i sl.mrazeva, učestalost od grada i sl.

2.2. PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SADNJU2.2. PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SADNJU Neposredno prije zasnivanja zasada, i to na dvije godine ranije, treba zasijati višegodišnje leguminoze – Neposredno prije zasnivanja zasada, i to na dvije godine ranije, treba zasijati višegodišnje leguminoze –

predkultura (imaju sposobnost fiksacije atmosferskog azota i obogaćivanja zemljišta istim, što je vrlo predkultura (imaju sposobnost fiksacije atmosferskog azota i obogaćivanja zemljišta istim, što je vrlo značajno za ishranu voćaka), i iste zaorati.značajno za ishranu voćaka), i iste zaorati.

Priprema zemljišta za podizanje zasada obavlja se dva do tri mjeseca prije same sadnje i predstavlja jednu Priprema zemljišta za podizanje zasada obavlja se dva do tri mjeseca prije same sadnje i predstavlja jednu od najvažnijih radnji iz razloga što voćnjaci predstavljaju višegodišnje zasade, te s toga loša priprema od najvažnijih radnji iz razloga što voćnjaci predstavljaju višegodišnje zasade, te s toga loša priprema zemljišta značila bi gubitak, ili čak propadanje cjelokupne prozvodnje. Prije same sadnje potrebno je izvršiti zemljišta značila bi gubitak, ili čak propadanje cjelokupne prozvodnje. Prije same sadnje potrebno je izvršiti hemijsku analizu zemljišta, te na osnovu iste provesti odgovarajuću meliorativnu gnojidbu. Meliorativna hemijsku analizu zemljišta, te na osnovu iste provesti odgovarajuću meliorativnu gnojidbu. Meliorativna gnojidba obično ide u količini 80-100 kg NPK/dunumu (0,8-1 t/ha), i to kombinacije 0:20:30, 5:20:30 ili gnojidba obično ide u količini 80-100 kg NPK/dunumu (0,8-1 t/ha), i to kombinacije 0:20:30, 5:20:30 ili 8:16:24 dakle, sa malim sadržajem azota. Ovom radnjom potrebno je unijeti i dovoljne količine organskog 8:16:24 dakle, sa malim sadržajem azota. Ovom radnjom potrebno je unijeti i dovoljne količine organskog đubriva (stajnjaka, i to zgorjelog), obično u količini 30-50 t/ha, ili što predstavlja jednu klasičnu traktorsku đubriva (stajnjaka, i to zgorjelog), obično u količini 30-50 t/ha, ili što predstavlja jednu klasičnu traktorsku prikolicu (3-5 t) po dunumu. Takođe, potrebno je ispitati pH zemljišta, optimalni bi bio 5,5-6,5, a u slučaju da prikolicu (3-5 t) po dunumu. Takođe, potrebno je ispitati pH zemljišta, optimalni bi bio 5,5-6,5, a u slučaju da od istog stvarni odstupa potrebno je izvršiti kalcifikaciju – dodavanje 90% CaCO3 + mljeveni dolomit u od istog stvarni odstupa potrebno je izvršiti kalcifikaciju – dodavanje 90% CaCO3 + mljeveni dolomit u količini 2000 kg/ha. Nakon toga slijedi duboko oranje 30-60 cm, a na težim zemljištima potrebno je provesti i količini 2000 kg/ha. Nakon toga slijedi duboko oranje 30-60 cm, a na težim zemljištima potrebno je provesti i rigolovanje (veoma duboko oranje i do 1 m). rigolovanje (veoma duboko oranje i do 1 m).


2.3.2.3. RAZMJERAVANJE ZA SADNJU RAZMJERAVANJE ZA SADNJU Za pravilno zasnivanje voćnjaka od posebne je važnosti je pravilan razmak sadnje, obzirom Za pravilno zasnivanje voćnjaka od posebne je važnosti je pravilan razmak sadnje, obzirom

na bujnost kalem komponenti, te u zavisnosti od raspoložive mehanizacije i nagnutosti na bujnost kalem komponenti, te u zavisnosti od raspoložive mehanizacije i nagnutosti terena. Već je ranije napomenuto da se u savremenoj voćarskoj proizvodnji teži srednje i terena. Već je ranije napomenuto da se u savremenoj voćarskoj proizvodnji teži srednje i slabobujnoj kombinaciji kalem komponenti. Ako su u pitanju blaže padine razmak treba nešto slabobujnoj kombinaciji kalem komponenti. Ako su u pitanju blaže padine razmak treba nešto povećati zbog proklizavanja mašina prilikom obrade. povećati zbog proklizavanja mašina prilikom obrade.

Obavezan pravac redova je sjever-jug zbog dominantnih sjevernih vjetrova. Time se Obavezan pravac redova je sjever-jug zbog dominantnih sjevernih vjetrova. Time se

onemogućava zadržavanje vazduha unutar voćnjaka i ujedno smanjuje mogućnost pojave onemogućava zadržavanje vazduha unutar voćnjaka i ujedno smanjuje mogućnost pojave različitih bolesti. Takođe, u tom slučaju dominantni vjetrovi ne pušu u redove, već između različitih bolesti. Takođe, u tom slučaju dominantni vjetrovi ne pušu u redove, već između redova (ne lome stabla). Razmjeravanje za sadnju vrši se na sljedeći način: u donjem dijelu redova (ne lome stabla). Razmjeravanje za sadnju vrši se na sljedeći način: u donjem dijelu parcele pruži se kanap u horizontalnom položaju. Zatim na njemu se bira jedna tačka (blizu parcele pruži se kanap u horizontalnom položaju. Zatim na njemu se bira jedna tačka (blizu sredine) i iz nje pruža drugi kanap, pod pravim uglom na istu. Od ove osnove se dalje vrši sredine) i iz nje pruža drugi kanap, pod pravim uglom na istu. Od ove osnove se dalje vrši razmjera prema određenim rastojanjima.Kada je razmjeravanje gotovo pruža se kanap iz bilo razmjera prema određenim rastojanjima.Kada je razmjeravanje gotovo pruža se kanap iz bilo koje tačke prema dijagonali. Ako je razmjeravanje pravilno izvršeno sve tačke treba da budu koje tačke prema dijagonali. Ako je razmjeravanje pravilno izvršeno sve tačke treba da budu u dijagonali.u dijagonali.



2.4.2.4. Tipovi sadnog materijala Tipovi sadnog materijala TTipovi sadnog materijala krošnjastog voća (kalemljenog) mogu biti:ipovi sadnog materijala krošnjastog voća (kalemljenog) mogu biti:

KOPULANT – jednogodišnji korjenov sistem i ovogodišnji nadzemni dioKOPULANT – jednogodišnji korjenov sistem i ovogodišnji nadzemni dio

Starost jedna godinaStarost jedna godina


B. OKULANT – dvogodišnji korijen i jednogodišnji nadzemni dioB. OKULANT – dvogodišnji korijen i jednogodišnji nadzemni dio

Starost jedna godina

Starost dvije

godine


C. RAZGRANATA SADNICAC. RAZGRANATA SADNICA

Starost jedna godina sa prijevremenim prirastima

Starost dvije godine


2.5.2.5. IZBOR SORTE i PODLOGEIZBOR SORTE i PODLOGE

Za rentabilnu proizvodnju breskve od presudnog je značaja izbor sorti, podloga i Za rentabilnu proizvodnju breskve od presudnog je značaja izbor sorti, podloga i uzgojnog sistema.uzgojnog sistema.

Prilikom planiranja podizanja breskvika treba voditi računa o tržištu, vremenu Prilikom planiranja podizanja breskvika treba voditi računa o tržištu, vremenu zrenja, kvalitetu ploda i njihovoj transportabilnosti.zrenja, kvalitetu ploda i njihovoj transportabilnosti.

Kao podloga za breskvu kod nas se koriste vinogradardska breskva i GKao podloga za breskvu kod nas se koriste vinogradardska breskva i GFF 677. 677.Vinogradarska breskva je generativna podloga pogodna za topla Vinogradarska breskva je generativna podloga pogodna za topla ii osun osunčana čana podneblja na lakim i rastresitim zemljištima. Dužina života breskve na ovim podneblja na lakim i rastresitim zemljištima. Dužina života breskve na ovim podlogama je u prosjeku 15 do 25 godina. Afinitet između ove podloge i sorti koje podlogama je u prosjeku 15 do 25 godina. Afinitet između ove podloge i sorti koje se kaleme na nju izuzetno je dobar, a breskve okalemljene na istoj prorode već u se kaleme na nju izuzetno je dobar, a breskve okalemljene na istoj prorode već u drugoj godini.drugoj godini.Podloga GF 677 je vegatativna podloga Podloga GF 677 je vegatativna podloga ((hibrid badem X breskva), ima dobar hibrid badem X breskva), ima dobar afinitet sa sortama breskve. Dobro se prilagođava raznim tipovima tla, uslovljava afinitet sa sortama breskve. Dobro se prilagođava raznim tipovima tla, uslovljava rano stupanje na rod, dobro i redovno rađanje.rano stupanje na rod, dobro i redovno rađanje.


REDHAVENREDHAVEN


2.6.2.6. TEHNIKA SADNJE TEHNIKA SADNJE SSadnja adnja breskvebreskve obavlja se u jesen, jer je to najbolji momenat da bi se voćke pripremile. Proljetna sadnja se obavlja se u jesen, jer je to najbolji momenat da bi se voćke pripremile. Proljetna sadnja se

obavlja samo u posebnim slučajevima kao npr. kada nije bilo sadnog materijala, ili se zakasnilo sa zimskom obavlja samo u posebnim slučajevima kao npr. kada nije bilo sadnog materijala, ili se zakasnilo sa zimskom sadnjomsadnjom, vremenski uslovi nisu dopustili sadnju. , vremenski uslovi nisu dopustili sadnju.

Dimenzije rupe za sadnju Dimenzije rupe za sadnju breskvebreskve obično iznose 60x60 cm. Međutim, može se kopati rupa dimanezija 40x60, obično iznose 60x60 cm. Međutim, može se kopati rupa dimanezija 40x60, ali samo u slučaju kada je zemljište idealno pipremljeno.ali samo u slučaju kada je zemljište idealno pipremljeno.

Kopanje rupe se izvodi na sljedeći način: prvo se iskopa gornji sloj zemlje (zdravica) na dubini od 30 cm (jedan Kopanje rupe se izvodi na sljedeći način: prvo se iskopa gornji sloj zemlje (zdravica) na dubini od 30 cm (jedan ašov), te se isti odloži na jednu stranu. Drugi sloj (još 30 cm) – mrtvica izdvoji se na drugu stranu, dakle ašov), te se isti odloži na jednu stranu. Drugi sloj (još 30 cm) – mrtvica izdvoji se na drugu stranu, dakle razdvajaju se ova dva sloja zemlje.razdvajaju se ova dva sloja zemlje.

Nakon toga na dno rupe ubacuje se 50% zdravice da bi se napravila humka zbog spojnog mjesta koje mora Nakon toga na dno rupe ubacuje se 50% zdravice da bi se napravila humka zbog spojnog mjesta koje mora biti što više iznad zemlje. Na humku se stavlja jedna lopata zgorjelog stajnjaka i jedna šaka mineralnog NPK biti što više iznad zemlje. Na humku se stavlja jedna lopata zgorjelog stajnjaka i jedna šaka mineralnog NPK 15:15:15. Ova kombinacija NPK se koristi samo prilikom sadnje i ne kasnije više u voćarstvu, jer ove 15:15:15. Ova kombinacija NPK se koristi samo prilikom sadnje i ne kasnije više u voćarstvu, jer ove formulacije su ratarsko đubrivo. Gnojivo se prekrije sa malo zdravice da korijen ne bi došao u dodir sa istim, te formulacije su ratarsko đubrivo. Gnojivo se prekrije sa malo zdravice da korijen ne bi došao u dodir sa istim, te se preostali dio zdravice stavi na korijen, a cjelokupna rupa se potom zatrpa mrtvicom koja će vremenom se preostali dio zdravice stavi na korijen, a cjelokupna rupa se potom zatrpa mrtvicom koja će vremenom usljed obrade postati zdravica.usljed obrade postati zdravica.


Sadnju u pravilu uvijek obavljaju dva lica, i to jedno drži sadnicu, a drugo zatrpava sadno mjesto. Dakle, Sadnju u pravilu uvijek obavljaju dva lica, i to jedno drži sadnicu, a drugo zatrpava sadno mjesto. Dakle, prilikom zatrpavanja rupe obrnuto se vraća zemlja (prvo zdravica, te mrtvica) od onoga kako je kopana. Ovo prilikom zatrpavanja rupe obrnuto se vraća zemlja (prvo zdravica, te mrtvica) od onoga kako je kopana. Ovo se radi zbog toga da se u prvim danima nakon sadnje, sadnici na raspolaganje stavi što veća količina hranjiva, se radi zbog toga da se u prvim danima nakon sadnje, sadnici na raspolaganje stavi što veća količina hranjiva, a ujedno gornji sloj zemljišta kultivira.a ujedno gornji sloj zemljišta kultivira.

Dubina sadnje određuje se na osnovu spojnog mjesta – mjesto gdje se spajaju plemka i podloga. Pravilnom Dubina sadnje određuje se na osnovu spojnog mjesta – mjesto gdje se spajaju plemka i podloga. Pravilnom dubinom sadnje smatra se ona pri čemu je spojno mjesto što više podignuto iznad zemlje, ali tako da žile ne dubinom sadnje smatra se ona pri čemu je spojno mjesto što više podignuto iznad zemlje, ali tako da žile ne vire van, jer u tom slučaju iste se osuše. vire van, jer u tom slučaju iste se osuše.

Spojno mjesto predstavlja najosjetljiviji dio voćke, jer su tu spojena dva različita organizma (plemka i podloga), Spojno mjesto predstavlja najosjetljiviji dio voćke, jer su tu spojena dva različita organizma (plemka i podloga), te ono nesmije biti zatrpano. Ako se spojno mjesto zatrpa može se desiti da podloga da priraste, te tako pređe te ono nesmije biti zatrpano. Ako se spojno mjesto zatrpa može se desiti da podloga da priraste, te tako pređe na rast vlastitim korijenom. Nije ispravno ni da ono ostane na površini zemlje, jer u tom dijelu često stagnira na rast vlastitim korijenom. Nije ispravno ni da ono ostane na površini zemlje, jer u tom dijelu često stagnira voda, te može doći do truljenja, ili izmrzavanja u hladnim periodima godine, a što je više iznad zemlje spojno voda, te može doći do truljenja, ili izmrzavanja u hladnim periodima godine, a što je više iznad zemlje spojno mjesto, voćka ranije prorodi.mjesto, voćka ranije prorodi.


2.7. 2.7. Izbor uzgojnog oblikaIzbor uzgojnog oblika

Dva najvaDva najvažžnija uzgojna oblika za breskvu su kotlasta kronija uzgojna oblika za breskvu su kotlasta kroššnja nja ii vitko vreteno. vitko vreteno.


Osnovne karakteristike kotlaste kroOsnovne karakteristike kotlaste kroššnjenje

Kotlasta kroKotlasta kroššnja je uzgojni oblik sa skeletom.nja je uzgojni oblik sa skeletom. Nije prikladan za gustu sadnju.Nije prikladan za gustu sadnju. Raspon sadnje moRaspon sadnje možže se kretati od 3-4 m u redu i 3,5-4 m u mee se kretati od 3-4 m u redu i 3,5-4 m u međđurednom prostoru.urednom prostoru. Tehnika formiranja oblika sastoji se u tome da se poslije sadnje voTehnika formiranja oblika sastoji se u tome da se poslije sadnje voććna sadnica mora prikratiti na 80 na sadnica mora prikratiti na 80

cm od cm od ččega se za deblo ostavlja 60 cm.ega se za deblo ostavlja 60 cm. Na preostalih 20 cm formiramo 3-4 osnovne skeletne grane.Na preostalih 20 cm formiramo 3-4 osnovne skeletne grane.


Osnovne karakteristike vitkog vretenaOsnovne karakteristike vitkog vretena

Vitko vreteno je uzgojni oblik sa malo skeleta.Vitko vreteno je uzgojni oblik sa malo skeleta.

Prikladan za gustu sadnju i intenzivnu proizvodnju.Prikladan za gustu sadnju i intenzivnu proizvodnju.

Visina centralne osovine 2,5 do 3 metra,poluskeletne grane i obrastajuVisina centralne osovine 2,5 do 3 metra,poluskeletne grane i obrastajućće grane granččice nalaze se direktno na provodnici, na ice nalaze se direktno na provodnici, na rastojanju 10-25 cm.rastojanju 10-25 cm.

DuDužžina poluskeletnih grana kreina poluskeletnih grana krećće se od 0,5 -0,8 m, a uglovi otklona 70-90 stepeni.e se od 0,5 -0,8 m, a uglovi otklona 70-90 stepeni.

Raspon sadnje moRaspon sadnje možže se kretati od 1-2 m u redu i 3,5-4 m u mee se kretati od 1-2 m u redu i 3,5-4 m u međđurednom prostoru.urednom prostoru.

Tehnika formiranja oblika sastoji se u tome da se poslije sadnje voTehnika formiranja oblika sastoji se u tome da se poslije sadnje voććna sadnica mora prikratiti na 110 cm od na sadnica mora prikratiti na 110 cm od ččega se za ega se za deblo ostavlja 60 cm.deblo ostavlja 60 cm.

Na preostalih 50 cm ostaviti 4-5 grana rasporeNa preostalih 50 cm ostaviti 4-5 grana raspoređđenih u spiralu.enih u spiralu.


2.82.8 MJERE UPRAVLJANJA ZASADOM MJERE UPRAVLJANJA ZASADOM REZIDBA VOĆAKAREZIDBA VOĆAKA

Pomotehnika predstavlja skup radnji na nadzemnom sistemu voćaka koje imaju sljedeće ciljeve:Pomotehnika predstavlja skup radnji na nadzemnom sistemu voćaka koje imaju sljedeće ciljeve: formiranje i održavanje uzgojnog oblikaformiranje i održavanje uzgojnog oblika uspostavljanje optimalnih odnosa između vegetativne snage rasta i rodnostiuspostavljanje optimalnih odnosa između vegetativne snage rasta i rodnosti podmlađivanje voćakapodmlađivanje voćaka rekonstrukciju krošnje (promjena uzgojnog oblika i slično)rekonstrukciju krošnje (promjena uzgojnog oblika i slično) prekalemljivanjeprekalemljivanje njegu rana uzrokovanih biotskim i abiotskim faktorima ( mrazom, bolestima, štetočinama i sl.)njegu rana uzrokovanih biotskim i abiotskim faktorima ( mrazom, bolestima, štetočinama i sl.)

Najvažniji pomotehnički zahvat je rezidba voćaka, kako u cilju formiranja uzgojnog oblika, tako i u toku Najvažniji pomotehnički zahvat je rezidba voćaka, kako u cilju formiranja uzgojnog oblika, tako i u toku eksploatacijskog perioda.eksploatacijskog perioda.

S obzirom na vrijeme izvođenja, razlikuju se sljedeći tipovi rezidbe krošnjastih voćaka, kao i maline:S obzirom na vrijeme izvođenja, razlikuju se sljedeći tipovi rezidbe krošnjastih voćaka, kao i maline: ZIMSKA (OSNOVNA) REZIDBA –Rezidba na zrelo- proljeće tokom zimskog mirovanja voćkeZIMSKA (OSNOVNA) REZIDBA –Rezidba na zrelo- proljeće tokom zimskog mirovanja voćke LJETNA REZIDBA – Rezidba na zeleno-ljeto, tokom vegetacijeLJETNA REZIDBA – Rezidba na zeleno-ljeto, tokom vegetacije


REZIDBA VOĆAKAREZIDBA VOĆAKA

ZIMSKA (OSNOVNA) REZIDBA – proljeće tokom zimskog mirovanja voćkeZIMSKA (OSNOVNA) REZIDBA – proljeće tokom zimskog mirovanja voćke



BreskvaBreskva


BreskvaBreskva


Zelena ili ljetna rezidbaZelena ili ljetna rezidba

Zelena rezidba voćaka je pomotehnički zahvat koji treba provoditi u zasadima radi poboljšanja Zelena rezidba voćaka je pomotehnički zahvat koji treba provoditi u zasadima radi poboljšanja aeracije, osunčanosti krošnje, kao i odstranjivanja sa sadnice svih nepotrebnih prirasta. U aeracije, osunčanosti krošnje, kao i odstranjivanja sa sadnice svih nepotrebnih prirasta. U krošnji gdje je urađena zelena rezidba umnogome je djelotvornije nanošenje zaštitnog krošnji gdje je urađena zelena rezidba umnogome je djelotvornije nanošenje zaštitnog sredstva.sredstva.

Sa zelenom rezidbom treba početi po završetku aktivnog vegetativnog rasta (prvi talas) tj. Sa zelenom rezidbom treba početi po završetku aktivnog vegetativnog rasta (prvi talas) tj. obično krajem maja. Previše kasna zelena rezidba ne daje željene rezultate. U većini obično krajem maja. Previše kasna zelena rezidba ne daje željene rezultate. U većini slučajeva ovaj zahvat se vrši dva puta u toku vegetacije. Jedan od razloga ponavljanja ovog slučajeva ovaj zahvat se vrši dva puta u toku vegetacije. Jedan od razloga ponavljanja ovog zahvata je i to što u većini slučajeva naši proizvođači koriste makaze, te time iniciraju ponovno zahvata je i to što u većini slučajeva naši proizvođači koriste makaze, te time iniciraju ponovno aktiviranje prirasta.aktiviranje prirasta.

Najbolje je zelenu rezidbu izvšiti ručno, tako što se prirast pritisnemo uz matičnu granu, a Najbolje je zelenu rezidbu izvšiti ručno, tako što se prirast pritisnemo uz matičnu granu, a potom vraćanja za 90o isti se lako odvaja. Kod ovakvog načina vršenja zelene rezidbe mala je potom vraćanja za 90o isti se lako odvaja. Kod ovakvog načina vršenja zelene rezidbe mala je ili nikakva vjerovatnoća da se na tom mjestu ponovo pojavi novi prirast, što nije slučaj kod ili nikakva vjerovatnoća da se na tom mjestu ponovo pojavi novi prirast, što nije slučaj kod izvođenje zelene rezidbe voćarskim makazama.izvođenje zelene rezidbe voćarskim makazama.



Zahvati u ljetnoj rezidbi:Zahvati u ljetnoj rezidbi: Uklanjanje vodopijaUklanjanje vodopija

Vodopije su u osnovi nerodni prirasti koji nastaju u uslovima kiVodopije su u osnovi nerodni prirasti koji nastaju u uslovima kiššnih godina i obilnijeg nih godina i obilnijeg navodnjavanja ili kao uzrok jake rezidbe.navodnjavanja ili kao uzrok jake rezidbe.

One se u pravilu u potpunosti uklanjaju do osnove.One se u pravilu u potpunosti uklanjaju do osnove.

Prijevremene granPrijevremene granččiceice

I one su u osnovi nerodne i treba ih eliminisati do osnove.I one su u osnovi nerodne i treba ih eliminisati do osnove.

Pinciranje vrha provodnice-kod uzgojnog oblika vitko vreteno.Pinciranje vrha provodnice-kod uzgojnog oblika vitko vreteno.






Zahvati u ljetnoj rezidbi:Zahvati u ljetnoj rezidbi:

ProrjeProrjeđđivanje plodovaivanje plodova

Ova pomotehniOva pomotehniččka mjera predstavlja dopunu zimskoj rezidbi ka mjera predstavlja dopunu zimskoj rezidbi ččiji je cilj da se dobiju plodovi iji je cilj da se dobiju plodovi ššto to ujednaujednaččenije krupnoenije krupnoćće.e.

Kod ranih sorti ovo se obavlja veKod ranih sorti ovo se obavlja većć deset dana nakon procvjetavanja, a kod kasnih 20 dana deset dana nakon procvjetavanja, a kod kasnih 20 dana nakon procvjetavanja.nakon procvjetavanja.

RuRuččno prorjeno prorjeđđivanje omoguivanje omoguććava najbolji raspored plodova ava najbolji raspored plodova ššto se radi to se radi u u dva do tri navrata.dva do tri navrata.





VaVažžnije bolesti i nije bolesti i šštetotetoččine breskveine breskve Bolesti:Bolesti:

KovrdKovrdžžavost lista breskve-uzroavost lista breskve-uzroččnik gljivica Taphrina deformansnik gljivica Taphrina deformans Javlja se kada su proljeJavlja se kada su proljećća izuzetno kia izuzetno kiššovita, simptomi mlado liovita, simptomi mlado lišćšće se kovrde se kovrdžža, zadeblja, a, zadeblja, žžuti i uti i

opada.opada. Ako se ne obavi zaAko se ne obavi zašštita cijelo stablo postane crveno.tita cijelo stablo postane crveno. ZaZašštita: Chromodin S- 65 u vrijeme otvaranja lisnih pupova ili Ciram.tita: Chromodin S- 65 u vrijeme otvaranja lisnih pupova ili Ciram. Tretiranje ponoviti dva puta.Tretiranje ponoviti dva puta.

TruleTruležž plodova-uzro plodova-uzroččnici gljivice Monilinia laxa i Monilinia fructigenanici gljivice Monilinia laxa i Monilinia fructigena Plodovi se mogu zaraziti u toku zrenja, transporta ili Plodovi se mogu zaraziti u toku zrenja, transporta ili ččuvanja.uvanja. Prvo se stvara mrka okrugla pjega koja zahvata sve vePrvo se stvara mrka okrugla pjega koja zahvata sve većći dio ploda, stvaraju se i koncentrii dio ploda, stvaraju se i koncentriččni ni

krugovi prekriveni bjelikrugovi prekriveni bjeliččastim ili sivim jastuastim ili sivim jastuččiiććima u kojima su spore.ima u kojima su spore. U teU težžim sluim sluččajevima plod se osuajevima plod se osušši, mumificira i ostane da visi na grani i, mumificira i ostane da visi na grani ššto je izvor zaraze za to je izvor zaraze za

naredno proljenaredno proljećće.e. ZaZašštita: Konker u koncentr. 0,15 ili Merpan u koncentr. 0,25 u fazi obojavanja plodova.tita: Konker u koncentr. 0,15 ili Merpan u koncentr. 0,25 u fazi obojavanja plodova.





VaVažžnije bolesti i nije bolesti i šštetotetoččine breskveine breskve ŠŠtetotetoččine:ine: ŽŽilogriz-Capnodis tenebrionisilogriz-Capnodis tenebrionis ŽŽilogriz je poznata ilogriz je poznata ii vrlo opasna vrlo opasna šštetotetoččina koina košštitiččavih voavih voććaka. Pogotovo je problem u podruaka. Pogotovo je problem u područčju ju

Jadranskog pojasa.Jadranskog pojasa. Prezimljava kao odrasli insekat Prezimljava kao odrasli insekat ii larva. larva. Na voNa voććkama se pojavljuje kada srednje dnevne temperature prekama se pojavljuje kada srednje dnevne temperature pređđu 25 stepeni u 25 stepeni ššto se dogato se događđa a

krajem maja pokrajem maja poččetkom juna.etkom juna. Tada dolazi do oplodnje a nekoliko dana poslije do polaganja jaja.Tada dolazi do oplodnje a nekoliko dana poslije do polaganja jaja. Razvoj larve traje 10 do 25 dana, a ispiljela larva kreRazvoj larve traje 10 do 25 dana, a ispiljela larva krećće prema korjenu i ubue prema korjenu i ubuššuje se pod uje se pod

koru.Tada stvara koru.Tada stvara ii najve najvećći problem, jer larva presjeca sprovodne sudii problem, jer larva presjeca sprovodne sudićće e ččime se smanjuje ime se smanjuje dotok hrane od korijena prema nadzemnom dijelu te biljka vene dotok hrane od korijena prema nadzemnom dijelu te biljka vene ii ugiba. ugiba.

Suzbijanje:MehaniSuzbijanje:Mehaniččke, agrotehnike, agrotehniččke ke ii hemijske mjere. Sve ove mjere su preventivnog hemijske mjere. Sve ove mjere su preventivnog karaktera.karaktera.

Sakupljanje Sakupljanje ii uni unišštavanje imaga kao tavanje imaga kao ii spaljivanje korijena napadnutih stabala su vrlo va spaljivanje korijena napadnutih stabala su vrlo važžne ne mehanimehaniččke mjere.ke mjere.

Posebnu paPosebnu pažžnju treba posvetiti sadnji zdravog sadnog materijala.nju treba posvetiti sadnji zdravog sadnog materijala. Pravilno provoPravilno provođđenje agrotehnienje agrotehniččkih mjera, posebno natapanja u kritikih mjera, posebno natapanja u kritiččnom suhom periodu daje nom suhom periodu daje

vovoććkama optimalnu opkama optimalnu opšštu tu ii zdravstvenu kondiciju te podi zdravstvenu kondiciju te podižže njen odbrambeni mehanizam.e njen odbrambeni mehanizam. Hemijske mjere borbe: sredstva :GEOCID G-5,DURSBAN, GALATION u vrijeme polaganja Hemijske mjere borbe: sredstva :GEOCID G-5,DURSBAN, GALATION u vrijeme polaganja

jaja-sredina juna.jaja-sredina juna.





Breskvin moljac-Anarsia lineatellaBreskvin moljac-Anarsia lineatella

To je To je šštetotetoččina mladara i ploda breskve.ina mladara i ploda breskve.

U naU naššim uslovima ima 4-5 generacija godiim uslovima ima 4-5 generacija godiššnje. Prezimljava mlada tek ispiljela gusjenica u ranje. Prezimljava mlada tek ispiljela gusjenica u raččvama grana ili u pazuhu vama grana ili u pazuhu pupova.pupova.

Rano u proljeRano u proljećće prilikom bubrenja pupova breskve napue prilikom bubrenja pupova breskve napuššta skrovita skroviššte i ubute i ubuššuje se u tek otvoreni pup. Nakon toga ulazi uje se u tek otvoreni pup. Nakon toga ulazi u mladare breskve i ishranom u njihovoj sru mladare breskve i ishranom u njihovoj sržži izaziva sui izaziva suššenje i propadanje enje i propadanje ššto onemogucava formiranje kroto onemogucava formiranje krošnšnje i znatno je i znatno smanjuje asimilacionu povrsmanjuje asimilacionu površšinu.inu.

ZaZašštita: U vrijeme formiranja ploda Perfekthion u koncentr. 0,10%.tita: U vrijeme formiranja ploda Perfekthion u koncentr. 0,10%.

MoMožže se koristiti i Zolone EC I Atac.e se koristiti i Zolone EC I Atac.









Lisne uLisne ušši -Aphididaei -Aphididae Zelena breskvina uZelena breskvina ušš-Myzodes persicae -Myzodes persicae

Poseban znaPoseban značčaj ima jer prenosi preko 85 vrsta virusa od kojih su neki izazivaaj ima jer prenosi preko 85 vrsta virusa od kojih su neki izazivačči veoma opasnih i veoma opasnih oboljenja biljaka.oboljenja biljaka.

UUšš obrazuje guste kolonije na nali obrazuje guste kolonije na naliččju lista i duju lista i dužž vrhova mladara izazivaju vrhova mladara izazivajućći njihovo uvijanje i njihovo uvijanje ii zaostajanje u porastu.zaostajanje u porastu.

ZaZašštita:tita: U vrijeme otvaranja lisnih pupova Perfekthion u konc. 0,10%, kasnije Actara u konc. 0,02% tj. U vrijeme otvaranja lisnih pupova Perfekthion u konc. 0,10%, kasnije Actara u konc. 0,02% tj.

2 g/10 l2 g/10 l


Breskvina uš


Breskvina us


Breskvina us


Breskvina us


Crveni voCrveni voććni pauk-Panonicus ulmini pauk-Panonicus ulmi

U posljednje vrijeme veliki U posljednje vrijeme veliki šštetnik u votetnik u voććnjacima.njacima.

Prezimi u obliku zimskih jaja.Prezimi u obliku zimskih jaja.

Larve i odrasli oblici siLarve i odrasli oblici siššu na nalicju lista, a na listu se vide brojne bjelkaste tau na nalicju lista, a na listu se vide brojne bjelkaste taččkice koje se kice koje se spajaju u vespajaju u većće pjege.e pjege.

ZaZašštita:U jatita:U jaččoj pojavi koristi se Demitan u konc. 0,05-0,07%, zatim Neoron u konc. 0,10%, te oj pojavi koristi se Demitan u konc. 0,05-0,07%, zatim Neoron u konc. 0,10%, te insekticidi sa akaricidnim dejstvom: Rogor 0,05%-0,15%, Talstar 0,02-0,05%, Actellic 0,05-insekticidi sa akaricidnim dejstvom: Rogor 0,05%-0,15%, Talstar 0,02-0,05%, Actellic 0,05-0,1%. 0,1%.






ProgramProgram zaštite zaštite breskvebreskve

Rbr Vrijeme prskanja Bolesti i štetnici Preparat Konc. na 10 litara

1 bubrenje pupoljaka jaja lisnih ušiju, štit.uši Oleoultracid 100 EC 0,30% 30 ml

Šupljikavost i kovrčavost Cuprablau Z 0,30% 30 g

2 otvaranje lisnih pupova kovrčavost Chromodin S-65 0,10% 10 g

lisne uši Perfekthion 0,10% 10 ml

3 faza balončića Monilia laxa Konker 0,15% 15 ml

lisne uši Actara 0,02% 2 g


ProgramProgram zaštite zaštite breskvebreskve

4 formiran plod kovrčavost Chromodin S-65 0,10% 10 g

Savijač Perfekthion 0,10% 10 ml

Voćni pauk Neoron 0,10% 10 ml

lisna prihrana Folifertil T 0,30% 30 ml

5 Poslije 20 dana kovrčavost Chromodin S-65 0,10% 10 g

savijač Perfekthion 0,10% 10 ml

Voćni pauk Neoron 0,10% 10 ml


6 obojavanje plodova lisne uši Actara 0,02% 2 g

monilija, plamenjača Merpan 0,25% 25 g


7 pred opadanje listova kovrčavost Cuprablau Z 0,50% 50 g


Gnojidba breskve Gnojidba breskve

U proljeU proljećće prve godine nakon sadnje 0,20 kg KAN-a po sadnici i to u dva navrata.e prve godine nakon sadnje 0,20 kg KAN-a po sadnici i to u dva navrata.

U proljeU proljećće druge godine 0,30 kg KAN-a po sadnici u dva navrata.e druge godine 0,30 kg KAN-a po sadnici u dva navrata.

U jesen druge godine nakon sadnje 0,60 kg NPK po voU jesen druge godine nakon sadnje 0,60 kg NPK po voććki formulacije 5:20:30 ili 7:14:21.ki formulacije 5:20:30 ili 7:14:21.

U proljeU proljećće tree trećće godine 0,5 kg KAN-a po voe godine 0,5 kg KAN-a po voććki u dva navrata.ki u dva navrata.

U jesen treU jesen trećće godine 1 kg po voe godine 1 kg po voććki NPK voki NPK voććarske formulacije.arske formulacije.

Nakon toga svake godine u jesen gnoji se sa 700 kg NPK gnojiva voNakon toga svake godine u jesen gnoji se sa 700 kg NPK gnojiva voććarske formulacije po hektaru a u proljearske formulacije po hektaru a u proljećće 400 kg KAN-a po hektaru u e 400 kg KAN-a po hektaru u dva navrata:-prva kolidva navrata:-prva količčina od 200 kg dodaje se pred samo kretanje vegetacije a druga nakon cvatnje.ina od 200 kg dodaje se pred samo kretanje vegetacije a druga nakon cvatnje.

Po moguPo moguććnosti stajnjak svako druge godine u kolinosti stajnjak svako druge godine u količčini 5 tona po dulumu.ini 5 tona po dulumu.






Breskva- troškovi zasnivanja na 1 hektar

Rbroj vrsta troškova jedinica mjere cijena iznos

1analiza tla 3 100 KM 300 KM

2stajnjak 5 kg/sadnica 0,05 KM 207 KM

3NPK gnojivo 600 kg 0,64 KM 384 KM

4oranje 1 ha 350 KM 350 KM

5tanjiranje 1 ha 150 KM 150 KM

6kanap za viziranje 4 kg 4 KM 16 KM

7markeri 100 kom 0,20 KM 20 KM

8kolje 830 kom 1 KM 830 KM

9kopanje rupa i sadnja 830 kom 1 KM 830 KM

10sadnice 830 kom 3 KM 2490 KM

ukupno 6927 KM


ZAKLJUZAKLJUČČAKAK

Pravovremenom Pravovremenom ii pravilnom rezidbom, provedbom ostalih agrotehni pravilnom rezidbom, provedbom ostalih agrotehniččkih i pomotehnikih i pomotehniččkih mjera kih mjera bresaka bresaka ii nektarina osigurava se redovna rodnost te dobra obojenost nektarina osigurava se redovna rodnost te dobra obojenost ii krupno krupnoćća plodova.a plodova.


Hvala na paHvala na pažžnjinji

Documents

Breskva - sistemi-uzgoja