1 . Neki su dijelovi svijeta lingvistima jo nedovoljno poznati: Osim toga, istraivai su nekim domorodakimjezicima zabiljeili razliita imena, te je nestrunjaku za pojedina podrujateko izbjei da takve sluajeve dvaput ubroji u svojem popisu.

2. Razni lingvisti imaju razliite predodbe o tome kada dva idioma(jezina sustava s barem minimalno razliitom gramatikom i rjenikom)valja smatrati dvama razliitim jezicima, a kada dvama dijalektima istogajezika.tri razliite funkcije jezika: razmjenjivaliobavijesti (komunikacijska funkcija), konceptualizirali iskustvo ispoznavali svijet (kognitivna funkcija), te izraavali pripadnost odreenimgrupama i odravali koheziju unutar ljudskih zajednica (vrijednosnafunkcija).Kriterij

kriterij meusobne razumljivosti odgovara komunikacijskoj funkciji jezika,

strukturalni kriterij odgovara kognitivnoj,

kriterij identifikacije govornika vrijednosnoj funkciji jezika.Genetski kriterij ponekad se primjenjuje na idiome ija je povijest poznatai u nekom im smislu odreuje identitet:

kriterij standardizacije Jezicima se nazivaju samo standardizirani idiomi, dok se nestandardizirani smatraju dijalektima

GENETDva jezika su genetski srodna ukoliko su se razvili iz istog pra-jezika. Za genetsku srodnost nije bitno dali jezika ima odreena svojstva ve ta se dogaalo u povjesti

Jezinom porodicom smatramo skup svih jezika za koje postoji dokaz da su se razvili iz istog prajezika koji je zajedniki svim tim jezicima i samo tim jezicima

Odnose meu jezicima neke pordice prikazujemo geneolokim stablom koje je prvi uveo August Schleicher polovicom 19.st a alternativni prikaz je teorija valova koju je uveo Johannes Schmidt. Schmidt je sedamtesetih godina prologa stoljea uoioda su jezine promjene isprva ograniene na razmjerno malo podruje nakojem se govori neki jezik, a potom se poput valova ire iz toga sredita:na sve vei i vei prostor.Crta na zemljopisnoj karti koja prikazuje granicu do kud je dola neka promjena naziva se izoglosa izoglose se u presjecanju zovu snopovi koji na m omoguuju izdvajanje i identificiranje pojedinih jezika s na osnovi skupa jezinih promjena koje ih definiraju.