Propisi koji su vezani uz oporezivanje - ijf.hr · PROMET NEKRETNINA Stjecatelj nekretnine Tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze, osim novih nekretnina

3. grad iznad

30.000 stanovnika

do 15%,

4. Grad Zagreb do 30%

(regionalne) samouprave

Propisi koji su vezani uz oporezivanje: 1. Opći porezni zakon NN 127/00, 86/01 (ispravak) i 150/02 2. Zakon o poreznom savjetništvu NN 127/00 3. Pravilnik o programu i postupku polaganju ispita za poreznog savjetnika NN 54/01,

79/01 i 38/03 4. Zakon o brdsko-planinskim područjima NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05 5. Zakon o područjima posebne državne skrbi NN 26/03, 42/05 i 90/05 6. Zakon o društveno poticanoj stanogradnji NN 109/01 i 82/04 7. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji

NN 174/04 8. Zakon o slobodnim zonama NN 44/96 i 92/05 9. Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara 44/01 i 90/05

POREZ NA PLOVILA

Pravne i fizičke osobe vlasnici plovila

Plovila ovisno o dužini, kabini, snazi motora i pogonu (motorni

ili jedrenjak)

0 – 5.000 kn godišnje

Zakon o financiranju

jedinica lokalne i područne


Županijski 100%

POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE

Pravna ili fizička osoba koja stavlja automate u

upotrebu

Automati za zabavne igre

100 kn mjesečno po automatu



(regionalne) samouprave Pravilnik o priređivanju

zabavnih igara NN86/01

Županijski 100%

POREZ NA

POTROŠNJU

Pravna i fizička osoba

koja pruža ugostiteljske usluge

Prodajna cijena pića koje se

proda u ugostiteljskim objektima

do 3 %




Općinski/grad. 100%

POREZ NA KUĆE

ZA ODMOR

Pravne i fizičke osobe

vlasnici kuća za odmor, vlasnici zgrade ili dijela zgrade ili stana koji se koristi povremeno ili

sezonski

Četvorni metar korisne površine ovisno o mjestu, starosti, stanju

infrastrukture i sl.

od 5 do 15 kn godišnje po m2




Općinski/grad.

100%

POREZ NA

NEOBRAĐENO OBRADIVO

POLJOPRIVRE-DNO ZEMLJIŠTE

Vlasnici ili zakupci ako zemljište ne obrađuju

godinu dana

Jedan hektar ovisno o vrsti zemljišta (oranica, voćnjak,

povrtnjak, maslinik, vinograd, livada)

od 0 do 1.000 kn godišnje po ha




Općinski/grad.

100%

POREZ NA

NEKORIŠTENE PODUZETNIČKE

NEKRETNINE

Pravne i fizičke osobe vlasnici nekretnina u kojima se ne obavlja

djelatnost godinu dana

Četvorni metar korisne površine

nekretnine namijenjene obavljanju poduzetničke

djelatnosti (proizvodni i drugi poslovni prostori)

5 do 15 kn/m2 godišnje




Općinski/grad.

100%

POREZ NA

NEIZGRAĐENO GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE

Pravne i fizičke osobe vlasnici neizgrađenog građevnog zemljišta

Zemljište koje se nalazi unutar granica građevnoga područja

naselja na kojemu se u skladu s prostornim planom može

graditi, zemljište na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju kao i

zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine

od 1 do 5 kn godišnje

(ovisno o lokaciji, veličini i sl.) po m2

Zakon o

financiranju jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave

Općinski/grad. 100%

POREZ NA TVRTKU ILI

NAZIV

Pravne i fizičke osobe obveznici poreza na

dohodak ili dobit

Tvrtka ili naziv (prodavaonice, pogoni, radionice, prodajna

mjesta)

do 2.000 kn godišnje




Općinski/grad.

100%

POREZ NA

KORIŠTENJE JAVNIH

POVRŠINA

Korisnik javnih površina, pravne i fizičke osobe

Veličina korištene javne površine

po m2 (koliko propiše pojedina općina ili

grad)




Općinski/grad.

100%

PRIREZ

Obveznici poreza na dohodak

Porez na dohodak

1. općina do 10%, 2. grad ispod 30.000 stanovnika do 12%,

Zakon o

financiranju jedinica lokalne i

područne

Općinski, Gradski,

Grad Zagreb

CESTOVNIH VOZILA

osiguranje Pravilnik

NN 16/03

POREZ NA IGRE NA SREĆU I

NAGRADNE IGRE

priređivači posebnih igara na sreću

- različite naknade - PDV (obveznici)

22%

Zakon o priređivanju igara

na sreću i nagradnih igara

NN 83/02 i 149/02

Pravilnici NN 158/02, 43/03,

77/03, 110/03 i 162/03

(kladionice) NN 84/99, 47/02,

167/03 i 24/04 Uredba

NN 187/04 i 20/05

Republički 100%

POREZ NA DOHODAK

Fizička osoba koja ostvaruje oporezivi

dohodak

Ukupni dohodak koji tuzemni porezni obveznik ostvari u

zemlji i u inozemstvu, a inozemni u RH

15%, 25% , 35 % i 45%

Zakon o porezu na

dohodak NN 177/04 Pravilnici

NN 90/03, 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04, 48/05 i

95/05

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čl. 45. određena je raspodjela prihoda od poreza na dohodak

POREZ NA DOBIT

Trgovačko društvo i

druga pravna i fizička osoba koja obavlja

djelatnost radi stjecanja dobiti

Dobit (razlika između prihoda i

rashoda)

20 %

Zakon o porezu na dobit

NN 177/04, 90/05 Pravilnik

NN 54/01, 198/03 i 95/05

Republički 70% Županijski 10% Općinski/grad. 20%

POREZ NA PROMET

NEKRETNINA

Stjecatelj nekretnine

Tržišna vrijednost nekretnine u

trenutku nastanka porezne obveze, osim novih nekretnina

5 %

Zakon o porezu na promet nekretnina NN 69/97, 26/00 i

153/02 Pravilnik NN

28/01

Republički 40%

Općinski/grad.

60%

POREZ NA NASLJEDSTVA I

DAROVE

Pravne i fizičke osobe koje u RH naslijede ili na

dar prime oporezivu imovinu

Tržišna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene financijske i

druge imovine u trenutku nastanka porezne obveze po odbitku dugova i troškova

1. gotov novac, novčana potraživanja,

vrijednosnice i pokretnine ako je

pojedinačna vrijednost veća od 50.000 kn:

5%

2. nekretnine:5 %

1. Zakon o financiranju



NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01,

117/01, 150/02 i 147/03

2. Zakon o porezu na promet nekretnina

NN 69/97, 153/02 Pravilnik NN,

28/01

1. Županijski 100% 2. Republički 40% Općinski/grad. 60%

POREZ NA CESTOVNA MOTORNA

VOZILA

Pravne i fizičke osobe vlasnici registriranih osobnih automobila i

motocikala

Ovisno o starosti (do 10 godina za automobile) i snazi motora 1. automobili 2. motocikli

1. 200-1.500 kn godišnje 2. 0-1.200 kn godišnje




Županijski 100%

4. PIVO

Pivovare, pivari i druge pravne i fizičke osobe

koje proizvode ili uvoze, unose ili primaju pivo u

RH i osobe koje nabavljaju i uvoze konc. pivo, a nisu proizvođači

Hektolitar proizvedenog ili

uvezenog piva i piva koje se dobiva od koncentrata

1. 200,00 kn/hl

piva, 2. 60,00 kn/hl

bezalkoholnog piva (do 0,5% vol/vol)

Zakon o posebnom porezu

na pivo NN 136/02 Pravilnik

NN 59/94, 109/96, 46/98 i 119/01

Republički 100%

5. BEZALKOHOL- NA PIĆA

Pravne i fizičke osobe koje proizvode ili

naručuju proizvodnju pića; osobe koje uvoze,

unose ili primaju bezalkoholna pića u

carinsko područje RH i osobe koje nisu

proizvođači, a uvoze i nabavljaju sirupe, praške i

pastile za proizvodnju bezalkoholnih pića

Hektolitar proizvedenog ili uvezenog bezalkoholnog pića i

bezalkoholnog pića koje se dobiva otapanjem sirupa,

praškova i pastila

40,00 kn po hektolitru

Zakon o

posebnom porezu na bezalkoholna

pića NN 136/02 Pravilnik

NN 59/94, 109/96 i 119/01

Republički 100%

6. ALKOHOL

Pravne i fizičke osobe

proizvođači ili uvoznici alkoholnih pića ili

alkohola

Litra apsolutnog alkohola u

etilnom alkoholu, destilatima i alkoholnim pićima pri temperaturi od 200C

1. 60 kn/l a.a 2. 0,00 kn/l a.a vina


na alkohol NN 136/02 Pravilnik

NN 119/01

Republički 100%

7. OSOBNE AUTOMOBILE OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE

a) Uvoznici ili proizvođači (posebni porez-trošarina) b) Kupac ili stjecatelj upotrebljavanog osobnog automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova (posebni porez na promet)

a1.) novi:

automobili i motocikli: prodajna cijena (bez PDV-a) ili carinska osnovica

plovila: • ovisno o dužini u metrima • ovisno o kabini, zrakoplovi: broj sjedala a2.) rabljeni automobili i motocikli b) upotrebljavani: prodajna cijena

a1.) novi: 1. 0-50.000 kn:

porez 13%, 50.000-350.000 kn: porez 6.500-

98.000 kn +18-

48%

2.

• bez kabine 6.000-48.000,

• s kabinom 15.000-150.000;

3. 7.000 – 300.000 kn, a2.) porez se

povećava od 50-

100%

b) upotrebljavani:

5%

Zakon o posebnim porezima na

osobne automobile, ostala

motorna vozila, plovila i

zrakoplove NN 136/02, 44/03

i 95/04 Pravilnici 63/00, 119/01, 26/03 i

179/03

Republički 100%

8. LUKSUZNE PROIZVODE

Pravna i fizička osoba – proizvođač i uvoznik

Prodajna vrijednost proizvoda (bez PDV-a) ili carinska osnovica (satovi, nakit i srodni proizvodi, odjeća i obuća od krzna i kože reptila, oružje, pirotehnički proizvodi)

30%


na luksuzne proizvode NN 136/02

Pravilnik NN 112/99 i 119/01

Republički 100%

POREZ NA PREMIJE

OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO

OSIGURANJA

Društva za

a) Premija osiguranja od automobilske odgovornosti b) Premija kasko osiguranja

a) 15% b) 10%

Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske

odgovornosti

NN 150/02

Republički 100%

Siječanj 2006.

Porezi u Republici Hrvatskoj

POREZ

POREZNI

OBVEZNIK

POREZNA OSNOVICA

POREZNA

STOPA

PROPISI

PRIPADNOST

PRIHODA R, Zajednički

Ž, O/G

POREZ NA DODANU

VRIJEDNOST

Fizička i pravna osoba (poduzetnik) koja

isporučuje dobra ili obavlja usluge

Naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge

22% , 0% i 10% (od 1.1.2006.)

Zakon o porezu na dodanu vrijednost NN 47/95, 106/96,

164/98,105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04 i

90/05 Pravilnik

NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99,

119/99, 44/00, 63/00,

80/00, 109/00, 54/01, 58/03,

198/03, 55/04 i 77/04

Republički 100%

TROŠARINE– posebni porezi na:

1. KAVU

Pravna ili fizička osoba

koja u RH uvozi, unosi ili prima kavu osim osoba i količina koje su prema carinskim propisima oslobođene plaćanja

carine

Kilogram neto težine kave, odnosno prerađevina kave

1. nepržena 5,00 kn 2. pržena 12,00 kn 3. kavine ljuske i opne 15,00kn 4. zamjene kave i koncentrati na bazi kave 20,00 kn


na kavu NN 136/02 i

87/05 Pravilnik

NN 73/00, 119/01 i 92/05

Republički 100%

2. NAFTNE DERIVATE

Proizvođač i uvoznik naftnih derivata i

nadležno tijelo državne uprave za robne zalihe

Pri temp. +150C litra benzina, dizelskoga goriva i ulja za

loženje (EL i LS) ili kilogram, mlaznoga goriva i zrakoplovnog benzina, ulja za loženje (L, S i

T), petroleja i ukapljenoga naftnog plina

1. motorni benzin (MB-98 i MB-86) i ostale vrste olovnih benzina 2,40 kn/l, 2. motorni benzin (BMB-98, BMB-95 i BMB-91) 1,90 kn/l, 3. dizelsko gorivo (D-1, D-2, D-3) te njegove ostale vrste 1,00 kn/l, 4. eurodizel obojen plavom bojom 0,00 kn 5. ulje za loženje (EL i LS) 0,30 kn/l, 6. ukapljeni naftni plin 0,10 kn/kg, 7. sve vrste petroleja 1,40 kn/kg

Zakon o posebnom porezu na naftne derivate

NN 136/02 i 123/03

Pravilnik

NN 63/00, 119/01, 26/03 i 179/03

Republički 100%

3. DUHANSKE PROIZVODE

Proizvođač i uvoznik duhanskih proizvoda

Cigarete (po paketiću) i ostali duhanski proizvodi

cigarete (po paketiću): 1. skupina A (popularna) 5,50 kn, 2. skupina B (standardna) 6,40 kn, 3. skupina C (extra) 10,90 kn, duhan: 38,00 kn/kg, cigare: 1,10 kn/kom, cigarilosi: 4,40 kn/paketiću

Zakon o

posebnom porezu na duhanske prerađevine NN 136/02 i

95/04 Pravilnik

NN 112/99, 50/00, 119/01 i 59/03

Republički 100%

• troškove ispita snosi osoba koja polaže ispit.

Prijavu za ispit može podnijeti osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete.

Uz prijavu se prilažu ove isprave:

1. ovjerena preslika diplome o završenom fakultetu,

2. dokaz o prebivalištu na području RH,

3. dokazi o o radnom iskustvu,

4. potvrda o ispunjavanju zdravstvenih uvjeta za državnog službenika,

5. isprava o nekažnjavanju.

Cijena ispita

Uz prijavu koja se dostavlja tajniku Ispitnog povjerenstva u MF-u, Zagreb, Katančićeva 5, kandidat plaća pristupninu od 300 kuna.

Nakon obavijesti o danu i vremenu polaganja ispita kandidat mora uplatiti 6.700 kuna naknade za polaganje ispita. Pristupnina i naknada uplaćuju se na račun Porezne uprave broj 30102-637-5491.

ŠTO OBUHVAĆA ISPIT

U sklopu ispita provjerava se znanje o:

1. osnovama poreznog sustava, porezne politike i financijskog izravnanja,

2. poreznom pravu u Republici Hrvatskoj,

3. izravnim porezima,

4. neizravnim porezima,

5. računovodstvu, financijskim izvještajima i reviziji,

6. osnovama financijskog sustava Republike Hrvatske,

7. pravu trgovačkih društava,

8. subjektima porezno pravnoga odnosa (ostalima).

Nakon položenog ispita dobiva se odobrenje za rad. Porezni savjetnici obavljaju svoj posao uz naknadu prema tarifi koju propisuje Komora.

PROPISI

- Zakon o poreznom savjetništvu, NN 127/00

- Pravilnik o programu i polaganju ispita za poreznog savjetnika, NN 54/01, 79/01 i 38/03

12. POREZNO SAVJETNIŠTVO

Ako ne možete sami riješavati svoje porezne obveze i ne poznajete dovoljno porezne propise i svoja prava, možete potražiti stručnu pomoć poreznog savjetnika.

Razlika između utaje poreza (tax evasion) i izbjegavanja poreza (tax avoidance) jest u debljini zatvorskih zidova. (Denis Healey)

TKO MOŽE BITI POREZNI SAVJETNIK

1. Fizičke osobe koje ispunjavaju:

- opće uvjete (poslovna sposobnost i zdravstveni uvjeti za državnog službenika, prebivalište u Hrvatskoj, znanje hrvatskog jezika i pisanja latiničnim pismom ili drugim jezikom i pismom koji je u službenoj uporabi na području gdje se obavlja djelatnost, i ne kažnjavanje za određene prekršaje)

- posebne uvjete (diplomirani pravnik ili ekonomist s 5 godina radnog iskustva na poreznim ili računovodstvenim poslovima, položen ispit za poreznog savjetnika i odobrenje za rad Hrvatske komore poreznih savjetnika7),

2. javna trgovačka društva za porezno savjetništvo,

3. ovlašteni revizori i revizorske tvrtke, trgovačka društva i obrti za računovodstvene usluge, poslodavci u predmetima vezanim za poreze na plaće za svoje zaposlenike: bez prava zastupanja stranke u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i u poreznim sporovima.

KOJE POSLOVE OBAVLJA POREZNI SAVJETNIK

U njegovom su djelokrugu ovi poslovi:

• pomoć u poreznim pitanjima

savjetovanje stranaka o svim poreznim pitanjima, pomoć pri izradi poreznih prijava, zastupanje u poreznim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovanje u poreznim

sporovima pred sudovima, nadzor vođenja poreznih i računovodstvenih evidencija

• ispunjavanje porezne prijave i drugih isprava koje je porezni obveznik dužan ispunjavati i dostavljati u poreznom postupku.

ISPIT ZA POREZNOG SAVJETNIKA

• organizira i provodi Komora

• polaže se pred povjerenstvom od najmanje pet članova, a imenuje ga MF na prijedlog Komore

7 U daljnjem tekstu Komora.

KAKO SE NADZIRU POREZNI OBVEZNICI

Unutar PU-a postoji služba koja nadzire sve porezne obveznike, tj. kontrolira zakonitost rada i pravilnost obračuna svih prihoda državnog proračuna (poreza, doprinosa, prihoda od koncesija i sl.). Do srpnja 2001. godine osim Službe za nadzor postojala je i Financijska policija osnovana 1992. godine. No tada je Financijska policija ukinuta, a kontrolu poreza i obveznih doprinosa poduzeća i građana obavljala je samo Služba poreznog nadzora. No krajem 2004. godine ponovo se osnovana financijska policija.

GDJE ĆETE PRIJAVITI POREZE I DOBITI POTREBNE INFORMACIJE

Građani ili poduzeća kontaktiraju s PU preko njezinih ispostava. No porezni se obveznici mogu izravno obratiti i područnim uredima ili Središnjem uredu PU-a, iako će tada njihov predmet biti proslijeđen nadležnoj poreznoj ispostavi. Dakle, ispostava je mjesto gdje će porezni obveznik dobiti potrebne informacije vezane za svoj porezni status, gdje će predati svoju poreznu prijavu, odakle dolazi rješenje o poreznoj obvezi i sl.

Građani šalju porezne prijave ispostavama PU-a prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Pravne osobe, tj. poduzeća, ustanove i sl. poreznu prijavu dostavljaju ispostavi PU-a prema sjedištu poreznog obveznika.

Informacije PU mogu se naći i na Internet stranici: http://www.pu.mfin.hr/ na kojoj se i preko računala mogu dobiti potrebne porezne informacije.

PROPISI

- Zakon o poreznoj upravi, NN67/01, 70A/01, 94/01 i 177/04.

- Zakon o financijskoj policiji, NN177/04.

4. Karlovac Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Slunj, Vojnić 5. Varaždin Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin 6. Koprivnic

a Đurđevac, Koprivnica, Križevci

7. Bjelovar Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje 8. Rijeka Crikvenica, Čabar, Delnice, Krk, Mali Lošinj, Opatija, Rab,

Rijeka, Vrbovsko 9. Gospić Gospić, Otočac, Senj, D. Lapac, Korenica 10. Virovitica Orahovica, Slatina, Virovitica 11. Požega Pakrac, Požega 12. Sl. Brod Nova Gradiška, Sl. Brod, Okučani 13. Zadar Biograd na Moru, Benkovac, Gračac, Obrovac, Zadar, Pag 14. Osijek Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Osijek, Valpovo, Našice 15. Šibenik Drniš, Šibenik, Knin 16. Vukovar Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok 17. Split Hvar, Imotski, Kaštel Šućurac, Makarska, Omiš, Sinj, Solin,

Split, Supetar, Trogir, Vis, Vrgorac 18. Pazin Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, Umag 19. Dubrovnik Dubrovnik, Korčula, Lastovo, Metković, Ploče 20. Čakovec Čakovec, Mursko Središće, Prelog

KOJE SU ZADAĆE POREZNE UPRAVE?

Temeljna zadaća PU-a je primjena poreznih propisa i propisa o plaćanju obveznih doprinosa. Promjenama koje su stupile na snagu tijekom 2001. godine osim prikupljanja poreza, PU nadzire i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te doprinosa za zapošljavanje. U njezinu je djelokrugu rada:

- zaprimanje poreznih prijava i provjera njihova sadržaja

- utvrđivanje porezne osnovice i porezne obveze

- nadzor i pokretanje postupka u slučaju povrede propisa

- inspekcijski nadzor

- davanje mišljenja o primjeni propisa

- proučavanje poreznog sustava, suradnja s drugim državama te praćenje međunarodnih ugovora s područja poreza

- izgradnja i korištenje informacijskog sustava

- izdavanje markica za određene proizvode

- davanje odobrenja i nadzor igara na sreću i drugih igara

- ovrha radi neplaćanja javnih davanja

- nadzor obračuna i naplate obveznih doprinosa

- prikupljanje i obrada podatka o porezima i obveznim doprinosima te predlaganje promjena porezne politike.

11. POREZNA UPRAVA

KAKO JE ORGANIZIRANA POREZNA UPRAVA

Porezna je uprava organizirana u sastavu ministarstva financija pod nazivom Ministarstvo financija, Porezna uprava. Ravnatelj Porezne uprave ima položaj pomoćnika ministra financija, a novac potreban za njezin rad dolazi uglavnom iz državnog proračuna, te se raspoređuje na točno određene namjene.

Porezna se uprava sastoji od Središnjeg ureda, područnih ureda i ispostava područnih ureda. Svaka od te tri razine ima, prema zakonu, točno određene ovlasti i zadatke. Opća organizacijska shema PU izgleda ovako:

POREZNA UPRAVA R A V N A T E L J

SREDIŠNJI URED SLUŽBA

POMOĆNIK RAVNATELJA

ODJEL NAČELNIK

SAMOSTALNI ODJEL NAČELNIK

PODRUČNI URED PROČELNIK

ODJEL NAČELNIK

ISPOSTAVA VODITELJ

ISPOSTAVE

ODSJEK VODITELJ ODSJEKA

PODODSJEK VODITELJ

PODODSJEKA

PODODSJEK VODITELJ

PODODSJEKA

KOLIKO PODRUČNIH UREDA I ISPOSTAVA IMA POREZNA UPRAVA

Porezna uprava podijeljena je na 20 područnih ureda ustrojenih prema županijama te na ispostave područnih ureda.

Područni uredi Porezne uprave s ispostavama 1. Zagreb Zagreb (6 ispostava), Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Dugo

Selo, Jastrebarsko, Sv. Ivan Zelina, Ivanić Grad, Sesvete, Vrbovec, Prekršajni postupak

2. Krapina Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Pregrada, Zabok, Zlatar 3. Sisak Kutina, Novska, Petrinja, Sisak, Dvor, Glina, Hrvatska

Kostajnica, Gvozd

Oslobođenje od carine za putnike

Putnici pri dolasku iz inozemstva ne moraju plaćati carinu ni PDV na robu u vrijednosti od 300 kuna. Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta ovu vrijednost plaća se carina i PDV s tim da se vrijednost predmeta na može dijeliti na više putnika kako bi se realizirala povlastica za cijelu vrijednost predmeta.

Slobodno se u zemlju također može unijeti: 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250g duhana, 1l žestokog pića ili 2l vina, 50 g parfema i 0,25 toaletne vode, lijekovi za potrebe putnika te jedno pakovanje homeopatskog proizvoda.

Koliko se gotovine može prenositi preko granice

Rezidenti i nerezidentni moraju prilikom prelaska državne granice cariniku prijaviti unošenje, odnosno iznošenje gotovine u kunama te strane gotovine i čekova u vrijednosti većoj od 40.000 kuna.

Rezident fizička može u putničkom prometu s inozemstvom iznositi iz Hrvatske stranu gotovinu i čekove u vrijednosti 3.000 EUR, a više samo uz odobrenje HNB-a.

Fizička osoba rezident i nerezident u putničkom prometu s inozemstvom može unositi/iznositi iz/u Hrvatsku gotovinu u kunama do svote 15.000 kuna, a više od toga samo uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke.

KAZNE

Kazne za carinske prekršaje kreću se u velikom rasponu od 400 kuna za manje prekršaje fizičkih osoba do 2 milijuna kuna za znatnije povrede carinskih propisa.

PROPISI

-Carinski zakon, NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01 i 47/03

-Uredbe za provedbu Carinskog zakona, NN 161/03

-Zakon o carinskoj tarifi, NN 61/00, 117/00 i 119/00

-Zakon o carinskoj službi, NN 67/01

To su samo najvažniji propisi koji reguliraju područje carina i na koje se dograđuje cijeli niz provedbenih dokumenta u rasponu od različitih uredbi, pravilnika, odluka i rješenja.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i EU koji je potpisan 2001. godine, u dijelu koji se odnosi na slobodno kretanje roba, EU je gotovo u cijelosti, bez prijelaznog razdoblja, ukinula carine i druga ograničenja na uvoz hrvatskih proizvoda. Zadržana su samo ograničenja na izvoz mlade govedine, određenih ribljih proizvoda i vina. Od 2001. godine ukinute su carine i sva kvantitativna ograničenja na uvoz tekstilnih proizvoda hrvatskog podrijetla u zemlje članice EU. Za najosjetljivije kategorije tekstila (pamučno predivo, pamučne i sintetičke tkanine, puloveri, hlače, bluze, košulje, kaputi, odjela, posteljno i stolno rublje i sl.) uspostavljenje sustav dvostrukog nadzora, koji se provodi preko izvoznih i uvoznih dozvola. Na osnovi izvozne dozvole, koju izdaje HGK, kupac u EU dobiva uvoznu dozvolu, kojom može realizirati uvoz odgovarajućeg tekstilnog proizvoda. Za većinu industrijskih proizvoda podrijetlom iz EU od početka 2002. godine ukinute su sve carine i količinska ograničenja. Za tzv. osjetljive proizvode predviđena je postupna prilagodba i carine će se ukinuti tijekom 2, odnosno 5 godina. Carine za poljoprivredno-prehrambene proizvode i ribe podrijetlom iz EU ukidaju se postupno tijekom prijelaznog razdoblja od 6 godina, uz zadržavanje carinske zaštite za pojedine proizvode i nakon prijelaznog razdoblja.

Što je WTO

WTO - World Trade Oraganzation jest Svjetska trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine. Cilj joj je usklađivanje carinske politike, smanjivanje carina i drugih ograničenja te preispitivanje trgovačkih režima zemalja članica koje zajedno ostvaruju više od 90% svjetske trgovine.

KAKO JE ORGANIZIRANA CARINSKA UPRAVA

Poslove carinske službe obavlja Carinska uprava organizirana u sastavu Ministarstva financija u obliku Središnjeg ureda i deset carinarnica koje imaju svoje ispostave. Ravnatelj Carinske uprave ima položaj pomoćnika ministra financija. Carinska uprava ima svoju Internet stranicu http://www.carina.hr/ na kojoj možete dobiti veći broj informacija u vezi s carinama.

Povratnici i strane osobe koje useljavaju u Hrvatsku

Fizičke osobe koje doseljavaju u Hrvatsku, a u inozemstvu su neprekidno boravile najmanje pet godina oslobođene su carine na predmete za kućanstvo (osim osobnih automobila), uz uvjet da su ih posjedovale i koristile najmanje 12 mjeseci. Predmeti se mogu unositi u Hrvatsku godinu dana od povratka, odnosno useljenja. Isto vrijedi za predmete gospodarskog inventara, uz uvjet da su u inozemstvu rabljeni najmanje 12 mjeseci u iste svrhe u koje će se rabiti u Hrvatskoj.

10. CARINE

ŠTO JE CARINA I KAKVA JE NJEZINA ULOGA

Carine su jedan od najstarijih poreznih oblika, a plaća se na svu robu koja se uvozi6. Ubrajaju se u skupinu tzv. neizravnih poreza. Namjena je carina da prije svega štite domaću proizvodnju, i to tako da uvezenu robu čine skupljom i time potiču domaću proizvodnju. Druga je zadaća carina fiskalna, tj. one čine jedan od proračunskih prihoda. No dok je ostalim porezima temeljna zadaća prikupiti što više prihoda, carine imaju primarnu ulogu u vanjskotrgovačkoj politici neke zemlje.

U Hrvatskoj se 2001. godine u proračun opće države iz carina slilo 3,2 mlrd. kuna ili oko 4,8% svih poreznih prihoda, što je više i od novca ubranog porezom na dobit (2,8 mlrd. ili 4,2%). To pokazuje da carine u Hrvatskoj, osim što štite domaću proizvodnju čine i vrlo važan prihod državnog proračuna. Pristupanjem WTO-u Hrvatska je pristala na postupno smanjivanje carinske zaštite, čime će one gubiti karakter vanjskotrgovačkog instrumenta, a sve više postajati samo jedan od izvora javnih prihoda. No kako će se smanjivati carinska zaštita, tako će se smanjivati i ukupni iznosi carina u proračunu.

CARINSKI SUSTAV

Na robu koja se uvozi u Hrvatsku plaća se carina prema Carinskoj tarifi, Zakonu o carinskoj tarifi i Carinskom zakonu. Sukladno obvezama preuzetim u okviru pregovora o prijemu Hrvatske u članstvo WTO-a, Hrvatska se obvezala na postupno smanjenje carinske zaštite. Prijelazno razdoblje prilagodbe za industrijske proizvode od 2000. do 2005., odnosno za poljoprivredno-prehrambene do 2007. godine, obvezuje Hrvatsku na snižavanje carine svake godine za jednaki postotni iznos.

Od 2002. godine u Hrvatskoj se primjenjuje Carinska tarifa po Kombiniranoj nomenklaturi EU. Carinskom tarifom za 2003. godinu utvrđene su carine koje se naplaćuju na uvoz roba prema obvezama preuzetim u okviru WTO-a, sukladno načelu najpovlaštenije nacije, te prema propisanom u sklopljenim ugovorima o slobodnoj trgovini. Hrvatska je do sada sklopila 32 ugovora o slobodnoj trgovini.

U 2003. prosječna carina za industrijske proizvode iznosi oko 3,5% pri čemu je prihvaćen princip prema kojem carinske stope za sirovine i repromaterijal moraju biti niže od onih za gotove ili polugotove proizvode. Carine za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđene su u više oblika, kao vrijednosne (ad valorem), količinske ili kombinirane.

Za sezonske proizvode carina se po količinskoj jedinici određuje unaprijed za razdoblje u kojem će se primjenjivati, tako da su uvjeti uvoza tijekom cijele godine poznati unaprijed. Za pojedine poljoprivredno-prehrambene proizvode preferencijalne stope utvrđene su samo za ograničene količine (carinske kvote). U prilogu Carinske tarife dodatno su prikazane za svaku zemlju kao i kvote za uvoz robe iz zemalja članica WTO-a.

6 Iako je danas najrasprostranjenija uvozna carina, ona se još može plaćati na izvozne i tranferne proizvode.

• Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću u casinima, NN 162/03

• Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata i stolova za igre na sreću, NN 77/03 i 110/03

• Pravilnik o obveznim evidencijama za obračun koncesijske naknade u casinima i automat klubovima, NN 43/03

• Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, NN 68/03

NAGRADNE IGRE

Nagradne se igre priređuju radi promidžbe i ne zahtjeva se posebna uplata za sudjelovanje. To su različite igre u dnevnim novinama ili igre nekih proizvođača, npr. Kraša, Plive, Zagrebačke pivovare. Odobrenje za nagradne igre daje MF. Dobici mogu biti isključivo proizvodi i usluge (nema novčanih dobitaka), a ukupna vrijednost fonda nagrada ne smije premašiti iznos od milijun kuna. Priređivači nagradnih igara obvezni su uplatiti 5% vrijednosti nagradnog fonda u korist Hrvatskog crvenog križa.

Zakonom o igrama na sreću i zabavnim igrama (NN 61/91, 2/94, 56/95) koji je bio na snazi do 1. siječnja 2002. godine bilo je određeno sve u vezi priređivanja, organiziranja i oporezivanje zabavnih igara. Prestankom važenja tog Zakona (NN 117/01) oporezivanje zabavnih igara određeno je u Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao porez na automate za zabavne igre. (o tome u Poglavlju 8, toč. 8.1.4. Porez na automate za zabavne igre).

KAZNE

Novčane kazne za pravne osobe kreću se od 50.000 do 1.000.000 kuna, a za odgovorne osobe u pravnom subjektu od 5.000 do 50.000 kuna. Za neke se prekršaje izriče i zaštitna mjera oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi, ali i oduzimanje stolova ili automata za igre na sreću. Novčane kazne za fizičke osobe iznose od 10.000 do 100.000 kuna, ali im se može oduzeti i imovinska korist ili srećke i karte kojima se nezakonito provode igre na sreću.

PROPISI • Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, NN 83/02 i 149/02 (ispravak) • Odlika Ustavnog suda, NN 22/04 • Pravilnik o priređivanju nagradnih igara, NN 158/02 • Pravilnik o obavljanju djelatnosti kladionica, NN 84/99 i 47/02 • Pravilnik o priređivanju kladioničkih igara, NN 167/03 i 24/04 • Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106/95, 164/98, 105/99, 54/00 i 73/00 • Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00,

63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03 i 198/03

Inozemne igre na sreću

Zabranjeno je sudjelovanje u inozemnim igrama na sreću ako se ulozi plaćaju Hrvatskoj.

Također je zabranjeno i prikupljanje uloga, prodaja, držanje, poslovno ustupanje,

priređivanje i oglašavanje inozemnih igara u Hrvatskoj.

Automobil kao dobitak

Na automobil koji je dobitak u nagradnoj igri plaća se PDV, ali priređivač igre ima pravo

odbiti pretporez koji mu je obračunan pri nabavi vozila. Kako je u tom slučaju automobil

trošak promidžbe, priređivaču se priznaje i kao trošak pri obračunu poreza na dobit.

9. 2. OPOREZIVANJE IGARA NA SREĆU I NAGRADNIH IGARA

Kockari i trkaći konji ne traju dugo. (Engleska poslovica)

Zakonom o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara uređeni su uvjeti priređivanja te vrste igara na sreću i nagradnih igara.

IGRE NA SREĆU

Igrom na sreću ostvaruje se mogućnost dobitka u novcu, stvarima (automobil, vrjedniji aparati i sl.) ili pravima (putovanja). Igre na sreću razvrstavaju se u četiri skupine:

1. Lutrijske igre

2. Igre u casinima

3. Kladioničke igre

4. Igre na sreću na automatima

Pravo priređivanja svih igara na sreću u Hrvatskoj ima Republika Hrvatska koja je to pravo prenijela na Hrvatsku Lutriju d.o.o. čiji je i osnivač. Na priređivanje lutrijskih igara Hrvatska Lutrija ima monopol, dok se priređivanje ostalih igara može na temelju koncesije hrvatske vlade odobriti i trgovačkim društvima u Hrvatskoj.

POREZNE OBVEZE PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU

Hrvatska lutrija ne plaća porez na dobit nego dobit uplaćuje u državni proračun. Na uplate (naknade) za sudjelovanje u igrama na sreću obračunava se PDV.

ŠTO PLAĆAJU PRIREĐIVAČI IGARA NA SREĆU

Priređivači igara na sreću oslobođeni su plaćanja poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza. Oni plaćaju koncesijske naknade (u casinima, kladionicama i u automat klubovima) i naknade za plombiranje automata za igre na sreću.

Prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću neprofitnih pravnih osoba Neprofitne pravne osobe mogu prigodno (jedanput u godini) prirediti tombolu jednostavnu lutriju s namjerom prikupljanja sredstava za svoju djelatnost. Od prihoda ostvarenog prodajom srećaka (zbroj ukupnih uplata) koji ne može prijeći 300.000 kuna priređivač uplaćuje 5% u državni proračun. Isto tako ako organiziraju sportska natjecanja mogu u prostorima gdje se održavaju natjecanja jednokratno prirediti klađenje u svezi s tim natjecanjem.

ŠTO JE OBVEZA POREZNOG OBVEZNIKA

• U roku 30 dana od trenutka sklapanja pravnog posla (ugovora, pravomoćnoga sudskog rješenja i sl.) porezni obveznik na posebnom formularu prijavljuje porez PU u mjestu u kojem se nalazi nekretnina.

• Od 10. travnja 2001. godine u formular se unosi i podatak o izvoru sredstava kojima se stječe nekretnina (od zarađenoga i ušteđenog novca, od prodaje druge nekretnine, kreditom, nasljedstvom, dobitkom u nekoj nagradnoj igri i sl.). Unose se i podaci o namjeni nabavljene nekretnine (stambena ili poslovna). Za tražene podatke nije potrebno priložiti nikakve dokaze ili dokumente.

• Formularu prijave prilaže se dokument o stjecanju nekretnine (kupoprodajni ugovor, sudska odluka i sl.) i potpis prodavatelja ovjeren kod javnog bilježnika (potrebno je posjedovati šest primjeraka ovjerenih ugovora).

• Dokaz o vlasništvu nekretnine (izvadak iz zemljišnih knjiga, rješenje o nasljeđivanju) prije njezina stjecanja.

Kako bi se izbjegla mogućnost neprijavljivanja prometa nekretnina, javni bilježnici, sudovi i druga tijela koja donose odluke o promjeni vlasništva nad nekretninama dužni su u roku 15 dana od isteka mjeseca u kojemu je potpis ovjeren ili je odluka postala pravomoćna izvijestiti PU.

PLAĆANJE POREZA

Obveznik plaća porez u roku 15 dana od primitka rješenja. Iako je određeno da je obveznik plaćanja poreza stjecatelj nekretnine, ipak prodavatelj (ili darovatelj) solidarno jamči za naplatu poreza ako je preuzeo obvezu plaćanja poreza. To znači da PU ako kupac ne plati porez, naplatu može potraživati od prodavatelja, kupca ili od obojice istodobno.

PROPISI

- Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 26/00 (Odluka Ustavnog suda broj U-I-1023/1999. od 23. veljače 2000.) i 153/02

- Pravilnik o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nekretnina, NN 28/01

- Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106,96, 164,98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04 i 90/05.

- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99 – ispravak, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04 i 77/04.

- Opći porezni zakon, NN 127/00,86/01 i 150/02

- Zakon o područjima posebne državne skrbi, NN 26/03, 42/05 i 90/05

- Zakon o društveno poticanoj stanogradnji, NN 109/01, 82/04

- Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02

PRIMJER

M.K je u siječnju 1994. godine sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju s B.L., s kojim nije u rodbinskoj vezi, i od kojega će nakon smrti dobit stan od 80m2 u Petrinjskoj ulici u Zagrebu. B.L. je umro u srpnju 2000. godine. S trenutkom smrti B.L.-a nastaje porezna obveza i M.K u roku 30 dana mora prijaviti stjecanje stana PU na čijem se području nalazi stan. M.K prijavljuje vrijednost nekretnine od 300.000 kuna. PU smatra da je cijena nerealna i na temelju uvida procjenjuje vrijednost stana na 450.000 kuna te obračunava porez ovako:

vrijednost nekretnine 450.000

porez 5% 22.500

smanjenje poreza (22.500 x 30%) (6 godina uzdržavanja x 5% = 30%) - 6.750

Porezna obveza Kn 15.750

Stranci i stjecanje nekretnina Strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati nekretnine u Hrvatskoj. Stjecanje nekretnina nasljeđivanjem ostvaruje se uz uvjet uzajamnosti, što znači da je to isto omogućeno hrvatskim građanima u dotičnoj stranoj zemlji. Za kupnju uz uvjet uzajamnosti potrebna je suglasnost ministra vanjskih poslova prema prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Suglasnost strancima za stjecanje nekretnina trebala bi se izdati u roku dva mjeseca od dana predaje zahtjeva. Ako se u tom roku ne donese rješenje, stranac ima pravo podnijeti tužbu Upravnom sudu kao da je njegov zahtjev odbijen.

Posebno porezno oslobođenje primjenjuje se od 1. siječnja 2003. Građani koji kupuju prvu nekretninu i time rješavaju svoje stambeni problem mogu pod određenim uvjetima biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina. Ovo oslobođenje može se primijeniti i na određene slučajeve nastale prije stupanja na snagu ovih odredbi.

Doživotno uzdržavanje Nekretnina se može steći i ugovorom o doživotnom uzdržavanju pri čemu se uzdržavatelj obvezuje doživotno skrbiti za uzdržavanoga, a za uzvrat će dobiti ili naslijediti nekretninu. Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren kod suca. Porez se plaća ovisno o rodbinskom odnosu između osoba koje su sklopile ugovor i broju godina uzdržavanja. Ako sin, kćerka ili unuk sklope ugovor s uzdržavanom osobom, ne plaćaju porez. Oni koji nisu ni u kakvu rodbinskom odnosu s osobom s kojom su sklopili ugovor, platit će porez po stopi od 5% ovisno o trajanju tog ugovora. Vlasništvo nekretnine uzdržavanoga ugovorom se može prije smrti prenijeti na uzdržavatelja pri čemu porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora. Nakon smrti uzdržavanoga porez se umanjuje za 5% za svaku godinu proteklu od dana sklapanja ugovora do smrti, kada nastaje obveza plaćanja poreza.

• prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu

• građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište) na kojemu su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova sa stanarskim pravom. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojemu stanuju na temelju ugovora o najmu

• osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva

• osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nasljednici su prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine

• osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvlasništva ili odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća. diobom zajedničkog vlasništva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihova suvlasništva odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća.

Ako se nekretnina unosi u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili radi povećanja temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, ne plaća se porez na promet nekretnina. Porez se ne plaća ni ako se nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava ili razdvajnjema u više trgovačkih društava.

Ako se nekretnina unosi u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili radi povećanja temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, ne plaća se porez na promet nekretnina. Porez se ne plaća ni ako se nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava ili razdvajnjema u više trgovačkih društava.

Adaptacija ili rekonstrukcija nekretnina koju provodi građevinski poduzetnik Građevinski poduzetnici često kupuju stare i zapuštene nekretnine koje adaptiraju i potom prodaju. Prilikom kupnje stare nekretnine plaćaju porez na promet nekretnina po stopi od 5%. Ako poduzmu manje adaptacijske zahvate za koje nije trebalo dobiti građevnu dozvolu, kupac nekretnine će prilikom prodaje platiti porez na promet nekretnina. Ako je za adaptaciju bila potrebna građevna dozvola jer se bitno mijenjala veličina, vanjski izgled i kvaliteta nekretnine, riječ je o novoizgrađenoj nekretnini čija će cijena pri prodaji biti opterećena PDV-om od 22%.

Područja od posebne državne skrbi Na promet i stjecanje nekretnina koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi fizička osoba koja ima prebivalište na tom području ne plaća porez na promet nekretnina. Kupac nekretnine (pravna ili fizička osoba) također ne plaća porez ako je riječ o prometu nekretnine koja će mu služiti za obavljanje djelatnosti. Porezno se oslobođenje ne primjenjuje pri otuđenju nekretnina nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili promjene prebivalište izvan područja posebne državne skrbi u roku deset godina od dana nabave nekretnina.

OSLOBOĐENJA OD POREZA

Poreza su oslobođena:

• tijela državne i lokalne samouprave, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa

• diplomatska ili konzularna predstavništva strane države, uz uvjet uzajamnosti i međunarodne organizacije

• osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina

Zamjena nekretnina Zamjena nekretnina smatra se kupoprodajom. Oba sudionika u zamjeni platit će porez kao da je svaki od njih kupio nekretninu. Na primjer, A. Š. zamijenio je stan od 60 m2 procijenjene tržišne vrijednosti 400.000 kuna s M. N. za stan veličine 80m2 procijenjene tržišne vrijednosti 600.000 kn. A. Š. platit će porez 30.000 kuna (600.000 x 5%), a M.N. 20.000 kuna (400.000 x 5%).

Oporezivanje prometa nekretnina Prodavatelj Kupac Vrsta nekretnine Stopa (%) Porez

poduzeće poduzeće/građanin stara 5 PP nekretnina

poduzeće poduzeće/građanin nova 22 PDV

građanin građanin/poduzeće nova ili stara 5 PP nekretnina

Ugovor o ortaštvu Nekretnina se može steći i zajedničkom gradnjom na temelju ugovora o ortaštvu. Oporezivanje ovisi o poreznom statusu sudionika. Ugovorom je određeno koji je ortak investitor, odnosno nositelj prava i obveza. On mora na svoje ime dobiti građevnu dozvolu i poslovati s izvođačem radova. Ako je izvođač obveznik PDV-a, investitoru ispostavlja račune u kojima je obračunan PDV. Porezni je postupak sljedeći. Ortak - vlasnik zemljišta prenosi zemljište na investitora, koji plaća porez na promet nekretnina po stopi od 5%. Investitor (poduzetnik, obveznik PDV-a) isporučuje ortaku – vlasniku zemljišta građevinu ili jedan njezin dio (stan) i zaračunava PDV. I prilikom prodaje drugim kupcima s kojima nije bio u ortačkom ugovoru također zaračunava PDV. Ako investitor (fizička osoba) nije obveznik PDV-a, na isporuku novoizgrađene nekretnine ili njezina dijela ne zaračunava PDV nego porez na promet nekretnina po stopi od 5%. • osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nasljednici su prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine • osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvlasništva ili odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća. diobom zajedničkog vlasništva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihova suvlasništva odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća.

9. OSTALI POREZI

9.1. POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Nekretnine se mogu stjecati kupoprodajom, zamjenom, nasljeđivanjem, darovanjem, unošenjem ili izuzimanjem iz trgovačkog društva, likvidacijskim ili stečajnim postupkom, na temelju sudskih odluka ili bilo kojim drugim prijenosom vlasništva nad nekretninom.

ŠTO SE SMATRA NEKRETNINOM

U nekretnine se ubrajaju:

• zemljišta (poljoprivredna, građevinska, uređena, neuređena, izgrađena, neizgrađena)

• građevine (cijele ili dijelovi stambene/poslovne zgrade, kuće za odmor, garaže, grobnice, ceste, mostovi i sl.).

POREZ PLAĆA ONAJ TKO STJEČE NEKRETNINU

• kupoprodajom: kupac

• zamjenom: svaki sudionik u zamjeni

• stjecanjem idealnog, suvlasničkog dijela: svaki stjecatelj idealnog djela posebno

• nasljeđivanjem, darovanjem: nasljednik, daroprimatelj.

PROMET NEKRETNINA MOŽE SE OPOREZIVATI POREZOM NA PROMET

NEKRETNINA ILI PDV-om

Koji će se porez primijeniti i kolika stopa, ovisi o vrsti prometa nekretnine.

1. Stjecanje nekretnina uz naknadu ili bez nje oporezuje se porezom na promet nekretnina prema Zakonu o porezu na promet nekretnina po stopi od 5% na tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Tržišna se vrijednost utvrđuje na temelju dokumenta o stjecanju kupoprodajnog ugovora, darovnog ugovora, ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovora o zamjeni, pravomoćne sudske odluke i sl.). Ako PU utvrdi da je tržišna vrijednost nekretnine nerealno iskazana, sama procjenjuje vrijednost nekretnine.

2. Stjecanje novoizgrađenih građevina koje isporučuju obveznici PDV-a oporezuje se od 1. siječnja 1998. godine prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost po stopi od 22%.

Osnovica poreza je cijena za isporučenu nekretninu koju čini čista građevinska vrijednost nekretnine bez vrijednosti zemljišta i iznosa komunalne naknade za uređenje zemljišta. Zemljište koje pripada novoizgrađenoj nekretnini oporezivat će se porezom na promet nekretnina po stopi od 5% prema tržišnoj vrijednosti u trenutku stjecanja nekretnine. Zbog toga prodavatelji moraju posebno iskazati vrijednost građevine neovisno o vrijednosti zemljišta, u kojoj je sadržana i naknada za njegovo komunalno uređenje.

8.2.7. POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine u visini, na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad.

PROPISI:

- Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02 i 147/03

- Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 26/00 i 153/02

- Opći porezni zakon, NN 127/00, 86/01 i 150/02

- Pravilnik o priređivanju zabavnih igara NN 86/01 i 3/02

- Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre NN 107/03

Općina ili grad mogu propisati oslobođenja od plaćanja poreza u slučaju više sile, prirodnih nepogoda ili ako postoje druge zapreke za njihovo korištenje.

KAZNE

Obveznici koji ne dostave podatke za utvrđivanje poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 25.000 kuna.

8.2.5. POREZ NA NEIZGRAĐENO GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici neizgrađenoga građevnog zemljišta.

NEIZGRAĐENO GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE JE…

• zemljište koje se nalazi unutar granica građevnoga područja naselja na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene

• zemljište na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju, kao i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine.

VISINA POREZA

Porez se plaća od 1 do 5 kuna po četvornome metru, ovisno o lokaciji, veličini i drugim okolnostima bitnim za korištenje neizgrađenoga građevnog zemljišta.

Obveznici moraju dostaviti PU do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez podatke o mjestu i veličini neizgrađenoga građevnog zemljišta. Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

KAZNE

Obveznici koji ne dostave podatke potrebne za utvrđivanje poreza kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 25.000 kuna.

8.2.6. POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaćaju obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak koji obavljaju registriranu djelatnost.

Ako u svome sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), plaćaju porez za svaku poslovnu jedinicu.

VISINA POREZA

Godišnji porez ne može iznositi više od 2.000 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.

Povrtnjaci do 800 kn

Voćnjaci do 1.000 kn

Maslinici do 1.000 kn

Vinogradi do 1.000 kn

Livade do 250 kn

Obveznici dostavljaju PU podatke o mjestu, veličini, klasi i kulturi zemljišta koje se ne obrađuje do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

POREZ SE NE PLAĆA…

- na zemljište koje je dano na privremeno upravljanje općini ili gradu.

Općina ili grad mogu donijeti odluku o oslobođenju od plaćanja poreza ovisno o mjestu (planinsko, brdsko), veličini, klasi i kulturi zemljišta te zbog starosti ili bolesti poreznog obveznika koji nije u mogućnosti obrađivati zemljište.

KAZNE

Obveznik koji ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 25.000 kuna.

8.2.4. POREZ NA NEKORIŠTENE PODUZETNIČKE NEKRETNINE

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaća fizička ili pravna osoba, vlasnik nekretnina namijenjenih obavljanju poduzetničke djelatnosti (proizvodni i drugi poslovni prostori), a u kojima godinu dana ne obavlja djelatnost.

VISINA POREZA

Porez se plaća od 5 do 15 kuna po četvornome metru korisne površine poduzetničke nekretnine.

Obveznici moraju dostaviti PU podatke o nekorištenim poduzetničkim nekretninama do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

POREZ SE NE PLAĆA NA NEKRETNINE…

• povjerene na privremeno upravljanje općini ili gradu

• na kulturna dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99).

KAZNE

Obveznici koji ne obračunaju i ne uplate porez na potrošnju u propisanom roku kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 25.000 kuna.

8.2.2. POREZ NA KUĆE ZA ODMOR

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaćaju pravne i fizičke osobe - vlasnici kuća za odmor odnosno zgrade ili dijela zgrade/stana koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

VISINA POREZA

Porez se plaća od 5 do 15 kuna po četvornome metru korisne površine, ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor.

Porezni obveznici moraju do 31. ožujka za godinu za koju se utvrđuje porez dostaviti PU podatke o kućama. Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

POREZ SE NE PLAĆA

• na kuće koje se ne mogu koristiti zbog posljedica ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplave, požara, potresa), te zbog starosti i trošnosti

• na kuće u kojima su smješteni prognanici i izbjeglice

• na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina.

Općine ili gradovi mogu zbog gospodarstvenih i socijalnih razloga propisati i druga oslobođenja.

KAZNE

Pravna ili fizička koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 25.000 kuna. Odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 kuna.

8.2.3. POREZ NA NEOBRAĐENO OBRADIVO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaćaju vlasnici ili zakupci zemljišta koje bi se moglo obrađivati i koristiti u poljoprivredne svrhe ako ga ne obrađuju godinu dana.

VISINA POREZA

Porez se plaća godišnje po hektaru zemljišta.

Oranice do 500 kn

Zahtjev za izdavanjem markice sadrži dokaze o:

1. odobrenju za obavljanje djelatnosti priređivanja zabavne igre,

2. broju i vrsti automata koji se stavljanju u uporabu,

3. mjestu postavljanja svakoga pojedinačnog automata,

4. vlasništvu ili pravu upotrebe automata,

5. o tehničkoj ispravnosti prema Zakonu o normizaciji,

6. vlasništvu ili ugovor o zakupu sklopljen s vlasnikom ili korisnikom prostora,

7. tehničkoj ispravnosti ovlaštene atestne kuće,

8. izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre.

KAZNE

Novčane kazne za prekršaje pravnih i fizičkih osoba kreću su od 1.000 do 50.000 kuna. Rješenjem o zabrani priređivanja igara automati se zapečate i privremeno oduzimaju do okončanja prekršajnog postupka. Troškove privremenog oduzimanja automata snosi vlasnik automata.

Porez plaća pravna ili fizička osoba koja stavlja automate za zabavne igre u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

Oporezivanje automata za zabavne igre primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine.

8.2. OPĆINSKI ILI GRADSKI POREZI

8.2.1. POREZ NA POTROŠNJU

Porez se plaća na potrošnju alkoholnih (žestoka pića, prirodna vina, specijalna vina, piva) i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima Plaćaju ga pravne i fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge. Osnovicu poreza čini prodajna cijena pića. Stopu poreza propisuje grad, odnosno općina, a ne može biti veća od 3% osnovice koju čini prodajna cijena pića, ali u koju nije uključen PDV.

Koliko ste poreza platiti kada ste popili piće u restoranu

• Cijena pića 12 kn

• Porez na potrošnju (12 kn x 3%) 0,36 kn

• PDV (12 kn x 22%) 2,64 kn

• Prodajna cijena pića 15 kn

U cijeni pića od 15 kuna ukupni porez (na potrošnju i PDV) iznosi 3 kune.

Otoci

Porez se ne plaća na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost ni na brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima.

Porez se plaća prema rješenju PU u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

8.1.4. POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE

TKO PLAĆA POREZ

Porez plaća pravna ili fizička osoba koja stavlja automate za zabavne igre u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

ŠTO SE OPOREZUJE

Oporezuju se automati koji služe za priređivanje zabavnih igara, a stavljaju se u pogon s pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima.

Automati za zabavne igre razvrstani se u dvije skupine:

1. automati skupine A (videoigre, simulatori i drugi elektronski automati za zabavu na kojima igrač ne ostvaruje dobitak),

2. automati skupine B (fliperi, biljar, hokej, stolni nogomet, pikada i drugi mehanički automati).

VISINA POREZA

• 100 kuna po automatu mjesečno

Porez se ne plaća na biljarske automate, ako na vidnome mjestu imaju istaknutu markicu Hrvatskoga biljarskog saveza.

Porezni obveznik prije stavljanja automata u uporabu podnosi zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za označivanje automata PU na čijem je području postavljen automat.

Za svaku izdanu markicu podnositelj zahtjeva plaća naknada od 5 kuna.

Nakon uplate poreza dobiva markicu koja vrijedi samo za mjesec u kojemu je podnesena prijava i plaćen porez.. Markica mora biti zalijepljena na automatu, a svaki automat bez propisane markice bit će privremeno oduzet.

Priređivači, obveznici PDV-a moraju obračunavati PDV na naknade za sudjelovanje u zabavnoj igri po stopi od 22%.

8.1.3. POREZ NA PLOVILA

Ako ste vlasnik plovila kao što su brod, (jahta ili brodica) te čamca za unutarnju plovidbu koji služe za razonodu, šport ili rekreaciju platit ćete godišnji porez.

VISINA POREZA

1. Za plovila bez kabine

Dužina plovila Iznos poreza (kn)

(m) snaga motora (kW)

više od do do 30 više od 30 do 100 više od 100

5 7 – 200 400

7 10 100 300 500

10 200 450 600

2. Za plovila s kabinom na motorni pogon



više od do do više od 30 više od 100 više od

30 do 100 do 500 500

5 7 – 200 300 –

7 10 200 400 500 2.500

10 12 300 500 1.000 3.500

12 400 1.000 3.000 5.000

1. Za plovila s kabinom i pogonom na jedra



više od do do više od 10 više od 25 više od

10 do 25 do 50 50

5 7 – 300 400 500

7 10 200 600 1.000 2.000

10 12 300 800 2.000 3.000

12 400 1.500 3.000 4.000

VISINA POREZA

1. Za osobne automobile

Snaga motora Iznos poreza (kn)

više od do do 2 god. od 2 do 5 od 5 do 10

(kW) (kW) starosti god. starosti god. starosti

55 300 250 200

55 70 400 350 250

70 100 600 500 400

100 130 900 700 600

130 1.500 1.200 1.000

2. Za motocikle

Snaga motora Iznos poreza (kn)

više od do do 2 od 2 do 5 od 5 do 10 više od

(kW) (kW) god. starosti god. starosti god. starosti 10 god. starosti

20 100 80 50 -

20 50 200 150 100 50

50 80 500 400 300 200

80 1.200 1.000 800 600

Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja. Županija može svojom odlukom propisati da se porez plaća pri registraciji vozila.

Porez na kupljeni automobil

Za kupljeno vozilo nećete platiti porez ako ga je za tu godinu već podmirio bivši vlasnik. Ako ste pak kupili novo vozilo u srpnju, platit ćete porez samo za razdoblje do kraja kalendarske godine.

TKO NE MORA PLATITI POREZ

• Porez se ne plaća na vozila državne i lokalne samouprave, zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstavništava i njihova osoblja, te na vozila kojima se obavlja registrirana djelatnosti prijevoza umrlih i taksislužba.

• Porez ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i PDV-a pri nabavi vozila (HRVI s 100 %-tnim oštećenjem organizma te supružnik, djeca i roditelji poginuloga, umrlog i nestaloga hrvatskog branitelja s pravom jednokratnog uvoza automobila bez plaćanja carine i poreza).

Pri nasljeđivanju/darovanju pokretnina poreza su oslobođeni:

- država, jedinice lokalne samouprave, tijela državne vlasti, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i slične humanitarne udruge

- fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima.

Područja posebne državne skrbi

Zakonom o područjima posebne državne skrbi određenim je fizičkim osobama s tih područja omogućeno nasljeđivanje nekretnina koje se nalaze na tom području bez plaćanja poreza.

PLAĆANJE POREZA

U roku 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili sklapanja ugovora o darovanju PU izdaje rješenje i porez se mora platiti u roku 15 dana od dostave rješenja. Ako se ne plati, počinju teći zatezne kamate po stopi od 18% godišnje.

KAZNE

Pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 200.000 kuna.

8.1.2. POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA

TKO PLAĆA POREZ

Ako posjedujete registrirani osobni automobil ili motocikl, obvezni ste jednokratno platiti porez za cijelu godinu.

ŠTO JE AUTOMOBIL, A ŠTO MOTOCIKL

Automobil je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje osim sjedala za vozača ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma. Motocikl je motorno vozilo na dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo na tri kotača ako njegova masa nije veća od 400 kilograma.

• automobil, kamion, motorkotač, brod, umjetnine (slike, skulpture), stilski namještaj, aparate, strojeve i slično ili

• novac (gotovinu, štedne knjižice, vrijednosne papire tj. vrijednosnice, bilo u kunama bilo u stranoj valuti),

platit ćete 5% poreza na sav gotov novac i novčane tražbine, te 5% na pokretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze nakon odbitka dugova i troškova kojima je opterećena naslijeđena ili darovana imovina (npr. ako je pokojnik imao nepodmirenih računa u vezi s ostavštinom - neplaćene režije, porez, kredit, kamate, hipoteku, pogrebne troškove i sl.).

TKO PLAĆA POREZ

Taj porez plaća pravna i fizička osoba koji naslijedi ili dobije na dar imovinu u Hrvatskoj. Ako se odrekne nasljedstva ili dara ili ga ustupi nekome drugom, ta osoba plaća porez.

Nasljeđivanje iz izvanbračne zajednice

V.B. je živjela u izvanbračnoj zajednici s M.L. U imovinskoj razdiobi nakon njegove smrt utvrđeno je njezino vlasništvo nad dijelom nekretnine stečene u izvanbračnoj zajednici. Međutim, ona nije oslobođena plaćanja poreza. Ni Zakonom o porezu na promet nekretnina ni drugim poreznim propisima bračna i izvanbračna zajednica nisu izjednačene, kao što je propisano Obiteljskim zakonom.

TKO NE MORA PLATITI POREZ

Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:

- supružnik, djeca, posvojenici, unuci, praunuci, roditelji, djedovi i pradjedovi ostavitelja/darovatelja

- braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ako su živjeli u gospodarskoj zajednici s ostaviteljem/darovateljem u vrijeme izgradnje nekretnine, stjecanja imovine, odnosno u trenutku njegove smrti ili u času primitka dara (gospodarska zajednica znači zajedničko stjecanje i raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje)

- pravne i fizičke osobe kojima RH ili jedinica lokalne uprave ili samouprave daruje odnosno daje imovinu bez naknade radi odštete ili zbog drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom.

Pri nasljeđivanju/darovanju nekretnina porez ne plaćaju:

- braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe u slučaju dobivanja poljoprivrednog zemljišta ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda

- bivši supružnici prilikom razdiobe nekretnina nakon rastave braka.

8. LOKALNI POREZI

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, županije, općine i gradovi mogu uvesti svoje poreze koji su njihovi vlastiti prihodi.

Županijski porezi Općinski ili gradski porezi - porez na nasljedstva i darove - prirez porezu na dohodak

- porez na cestovna motorna vozila - porez na potrošnju

- porez na plovila - porez na kuće za odmor

- porez na automate za - porez na neobrađeno obradivo

zabavne igre - poljoprivredno zemljište

- porez na nekorištene poduzetničke nekretnine

- porez na neizgrađeno građevno zemljište

- porez na tvrtku ili naziv

- porez na korištenje javnih površina

8.1. ŽUPANIJSKI POREZI

8.1.1. POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određeno je oporezivanje naslijeđene ili darovane pokretne imovine, dok je oporezivanje naslijeđenih ili darovanih nekretnina određeno Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00 i 28/01).

U ovom djelu opisano je oporezivanje nasljedstva i darova bez obzira na to je li riječ o nekretnini ili o pokretnoj imovini.

Ako ste dobili na dar ili naslijedili:

1. nekretninu

• zemljište (poljoprivredno, građevinsko)

• građevinu (cijelu ili dijelove stambene ili poslovne zgrade odnosno kuće za odmor, garažu, grobnicu i sl.)

platit ćete 5% poreza na tržišnu vrijednost nekretnine;

2. pokretnu imovinu

PROPISI

- Zakon o posebnom porezu na kavu, NN 136/02 (pročišćeni tekst), 87/05 i Pravilnik, NN 92/05.

- Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, NN 136/02 (pročišćeni tekst) i 123/03, Pravilnik, NN 63/00, 119/01 i 26/03 i Pravilnik o primjeni Zakona o posebnom porezu na naftne derivate što se odnosi na eurodizel-dizelsko gorivo obojeno plavom bojom, NN 179/03.

- Zakon o posebnom porezu na duhanske prerađevine NN 136/02 (pročišćeni tekst) i 95/04 i Pravilnik, NN 112/99, 50/00, 119/01 i 59/03.

- Zakon o posebnom porezu na pivo, NN 136/02 (pročišćeni tekst) i Pravilnik, NN 59/94, 109/96, 46/98 i 119/01.

- Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića, NN 136/02 (pročišćeni tekst) i Pravilnik, NN 59/94, 109/96 i 119/01.

- Zakon o posebnom porezu na alkohol, NN 136/02 (pročišćeni tekst) i Pravilnik, NN 119/01.

- Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, NN 136/02 (pročišćeni tekst), 44/03 i 95/04,

- Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, NN 174/04 i 92/05

- Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode, NN 136/02 (pročišćeni tekst) i Pravilnik, NN 112/99 i 119/01

- Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila , NN 150/02 i Pravilnik 16/03.

Oporezuje se nakit i srodni proizvodi, satovi, odjeća i obuća od krzna i kože reptila, pirotehnički proizvodi za vatromete, oružje i ostali luksuzni proizvodi (obrađena bjelokost, kornjačevina, koralji i sedef te proizvodi od tih materijala, upaljači za cigarete).

Porez se plaća u roku 10 dana nakon isteka kalendarskog mjeseca u kojemu je nastala porezna obveza.

POREZNA OSLOBOĐENJA

Porez ne plaća:

• proizvođač koji izvozi proizvode što se oporezuju porezom na luksuzne proizvode, uz dokaz o izvozu i dokaz o naplati

• osoba koja prodaje oružje tijelima državne ili lokalne uprave i samouprave

• osoba koja privremeno uvozi te proizvode

• osoba koja prodaje te proizvode diplomatskim i konzularnim predstavništvima i stranim međunarodnim organizacijama na osnovi uzajamnosti.

KAZNE

Kazne zbog nepoštivanja propisa o posebnim porezima na luksuzne proizvode kreću se u širokom rasponu od 1.000 pa sve do 400.000 kuna.

7.9. ZAKON O POREZU NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI

VISINA POREZA

Porez se plaća po stopi od 15% na premije osiguranja utvrđene ugovorom s društvom za osiguranje o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila. Porez na premije kasko osiguranja iznosi 10%.

Porezni obveznici su društva za osiguranje koja s pravnim i fizičkim osobama sklapaju ugovore i naplaćuju premije osiguranja od automobilske odgovornosti izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika.

Porez se plaća u roku od 30 dana od nastanka porezne obveze, a obračun i plaćanje nadzire PU.

POREZNO OSLOBOĐENJE

Porez ne plaćaju diplomatska i konzularna predstavništva.

• posebni porez 6..500 +18% na iznos preko 50.000 kn, odnosno 3.600 kn)= 10.100 kn povećanje poreza za 100% za rabljeni od preko 1600 m3 10.100 kuna

• ukupni posebni porez 20.200 kuna

Plovila

Dužina (m) Bez kabine S kabinom

više od do porez (u kn) porez (u kn)

8 12 6.000 15.000

12 15 18.000 60.000

15 48.000 150.000

Zrakoplovi

Broj sjedala Porez (u kn)

od do

1 4 7.000

5 12 70.000

13 50 140.000

više od 50 300.000

2. Porezna osnovica posebnog poreza na promet rabljenih vozila jest tržišna vrijednost u trenutku stjecanja ili procijenjena tržišna vrijednost. Porezni su obveznici kupci rabljenih vozila. Porez se plaća po stopi od 5%.

Obveza posebnog poreza na promet nastaje u trenutku kupnje ili stjecanja motornog vozila, zrakoplova ili plovila, što kupac prijavljuje svojoj PU u roku od 15 dana.

Porezna obveza posebnog poreza prilikom uvoza nastaje s danom nastanka carinskog duga, a kod proizvođača u trenutku isporuke.


Posebni porez ne plaćaju diplomatska i konzularna predstavništva ako postoji takav uzajamni dogovor.

Pravo na povrat posebnog poreza ostvaruje se ako se izveze automobil ili brod na koji je plaćen posebni porez, uz dokaz o izvozu i dokaz o plaćanju.

7. 8. LUKSUZNI PROIZVODI

VISINA POREZA

Porez plaćaju uvoznici i proizvođači na prodajnu vrijednost (bez PDV-a) po stopi od 30%.

VISINA POREZA

Automobili i motocikli

a) Novi

Osnovica u kunama

(prodajna cijena bez PDV-a ili carinska osnovica povećana za iznos carine)

Porez

više od do

0 50.000 13%

50.000 100.000 6.500+ 18% na iznos preko 50.000

100.000 150.000 15.500 + 23% na iznos preko 100.000

150.000 200.000 27.000 + 28% na iznos preko 150.000

200.000 250.000 41.000 + 33% na iznos preko 200.000

250.000 300.000 57.500 + 38% na iznos preko 250.000

300.000 350.000 76.500 + 43% na iznos preko 300.000

350.000 98.000 + 48% na iznos preko 350.000

b) Rabljeni

• Za automobile i motocikle porez se povećava za 50%,

• Za automobile obujma cilindra većeg od 1.600 cm3 porez se povećava za 100%,

• Za motocikle obujma cilindra većeg od 250 cm3 porez se povećava za 100%.

Primjer oporezivanja posebnim porezom

1. Novi osobni automobil (1.600 cm3):

• prodajna cijena 120.000 kuna

• posebni porez (15.500 + 23% na iznos preko 100.000 kn, odnosno 4.600 kn) = 20.100 kn

2. Rabljeni osobni automobil (1.600 cm3):


• posebni porez (6..500 +18% na iznos preko 50.000 kn, odnosno 3.600 kn)= 10.100 kn povećanje poreza za 50% za rabljeni 5..050 kuna

• ukupni posebni porez 15.150 kuna

3. Rabljeni osobni automobil (2.000 cm3):


Alkoholna pića koja se oporezuju moraju biti označena posebnom markicom.

Etilni alkohol mješavina je kukuruza i vašeg novca. (Paul A. Gigot)

Alkoholno piće za vlastite potrebe

Vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta te vlasnici tvari za proizvodnju alkohola ili alkoholnih pića koji proizvode pića za vlastite potrebe u količini koja prelazi 20 litara apsolutnog alkohola godišnje po poljoprivrednom domaćinstvu ili domaćinstvu također su obveznici poreza. Pritom moraju voditi evidenciju o proizvedenim količinama i podnose godišnju prijavu do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu, a od 1. siječnja 2002. podnose je mjesečno.


Posebni se porez ne plaća ako se alkohol i alkoholna pića koriste prema zakonu za točno određene namjene (npr. u prehrambenoj proizvodnji, kozmetici, pri uslužnoj preradi ili pri izvozu, u znanstvenim ustanovama za obavljanje nastave ili za istraživanja).

7.7. OSOBNI AUTOMOBILI, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVI

Važno je napomenuti da za tu kategoriju prijevoznih sredstava postoje dvije vrste poreza: posebni porez ili trošarina i klasični porez na promet.

1. Posebnim porezom oporezuju se novi i rabljeni automobili, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi koji se uvoze ili proizvode i prodaju u Hrvatskoj.

2. Posebnim porezom na promet oporezuje se samo promet rabljenih osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova koje kupuju ili stječu pravne i fizičke osobe.

Što su novi automobili

Novi automobili i motocikli su oni koji nisu bili rabljeni ni registrirani ako od dana kupnje ili uvoza nije prošlo više od 12 mjeseci. Uvezeni automobili i motocikli smatraju se također novima ako od prve kupnje nije prošla godina dana, a za to su vrijeme mogli biti registrirani i rabljeni u inozemstvu. Dakle ako ste od nekoga iz inozemstva kupili auto čiji ga je vlasnik kupio i rabio devet mjeseci (manje od jedne godine), platiti ćete porez određen za nove automobile.

- do 0,5% dokumentiranoga skladišnog i transportnog kala, rastepa ili loma što nastaje u skladištu ili prijevozu do distribucijskog centra proizvođača

- tehnološki gubitak koji se pojavljuje u proizvodnji.

7.5. BEZALKOHOLNA PIĆA

VISINA POREZA

Porez se plaća 40 kuna po hektolitru osvježavajućega bezalkoholnog pića. Oporezuju se i praškovi i pastile od kojih se dobivaju osvježavajuća bezalkoholna pića.

Obveza obračuna poreza nastaje u trenutku otpreme (izlaska) pića iz pogona ili postrojenja za proizvodnju, a plaća se u roku 30 dana.

Pri uvozu porez obračunava i naplaćuje carinarnica zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga.

Oporezuju li se voćni sokovi od povrća

Voćni sokovi, voćni sirupi i sirupi od povrća prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu nisu svrstani u osvježavajuća bezalkoholna pića pa se, prema tome, ne oporezuju.


Od plaćanja poreza oslobađa se piće koje se izvozi uz dokaz o izvozu i plaćanju, piće koje se isporučuje iz proizvodnje u distribucijske centre ili punionice proizvođača, piće koje se koristi za tehničke probe ili za kontrolu kvalitete, piće koje se smješta u slobodne zone radi izvoza, proizvodnje ili potrošnje i domaće i uvezeno piće koje se isporučuje u prodavaonice u međunarodnim zračnim lukama.

Oprez!

Proizvodi koji se oporezuju posebnim porezom na bezalkoholna pića ne smiju se prodavati na tržnicama odnosno na otvorenome, osim u sklopu pružanja ugostiteljskih usluga i prodaje iz automata.

7.6. ALKOHOL

VISINA POREZA

Porez se plaća po litri apsolutnog alkohola (1.a/a) sadržanoga u etilnom alkoholu, destilatima i alkoholnim pićima koji se izražava volumnim postocima mjerenim pri temperaturi 20oC, i to u iznosu od 60,00 kuna po litri u njima sadržanoga apsolutnog alkohola.

Na vino se ne plaća posebni porez na alkohol.

Promet duhanskih proizvoda dopušten je samo u paketićima za prodaju na malo na kojima se nalazi markica. Ne smiju se prodavati na tržnicama ili na otvorenim prostorima, osim u ugostiteljskim lokalima ili iz automata.

Protuzakonita je i prodaja po višim ili nižim cijenama od onih koje su prijavljene MF-u. Kazna za takav prekršaj može biti od 40.000 do 2.000.000 kuna, uz oduzimanje proizvoda i novca stečenog nezakonitom prodajom.

7.4. PIVO

Pivom se smatra:

1. pjenušavo osvježavajuće piće dobiveno od vode, ječmenog slada, kvasca, neslađenih žitarica i hmelja, bez obzira na koncentraciju ekstrakta u sladovini ili koncentraciju alkohola u pivu,

2. bezalkoholno pivo koje sadrži manje od 0,5% (vol/vol) alkohola.

U određenim uvjetima oporezuje se i koncentrirano pivo koje se razrjeđuje vodom.

VISINA POREZA

Porez se plaća po hektolitru, i to:

- 200,00 kuna za pivo

- 60,00 kuna za bezalkoholno pivo.

Obveza obračuna poreza nastaje u času otpreme piva iz pivovare ili postrojenja za proizvodnju piva, a plaća se u roku 30 dana. Carinarnica obračunava i naplaćuje porez u času carinjenja.

Koncentrirano pivo

Kada proizvođači nabavljaju ili uvoze koncentrirano pivo kao repromaterijal za vlastitu proizvodnju, uz izjavu i dokaz carinarnice ne plaćaju porez. Porez će tek obračunati i platiti na proizvedeno pivo pri isporuci iz svog skladišta. Carinarnica će obračunati i naplatiti porez onoj osobi koja nije proizvođač, a uvozi takav repromaterijal.


Ne oporezuje se pivo koje:

- proizvođač izvozi uz dokaz o izvozu i naplati

- isporučuje se iz pivovare u njezina distribucijske centre, punionice, vlastita veleprodajna skladišta ili među tim skladištima

- koristi se zbog potrebnih tehničkih proba ili u svrhu kontrole kvalitete

- isporučuje se slobodnim zonama i slobodnim carinskim prodavaonicama koje isporučuju slobodne carinske prodavaonice

7.3. DUHANSKI PROIZVODI

VISINA POREZA

1. Cigarete - paketić od 20 komada dužine 120 mm:

- skupine A (popularna skupina) 5,50 kuna

- skupine B (standardna skupina) 6,40 kuna

- skupine C (ekstraskupina) 10,90 kuna

2. Ostali duhanski proizvodi:

- duhan (1000 grama) 38,00 kuna

- cigare (komad) 1,10 kuna

- cigarilosi (paketić od 20 komada) 4,40 kuna

Duhanski proizvodi na koje je plaćen porez označeni su nadzornim markicama. Ministarstvo financija (MF) povjerava tiskanje markica tiskari koja osigurava zaštitu kakva se primjenjuje pri tiskanju drugih vrijednosnica. Tiskane se markice pohranjuju u glavni trezor MF-a u Središnjem uredu PU-a odakle se isporučuju u pomoćne trezore proizvođača ili ih izravno preuzimaju porezni obveznici.

PLAĆANJE POREZA

Proizvođači moraju uplatiti porez u roku 30 dane od dana kada preuzmu markice, a uvoznici prilikom carinjenja. Porez obračunava i naplaćuje carinarnica.


Porez se ne plaća se na duhanske proizvode koji se:

1. izvoze uz dokaz o izvozu i naplati,

2. uništavaju pod poreznim nadzorom,

3. nabavljaju iz inozemstva, a oslobođeni su carine,

4. upotrebljavaju za analizu kvalitete ili proizvode za znanstvena istraživanja, analize, pokuse te industrijske svrhe,

5. (cigarete) za vlastitu uporabu proizvode ručno od duhana na koji je plaćen porez, a nisu namijenjene prodaji i ne stavljaju se u promet,

6. isporučuju diplomatskim i konzularnim predstavništvima (na osnovu uzajamnosti),

7. isporučuju osobama koje su na temelju potvrde ovlaštenog tijela oslobođena plaćanja poreza kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom.

8. isporučuju u slobodne carinske prodavaonice i prodaju putnicima koji putuju u inozemstvo

9. isporučuju iz slobodne zone i carinskog skladišta u opskrbna skladišta pomorskih brodova i zrakoplova u međunarodnom prometu.

7.2. NAFTNI DERIVATI

VISINA POREZA

Litra derivata pri temperaturi +150C:

1. motorni benzin (MB-98 i MB-86), kao i ostale vrste olovnih benzina neovisno o oktanskoj vrijednosti i komercijalnom nazivu 2,40 kuna

2. motorni benzini (BMB-98, BMB-95 i BMB-91), kao i ostale vrste bezolovnih benzina neovisno o oktanskoj vrijednosti i komercijalnom nazivu 1,90 kuna

3. dizelska goriva (D-1, D-2 i D-3), kao i ostale vrste dizelskih goriva neovisno o komercijalnom nazivu 1,00 kuna

4. eurodizel-dizelsko gorivo obojeno plavom bojom 0,00 kuna

5. ulje za loženje ekstralako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 kuna

Kilogram neto težine:

1. sve vrste ulja za loženje lakoga, srednjega i teškoga 0,00 kuna

2. mlazno gorivo i zrakoplovni benzin 0,00 kuna

3. ukapljeni naftni plin 0,10 kuna

4. sve vrste petroleja 1,40 kuna

Samo određene kategorije poljoprivrednika i ribara imaju pravo nabave i upotrebe euro-dizelskoga goriva obojenoga plavom bojom na koji se ne obračunava trošarina.

OBRAČUN POREZA

Poreze se obračunava u trenutku isporuke, carinjenja, odnosno utvrđivanja gubitka. Obveznik sam obračunava i plaća porez, osim pri uvozu naftnih derivata koji se isporučuju izravno krajnjim potrošačima, a posebni porez obračunava carinarnica.

Obveza plaćanja poreza

- U roku od 30 dana dana isporuke i u roku 8 dana od dana utvrđivanja gubitka.

- U rokovima za plaćanje carine prema carinskim propisima.


Porez se ne plaća pri izvozu naftnih derivata uz dokaz o izvozu, te pri isporukama uvezenih naftnih derivata u skladište poreznog obveznika te između različitih skladišta istoga poreznog obveznika, iz skladišta proizvođača i uvoznika u skladište tijela državne uprave za robne rezerve, kao i pri uzimanju različitih vrsta ulja za loženje i ukapljenoga naftnog plina što ga obavi proizvođač naftnih derivata u rafineriji za potrebe proizvodnje derivata.

7. POSEBNI POREZI-TROŠARINE

Posebnim porezima (ili trošarinama odnosno akcizama) oporezuje se promet određenih proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.). Razlozi njihova uvođenja su brojni (socijalni, zdravstveni, ekološki, fiskalni). Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdašnost.

Prva trošarina na kavu uvedena je u srpnju 1993. godine. Godinu dana poslije uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo, bezalkoholna pića, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Trošarina na luksuzne proizvode uvedena je u listopadu 1999. godine. Posljednja uvedena trošarina je trošarina na premije osiguranja i kasko osiguranja cestovnih motornih vozila.

Porez plaćaju proizvođači ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog plaćanja. Iznimka je posebni porez na promet rabljenih automobila (koji nije trošarina), a plaćaju ga kupci tih automobila.

Od 1. siječnja 2002. nadležnost obračuna, naplate i nadzora posebnih poreza prelazi temeljem odredaba Zakona o carinskoj službi s Porezne uprave na Carinsku upravu RH.

7.1. KAVA

VISINA POREZA

POREZNA OSNOVICA (kg neto težine) IZNOS POREZA

nepržene kave s kofeinom i bez kofeina 5,00 kuna

pržene kave s kofeinom i bez kofeina 12,00 kuna

kavine ljuske i opne 15,00 kuna

zamjene za kavu koje sadrže kavu, ekstrakti,

esencije, koncentrati kave i preparati na bazi tih

ekstrakata, esencija ili koncentrata na bazi kave

20,00 kuna

Porezna obveza nastaje pri uvozu s danom nastanka carinskog duga.

Kava se ne smije prodavati na tržnicama i na otvorenome, osim u sklopu pružanja ugostiteljskih usluga i prodaje na automatu.

Obveznici moraju voditi evidencije o uvezenim/izvezenim i prodanim količinama kave i o obračunanom i plaćenom porezu.

Što ako se kava izvozi

Ako se kava izvozi, porezni obveznik ima pravo na povrat posebnog poreza u visini posebnog poreza za neprženu kavu koji je plaćen prilikom uvoza, uvećanoga za 20%. Zahtjev za povrat podnosi se nadležnoj carinarnici prema sjedištu poreznog obveznika.

ČUVANJE DOKUMENTACIJE

Računi, ispravci računa, dokazi o uvozu, izvozu, korištena oslobođenja i ostali dokumenti obvezatni prema zakonu o PDV-u moraju se čuvati najmanje pet godina. Dokumentacija vezana za nekretnine mora se čuvati najmanje deset godina.

Žalbeni postupak, obnova, zastara postupka, naplata i povrat određeni su Općim poreznim zakonom i Carinskim zakonom ako je oporezivanja vezano za carinski postupak (pri uvozu).

Povrat poreza stranim državljanima

Strani državljani imaju pravo na povrat poreza za dobra kupljena u Hrvatskoj ako ih iznose iz Hrvatske i ako je iznos računa viši od 500 kuna. Zahtjev za povrat moraju podnijeti u roku šest mjeseci.

KAZNE

Novčane kazne za prekrašje snose sami porezni obveznici, ali i osobe koje za poreznog obveznika obavljaju porezne ili knjigovodstvene poslove. Visine kazne kreću se od 1.000 do 500.000 kuna, ovisno o težini prekršaja.

Za neke je slučajeve osim novčane kazne predviđena i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u vremenu od jedne do tri godine.

Kupac odnosno korisnik neke usluge platit će kaznu od 50 kuna odmah ako osobi ovlaštenoj za nadzor odbije pokazati račun, traku ili potvrdu iz naplatnog uređaja koju mu je izdao prodavatelj.

PROPISI

• Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106,96, 164,98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04 i 90/05.

• Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99 – ispravak, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04 i 77/04.

• Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2005. godini, NN 56/05

• Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstveno-istraživačke projekte u 2005. godini, NN 56/05

• Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte u 2004. godini, NN 100/04

• Odluka o naknadi dijela sredstava pri uvozu osobnog automobila u visini plaćenog poreza na dodanu vrijednost za 2003. godinu, NN 159/03

• Naputak o ostvarivanju carinskih i poreznih oslobođenja temeljem članka 13. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice, NN 110/03

Plaćanja PDV-a pri izvozu oslobođene su isporuke:

1. izvoza dobara i oplemenjenih dobara, uključujući prijevozne i otpremne usluge,

2. dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta te unutar njih,

3. dobara i usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima uz uvjet uzajamnosti,

4. usluga domaćih poduzetnika u RH inozemnim poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zračni i riječni prijevoz,

5. dobara i usluga humanitarnim, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, športskim amaterskim klubovima te tijelima državne i lokalne samouprave i uprave koje se plaćaju iz primljene inozemne novčane donacije.

ISPOSTAVLJANJE RAČUNA

Ispostavljanje računa temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om. Poduzetnicima koji su u sustavu PDV-a račun s posebno iskazanim iznosom poreza služi za odbitak pretporeza. Stoga je svaki sudionik u proizvodno-prodajnom procesu zainteresiran za primanje i izdavanje računa, što omogućuje međusobni nadzor poslovanja, ali i sprečavanje izbjegavanja porezne obveze. Sadržaj računa propisan je zakonom. Račun se ispostavlja u dva primjerka: jedan za kupca, a drugi za knjigovodstvo.

Od lipnja 2001. godine priznaju se i gotovinski plaćeni računi, a ne samo negotovinski (žiroračun, kartica, ček, virman) kao dotada, koji mogu služiti za odbitak pretporeza. To se odnosi na pravne i fizičke osobe obveznike PDV-a. Prema Odluci o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (NN 36/02) iznos gotovinskog plaćanja ne može biti viši od 5.000 kuna. Međutim, prema Zakonu o PDV-u i pri gotovinskom se plaćanju mora izdati račun kako bi se mogao odbiti pretporez.

RAZDOBLJE OPOREZIVANJA

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obračunska se razdoblja tijekom godine protežu od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Konačni obračun poreza za one koji plaćaju porez prema izdanim računima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do kraja travnja za prethodnu godinu. Oni koji PDV plaćaju prema naplaćenim računima (obveznici poreza na dohodak) konačni obračun podnose do kraja veljače tekuće godine za proteklu godinu.

POSTUPAK OPOREZIVANJA

Obveznik sam izračunava poreznu obvezu kao razliku pretporeza iz ulaznih račun i poreza koji je zaračunao kupcima svojih dobara ili usluga. Poduzetnici čije su isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini bile manje od 300.000 kuna plaćaju porez kvartalno do zadnjeg dana u mjesecu koji sljedi kvartalno razdoblje (isto se odnosi na fizičke osobe obveznike PDV-a). Ostale pravne osobe plaćaju porez mjesečno, i to do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Porez se prijavljuje na obrascu PDV za mjesečni obračun, odnosno na PDV-K za konačni godišnji obračun poreza.

Ako porezni obveznik ima pravo na povrat više plaćenog poreza, PU je obvezna vratiti razliku u roku 15 dana.


U tuzemstvu su plaćanja PDV-a oslobođene ove usluge i isporuke dobara:

1. najam stambenih prostorija,

2. usluge i isporuke dobara banaka, štedionica i štedno-kreditnih organizacija, društava osiguranja i reosiguranja,

3. priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat klubovima te klađenje,

4. usluge i isporuke koje obavljaju liječnici, stomatolozi, medicinske sestre i fizioterapeuti, te biokemijski laboratoriji u privatnoj praksi,

5. usluge i isporuke dobara zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, ustanova za dječju skrb i skrb za mladež, predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanove te ustanove učeničkoga i studentskog standarda, vjerskih zajednica i ustanova, javnih ustanova u kulturi, samostalnih umjetnika i umjetničkih organizacija,

6. promet zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska narodna banka, domaćih i stranih sredstava plaćanja, novčanih potraživanja, vrijednosnica i udjela u poduzećima.

Pri uvozu zakon propisuje niz oslobođenja, npr.od privremenog uvoza, unosa osobne prtljage putnika (do ukupne vrijednosti 300 kuna), uvoza reklamnog materijala, robnih marki, obrazaca, do raznih donacija određenim institucijama (kulturnim, obrazovnim, vjerskim, humanitarnim i sl.) uz posebne uvjete.

Primljene inozemne novčane donacije

Za primljenu inozemnu novčanu donaciju u Hrvatskoj mogu se kupovati dobra na koja se neće obračunavati PDV. Pri takvoj donaciji primatelj donacije iz inozemstva dostavlja PU isprave o primljenoj donaciji (ugovor ili izjavu o donaciji, izvadak s deviznoga računa i žiroračuna) te ispravu odnosno potvrdu mjerodavnog upravnog tijela kojim dokazuje svoj status (humanitarna organizacija, zdravstvena ili sportska udruga i sl.).

Dobivenom potvrdom od PU-a u kojoj je naznačen iznos donacije primatelj nabavlja dobra ili plaća usluge. Prodavatelj izdaje račun o isporučenim dobrima ili obavljenim uslugama bez obračuna PDV-a u kojemu navodi da porez nije obračunan na temelju potvrde PU-a.

Nakon iskorištenja ukupnog iznosa donacije primatelj donacije obvezan je u roku od 15 dana od zadnje nabave vratiti PU potvrdu s podacima o iskorištenim iznosima.

PU vodi evidenciju o izdanim potvrdama i iskorištenim iznosima novčanih donacija iz inozemstva na koje nije obračunan PDV.

Inozemnom novčanom donacijom smatra se doznaka pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu ili fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u inozemstvu doznačena u skladu s odredbama propisa o deviznom poslovanju. Na zahtjev PU uz ugovor ili izjavu o donaciji treba priložiti i potvrdu o poreznom statusu donatora u inozemstvu.

Plaćanje inozemnih usluga

Kad društvo iz Hrvatske plaća naknadu npr. stranom odvjetniku, obračunava porez na dobit po odbitku od 15%. Istodobno mora obračunati i uplatiti PDV kojemu je osnovica naknada plaćena stranom odvjetniku. Usluge koje obavljaju inozemni poduzetnici u Hrvatskoj oporezuju se PDV-om. Plaćaju ga domaći poduzetnici bez obzira na to jesu li obveznici PDV-a ili nisu. Razlika je samo u tome što poduzetnici, obveznici PDV-a mogu odbiti pretporez, a oni koji nisu obveznici PDV-a nemaju pravo odbitka pretporeza.

STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Prilikom uvođenja PDV-a primjenjivala se samo jedna stopa od 22%.

Nakon gotovo dvogodišnje primjene jednostopnog PDV-a uvodi se nulta stopa:

- od 1. studenog 1999. godine na sve vrste kruha i mlijeka, knjige stručnoga, znanstvenoga, umjetničkoga, kulturnoga i obrazovnog sadržaja, udžbenike te na određene lijekove i ortopedska pomagala

- od 1. rujna 2000. godine na knjige objavljene na CD-ROM-u, videokasetama i audiokasetama te na znanstvene časopise

- od polovice studenog 2000. godine na javno prikazivanje filmova

Od 1. siječnja 2006. godine primjenjuje se još jedna stopa u visini od 10%. na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge.

Razlika između nulte stope i poreznog oslobođenja

Nulta stopa znači da proizvođači i uvoznici pri isporuci proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbitka pretporeza sadržanoga u ulaznim računima dobavljača odnosno pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu koji se odnose na njihovu gospodarsku djelatnost.

Uz porezno oslobođenje pri isporuci se ne obračunava porez, ali se ne može odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima. To znači da je za poreznog obveznika povoljnija primjena nulte stope negoli porezno oslobođenje.

Preračun porezne stope

Kada se iz naknade u kojoj je sadržan porez obračunan po stopi od 22% mora izračunati iznos poreza, primjenjuje se preračunana porezna stopa koja iznosi 18,0328%.

Primjer:

Cijena perilice za rublje iznosi 4.250 kuna. Porez sadržan u cijeni jest:

(4.250 x 18,0328/100) = 766,39 kuna

ŠTO SU ISPORUKE DOBARA

- Kada poduzetnik isporučitelj nekog dobra (proizvoda, robe, novoizgrađenih građevina, opreme, električne energije, plina…) omogućuje (daje, prodaje) kupcu raspolaganje tim dobrima uz određenu naknadu (novac), protunaknadu nekim drugim dobrom (razmjena) ili bez naknade.

- Isporuka dobara je i vlastita potrošnja kao što je uzimanje ili upotreba dobara iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe.

ŠTO SU ISPORUKE USLUGA

Isporuka usluga ostvaruje se:

- kada poduzetnik isporučitelj prenosi na nekoga imovinska i autorska prava

- daje nešto na uporabu i korištenje (najam, zakup), daje ili prenosi prava na patente, izume ili prava na industrijsko vlasništvo

- usluge koje se obave kao protunakanda za neku obavljenu uslugu (razmjena) umjesto novčane naknade

- vlastita potrošnja kao što je korištenje nekim uslugama iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe.

MJESTO OPOREZIVANJA

Za dobra: - mjesto na kojemu se nalaze u trenutku isporuke odnosno gdje ih isporučitelj postavi,

montira, ugrađuje ili izgrađuje

- novoizgrađene nekretnine prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.

Za usluge:

- sjedište, boravište ili prebivalište poduzetnika (ili poslovne jedinice) koji obavlja usluge

- mjesto gdje se usluga stvarno obavlja

- prijevoz se oporezuje prema dionici puta na kojoj se obavlja

- mjesto primatelja usluge za neke usluge s inozemstvom

- u svezi s nekretninama mjesto gdje se nalazi nekretnina.

Usluga najma stambenog prostora

Najam stambenog prostora, tj. prostora u kojemu će se stanovati i živjeti bez obzira na to je li najmodavac pravna ili fizička osoba, odnosno je li obveznik PDV-a ili nije, ne oporezuje se PDV-om.

Međutim, ako je najmodavac obveznik PDV-a (poduzetnik) i iznajmljuje stambeni prostor u poslovne svrhe obračunat će se PDV.

UPOTREBA OSOBNIH AUTOMOBILA ILI DRUGIH OSOBNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

Privatna upotreba službenog vozila ili drugoga prijevoznog sredstva isporuka je koja podliježe oporezivanju PDV-om.

Kada se poduzetnici ili drugi zaposleni u poduzeću koriste automobilima u vlasništvu poduzeća, unajmljenim osobnim automobilima ili nekim drugim prijevoznim sredstvima za privatne potrebe (osobni prijevoz), to se smatra vlastitom potrošnjom na koju se obračunava PDV u visini 30% nastalih troškova.

Troškovi reprezentacije jesu:

- ugošćivanja - darovi i prigodni pokloni, pa i vlastiti proizvodi

- troškovi odmora, športa, rekreacije i razonode,

- upotreba automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl.

Troškovi reprezentacije prema Zakonu o PDV-u podliježu PDV-u kao vlastita potrošnja samo ako je pri nabavi dobara i usluga za te namjene ostvareno pravo na odbitak pretporeza. Na kraju obračunskog razdoblja na 70% svih izdatka za reprezentaciju obračunava se PDV.

Primjer

1. Plaćen je ručak za poslovnog partnera u iznosu od 1.000 kuna koji ima sve elemente za odbitak pretporeza.

2. Istom je poslovnom partneru poklonjena slika od 3.000 kuna. Slika je kupljena od umjetnika koji nije obveznik PDV-a te nije izdao račun (R-1).

Račun za ugostiteljsku uslugu (1.) unosi se u Knjigu ulaznih računa (U-RA) – za vlastitu potrošnju i iskazuje se pravo na pretporez:

1.000 kn + 220 PDV-a = 1.220 kn

Na kraju obračunskog razdoblja (mjesečnoga ili tromjesečnoga) sastavlja se obračun vlastite potrošnje i na 70% troška reprezentacije obračunava se PDV, što se unosi u knjigu izlaznih računa (I-RA) – za vlastitu potrošnju.

1.000 kn x 70% = 700

700 x 22% = 154 kune.

U knjigovodstvu se tih 70%, zajedno s PDV-om (854 kn), ne priznaje kao rashod.

Račun za sliku (2.) ne mora se unositi u knjigu ulaznih računa za vlastitu potrošnju, nego se samo knjiži u knjigovodstvu kao rashod od kojega se 30% priznaje kao trošak, a ostalih je 70% nepriznato.

- uvoznici kada uvoze dobra

- izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima

- poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća od 85.000 kuna.

ŠTO JE PODUZETNIK U SMISLU ZAKONA O PDV-U

Poduzetnik je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Poduzetnik je i udruženje osoba, poslovne jedinice inozemnih trgovačkih društava i inozemnih poduzetnika. Tijela državne i lokalne uprave, političke stranke, sindikati i komore nisu poduzetnici ako obavljaju poslove u sklopu svojih ovlasti. Ali ako uz to obavljaju i neku gospodarsku djelatnost na temelju koje ostvaruju prihode na tržištu, PU može rješenjem odrediti njihov status poduzetnika za tu djelatnost.

FIZIČKE OSOBE - OBVEZNICI PDV-A

Ako fizička osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i druge poslove, npr. umjetnik, znanstvenik, liječnik i sl. te u prethodnoj kalendarskoj godini tim radom ostvari bruto prihod veći od 85.000 kuna (bruto obuhvaća porez i prirez porezu na dohodak), obvezna se prijaviti PU do 15. siječnja tekuće godine radi upisa u registar obveznika PDV-a. Prijava i podaci podnose se na obrascu P-PDV. Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih računa te sami obračunavati i uplaćivati porez ili tražiti od PU-a povrat preplaćenog poreza.

ŠTO SE OPOREZUJE

Oporezivanju podliježu:

- isporuke svih dobara i sve obavljene usluge uz naknadu na području Hrvatske

- vlastita potrošnja

- uvoz dobara u Hrvatsku

- isporuke dobara i usluga koje trgovačka društva ili neki drugi oblici zajedničkog obavljanja djelatnosti obavljaju uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete vlasnicima udjela i članovima njihovih obitelji ili nekim drugim primateljima.

Bitno je da prilikom isporuke postoji međusobna uzročna veza, odnosno obostrani gospodarski interes između sudionika bez obzira na to kako se međusobni posao naziva (prodaja, razmjena, posredovanje, zastupanje, najam, zakup …).

Što je vlastita potrošnja Vlastitom se potrošnjom smatra:

- uzimanje dobara ili korištenje usluga iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe

- upotreba osobnih automobila ili drugih prijevoznih sredstava za osobni prijevoz što se ne može odbiti kao trošak pri obračunu poreza na dobit ili dohodak

- troškovi reprezentacije.

6. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od 1. siječnja 1998. godine. U suglasju je sa Šestom smjernicom EU-a odnosno potrošnog je tipa, prema načelu odredišta isporuke, a pri obračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda koja omogućuje odbitak pretporeza.

Kada se nametnu porezi na stvari koje čovjek troši, svatko plaća onoliko koliko troši: zajedničko se blagostanje ne zakida neumjerenim trošenjem pojedinaca. (Thomas Hobbes)

ŠTO JE DODANA VRIJEDNOST

Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa) i vrijednosti kupovina (inputa, ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni, odnosno dodana vrijednost je vrijednost što je proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.

Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaća porez obračunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se porez plaća na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez).

Primjenom metode oporezivanja prema izdanim računima (fakturama) porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez plaćen ili obračunan po računima onih poreznih obveznika koji su njemu isporučili dobra ili usluge (dobavljači). Račun služi kao dokument za odbitak obračunanog poreza. U nekim slučajevima zaračunani porez u računu dobavljača može biti veći od obračunanog PDV-a poreznog obveznika. Tada će se taj iznos priznati poreznom obvezniku kao akontacija porezne obveze u idućem razdoblju ili će imati pravo na povrat poreza. Time je PDV neutralan za poreznog obveznika, osim za krajnjeg potrošača – građanina koji snosi porez bez mogućnosti odbijanja pretporeza.

Pri obračunu PDV-a poduzetnik pomoću računa za kupljena i prodana dobra i usluge izravno izračunava svoju poreznu obvezu. On, naime, iznos poreza iskazanog na ulaznim računima oduzima od poreza koji je morao iskazati na računima za prodaju svojih proizvoda ili usluga. Tako račun postaje osnovni dokaz za obračunavanje poreza na dodanu vrijednost i osnova za učinkovitu kontrolu porezne obveze. Naime, svakom je poreznom obvezniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obračunan jer o visini toga iznosa ovisi njegova porezna obveza. U sustav oporezivanja PDV-om tako je unesena samokontrola pa se smanjuje i mogućnost porezne evazije.

OBVEZNICI POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Iako kupnjom nekog dobra ili plaćanjem neke usluge svaki građanin snosi PDV koji je uračunan u cijenu, to ne znači da je obveznik PDV-a. Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke djelatnosti, odnosno:

- poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Kad fizička ili pravna osoba stekne dohodak u državi u kojoj nije rezident, taj je dohodak oporeziv i u državi u kojoj je ostvaren i u državi čiji je rezident primatelj dohotka. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka ili imovine i u državi u kojoj nastaje i u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje potpisuju dvije i više zemalja. Hrvatska je što sklopila, što preuzela od bivše Jugoslavije ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s 35 zemalja.

KAZNE

Porezni se obveznik kažnjava za prekršaj kaznom u iznosu od 500 do 200.000 kuna, a odgovorna osoba poreznog obveznika kaznom od 500 do 20.000 kuna.

PROPISI

-Zakon o porezu na dobit, NN 177/04 i 90/05

-Pravilnik o porezu na dobit, NN 54/01, 198/03 i 95/05

-Zakon o područjima posebne državne skrbi, NN 26/03-pročišćeni tekst, 42/05 i 90/05

-Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, NN 44/01 i 90/05

-Zakon o brdsko-planinskim područjima, NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05

-Zakon o slobodnim zonama, NN 44/96 i 92/05

prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane porezne stope.

- Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit u visini 50% propisane stope. Korisnik zone koji uloži više od 1.000.000 kuna u slobodnu zonu sljedećih pet godina ne plaća porez na dobit. Ako se slobodna zona nalazi na području Vukovarsko-srijemske županije ne plaća se porez deset godina od početka primjene Zakona tj. od 1. siječnja 2005. godine.

- Predviđeni su i posebni poticaji za ulaganja. Povlaštene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju osoba koje poslodavac zapošljava. Mogućnosti korištenja povlaštene stope dane su u tablici.

Iznos ulaganja Povlaštena stopa Vrijeme korištenja povlaštene stope

Obveza zapošljavanja

najmanje 4 milijuna kuna

10% 10 godina od početka ulaganja

najmanje 10 zaposlenika










- Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost, ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi.

- Postoje i poticaji poreznim obveznicima s ciljem profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Takvi porezni obveznici plaćaju porez na dobit u visini 25% propisane stope.

- Porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost ne plaćaju porez na dobit.

Porezni obveznik ima pravo na korištenje više olakšica istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

Porez na dobit po odbitku

Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj.

Porez po odbitku plaća se po stopi od 15% na kamate te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, za usluge istraživanja tržišta, porezne i revizorske usluge, i na usluge svakoga poslovnog savjetovanja, plaćene inozemnim osobama.

ŠTO JE POREZNI GUBITAK

Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda, tj. kad je osnovica za obračun poreza negativna. Tako nastali porezni gubitak može se prenijeti na razdoblje od pet godina na način da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit, tj. smanjuje se iznos dobiti prije primjene porezne stope i izračuna porezne obveze.

STOPA POREZA NA DOBIT

U početku svoje primjene 1994.godine porez na dobit opterećivao je poduzetničku dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika po jedinstvenoj stopi od 25%. No izmjenama krajem 1996. godine porezna je stopa povećana na 35% kako bi bila usklađena s gornjom stopom poreza na dohodak. Nakon 2000. godine stopa poreza na dobit iznosi 20%.

UTVRĐIVANJE POREZA NA DOBIT

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu koja je po pravilu kalendarska godina, i to prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju. Obveznici poreza na dobit plaćaju tijekom godine predujmove poreza na dobit na osnovi porezne prijave za prethodnu godinu. Konačni obračun poreza na dobit obavlja se na temelju porezne prijave koju porezni obveznici dostavljaju PU do 30. travnja za prethodnu poslovnu godinu. Uz poreznu prijavu podnosi se Bilanca i Račun dobiti i gubitka.

POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

Kao i u oporezivanju dohotka, i za porez na dobit postoje mnoge porezne olakšice.

- Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na područjima posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika, pri čemu više od 50% ima prebivalište i boravište na tom području, plaćaju porez na dobit po stopi koja može biti 0, 25 i 75% od propisane stope poreza na dobit ovisno o području posebne državne skrbi.

-Porezni obveznici na području grada Vukovara, koji zapošljavaju više od pet zaposlenika od kojih više od 50% ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi posve su oslobođeni plaćanja poreza na dobit tijekom deset godina od početka primjene Zakona tj. od 1. siječnja 2005. godine.

- Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima

uključeni u poreznu osnovicu,

3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod,

4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do propisane vrijednosti,

5. za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave,

6. za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj,

7. za svotu troškova nastalih za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika.

Amortizacija ili otpis

Amortizacija ili otpis označava umanjenje vrijednosti realne imovine koja s vremenom ili korištenjem postaje fizički ili ekonomski potrošena. Svaki poduzetnik mora svake godine izdvajati amortizacijska sredstva za zgrade, opremu i nematerijalnu imovinu kojima se u svojem poslovanju koristi. Smisao tog izdvajanja jest osiguravanje dostatnih sredstava za zamjenu imovine kada se ona jednom istroši. Obično se u svim poreznim zakonodavstvima određuje visina amortizacije koja se priznaje kao porezni rashod.

U Hrvatskoj obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit amortiziraju dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, tj. stvari i prava čiji je pojedinačni trošak veći od 2.000 kuna i vijek uporabe dulji od godine dana. Dakle, amortiziraju se zgrade, oprema, vozila, osnovno stado i dugotrajna nematerijalna imovina. Ne amortiziraju se zemljišta, šume, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela. Iznos amortizacija određuje se tako da se na revalorizirani (tj. korigiran za inflaciju) trošak nabave imovine primijene propisane amortizacijske stope.

Amortizacijske stope i amortizacijski vijek

Amortizacijski vijek (godine)

Amortizacijske stope (%)

1. Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

20 5

2. Osnovno stado, osobni automobili

5 20

3. Nematerijalna imovina, oprema, vozila, mehanizacija

4 25

4. Računala, programi, mobilni telefoni

2 50

5. Ostala nespomenuta 10 10

POREZNA OSNOVICA

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda.

Za rezidenta to je ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije.

ŠTO SMANJUJE ODNOSNO POVEĆAVA DOBIT?

Zakon posebno definira stavke koje povećavaju odnosno smanjuju računovodstvenu dobit. Tek se na poreznu osnovicu koja je dobivena tako da je računovodstvena dobit smanjena ili povećana za određene stavke primjenjuje porezna stopa da bi se dobio iznos porezne obveze.

Porezna osnovica povećava se:

1. za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima,

2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih Zakonom,

3. za 70% troškova reprezentacije,

4. za 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz zaposlenih osoba,

5. za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva te zaposlenika,

6. za skrivene isplate dobiti,

7. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,

8. za kazne koje izriče mjerodavno tijelo,

9. za zatezne kamate između povezanih osoba,

10. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti,

11. za darovanja iznad propisane svote,

12. za kamate koje nisu porezno priznati rashod,

13. za ostale rashode.

Računovodstvena se dobit može smanjiti za:

1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti,

2. za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili

5. POREZ NA DOBIT

PROMJENE U OPOREZIVANJU DOBITI

Sadašnji sustav oporezivanja dobiti temelji se na Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00 i 163/03) koji je na snazi od 1. siječnja 2001. godine. U cilju pojednostavljenja i uklanjanja nekih slabosti postojećeg zakona krajem 2004. godine donesen je nov tekst zakona o porezu na dobit (NN 177/04) koji je u primjeni od 1. siječnja 2005. godine.

OBVEZNIK POREZA NA DOBIT

Obveznik poreza na dobit jest:

- trgovačko društvo i druga pravna osoba rezident Republike Hrvatske koja obavlja samostalno i trajno djelatnost radi stjecanja dobiti,

- tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedište ili upravu (nerezident),

- fizička osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,

- fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i obrtom izjednačenih djelatnosti:

1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili

2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili

3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili

4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

KOJE PRAVNE OSOBE NISU OBVEZNICI POREZA NA DOBIT

Obveznici poreza na dobit nisu:

- tijela državne, regionalne i lokalne uprave,

- Hrvatska narodna banka,

- državne ustanove, ustanove lokalne vlasti, neprofitne organizacije kao državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana, zaklade i fundacije,

- otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.

- 6.539,50 kuna za obrtnike obveznike poreza na dobit koji ne isplaćuju poduzetničku plaću;

- poduzetnička plaća u ukupno isplaćenom iznosu, a najmanje 6.539,50 kuna za obrtnike obveznike poreza na dobit koji isplaćuju poduzetničku plaću.

3. Za samostalna zanimanja osnovice iznose:

- 6.539,50 kuna za samostalna zanimanja obveznike poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga;

- 3.269,75 kuna za samostalna zanimanja obveznike poreza na dohodak prema paušalnom dohotku;

- 6.539,50 kuna za samostalna zanimanja obveznike poreza na dobit koji ne isplaćuju poduzetničku plaću;

- poduzetnička plaća u ukupno isplaćenom iznosu, a najmanje 6.539,50 kuna za samostalna zanimanja obveznika poreza na dobit koji isplaćuju poduzetničku plaću.

Iznose ostalih osnovica vidjeti u odnosnim propisima.

KAZNE

Zakonodavac je odredio kazne za poslodavce i druge osobe koji ne obračunaju ili ne uplate doprinose u određenom roku i na određeni način. Kazne se kreću se od 1.000 do 50.000 kuna.

PROPISI

- Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, NN 147/02, 175/03 i 177/04

- Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2005. godinu, NN 167/04

STOPE DOPRINOSA

Doprinosi iz plaće i na plaću u 2005. godini plaćaju se po ukupnoj stopi od 37,2%:

Doprinosi Doprinosi iz plaće

(na teret zaposlenika)

Doprinosi na plaću

(na teret poslodavca)

za osobe osigurane samo u I. stupu mirovinskog osiguranja

20% - I.stup

za osobe osigurane u I. i II. stupu mirovinskog osiguranja

15% - I.stup

5% - II.stup

osnovni zdravstveni doprinos

15%

posebni doprinos za osiguranje od posljedica nesreće na radu i profesionalnog oboljenja

0,5%

za zapošljavanje 1,7%

ukupni doprinosi 20% 17,2%

OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA

Osnovica za obračun doprinosa je plaća. No propisima su određene osnovice za različite kategorije osiguranika. Navodimo samo najvažnije osnovice koje su na snazi u 2005. godini:

1. Za zaposlene osobe najniža mjesečna osnovica iznosi 2.080,75 kuna bruto mjesečno za puno radno vrijeme;

2. Za obrtnike osnovice iznose:

- 3.269,75 kuna za obrtnike porezne obveznike poreza na dohodak prema

paušalnom dohotku;

- 3.864,25 kuna za obrtnike porezne obveznike poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga;

4. OBVEZNI DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE

ŠTO SU OBVEZNI DOPRINOSI

Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih poreza te prema tome ulaze u širem smislu u porezni sustav. Oni su temeljni prihodi kojima se financiraju izdaci za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje. Hrvatski sustav obveznog socijalnog osiguranja sastoji se od:

- obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (tzv. I. stup). Doprinosi za ovo osiguranje uplaćuju se u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

- obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. II. stup). Doprinosi za ovo osiguranje uplaćuju se u obvezne mirovinske fondove prema odabiru osiguranika.

- obveznog zdravstvenog osiguranja. Doprinosi za ovo osiguranje uplaćuju se u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

- osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Doprinosi za ovo osiguranje uplaćuju se u Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Nakon provedene mirovinske reforme za one zaposlenike koji su osigurani u I. stupu uplaćuje se mirovinski doprinos u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a za osobe osigurane u II. stupu u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i u obvezne mirovinske fondove po odabiru osiguranika.

Doprinosi se ubiru iz plaće (tj. na teret zaposlenika) i na plaću (tj. na teret poslodavca). Tako se doprinosi za mirovinsko osiguranje plaćaju na teret zaposlenika, a doprinosi za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje na teret poslodavca.

RAZLIKA IZMEĐU POREZA I DOPRINOSA

Doprinosi su kao i porezi, javna davanja državi. No temeljna je razlika između doprinosa i poreza u tome što za poreze nema unaprijed određene namjene njihova trošenja, a za doprinose ona postoji. Primjerice, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo hoće li se od tog novca financirati izgradnja ceste, obrana zemlje ili plaće carinika. Za doprinose je, naprotiv, unaprijed utvrđena namjena njihova trošenja. Dakle, onaj tko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zna da je namjena tih sredstava pružanje zdravstvenih usluga. Štoviše, za doprinose bi trebao postojati i određeni odnos između visine uplaćenog iznosa i protuusluge koja se za uzvrat dobije. Tako bi na primjer viši iznos doprinosa plaćenog za mirovinsko osiguranje u pravilu treba značiti i višu kasniju mirovinu. Za poreze takva veza ne postoji jer teoretski svi dobivaju jednaku kvalitetu javne usluge (javne sigurnosti, državnih škola, i sl.) bez obzira na visinu plaćenog poreza.

o području posebne državne skrbi. Na taj im se način smanjuje osnovica za obračun poreza. Dodatne olakšice propisane su za obavljanje samostalne djelatnosti u gradu Vukovaru.

3. Porezni obveznici imaju poreznu olakšicu radi poticanja zapošljavanja. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaća i doprinosa na plaću novih radnika smanjiti poreznu osnovicu za razdoblje od godine dana od dana njihova zaposlenja. Na taj je način odbijanje tih plaća omogućeno dva puta: jednom kao izdatak koji smanjuje primitke dohotka, a drugi put kao umanjenje izračunane porezne osnovice.

4. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu osnovicu poreza na dohodak umanjiti za izdatke za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika fizičkih osoba i njihovih zaposlenika i to za iznos stvarno nastalih troškova u poreznom razdoblju. Porezna se osnovica dodatno može umanjiti za izdatke za istraživanje iz razvoj i to u visini 100% nastalih troškova iskazanih u poslovnim knjigama.

KAZNE

Za prekršaje učinjene u vezi s porezom na dohodak plaća se novčana kazna u iznosu od 500 do 50.000 kuna.

PROPISI

- Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04

- Pravilnik o porezu na dohodak, NN 140/03, 188/03, 198/03, 169/04 i 95/05

- Pravilnik o samostalnim djelatnostima koje se mogu paušalno oporezivati te načinu utvrđivanja i oporezivanja paušalnog dohotka, NN 90/03

- Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza, NN 48/05

- Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01,107/01, 117/01, 150/02 i 147/03

KADA NETKO PRESTAJE BITI UZDRŽAVANIM ČLANOM

Ako dohodak ili drugi primici pređu iznos šesterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razni, tj. ako pređu iznos od 9.600 kuna godišnje tada fizička osoba prestaje biti uzdržavanim članom uže obitelji ili uzdržavanim djetetom.

POREZNA PRIJAVA

Porezna prijava podnosi se PU do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Za dohotke koji se oporezuju po odbitku porezni obveznici ne podnose poreznu prijavu, a porez na dohodak koji isplatitelj plaća prilikom svake isplate dohotka smatra se konačno plaćenim porezom.

TKO NE MORA PODNIJETI POREZNU PRIJAVU

Ako su porezi, prirezi i doprinosi uredno plaćeni ovi porezni obveznici ne moraju (ali mogu) podnijeti poreznu prijavu:

-zaposlenici kod samo jednog poslodavca, odnosno isplatitelja primitka, i/ili

-dohodak od imovine i imovinskih prava i/ili,

-dohodak od kapitala i/ili,

-dohodak od osiguranja i/ili,

-drugi dohodak.

POREZNE OLAKŠICE

1. Ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.

Članovi obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine.

2. Utvrđene su i porezne olakšice za obveznike i uzdržavane članove njihove uže obitelji na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja. Tako je osnovni osobni odbitak od 1.600 kuna, koji je inače odobren svim poreznim obveznicima, povećan na 3.840, 3.200 i 2.400 kuna, ovisno o području u kojemu porezni obveznici prebivaju i borave.

Ako porezni obveznici na tim područjima i brdsko-planinskim područjima obavljaju samostalnu djelatnost, tada im se ostvareni dohodak umanjuje za 25, 50 odnosno 75%, ovisno

Faktor u odnosu prema osnovnom osobnom odbitku

od 1.600 kn

Uzdržavani član Mjesečni iznos osobnog odbitka

(kn)

Godišnji iznos osobnog odbitka

(kn)

1,00 porezni obveznik 1.600 19.200

0,50 za uzdržavanog člana

800 9.600

0,50 prvo dijete 800 9.600

0,70 drugo dijete 1.120 13.440

1,00 treće dijete 1.600 19.200

1,40 četvrto dijete 2.240 26.880

…. …. … …

0,30 uzdržavani invalidni član i invalidnost poreznog obveznika

480 5.760

Osobni odbici za zdravstvene usluge, stanovanje i dana darovanja

Poreznim obveznicima priznaju se kao osobni odbici i troškovi zdravstvenih usluga i nabave ortopedskih pomagala ali pod uvjetom da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja. Pravo na ovaj odbitak koristi se u godišnjoj poreznoj prijavi.

Porezni obveznik može također kao osobni odbitak koristiti i izdatke za stambene potrebe i to za kupnju i gradnju stambenog prostora, za investicijsko održavanje postojećeg stambenog prostora, za izdatke za kamate po stambenim kreditima, te po osnovi plaćene najamnine za potrebe stanovanja. Porezni obveznik može povećati osobni odbitak po osnovu izdatka za kupnju stana ili kuće odnosno za investicijsko održavanja postojećeg stambenog prostora ili po osnovu plaćenih kamata na kredi za kupnju stana ili kuće. On također može povećati osobni odbitak za plaćenu slobodno ugovorenu najamninu.

Osobni odbici za zdravstvene usluge i stanovanje uključivo i porezno priznati izdatak za uplaćene premije osiguranje mogu iznositi do 12.000 kuna godišnje.

Porezni obveznici mogu također kao osobni odbitak prikazati i dana darovanja u naravi i novcu u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe i to do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava.

POREZNE STOPE

Porez na dohodak plaća se po četiri stope, i to od 15, 25, 35 i 45%. Visina stopa vezana je za visinu osnovnoga osobnog odbitka. Kako mjesečni osnovni osobni odbitak iznosi 1.600 kuna, stope poreza na dohodak izgledaju ovako:

- 15% do 3.200 kuna mjesečno

- 25% između 3.200 i 8.000 kuna mjesečno

- 35% između 8.000 i 22.400 kuna mjesečno

- 45% iznad 22.400 kuna mjesečno.

Na porez na dohodak obračunan pomoću navedenih stopa primjenjuje se još i prirez porezu na dohodak u onim gradovima i općinama koji su propisali obvezu plaćanja prireza.

Osim navedenih poreznih stopa po kojima se obračunava porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi postoji još niz stopa po kojima se plaćaju porezi po odbitku za razne vrste dohodaka i za koje nije potrebno podnošenje godišnje porezne prijave (vidi točke 3.2.-3.6.).

OSOBNI ODBICI

Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznu osnovicu jer se sa stajališta pravednosti smatra da ne treba oporezivati dohodak koji služi za pokrivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika, tzv. egzistencijalni minimum. Osobni odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim osobnim odbitkom, a odbici za bračnog druga, djecu i druge uzdržavane osobe nazivaju se osobnim odbicima za uzdržavane članove obitelji.

Osnovni osobni odbitak

- za sve porezne obveznike iznosi 1.600 kuna mjesečno.

- za umirovljenika iznosi do visine mirovine, a najviše 3.000 kuna mjesečno.

Osobni odbici za uzdržavane članove obitelji

Porezni obveznik koji uzdržava supružnika, djecu i druge članove obitelji osim osnovnoga osobnog odbitka od dohotka može odbiti i osobne odbitke za uzdržavane članove obitelji. Osobni odbici za uzdržavane članove obitelji izražavaju se faktorima u odnosu prema osnovnom osobnom odbitku:

dohotka. Bez obzira na to koju vrstu dohotka primate (plaću, honorar, dohodak od obrta ili iznajmljivanja stana) taj izdatak umanjuje vašu poreznu osnovicu.

No što je dohodak od osiguranja i kako se on oporezuje? Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija osiguranja. Na taj iznos osiguravatelj obračunava i uplaćuje porez na dohodak po odbitku po stopi od 15% (plus prirez) bez priznavanja osobnog odbitka. To se smatra konačnim porezom za koji obveznici nisu dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu.

3.6. DRUGI DOHODAK

Drugi dohodak stječe se po osnovi članstva u skupštinama, upravnim i nadzornim odborima, ali ga čine i primici trgovački putnika, znanstvenika, stručnjaka, sportaša, umjetnika, novinara i sl. Sve isplate oporezuju se jednako, prema odbitku, a isplatitelj obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na dohodak po stopi od 25% bez prava na izdatke. Iznimno izdaci se priznaju u visini od 30% za primitke stečene za: autorske naknade, primitke novinara, umjetnika i sportaša osiguranih po tom osnovu, te primitke nerezidenata za umjetničke i sl. djelatnosti.

ŠTO SE NE SMATRA DOHOTKOM

Primici koji se ne smatraju dohotkom jesu:

-kamate na kunsku i deviznu štednju, te na žiro račune i tekuće račune,

-primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,

-kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom,

-primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,

-izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine,

-mirovine iz inozemstva,

-obiteljske mirovine, i

-državne nagrade.

Dohotkom se također ne smatraju ni određena primanja za koja fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge (razne socijalne potpore, nasljedstva i darovi, odštete i sl.), kao ni primici po osnovi osiguranja stvari, života i imovine. Međutim, primici po osnovi životnoga osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se smatrati dohotkom od osiguranja, i to ako su premije tih osiguranja prilikom uplate bile oslobođene oporezivanja.

3.4. DOHODAK OD KAPITALA

Dohotkom od kapitala smatraju se:

- izuzimanja imovine i korištenje usluga od vlasnika i suvlasnika poduzeća za njihove osobne potrebe na što se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35% (plus prirez).

- primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku od 15% (plus prirez).

- kamate na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35% (plus prirez). Oporezivanju podliježu kamate koje fizičke osobe ostvaruju od drugih fizičkih i pravnih osoba za dane kredite i zajmove, dok su kamate na štednju izuzete od oporezivanja.

Dohotkom od kapitala ne smatraju se primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.

Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim navedenim osnovama bez priznavanja izdataka. Porez na dohodak od kapitala plaća se u obliku predujma poreza po odbitku, tj. isplatitelj pri svakoj isplati dohotka od kapitala mora uplatiti PU predujam poreza na tako ostvaren dohodak. Uplaćeni se predujam poreza smatra konačno uplaćenim porezom na godišnjoj razini, pa porezni obveznici ne moraju za taj dohodak podnositi godišnju poreznu prijavu.

Razlika dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu

Dividenda je prihod koji pojedinac ostvari na temelju vlasništva vrijednosnog papira. Primjerice, ako “Kraš” dobro posluje, vlasnik dionice “Kraša” na kraju godine dobiva dividendu. Ako pak neka osoba osniva poduzeće sa svoja tri partnera, od kojih svaki ulaže dio kapitala, sva tri imaju pravo na dio dobiti poduzeća na temelju svojeg uloga u kapitalu.

3.5. DOHODAK OD OSIGURANJA

Premije životnoga osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnog zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskoga osiguranja uplaćene tuzemnim osiguravateljima do visine od 1.000 kuna mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju

Promjena načina oporezivanja

Osobe koje se bave obrtom, slobodnim zanimanjima te poljoprivredom i šumarstvom na vlastiti zahtjev mogu plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Na temelju pisanog zahtjeva obveznika PU izdaje rješenje prema kojemu obveznik mora postupati sljedećih pet godine.

3.3. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se iznajmljivanjem nekretnina (stanova, soba ili postelja) i pokretnina, primitaka od autorskih prava i drugih imovinskih prava, prodajom nekretnina te ustupanjem imovinskih prava.

Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaća se na iznos najamnine umanjen za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja. Porez na dohodak plaća se u obliku predujma po stopi od 15% (plus prirez) bez prava na osobni odbitak. Tako utvrđeni porez smatra se konačnim porezom i za taj dohodak porezni obveznik nije obvezan podnositi poreznu prijavu. No poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik PDV-a, porez na dohodak može se utvrditi u paušalnom iznosu prema odluci ministra financija.

Dohodak od prodaje nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana nakon tri godine od dana nabave, odnosno ako je služila za stanovanje poreznog obveznika, tj. ako je u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeđivanjem. Ako se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana nabave ili ako nije služila za stanovanje poreznog obveznika te ako nije u vezi s razvodom braka i nasljeđivanjem, plaća se porez na dohodak od prodaje nekretnina. Predujam poreza plaća se jednokratno na ostvareni dohodak po stopi od 25% (plus prirez) i za njega porezni obveznici ne moraju podnositi poreznu prijavu te se taj porez smatra konačno plaćenim porezom. Ostvareni dohodak čini razliku između tržišne vrijednosti nekretnine i nabavne vrijednosti uvećane za inflaciju.

Porez na dohodak od imovinskih prava plaća se kao predujam poreza po odbitku po stopi od 25% (plus prirez) bez osobnog odbitka. Imovinska prava čine autorska prava na pisana, glazbena, znanstvena i slična djela, prava na korištenje prirodnih bogatstava, tehnološke postupke, polovne adresare i sl.

UTVRĐIVANJE DOHOTKA

Općenito, dohodak od samostalne djelatnosti jednak je razlici između poslovnih primitaka i izdataka vezanih za obavljanje posla.

Poslovni primici jesu dobra (u obliku novca, stvari, materijalnih prava, usluga i dr.) ostvarena po tržišnoj vrijednosti tijekom poreznog razdoblja.

Poslovni izdaci su pak svi odljevi dobara koji nastaju s ciljem ostvarenja primitaka. To su izdaci za materijal, robu, energiju, plaće osoblja (s porezima i doprinosima), amortizacija dugotrajne imovine, i sl.

Dakle, kada utvrde poreznu osnovicu kao razliku svih primitaka i svih izdataka, porezni obveznici na tako utvrđenu osnovicu plaćaju predujam poreza na dohodak po stopama od 15, 25, 35 i 45% (plus prirez). No to ne znači da je time njihova porezna obveza prema PU završena. Tek se godišnjom poreznom prijavom utvrđuje njihova konačna porezna obveza.

Mogućnost paušalnog oporezivanja postoji za one obrtnike, slobodna zanimanja te za osobe koje se bave poljoprivredom i šumarstvom, a koji nisu obveznici PDV-a. Tako se njihov porez može odrediti u obliku paušalnoga iznosa, a ne na temelju poslovnih rezultata iz njihovih poslovnih knjiga.

Tko mora voditi poslovne knjige

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost, bave se slobodnim zanimanjima ili poljoprivredom i šumarstvom utvrđuju svoj dohodak na temelju poslovnih knjiga.

Oni vode ove knjige poslovne:

1. knjigu primitaka i izdataka u kojoj se vodi evidencija o dnevnim i ukupnim izdacima i primicima u poreznom razdoblju,

2. evidenciju o tražbinama i obvezama, tj. evidenciju svih ispostavljenih ili primljenih računa koji još nisu naplaćeni odnosno plaćeni,

3. knjigu prometa u koju se upisuju podaci o dnevnom gotovinskom prometu. To je evidencija u koju se na kraju radnog dana upisuju podaci o primicima naplaćeni u gotovu novcu i čekovima,

4. popis dugotrajne imovine za stvari i prava čija nabavna cijena iznosi više od 2.000 kuna ili je njezin vijek trajanja dulji od godine dana. Popis služi za utvrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja se priznaje kao izdatak.

3. grad s više od 30.000 stanovnika po stopi do 15%,

4. Grad Zagreb po stopi do 30%.

Prirez porezu na dohodak prihod je jedinice lokalne samouprave u kojoj porezni obveznik ima svoje prebivalište ili uobičajeno boravište.

Porez po odbitku

Porez po odbitku ili, kako se još naziva porez u izvoru ili konačan porez jest porez koji isplatitelj dohotka (plaće, mirovine, i sl.) uplaćuje PU za poreznog obveznika. Na primjer, poslodavac uplaćuje porez na dohodak i prirez PU izravno iz plaće svojih zaposlenika. Zaposlenik dobiva neto plaću jer je porez na dohodak i prirez za njega već platio njegov poslodavac. Zato zaposlenik ako je tijekom godine primao samo plaću ne treba podnositi PU godišnju poreznu prijavu jer se porez i prirez koji je za njega tijekom godine uplaćivao poslodavac smatra konačno obračunanim i plaćenim porezom i prirezom.

3.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

ŠTO SE SMATRA SAMOSTALNOM DJELATNOŠĆU

Samostalnom se djelatnošću smatraju sve djelatnosti koje imaju obilježja samostalnosti (djelatnost se obavlja za svoj račun i na vlastitu odgovornost), a cilj joj je trajno stjecanje dohotka.

Dohodak od samostalne djelatnosti čine:

-dohodak od obrta,

-dohodak od slobodnih zanimanja i

-dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

Obrt podrazumijeva različite proizvođačke, trgovačke, uslužne i slične djelatnosti određene Zakonom o obrtu. Obrtničkom se djelatnošću smatra i prodaja više od tri nekretnine ili imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina.

Slobodna zanimanja obavljaju, na primjer, liječnici, veterinari, novinari, književnici, umjetnici, izumitelji, prevoditelji, znanstvenici, književnici, predavači i sl. što su osnovne djelatnosti poreznih obveznika.

Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se ako je osoba koja se bavi tim djelatnostima obveznik PDV-a.

godine primao samo plaću ili mirovinu, ne treba podnositi PU godišnju poreznu prijavu jer se porez koji je isplatitelj za njega uplatio smatra konačno uplaćenim porezom.

Primjer izračuna poreza na dohodak od plaće

Primjer se odnosi na bruto plaću od 7.742,89 kuna ostvarenu u Zagrebu (prirez 18%), za poreznog obveznika koji uzdržava dvoje djece te ostvaruje ukupne osobne odbitke po faktoru 2,20 od osnovnoga osobnog odbitka (tj. faktor 1 za poreznog obveznika + 0,5 za prvo dijete + 0,7 za drugo dijete = 2,20). Tim se faktorom množi iznos osnovnoga osobnog odbitka od 1.600 kuna da bi se dobio iznos ukupnoga osobnog odbitka od 3.520,00 kuna. Za obveznika koji je u drugom stupu mirovinskog osiguranja obvezni doprinosi iznose 1.548,57 kune tj. 15% bruto plaće za I. stup (1.161,43 kuna) i 5% za II. stup (387,14 kuna).

1. BRUTO PLAĆA 7.742,89

2. OBVEZNI DOPRINOSI 1.548,57

3. DOHODAK (1.-2.) 6.194,32

4. OSOBNI ODBICI 1.600*2,2 =3.520,00

5. OSNOVICA ZA POREZ (3.-4.) 6.194,32 – 3.520,00 =2.674,32

Porez 15% 2.674,32* 15% = 401,15

Porez 25% 0,00* 25% = 0,00

Porez 35% 0,00* 35% = 0,00

Ukupno porez = 401,15

Prirez 401,15*18% = 72,21

6. UKUPNO POREZ I PRIREZ 473,36

7. NETO PLAĆA (3.-6.) 5.720,96

Što je prirez porezu na dohodak

Prirez je dodatni porez koji se plaća povrh poreza na dohodak, a služi za financiranje jedinica lokalne samouprave. Njegova je osnovica porez na dohodak, a na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, visinu prireza određuje lokalna vlast. Općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak i to:

1. općina po stopi do 10%,

2. grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%,

3.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

ŠTO JE NESAMOSTALNI RAD

Nesamostalan je rad svaki rad u kojemu posloprimac radi po uputama svojeg poslodavca. Posloprimac ne snosi nikakav poslovni rizik, a u posao ulaže samo svoj rad, dok poslodavac određuje uvjete rada kao što su mjesto, vrsta i vrijeme rada.

UTVRĐIVANJA DOHOTKA

Dohodak od nesamostalnog rada razlika je između svih oblika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja.

Primitke od nesamostalnog rada čine:

- plaće,

- mirovine,

- potpore i nagrade iznad propisanih iznosa,

- premije osiguranja koje plaćaju poslodavci za svoje zaposlene,

- poduzetnička plaća,

- primanja koja poslodavac umjesto u novcu nadoknađuje posloprimcu u stvarima, npr. davanjem zgrada ili automobila na korištenje, nadoknađivanjem najamnine za stanovanje, odobravanjem povoljnih kamata na kredite i sl.

Izdatke pri ostvarivanju dohotka od nesamostalnog rada čine:

- uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće,

- premije po osnovi životnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja također se smiju odbiti od primitaka.5

Dohodak dobiven kao razlika primitka i izdataka umanjuje se za osobne odbitke, te se na tako dobivenu osnovicu primjenjuju četiri porezne stope od 15, 25, 35 i 45 % te prirez porezu na dohodak da bi se dobio iznos mjesečnog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Tako utvrđeni predujam poreza na račun Porezne uprave (PU) uplaćuje poslodavac za zaposlenika, odnosno isplatitelj mirovine za umirovljenika. Ako je porezni obveznik tijekom

5 Ove premije smatraju se izdatkom pri utvrđivanju svih oblika dohotka, a ne samo dohotka od nesamostalnog rada (vidi točku 3.5.).

3. POREZ NA DOHODAK

PROMJENE U OPOREZIVANJU DOHOTKA

U hrvatskom poreznom sustavu uvedeno je oporezivanje dohotka fizičkih osoba Zakonom o porezu na dohodak3 koji je donesen krajem 1993. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1994. godine i vrijedio je sedam godina. Krajem 2000. godine donesen je Zakon o porezu na dohodak4 koji se primjenjivao od 1. siječnja 2001. godine do 31. prosinca 2004. godine u kojem je razdoblju izmijenjen tri puta. Dana 3. prosinca 2004. godine Hrvatski je sabor donio novi Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04) koji se primjenjuje od 1. siječanja 2005. godine.

TKO PLAĆA POREZ NA DOHODAK

Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Dakle, porezni je obveznik pojedinac, a ne poduzeće. To je pojedinac koji prima plaću, mirovinu ili autorski honorar, ostvaruje dohodak prodajom kuće, posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i sl. Poreznim obveznikom smatraju se rezidenti i nerezidenti. Rezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište i uobičajeno boravište. Nerezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u Hrvatskoj ostvaruje dohodak.

ŠTO SE SMATRA DOHOTKOM

Dohodak se definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja, koji se utvrđuju načelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.

Oporezuje se dohodak koji proizlazi iz šest izvora dohotka:

- dohodak od nesamostalnog rada,

- dohodak od samostalne djelatnosti,

- dohodak od imovine i imovinskih prava,

- dohodak od kapitala,

- dohodak od osiguranja i

- drugi dohodak.

3 NN 109/93, 95/94, 25/95, 52/95, 106/96, 164/98 i 33/00. 4 NN 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04.

ŽALBA

Protiv poreznih akata donesenih u prvom stupnju može se uložiti žalba. Rok za žalbu je 30 dana od primitka poreznog akta na koje se donosi rješenje, i to u roku dva mjeseca od dana predaje žalbe. Žalba odgađa izvršenje pobijanoga poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi.

Ako je porezno rješenje doneseno na temelju podataka koje je sam porezni obveznik naveo u poreznoj prijavi, žalba ne odgađa izvršenje.

Protiv rješenja o žalbi može se podnijeti tužba Upravnom sudu Hrvatske. Međutim tužba ne odgađa izvršenje poreznog akta.

KAZNE ZA POREZNE PREKRŠAJE

Općim poreznim zakonom detaljno su propisane novčane kazne za točno određene porezne prekršaje, a kreću se od 500 do 200.000 kuna. Osim novčanih kazni, propisane su i zaštitne mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Zakon bez kazne nalikuje na zvona bez klatna. (Njemačka poslovica)

PROPIS

- Opći porezni zakon, NN 127/00, 86/01 (ispravak) i 150/02

INSPEKCIJSKI NADZOR

Činjenice bitne za oporezivanje mogu se utvrditi i inspekcijskim nadzorom koji se provodi nakon što je ustanovljena netočno utvrđena porezna obveza. Porezni je obveznik u postupku nadzora dužan surađivati (predočiti svu potrebnu dokumentaciju, dati sve tražene obavijesti i pojašnjenja o poslovanju i sl.).

Nalog za inspekcijski nadzor

Nalogom za inspekcijski nadzor detaljno su propisani razlozi njegova donošenja i njegova provedba. Nalog se dostavlja velikom poreznom obvezniku 30, a malome 15 dana prije početka nadzora, pri čemu se u roku 8 dana može uložiti obrazloženi prigovor. Međutim, na odluku (zaključak) o prigovoru ne može se uložiti žalba. Ako porezno tijelo procijeni da bi prijevremena dostava naloga ugrozila nadzor, odnosno da bi se porezni obveznik mogao pripremiti i promijeniti neke činjenice bitne za oporezivanje, nalog se može predati poreznom obvezniku neposredno prije početka nadzora. Nakon utvrđivanje porezne osnovice donosi se porezno rješenje kojim je točno propisana porezna obveza i način na koji se ona ispunjava.

OVRHA

Ako se porez ne naplati redovitim postupkom, može se naplatiti prisilno iz imovine poreznog dužnika, a može i iz imovine poreznog jamca na temelju ovršnih dokumenata (rješenje o ovrsi) i vjerodostojnih papira (knjigovodstveno izlistanje stanja poreznog duga).

Ovrha se provodi pljenidbom pokretnina (gotovina, vrijednosni papiri, poluproizvodi, sirovine, patenti, tehnička unapređenja i druga prava), tražbina ovršenika (iz novčanih iznosa koji su dug ovršeniku iz nekog prijašnjeg odnosa), imovinskim pravima i nekretninama.

Pojmovi vezani za ovrhu

ovrha - prisilna naplata duga

ovršenik – porezni dužnik ili njegov jamac od kojeg se naplaćuje porezni dug

ovrhovoditelj – porezno tijelo koje provodi ovrhu

Što se ne može plijeniti

• Novčana sredstva nužna za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba – iz plaće do visine osnovnoga osobnog odbitka uvećanoga za odbitke za uzdržavane članove obitelji i primici koji se ne oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak (nagrade, potpore, stipendije…).

• Pokretnine nužne za život (odjeća, obuća, hladnjak, televizor, ogrjev), poljoprivredni strojevi, knjige, alati i sve ono što je nužno za obavljanje djelatnosti.

ZASTARA

Relativni rok zastare je tri godine, a apsolutna zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni iznosi šest godina računajući od dana kada je zastara prvi put počela teći. Zastara uglavnom počinje nakon isteka godine u kojoj je nastao porezni događaj.

KAMATE

Zakonom su određeni način i vrijeme plaćanja poreza, redoslijed plaćanja poreznih obveza, ali i kamate na manje plaćene ili preplaćene poreze.

Ako se porez ne plati u roku, obračunavaju se kamate (prema Zakonu o zateznim kamatama) po stopi od 18% godišnje. Razdoblje obračuna kamate počinje od dana kada je trebalo platiti porez do uplate.

Ako porezno tijelo vraća poreznom obvezniku preplaćeni porez, rok za obračun kamate teče od petnaestog dana od primitka zahtjeva za povrat do isplate povrata.

Ako je riječ o povratu poreza plaćenog bez pravne osnove (ako je poništeno ili ukinuto rješenje kojim je bilo određeno plaćanje poreza), kamate se računaju od dana uplate do dana povrata. Porezni će obveznici dobiti povrat uvećan za kamatu po stopi od 6,5% godišnje.

Tko kasno plaća, dva puta plaća. (Portugalska poslovica)

UTVĐIVANJE POREZNE OSNOVICE

Od pojave prvih poreza pa do danas, kada su porezni odnosi detaljno uređeni brojnim zakonima, najčešće dvojbe proizlaze pri utvrđivanju porezne osnovice na temelju koje se primjenom utvrđene porezne stope određuje porezna obveza. Porezna osnovica nije uvijek realno iskazana što može biti posljedica neznanja ili nemara poreznog obveznika, ali i posljedica namjernoga netočnog iskazivanja poslovnih događaja kako bi se umanjila ili izbjegla porezna obveza.

Kad porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti i to ako porezni obveznik:

• ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima

• ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno

• ne može dokazati podatke za oporezivanje vjerodostojnom dokumentacijom

• odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućuje provedbu poreznog postupka.

Osnovica poreza na dohodak, odnosno dobit fizičkih osoba može se utvrditi i procjenom kao razlika između privatnih izdataka poreznog obveznika i/ili stečene privatne imovine i prijavljenog dohotka, odnosno dobiti ako se za tu razliku ne može dokazati da je oporezivana.

poreznog obveznika. Ako se porezni obveznik pismeno odrekne prava zaštite privatnosti podaci se mogu javno obznaniti;

3. zaštita ljudskog dostojanstva - porezna tijela ne smiju u poreznom postupku ugroziti ugled, dostojanstvo ni čast poreznog obveznika;

4. pravo na informiranje - porezno tijelo ne može prisilnom naplatom, npr. pljenidbom, oduzeti televizor ili radioprijamnik koji su izvor informiranja za poreznog obveznika.

POREZNO – PRAVNI I POREZNO - DUŽNIČKI ODNOS

Porezno-pravni odnos je odnos između poreznih tijela i poreznih obveznika (poreznog dužnika i poreznog jamca) koji obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom postupku.

Porezno-dužnički odnos je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu sudionici ostvaruju svoja prava i obveze.

Porezno tijelo u porezno-dužničkom odnosu ima pravo na naplatu:

1. poreza,

2. kamata i novčanih kazni,

3. novčanih činidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva.

Porezni obveznik ima pravo na:

1. povrat poreza koji je plaćen bez pravne osnove,

2. kamate na porez koji je plaćen bez pravne osnove.

Solidarni dužnik

Porez se može naplatiti i od treće osobe ili od solidarnog dužnika. To znači da Porezna uprava (PU), ako u porezno-dužničkom odnosu ima više solidarnih sudužnika, može naplatiti cijeli porez od jednoga ili će dug rasporediti na sve dužnike. Ako barem jedan sudužnik podmiri dug, prestaje porezna obveza, a odnos poreznog dužnika i sudužnika postaje predmetom privatnoga (građanskog) prava.

Prava i obveza iz porezno-dužničkog prestaju:

• plaćanjem ili ispunjenjem porezne obveze bez obzira na to tko je podmirio dug. Dug je podmiren kada banka u kojoj se vode uplatni računi primi uplatu;

• povratom poreza s kamatama – ako je porezni obveznik platio porez koji nije trebao ili je platio više, porezno tijelo će obaviti povrat zajedno s kamatama do dana isplate;

• prijebojem, čime se prebija dug iz porezno-dužničkog odnosa. To znači da se u dogovoru s poreznim tijelom poreznom obvezniku umjesto povrata novca mogu podmiriti određeni dugovi (samo javna davanja);

• otpisom - ako se ni prisilnom naplatom (ovrhom) nije naplatio porezni dug;

• zastarom s različitim rokovima za sudionike u porezno-pravnom odnosu.

2. OPĆI POREZNI ZAKON

Općim poreznim zakonom sustavno se i cjelovito na jedinstveni način određuju porezno-pravna pitanja zajednička za sve poreze. Sudionici u porezno-pravnom odnosu s jedne su strane fizičke i pravne osobe, a s druge država. Međutim, nije riječ o ravnopravnim pozicijama. Država donosi propise, a porezna tijela vode porezni postupak i kontroliraju njegovu provedbu. Porezni su obveznici u podređenom položaju iako prema državi imaju formalna i materijalna prava i obveze. Stoga je vrlo važno detaljno odrediti njihove međusobne odnose.

U ovom dijelu pokušava se ukratko prikazati što sve sadrži Opći porezni zakon, a samo su istaknuti pojedini dijelovi za koje se smatra da su poreznim obveznicima bitni u postupku oporezivanja.

NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI ZAKON

1. Zakonitost: jedan je od temelja pravne države: svi su sudionici u porezno-pravnom odnosu obvezni poštovati sva pravna pravila neovisno o nazivu i vrsti pravnog akta.

2. Primjena poreznih propisa: u postupku oporezivanja primjenjuju se porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje.

3. Objektivnost: prilikom oporezivanja porezna tijela objektivno i savjesno utvrđuju činjenice bez obzira na to idu li one u prilog ili na štetu poreznog obveznika.

4. Dvostupanjski postupak: omogućuje poreznom obvezniku pravo žalbe na porezne akte.

5. Vođenje knjigovodstva i evidencije: obvezuje poreznog obveznika na evidenciju sukladno vežećim knjigovodstvenim propisima.

6. Dokazivanje: i porezni obveznik i porezno tijelo trebaju dokazati činjenice iz poreznog postupka.

7. Inspekcijski nadzor: provodi se i za velike i za male porezne obveznike.

8. Postupanje u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa: svi sudionici obvezni su na korektno, dobronamjerno, kooperativano i savjesno međusobno ponašanje.

9. Upotreba službenog jezika i pisma.

10. Gospodarstveni pristup: porezne činjenice utvrđuju se prema gospodarstvenom značenju, što znači da se oporezuje svako stjecanje prihoda bez obzira na to je li riječ o pravnome ili bespravnom poslu.

Zakonom je također predviđena zaštita čovjekovih prava kao što su:

1. pravo na očitovanje - porezni obveznici imaju mogućnost i pravo da se prije donošenja odluke (rješenja ili presude) izjasne o svim bitnim činjenicama koje su od važnosti za donošenje te odluke;

2. zaštita tajnosti podataka i osobnosti - porezni je obveznik dužan poreznim tijelima podastrijeti istinite podatke koji su bitni u postupku oporezivanja, a porezno je tijelo u interesu poreznog obveznika obvezno čuvati poreznu tajnu. Na taj se način štiti osobnost

«NAŠI» I «NJIHOVI» POREZI

Koja je razlika između tereta kojim pojedini porezi pritišću hrvatske porezne obveznike i tereta poreza koji pritišću ljude u inozemstvu? Ukupan porezni teret u Hrvatskoj približava se onom u zemljama OECD-a i Europske unije. U nas je 2003. godine 40,2% svega što se proizvede za godinu dana odlazilo u obliku poreza u državnu blagajnu iz koje se financiraju javne usluge. Godine 2002. u zemljama OECD-a na poreze prosječno otpada 36%, a u Europskoj uniji petnaestorice 41% BDP-a.

ZAKONSKE POREZNE STOPE U NEKIM ZEMLJAMA

Porez na dobit Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost

Zemlja

osnovna stopa (%) raspon stopa (%)

broj stopa osnovna stopa (%)

Austrija 34 0-50 4 20

Njemačka 25 0-45 3 16

Italija 33 23-45 5 20

Češka 26 15-32 4 19

Mađarska 16 18-38 3 25

Poljska 19 19-40 3 22

Slovenija 25 17-50 6 20

Hrvatska 20 15-45 4 22 Izvor: IBFD, European Tax Handbook, Amsterdam, 2004.

Što su pojmovi poput državnog proračuna, središnje države, opće države, i sl.

Definicije osnovnih pojmova koje se u Hrvatskoj upotrebljavaju kada se govori o proračunima pojedinih razina vlasti zasnivaju se na statističkom sustavu javnih financija Međunarodnoga monetarnog fonda.

Državni proračun godišnji je plan prihoda i rashoda koje odobrava Sabor.

Proračun središnje države obuhvaća državni proračun i proračune izvanproračunskih fondova.

Proračun opće države obuhvaća državni proračun, proračune izvanproračunskih fondova i proračune lokalnih jedinica vlasti.

Konsolidirani proračun središnje države jest proračun nakon poništenja međusobnih transakcija između državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.

Konsolidirani proračun opće države čini proračun nakon poništenja međusobnih transakcija između državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova te proračuna lokalnih jedinica vlasti.

Izvanproračunski fondovi su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Javno poduzeće Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske auto ceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatski fond za privatizaciju.

KAKO SE RAZINA OPOREZIVANJA MIJENJALA TIJEKOM VREMENA

Fiskalne 2003. godine u Hrvatskoj je ubrano ukupno 77 mlrd. kuna svih vrsta poreza na svim razinama vlasti. No kako se razina oporezivanja mijenjala tijekom vremena?

Od 1994. do 1997. godine razina oporezivanja u Hrvatskoj kretala se od 43-44% BDP-a. Nagli skok nastaje 1998. godine, kada se počinje primjenjivati porez na dodanu vrijednost, a ubrani porezi naglo rastu na gotovo 47% BDP-a. No nakon 1998. godine ukupni porezni teret ponovno pada i 2003. godine iznosi 40,2% BDP-a.

Udio ukupnih poreza u BDP-u u Hrvatskoj 1994-2003. godine

36

38

40

42

44

46

48

1994

.19

95.

1996

.19

97.

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

%

Izvor: Ministarstvo financija RH, Godišnje izvješće za 2002-2003. godine, Zagreb 2004.

Porezi koji se dijele između države i lokalnih jedinica vlasti2 jesu:

-porez na dohodak (raspodjela poreza na dohodak ovisi o tome financiraju li općine i gradovi lokalno zdravstvo, socijalnu skrb ili školstvo)

-porez na dobit (udio općine i grada 20%, županije 10%, države 70%)

-porez na promet nekretnina (udio općine i grada 60%, države 40%).

Općine, odnosno gradovi mogu propisati plaćanje prireza porezu na dohodak.

KOLIKO PRIHODA U DRŽAVNU BLAGAJNU DONOSE POREZI

Porezi su najizdašniji proračunski prihod. Od 90 mlrd. kuna koliko su 2003. godine iznosili ukupni prihodi proračuna konsolidirane opće države, porezima je ubrano oko 77 mlrd. kuna. Porezi su u proračun donijeli 86% ukupnih proračunskih sredstava. Ostali prihodi napunili su “samo” 14% proračuna.

Najviše u proračun donose PDV tj. 36,2% svih poreza i doprinosi za socijalno osiguranje (30,7%). Slijede trošarine (13,5%), porez na dohodak (9,3%), porez na dobit (5,6%) i carine (2,3%). Prihod od lokalnih poreza, poreza na imovinu i ostalih poreza vrlo je malen.

Ukupni porezi na svim razinama vlasti (opća država)

(mln. kuna, tekuće cijene)

2003.

Ukupni porezni prihodi 77.674 100,0

Porez na dohodak 7.198 9,3

Porez na profit 4.319 5,6

Doprinosi socijalnom osiguranju 23.855 30,7

Porez na imovinu 606 0,8

Porez na promet dobara i usluga 671 0,9

Porez na dodanu vrijednost 28.129 36,2

Trošarine 10.482 13,5

Lokalni porezi na dobra i usluge 262 0,3

Porez na međunarodnu trgovinu 1.811 2,3

Ostali porezi 341 0,4

Izvor: Ministarstvo financija RH, Godišnje izvješće za 2002-2003. godine, Zagreb 2004.

2 Određeno Zakonom o financiranju jedinica loklane i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03).

a) proširi porezna osnovica ukidanjem izuzeća i povlastica pojedinim poreznim obveznicima,

b) smanji broj poreznih stopa,

c) snizi visina poreznih stopa.

1.2. POREZI U HRVATSKOJ

OD KOJIH SE POREZA SASTOJI HRVATSKI POREZNI SUSTAV

Hrvatski porezni sustav utemeljen je na skupu izravnih i neizravnih poreza predočenih u sljedećoj tablici:

Temeljni izravni porezi Temeljni neizravni porezi

porez na dobit

porez na dohodak

prirez porezu na dohodak

porez na dodanu vrijednost

trošarine

porez na promet nekretnina

Ostalim poreznim prihodima može se smatrati cijela skupina lokalnih poreza (županijski, općinski i gradski) carine i doprinosi za socijalno osiguranje.

POREZNI PRIHODI RAZLIČITIH RAZINA VLASTI

Državni porezi Županijski porezi Općinski i gradski porezi

porez na dodanu vrijednost;

trošarine

Porez na nasljedstva i darove;

porez na cestovna motorna vozila;

porez na plovila; porez na automate za zabavne igre

prirez porezu na dohodak;

porez na potrošnju;

porez na kuće za odmor;

porez na neobrađeno obradivo zemljište;

porez na nekorištene poduzetničke nekretnine;

porez na neizgrađeno građevno zemljište;

porez na tvrtku i naziv; porez na korištenje javnih površina

Porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih odluka.

Već samo nabrajanje poreznih načela pokazuje koliko je složeno napraviti dobar porezni sustav. U praksi su ta načela obično suprotstavljena, pa ni jedan porezni sustav ne poštuje podjednako sva načela. Što je neki porez pravedniji, to je manje efikasan ili je kompliciran za primjenu. Neki su porezi pravedniji od drugih, neki su efikasniji, neki pak jednostavniji za primjenu, i tako dalje.

PRAVEDNOST U OPOREZIVANJU

Prema tom kriteriju, bogati bi trebali platiti više poreza jer imaju veće mogućnosti plaćanja. No koliko bi više oni trebali platiti? Mnogo je poreznih rasprava vođeno upravo o tom pitanju. Pokušat ćemo taj problem ilustrirati pomoću tablice.

Proporcionalni porez Regresivni porez Progresivni porez

Dohodak (kn)

Iznos poreza

(kn)

Porez kao postotakdohotka

Iznos poreza

(kn)


Iznos poreza

(kn)


50.000 12.500 25 15.000 30 10.000 20

100.000 25.000 25 25.000 25 25.000 25

200.000 50.000 25 40.000 20 60.000 30

Izvor: Mankiw, H.G., Principles of Economics , Philadelphia (etc.), The Dryden Press, 1998.

U svim primjerima iz ove tablice porezni obveznici koji imaju viši dohodak plaćaju i veće iznose poreza. No postoci dohotka koji izdvajaju za poreze uvelike se razlikuju. Tako je u prvom slučaju porez proporcionalan jer svi porezni obveznici plaćaju jednak postotak svojeg dohotka. U drugom slučaju sustav je regresivan jer bogatiji, iako plaćaju veći iznos poreza, plaćaju manji postotak svojeg dohotka. U trećem je slučaju porez progresivan jer bogati plaćaju veći postotak dohotka u obliku poreza. No koji je od ta tri slučaja najpravedniji? Struka nema jasnog odgovora. Pravednost je, kao i ljepota, relativan pojam.

Koji je porez efikasan

Cilj dobroga poreznog sustava jest da što manje iskrivi (promijeni) ekonomske odluke osoba i poduzeća u odnosu prema odlukama koji bi donosili da se porezi uopće ne ubiru (hipotetičko stanje). Što porez manje utječe na odluke poduzetnika o proizvodnji odnosno na odluke potrošača o potrošnji, kažemo da je efikasniji. No kako u praksi osigurati što veću poreznu efikasnost? U praksi se to postiže tako da se:

KAKO SE POREZI DIJELE

Porezi se mogu podijeliti na više načina:

- prema vrsti porezne osnovice (npr. porez na dohodak, porez na potrošnju )

- prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (npr. državni porezi, županijski porezi)

- prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. progresivni ili regresivni porezi).

Ipak se najčešće spominje njihova podjela na izravne i neizravne.

Izravni porezi su oni koje uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac u državnu blagajnu. Ti se porezi zaračunavaju u određenom postotku na naš dohodak ili imovinu i po pravilu se ne mogu prevaliti na drugoga. To znači da onaj tko porez plaća, porez i snosi. Izravni su porezi, na primjer, porez na dohodak koji plaćamo iz plaće, autorskog honorara ili obrta, porez na dobit koji plaćaju poduzeća.

Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni proračun, već ih najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV).

Prevaljivanje poreza

To pitanje se na prvi pogled čini suvišnim jer svatko misli da kada porez plati taj porez konačno i snosi. No ne mora uvijek biti tako. Obilježje nekih poreza jest da se oni mogu prevaliti na drugu osobu. Evo primjera: uvođenje poreza na krznene kapute plaćaju uglavnom bogati jer su oni pretežni kupci takvih kaputa. No kada se poveća porez na krznene kapute, oni se možda neće odlučiti za kupnju jer im kaput zbog poreza ipak postaje preskup. Tada će pasti prodaja krznenih kaputa, a vlasnik krznarske radionice morat će smanjiti svoje troškove, u sklopu čega vjerojatno i plaće svojih radnika. Time povećani porez na krznene kapute nisu u konačnici platili bogati, već ga je u obliku nižih plaća krznar prevalio na svoje radnike.

KOJA OBILJEŽJA POREZI TREBAJU IMATI

Slijedeća porezna načela odlikuju dobar porezni sustav:

1.Efikasnost. Porezi moraju što je manje moguće utjecati na odnose cijene kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi.

2.Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno raspoređeni između članova neke zajednice. 3.Izdašnost. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih rashoda.

4.Jednostavnost. Porezi moraju biti što jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili što niži. 5.Stabilnost.

ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa, na prostorima današnjeg Iraka. Buđenje civilizacije, ali i buđenje poreza, zabilježeno je na glinenim pločicama iskopanim u Sumeru. Tamošnji su stanovnici prihvatili poreze za vrijeme velikog rata, ali kad je rat završio, poreznici se nisu htjeli odreći svoje povlastice oporezivanja. Od tadašnjih vremena porezi nisu nikad ukinuti, dapače tijekom povijesti samo su dobivali na važnosti. Za velikih ratova obično su se vrtoglavo povećavali, a nakon završetka rata najčešće se nisu vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. No i u mirnodopskim se godinama razina poreza povećava.

RAST POREZA KROZ VRIJEME

U zemljama OECD-a udio ukupnih poreza porastao je s 10% BDP1-a 1900. godine na 36% BDP-a 2002. godine, tj. u razdoblju od jednog stoljeća udio poreza se povećao gotovo 4 puta. Ideja socijalne države koja je prevladavala tijekom 60-ih godina, društveno opredjeljenje za relativno veliku količinu javnih dobara koja se žele dobiti od države, te starenje stanovništva doveli su do znatnijeg porasta poreznog opterećenja u tom razdoblju u razvijenim zemljama svijeta.

Udio ukupnih poreza u BDP-u u zemljama OECD-a

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1900

.19

40.

1965

.19

75.

1985

.19

95.

1999

.20

01.

%

Izvor: Ken Messere, 20th Century Taxes and Their Future, Bulletin, IBFD, Vol.54, No.1, January 2000; OECD Revenue Statistics 1965-2003, Paris, 2004.

1 BDP oznaka je za bruto domaći proizvod tj. za tržišnu vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga koji se proizvedu u nekoj zemlji tijekom jedne kalendarske godine.

1. POREZI

1.1.OPĆENITO O POREZIMA

ŠTO SU POREZI

Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od osoba i poduzeća da bi pomoću prikupljenog novaca financirala javne rashode. Drugim riječima, svi moramo plaćati dio svojih prihoda državi da bi nam ona za uzvrat osigurala javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, javna sigurnost, briga za starije i siromašne članove društva i sl. U toj definiciji važne su dvije stvari: porezi su obvezna davanja i za plaćene poreze nema trenutačne izravne protuusluge.

1. Odrednica da su porezi obvezna davanja znači da jednom kad dospiju na naplatu trebaju biti i uplaćeni državi. U suprotnome država može prisilom (sudovima, policijom) ostvariti svoje pravo. Zato neki poreze nazivaju prisilnim iznuđivanjem.

2.Važno je i to da pojedinac za plaćeni porez ne dobiva izravnu protuuslugu, tj. ako u svibnju platite 1.000 kuna poreza, ne znači da ćete se u tome mjesecu smjeti koristiti uslugama bolnice, škole ili policije do iznosa od 1.000 kuna i nakon toga će vam te usluge biti uskraćene. Jednako tako, ako u tome mjesecu iskoristite 700 kuna usluga, država vam neće vratiti 300 kuna poreza. Porezima nije unaprijed određena njihova namjena niti količina usluge koju ćete za uzvrat dobiti.

ZAŠTO MORAMO PLAĆATI POREZE

Oporezivanje je zasada jedini poznati praktični način ubiranja sredstava za financiranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. Čini se da su poreznici svugdje oko nas: porez na dohodak i doprinosi ustežu nam se izravno iz plaće, porez na dodanu vrijednost povećava cijenu robe koju kupujemo, plaćamo porez na promet nekretnina kada kupujemo stan, trošarinu kada automobil punimo benzinom ili kada popijemo pivo u kafiću. Gotovo svaku našu aktivnost vezanu za robu i usluge prati neka vrsta poreza. Kao što Benjamin Franklin kaže, na ovom svijetu ništa nije izvjesno osim poreza i smrti. No čini se da, usprkos našem negodovanju, mora biti tako. Porezi su cijena javnih dobara kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se često i ne pitamo kolika je njihova cijena. Javna su dobra npr. javna zdravstvena zaštita, javno obrazovanje naše djece, javna sigurnost na našim ulicama, red u prometu, muzeji, parkovi, čisti zrak i sl. Da bi smo u svemu tome uživali moramo plaćati poreze.

KAD SU POREZI NASTALI

Porezi su stari koliko i civilizacija. Nema ni jedne civilizacije koja nije ubirala poreze. Prva civilizacija o kojoj nešto znamo počela je prije šest tisuća godina u Sumeru, na plodnoj

SADRŽAJ 1. PREDGOVOR

1.1. Općenito o porezima 1.2. Porezi u Hrvatskoj

2. OPĆI POREZNI ZAKON 3. POREZ NA DOHODAK 4. DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE 5. POREZ NA DOBIT 6. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 7. POSEBNI POREZI - TROŠARINE

7.1. Kava 7.2. Naftni derivati 7.3. Duhanski proizvodi 7.4. Pivo 7.5. Bezalkoholna pića 7.6. Alkohol 7.7. Osobni automobili, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi 7.8. Luksuzni proizvodi 7.9. Premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila

8. LOKALNI POREZI 8.1. Županijski porezi

8.1.1. Porez na nasljedstvo i darove 8.1.2. Porez na cestovna motorna vozila 8.1.3. Porez na plovila 8.1.4. Porez na automate za zabavne igre

8.2. Općinski ili gradski porezi 8.2.1. Porez na potrošnju 8.2.2. Porez na kuće za odmor 8.2.3. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište 8.2.4. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine 8.2.5. Porez na neizgrađeno građevno zemljište 8.2.6. Porez na tvrtku ili naziv 8.2.7. Porez na korištenje javnih površina

9. OSTALI POREZI 9.1. Porez na promet nekretnina 9.2. Oporezivanje igara na sreću

10. CARINE 11. POREZNA UPRAVA 12. POREZNO SAVJETNIŠTVO PRILOZI 1. Popis područnih Porezne uprave s ispostavama 2. Tablica: Porezi u Republici Hrvatskoj 3. Pojmovnik 4. Izvori informacija o porezima

Documents

Propisi koji su vezani uz oporezivanje - ijf.hr · PROMET NEKRETNINA Stjecatelj nekretnine Tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze, osim novih nekretnina