PROSPEKT Jadrolinija, društvo za linijski pomorski …...1 PROSPEKT Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta HRK 70 milijuna obveznica Kamatna stopa 6,500%,

1

PROSPEKT

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta HRK 70 milijuna obveznica

Kamatna stopa 6,500%, dospije�e 2012.

Cijena izdanja 99,651%

Obveznice Jadrolinije su izdane 25.10.2007. (“Datum izdanja”) u ukupnom iznosu od HRK 70.000.000,00, u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od HRK 1, kamatne stope 6,500% godišnje, te dospije�a 25. listopada 2012. Kamata �e se obra�unavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 6,500% od i uklju�uju�i Datum izdanja. Kamata �e se ispla�ivati dva puta godišnje u jednakim iznosima.

Cijena izdanja utvr�ena je na temelju prinosa Obveznica. Prinos izdanja Obveznica je utvr�en na temelju interpoliranog prinosa kunske obveznice Ministarstva financija RH 5-godišnje ro�nosti uve�anog za premiju, koja odražava kreditni rizik Izdavatelja, te trenutnu situaciju na tržištu kapitala.

Obveznice su 25. listopada 2007. uvrštene u Usluge Depozitorija i Usluge Prijeboja i Namire Središnje depozitarne agencije d.d., Heinzelova 62a, Zagreb, (“SDA”). Obveznice nose ISIN oznaku HRJRLNO12AA1.

Obveznice �e biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze d.d., Ivana Lu�i�a 2a, 10 000 Zagreb, (“Zagreba�ka burza”) pod oznakom JRLN-O-12AA.

Agent i Pokrovitelj izdanja

Erste&Steiermärkische bank d.d.

Agent uvrštenja Obveznica

u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze


Datum ovog Prospekta je 25. listopad 2007.

2

Jadrolinija, društvo za linijski i pomorski prijevoz tereta i putnika (“Jadrolinija” ili “Izdavatelj”) prihva�a odgovornost za sadržaj ovog Prospekta. Prema vlastitom uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Jadrolinija raspolaže, podaci iz ovog Prospekta �ine cjelovit i istinit prikaz imovine, obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Jadrolinije, kao i prava i obveza sadržanih u Obveznicama Jadrolinije. Prema najboljem saznanju Jadrolinije, nijedna bitna �injenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog Prospekta nije izostavljena.

U skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/2002) (“ZTVP”), Prospekt izdanja odobren je 20. rujna 2007. od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (“HANFA”), a o odobrenju objavljivanja podataka prilikom uvrštenja Obveznica u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze odlu�it �e se nakon potpunog okon�anja postupka. Odobrenjem Prospekta o izdavanju obveznica javnom ponudom, HANFA je potvrdila da Prospekt sadrži sve podatke utvr�ene zakonima i propisima Republike Hrvatske, te da može biti objavljen.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave �ije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili Erste&steiermärkische bank d.d. odnosno agent i Pokrovitelj izdanja. Nikakva jamstva, izri�ita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta za istinitost i potpunost takvih podataka. Izdavanje ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Jadroliniju nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog Prospekta.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za ra�un Jadrolinije, ESB ili od strane ili za ra�un druge osobe koja je s njima povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upu�uje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Jadrolinije te uvjeta Obveznica, uklju�ivo inherentne rizike sadržane u Poglavlju 2. “�imbenici rizika”.

Ako druga�ije nije navedeno, sve godišnje informacije, uklju�uju�i podatke o financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani; prema tome brojevi prikazani za istu vrstu informacija mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmeti�ki agregati. Upu�ivanje u ovom dokumentu na “EUR” ozna�ava euro, “USD” ameri�ki dolar, “CHF” švicarski franak, “KM” konvertibilnu marku, “HRK” ili “kn” hrvatske kune, a ''THRK'' tisu�e hrvatskih kuna.

3

SADRŽAJ

1 UVJETI IZDANJA OBVEZNICA...................................................................................................... 5 1.1 Sažetak uvjeta Obveznica ...................................................................................................... 5 1.2 Pravni status Obveznica ........................................................................................................ 5 1.3 Upis, uplata i izdanje............................................................................................................... 5 1.4 Izdavatelj .................................................................................................................................. 6 1.5 Obra�un kamate ...................................................................................................................... 6 1.6 Isplata kamate ......................................................................................................................... 7 1.7 Kašnjenje s pla�anjem kamate .............................................................................................. 7 1.8 Isplata glavnice o dospije�u .................................................................................................. 8 1.9 Prijevremeni otkup Obveznica............................................................................................... 8 1.10 Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica ........................................................................ 8 1.11 Isplate iz Obveznica bez odbitaka ..................................................................................... 9 1.12 Izjave i jamstva Izdavatelja ................................................................................................. 9 1.13 Osobe koje garantiraju za obveze Izdavatelja po Obveznicama .................................. 10 1.14 Prijevremeno dospije�e Obveznica................................................................................. 10 1.15 Skupština Vlasnika Obveznica......................................................................................... 10 1.16 Upis Obveznica u Depozitorij SDA .................................................................................. 11 1.17 Trgovanje na sekundarnom tržištu.................................................................................. 11 1.18 Platni agent ........................................................................................................................ 13 1.19 Obavijesti ........................................................................................................................... 13 1.20 Zastara................................................................................................................................ 13 1.21 Mjerodavno pravo i nadležnost........................................................................................ 14 1.22 Namjena ste�enog prihoda .............................................................................................. 14 1.23 Temeljni kapital Izdavatelja .............................................................................................. 15 1.24 Ograni�enja odgovornosti................................................................................................ 16

2 �IMBENICI RIZIKA........................................................................................................................ 17 2.1 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira................................................................................... 17

2.1.1 Tržište dugoro�nih vrijednosnih papira ................................................................................. 17 2.2 Rizik industrije....................................................................................................................... 20 2.3 Rizik poslovanja .................................................................................................................... 20 2.4 Rizik poslovnog okruženja................................................................................................... 21 2.5 Rizik konkurencije................................................................................................................. 22 2.6 Poslovni rizik Izdavatelja...................................................................................................... 25 2.7 Financijski rizici .................................................................................................................... 25

3 OPIS IZDAVATELJA..................................................................................................................... 26 3.1 Povijest i razvoj ..................................................................................................................... 26 3.2 Organizacijska struktura ...................................................................................................... 28 3.3 Vizija i misija društva............................................................................................................ 29 3.4 Strategija razvoja .................................................................................................................. 29 3.5 Pregled poslovanja ............................................................................................................... 29 3.6 Informacijska tehnologija..................................................................................................... 37 3.7 Osvrt na državne subvencije ............................................................................................... 37

4 FINANCIJSKI PODACI.................................................................................................................. 38

4

4.1 Ra�un dobiti i gubitka........................................................................................................... 38 4.2 Bilanca ................................................................................................................................... 42 4.3 Financijski podaci za prethodne tri godine i devet mjeseci 2007. ................................... 43 4.4 Pregled osnovnih pokazatelja poslovanja u razdoblju 2004.-2006. i plan za 2007. ....... 44 4.5 O�ekivanja za 2007. .............................................................................................................. 45

5 PLAN POSLOVANJA JADROLINIJE ZA RAZDOBLJE 2007.-2012. ......................................... 45 5.1 Pretpostavke plana 2007.-2012............................................................................................ 45 5.2 Jadrolinija – Plan 2007.-2012. .............................................................................................. 46

6 POLITIKA ISPLATE DOBITI ......................................................................................................... 48

7 SPAJANJA I PREUZIMANJA....................................................................................................... 48

8 ULAGANJA ................................................................................................................................... 48

9 VLASNI�KA STRUKTURA........................................................................................................... 50

10 KORPORATIVNO UPRAVLJANJE........................................................................................... 50 10.1 Uprava ................................................................................................................................ 50 10.2 Nadzorni odbor .................................................................................................................. 51 10.3 Zaposlenici......................................................................................................................... 52

12.2.1 Struktura zaposlenih ........................................................................................................... 52 12.2.2 Reorganizacija Jadrolinije u segmentu smanjenja broja djelatnika i boljeg upravljanja ljudskim potencijalima .................................................................................................................... 53

11 STRUKTURA KAPITALA I ZADUŽENOST .............................................................................. 54 11.1 Struktura kapitala .............................................................................................................. 54 11.2 Zaduženost......................................................................................................................... 55

12 EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ ............................................................................................. 57

13 PRAVNA PITANJA .................................................................................................................... 58 13.1 Sudski sporovi drugi pravni postupci............................................................................. 58 13.2 Ovisnost o tu�im patentima i licencijama ...................................................................... 58

14 SAŽETAK STATUTA................................................................................................................. 59

15 OPOREZIVANJE........................................................................................................................ 60 15.1 Oporezivanje kamata ........................................................................................................ 60 15.2 Oporezivanje glavnice ...................................................................................................... 60 15.3 Oporezivanje kapitalne dobiti .......................................................................................... 60

16 OP�E INFORMACIJE................................................................................................................ 61 16.1 Odobrenja........................................................................................................................... 61 16.2 Uvrštenje Obveznica na Zagreba�ku burzu.................................................................... 61 16.3 Depozitorij, prijeboj i namira ............................................................................................ 61 16.4 Dokumenti .......................................................................................................................... 61

17 NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠ�A ZA DEVET MJESECI 2007. SA BILJEŠKAMA62

18 REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠ�A IZDAVATELJA ZA RAZDOBLJE 2004. – 2006. .... 74

19 POTPISNICI PROSPEKTA...................................................................................................... 182

20 SUDIONICI IZDAVANJA OBVEZNICA ................................................................................... 183

5

1 UVJETI IZDANJA OBVEZNICA

1.1 Sažetak uvjeta Obveznica

Izdanje Obveznica Jadrolinije, društva za linijski i pomorski prijevoz tereta i putnika (“Jadrolinija” ili “Izdavatelj“, ukupnog nominalnog iznosa HRK 70.000.000,00, u nematerijaliziranom obliku, na ime, u denominaciji od HRK 1, uz nepromjenjivu godišnju kamatnu stopu 6,500%, dospije�a 25. listopada 2012.

Temeljna prava vlasnika Obveznica su pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate.

Cijena izdanja utvr�ena je na temelju prinosa izdanja Obveznica i kamatne stope (kupona). Prinos izdanja Obveznica utvr�en je na temelju interpoliranog prinosa kunske obveznice Ministarstva financija RH 5-godišnje ro�nosti uve�anog za premiju, koja je odražavala kreditni rizik Izdavatelja, te trenutnu situaciju na tržištu kapitala. Kamatna stopa odre�ena je zaokruživanjem tako utvr�enog prinosa na na�in da kamatna stopa podijeljena sa 0,125% iznosi cijeli broj (''zaokruživanje na osminu'').

Cijena izdanja iznosi 99,651%.

1.2 Pravni status Obveznica

Obveznice �e biti prenosivi, dugoro�ni dužni�ki vrijednosni papir, izdan na ime, u nematerijaliziranom obliku.

Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavlja izravne, bezuvjetne i prioritetne obveze Jadrolinije, me�usobno ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budu�im sli�no osiguranim obvezama Jadrolinije, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa.

1.3 Upis, uplata i izdanje

Dan otvaranja razdoblja upisa bio je utvr�en i objavljen u javnom pozivu na upis vrijednosnih papira u Vjesniku 12. listopada 2007. u kojem su bila nazna�ena mjesta na kojima se Prospekt i Upisnice mogu besplatno dobiti, te adresa na kojoj se mogu besplatno naru�iti poštom. Razdoblje upisa Obveznica trajalo je 5 (pet) radnih dana od dana otvaranja razdoblja upisa odnosno do 23. listopada 2007. Datum i vrijeme zatvaranja razdoblja upisa bili su nazna�eni u javnom pozivu na upis. U trenutku upisa investitoru su bili poznati barem okvirni podaci o minimalnoj kamatnoj stopi odnosno maksimalnoj cijeni izdanja. Mjesto upisa Obveznica za fizi�ke i za pravne osobe bilo je na lokaciji Agenta izdanja: Erste&Steiermärksiche Banka d.d. Varšavska 3-5 / IV .kat 10 000 Zagreb Tel: +385 (62) 371 543 Fax: +385 (62) 371 931 te u poslovnicama i filijalama Erste&Steiermärksiche Banka d.d. Agent je 1 (jedan) radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa, tj. knjige upisa, obavijestio svakog investitora o rezultatu upisa Obveznica, te mu dostavio detalje uplate nov�anih sredstava na ime upisa Obveznica. Nitko od investitora nije imao pravo prvenstva prilikom upisa i uplate izdanja Obveznica.

6

Investitori pravne osobe su obveznice upla�ivali tijekom razdoblja uplate sukladno instrukciji koju im je dostavio Agent izdanja.

Razdoblje uplate trajalo je 1 (jedan) radni dan po�evši 2. (drugog) radnog dana nakon zatvaranja razdoblja upisa. Datum i vrijeme razdoblja uplate bilo je nazna�eno u javnom pozivu na upis. Dan uplate je bio Datum izdanja Obveznica odnosno 25. listopada 2007. .

Jadrolinija je na Datum izdanja Obveznica, 25. listopada 2007., sklopila s Agentom izdanja Ugovor o upisu Obveznica Jadrolinije dospije�a 2012. (“Ugovor o upisu”), kojim je Jadrolinija izdala Obveznice temeljem upisanih i upla�enih Obveznica u okviru javne ponude.

Agent izdanja je na Datum izdanja Obveznica, SDA dostavio Registar Obveznica s pozicijama investitora sukladno nominalnim iznosima upisanih i upla�enih Obveznica. Nakon primitka Registra Obveznica, SDA je otvorila vlasni�ke ra�une na koje su bile upisane pozicije Obveznica sukladno Registru Obveznica te je vlasnicima dostavljena obavijesti o stanju na njihovim ra�unima.

1.4 Izdavatelj

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, sa sjedištem u Rijeci, Riva 16, zastupan po �lanovima Uprave skupno, MBS 040036881. Društvo je registrirano pri Trgova�kom sudu u Rijeci.

1.5 Obra�un kamate

Kamata se ispla�uje u HRK dva puta godišnje u jednakim iznosima, po nepromjenjivoj godišnjoj stopi od 6,500%.

Za obra�un ste�ene kamate iz Obveznica uzimat �e se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obra�unavaju kamate tj. za razdoblje od, i uklju�uju�i, dan dospije�a zadnje kamate, ali ne uklju�uju�i, dan dospije�a sljede�e kamate.

7

1.6 Isplata kamate

Prva isplata kamate bit �e 25.04.2008. za razdoblje od i uklju�uju�i datum izdanja 25.10.2007. do, ali ne uklju�uju�i 25.04.2008. Sljede�e kamate ispla�ivat �e se polugodišnje prema sljede�em planu:

- 27.10.2008., za razdoblje od i uklju�uju�i od 25.04.2008. do, ali ne uklju�uju�i 25.10.2008.,




- 25.10. 2010., za razdoblje od i uklju�uju�i od 25.04.2010. do, ali ne uklju�uju�i 25.10.2010.,



- 25.04.2012., za razdoblje od i uklju�uju�i od 25.10.2011. do, ali ne uklju�uju�i 25.04.2012., te

- 25.10.2012., za razdoblje od i uklju�uju�i od 25.04.2012. do, ali ne uklju�uju�i 25.10.2012.

Kamate �e se ispla�ivati u HRK.

1.7 Kašnjenje s pla�anjem kamate

U slu�aju kašnjenja s pla�anjem kamate iz Obveznica, Jadrolinija �e platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospije�a kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obra�unat �e se u HRK. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj pla�a investitorima posredstvom SDA, obra�unava se primjenom sljede�e formule:

C x p x d K= —————— 36.500

odnosno za prijestupnu godinu:

C x p x d K= —————

36.600

gdje oznake imaju sljede�e zna�enje: K = zatezna kamata C = glavnica p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

8

1.8 Isplata glavnice o dospije�u

Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu od HRK 70.000.000 isplatit �e se odjednom, na datum kona�nog dospije�a 25. listopada 2012. u HRK.

1.9 Prijevremeni otkup Obveznica

Jadrolinija može, u bilo koje vrijeme, vlasnicima Obveznica ponuditi otkup dijela ili cijelog iznosa Obveznica kojim raspolažu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica.

Niti jedan vlasnik Obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Jadrolinije niti je obvezan prodati Jadroliniji bilo koji iznos Obveznica kojim raspolaže.

Jadrolinija može tako prikupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti vlasnika Obveznica.

1.10 Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica

U slu�aju kašnjenja s pla�anjem glavnice Obveznica, Jadrolinija �e platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospije�a do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obra�unat �e se u HRK. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj pla�a investitorima posredstvom SDA, obra�unava se primjenom sljede�e formule:

C x p x d K= —————— 36.500

odnosno za prijestupnu godinu:

C x p x d K= —————

36.600

gdje oznake imaju sljede�e zna�enje: K = zatezna kamata C = glavnica p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

9

1.11 Isplate iz Obveznica bez odbitaka

Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit �e u�injene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budu�ih poreza, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje prirode.

Ako �e takva ustega ili odbitak biti zakonska obveza, Jadrolinija �e platiti dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo.

1.12 Izjave i jamstva Izdavatelja

Jadrolinija izjavljuje i jam�i:

(i) da �e Obveznice predstavljati izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Jadrolinije, me�usobno �e biti ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budu�im, sli�no osiguranim obvezama Jadrolinije, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa;

(ii) da �e izdanje Obveznica predstavljati pravno valjanu obvezu Jadrolinije, te da �e Jadrolinija za izdavanje Obveznica ishoditi sva potrebna odobrenja i suglasnosti;

(iii) da je Izdavatelj društvo valjano osnovano sukladno pravilima hrvatskog prava, te upisano u sudski registar Trgova�kog suda u Rijeci;

(iv) da izdavanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, njegovim osniva�kim i op�im aktima, te ugovorima u kojima je Jadrolinija jedna od ugovornih strana;

(v) da prema najboljem saznanju Jadrolinije nikakvi parni�ni, upravni, arbitražni, ili sli�ni postupci protiv i u vezi s Jadrolinijom nisu pokrenuti niti postoji vjerojatnost da �e biti pokrenuti, �iji bi pravomo�ni ishod mogao ugroziti sposobnost Jadrolinije da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica;

(vi) da �e, sve dok je i jedna Obveznica neispla�ena, poduzimati ili �e se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osiguralo kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sli�nog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti;

(vii) da ne�e izvršiti bilo koji oblik preoblikovanja (uklju�uju�i, ali ne isklju�ivo, podjelu, spajanje, pripajanje ili restrukturiranje) a da prije toga o namjeri ovih aktivnosti nije izvijestila Agente izdanja. Pisano izvješ�e Agentima izdanja ne�e biti potrebno u slu�ajevima kada:

• uvjeti, pod kojima �e re�ene aktivnosti biti provedene, štite ili nemaju bitno negativnog utjecaja na prava ili interese vlasnika Obveznica; i

• reorganizacija nije prouzro�ila ili ne�e prouzro�iti neispunjenje obveze po Obveznicama; i

• Jadrolinija i dalje postoji kao pravna osoba; i

• Jadrolinija je i dalje odgovorna za svoje obveze sukladno ovim uvjetima;

(viii) da ne�e, bilo u jednom ili u nizu pravnih poslova, me�usobno povezanih ili ne, prodati, iznajmiti, prenijeti ili na drugi na�in raspolagati bilo kojim dijelom svoje imovine ili poslovanja, ukoliko se o�ekuje da bi ishod navedenih poslova imao bitno negativan utjecaj na sposobnost Jadrolinije da uredno ispunjava svoje obveze iz Obveznica;

(ix) da se poslovanje i materijalno-financijski status Jadrolinije nije pogoršao niti �e se pogoršati u mjeri da bi time bila ugrožena sposobnost Jadrolinije da uredno izvršava obveze koje �e proizlaziti iz Obveznica;

10

(x) da �e ispunjavati sve obveze prema SDA i organiziranim tržištima kapitala vezanim za održanje �lanstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire, te za održanje Obveznica na organiziranim tržištima kapitala;

(xi) da �e se navedena jamstva odnositi na cijelo vrijeme trajanja Obveznica od datuma izdanja Obveznica pa do potpunog dospije�a svih obveza Jadrolinije po Obveznicama;

(xii) da �e notificirati Administrativnom agentu svaku promjenu �injenica koje bi mogle utjecati na gore navedena jamstva, a koji je dužan bez odgode o tome obavijestiti preostalog Agenta.

1.13 Osobe koje garantiraju za obveze Izdavatelja po Obveznicama

Nema osoba koje garantiraju za obveze Izdavatelja po Obveznicama.

1.14 Prijevremeno dospije�e Obveznica

Skupština Vlasnika Obveznice1 ne�e imati pravo proglasiti bilo koju Obveznicu dospjelom i plativom prije njenog dospije�a, osim u slu�aju:

(i) povreda izjava i jamstava, odnosno neispunjavanje obveza iz izjava i jamstava koje traje duže od 60 (šezdeset) dana od pisane obavijesti o povredi, odnosno o neispunjavanju koju, na zahtjev vlasnika Obveznica, Agenti izdanja dostavljaju Jadroliniji;

(ii) neispunjenje Financijskih obveza Izdavatelja;

(iii) kašnjenja odnosno neisplata bilo koje obveze iz Obveznica o dospije�u osim ako je kašnjenje prouzro�eno tehni�kom ili administrativnom greškom i kašnjenje ne traje dulje od sedam radnih dana;

(iv) neispunjenja bilo kojih financijskih obveza Jadrolinije, u iznosu ve�em od HRK 20 milijuna, osim ukoliko neispunjenja nisu rezultat tehni�kih ili administrativnih grešaka i ukoliko neispunjenje obveze ne traje više od 15 (petnaest) kalendarskih dana;

(v) izjave Jadrolinije o njenoj nesposobnosti za pla�anje dospjelih obveza, likvidacija Jadrolinije, pokretanje ste�aja i preustroj u ste�aju, bilo da je takav postupak pokrenut od strane ste�ajnih dužnika ili vjerovnika, insolventnost ili drugi analogni postupci Jadrolinije;

(vi) ako nastupe ili prijete da �e nastupiti okolnosti �ija posljedica, po razumnoj prosudbi, može biti ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava svoje obveze po Obveznicama.

1.15 Skupština Vlasnika Obveznica

Skupštinu Vlasnika Obveznica �init �e svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica (HRK 1) ima pravo na jedan glas na skupštini. Pravo sazivanja skupštine imat �e svi vlasnici Obveznica koji raspolažu s najmanje 30% glasova. Odluke �e se donositi kvalificiranom ve�inom, koju �ine vlasnici Obveznica s više od 67% svih glasova.

Skupština �e imati sljede�e ovlasti:

• proglasiti slu�aj povrede obveze Jadrolinije,

• donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate,

• donijeti odluku o prijevremenom dospije�u,

• donijeti odluku o izmjeni uvjeta Obveznica iz ugovora o upisu Obveznica, uz suglasnost Jadrolinije.

1 Kako je utvr�ena u to�ki 1.15. ovog Prospekta.

11

Skupština �e se sazivati objavom u najmanje jednim dnevnim novinama i Narodnim novinama, te �e skupštinu sazivati i voditi ESB.

Odluke skupštine biti �e obvezuju�e za sve vlasnike Obveznica, a provodit �e ih ESB za ra�un svih vlasnika.

Troškove održavanja skupštine snosit �e pro rata vlasnici Obveznica, a regresirat �e se od Jadrolinije.

1.16 Upis Obveznica u Depozitorij SDA

Upis u Depozitorij

Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA (“Depozitorij”), te su uvrštene u Usluge prijeboja i namire SDA.

Prijenos vlasništva

Vlasništvo nad Obveznicama prenosit �e se prijenosom vlasni�ke pozicije s ra�una vrijednosnih papira prodavatelja u korist ra�una vrijednosnih papira kupca. Prijenos prava vlasništva provodit �e SDA na dan namire, a o izvršenom prijenosu Obveznica SDA izvješ�ivat �e kupca izvodom o stanju njegove vlasni�ke pozicije.

Pravo vlasništva nad Obveznicama stjecat �e se danom kad je vlasni�ka pozicija upisana na ra�unu vrijednosnih papira vlasnika ra�una u sustavu SDA. Dokaz vlasništva nad Obveznicama bit �e stanje u Depozitoriju SDA.

Na depozitorij, prijeboj i namiru Obveznica primjenjuje se Zakon o tržištu vrijednosnih papira i pravila i upute SDA.

1.17 Trgovanje na sekundarnom tržištu

Obveznice �e biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze.

Cijena Obveznica uvrštenih u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze temeljit �e se na tzv. “�istoj cijeni”, što zna�i da ne obuhva�a ste�enu kamatu. Pla�anje po obavljenoj kupnji Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagreba�ke burze obavljat �e se prema cijeni po kojoj se trgovalo, uve�anoj za ste�enu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uklju�uju�i pretpostavljeni dan namire.

Za obra�un ste�ene kamate iz Obveznica uzimat �e se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obra�unavaju kamate tj. za razdoblje od, i uklju�uju�i, dan dospije�a prethodnog kupona do, ali ne uklju�uju�i, dan dospije�a sljede�eg kupona.

12

Za razdoblje

Ste�ena kamata po danu po

Obveznici Kupon

Isplata kamate

(kupona) Od Do

Broj dana

Ste�ena kamata po

danu (HRK)

1 25.4.2008 25.10.2007 25.4.2008 183 0,017759563% 0,000177596 2 27.10.2008 25.4.2008 25.10.2008 183 0,017759563% 0,000177596 3 27.4.2009 25.10.2008 25.4.2009 182 0,017857143% 0,000178571 4 26.10.2009 25.4.2009 25.10.2009 183 0,017759563% 0,000177596 5 26.4.2010 25.10.2009 25.4.2010 182 0,017857143% 0,000178571 6 25.10.2010 25.4.2010 25.10.2010 183 0,017759563% 0,000177596 7 25.4.2011 25.10.2010 25.4.2011 182 0,017857143% 0,000178571 8 25.10.2011 25.4.2011 25.10.2011 183 0,017759563% 0,000177596 9 25.4.2012 25.10.2011 25.4.2012 183 0,017759563% 0,000177596 10 25.10.2012 25.4.2012 25.10.2012 183 0,017759563% 0,000177596

Godišnja kamatna stopa Ste�ena kamata po danu (%)1 =

2 x Broj dana u razdoblju 1Ste�enu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem godišnje kamatne stope (6,50%) s godišnjom frekvencijom isplate kamata po dospjelim kuponima iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju izme�u dvije isplate kamata po dospjelim kuponima.

Ste�ena kamata (HRK)2 = Ste�ena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Broj dana od zadnjeg dospije�a kamate do, ali ne uklju�uju�i, dana namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 1)

2Apsolutni iznos ste�ene kamate dobiva se množenjem ste�ene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem dana proteklim od zadnje isplate kamata po dospjelom kuponu do, ali ne uklju�uju�i, dana namire i nominalnom vrijednoš�u Obveznica (HRK 1). Primjer izra�una ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu:

1. Vrijednosni papir: .....................obveznica Jadrolinije s dospije�em 25.10.2012.

2. Kamatna stopa: ........................6,500% godišnje

3. Datum trgovanja: ...................... 10.05.2008.

4. Datum namire: .......................... 16.05.2008. (4.=3.+ 4 radna dana)

5. Datum zadnjeg dospije�a kupona: .................... 25.04.2008.

6. Cijena Obveznica na Zagreba�koj burzi (“�ista cijena”): .......................... 100% (% nominalne vrijednosti Obveznica)

7. Broj obveznica: ......................... 10.000

8. Ukupna �ista cijena (HRK): ...... 10.000,00 (8.=7. x 6. x HRK 1)

9. Broj dana od zadnjeg dospije�a kupona do dana namire: .............................. 21 (9.=4.-5.)

10. Ste�ena kamata po danu po Obveznici (HRK): ......... 0,000177596 (iz tabele “Ste�ena kamata”)

11. Ste�ena kamata (HRK): ............ 37,29 (11.=10. x 9. x 7.)

13

12. Ukupno (�ista cijena + ste�ena kamata): ....................... 10.037,29 (12.=11. + 8.)

1.18 Platni agent

Platni agent �e biti Središnja depozitarna agencija (“SDA”) sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a.

Sredstva primljena od Jadrolinije na ime kamate i glavnice Obveznica, SDA �e, na datum dospije�a kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Jadrolinije u korist SDA primjenjivat �e se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu koji �e biti sklopljen izme�u Jadrolinije i SDA.

Ukoliko �e dan dospije�a glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica biti neradni dan, isplata �e dospjeti prvog sljede�eg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvr�en kao radni dan SDA, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.

1.19 Obavijesti

Do kona�ne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica Jadrolinije moraju biti dostavljene putem Agenata izdanja, telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljede�u adresu:


Sektor riznice

Varšavska 3-5

10000 Zagreb

Faks: (062) 371-931

E-mail: [email protected]

Obavijesti Agenta izdanja Jadrolinije moraju biti dostavljene faksom, uz naknadnu potvrdu poštom, na sljede�u adresu:

Jadrolinija, društvo za linijski i pomorski prijevoz tereta i putnika

Riva 16

51 000 Rijeka

Faks: (051) 214 650

E-mail: [email protected]

1.20 Zastara

Potraživanja prema Jadroliniji iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od datuma dospije�a pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja prema Jadroliniji iz glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od datuma dospije�a glavnice.

14

1.21 Mjerodavno pravo i nadležnost

Mjerodavno pravo za Obveznice je pravo Republike Hrvatske.

Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uklju�uju�i i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne u�inke koji iz toga proistje�u, kona�no �e se riješiti arbitražom u skladu s važe�im Pravilnikom o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

1.22 Namjena ste�enog prihoda

Neto prihod od izdavanja Obveznica bit �e upotrijebljen za refinanciranje obveza po izdanim komercijalnim zapisima, te za kapitalna ulaganja.

U sklopu Programa obnove putni�ke flote u razdoblju 2004. – 2008. Izdavatelj temeljem odluke Vlade RH (Klasa 3-42-18/06-02/01 od 10. ožujka 2006.) kupuje od Brodogradilišta Kraljevica dva RO-RO putni�ka broda – novogradnje.

U ugovornoj cijeni brodova uklju�eno je 20% potpore Jadroliniji iz Državnog prora�una, i taj je dio cijene ispla�en brodogradilištu. Preostalih 80% ugovorene cijene brodogradilište tijekom gradnje brodova osigurava iz zaduživanja, i drugih izvora, do završetka gradnje. Ste�eni prihod od izdavanja obveznica bit �e, dakle, iskorišten za nabavku predmetnih brodova.

Osnovne karakteristike brodova

Novogradnja 545 Novogradnja 546

Kapacitet za putnike 1208/808 (ljeto/zima) 1208/808

Kapacitet za vozila 138 automobila 138 autumobila

Brzina 13 �v. 13 �v.

Ugovorna cijena 8.750.000 EUR 8.550.000 EUR

Prvi trajekt (novogradnja 545) ve� je isporu�en i financiran izdanjem komercijalnih zapisa Izdavatelja u iznosu 50 milijuna kn dospije�a 05.09.2007., koji �e biti refinancirani izdanjem predmetnih korporativnih obveznica. Trajekt nosi ime “Hrvat” u spomen na istoimeni parobrod kojim je prije 135 godina prvi put uspostavljen linijski prijevoz na našem dijelu Jadrana, a ve� je uvršten u grupu brodova zaduženih za održavanje linije Split-Supetar kao dodatna podrška snaženju cirkulacije prometa ljudi i dobara izme�u kopna i otoka Bra�a.

Planom transporta za 2007. godinu predvi�eno je da novi brod na toj liniji obavi plovidbu obima 13.100 nauti�kih milja. Najve�a u�estalost linijskih vožnji predvi�ena je, naravno, u srpnju i u kolovozu. Nakon turisti�ke sezone intenzitet eksploatacije trajekta bit �e manji, što ne zna�i da �e njegovi plovidbeni zadaci biti i manje važni za domicilno stanovništvo i gospodarstvo otoka Bra�a.

Tijekom 2004. godine izme�u Splita i Supetra obavljeno je 6.509 linijskih vožnji, te prevezeno 1.174.899 putnika i 274.266 vozila. Zatim je tijekom 2005.godine došlo do manjeg pada prometa, prevezen je 1.130.801 putnik i 264.772 vozila (uzrok tom manjem padu bilo je uvo�enje prometno nepotrebne županijske linije na istoj relaciji), da bi tijekom 2006.godine došlo opet do zna�ajnog porasta prometa, odnosno dostizanja najve�e dosadašnje godišnje razine od 1.242.047 putnika i 290.421 vozila. To je jedna od najprometnijih linija na Jadranu. Od ostalih vrlo prometnih linija (Valbiska-Merag, Brestova-Porozina, Prizna-Žigljen, Zadar-Preko) izme�u ostalog se razlikuje i time što je dulja po broju milja koji trajekti moraju prevaliti te shodno tome po trajanju svake pojedine linijske vožnje. Ta okolnost, dakako, iziskuje angažiranje ve�eg broja trajekata nego što bi bilo

15

potrebno angažirati na kra�oj liniji jednake frekvencije polazaka. �injenica da putnici na trajektu prigodom svake vožnje trebaju provesti skoro sat vremena (a ne samo 12-25 minuta kao na ostalim najprometnijim linijama) postavila je pred projektante i graditelje posebne zahtjeve, jer osim posebno dobre proto�nosti rampi za ukrcaj i iskrcaj, na trajektu su se trebali osigurati i uvjeti za ugodan boravak velikog broja putnika u trajanju duljem nego na ostalim spomenutim linijama. Posebna pozornost glede odgovaraju�eg kapaciteta i opremljenosti stoga je posve�ena ne samo prostoru za boravak putnika (salon za putnike), nego i izvedbi sanitarnih �vorova, ugostiteljskih sadržaja, sredstava za omogu�avanje pristupa osobama s posebnim potrebama (invalidi, stare osobe) i sl.

Rješavanje svih tih zahtjeva na razini aktualnih europskih standarda uz istovremeno poštivanje najnovijih me�unarodnih normi u svezi sigurnosti, u�inilo je gradnju skupljom nego što bi bila da se ostalo pri standardima s po�etka desetlje�a, no za o�ekivati je da �e se to dugoro�no vratiti u vidu zadovoljstva oto�ana i njihovih gostiju, te posrednim ekonomskim efekatima od razvijenijeg oto�ja, a posebno razvijenijeg turizma.

Drugi trajekt ( novogradnja 546) namijenjen je održavanju linija prema otocima zadarskog arhipelaga, a prvi plovidbeni zadatak bit �e mu povezivanje otoka Ugljana s kopnom, odnosno održavanje linije Zadar-Preko.

Na toj je liniji predvi�eno uklju�enje novogradnje u održavanje plovidbe u obimu od 8.900 nauti�kih milja do kraja 2007. godine, i to po�evši od srpnja. Na liniji Zadar – Preko rast prometa je kontinuiran, u 2005. godini prevezeno je 1.453.195 putnika i 232.187 vozila, a u 2006. godini 1.536.623 putnika i 236.898 vozila.

Iako po prometu vozila ta linija nešto zaostaje za najprometnijim linijama koje prometuju prema velikim otocima, po prometu putnika to je jedna od najprometnijih linija na Jadranu, i od životne je važnosti za stanovništvo otoka Ugljana, Pašmana i okolnih manjih otoka.

Iako jednokratna plovidba na toj liniji traje relativno kratko, nju mnogi stanovnici Ugljana i Pašmana koriste svakodnevno, pa je potreba za kvalitetnim prostorom za putnike neupitna, tim više što se prema potrebama proizašlim iz fluktuacija potražnje i tehni�kih razloga trajekti koji plove za razli�ite otoke zadarskog podru�ja povremeno prema potrebi supstituiraju, a svi drugi otoci su od Zadra toliko udaljeni da zahtijevaju relativno dug boravak putnika na trajektu.

Stoga je upravo trajekt novogradnja 546, istovjetnih karakteristika kao novogradnja 545, te sli�nih kao ve� izgra�en trajekt “Marjan”, optimalno rješenje za liniju Zadar - Preko, posebno za ljetne mjesece i dane poja�ane prometne potražnje.

1.23 Temeljni kapital Izdavatelja

Temeljni kapital Jadrolinije iznosi HRK 209.054.147,81.

Vlasni�ka struktura

Vlasnik Jadrolinije je Republika Hrvatska sa 100% udjela u vlasništvu.

Politika isplate dividendi

Jadrolinija do sada nije ispla�ivala dividendu odnosno ukupan iznos neto dobiti se reinvestira u poslovanje kompanije.

Na Datum ovog Prospekta ne postoji odobreni, a neupisani ili neupla�eni temeljni kapital Izdavatelja, niti su izdane obveznice i/ ili drugi vrijednosni papiri zamjenjivi u dionice Izdavatelja, kao ni prava na upis vrijednosnih papira Izdavatelja.

16

1.24 Ograni�enja odgovornosti

Izdavatelj prihva�a odgovornost za sadržaj ovog Prospekta.

Odre�ene tvrdnje u ovom Prospektu nisu povijesni podaci i ne predstavljaju sigurne prognoze za budu�e doga�aje. Prognoze se pojavljuju u razli�itim dijelovima Prospektima, uklju�uju�i, bez ograni�enja, poglavlje 2. «�imbenici rizika», poglavlje 4.7. «O�ekivanja za 2007.», poglavlje 5. «Plan poslovanja Jadrolinije za razdoblje 2007.-2012.» S vremena na vrijeme Izdavatelj može sa�initi, usmene ili pisane, prognoze u izvješ�ima dioni�arima ili u drugoj komunikaicji. Prognoze uklju�uju prognoze koje se odnose na Izdavateljeve planove, ciljeve, strategije, budu�e doga�aje, budu�e prihode, troškove, financijske potrebe ili namjere u svezi s pripajanjima, prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i druge informacije koje nisu povijesni podaci.

Izrazi kao što su «vjerujemo», «predvi�amo», «procjenjujemo», «o�ekujemo», «namjeravamo», «mogu�e» i sli�ni namjenjeni su za naglašavanje kako se radi o prognozama, ali nisu isklju�ivi na�in naglašavanja prognoza.

Po svojoj prirodi, prognoze uklju�uju inherentne rizike i nesigurnosti, kako op�e i specifi�ne, tako i postoje�e rizike da se predvi�anja, planovi, projekcije i ostale prognoze ne�e ostvariti. Ti rizici, nesigurnosti i ostali faktori uklju�uju, izme�u ostalog, one navedene u poglavlju 2. «�imbenici rizika», kao i one navedene u ostalim dijelovima Prospekta.

U oslanjanju na prognoze ulagatelji bi trebali pažljivo prou�iti rizike i ostale nesigurnosti i doga�aje, osobito u svjetlu politi�kog, ekonomskog, društvenog i pravnog okruženja u kojem Izdavatelj djeluje. Prognoze se odnose samo na vrijeme kada su dana, te shodno tome, Izdavatelj ne preuzima nikakvu odgovornost da �e ih obnavaljati ili revidirati, bilo kao posljedicu novih informacija, budu�ih doga�aja ili zbog bilo kojeg drugog razloga, osim ako to nije zakonska obveza. Izdavatelj ne daje nikakva jamstva da �e se rezultati, navedeni u prognozama, ostvariti.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave �ije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili ESB kao Agent izdanja. Nikakva jamstva, izri�ita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta izdanja za istinitost i potpunost takvih podataka.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za ra�un Jadrolinije, ESB, ili od strane ili za ra�un druge osobe koja je s njima povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upu�uje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Jadrolinije te uvjeta Obveznica, uklju�ivo inherentne rizike sadržane u Poglavlju “�imbenici rizika”.

Izdavanje ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Jadroliniju nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog Prospekta.

Agent izdanja ni na koji na�in ne odgovara ni ne jam�i Izdavatelju niti bilo kojim tre�im osobama (ulagateljima, upisnicima, vlasnicima Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podataka u Prospektu.

Davanjem naloga za kupnju Obveznica investitor izjavljuje da je upoznat sa Prospektom i da ga u cijelosti prihva�a tj. prihva�a �injenicu da Agent izdanja ne odgovara prema imateljima Obveznica za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podatka u Prospektu.

17

2 �IMBENICI RIZIKA

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u obveznice Jadrolinije potencijalni ulagatelj trebao bi uzeti u obzir �imbenike rizika izložene u nastavku, ali se ulagatelj upu�uje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Jadrolinijaa, uvjeta izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na uspješnost izdanja.

2.1 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira

Hrvatsko tržište dužni�kih vrijednosnih papira sastoji se od dugoro�nih i kratkoro�nih vrijednosnih papira. Dugoro�ne vrijednosne papire predstavljaju državne obveznice, odnosno obveznice s državnim jamstvom, te korporativne i municipalne obveznice, dok kratkoro�ne vrijednosne papire �ine trezorski zapisi Ministarstva financija i komercijalni zapisi poduze�a. Na hrvatskom se tržištu trguje i euroobveznicama hrvatskih izdavatelja.

Po�eci doma�eg tržišta obveznica vežu se uz 2000. godinu i izdanje obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tržište državnih obveznica od tada bilježi konstantan rast. Razvojem tržišta državnih obveznica stvoreni su preduvjeti za razvoj ostalih segmenata tržišta kapitala, te je razvijena doma�a krivulja prinosa državnih izdanja.

Razvoj doma�eg tržišta korporativnih obveznica po�inje po�etkom 2002. godine. Korporativne su obveznice zabilježile zna�ajniju ekspanziju na doma�em tržištu tijekom 2004. godine. Tri doma�a izdanja (ukupnog iznosa EUR 117 milijuna) i jedno paralelno izdanje na doma�em i inozemnom tržištu doprinjeli su promociji ovog na�ina eksternog financiranja poslovnih subjekata na doma�em tržištu. Ve�ina doma�ih izdanja korporativnih obveznica u to vrijeme bile su obveznice s valutnom klauzulom denominirane u eurima, izdane su s fiksnim kuponom i isplatom glavnice pri dospije�u, uz polugodišnju isplatu kamata. Stvaranjem kunske krivulje prinosa državnih obveznica stvoreni su krajem 2005. godine preduvjeti za zaduživanje poduze�a na tržištu kapitala kroz kunske obveznice. Tijekom 2006. zabilježen je rekordan broj korporativnih izdanja obveznica u odnosu na protekle godine, odnosno osam korporativnih izdanja. Sva korporativna izdanja su bila kunske obveznice, od �ega su dvije kompanije izdale kunske obveznice kako bi refinancirale svoje obveznice izdane uz valutnu klauzulu. Osim korporacija na tržištu obveznice se tijekom 2006. tri puta pojavila i RH te dva municipala.

Mirovinska reforma koja je rezultirala osnivanjem obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, te snažan razvoj i rast investicijskih fondova otvorilo je put primarnim izdanjima i pove�alo potražnju za dužni�kim vrijednosnim papirima. Najvažniji sudionici u trgovanju dužni�kim vrijednosnim papirima na doma�em tržištu su banke, mirovinski i investicijski fondovi, te osiguravaju�a društva i stambene štedionice.

Iako se hrvatsko tržište dužni�kih vrijednosnih papira u prethodnim godina zna�ajno razvilo, ono je, u usporedbi s tržištima razvijenih zapadnoeuropskih država, relativno nerazvijeno. Tako hrvatsko tržište dužni�kih vrijednosnih papira karakterizira niža razina likvidnosti u odnosu na razvijenija tržišta, iako se razvoj institucionalnih investitora i samog tržišta u posljednjih nekoliko godina pozitivno reflektirao i na volumen i promet trgovanja.

2.1.1 Tržište dugoro�nih vrijednosnih papira

Tijekom 2005. izdane su 2 korporativne i 3 državne obveznice. Nakon izdanja obveznica Beliš�a u sije�nju 2005., u srpnju je uslijedilo korporativno izdanje Medike u iznosu od EUR 16,5 milijuna i dospije�a 2008.

Prvo državno izdanje 2005. godine bilo je u ožujku kada su izdane kunske obveznice u iznosu od HRK 3 milijarde i dospije�a 2010., �ime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog zaduživanja na doma�em tržištu kapitala. U srpnju je uslijedilo još jedno izdanje Republike

18

Hrvatske u iznosu od EUR 350 milijuna, dospije�a 2015. U prosincu 2005. izdana je još jedna kunska obveznica Republike Hrvatske u iznosu od HRK 3,5 milijardi i dospije�a 2015. �ime je nastavljen razvoj kunske krivulje prinosa. Ve� u velja�i 2006. uslijedilo je izdanje 2. tranše ove obveznice u iznosu od HRK 2 milijarde.

Na Zagreba�koj burzi krajem 2005. bilo je uvršteno ukupno 20 obveznica u prvoj kotaciji (“Službenom tržištu”) od �ega je 10 izdanja obveznica Republike Hrvatske i s Državom povezanih institucija (HBOR), 8 korporativnih izdanja (Agrokor, Atlantic Grupa, Beliš�e, Bina-Istra, Hypo Alpe-Adria-Bank, Medika, Pliva i Podravka) te 2 izdanja municipalnih obveznica (Grad Koprivnica i Grad Zadar). Promet obveznicama u 2005. na Zagreba�koj burzi iznosio je HRK 29,5 milijardi tj. 86,2% ukupnog prometa, što predstavlja rast od 39,9% u odnosu na 2004. Tržišna kapitalizacija obveznica na Zagreba�koj burzi na dan 31. prosinca 2005. iznosila je HRK 34,4 milijardi što predstavlja porast od 40,1% u odnosu na kraj 2004. godine. Najzna�ajniji promet ostvaren je državnim obveznicama koje su u 2005. ostvarile ukupan promet od HRK 28,5 milijardi što �ini 97% ukupnog prometa obveznicama na Zagreba�koj burzi.

Krajem 2005. na Varaždinskoj burzi bilo je uvršteno ukupno 7 obveznica i to sve u Prvu kotaciju, od �ega 6 izdanja Republike Hrvatske i jedno municipalno izdanje obveznica (Grad Koprivnica). Ukupni promet obveznicama u 2004. iznosio je HRK 75,8 milijuna, a u 2005. HRK 124 milijuna što predstavlja rast od 63,6%.

Ve� u velja�i 2006. uslijedilo je izdanje 2. tranše kunske obveznice Republike Hrvatske dospije�a 2015. u iznosu od HRK 2 milijarde, te izdanje kunske obveznice Raiffeisenbank Austria d.d. ukupne nominalne vrijednosti HRK 600 milijuna i dospije�a 2011. U svibnju 2006. Podravka d.d. je izdala 5-godišnju kunsku obveznicu u ukupnom iznosu od HRK 375 milijuna, koja je ozna�ila po�etak korporativnih kunskih izdanja obveznica na hrvatskom tržištu, kod kojeg je Podravka d.d. uspješno refinancirala postoje�u eurodenominiranu obveznicu u iznosu EUR 27 milijuna dospije�a 2007., dok je u lipnju 2006. NEXE Grupa d.d. izdala korporativne kunske obveznice u iznosu od HRK 750 milijuna što je, do sada, najve�e korporativno izdanje obveznica na hrvatskom tržištu kapitala. U srpnju 2006. Grad Rijeka i Grad Split izdali su municipalne eurodenominirane obveznice, dok su Metronet telekomunikacije, kao prva ''start-up'' kompanija koja je izašla na tržište kapitala, izdale korporativne obveznice u iznosu od HRK 120 milijuna dospije�a 2009. U istom mjesecu izdana je još jedna kunska obveznice Republike Hrvatske u iznosu od HRK 2,5 milijardi i dospije�a 2013. godine. U studenom 2006. godine HEP je izdao kunsku obveznicu iznosa HRK 500 milijuna, dospije�a 2013., dok su u prosincu kunske korporativne obveznice izdali su još i Ingra i Atlantic Grupa, te Grad Split 2. tranšu municipalnih obveznica.

U ožujku ove godine dolazi do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala spajanjem Varaždinske i Zagreba�ke burze, odnosno, stvoreno je centralizirano mjesto trgovanja što �e rezultirati rastom likvidnosti na doma�em tržištu. U prvoj kotaciji (“Službeno tržište”) Zagreba�ke burze trenutno je uvršteno ukupno dvadeset devet izdanja obveznica od �ega je dvanaest izdanja korporacijskih obveznica (Atlantic Grupa /uz valutnu klauzulu/, Atlantic Grupa /kunska obveznica/, Beliš�e, Bina Istra, HAAB, HEP, Ingra, Jadran Galenski laboratorij, Medika, NEXE Grupa, Pliva, Podravka i RBA), �etiri su izdanja municipalnih obveznica (Grad Koprivnica, Grad Zadar, Grad Rijeka i Grad Split), dok su u kotaciji Usporedno tržište uvrštena tri izdanja korporacijskih obveznica (Hospitalija trgovina, Metronet telekomunikacije, i OT – Optima telekom).

U 2006. godini promet obveznicama na Zagreba�koj burzi iznosio je HRK 34,8 milijardi ili 76,9% ukupnog prometa, što predstavlja rast od 18,2% u odnosu na 2005. godinu kada je ostvaren promet od HRK 29,5 milijardi. Navedeni podaci pokazuju da se nastavlja pozitivan trend rasta prometa obveznicama, �emu su doprinijela i ovogodišnja izdanja sedmogodišnjih obveznica OT - Optime telekom iznosa HRK 250 milijuna i obveznica Jadran Galenskog laboratorija u iznosu HRK 125 milijuna i dospije�a 2012. godine.

19

Prikaz 1. Trenutna struktura izdavatelja aktivnih izdanja korporativnih obveznica u 000 kn u postocima Atlantic Grupa 119.713 1,5% Beliš�e 58.640 0,8% Bina-Istra 1.539.300 19,9% HBOR 2.199.000 28,4% Hrvatska elektroprivreda 500.000 6,5% Hypo alpe adria bank 150.000 1,9% Ingra 200.000 2,6% Jadran galenski laboratorij 125.000 1,6% Medika 120.945 1,6% Nexe grupa 750.000 9,7% Pliva 549.750 7,1% Podravka 375.000 4,8% Raiffeisen bank 600.000 7,8% Hospitalija trgovina 75.000 1,0% Metronet 120.000 1,6% Optima telekom 250.000 3,2% Ukupno 7.732.348 100,0%

Struktura dugoro�nih dužni�kih vrijednosnih papira na 16.06.2007.Atlantic Grupa

Beliš�e

Bina-Istra

HBOR

Hrvatska elektroprivreda

Hypo alpe adria bank

Ingra

Jadran galenski laboratorij

Medika

Nexe grupa

Pliva

Podravka

Raiffeisen bank

Hospitalija trgovina

Metronet

Optima telekom

Izvor: Zagreba�ka burza

20

2.2 Rizik industrije

Osnovni rizici u djelatnosti linijskog prijevoza putnika morem uglavnom proizlaze iz �injenice da potražnju u znatnoj mjeri generira turizam, a turizam se odlikuje izuzetno velikom elasti�noš�u potražnje obzirom na stabilnost politi�ke i sigurnosne situacije u regiji. Dio prometa koji je u funkciji domicilnog stanovništva otoka i obale nije podložan tim �imbenicima, te ne dijeli sudbinu i rizike ostatka turisti�kog gospodarstva. Stoga je obim rizika djelatnosti linijskog prijevoza ipak manji od rizika kojem je izložen dio gospodarstva isklju�ivo ovisan o turizmu (npr.hotelijerstvo i druge uslužne aktivnosti u turizmu).

Drugi nezanemariv rizik je onaj kojem je hrvatsko linijsko putni�ko brodarstvo izloženo vezan uz skoro pristupanje zemlje Europskoj uniji. Princip otvorenosti europskog tržišta podrazumijeva mogu�nost da se za održavanje linija na hrvatskom dijelu Jadrana slobodno natje�u brodari iz Gr�ke, Italije, i drugih sadašnjih i budu�ih �lanica EU. To bi, dugoro�no, moglo dovesti do osjetnog ja�anja konkurencije i dakako, potaknuti slabljenje tržišne dominacije Jadrolinije. Ne treba, me�utim, zaboraviti da je gr�kim brodarima administracija europske unije omogu�ila korištenje dugogodišnjeg perioda prilagodbe u kojem su i dalje uživali povlašten status na pomorskim linijama prema gr�kim otocima. Za o�ekivati je, stoga, da �e spomenuti rizik, odnosno njegovi materijalni u�inci, postati aktualnima tek tijekom tre�eg desetlje�a ovog milenija ( a ako se može prosu�ivati po iskustvu gr�kih brodara, niti tada).

2.3 Rizik poslovanja

Rizici poslovanja Jadrolinije koji su u užem smislu tehni�ko-tehnološke prirode (havarije broda), uglavnom su pokriveni osiguranjem, ali odre�en obim rizika moralno-psihološke naravi svakako proizlazi iz mogu�nosti da greškom osoblja Jadrolinije ili uslijed nekog drugog uzroka, neki brod Jadrolinije po�ini ekološku štetu ve�eg obima. Iako brodovi i procedure njihove eksploatacije strogo udovoljavaju aktualnim standardima zaštite okoliša, nepredvi�ene situacije se ne mogu s apsolutnom sigurnoš�u isklju�iti. Ostvarenje takvog rizika moglo bi naškoditi ugledu poduze�a, te posljedi�no uzrokovati i druge poslovne štete.

Sigurnosti ljudi na moru u Jadroliniji se posve�uje posebno velika pažnja a relevantni se propisi i standardi striktno poštuju. Jadrolinija je jedan od rijetkih velikih putni�kih brodara koji se može pohvaliti da tijekom svog višedesetljetnog postojanja i opsluživanja više desetaka milijuna prevezenih putnika, nikad nije imala pomorsku nezgodu sa smrtnim ishodom za svoje putnike. Dakako da ta �injenica bitno doprinosi povjerenju putnika prema Jadroliniji, a situacija u kojoj bi došlo do pogibije putnika, izvjesno bi naštetila ugledu poduze�a, a mogu�e i oja�ala položaj konkurenata.

Ovisnost o jednom kupcu

Rizik ovisnosti o jednom kupcu u poslovanju Jadrolinije prvenstveno se ogleda kao rizik da država, koja putem subvencija "kupuje" onaj dio prijevozne usluge koji oto�ko stanovništvo ne može platiti, prestane biti platežno sposobna, odnosno da zbog ekonomskih teško�a u državi hrvatska vlada do�e u nemogu�nost namirivanja svojih obveza prema linijskim brodarima.

Ovisnost o jednom dobavlja�u

Nabavka roba, odnosno odnosi sa klju�nim dobavlja�ima Jadrolinije zasnovani su na jednogodišnjim ugovorima o snadbjevanju potpisanim temeljem provedenih javnih nadmetanja osnovom Zakona o javnoj nabavi.

Samim ugovorima detaljno su ugovorene me�usobne obaveze, rokovi isporuke i uvjeti pla�anja sukladno uvjetima Jadrolinije, s odgodom pla�anja od 60 dana bez pla�anja avansa i davanja garancija.

21

U samoj strukturi troškova, troškovi goriva i maziva sa cca 200 milijuna kuna �ine najve�u stavku, no ugovorom o snadbjevanju gorivom to�no su utvr�eni uvjeti prodaje (rabat, kvaliteta, paritet, tehni�ki servis, te uvjeti pla�anja), te pridržavanjem ugovora ni u kom slu�aju ne može do�i do ovisnosti o dobavlja�u.

Sa cca 22 milijuna kuna godišnje troškovi nabavke rezervnih dijelova zna�ajna su stavka. Rezervni se dijelovi nabavljaju putem provedenih javnih nadmetanja, odnosno putem direktnih pogodbi za rezervne dijelove strojeva i ure�aja koji u R Hrvatskoj imaju ovlaštene zastupnike.

Radi sigurnosti i tehni�ke ispravnosti brodova nabavljaju se isklju�ivo originalni rezervni dijelovi sa tvorni�kim atestom, a po potrebi i atestom Registra brodova. U tom segmentu poslovanja godišnje se potpiše tridesetak ugovora sa desetak raznih isporu�ioca, odnosno predstavnika.

Do minimalne ovisnosti kod nabave rezervnih dijelova može do�i isklju�ivo zbog pojedinih duga�kih rokova isporuke za odre�ene originalne rezervne dijelove kod starijih strojeva i ure�aja.

Sve ostale nabavke (potrošni materijal, kancelarijski materijal, konopi, boje, odore, sigurnosna oprema i pirotehnika, cink protektori, kompjuterska oprema, elektromaterijal...) ugovorene su temeljem provedenih javnih nadmetanjima s raznim dobavlja�ima, odnosno izravno sa proizvo�a�ima.

Na tržištu postoji veliki broj ponuditelja koji se javljaju na nadmetanja, te sama konkurencija me�u njima onemogu�uje gotovo bilo kakvu ovisnost o dobavlja�u, a temeljito utvr�ene obaveze putem ugovora garantiraju korektnost u poslovanju.

2.4 Rizik poslovnog okruženja

Rizik poslovnog okruženja odre�en je politi�kim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utje�u na poslovanje i uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki.

Politi�ki rizik pojedine države uklju�uje sve rizike povezane s mogu�om politi�kom nestabilnoš�u, a u svojoj krajnosti uklju�uje i integritet i opstojnost države. Uzimaju�i u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-politi�ke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija �iji je glavni vanjskopoliti�ki cilj uspješno uklju�ivanje u Europsku uniju i NATO. Hrvatska je proces približavanja Europskoj uniji zapo�ela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. velja�e 2005., provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava politi�ke, gospodarske i pravne kriterije za �lanstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). Tako�er, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na ja�anje regionalne suradnje neposredno djeluje na u�vrš�ivanje stabilnosti šire regije što je jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja. Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti usmjerila na reforme potrebne za uspješno uskla�ivanje sa pravnom ste�evinom Europske unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa državama �lanicama Europske unije. Službenim po�etkom pregovora o priklju�enju Europskoj uniji 3. listopada 2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz prilagodbu europskim standardima i normama. Za o�ekivati je da �e proces prilagodbe na razli�ite na�ine utjecati na razvoj svih hrvatskih gospodarskih subjekata, s obzirom na razna podru�ja djelatnosti privatnog sektora koji se moraju uskladiti sa kriterijima i standardima Europske unije2.

Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utje�u na politi�ku stabilnost države ve� predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u me�unarodnim odnosima, kao što to �ine i sve druge razvijene države.

Politi�ki i op�i društveni rizik svojstven je svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedinca, u pravilu, ne može individualno utjecati.

Politi�ki i op�i društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedine kompanije, u pravilu, ne može individualno utjecati, odnosno umanjiti ga. U slu�aju me�unarodnih kompanija koje posluju u više država, takav je rizik pozitivno ili negativno diverzificiran ovisno o pojednim rizicima država u kojima posluju. Posebno treba naglasiti rizik poslovanja kompanija na tržištima u regiji (podru�je bivše Jugoslavije) koja su još u procesu politi�ke tranzicije. Stoga, svaki investitor treba, sukladno zna�aju pojedinog tržišta za kompaniju, pažljivo prou�iti doti�na

22

tržišta, te, izme�u ostaloga, donijeti odluku i na temelju informacija o rizicima svojstvenim pojedinim od tih država, odnosno tržišta.

2.5 Rizik konkurencije

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski su brodari u 2005. godini prevezli ukupno 11.440.000 putnika, a podaci za 2006. godinu nisu još objavljeni. Jadrolinija je u tom broju (2005.god.) participirala s 8.518.815 putnika, odnosno 74,5%. U prijevozu vozila trajektima udio Jadrolinije je još i ve�i, budu�i da u tom segmentu pomorskog prijevoza sudjeluje manji broj brodara.

U 2006. godini promet na razini Hrvatske bio je nešto ve�i, kao i promet same Jadrolinije, pa se o�ekuje da je udio Jadrolinije ostao na razini 75% ukupnog broja putnika u hrvatskom pomorskom prometu.

Prikaz 2 Ukupni broj prevezenih putnika svih brodara u Republici Hrvatskoj

0

2

4

6

8

10

12

14

2002 2003 2004 2005

u m

iliju

nim

a

Izvor: Džavni zavod za statistiku

Tržišni položaj Jadrolinije proizlazi iz specifi�ne društvene i gospodarske funkcije linijskog pomorskog putni�kog prometa. Vitalni zna�aj pomorskih linija za stanovništvo i gospodarstvo hrvatskih otoka, ali i priobalja, usporediv je jedino sa zna�ajem ostalih infrastrukturnih djelatnosti poput cesta i željeznice za kopneni dio zemlje.

Iz tog razloga Država prometnu djelatnost povezivanja otoka s kopnom mora uvijek držati pod dovoljnim stupnjem kontrole da može u svakom trenutku intervenirati i osigurati redovitost odvijanja prometa bez obzira na hirove tržišta i eventualne potrese na tom tržištu koji bi mogli nastati djelovanjem subjekata uklju�enih u tržišno natjecanje.

Taj neminovni utjecaj države bez kojeg nema jamstva redovitosti linija s jedne strane, te �injenica da je Jadrolinija poduze�e u 100%-tnom vlasništvu Države, bitno odre�uje tržišni položaj Jadrolinije.

Proces daljnje podjele udjela na tržištu linijskog prijevoza na Jadranu izme�u Jadrolinije i ostalih brodara neminovno �e biti dugotrajan i ograni�en brigom Države za stabilnost te infrastrukturne

23

djelatnosti, kako se ne bi brzopletim promjenama dovelo u pitanje funkcioniranje gospodarstva i uop�e života i rada ljudi na hrvatskim otocima.

Prikaz 3 Udio Jadrolinije u ukupnom broju prevezenih putnika u Republici Hrvatskoj

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

2002 2003 2004 2005

Jadrolinija Ostali brodari

Izvor: Jadrolinija

Tržišni udio Jadrolinije u broju prevezenih putnika je stabilan te iznosi oko 75%. U 2006. se tako�er o�ekuje da je zadržan tržišni udio na istoj razini kao i prethodnih godina.

Prikaz 4 Popis svih linija i linija na kojima prijevoz obavlja Jadrolinija

2. Popis linija na kojima se obavlja javni prijevoz :

Me�unarodne linije

- Split – Ancona - Split – Pescara - Zadar – Ancona - Dubrovnik – Bari

Brze dužobalne linije

- Rijeka – Split – Dubrovnik

Linije koje obavlja Jadrolinija:

Me�unarodne linije

- Split – Ancona - Split – Pescara - Zadar – Ancona - Dubrovnik – Bari

Brze dužobalne linije

- Rijeka – Split – Dubrovnik

24

Trajektne i lokalne linije

- Unije – Ilovik – Susak- Mali Lošinj - Valbiska – Merag - Brestova – Porozina - Prizna – Žigljen - Lopar – Baška - Zadar – Premuda – Mali Lošinj - Zadar- Rivanj – Sestrunj-Žverinac-Molat-

Ist - Zadar – Iž - Rava - Zadar - Bršanj-Rava - Zadar- Sali - Zadar – Preko - Biograd –Tkon - Zadar - Brbinj - Žirje - Šibenik - Vodice - Šibenik - Vis – Split - Ubli –V.Luka-Hvar –Split - DrvenikVeli-Drvenik Mali-Trogir-Split - Split – Supetar - Drvenik-Su�uraj - Plo�e – Trpanj - Orebi� –Domin�e - Split –Stari Grad - Split - Roga� - Makarska –Sumartin - Šipan –Lopud-Kolo�ep Dubrovnik - Sobra – Dubrovnik - Sobra-Prapratno

- Jablanac – Mišnjak - Drvenik - Kor�ula - Orebi� - Kor�ula - Vrgada – Biograd - Vrgada - Pakoštane - Komiža – Biševo - Split – Milna

Brzobrodske linije

- Rijeka – Cres – Unije - M.Lošinj - Rijeka – Rab – Novalja - Zadar – Zaglav - Sali - Zadar – Ist – Molat - Split – Vis - Split – Bol – Jelsa - Split – V. Luka – Lastovo

Trajektne i lokalne linije

- Unije – Ilovik – Susak- Mali Lošinj - Valbiska – Merag - Brestova – Porozina - Prizna – Žigljen - Lopar – Baška - Zadar – Premuda – Mali Lošinj - Zadar- Rivanj – Sestrunj-Žverinac-Molat-

Ist - Zadar – Iž - Rava - Zadar - Bršanj-Rava - Zadar- Sali - Zadar – Preko - Biograd –Tkon - Zadar - Brbinj - Žirje - Šibenik - Vodice - Šibenik - Vis – Split - Ubli –V.Luka-Hvar –Split - DrvenikVeli-Drvenik Mali-Trogir-Split - Split – Supetar - Drvenik-Su�uraj - Plo�e – Trpanj - Orebi� –Domin�e - Split –Stari Grad - Split - Roga� - Makarska –Sumartin - Šipan –Lopud-Kolo�ep Dubrovnik - Sobra – Dubrovnik - Sobra-Prapratno

Brzobrodske linije

- Rijeka – Cres – Unije - M.Lošinj - Rijeka – Rab – Novalja - Zadar – Zaglav - Sali - Zadar – Ist – Molat - Split – Vis - Split – Bol – Jelsa - Split – V. Luka - Lastovo

25

- Zadar – Rivanj – Božava - Žverinac - Zadar – Silba – Premuda - Olib - Split - Roga� - Kor�ula – Hvar - Split - Dubrovnik - Sobra - Pula – M.Lošinj - Zadar

Izvor: Jadrolinija

U doma�em obalnom prometu u narednim godinama servisiranje pojedinih linija ovisit �e o dinamici raspisivanja natje�aja za koncesije koje raspisuje državna Agencija za obalni pomorski promet i dobivanju istih.

Na me�unarodnom – prekojadranskom tržištu uz postoje�e linije, ja�anjem turisti�kog prometa, kao i završetkom autoputa do Dubrovnika ostvaruju se pretpostavke za ponovno održavanje linije za Gr�ku.

Iz svega navedenog može se zaklju�iti da je tržišni položaj Jadrolinije takav da konkurencija ne ugrožava ozbiljnije njenu poziciju na tržištu.

2.6 Poslovni rizik Izdavatelja

Poslovni rizik Izdavatelja uklju�uje rizike svakodnevnog poslovanja, vezane uz budu�i opstanak društva, održavanje i poboljšavanje tržišne pozicije i stabilnost poslovanja društva. Poslovni rizik determiniran je poslovnim okruženjem kompanije, karakteristikama industrijske grane kao i vlastitim poslovnim politikama i odlukama.

U prethodnim razdobljima Jadrolinija ostvarila je kontinuirani rast poslovanja i to u potpunosti organskim rastom. U razdoblju od 2004. do 2006., ukupni ostvareni prihodi Jadrolinije porasli su za 11,5%. Provedena su zna�ajna restrukturiranja poslovanja i formirana je jasna strategija Jadrolinije. Ulazak u investicijski ciklus u 2006. godini u brodove u iznosu 14,94 milijuna kuna, te planirana ulaganja u 2007. u dva nova trajekta u vrijednosti 17,3 milijuna EUR, trebali bi biti argument u prilog daljnjeg rasta poslovne aktivnosti Izdavatelja.

Planirani rast prodaje u naradenim godinama o�ekuje se na nivou od 5% godišnje. Rast prodaje temelji se na razvoju cestovne infrastrukture, pove�anju turisti�kih kapaciteta na obali i otocima, kao i na ukupnom ja�anju Hrvatske kao turisti�ke destinacije.

2.7 Financijski rizici

Jadrolinija je izložena financijskim rizicima kao što su cjenovni rizici, valutni rizici, kreditni rizici, te rizici likvidnosti i solventnosti. Jadrolinija ne koristi derivativne financijske instrumente za zaštitu od rizika.

Valutni rizici proizlaze iz promjene te�ajeva stranih valuta koje su zna�ajne za poslovanje Jadrolinije. Ve�ina kreditnih obveza Jadrolinije vezana je za euro, dok su prihodi u najve�oj mjeri vezani za doma�u valutu.

26

Kreditni rizici uglavnom se odnose na potraživanja prema kupcima, i na kreditne sposobnosti klju�nih kupaca, no s obzirom na �injenicu da Jadrolinija nije direktno ovisna niti o jednom kupcu obzirom na veliku disperziranost ovaj rizik nije zna�ajan.

3 OPIS IZDAVATELJA

3.1 Povijest i razvoj

Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim prijevozom. Pravno, Jadrolinija kao Jadranska linijska plovidba, osnovana je 20. sije�nja 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrova�ke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe. Predratna je Jadranska plovidba isto tako nastala udruživanjem brodara male obalne plovidbe nakon propasti austrougarskog carstva, a ti su prethodni brodari nastali nekim drugim udruživanjem, i tako unazad sve do 1872.godine. Te godine na inicijativu Senjskog brodarskog društva naru�en je u Rijeci u Stabilimento tecnico-u (tadašnja tvornica torpeda, a danas Torpedo) parobrod Hrvat. Brod je porinut u more 13. srpnja iste godine i ve� je 4. rujna obavio probnu vožnju od Rijeke do Senja. Odmah nakon toga brod Hrvat uspostavlja redovitu liniju izme�u Senja i Rijeke i ti�e luke Novi, Selce, Crikvenica, Voz, Kraljevica i Bakar.

I prije 1872. godine postojali su pokušaji prijevozni�kog i izletni�kog brodarskog poslovanja (Lloydove pruge i izleti - Arciduco Lodovico 1837. pruga Trst – Dubrovnik – Kotor s pristajanjem u Rijeci i pruga za Rijeku, izleti u Bakar, Krk 1845. i 1846. godine itd.).

Krajem 19. stolje�a više hrvatskih brodovlasnika se udružuje u novu brodarsku tvrtku , a kao dioni�ari javljaju se S. Kopajti�, A Štrk, M. Poli�, bra�a Bakar�i� i drugi brodovlasnici iz Kostrene, Drage, Sušaka i Istre. Oni 11. rujna 1899. g. osnivaju Ugarsko-hrvatsko dioni�ko društvo, nazvano Ungaro-Croata. To je bilo prvo moderno brodarsko društvo, gotovo u cjelini u hrvatskom vlasništvu, a bavilo se prijevozom robe i putnika po cijelom Jadranu i svim morima svijeta. Ungaro-Croata je bilo vrlo uspješno poduze�e, s aktivnom bilancom sve do kraja svog postojanja 1919. godine.

U vremenu od 1902. do 1908. g. osnovano je niz brodarskih društava: Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice Senj, Kr�ko parobrodarsko društvo u Šilu, Austro-hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice u Puntu i još niz malih brodarskih društava. Istovremeno i na srednjem i južnom Jadranu osnivala su se i udruživala parobrodarska društva, od kojih je zna�ajno udruživanje u društvo Dalmatiju, te posebno važan razvoj Dubrova�ke parobrodarske plovidbe, Bokeške plovidbe i drugih malih brodara.

Raspadom Austro-Ugarske, a nakon dugogodišnjih pregovora, svi brodari raznih društava su podijeljeni i od te mase brodova formirane su brodarske tvrtke u novoosnovanim državama. Tako je došlo do udruživanja Jadranske plovidbe (bivša Ungaro-Croata), Dalmatije, Austro-hrvatskog parobrodarskog društva, Obalne paroplovidbe (Dubrovnik), Hrvatskog parobrodarskog društva (Senj) i Oceanije iz Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922. godine.

Jadranska plovidba d.d. obavljala je sa svojih 70-ak brodova prijevoz putnika i robe na jadranskim linijama, te za Albaniju, Gr�ku i Levant.

Tijekom Drugog svjetskog rata stradali su manji brodovi, a 1947. svim preostalim brodovima upravljala je Direkcija pomorske plovidbe sa sjedištem u Splitu, sve do 20. sije�nja 1947. g. kad je u Rijeci osnovano novo brodarsko poduze�e – Jadranska linijska plovidba. Nova tvrtka zapo�inje svoje djelovanje sa starim brodovima, obnavlja ošte�ene i potopljene brodove, a tek 1952. g. dolaze novi brodovi iz naših brodogradilišta. Prve je isporu�ilo brodogradilište u Puli, a nakon njega Split itd.

Pri osnivanju, poduze�e je dobilo na upravljanje 41 brod, ali je kraj prve godine svog poslovanja do�ekalo s 29 brodova male obalne plovidbe. Starosna struktura tih brodova je bila jako nepovoljna. Najnoviji brodovi tada su bili Bakar, Rab i Šipan, izgra�eni 1931. godine, te Kotor 1938. godine. Svi ostali potjecali su još iz Austro-Ugarske, gra�eni od 1891. (Trogir) do 1914. godine (Kupari).

U periodu od 1952. do 1960. godine realizirane su velike narudžbe novih brodova i obnove starih. Tako je 1958. Jadrolinija raspolagala sa 65 uglavnom klasi�nih brodova, što je donekle i posljedica tradicionalnih shva�anja u vezi s tipovima broda i organizacijom sustava linijske mreže.

27

Po�etkom 60-ih godina uvode se u promet trajekti. Prvi trajekt Bodulka, uveden u promet 1. sije�nja 1963. g., otvorio je novo poglavlje u povijesti Jadrolinije jer su stari i dotrajali brodovi zamijenjeni modernijim na�inom prijevoza, a po�inje i uspostavljanje me�unarodnih linija.

Poseban zna�aj Jadrolinja je imala u Domovinskom ratu. U ratnim godinama, 1991. i 1992., brodovi Jadrolinije s hrabrim posadama prevezli su oko 50.000 ljudi s okupiranih hrvatskih i bosansko-hercegova�kih podru�ja. Povezuju�i dva, ratom prepolovljena dijela Hrvatske, Jadrolinija je izgubila 4 broda: m/b Perast, m/t Klimno, m/t Supetar i m/t Ka�jak, a 12 pomoraca dalo je svoje živote kao zalog slobode.

Danas Jadrolinija ima 56 broda u linijskom, dužobalnom i me�unarodnom prometu, te brzobrodskom prometu.

28

3.2 Organizacijska struktura

Bilješke uz financijske izvještaje su sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

29

3.3 Vizija i misija društva

Misija Jadrolinije u prometnom sustavu Hrvatske jest da bude glavni oslonac države, odnosno vlade RH kao tijela odgovornog za provedbu državne politike i ostvarenje državnih ciljeva, u oblasti prometnog povezivanja hrvatskih otoka s obalom, kao i otoka me�usobno. Takva misija i uloga društva Jadrolinija u prometnom sustavu Hrvatske proizlazi i iz specifi�nog zakona kojim je definirano postojanje i djelovanje Društva, Zakona o Jadroliniji.

Vizija Jadrolinije u doglednoj budu�nosti usko je vezana uz njenu infrastrukturnu društvenu funkciju prometnog povezivanja otoka i obale, a odabir sadašnjih i budu�ih poslovnih aktivnosti ograni�en je na djelatnost zbog koje društvo u sadašnjoj formi i postoji, te samo one druge djelatnosti koje su u funkciji pospješenja u�inkovitosti i kvalitete obavljanja osnovne djelatnosti Društva.

Promjenom Zakona o Jadroliniji, promjenom vlasni�ke strukture Društva ili promjenom prometne politike države (posebno u odnosu prema otocima), moglo bi, naravno, do�i i do promjene vizije i misije Jadrolinije. Promjena vizije i misije, naravno, uzrokovala bi promjene poslovnih ciljeva, pa bi tek u tim promijenjenim okolnostima profit kao cilj poslovne aktivnosti mogao dobiti ve�i zna�aj od društvene funkcije Jadrolinije. U sadašnjem je trenutku takvu situaciju teško i zamisliti, jer ona podrazumijeva odljevanje kapitala Društva u druge djelatnosti po kriteriju maksimizacije profita, uz žrtvovanje ciljeva državne demografske, gospodarske, zdravstvene, obrazovne i druge politike prema otocima. Država kao vlasnik Društva, naravno, takav razvoj situacije ne može dopustiti.

3.4 Strategija razvoja

Strategija razvoja Jadrolinije, obzirom na 100%-tno državno vlasništvo Društva, neminovno predstavlja sastavni dio državne strategije razvoja otoka, strategije razvoja prometa, strategije razvoja turizma, strategije razvoja brodogradnje i uop�e razvojne strategije gospodarstva Hrvatske. Iz tog razloga ona se može sagledavati jedino u kontekstu pripadanja široj strategiji razvoja u Republici Hrvatskoj. Strategija zavisi od odluka Sabora i Vlade RH. Trenutno je u tijeku provedba razvojnog programa zasnovanog na gradnji trajekata za promet na linijama izme�u hrvatskih otoka i obale u doma�im, hrvatskim, brodogradilištima. Država takvim programom uspješno doprinosi ostvarenju svojih ciljeva iz domene razvoja prometa, razvoja otoka, razvoja brodogradnje, razvoja turizma itd.

3.5 Pregled poslovanja

U razdoblju sije�anj – prosinac 2006. godine brodovima Jadrolinije prevezeno je ukupno 8.972.321 putnik i 2.274.882 vozila. Broj prevezenih putnika ve�i je za 5,3%, a broj prevezenih vozila za 2,8% nego li prethodne, 2005. godine. Takvim je prijevoznim u�incima gotovo u cijelosti ostvaren planirani promet putnika i vozila za 2006. godinu.

Rastu�i trend obima godišnjeg prometnog u�inka na razini �itave Jadrolinijine flote evidentan je neprekidno od 1999. godine.

Kako u prijevoznim u�incima tako i u prometno – organizacijskom smislu protekla godina bila je uspješna.

30

Naime, prvenstveni cilj poslovanja Jadrolinije Rijeka je održavanje stalne i u�inkovite komunikacije putnika i tereta morem i priobaljem prema propisanom i unaprijed utvr�enom redu vožnje odnosno plovidbe tokom cijele godine. Društvo je i u 2006. godini uložilo znatne napore u pove�anje prijevoznih u�inaka, uvelo i no�ne vožnje na svim linijama koje su od javnog interesa, a da se istovremeno nije narušila kvaliteta usluge. Navedeno je uz nepromijenjene cijene putni�kih karata rezultiralo pove�anjem prihoda od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem putnika i vozila za 13,6%.

Rast prijevoznih u�inaka bilježi se na svim podru�jima plovidbe osim na dužobalnim linijama i stagnacije na rije�kom plovnom podru�ju. Silazni trend prijevoznih u�inaka na dužobalnim linijama zabilježen je zbog utjecaja izgradnje autoceste prema Dalmaciji.

Ukupni promet sustava dužobalnih i me�unarodnih linija ipak je porastao i to zahvaljuju�i odli�nim rezultatima ostvarenim na me�unarodnim linijama, gdje je prometni u�inak putnika za �ak 21,5%, te vozila za 20,7% ve�i od prošlogodišnjeg.

Stagnacija i lagani pad prometa u rije�kom plovnom podru�ju posljedica su kretanja na turisti�kim tržištima, odnosno odre�enog smanjenja turisti�ke potražnje prema toj regiji u korist pove�anja potražnje za destinacijama srednjeg i južnog Jadrana (�ime se, izme�u ostalog, može objasniti i rast potražnje za me�unarodnim - prekojadranskim prijevozom). Pove�anje turisti�ke potražnje na podru�ju srednjeg i južnog Jadrana Jadrolinija je, kao što je iz podataka o ostvarenim prijevoznim u�incima vidljivo, do�ekala spremna, pa je osim izvanrednog rezultata na me�unarodnim - prekojadranskim linijama ostvarila i porast prometa na lokalnim linijama za putnike po stopama od 5,2% na zadarskom plovnom podru�ju do 9,2% na splitskom plovnom podru�ju, te za promet vozila po stopama od 2,9% na zadarskom plovnom podru�ju do 6,8% na splitskom plovnom podru�ju. Posebna je pozornost tijekom ovogodišnje turisti�ke sezone i njenim špicama bila posve�ena rasporedu, organizaciji i koordinaciji trajektnog prometa. Zahvaljuju�i tome, gužve i �ekanja u trajektnim pristaništima svedeni su na minimum, onoliko koliko je to najviše mogu�e u uvjetima naglog i osciliraju�eg rasta cestovnog prometa prema turisti�kim destinacijama.

Znatan porast bilježe brzobrodske linije na kojima je promet putnika porastao za 8,5% što ukazuje na sve ve�i interes putnika za navedenim na�inom prijevoza.

Promet rije�kog plovnog podru�ja, koji je oko 1% slabiji od prošlogodišnjeg, realiziran je obimom plovidbe �ak 7,8% manjim od prošlogodišnjeg, što ukazuje na pozitivan pomak u u�inkovitosti gospodarenja raspoloživim resursima.

Priprema flote za odra�ivanje o�ekivanog rasta sezonskog prijevoza bila je posebno zahtjevna i složena. Osnovnom cilju, koji se sastojao u tome da se u uvjetima maksimalne zaposlenosti flote minimalizira rizik iskakanja iz prometa, prišlo se kao složenom zahtjevu kojeg treba stru�no i uz adekvatna ulaganja ispuniti. Taj je zahtjev dobrom organizacijom, koordinacijom trajektnog prijevoza i zalaganjem djelatnika, ispunjen na na�in da su gužve i �ekanja u trajektnim pristaništima svedeni na minimum, uz zadržavanje ve� poslovno visoke razine sigurnosti svih svojih putnika.

Zadovoljstvo uspješno odra�enim poslom može biti tim ve�e uzme li se u obzir da u ovoj turisti�koj sezoni, za razliku od prijašnjih, nije prethodilo puštanje u promet novih ili novonabavljenih polovnih brodova, nego su sva pove�anja prijevoznih u�inaka ostvarena korištenjem istih flotnih kapaciteta kao i prošle sezone. Poboljšanje racionalnosti i djelotvornosti eksploatacije postoje�ih kapaciteta koje je rezultiralo ve�im prijevoznim u�incima je stoga neupitno posljedica boljeg rada posada brodova i prate�ih stru�nih službi na kopnu.

U 2006. godini rashodovan je i prodan m/t BADIJA po �ijoj je prodaji ostvaren prihod odnosno dobit od 301 tisu�e kuna. Na taj na�in flota se u 2006. godini smanjila sa 55 na 54 broda, ukupnog kapaciteta 3.270 automobila i 25.390 putnika.

U 2006. godini pove�ana je vrijednost brodova za 14,95 milijuna kuna, a u cijelosti se odnosi na rekonstrukcije brodova i to:

31

2006.THRK

m/k NOVALJA 156m/t MARKO POLO 10.136m/t DUBROVNIK 2.717m/t LASTOVO 1.927m/t PRIZNA 6m/t ŽIGLJEN 6

14.948

Najzna�ajnije ulaganje izvršeno je na m/t Marko Polo (zamjena brodskog diesel motora te ugradnja „spinkler“ sustava za gašenje požara) i to u vrijednosti od 10,14 milijuna kuna što �ini 67,8% od ukupno izvršenih ulaganja koja su u 2006. godini stavljena u upotrebu.

Po stanju 31. prosinca 2006. godine ukupne investicije u tijeku iznosile su 11,63 milijuna kuna od �ega se na brodove odnosi 5,61 milijuna kuna.

Preostali iznos od 6,02 milijuna kuna odnosi se na ure�enje objekata Upravne zgrade u Rijeci (postavljanje klimatizacijskog sustava 3,53 milijuna kuna, zapo�eto ure�enje pro�elja 1,08 milijuna kuna) te nabavku opreme i transportnih sredstava (1,41 milijuna kuna).

U ožujku 2006. godine sa Brodogradilištem Kraljevica ugovorena je gradnja dva nova trajekta ukupne vrijednosti 17,30 milijuna eura (novogradnja 545 i 546) – objašnjeno u to�ki 1.22 Namjena ste�enog prihoda.

S obzirom na zna�aj i utjecaj na daljnje poslovanje Jadrolinije, na snagu je stupio Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06) temeljem kojeg je osnovana Agencija za obalni linijski pomorski promet �ija je nadležnost davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnim linijama. Javni natje�aj za davanje koncesija na svim državnim linijama mora se raspisati u roku od pet godina.

U prosincu 2006. godine Agencija je raspisala javni natje�aj za davanje koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na državnim brzobrodskim i klasi�nim linijama, utvr�enim u Odluci Vlade Republike Hrvatske, odnosno za petnaest državnih brzobrodskih linija i za dvije državne klasi�ne brodske linije.

Jadrolinija je u 2006. obavljala prijevoz na 9 linija (od ukupno 17) za koje je raspisan natje�aj.

32

Prikaz 5 Ostvareni naturalni pokazatelji u razdoblju od 2002.- 2006. po podru�jima

OSTVARENJE SIJE�ANJ - PROSINAC 2002. - 2006. Naturalni pokazatelji

OPIS OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJE Indeks Indeks Indeks Indeks

I - XII 2002. I - XII 2003. I - XII 2004. I - XII 2005. I - XII 2006. 3/2*100 4/3*100 5/4*100 6/5*100 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1.RIJEKA

Putnici 1.977.292

2.116.996

2.102.888

2.048.668

2.027.263

107,1

99,3

97,4

99,0

Vozila 904.324

955.915

943.594

922.709

914.280

105,7

98,7

97,8

99,1

Nauti�ke milje 149.938

151.669

150.955

142.533

131.396

101,2

99,5

94,4

92,2

2.ZADAR

Putnici 1.969.245

2.071.378

2.236.718

2.473.657

2.601.648

105,2

108,0

110,6

105,2

Vozila 306.371

339.274

373.336

407.978

419.619

110,7

110,0

109,3

102,9


181.647

182.408

187.091

190.001

100,9

100,4

102,6

101,6

3.SPLIT

Putnici 2.572.894

2.806.965

2.934.917

3.053.484

3.333.934

109,1

104,6

104,0

109,2

Vozila 658.979

722.790

760.994

807.670

862.650

109,7

105,3

106,1

106,8


372.354

376.278

392.046

402.047

100,3

101,1

104,2

102,6

4.DUŽOB. I ME�UN.

Putnici 306.656

331.465

352.558

353.667

369.818

108,1

106,4

100,3

104,6

Vozila 66.596

71.885

75.674

73.516

78.333

107,9

105,3

97,1

106,6


181.838

209.379

202.702

210.398

102,7

115,1

96,8

103,8

4.1. DUŽOBALNE

Putnici 145.704

155.719

156.436

142.136

112.742

106,9

100,5

90,9

79,3

Vozila 29.412

30.455

27.876

23.027

17.394

103,5

91,5

82,6

75,5


87.785

92.457

81.261

67.150

99,4

105,3

87,9

82,6

33

Naturalni pokazatelji

OPIS OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJE OSTVARENJE Indeks Indeks Indeks Indeks I - XII 2002. I - XII 2003. I - XII 2004. I - XII 2005. I - XII 2006. 3/2*100 4/3*100 5/4*100 6/5*100 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

4.2. ME�UNARODNE

Putnici 160.952 175.746 196.122 211.531 257.076 109,2 111,6

107,9 121,5

Vozila 37.184 41.430 47.798 50.489 60.939 111,4 115,4

105,6 120,7

Nauti�ke milje 88.760 94.053 116.922 121.441 143.248 106,0 124,3

103,9 118,0

UKUPNO (1+2+3+4)

Putnici 6.826.087 7.326.804 7.627.081 7.929.476 8.332.663 107,3 104,1

104,0 105,1

Vozila 1.936.270 2.089.864 2.153.598 2.211.873 2.274.882 107,9 103,0

102,7 102,8

Nauti�ke milje 878.306 887.508 919.020 924.372 933.842 101,0 103,6

100,6 101,0

5. BRZOBROD. LINIJE

Putnici 369.068 446.285 512.919 589.339 639.658 120,9 114,9

114,9 108,5

Vozila

Nauti�ke milje 142.087 183.308 218.678 240.907 237.968 129,0 119,3

110,2 98,8

SVEUKUPNO ( 1 do 5 )

Putnici 7.195.155 7.773.089 8.140.000 8.518.815 8.972.321 108,0 104,7

104,7 105,3

Vozila 1.936.270 2.089.864 2.153.598 2.211.873 2.274.882 107,9 103,0

102,7 102,8

Nauti�ke milje 1.020.393 1.070.816 1.137.698 1.165.279 1.171.810 104,9 106,2

102,4 100,6

Izvor: Jadrolinija

34

Prikaz 6 Usporedba prevezenih putnika i vozila 2005/2006

USPOREDBA PREVEZENIH PUTNIKA I VOZILA 01 - 12 2006. / 01 - 12 2005.

linija putnici 2005. putnici 2006. indeks 06/05 vozila 2005. vozila 2006. indeks 06/05

I Brze i me�unarodne linije

a) brze 142.136 112.742 79,3 23.027 17.394 75,5

b) me�unarodne linije

51 Zadar-Ancona 58.800 65.685 111,7 19.620 21.920 111,7 53 Split-Ancona 90.506 108.534 119,9 19.799 24.665 124,6 54 Dubrovnik-Bari 62.225 72.593 116,7 11.070 12.224 110,4 55 Split-Pescara - 10.264 - 2.130

UKUPNO b) 211.531 257.076 121,5 50.489 60.939 120,7

I UKUPNO 353.667 369.818 104,6 73.516 78.333 106,6

II Rije�ko plovno podru�je

310 Unije-Ilovik-Susak-M.Lošinj 34.853 35.076 100,6 - - 332 Valbiska-Merag 628.327 642.832 102,3 313.800 318.890 101,6 334 Brestova-Porozina 643.443 634.455 98,6 279.530 276.803 99,0 335 Prizna-Žigljen 685.789 659.981 96,2 312.372 302.634 96,9 338 Lopar-Baška 54.984 52.813 96,1 17.007 15.953 93,8

312K Rijeka-Silba-Premuda-Olib 1.272 2.106 165,6 - -

II UKUPNO 2.048.668 2.027.263 99,0 922.709 914.280 99,1

35


III Zadarsko plovno podru�je

401 Zadar-Premuda-M.Lošinj 17.119 20.340 118,8 3.116 4.104 131,7 405/435 Zadar-Bršanj-Rava 45.043 43.380 96,3 8.779 8.983 102,3

406 Zadar-Sali 41.131 43.135 104,9 107 144 134,6 431 Zadar-Preko 1.453.195 1.536.623 105,7 232.187 236.898 102,0 432 Biograd-Tkon 461.113 483.352 104,8 114.097 116.981 102,5 433 Zadar-Sestr.-Zver.-Molat 15.516 14.191 91,5 4.389 4.292 97,8 434 Brbinj - Zadar 131.120 135.864 103,6 43.677 46.207 105,8

502/532 Žirje-Šibenik 58.345 63.017 108,0 1.621 2.010 124,0 505 Vodice-Šibenik 251.075 261.746 104,3 5 - -

III UKUPNO 2.473.657 2.601.648 105,2 407.978 419.619 102,9

IV Splitsko plovno podru�je

602 Vis-Split 191.182 201.110 105,2 41.197 43.443 105,5 604 Ubli-V.Luka-Hvar-Split 144.090 154.609 107,3 37.130 39.914 107,5 606 Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir-Spl. 38.852 42.613 109,7 3.886 3.360 86,5 631 Split-Supetar 1.130.801 1.242.047 109,8 264.772 290.421 109,7 632 Drvenik-Su�uraj 238.166 241.260 101,3 93.196 93.814 100,7 633 Plo�e-Trpanj 115.176 120.505 104,6 46.268 46.557 100,6 634 Orebi�-Domin�e 181.835 171.967 94,6 92.489 87.227 94,3 635 Split-Stari Grad 522.119 574.661 110,1 144.785 152.915 105,6 636 Split-Roga� 178.922 206.666 115,5 43.791 46.669 106,6 638 Makarska-Sumartin 70.986 71.941 101,3 25.404 25.808 101,6 807 Šipan-Lopud-Kolo�ep-Dubrovnik 182.201 203.489 111,7 5 - - 831 Sobra-Dubrovnik 59.154 48.667 82,3 14.747 9.984 67,7

8311 Sobra-Prapratno - 54.399 - 22.538 IV UKUPNO 3.053.484 3.333.934 109,2 807.670 862.650 106,8

I - IV SVEUKUPNO 7.929.476 8.332.663 105,1 2.211.873 2.274.882 102,8

36


V BRZOBRODSKE

9308 Rijeka-Cres-Mar.-Unije-M.Lošinj 80.784 84.503 104,6 9309 Rijeka-Rab-Novalja 78.040 90.722 116,3 9401 Premuda-Silba-Olib-Zadar 60.057 69.689 116,0 9403 Ist-Molat-Zadar 41.589 45.425 109,2 9404 Božava-Žverinac- Sestrunj-Rivanj-Zd 29.637 30.204 101,9 9603 Jelsa-Bol-Split 89.983 94.793 105,3 9604 Ubli-V.Luka-Hvar-Split 209.249 224.322 107,2

V UKUPNO 589.339 639.658 108,5

I - V SVEUKUPNO 8.518.815 8.972.321 105,3 2.211.873 2.274.882 102,8

Izvor: Jadrolinija

37

3.6 Informacijska tehnologija

Informatika je jedan od najvažnijih �imbenika poslovanja svake uspješne tvrtke pa tako i poduze�a Jadrolinije.

Razvoj informatike u Jadroliniji odvija se u skladu sa razvojem novih tehnologija i dostignu�a na tom podru�ju. Danas se može re�i da je informatika u Jadroliniji dosegla zavidan nivo, kako u primjeni kvalitetnih hardware-skih rješenja tako i u kvalitetnim aplikativnim rješenjima u svim segmentima poslovanja.

Poslovni procesi u Jadroliniji odvijaju se na velikom broju lokacija , u Hrvatskoj (kopno , otoci, brodovi) i u inozemstvu. Gotovo svi poslovni subjekti (vlastite i strane agencije, doma�i i strani putni�ki uredi, brodovi…) povezani su sa centralnim serverima u Rijeci, pa tako ukupan broj radnih stanica (PC-a, i mali dio klasi�nih terminala) sada prelazi broj od 300 vlastitih radnih stanica i preko 400 radnih stanica koje nisu u vlasništvu Jadrolinije (strane i doma�e agencije i putni�ki uredi).

Informati�ki razvoj i integracija u postoje�i informati�ki sustav je i dalje u velikom zamahu jer se žele primjeniti sve nove tehnologije i mogu�nosti kako bi se omogu�ila što ve�a kvaliteta usluga, s jedne strane, i naravno što uspješnije poslovanje, s druge strane, pa je tako u tijeku razvoj i integracija aplikacije za rezervaciju i prodaju karata putem vlastitog WEB-a, a isto tako nastoji se tamo gdje je to mogu�e razmatrati i nove na�ine prodaje (SMS, automati za prodaju i sl.).

3.7 Osvrt na državne subvencije

Jadrolinija održava linije u funkciji redovitog povezivanja otoka s kopnom i otoka me�usobno, flotom 56 plovnih jedinica ( trajekata, brzih plovila, klasi�nih brodova).

Subvencije ( izravne subvencije kao oblik potpore koji se dodjeljuje izravno iz državnog prora�una) utvr�uju se prilikom donošenja državnog prora�una, radi pokrivanja troškova brodara (operativnih) na nerentabilnim linijama. Predmetne linije - državne linije su od op�eg gospodarskog interesa.

Za provo�enje nadzora provedbe i primjene Zakona o državnim potporama ovlaštena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (''AZTN'').

Temeljem navedenog, AZTN je izdala rješenje odnosno naknadno odobrenje na Uredbu o uvjetima i postupku davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu.

Navedenim mišljenjem je utvr�eno da je predmetna Uredba o uvjetima i postupku davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, program državne potpore tj. akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed neodre�enim korisnicima državne potpore dodjeljuju pojedina�ne državne potpore.

S tog osnova AZTN ima funkciju kontrole iznosa naknada koje ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka dodjeljuje brodarima za održavanje nerentabilnih državnih linija, upravo radi ocjene da se ostvaruju obilježja državne potpore, odnosno da namjera pokri�a troškova brodarima koji održavaju nerentabilne linije predstavlja potporu, koja korisnicima potpore donosi ekonomske prednosti koje ti brodari ne bi ostvarili svojim redovnim poslovanjem.

38

4 FINANCIJSKI PODACI

4.1 Ra�un dobiti i gubitka

Prihodi

U 2006. godini Društvo nastavlja s pozitivnim trendom poslovanja. Prihodi osnovne djelatnosti ostvareni su u iznosu od 785 milijuna kuna što je rezultat prevezenih 8,96 mio putnika (pove�anje za 5,3%) i 2,27 mio vozila (pove�anje za 2,8%), a prema prošloj godini ve�i su za 5,49% ili za 40,9 milijuna kuna. U strukturi ukupnih prihoda 473,7 mio kn odnosi se na prihode od prijevoza putnika i tereta, a 289 mio kn se odnosi na prihode od subvencija prora�una Republike Hrvatske

Evidentan je trend rasta prihoda u razdoblju od 2002. do 2006. godine. Prihodi od subvencija prora�una Republike Hrvatske u promatranom razdoblju kretali su se od 260 milijuna kuna do 289 milijuna kuna.

Financijski prihodi uglavnom se odnose na pozitivne te�ajne razlike u iznosu 4,3 mio kn, te prihode od kamata koji su u 2006. iznosili 743 tis kn i rezultat su boljeg cash managementa (pove�anje depozita).

U prvih devet mjeseci 2007. prihodi su porasli za 3,1% u odnosu na usporedno razdoblje prethodne godine.

Prikaz 7 Kretanje ukupnog prihoda Jadrolinije u razdoblju 2003 - 2006

700,12

784,98744,13672,18

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

2003 2004 2005 2006

u m

iliju

nim

a H

RK

Izvor: Jadrolinija

Rashodi

Poslovni rashodi u 2006. godini ostvareni su u iznosu od 768 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu troškovi su ve�i za 31,5 milijuna kuna ili za 4,28%. U strukturi troškova najve�u stavku �ine troškovi pogonskog goriva što je karakteristi�no obzirom na djelatnost Izdavatelja. U 2006. ti su troškovi iznosili cca 200 mio kn i predstavljaju pove�anje od 6% u odnosu na 2005. godinu. Pove�anje je rezultat rasta nabavnih cijena pogonskog goriva te pove�anja prije�enog broja nauti�kih milja. Trošak osoblja predstavlja 31,7% ukupnih troškova i ve�i je za 5% u odnosu na prethodnu godinu. Rezultat je to pove�anja broja zaposlenika (zaposleno 84 novih djelatnika).

39

Financijski rashodi odnose se uglavnom na trošak kamata u iznosu 16,25 mio kn (pove�anje za 41% u odnosu na 2005.) i razne bankovne naknade (1,8 mio kn)

Rashodi poslovanja u prvih devet mjeseci 2007. su ve�i za 2,6% u odnosu na usporedno razdoblje 2006. godine i prate rast poslovnih prihoda.

Prikaz 8 Kretanje ukupnih rashoda Jadrolinije u razdoblju 2003 - 2006

768,58737,03

691,40649,99

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

2003 2004 2005 2006

u m

iliju

nim

a H

RK

Izvor: Jadrolinija

Dobit iz poslovanja

Dobit iz poslovnih aktivnosti ostvarena je u iznosu od 16,4 milijuna kuna u 2006. godini. Ve�a je od prošlogodišnje za 130% ili 9,3 milijuna kuna i predstavlja rast profitabilnosti iz osnovne djelatnosti.

Dobit iz poslovanja u prvih devet mjeseci 2007. ve�a je za 16,1% u odnosu na usporedno razdoblje 2006. godine što je rezultat rasta turisti�kog prometa, a time i prihoda Jadrolinije.

40

Prikaz 9 Kretanje dobiti iz poslovanja Jadrolinije u razdoblju 2003 - 2006

16,41

7,11

8,72

22,19

-

5

10

15

20

25

2003 2004 2005 2006

u m

iliju

nim

a H

RK

Izvor: Jadrolinija

Neto dobit

Jadrolinija je u 2006. godini ostvarila dobit nakon poreza u iznosu od 3,5 milijuna kuna. Ista je ve�a od prošlogodišnje za 34,34% odnosno 0,9 milijuna kuna.

Prikaz 10 Kretanje neto dobiti Jadrolinije u razdoblju 2003 - 2006

16,37

4,52

2,593,49

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

2003 2004 2005 2006

u m

iliju

nim

a H

RK

41

Izvor: Jadrolinija

EBITDA

U 2006. godini Društvo je ostvarilo EBITDA u razini od 83,28 milijuna kuna što predstavlja pove�anje za 9,77% u odnosu na 2005. godinu. Primjetan je trend rast EBITDA u promatranom razdoblju.

Prikaz 11 Kretanje EBITDA Jadrolinije u razdoblju 2003 - 2006

83,2875,8777,8176,96

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2003 2004 2005 2006

u m

iliju

nim

a H

RK

Izvor: Jadrolinija

EBIT

U 2006. godini Jadrolinija je ostvarila EBIT (operativna dobit) u visini od 20,97 milijuna kuna što predstavlja pove�anje od 48,58% u odnosu na prethodnu godinu. Nešto niža ostvarena operativna dobit u 2004. i 2005. godini posljedica je viših cijena pogonskog goriva u predmetnim godinama.

Prikaz 12 Kretanje EBIT-a Jadrolinije u razdoblju 2003 - 2006

42

22,25

11,20

20,97

14,11

0

5

10

15

20

25

2003 2004 2005 2006

u m

iliju

nim

a H

RK

Izvor: Jadrolinija

4.2 Bilanca

Ukupna vrijednost bilan�ne sume Izdavatelja u 2006. je blago pove�ana zahvaljuju�i u prvom redu porastu obrtne sfere poslovanja. No treba naglasiti da je taj porast iniciran porastom stavke depozita u financijskim institucijama (40,5 milijuna kuna) uz istovremeno smanjenje stanja novca na poslovnim ra�unima sa 43,3 na 18,6 milijuna kuna. Potraživanja iz poslovanja blago su porasla što je prvenstveno rezultat rasta poslovne aktivnosti, no dani naplate potraživanja obzirom na djelatnost i dalje su na vrlo dobrih 9 dana. Vrijednost dugotrajne imovine knjigovodstveno je smanjena zbog iskazane amortizacije od 62,3 milijuna kuna, iako je u 2006. godini u dugotrajnu imovinu investirano 47,6 milijuna kuna. Dugotrajna imovina je gotovo u potpunosti (99%) pokrivena dugoro�nim izvorima financiranja (kapital i dugoro�ne obveze). Financijska imovina tvrtke u iznosu 4,3 milijuna kuna odnosi se na ulaganje u vrijednosne papire Luke Rijeka, Croatia osiguranja, Croatia LLoyda, Privredne banke Zagreb i Jadrotoursa. Predujmovi za dugotrajnu imovinu odnose se na avanse prema Brodogradilištu Kraljevica za gradnju dva trajekta u iznosu 25,2 milijuna kuna, te na investicije u tijeku 11,6 milijuna kuna (remont postoje�ih plovila u iznosu 5,6 milijuna kuna, te rekonstrukciju centralne zgrade u Rijeci u iznosu 6 milijuna kuna).

Kapitaliziranost tvrtke i dalje je na razini iznad 50% u svim promatranim razdobljima (u 2006. 59%) i �ine je temeljni kapital, rezerve, nenominirani kapital, zadržana dobiti i dobit teku�e godine. Nenominirani kapital predstavljaju subvencije države za investicije u flotu trajekata. Kreditne obveze u 2006. iznosile su 261,8 milijuna kuna što je smanjenje za cca 14% u odnosu na 2005.

U prvih devet mjeseci 2007. u odnosu na usporedno razdoblje 2006. godine zamije�en je rast vrijednosti dugotrajne imovine zbog investicije u dva nova trajekta. Rast je ipak manji od ukupne investicije (137,2 milijuna kuna) iz razloga iskazane visoke amortizacije dugotrajne imovine na kraju 2006. godine.

43

4.3 Financijski podaci za prethodne tri godine i devet mjeseci 2007.

Prikaz 13 Financijski podaci za prethodne 3 godine i devet mjeseci 2007. 31. prosinca 30. rujna

u milijunima HRK 2004. 2005. 2006. 2006. 2007. Imovina Dugotrajna imovina 792,2 854,9 840,3 852,5 907,4 Kratkotrajna imovina 125,0 109,9 134,5 141,1 149,8 Ukupna aktiva 917,2 964,9 974,8 993,6 1.057,2 Glavnica i obveze Kapital i rezerve 531,3 544,2 575,1 589,2 628,3 Dugoro�ni dug 234,3 304,2 261,7 241,3 287,4

Kratkoro�ne obveze 151,6 116,5 137,9 117,0 187,6 Ukupna pasiva 917,2 964,9 974,8 993,6 1.057,2 2004. 2005. 2006. I-IX

2006. I- IX

2007. Poslovni prihodi 700,1 720,6 784,9 626,4 646,1 Poslovni rashodi 691,4 735,2 768,6 598,4 614,4 Dobit iz redovnog poslovanja

4,5 -19,1 4,7 18,0 20,6

Dobit (gubitak) prije poreza 4,5 2,6 4,7 21,1 24,5 Neto dobit/(gubitak) 4,5 2,6 3,5 21,1 24,5 2004. 2005. 2006. I- IX

2006. I- IX

2007. Nov�ani tok iz poslovnih aktivnosti

4,1 49,9 80,9 44,2 27,4

Ulaga�ke aktivnosti -135,9 -124,9 -52,5 -43,4 -137,3 Financijske aktivnosti 177,1 52,3 -52,9 -23,4 109,2 Neto smanjenje/ pove�anje novca i nov�anih ekvivalenta

45,3 -22,6 -24,5 -23,0 -0,7

Novac i nov�ani ekvivalenti

65,7 43,1 18,6 20,1 17,9

Izvor: za 2004., 2005. i 2006. revizorska izvješ�a, te nerevidirana izvješ�a za prvih devet mjeseci 2007.

44

4.4 Pregled osnovnih pokazatelja poslovanja u razdoblju 2004.-2006. i plan za 2007.

Prikaz 15 Pregled osnovnih financijskih pokazatelja u razdoblju 2004-2006 i plan za 2007.

Jadrolinija

31.12.2004. 31.12.2005. 31.12.2006. PLAN 2007.

Pokazatelji likvidnosti

Koeficijent teku�e likvidnosti 0,8 0,8 0,9 0,9 Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,7 0,6 0,7 0,8

Pokazatelji zaduženosti

Odnos obveza i ukupne imovine 0,4 0,4 0,4 0,4 Odnos kapitala i ukupne imovine 0,6 0,6 0,6 0,6 Pokrivenost kamata operativnom dobiti 1,7 1,2 1,2 1,2

Pokazatelji aktivnosti

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,8 0,8 0,8 0,7 Koeficijent obrtaja teku�e imovine 5,7 7,7 6,6 6,0 Koeficijent obrtaja potraživanja 18,5 23,9 9,9 10,8 Koeficijent obrtaja zaliha 33,6 32,7 37,5 36,6

Pokazatelji profitabilnosti

ROE 0,9% 0,5% 0,6% 0,6% ROA 0,5% 0,3% 0,4% 0,3%

Profitne marže

EBITDA marža 12,7% 6,3% 9,3% 11,1% EBIT marža 2,7% -2,5% 1,2% 2,9% Neto marža 0,7% 0,4% 0,5% 0,5%

Izvor: Jadrolinija

45

4.5 O�ekivanja za 2007.

U 2007. godini se o�ekuje nastavak uzlaznog trenda, odnosno daljnji rast prijevoznih u�inaka, kao i daljnji rast prihoda od pruženih pomorsko-prijevoznih usluga. Temelj za takva, u osnovi optimisti�ka predvi�anja, o�ekivani je nastavak rasta turizma, ali i drugih gospodarstvenih te demografskih kretanja na hrvatskim otocima.

Tijekom ljeta planirano je dodatno poja�anje flotnih kapaciteta Jadrolinije uvo�enjem u linijsku službu dva novoizgra�ena broda, pa uspješno zadovoljenje o�ekivano ve�e potražnje ne bi trebalo biti upitno. Stanje i kretanje prometa u dosadašnjem dijelu predsezonskog razdoblja upu�uje na optimisti�ke prognoze.

Nedavno zapo�et prvi dio procesa dodjele koncesija jadranskim linijama u skladu s modernim europskim zakonodavstvom i praksom u linijskom pomorskom prometu, uz uvažavanje na�ela slobodnog i ravnopravnog tržišnog nadmetanja svih zainteresiranih brodara, obuhva�a sve brzo-brodske linije od državnog zna�aja, a trebao bi biti okon�an tijekom ove godine. Rezultati provedenog javnog natje�aja još nisu poznati, pa je vrlo izgledno da tijekom sezone 2007.godine ne�e biti bitnih promjena ili preraspodjela plovidbenih zadataka u sustavu putni�ke linijske plovidbe.

5 PLAN POSLOVANJA JADROLINIJE ZA RAZDOBLJE 2007.-2012.

5.1 Pretpostavke plana 2007.-2012.

Plan poslovanja do 2012. godine zasnovan je na o�ekivanju daljnjeg laganog, ali stabilnog rasta turisti�kog prometa i drugih gospodarstvenih grana na hrvatskom oto�ju i obali. Udio prihoda iz prora�una u ukupnim prihodima trebao bi se polagano smanjivati, a troškovi �e, kako se o�ekuje, rasti po stopi nešto manjoj od prosje�ne stope porasta prihoda, pa bi se tijekom slijede�ih godina o�ekivana dobit trebala nastaviti pove�avati, iako bez zna�ajnijih skokova, odnosno poprimanja takvih razmjera kakvi se o�ekuju kod poduze�a kojima je jedini cilj poslovne aktivnosti stjecanje profita. Pri planiranju kretanja pojedinih stavki troškova nije zanemarena mogu�nost da u me�uvremenu do�e do odre�enog porasta cijene goriva, cijene rada i nekih drugih "inputa" zna�ajnih za produkciju pomorskoprijevozne usluge. Veliki porast troškova goriva nije planiran jer se kao polazišna veli�ina pojavljuje trošak baziran na jednoj od najviših razina cijene nafte u novijoj ekonomskoj povijesti. Bude li u me�uvremenu gorivo pojeftinilo, to bi se, naravno, pozitivno odrazilo na rezultate poslovanja u predmetnom planskom razdoblju.

46

5.2 Jadrolinija – Plan 2007.-2012.

Prikaz 16 Plan ostvarivanja prihoda u razdoblju 2007.-2012.

Izvor: Jadrolinija

47

48

6 POLITIKA ISPLATE DOBITI

Nadzorni odbor Jadrolinije na prijedlog Uprave kreira politiku isplate dobiti s ciljem daljnjeg rasta i razvoja kompanije te zadovoljstva dioni�ara.

U promatranom periodu poduze�e nije ispla�ivalo ostvarenu dobit ve� je istu reinvestiralo u daljnji razvoj poslovanja.

7 SPAJANJA I PREUZIMANJA

Dvojba da li se prikloniti akvizicijama ili organskom rastu za Jadroliniju ne postoji, organski rast se temelji na proširenju flote brodova, a o akvizicijama poduze�a se niti ne razmišlja. U Hrvatskoj poduze�e koje raspolaže takvom flotom, da bi njegova akvizicija za Jadroliniju predstavljala bitno unaprije�enje materijalne osnove ili tržišne pozicije, gotovo ni ne postoji, a akvizicijama poduze�a u inozemstvu jedno državno poduze�e s namjenom koju ima Jadrolinija ne može se baviti.

8 ULAGANJA

Investicijska ulaganja u budu�em razdoblju definirana su Programom obnove i razvoja putni�ke flote u razdoblju 2004. – 2008. Ovim Programom planirana je gradnja devet trajekata u hrvatskim brodogradilištima i nabavka jednog trajekta za održavanje dužobalnih i me�unarodnih linija. Nakon njegove realizacije, a uz paralelan rashod 15 brodova, Jadrolinija bi u floti 31.12.2008. imala 45 brodova, ukupni kapacitet prijevoza putnika ve�i za 2,0%, vozila 22,1% i putni�kih ležajeva za 5,6%. Prosje�na starost flote planira se smanjiti s blizu 30 na 19,7 godina, a to je ispod europskog prosjeka.

Ukupna vrijednost devet gradnji i jedne nabavke procijenjena je na 114,2 milijuna EUR. Do danas Program je realiziran gradnjom na doma�im navozima i stavljanjem u eksploataciju 4 trajekta, kapaciteta po 100 vozila i 600 putnika (m/t KRŠEVAN, m/t SUPETAR i m/t CRES), te kapaciteta 130 vozila i 1200 putnika (m/t MARJAN), kao i nabavkom trajekta za održavanje dužobalnih i me�unarodnih linija, kapaciteta 280 vozila i 1025 putnika, godina gradnje 1993 (m/t ZADAR), te nabavkom dva brza katamarana kapaciteta po 322 putnika (NOVALJA i KAROLINA), za uklju�ivanje u sustav brzobrodskih linija. Svi spomenuti brodovi ve� su pokazali dobre rezultate u obavljanju linijskog prometa.

Dva nova trajekta koji su u fazi završetka gradnje / odnosno po�etka komercijalne eksploatacije tako�er su dio navedenog Programa (detaljnjije objašnjeno u to�ci 1.22 Namjena ste�enog prihoda).

49

Izvršena ulaganja u prethodne tri godine u flotu brodova

U 2004. godini u obnovu i razvoj flote uloženo je 236.391 tisu�a kuna, i to:

2004.

THRK

- nabavka m/t ZADAR 134.013

- preuzimanje novogradnje m/t SVETI KRŠEVAN 42.236

- preuzimanje novogradnje m/t SUPETAR 42.223

- rekonstrukcija postrojenja na:

m/t KR�ANKA, m/b POSTIRA, m/t ŠOLTANKA,

m/k DUBRAVKA, m/t HANIBAL LUCI�,

LASTOVO, m/t TIN UJEVI� 17.611

- ostale investicije u flotu 308

Ukupno 236.391

U 2005. godini u obnovu i razvoj flote uloženo je 147.400 tisu�a kuna, i to:

2005.

THRK

- preuzimanje novogradnje m/t MARIJAN 61.332

- preuzimanje novogradnje m/t CRES 42.297

- nabavka m/k KAROLINA 13.137

- nabavka m/k NOVALJA 14.866


m/b SILBA 8.832

m/t DUBROVNIK 1.397

m/t KIJEVO 1.793

m/t IVAN ZAJC 912

m/t LIBURNIJA 873

m/t ZADAR 888

m/t STON 735


147.400

50

U 2006. godini u rekonstrukciju plovnih objekata uloženo je 14.948 tisu�a kuna, i to:

2006.THRK


14.948

9 VLASNI�KA STRUKTURA Jedini i 100%-tni vlasnik Jadrolinije jest Republika Hrvatska. Prije dvije godine nadležno je ministarstvo od Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naru�ilo izradu studije kojom bi se istražilo mogu�e na�ine privatizacije Jadrolinije. Prigodom prezentacije rezultata spomenutog istraživanja, održana je rasprava kojoj su nazo�ili svi zainteresirani subjekti uklju�uju�i i predstavnike Vlade, te je tom prigodom zaklju�eno da se privatizacija Jadrolinije treba odgoditi za razdoblje nakon 2012. godine bez obzira koji model privatizacije bude na kraju prihva�en. Drugim rije�ima, privatizacija, ma kakva ona bila po svom obimu i obliku, ne�e se zbivati u periodu koji je relevantan s gledišta postupka emisije i otplate-namirenja obveznica iz 2007. godine.

10 KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

10.1 Uprava

Uprava društva u vo�enju poslova ima sljede�e ovlasti: donosi planove razvoja i ulaganja u stalna sredstva Društva (investicije) uz suglasnost Nadzornog odbora, donosi godišnji plan poslovanja uz suglasnost Nadzornog odbora, donosi odluku o uzimanju i davanju zajma samostalno do 20 milijuna kuna pojedina�ne vrijednosti zajma, a iznad toga iznosa uz suglasnost Nadzornog odbora, donosi odluku o prodaji i kupnji stvari i prava koje �ine dugotrajnu imovinu (stalna sredstva) samostalno do 10 milijuna kuna pojedina�ne vrijednosti stvari ili prava, a iznad tog iznosa uz suglasnost Nadzornog odbora, donosi odluku o osnivanju društva kapitala, kupnji i prodaji udjela odnosno dionica u temeljnom kapitalu drugih društava uz suglasnost Nadzornog odbora, daje prokuru drugoj osobi uz suglasnost Nadzornog odbora, podnosi Nadzornom odboru izvješ�a o poslovanju, financijskom položaju Društva ili vo�enju poslova Društva u skladu sa zakonom, podnosi godišnje izvješ�e o poslovanju i godišnja financijska izvješ�a Nadzornom odboru i Skupštini Društva, donosi op�e i pojedina�ne akte, planove, programe i druge akte koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost drugom tijelu Društva, sklapa kolektivne ugovore, na zahtjev Skupštine Društva priprema op�e akte i odluke koje donosi Skupština ili koje Skupština predlaže drugom tijelu radi donošenja, izvršava odluke Skupštine Društva u okviru svoje nadležnosti, poduzima radnje i obavlja sve druge poslove propisane zakonom i Statutom. Uprava donosi akt kojim se podrbnije ure�uje na�in rada Uprave – Poslovnik o radu.

51

Na dan izdavanja ovog Prospekta Upravu Jadrolinije �ine:

Dr.sc. Slavko Lon�ar, Predsjednik Uprave

Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U Jadroliniji zaposlen od 1987. godine na mjestu financijskog direktora. Od 1996. godine imenovan je na funkciju �lana uprave društva - direktora nadležnog za financije i zamjenika predsjednika Uprave. 1999. godine izabran je na funkciju predsjednika Uprave Društva . Pod njegovom upravom nakon ratnih godina poduze�e se financijski konsolidira te pokre�e intezivan razvojni ciklus u cilju obnavljanja flote najve�im dijelom kroz novogradnje iz hrvatskih brodogradilišta. Magistrirao je na temu ‘’ Financijski management’’, te doktorirao na temu ‘’Upravljanje financijama korporacije u funkciji pove�anja tržišne vrijednosti dionica’’. Tako�er je i predava� na Pomorskom fakultetu u Rijeci iz predmeta Ekonomika brodarstva.

Blanka �elhar, zamjenica predsjednika Uprave i �lan Uprave zadužen za financijske poslove

Diplomirala na Višoj pomorskoj školi u Rijeci – ekonomski smjer pomorstva. Potom je u IBM-ovoj školi informatike u Radovljici (Slovenija) stekla znanja i vještine na projektiranju informati�kih sustava te kao Voditelj službe projektiranja uvodi implementira informacijski sustav u poduze�e. Kao Rukovoditelj Službe kontrolinga i ra�unovodstva, te od 1999. godine kao zamjenica predsjednika Uprave aktivno sudjeluje u konsolidaciji i razvojnim planovima društva.

Oliver Kocijan , �lan Uprave nadležan za komercijalne poslove Društva

Diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Rijeci – nauti�ki smjer. U Upravi Jadrolinije obnaša funkciju od 1999. godine. Koriste�i se prethodno ste�enim znanjima na rukovode�im poslovima u brodarskim kompanijama kroz reorganizaciju sektora podiže kvalitetu usluge te aktivno sudjeluje u svim projektima konsolidacije i razvoja Društva.

Miljenko Anti� dipl. ing., �lan Uprave nadležan za tehni�ke poslove

Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike i ra�unarstva u Zagrebu. Na funkciju Direktora nadležnog za tehni�ke poslove izabran 1999 godine. Zna�ajno je doprinjeo modernizaciji brodova uvo�enjem novih tehnologija sa oslanjanajem na hrvatsko znanje i proizvode, te poboljšanju kvalitete i sigurnosti plovidbe kako za putnike tako i za posade brodova.

Igor Butorac dia, �lan Uprave nadležan za op�e kadrovske poslove i tajništvo

Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Funkciju obnaša od 1999 godine. Kroz realizaciju programa poticajnih mjera , te edukacije zaposlenika podignuo djelotvornost rada svih službi što je rezultiralo bržim kvalitetnijim i djelotvornijim ispunjavanjem radnih zadataka.

10.2 Nadzorni odbor

Na dan izdavanja ovog Prospekta Nadzorni odbor Jadrolinije �ine:

Branko Ba�i�, predsjednik Nadzornog odbora

� Državni tajnik za more, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

Vladimir Vrankovi�, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

� Državni tajnik za podru�je gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Niko Rai�, �lan Nadzornog odbora

� Pomo�nik ministra financija, Ministarstvo financija

52

Dario Jurin, �lan Nadzornog odbora

� Predsjednik komore, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Zadar

Branko Belak, �lan Nadzornog odbora

� Rukovoditelj splitskog plovnog podru�ja, Jadrolinija.

10.3 Zaposlenici

12.2.1 Struktura zaposlenih

U 2006. godini Društvo je prosje�no zapošljavalo na bazi sati rada 2.318 radnika, a u 2005. godini 2.234 radnika. Broj stalno zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 2006. godine je 1.784 radnika. Rast broja zaposlenika posljedica je pove�anja obima plovidbe te potrebe usluživanja sve ve�eg broja putnika i vozila. Važno je pri tom naglasiti da se broj djelatnika stru�nih službi u upravnoj zgradi društva ve� godinama smanjuje, te je pove�anje isklju�ivo posljedica ve�eg obima rada �lanova posada brodova.

Razlika izme�u godišnjih prosjeka broja zaposlenih na bazi odra�enih sati rada i broja zaposlenih na dan 31.prosinca posljedica je relativno velikog broja sati prekovremenog rada i rada nedjeljom tijekom sezone, kao i �injenice da je tijekom zime (kad pada datum 31.12. uobi�ajen za statisti�ke prikaze) broj ljudi zaposlenih u Jadroliniji zaista manji nego ljeti, jer se novi djelatnici koji nadomještaju cjelogodišnji redovni odliv zaposlenika (odlasci u mirovinu, odlasci na rad na strane brodove, izvanredni otkazi itd.) primaju u pravilu pred turisti�ku sezonu.

Razmatraju�i �imbenike koji predstavljaju komparativne prednosti Jadrolinije u odnosu prema sadašnjim i budu�im konkurentima, zaposlenike Društva može se bez rezerve svrstati me�u najve�e prednosti, posebice obzirom na �injenicu da su tradicija i ugled poduze�a me�u korisnicima pomorskog prijevoza velikim dijelom zasnovani upravo na prepoznatljivoj kvaliteti (stru�nosti, ljubaznosti) Jadrolinijinih zaposlenika. Dio pomoraca, osobito pomorskih �asnika i do�asnika, na Jadrolinijinim brodovima potje�e iz pomora�kih obitelji koje su ve� generacijama vezane uz Jadroliniju i brodarska poduze�a iz kojih je Jadrolinija nastala. Fluktuacije zaposlenika prema drugim hrvatskim kompanijama prakti�ki nema, a prema stranim kompanijama tijekom posljednjih godina tako�er se odljeva zanemarljivo mali broj pomoraca. Stru�ne službe na kopnu tako�er sa�injavaju vrlo iskusni zaposlenici, a politika smanjivanja njihovog broja ograni�avanjem primanja novih zaposlenika prigodom odlazaka starijih u mirovinu, rezultirala je relativno visokom prosje�nom staroš�u tog dijela zaposlenika. Problem pove�anog obima rada stru�nih službi na kopnu koji proizlazi iz pove�anja obima rada flote i pove�anja prijevoznih u�inaka, rješava se, umjesto pove�anjem broja zaposlenika, sveobuhvatnom primjenom informati�ke tehnologije te pove�anjem u�inkovitosti rada koju takva tehnologija omogu�uje.

Na dan 31.12.2006.godine u Društvu Jadrolinija, Rijeka je bilo zaposleno sveukupno 1784 radnika, od �ega je bilo 1326 pomoraca, 203 radnika zaposlenih u administraciji, 57 u servisima, te 198 radnika zaposlenih u agencijama.

Prikaz 18 Kvalifikacijska strukture zaposlenih na dan 31.12.2006.

Administracija i servisi

Agencija Pomorci

DR 1 - -

MR 2 - -

VSS 42 5 23

VŠS 53 22 145

SSS 102 129 616

NSS 17 17 123

53

VKV 7 1 58

KV 32 21 318

PKV 3 1 38

NKV 1 2 5

Ukupno 260 198 1326

Izvor: Jadrolinija

Prikaz 19 Spolna strukture zaposlenih na dan 31.12.2006.

Administracija

i servisi

Agencija Pomorci

Ukupno 260 198 1326

Muško 136 71 1303

Žensko 124 127 23

Izvor: Jadrolinija

12.2.2 Reorganizacija Jadrolinije u segmentu smanjenja broja djelatnika i boljeg upravljanja ljudskim potencijalima

Reorganizacija Društva u razdoblju od 2001. do 2006.godine provodila se je u smislu dinami�kog prilago�avanja postoje�e organizacijske strukture Društva izmijenjenom poslovnom okruženju, odnosno udovoljavanju zahtjevima korisnika te optimalizaciji poslovnih procesa, dok je strateški cilj u prethodno navedenom razdoblju bio smanjenje broja stalno zaposlenih radnika.

Vezano uz smanjenje broja zaposlenih u Društvu, napominje se da su se od 2001.godine pa nadalje za svaku godinu donosile Odluke o poticajnim i stimulativnim mjerama kojima se poticalo smanjenje broja zaposlenih i to njihovim odlaskom u bilo koju vrstu mirovine (starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad) ili pak stimulativnim sporazumnim prestankom radnog odnosa.

Uzevši u obzir prednje navedeno, temeljem navedenih Odluka o stimulativnim i poticajnim mjerama u 2001. godini je iz Društva otišlo 10 radnika, u 2002.godini 4 radnika, u 2003.godini 36 radnika, u 2004.godini 21 radnik, u 2005.godini 25 radnika, te u 2006.godini 35 radnika, tako da je u razdoblju od 2001. do 2006.godine radni odnos prestao sveukupno 131-om radniku koji je imao zasnovan radni odnos na neodre�eno vrijeme.

Vezano uz budu�e razdoblje (2007.-2012.) trenutno se provodi, u suradnji s konzultantskom ku�om “Inženjerski biro”, snimka i analiza postoje�eg organizacijskog ustroja, sistematizacije radnih mjesta, vrednovanje složenosti radnih mjesta i iskoristivosti radnog vremena s prijedlogom unapre�enja organizacije poslovanja sistematizacije radnih mjesta, sustava nagra�ivanja i iskoristivosti radnog vremena.

Cilj predmetne reorganizacije s planiranim po�etkom u 2008.godini je prilago�avanje Društva uspješnom poslovanju u europskom okruženju.

54

11 STRUKTURA KAPITALA I ZADUŽENOST

11.1 Struktura kapitala

Iz podataka u Prikazu 19 vidljivo je da kapital tvrtke kontinuirano raste i to zahvaljuju�i zadržavanju ostvarene dobiti i njenom reinvestiranju u daljnji razvoj poslovanja.

Nenominirani kapital iskazan u Bilanci Jadrolinije predstavlja primljene državne potpore za obnovu putni�ke flote Jadrolinije, što je ujedno i strateška pomo� brodogradnji i linijskoj plovidbi.

Odlukom Države, a koja je jedini vlasnik Jadrolinije primljene potpore evidentiraju se kao kapitalne potpore tj. u kapitalu društva sukladno Me�unarodnom ra�unovodstvenom standardu (MRS) 20, tj. primjenom kapitalnog pristupa.

Napominjemo da se ovisno o odluci Države (vlasnika), za iste može pove�ati temeljni kapital Jadrolinije ili u slu�aju nastanka gubitaka u poslovanju za pokri�e gubitaka.

Nenominirani kapital kako je vidljivo iz Bilanci Jadrolinije bilježi rast u razdoblju od 3 godine, a bilježit �e ga i u budu�im godinama, a sve ovisno o odluci Države o pružanju potpore i ulaganju u obnovu putni�ke flote Jadrolinije.

Prikaz 20 Struktura kapitala

u 000 kn

Godina 2004 2005 2006

Upisani kapital 209.054 209.054 209.054

Nenominirani kapital 220.644 239.279 268.443

Rezerve 82.195 73.852 72.103

Zadržana dobit 14.907 19.402 21.996

Teku�a dobit 4.524 2.594 3.485

Ukupno 531.324 544.181 575.081

55

-

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

2004 2005 2006

Struktura kapitala

Teku�a dobit

Zadržana dobit

Rezerve

Nenominirani kapital

Upisani kapital

Izvor: Revizorska izvješ�a Jadrolinije 2004., 2005., 2006.

11.2 Zaduženost

Sve financijske obveze, kako kratkoro�ne tako i dugoro�ne, uredno su podmirivane te nisu pogoršale financijsku stabilnost i bonitet Društva u cjelini.

Od ukupno iskazanih obveza Društva u iznosu od 397,58 milijuna kuna na dugoro�ne obveze odnosi se 259,67 milijuna kuna. Valja napomenuti da od iskazanih dugoro�nih obveza, a koje se u cijelosti odnose na primljene kredite na teku�u obvezu koja dospjeva na naplatu u 2007. godini se odnosi 46,58 milijuna kuna.

Iako kratkoro�ne obveze Društva po stanju 31. prosinca 2006. godine iskazuju brži porast od kratkoro�ne (teku�e) imovine važno je napomenuti da obveze imaju gotovo u cijelosti pokrivenost u teku�oj imovini (u 2006. godini 87,0%, u 2005. godini 83,9%).

Obveze po dugoro�nim kreditima u posljednje tri godine kre�u se u rasponu od 259 milijuna kuna do 302 milijuna kuna. Dugoro�ne obveze po kreditima pretežno iznose oko 100% ukupnih kreditnih obveza dok se je razina kratkoro�nih obveza zanemariva. Iz tablice 3. o�ito je da se omjer dužni�kog kapitala naspram vlasni�kog kapitala kre�e izme�u 45% i 56%.

Treba napomenuti da je Jadrolinija 06. lipnja 2007. izdala 50 mio kn komercijalnih zapisa koji pove�avaju njenu kreditnu zaduženost, no isti dospijevaju 05.09.2007.

56

Prikaz 21 Podaci o zaduženosti Jadrolinije (u tisu�ama kuna)

31.12.2004 31.12.2005 31.12.2006Ukupno kratkoro�ni krediti 1.698 24 0Ukupno dugoro�ni krediti 257.245 302.104 259.670Ukupne kreditne obveze 258.943 302.128 259.670

Izvor: Revidirana financijska izvješ�a Jadrolinije

Prikaz 22 Podaci o omjeru duga i kapitala

31.12.2004 31.12.2005 31.12.2006D/E 0,49 0,56 0,45

Izvor: Revidirana financijska izvješ�a Jadrolinije

57

12 EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ Me�unarodna konvencija koja propisuje primjenu sustava upravljanja sigurnoš�u ljudi i imovine na moru, te zaštite mora od zaga�enja, "ISM Code" (International safety management) koju je ratificirala i Hrvatska, obvezuje brodare da poštuju niz strogo i precizno definiranih postupaka u svim situacijama relevantnim s gledišta sigurnosti ljudi na moru i zaštite mora od zaga�enja. Pravila ISM kodeksa Jadrolinija primjenjuje ve� dulji niz godina, a to podrazumijeva i poštivanje procedura u svezi zbrinjavanja otpadnog ulja, zauljenih voda iz brodskih kaljuža, strojarnica i drugih brodskih prostora, te stalnu kontrolu ispravnosti funkcioniranja svih tehni�kih i organizacijskih sustava uklju�enih u procese važne za sigurnost i ekologiju. Uz navedeno, primjenjuju se svi relevantni propisi Hrvatskog Registra Brodova, koji kao nezavisna institucija kontrolira provedbu me�unarodno prihva�enih obaveza glede o�uvanja okoliša a osobito oni bazirani na me�unarodnoj MARPOL 73/78 Konvenciji sa slijede�im aneksima: 1-Zaštita okoliša od zaga�enja zauljenim vodama 4-Zaštita okoliša od zaga�enja fekalnim vodama 5-Zaštita okoliša od zaga�enja sme�em i doma�inskim otpadom 6-Zaštita od zaga�enja ispušnim plinovima. O ispunjavanju normi i standarda zaštite okoliša brine se prigodom radova redovitog održavanja odnosno redovitih godišnjih remonata brodova, pa se troškovi ispunjavanja tih normi ne evidentiranju zasebno, nego predstavljaju sastavni dio troškova redovitog održavanja brodova.

Kontrola kvalitete proizvoda i procesa u pomorskom prijevozu putnika podrazumijeva provedbu me�unarodno propisanih postupaka, me�u kojima je i redoviti godišnji pregled sustava ugra�enih u brodove, te obnova odgovaraju�ih certifikata za te sustave, što provodi ovlaštena nezavisna institucija - Hrvatski Registar Brodova.

58

13 PRAVNA PITANJA

13.1 Sudski sporovi drugi pravni postupci

Prema najboljem saznanju Jadrolinije nikakvi parni�ni, upravni, arbitražni, ili sli�ni postupci protiv i u vezi s Jadrolinijom nisu pokrenuti niti postoji vjerojatnost da �e biti pokrenuti, �iji bi pravomo�ni ishod mogao ugroziti financijsko stanje i položaj Jadrolinije.

13.2 Ovisnost o tu�im patentima i licencijama

Prema najboljem saznanju Jadrolinije nikakva ovisnost o tu�im patentima i licencijama ne postoji.

59

14 SAŽETAK STATUTA

Tekst koji slijedi predstavlja sažetak odre�enih podataka o temeljnom kapitalu Jadrolinije i o odre�enim odredbama Statuta Jadrolinije te hrvatskog prava. Cilj je ovog sažetka dati pregled bitnih podataka ure�enih Statutom kao što su: tvrtka, sjedište, temeljni kapital te glavni organi Jadrolinije. Cjelovite obavijesti i podaci mogu se dobiti jedino uvidom u Statut Jadrolinije i hrvatsko pravo koje je na snazi na dan izdanja ovog Prospekta.

Tvrtka i sjedište

Društvo je upisano u sudski registar Trgova�kog suda u Rijeci.

Mati�ni broj subjekta (MBS) je 040036881.

Statut Jadrolinije, društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta donesen je dana 6. rujna 2004. godine sukladno Zakonu o Jadroliniji.

Društvo posluje pod tvrtkom : Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka

Skra�ena naznaka tvrtke glasi: Jadrolinija, Rijeka

Sjedište Društva je u Rijeci, Ulica Riva 16.

Osnovna djelatnost Jadrolinije je linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta.

Temeljni kapital

Temeljni kapital Jadrolinije iznosi HRK 209.054.147,81.

Organi Jadrolinije

Organi društva Jadrolinija su Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština.

Uprava

Uprava Društva sastoji se od pet �lanova. Jedan �lan imenuje se za predsjednika Uprave Društva (direktora) i obavlja poslove predsjednika Uprave Društva sukladno ovlastima i zaduženjima utvr�enim �lankom 25. Statuta, jedan �lan imenuje se za komercijalnog direktora i nadležan je za komercijalne poslove Društva, jedan �lan imenuje se za tehni�kog direktora i nadležan je za tehni�ke poslove, jedan �lan imenuje se za financijskog direktora i nadležan je za financijske poslove, jedan �lan imenuje se za direktora op�ih poslova i nadležan je za op�e poslove. �lan Uprave Društva nadležan za financijske poslove je zamjenik predsjednika Uprave Društva.Mandat Uprave Društva traje pet godina, uz mogu�nost ponovnog izbora.

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima pet �lanova. �etiri �lana imenuje i opoziva Skupština, a jednog �lana biraju zaposlenici u Društvu.

Glavna skupština

Skupštinu Društva �ine ministar pomorstva, prometa i veza u funkciji predsjednika i kao �lanovi ministar financija i ministar turizma.

60

15 OPOREZIVANJE

Sljede�i sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog Prospekta.

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tuma�enja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno i imati porezne posljedice za vlasnika obveznica.

Svaki budu�i vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proiza�i iz vlasništva ili raspolaganja Obveznicama, uklju�ivo primjenjivost i u�inak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih me�unarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog Prospekta.

15.1 Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obra�unava se i ne pla�a porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uklju�ivo i kamate iz Obveznica, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Prihod koji fizi�ke osobe – porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz Obveznica ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv.

Sukladno hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizi�kim osobama ne podliježe pla�anju poreza po odbitku.

15.2 Oporezivanje glavnice

Sukladno hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima.

15.3 Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovog Prospekta je prihod ostvaren prodajom Obveznica, u iznosu razlike izme�u cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je upla�ena, odnosno kupljena.

Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe, obveznici poreza na dobit, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Kapitalna dobit koju prodajom Obveznica ostvare fizi�ke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako je to djelatnost poreznog obveznika.

61

16 OP�E INFORMACIJE

16.1 Odobrenja

Izdanje Obveznica bit �e regulirano Upisnicama investitora i Ugovorom o upisu Obveznica Jadrolinija Grupe d.d., koji �e biti sklopljen 25. listopada 2007., izme�u Jadrolinije kao Izdavatelja i Erste&Steiermarkische bank d.d. kao Agenta i Pokrovitelja izdanja. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je 20. rujna 2007. odobrila Prospekt izdanja obveznica javnom ponudom. Agencija je donijela i rješenje o odobrenju objavljivanja podataka prilikom uvrštenja obveznica u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze.

16.2 Uvrštenje Obveznica na Zagreba�ku burzu

Obveznice �e biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagreba�ke burze pod oznakom JRLN-O-12AA.

Sekundarno trgovanje na Zagreba�koj burzi zapo�et �e danom uvrštenja na Zagreba�ku burzu.

16.3 Depozitorij, prijeboj i namira

Obveznice �e biti upisane i vodit �e se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Središnjoj depozitarnoj agenciji (“SDA”), Heinzelova 62a, Zagreb. Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire SDA 25.listopada 2007. U postupku sekundarnog trgovanja na Zagreba�koj burzi SDA �e, kao dio Usluga prijeboja i namire, unositi promjene u vlasni�kim pozicijama koje su rezultat trgovanja. 16.4 Dokumenti

Kopije sljede�ih dokumenata mogu se dobiti na uvid u Jadroliniji, Riva 16, 51000 Rijeka, te kod Agenta izdanja Erste&steiermärkische bank d.d., Varšavska 3-5, Zagreb, za vrijeme redovnog radnog vremena, bilo koji dan u tjednu, u razdoblju od 30 dana od datuma ovog Prospekta:

(i) Prospekt (ii) Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o odobrenju Prospekta i objavljivanju

podataka pri uvrštenju Obveznica u prvu kotaciju (iii) Statut Jadrolinije (iv) Izvadak iz sudskog registra za Jadroliniju (v) Godišnja revidirana financijska izvješ�a Jadrolinije za 2004., 2005., 2006. godinu te

nerevidirana financijska izvješ�a za tre�e tromjese�je 2007.

62

17 NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠ�A ZA DEVET MJESECI 2007. SA BILJEŠKAMA

63

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, RIJEKA

NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠ�A ZA PERIOD 01.01.- 30.09.2007.

Rijeka, listopad, 2007. godine

64

RA�UN DOBITI I GUBITKA za period 01.01.-30.09.2007.

2007 2006BI THRK THRK

POSLOVNI PRIHODIPrihodi od pružanja usluga 434.322 421.193 103Subvencije i dotacije 201.866 195.349 103Prihodi od najamnina 9.913 8.943 111Ostali prihodi od prodaje 3 882 0UKUPNO

3( 646.104 626.367 103

POSLOVNI RASHODIMaterijalni troškovi

3( 215.420 217.693 99

Troškovi usluga3( 142.009 128.438 111

Amortizacija3( 46.491 46.909 99

Troškovi osoblja3( 144.306 137.504 105

Ostali op�i troškovi poslovanja ( 66.124 67.825 97UKUPNO

3( 614.350 598.369 103

FINANCIJSKI PRIHODI3( 1.388 1.288 108

FINANCIJSKI RASHODI3( 12.532 11.250 111

IZVANREDNI PRIHODI3( 5.974 4.535 132

IZVANREDNI RASHODI3( 2.071 1.431 145

UKUPNI PRIHODI 653.466 632.190 103UKUPNI RASHODI 628.953 611.050 103

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA3( 24.513 21.140 116

POREZ NA DOBIT 0 0

DOBIT FINANCIJSKE GODINE3( 24.513 21.140 116

Indeks 2007/2006

65

REKLASIFICIRANA BILANCA NA DAN 30. 09. 2007. GODINE

2007 2006 2007 2006THRK THRK THRK THRK

AKTIVA PASIVA

DUGOTR. IMOVINA KAPITALUpisani kapital 209.054 209.054

Nemat. imovina 0 1 Nenominirani kapital 298.444 264.516Rezerve 7.390 7.390

MATERIJALNA IMOVINA

Revalorizacijske rezerve 63.401 65.150

Nabavna vrijednost 1.631.893 1.489.427 Zadržani dobitak 25.480 21.996

Ispravak vrijednosti (728.865) (667.749) Dobit teku�e godine 24.513 21.140Neotpisana vrijednost 903.028 821.678 UKUPNO KAPITAL 628.282 589.246

Predujmovi za mat. imovinu 0 26.508 DUGORO�NE Dugot.financ.imovina 4.311 4.311 OBVEZE 239.155 281.754

UKUPNO DUGOTR. REZERVIRANJA 2.117 5.617IMOVINA 907.339 852.498

TEKU�A IMOVINA TEKU�E OBVEZE

Obveze prema

Zalihe (neto) 22.009 22.052 dobavlja�ima 74.358 78.966Potraživanja po osnovi prodaje 40.311 31.809

Obveze za bruto pla�e i naknade 9.855 9.481

Ostala kratkoro�na potraživanja 21.098 12.085

Obveze za poreze i dopr. i ostale obveze 6.498 6.132

Vrijednosni papiri 400 793 Obveze ostale 17.200 9.700Depoziti 48.059 53.000 Obveze za primljene

Nov�ana sredstva 17.959 20.070 predujmove 70.000 0

Pla�eni trošk. bud. razdoblja i nedospj. naplata prihoda 1.339

Odgo�eno pla�anje troškova i prihoda budu�eg razdoblja 9.710 12.750

UKUPNO TEKU�A IMOVINA 149.836 141.148

UKUPNO TEKU�E OBVEZE 187.621 117.029

UKUPNO AKTIVA 1.057.175 993.646 UKUPNO PASIVA 1.057.175 993.646

66

IZVJEŠTAJ O NOV�ANOM TIJEKU ZA RAZDOBLJE OD 01.01. DO 30.09.2007. GODINE

2.007 2.006 IndeksTHRK THRK

POSLOVNE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od kupaca 508.361 373.697 136Primljena sredstva iz prora�una 208.259 208.650 100Ostali nov�ani primici 505.521 447.984 113Nov�ane isplate dobavlja�ima (605.982) (449.650) 135Nov�ane isplate zaposlenima za bruto pla�e (121.881) (136.049) 90Ostale nov�ane isplate (466.924) (400.387) 117NETO NOV�ANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 27.354 44.245 62

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od primljenih kratkoro�nih i dugoro�nih kredita i zajmova 140.000 0 0Nov�ane isplate na ime povrata kredita i zajmova (20.516) (23.351) 88Ostale isplate (10.238) (25) 40952

NETO NOV�ANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 109.246 (23.376) 0

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ane isplate za nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (137.251) (43.865) 313UKUPNO NOV�ANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (137.251) (43.865) 313

UKUPNO NETO NOV�ANI TIJEK (A+B+C) (651) (22.996) 3

NOVAC NA PO�ETKU RAZDOBLJA 18.610 43.066 43

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA 17.959 20.070 89

POVE�ANJE NETO NOV�ANOG TIJEKA (651) (22.996) 3

OPIS POZICIJE

67

1. POSLOVNI PRIHODI

Poslovni prihodi na dan 30.09.2007. godine iznose 646.104 tisu�a kuna, a sastoje se od:

2007 2006THRK THRK

a) prihodi od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem putnika i robe 434.322 421.193 103

b) prihodi od subvencija i dotacija 201.866 195.349 103c) prihodi od najmova 9.913 8.943 111e) Ostali prihodi od prodaje 3 882 0

Ukupno 646.104 626.367 103

Indeks 2007/2006

68

2. POSLOVNI RASHODI

Poslovne rashode društva �ine:

2007. 2006.THRK THRK

Materijalni troškovi 215.420 217.693 99

- utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi 38.109 32.408 118 - potrošena energija 177.311 185.285 96 - dizel gorivo za brodove 175.873 183.739 96 - ostala potrošena energija 1.438 1.546 93

Troškovi usluga 142.009 128.438 111 - usluge održavanja (brodova i drugo) 84.992 67.527 126 - lu�ke pristojbe i usluge 57.017 60.911 94

Amortizacija 46.491 46.909 99Troškovi osoblja 144.306 137.504 105

Ostali op�i troškovi poslovanja 66.124 67.825 97 - Osiguranje 11.038 12.547 88 - Rashodi financiranja 44.338 44.068 101 - neproizvodne usluge 10.748 11.210 96Ukupno 614.350 598.369 103

Indeks 2007/2006

69

3. ZALIHE

Na dan bilanciranja zalihe su iskazane u ukupnom iznosu od 22.009 tisu�a kuna, a u strukturi ih �ine:

2007. 2006.

THRK THRKa) sirovine i materijal 2.737 3.166 86b) rezervni dijelovi na skladištima 5.845 5.681 103c) zalihe na brodovima 13.427 13.205 102 - nafta 10.713 10.802 99 - ulje 1.286 1.139 113 - hrana 311 149 209 - rezervni dijelovi 1.090 1.086 100 - du�an 27 29 93Ukupno 22.009 22.052 100

Indeks 2007/2006

Od ukupno iskazanih zaliha Društva po stanju na dan 30. rujna 2007. godine gotovo polovica (49% ili 10.713 tisu�a kuna) odnosi na zalihu nafte na brodovima.

70

4. POTRAŽIVANJA PO OSNOVU PRODAJE

Iskazujemo ih na sljede�i na�in:

2007. 2006.

THRK THRKKupci u zemlji 25.571 23.357 109Kupci u inozemstvu 22.271 15.920 140Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (7.531) (7.468) 101Ukupno 40.311 31.809 127

Indeks 2007/2006

Najve�a potraživanja na dan 30.09.2007. godine Društvo iskazuje prema sljede�im kupcima:

2007.

THRKAdriatic servis Zadar 991Vrlika trade Split 335INA Zagreb 1.221Konzum Zagreb 490Mediteranska plovidba Kor�ula 318Miki� gra�enje Omišalj 514T.I.P. Bulat Rogoznica 567Jamnica Zagreb 259Coca Cola Zagreb 399Vindija Varaždin 386

Ukupno 5.480

71

5. OSTALA KRATKORO�NA POTRAŽIVANJA

Iskazujemo ih na sljede�i na�in: 2007. 2006.

THRK THRKPotraživanja za PDV #DIV/0!Potraživanja prema zaposlenima 117 69 170Obra�un brodova 612 777 79Potraživanja za predujmove 20.369 11.239 181Ukupno 21.098 12.085 175

Indeks 2007/2006

5. NOV�ANA SREDSTVA

Iskazuju se na sljede�i na�in:

2007. 2006.

THRK THRKŽiro ra�un 11.786 12.683 93Novac u blagajni 388 157 247Devizni ra�un 5.727 7.172 80Devizna blagajna 58 58 100Ukupno 17.959 20.070 89

Indeks 2007/2006

72

6. KAPITAL

Pregled kapitala na dan 30. rujna:

2007. 2006. Indeks

THRK THRK 2007/2006Upisani kapital 209.054 209.054 100Nenominirani kapital 298.444 264.516 113Rezerve 7.390 7.390 100Revalorizacijske rezerve 63.401 65.150 97Zadržana dobit 25.480 21.996 116Dobit teku�e godine 24.513 21.140 116UKUPNI KAPITAL 628.282 589.246 107

Bilješka

7. DUGORO�NE OBVEZE

Dugoro�ne obveze �ine:

2007. 2006. Indeks

THRK THRK 2007/20061. DUGORO�NI KREDITI Sudoimport, Moskva, Rusija (Sukcesija bivše SFRJ) 3.243 3.243 100

- HVB Splitska banka d.d. Split 14.731 29.623 50Ukupno HVB Splitska banka d.d 14.731 29.623

Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb 86.586 102.847 84

- Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 29.617 35.182 84 - Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 29.617 35.185 84 - Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 75.361 75.674 100Ukupno Erste & Steiermarkische bank 134.595 146.041

Ukupno dugoro�ne obveze /i/ 239.155 281.754 85

Bilješka

Dugoro�ni krediti banaka koristili su se isklju�ivo za gradnju novih ili nabavku polovnih brodova.

73

8. OBVEZE PREMA DOBAVLJA�IMA


2007 2006 Indeks

THRK THRK 2007/2006- obveze prema dobavlja�ima u zemlji /i/ 64.379 69.026 93- obveze prema dobavlja�ima u inozemstvu /ii/ 9.979 9.940 100Ukupno 74.358 78.966 94

/i/ Od ukupno iskazanih obveza prema dobavlja�ima u zemlji na dan 30. rujna 2007. godine, najve�i dio odnosi se na:

2007.

THRKA.M.E.C. Rijeka 3.204Croatia osiguranje Rijeka 2.202INA Zagreb 19.342Lu�ka uprava Splitsko dalmatinske županije 1.619Lu�ka uprava Split 3.209Lu�ka uprava Zadar 1.211Luka Zadar 913Hrvatski registar brodova 1.117Županijska lu�ka uprava Krk 757Županijska lu�ka uprava Cres 1.331

Ukupno 34.905

Predsjednik Uprave

Dr.sc. Slavko Lon�ar

74

18 REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠ�A IZDAVATELJA ZA RAZDOBLJE 2004. – 2006.

75


IZVJEŠ�E O OBAVLJENOJ REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

ZA 2006. GODINU

Rijeka, ožujak 2007. godine

76

JADROLINIJA, RIJEKA


IZVJEŠ�E O OBAVLJENOJ REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

ZA 2006. GODINU

S A D R Ž A J Stranica:

IZVJEŠ�E NEOVISNOG REVIZORA VLASNIKU JADROLINIJE, RIJEKA

3-4

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI: Reklasificirani ra�un dobiti i gubitka za 2006. godinu 5 Reklasificirana bilanca na dan 31. prosinca 2006. godine 6 Izvještaj o promjenama kapitala u 2006. godini 7 Izvještaj o nov�anom toku za razdoblje od 01.01. do 31.12.2006. godine

8

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 9 – 36 DOPUNSKE INFORMACIJE 37 -38

77

IZVJEŠ�E NEOVISNOG REVIZORA

VLASNIKU JADROLINIJE, RIJEKA

Izvješ�e o financijskim izvještajima

Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Društva Jadrolinije, Rijeka koji obuhva�aju Bilancu na dan 31. prosinca 2006. godine, Ra�un dobiti i gubitka, Izvještaj o promjenama kapitala, Izvještaj o nov�anom toku za 2006. godinu prikazanih na stranicama od 5 do 8, kao i sažetak zna�ajnih ra�unovodstvenih politika te bilješki uz financijske izvještaje na stranicama od 9 do 36.

Odgovornost uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i to�no predstavljanje prikazanih financijskih izvještaja sukladno Me�unarodnim standardima financijskog izvješ�ivanja objavljenim u Narodnim novinama i važe�im propisima Republike Hrvatske. Ta odgovornost uklju�uje: uspostavu, djelovanje i podržavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i to�no prikazivanje financijskih izvještaja bez zna�ajno pogrešnih prikazivanja uslijed pogrešaka ili prijevara; izbor i primjenu odgovaraju�ih ra�unovodstvenih politika kao i primjerenu ra�unovodstvenu procjenu prihvatljivu u danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o prikazanim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili sukladno Me�unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez zna�ajnih pogrešnih prikazivanja.

Revizija uklju�uje izvo�enje postupaka za pribavljanje revizijskih dokaza o iznosima i pozicijama u financijskim izvještajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi, uklju�uju�i procjenu rizika zna�ajnih pogrešnih prikazivanja u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka.

U procjeni tih rizika revizor �e prou�iti interne kontrole povezane s pripremom i to�nim prikazivanjem financijskih izvještaja Društva, kako bi odredio odgovaraju�e revizijske postupke primjerene okolnostima, a ne zato da bi izrazio mišljenje o uspješnosti internih kontrola Društva.

78

JADROLINIJA, RIJEKA

Revizija obuhva�a i ocjenu primjerenosti rabljenih ra�unovodstvenih politika i prihvatljivost ra�unovodstvenih procjena uprave kao i vrjednovanje cjelokupnog predstavljanja financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su pribavljeni revizijski dokazi dostatna i pouzdana podloga za naše revizorsko mišljenje.

Mišljenje

Prema našem mišljenju prikazani financijski izvještaji pružaju istinit i to�an prikaz u svim zna�ajnim odrednicama financijskog stanja Društva Jadrolinija, Rijeka na dan 31. prosinca 2006. godine, njegova poslovnog rezultata, nov�anih tokova i promjene kapitala za 2006. godinu sukladno Me�unarodnim standardima financijskog izvješ�ivanja i važe�im propisima Republike Hrvatske.

Rijeka, 7. ožujka 2007.

Ovlašteni revizori: IRIS NOVA d.o.o. RIJEKA

Ljiljana Blagojevi� Predsjednik uprave:

Zdravko Ruži� Ljiljana Ben�i� Markulin

79

JADROLINIJA, RIJEKA

REKLACIFICIRANI RA�UN DOBITI I GUBITKA ZA 2006. GODINU

2006 2005BILJEŠKE THRK THRK

POSLOVNI PRIHODIPrihodi od pružanja usluga 473.764 418.533 113Subvencije i dotacije 288.913 288.388 100Prihodi od najamnina 13.063 10.341 126Prihodi od prodaje materijalne imovine 301 558 54Ostali poslovni prihodi 8.943 26.312 34UKUPNO 3(a)/i/,4 784.984 744.132 105

POSLOVNI RASHODIMaterijalni troškovi 3(b)/i/ 278.094 261.367 106Troškovi usluga 3(b)/ii/ 154.309 152.492 101Amortizacija 3(b)/iii/ 62.311 61.755 101Vrijednosna uskla�enja 3(b)/iv/ 515 531 97Troškovi osoblja 3(b)/v/ 181.466 172.526 105Ostali op�i troškovi poslovanja 3(b)/vi/ 91.881 88.356 104UKUPNO 3(b),6 768.576 737.027 104

FINANCIJSKI PRIHODI 3(a)/ii/,5 5.205 8.280 63FINANCIJSKI RASHODI 3(b)/vii/,7 16.898 12.791 132


DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 3(c) ,8 4.715 2.594 182

POREZ NA DOBIT 8 (1.230) 0 -

DOBIT FINANCIJSKE GODINE 3(c) ,8 3.485 2.594 134

Indeks 2006/2005

Bilješke na stranicama od 9 do 36 �ine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješ�e neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 3-4.

80

JADROLINIJA, RIJEKA

REKLASIFICIRANA BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2006. GODINE

2006 2005 2006 2005Bilješka THRK THRK Bilješka THRK THRK

AKTIVA PASIVA

DUGOTR. IMOVINA KAPITALUpisani kapital 209.054 209.054Nenominirani kapital 268.443 239.279

MATERIJALNA I Rezerve 7.390 7.390 NEMATERIJALNA IMOVINA


Nabavna vrijednost 1.508.085 1.487.121 Zadržana dobit 21.996 19.402

Ispravak vrijednosti (697.357) (636.499) Dobit teku�e godine 3.485 2.594Neotpisana vrijednost 3(d)/i/,9/i/ 810.728 850.622 UKUPNO KAPITAL 3(f),16 575.081 544.181

Predujmovi za mat. imovinu 3(d)/ii/, 9/ii/ 25.259 0 DUGORO�NE 3(g),17Dugot.financ.imovina 3(d)/iii/,10 4.311 4.311 OBVEZE Dop.inf. 259.670 302.104

UKUPNO DUGOTR. REZERVIRANJA 3(h) 2.117 2.117IMOVINA 3(d) 840.298 854.933


Obveze prema

Zalihe (neto) 3(e)/i/,11 21.083 23.021 dobavlja�ima 3(i)/i/,18 111.396 100.020Potraživanja po osnovi prodaje 3(e)/ii/,12 19.024 16.124

Obveze za bruto pla�e i naknade 3(i)/ii/ 12.430 12.138

Ostala kratkotrajna potraživanja 3(e)/iii/,13 19.723 14.201

Obveze za poreze i dopr. i ostale obveze 3(i)/iii/,19 12.972 4.335

Vrijednosni papiri 3(e)/iv/ 137 228Depoziti 3(e)/v/,14 40.498 1.178 Obveze za zajmove 0 24

Nov�ana sredstva 3(e)/vi/,15 18.610 43.066

Pla�eni trošk. bud. razdoblja i nedospj. naplata prihoda 3(e)/vii/ 15.403 12.168

Odgo�eno pla�anje troškova i prihoda budu�eg razdoblja 3 (i)/iv/ 1.110 0

UKUPNO TEKU�A IMOVINA 3(e) 134.478 109.986

UKUPNO TEKU�E OBVEZE 3(i) 137.908 116.517

UKUPNO AKTIVA 974.776 964.919 UKUPNO PASIVA 974.776 964.919

Temeljni financijski izvještaji iznijeti na stranicama od 5 do 8 odobreni su od:

Predsjednik uprave:

dr.sc. Slavko Lon�ar

Bilješke na stranicama 9 do 36 �ine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.


81

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

U 2006. GODINI

- u THRK

OPIS UPISANI KAPITAL

NENOM. KAPITAL

(DRŽAVNE POTPORE)

REZERVEREVALORI-ZACIJSKE REZERVE

ZADRŽANA DOBIT

DOBIT TEKU�E GODINE

UKUPNO

Stanje 01.sije�nja 2006. 209.054 239.279 7.390 66.462 19.402 2.594 544.181

Pove�anje

-dozna�ene državne potpore - 29.164 - - - - 29.164-dobit teku�e godine - - - - - 3.485 3.485

Prijenos dobiti 2005. - - - - 2.594 (2.594) 0

Smanjenje-smanjenje - oprihodivanje rezervi - - - (1.749) - - (1.749)

Stanje 31. prosinca 2006. 209.054 268.443 7.390 64.713 21.996 3.485 575.081

Bilješke na stranicama 9 do 36 �ine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješ�e neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 3 -4.

82

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O NOV�ANOM TOKU ZA RAZDOBLJE OD 01.01. DO 31.12.2006. GODINE

2006. 2005. IndeksTHRK THRK 2006/2005

A POSLOVNE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od kupaca 563.892 398.934 141Primljena sredstva iz prora�una 286.716 289.167 99Ostali nov�ani primici 416.542 499.789 83Nov�ane isplate dobavlja�ima (554.492) (552.196) 100Nov�ane isplate zaposlenima za bruto pla�e (172.222) (173.655) 99Ostale nov�ane isplate (459.472) (412.061) 112NETO NOV�ANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 80.964 49.978 162

B FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od primljenih kratkoro�nih i dugoro�nih kredita i zajmova 0 75.674 0Nov�ane isplate na ime povrata kredita i zajmova (52.876) (23.279) 227Ostale isplate 0 (72) 0

NETO NOV�ANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (52.876) 52.323 (101)

C INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od prodaje dugotrajne materijalne imovine 301 0 -Nov�ane isplate za nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (52.845) (124.897) 42UKUPNO NOV�ANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (52.544) (124.897) 42

UKUPNO NETO NOV�ANI TOK (A+B+C) (24.456) (22.596) 108

NOVAC NA PO�ETKU RAZDOBLJA 43.066 65.662 66#DIJ/0!NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA 18.610 43.066 43

POVE�ANJE NETO NOV�ANOG TOKA (24.456) (22.596) 108

OPIS POZICIJE

Bilješke na stranicama od 9 do 36 �ine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.


83

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16, društvo s vlastitom pravnom osobnoš�u �iji je jedini vlasnik – osniva� Republika Hrvatska s temeljnim kapitalom od 209.054 tisu�a kuna (209.054.148 kuna). Društvo posluje po Zakonu o Jadroliniji, Rijeka, odnosno ukoliko navedenim Zakonom nije druk�ije propisano primjenjuju se propisi koji vrijede za društva s ograni�enom odgovornoš�u. Osnovna djelatnost Društva je linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta. Mati�ni (porezni) broj poslovnog subjekta je 03328163. U 2006. godini Društvo je prosje�no zapošljavalo na bazi sati rada 2.318 radnika, a u 2005. godini 2.234 radnika. Broj stalno zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 2006. godine je 1.908 radnika, a na isti dan 2005. godine 1.874 radnika.

84

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

2. OSNOVA ZA PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

a) Financijski izvještaji dani na stranicama 5 do 8 sastavljeni su u skladu s propisima Republike Hrvatske, te ra�unovodstvenim politikama poduzetnika.

Ra�unovodstvene politike Društva uskla�ene su s Odlukom o objavljivanju Me�unarodnih standarda financijskog izvješ�ivanja (NN 140/06) koje društvo ima obvezu primjenjivati temeljem novog Zakona o ra�unovodstvu (NN 146/05).

b) Za potrebe ovog Izvješ�a obavljene su odre�ene reklasifikacije financijskih izvještaja godišnjeg obra�una za 2006. i 2005. godinu radi dobivanja jasnijeg pregleda.

c) Kod promatranja poslovanja Jadrolinije, Rijeka treba voditi ra�una i da se radi o društvu s posebnom pravnom osobnoš�u, koji uravnoteženo funkcionira zadovoljavaju�i primarno zahtjeve javnog interesa, a sekundarno i zahtjeve odre�ene profitabilnosti tipi�ne za društvo kapitala sa ograni�enom odgovornoš�u.

S obzirom na zna�aj i utjecaj na daljnje poslovanje Jadrolinije, Rijeka naglašavamo da je stupio na snagu Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06) temeljem kojeg je osnovana Agencija za obalni linijski pomorski promet �ija je nadležnost davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnim linijama. Javni natje�aj za davanje koncesija na svim državnim linijama mora se raspisati u roku od pet godina.

U prosincu 2006. godine Agencija je raspisala javni natje�aj za davanje koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na državnim brzobrodskim i klasi�nim linijama,

85

utvr�enim u Odluci Vlade Republike Hrvatske, odnosno za petnaest državnih brzobrodskih linija i za dvije državne klasi�ne brodske linije.

Napominjemo da je u 2006. godini Jadrolinija, Rijeka obavljala prijevoz na 9 linija (od ukupno 17) za koje je raspisan natje�aj (Bilješka 4/ii/).

d) Osnovne ra�unovodstvene politike Društva u 2006. godini iste su onima primijenjenim u 2005. godini.

86

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

3. SAŽETAK OSNOVNIH RA�UNOVODSTVENIH POLITIKA PRIMJENJENIH U 2006. GODINI

Osnovne ra�unovodstvene politike primijenjene kod sastavljanja financijskih izvještaja za 2006. godinu su slijede�e:

a) Prihodi

/i/ Poslovni prihodi obuhva�aju prihode od pružanja usluga prijevoza putnika, robe i vozila morem i priobaljem, prihode od subvencija i dotacija, prihode od najmova, prihode od prodaje dugotrajne materijalne imovine, te ostale poslovne prihode koji se najve�im dijelom odnose na prihode od naplate šteta (Bilješka 4).

/ii/ Financijski prihodi se odnose na prihode od kamata i te�ajnih razlika, te prihode od dividendi (Bilješka 5).

b) Rashodi

Poslovni rashodi obuhva�aju materijalne troškove, troškove usluga, amortizaciju, vrijednosna uskla�enja kratkotrajnih potraživanja, troškove osoblja, te ostale op�e troškove (Bilješka 6).

/i/ Materijalne troškove �ine troškovi energije, utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi, te troškovi otpisa sitnog inventara.

/ii/ Troškove usluga �ine usluge održavanja, troškovi lu�kih pristojbi i usluga, agencijske pristojbe i provizije, troškovi službene i radne odje�e, zakupnine, prijevozne usluge, komunalne usluge, troškovi reklame i propagande, te ostale usluge.

87

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

/iii/ Trošak amortizacije

Obra�un amortizacije obavlja se pojedina�no za svako sredstvo po linearnoj metodi. Stope koje se primjenjuju kod obra�una amortizacije materijalne i nematerijalne imovine u 2006. godini iste su kao i stope primijenjene u 2005. godini i u skladu su s stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit.

%

Gra�evinski objekti - �vrsti objekti 2,5- montažni objekti 10Ure�aji i oprema 5 - 25Brodovi 5Nematerijalna imovina 20 Novonabavljena imovina amortizira se od prvog dana sljede�eg

mjeseca, od stavljanja u upotrebu.

U slu�aju rashoda ili prodaje, imovina se amortizira zaklju�no s mjesecom u kojem je došlo do rashoda ili otu�enja.

Jedanput amortizirano sredstvo dugotrajne imovine više se ne otpisuje.

/iv/ Vrijednosno uskla�enje kratkotrajnih potraživanja izvršeno je u skladu s ra�unovodstvenim politikama društva. Društvo je u 2006. godini izvršilo ispravak vrijednosti za potraživanja od kupaca koja su utužena.

/v/ Troškovi osoblja se odnose na neto pla�e i naknade pla�a koje zajedno s porezima i doprinosima iz i na pla�e predstavljaju bruto trošak osoblja.

/vi/ Ostali op�i troškovi sadrže naknade troškova zaposlenima, naknade �lanovima Nadzornog odbora, neproizvodne usluge, premije osiguranja, poreze i doprinose koji ne zavise od poslovnog rezultata, bankarske usluge i �lanarine, naknade šteta, naknadno utvr�ene rashode iz prošlih godina, te ostale troškove.

/vii/ Financijski rashodi odnose se na troškove kamata i negativnih te�ajnih razlika (Bilješka 7).

88

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- c) Dobit financijske godine

Iz razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda za 2006. godinu proizlazi pozitivan efekt poslovanja odnosno bruto dobit (Bilješka 8).

Prema obra�unu poreza na dobit, Društvo ima obvezu uplate poreza na dobit pa bruto dobit umanjena za obra�unati porez predstavlja dobit financijske 2006. godine. Napominjemo da do 2006. godine Društvo prema obra�unu nije imalo obvezu poreza na dobit iz razloga što je imalo prenesene porezne gubitke.

d) Dugotrajna imovina

/i/ Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu tijekom godine evidentiraju se po nabavnoj vrijednosti koju �ini fakturna vrijednost nabavljenih sredstava, uve�ana za sve troškove nastale do njihovog kona�nog stavljanja u uporabu (Bilješka 9/i/).

Stvari i oprema se evidentiraju kao dugotrajna imovina ako im je vijek trajanja duži od jedne godine i pojedina�na vrijednost ve�a od 2.000 kuna.

Neotpisana vrijednost prodane i rashodovane imovine knjiži se na teret troškova.

/ii/ Predujmovi za materijalnu imovinu gotovo u cijelosti se odnose na dane avanse Brodogradilištu Kraljevica za izgradnju dva nova trajekta (Bilješka 9/ii/).

/iii/ Dugotrajna financijska imovina odnosi se na ulaganja u dionice i udjele u drugim društvima (Bilješka 10).

89

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- e) Teku�a imovina

Teku�a imovina Društva na dan 31. prosinca 2006. godine sastoji se od: zaliha, potraživanja po osnovi prodaje, ostalih kratkoro�nih potraživanja, potraživanja po primljenim vrijednosnim papirima, depozitima, nov�anim sredstvima, te pla�enim troškovima budu�eg razdoblja i nedospjeloj naplati prihoda.

/i/ Zalihe Društva u cijelosti se odnose na zalihe na skladištima i na brodovima, a iskazane su u Bilanci Društva po trošku nabave ili neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je niža vrijednost (Bilješka 11).

Trošak je odre�en FIFO metodom.

Sitan inventar i uniforme, po izvršenoj nabavi, predaju se u upotrebu i prenose na troškove metodom jednokratnog otpisa.

/ii/ Potraživanja po osnovi prodaje obuhva�aju potraživanja za izvršene usluge kupcima koja nisu podmirena do kraja obra�unskog razdoblja (Bilješka 12).

Društvo je u 2006. godini izvršilo vrijednosno uskla�enje potraživanja za koja su pokrenuti tužbeni zahtjevi jer je procijenjeno da je njihova naplata neizvjesna.

/iii/ Ostala kratkotrajna potraživanja odnose se na potraživanja za porez na dodanu vrijednost, na potraživanja od zaposlenih, obra�un brodova - hranarina, potraživanja po danim predujmovima, potraživanja za dotacije i na ostala potraživanja (Bilješka 13).

/iv/ Potraživanja po primljenim vrijednosnim papirima predstavljaju potraživanja po primljenim �ekovima te potraživanja po osnovi prodaje putem kartica.

/v/ Depoziti predstavljaju oro�ena nov�ana sredstva kod banke, sredstva deponirana po nalogu suda, te ostalo (Bilješka 14).

90

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- /vi/ Nov�ana sredstva iskazana su u nominalnoj vrijednosti i predstavljaju sredstva pla�anja na ra�unima kod banaka i u blagajni. Sredstva na deviznim ra�unima prera�unata su u kunsku protuvrijednost prema srednjem te�aju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2006. godine (Bilješka 15).

/vii/ Pla�eni troškovi budu�eg razdoblja gotovo u cijelosti se odnose na ra�une iz 2006. godine za remontno održavanje brodova, a radi pripreme turisti�ke sezone u 2007. godini. Isti �e se u 2007. godini evidentirati na troškovima kada se o�ekuje i ostvarivanje prihoda po toj osnovi (Bilješka 6/ii/).

f) Kapital

Kapital Društva �ini upisani kapital, nenominirani kapital, rezerve, revalorizacijske rezerve, zadržana dobit i dobit teku�e godine (Bilješka 16)

g) Dugoro�ne obveze

Dugoro�ne obveze odnose se na obveze po dugoro�nim kreditima koje dospijevaju u 2007. godini, kao i u razdoblju nakon 01.01.2008. godine (vidi Bilješku 17 i Dopunske informacije).

h) Rezerviranja

Rezerviranja se odnose na dugoro�na rezerviranja po sudskim sporovima koji su u tijeku (Marina Punat d.o.o. Punat i drugi).

91

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

i) Teku�e obveze

U teku�im obvezama sadržane su obveze prema dobavlja�ima, obveze za bruto pla�e i naknade, obveze za propisane poreze i doprinose, te odgo�eno pla�anje troškova i prihod budu�eg razdoblja.

/i/ Obveze prema dobavlja�ima odnose se na obveze prema dobavlja�ima u zemlji i inozemstvu za nabavljene sirovine, materijal, osnovna sredstva i primljene usluge u zemlji, a koje nisu podmirene do kraja obra�unskog razdoblja (vidi Bilješku 18).

/ii/ Obveze za bruto pla�e i naknade odnose se na obveze za obra�unatu neto pla�u za prosinac 2006. godine s pripadaju�im doprinosima iz pla�e, te porezom i prirezom, �ija je isplata uslijedila u sije�nju 2007. godine.

/iii/ Obveze za poreze, doprinose i ostale obveze odnose se na obveze za porez na dobit, za doprinos za šume, za doprinose na pla�u, za turisti�ku zajednicu, obveze temeljem preuzetih cesija, obveze za naknade �lanovima Nadzornog odbora, obveze po ugovorima o djelu i ostalo (Bilješka 19).

/iv/ Odgo�eno pla�anje troškova i prihodi budu�eg razdoblja u cjelosti se odnose na iskazani PDV po primljenim ra�unima za dane predujmove.

92

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

4. POSLOVNI PRIHODI

Poslovni prihodi u 2006. godini iznose 784.984 tisu�a kuna, a sastoje se od:

2006. 2005.HRK HRK

a) prihodi od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem /i/ 473.764 418.533 113- putnika 209.938 185.810 113- vozila 241.119 211.381 114- ostalo 22.707 21.342 106

b) prihodi od subvencija i dotacija /ii/ 288.913 288.388 100

- dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga 213.351 216.286 99

- koncesijski ugovori za brzo-brodske linije 75.218 71.758 105 - naknada prihoda za besplatne karte 344 344 100

c) prihodi od najmova 13.063 10.341 126 - najam zgrade 5.350 4.299 124

- najam ugostiteljskih objekata na brodovima 7.215 5.573 129- najam konzulat 443 463 96 - najam ostalo 55 6 917

d) Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 301 558 54e) Ostali prihodi od prodaje 8.943 26.312 34

- naplata šteta /iii/ 3.189 10.755 30- revalorizacijske rezerve /iv/ 1.749 8.343 21- otpis obveza 471 1.791 26- prihodi iz prošlih godina 278 119 234- ostali prihodi 3.256 5.304 61Ukupno 784.984 744.132 105

Bilješka Indeks 2006/2005

/i/ Osnovna djelatnost Društva je održavanje stalne i u�inkovite komunikacije putnika i tereta morem i priobaljem prema propisanom i unaprijed utvr�enom redu vožnje, odnosno plovidbe tokom cijele godine na 41 liniji (2 dužobalne, 4 me�unarodne, 6 na rije�kom plovnom podru�ju, 9 na zadarskom plovnom podru�ju, 13 na splitskom plovnom podru�ju, 7 brzobrodskih).

Napominjemo, da je Društvo u 2006. godini uvelo redovne no�ne vožnje na linijama koje su bile od posebnog javnog interesa.

93

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Iako se obavljanje djelatnosti kao komercijalno profitabilne može promatrati tek sekundarno, Društvo je u 2006. godini uložilo znatne napore u pove�anje prijevoznih u�inaka (5,3% više putnika i 2,8% više vozila u odnosu na prethodnu godinu), a da se istovremeno nije narušila kvaliteta usluge. Navedeno je rezultiralo pove�anjem prihoda od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem putnika, vozila i ostalog za 13,2%.

/ii/ Državne potpore, subvencije i dotacije �ine redovan i zna�ajan prihod Društva, a koji se temelji na planu prihoda i rashoda Društva prihva�enog od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Državne potpore su usprkos poticanja profitabilnosti neophodne, jer je održavanje plovidbe tijekom cijele godine na cjelokupnom podru�ju i na nerentabilnim linijama prvenstveni cilj Društva, koji je od javnog i op�eg interesa.

Društvo je u 2006. godini na ime dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga primilo 213.351 tisu�u kuna, dok je na temelju subvencije za besplatne karte i za brzobrodske linije obra�unalo 75.562 tisu�a kuna, od �ega je do 31.12.2006. godine upla�eno na žiro ra�un društva 72.562 tisu�e kuna (Bilješka 13).

Za brzobrodske linije koje su subvencionirane od strane države u prosincu 2006. godine raspisan je natje�aj za davanje koncesija temeljem novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom prijevozu. Društvo je po osnovu prometa ostvarenog na po osnovu prometa ostvarenog na brzobrodskim linijama (ukupno na sedam linija) ostvarilo samo 11.365 tisu�a kuna prihoda, dok je po osnovu subvencije obra�unalo 75.218 tisu�a kuna.

/iii/ Naplate šteta u cijelosti se odnose na naplate šteta po osnovu osiguranja. Istovremeno je Društvo imalo i rashode u iznosu od 1.636 tisu�a kuna po osnovu naknade šteta.

/iv/ Prihodi po osnovu ukidanja revalorizacijskih rezervi u 2006. godini iznose 1.749 tisu�a kuna, dok su u 2005. godini bili ve�i za 6.594 tisu�e kune koliko su iznosile oprihodovane revalorizacijske rezerve formirane po osnovu procjene zemljišta.

94

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

5. FINANCIJSKI PRIHODI

Financijske prihode iskazujemo:

2006. 2005. Indeks

THRK THRK 2006/2005 - prihodi od dividendi 127 117 109 - prihodi od kamata /i/ 743 393 189 - prihodi od te�ajnih razlika 4.335 7.770 56Ukupno 5.205 8.280 63

/i/ U 2006. godini zna�ajan porast bilježe prihodi od kamata za 89, 1% ili 350 tisu�a kuna. Na pove�anje navedenih prihoda utjecalo je pove�anje oro�enih nov�anih sredstava (depozita) kod poslovnih banaka.

95

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

6. POSLOVNI RASHODI

Poslovne rashode društva �ine: 2006. 2005.THRK THRK


- utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi 44.578 39.879 112 - potrošena energija /i/ 232.289 219.563 106 - dizel gorivo za brodove 230.228 217.663 106 - ostala potrošena energija 2.061 1.900 108 - otpis sitnog inventara 1.227 1.925 64

Troškovi usluga 154.309 152.492 101 - usluge održavanja (brodova i drugo) /ii/ 75.424 78.259 96 - lu�ke pristojbe i usluge /iii/ 33.415 28.671 117 - agencijske pristojbe, provizije i ostale usluge /iv/ 29.923 25.263 118 - službena i radna odje�a 1.501 1.988 76 - zakupnina 2.041 4.900 42 - prijevozne usluge 3.496 4.214 83 - komunalne usluge 4.130 4.069 101 - troškovi reklame i propagande 637 843 76 - ostale usluge 3.742 4.285 87

Amortizacija /v/ 62.311 61.755 101Vrijednosno uskla�enje 515 531 97Troškovi osoblja /vi/ 181.466 172.526 105

Ostali op�i troškovi poslovanja 91.881 88.356 104 - naknade troškova i ostala materijalna prava zaposlenika /vii/ 59.676 57.033 105 - naknade po ugovorima o djelu i naknade Nadzornom odboru 829 883 94 - neproizvodne usluge (zdravstvene usluge, usluge student servisa i ostalo) 4.664 4.508 103 - premije osiguranja 17.102 17.356 99 - porezi i doprinosi koji ne zavise od poslovnog rezultata 3.582 3.360 107 - bankarske usluge i �lanarine 1.855 1.808 103 - kazne, penali i naknade štete 1.636 968 169- reprezentacija 350 589 59 - naknadno utvr�eni rashodi iz prošlih godina 389 344 113 - ostali troškovi /viii/ 1.798 1.507 119Ukupno 768.576 737.027 104

BILJEŠKAIndeks

2006/2005

96

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

/i/ Potrošena energija predstavlja 30,2% ukupnih poslovnih rashoda (u 2005. godini 29,8%) i ve�a je u odnosu na prethodnu godinu za 5,8%. Na pove�anje troškova utjecalo je pove�anje cijena dizel goriva za brodove, ali i ve�i broj prije�enih nauti�kih milja što je rezultiralo pove�anjem prevezenih putnika i vozila (troškovi dizel goriva su pove�ani za 12.565 tisu�a kuna, odnosno s 217.663 tisu�e kuna na 230.228 tisu�e kuna).

/ii/ Usluge održavanja predstavljaju 9,8% ukupnih poslovnih rashoda i smanjene su za 3,6% u odnosu na 2005. godinu. Najve�i dio navedenih troškova odnosi se na troškove održavanja i popravaka brodova i to troškove remonta (49.536 tisu�a kuna ili 65,6%), na troškove teku�eg održavanja (16.639 tisu�a kuna ili 22,1%), te na troškove havarija (3.993 tisu�e kuna ili 5,3%), dok se na preostale usluge održavanja odnosi 5.256 tisu�a kuna (7,0%).

Napominjemo da je pored navedenog u 2006. godini investirano i 15.337 tisu�a kuna u remonte brodova za pripremu turisti�ke sezone 2007. godine (vidi Bilješku 3(e)/vii/).

/iii/ Troškovi lu�kih pristojbi i usluga predstavljaju 4,3% ukupnih poslovnih troškova i u odnosu na prethodnu godinu pove�ani su za 16,5%. Na pove�anje troškova utjecalo je pove�anje obima prometa posebno na podru�ju srednjeg i južnog Jadrana, te djelomi�no i pove�anje lu�kih tarifa (Lu�ka uprava Zadar).

/iv/ Agencijske pristojbe, provizije i ostale usluge predstavljaju 3,9% ukupnih poslovnih troškova i pove�ane su u odnosu na prethodnu godinu za 18,4%. Na pove�anje istih utjecao je pove�ani promet u 2006. godini.

/v/ Troškovi amortizacije predstavljaju 8,1% ukupnih poslovnih troškova i pove�ani su u odnosu na prethodnu godinu za 0,9%.

Od ukupno obra�unatih troškova amortizacije (62.311 tisu�a kuna) na amortizaciju brodova odnosi se 90,9% (56.623 tisu�a kuna), dok se na preostalu imovinu (amortizacija opreme, gra�evinskih objekata, nematerijalne imovine) odnosi 9,1% (5.688 tisu�a kuna).

97

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

/vi/ Troškovi osoblja predstavljaju 23,6% ukupnih poslovnih rashoda i iskazuju porast od 5,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Masa sredstava izdvojenih za pla�e rasla je zbog poja�anog obima plovidbe, a time i pove�anja broja zaposlenih. Broj prosje�no zaposlenih radnika na bazi sati rada u 2006. godini iznosio je 2.318 radnika što je pove�anje za 84 radnika u odnosu na 2005. godinu (2234 radnika).

/vii/ Naknade troškova i ostala materijalna prava zaposlenih predstavljaju 7,8% ukupnih poslovnih rashoda i u odnosu na prethodnu godinu ve�i su za 4,6%. Najve�i dio navedenih troškova predstavljaju troškovi pomorskog dodatka (27.318 tisu�a kuna ili 45,8%) i troškovi hranarine (16.040 tisu�a kuna ili 26,9%).

/viii/ Društvo je u 2006. godini radi realnog iskazivanja zaliha izvršilo rashodovanje svih nekurentnih zaliha materijala i rezervnih dijelova na skladištu u iznosu od 539 tisu�a kuna, a što �ini 30,0% ostalih troškova.

7. FINANCIJSKI RASHODI

Financijske rashode �ine:

2006. 2005. Indeks

THRK THRK 2006/2005- kamate /i/ 16.253 11.518 141- te�ajne razlike 645 1.273 51Ukupno 16.898 12.791 132

/i/ Na pove�anje troškova kamata utjecale su kamate po dugoro�nim kreditima za nabavku brodova.

98

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- 8. DOBIT FINANCIJSKE GODINE

Za razdoblje od 01.01. do 31.12.2006. godine Društvo je temeljem razlike prihoda i rashoda ostvarilo rezultat poslovanja financijske godine:

2006 2005 IndeksHRK HRK 06/05

- ukupni prihodi 790.189 752.412 105- ukupni rashodi 785.474 749.818 105Dobit prije oporezivanja 4.715 2.594 182Porez na dobit (1.230) 0Dobit financijske godine 3.485 2.594 134

Prema obra�unu poreza na dobit za 2006. godinu Društvo ima obvezu poreza u iznosu od 1.230 tisu�a kuna, pa dobit financijske 2006. godine iznosi 3.485 tisu�a kuna.

9. MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

/i/ Ukupna materijalna i nematerijalna imovina Društva po stanju 31. prosinca 2006. godine iznosi 810.728 tisu�a kuna i manja je za 4,7% u odnosu na isti dan prethodne godine.

Od ukupne vrijednosti materijalne imovine na sadašnju vrijednost brodova otpada �ak 86,6% ili 702.333 tisu�e kuna.

U 2006. godini pove�ana je vrijednost brodova za 14.948 tisu�a kuna, a u cijelosti se odnosi na rekonstrukcije brodova i to:

2006.THRK


14.948

99

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Najzna�ajnije ulaganje izvršeno je na m/t Marko Polo (zamjenu brodskog diesel motora te ugradnja „spinkler“ sustava za gašenje požara) i to u vrijednosti od 10.136 tisu�a kuna što �ini 67,8% od ukupno izvršenih ulaganja koja su u 2006. godini stavljena u upotrebu.

Po stanju 31. prosinca 2006. godine ukupne investicije u tijeku iznosile su 11.633 tisu�a kuna od �ega se na brodove odnosi 5.610 tisu�a kuna.

Preostali iznos od 6.023 tisu�a kuna odnosi se na ure�enje objekata Upravne zgrade u Rijeci (postavljanje klimatizacijskog sustava 3.528 tisu�a kuna, zapo�eto ure�enje pro�elja 1.084 tisu�e kuna) te nabavku opreme i transportnih sredstava (1.411 tisu�a kuna).

U 2006. godini rashodovan je i prodan m/t Badija, �ije je vrijednost bila u cijelosti amortizirana. Po osnovu prodaje navedenog broda ostvaren je prihod odnosno dobit od 301 tisu�e kuna.

Stanje i promjene na materijalnoj i nematerijalnoj imovini u 2006. godini prikazane su na sljede�i na�in:

100

JADROLINIJA, RIJEKA

MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

- u THRK -

ZEMLJIŠTE GRA�EVINSKI OBJEKTI

URE�AJI I OPREMA BRODOVI SREDSTVA U

PRIPREMI

UKUPNO MATERIJALNA

IMOVINA

NEMAT. IMOVINA SVEUKUPNO

NABAVNA VRIJEDNOSTSaldo 01.01.2006. 8.140 111.786 41.951 1.304.200 6.195 1.472.272 14.849 1.487.121Pove�anje - nabava, prijenos iz pripreme 100 1.932 14.948 16.980 16.980- nabava u 2006 22.418 22.418 22.418Smanjenje - rashod prodaja (1.125) (329) (1.454) (1.454) - stavljanje u upotrebu (16.980) (16.980) (16.980)Stanje 31.12.2006. 8.140 111.886 42.758 1.318.819 11.633 1.493.236 14.849 1.508.085

ISPRAVAK VRIJEDNOSTISaldo 01.01.2006. 0 25.290 36.170 560.192 0 621.652 14.847 636.499

Amortizacija 0 2.799 2.888 56.623 0 62.310 1 62.311

Neamortizirana vrijednost rashoda imovine 0 0 (1.124) (329) 0 (1.453) 0 (1.453)Stanje 31.12.2006. 0 28.089 37.934 616.486 0 682.509 14.848 697.357

Vrijednost ulaganja na dan 31.12.2006. 8.140 83.797 4.824 702.333 11.633 810.727 1 810.728Vrijednost ulaganja na dan 01.01.2006. 8.140 86.496 5.781 744.008 6.195 850.620 2 850.622

1) Na brodove Sveti Krševan i Supetar upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka temeljem dva ugovora o dugoro�nom kreditu od 21.06.04. godine, na brodove Tin Ujevi� i Zadar je upisana hipoteka u korist Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb temeljem Ugovora o dugoro�nom kreditu od 17.05.2004. godine, te na brodovima Cres, Dubravka, Judita, Novalja i Karolina upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka po dugoro�nom kreditu od 26.07.2005. godine.

2) Na gra�evinskom objektu Upravna zgrada u Rijeci, Riva 16 upisano je pravo prijenosa vlasništva u korist Societe Generale - Splitska banka d.d. Split (ranije HVB bank Croatia d.d. Zagreb), temeljem Ugovora od 23. svibnja 2003. godine.

101

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Stanje materijalne imovine (bez imovine u pripremi) iskazujemo i na sljede�i na�in:

iznos u THRK

% otpisanosti

% otpisanosti korigirana za revalorizaciju

- zemljište 8.140 - -- gra�evinski objekti 83.797 25,1 54,5- ure�aji, oprema i transportna sredstva 4.824 88,7 88,7- brodovi 702.333 46,7 46,7

Ukupno 799.094

/ii/ Predujmovi za materijalnu imovinu po stanju 31. prosinca 2006. godine iznose 25.259 tisu�a kuna i u cijelosti se odnose na dane predujmove za gradnju dva nova trajekta.

Izgradnja trajekata ugovorena je u ožujku 2006. godine sa Brodogradilištem Kraljevica, a ukupna ugovorena vrijednost dvaju trajekata iznosi 17.300 tisu�a eura. Od ukupno ugovorene vrijednosti za izgradnju navedenih trajekata, 20% subvencionirano je od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka temeljem Programa poticajne gradnje brodova za hrvatske brodare u doma�im brodogradilištima i Programu putni�ke flote Jadrolinije.

Ugovorom je utvr�ena isporuka prvog trajekta 01. travnja i 01. srpnja 2007. godine (Bilješka 3 (d)/ii/)).

102

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

10. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Dugotrajna financijska imovina po stanju 31. prosinca 2006. godine iznosi 4.311 tisu�a kuna, a odnosi se na ulaganja u dionice i udjele u sljede�a društva:

u THRK

- Luka Rijeka d.d. Rijeka 3.692- Croatia osiguranje d.d. Zagreb 210- Croatia Lloyd d.d. Zagreb 400- Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb 8- Jadrotours d.o.o. Rijeka 1- Mare Nostrum d.o.o. Zagreb 0Ukupno 4.311

U poslovnim knjigama vrijednost dionica i udjela iskazana je u nominalnom iznosu. Prema obavijesti Središnje Depozitarne Agencije d.d. Zagreb tržišna vrijednost dionica koje Društvo posjeduje iznosi 12.286 tisu�a kuna.

103

11. ZALIHE Na dan bilanciranja zalihe su iskazane u ukupnom iznosu od 21.083 tisu�a kuna, a u strukturi ih �ine:


a) sirovine i materijal 242 255 95b) rezervni dijelovi na skladištima /i/ 8.461 9.349 91c) zalihe na brodovima 12.380 13.417 92 - nafta /ii/ 9.870 10.846 91 - ulje 1.352 1.302 104 - hrana 44 84 52 - rezervni dijelovi 1.086 1.147 95 - du�an 28 38 74Ukupno 21.083 23.021 92

Indeks 2006/2005

104

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- /i/ Rezervni dijelovi na skladištu manji su za 9,5% u odnosu na prethodnu godinu na što je utjecalo i rashodovanje svih nekurentnih zaliha - rezervnih dijelova na skladištu (Bilješka 6/viii/).

/ii/ Od ukupno iskazanih zaliha Društva po stanju na dan 31. prosinca 2006. godine najve�i dio odnosno 46,8% ili 9.870 tisu�a kuna odnosi se na zalihu nafte na brodovima.


Iskazujemo ih na sljede�i na�in: Bilješka 2006. 2005.

THRK THRKKupci u zemlji 19.494 17.882 109Kupci u inozemstvu 7.443 5.881 127Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca /i/ (7.913) (7.639) 104Ukupno 19.024 16.124 118

Indeks 2005/2004

/i/ Društvo je u skladu s ra�unovodstvenom politikom izvršilo ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja za koja su pokrenuti sudski sporovi u ukupnom iznosu od 515 tisu�a kuna.

U 2006. godini od sumnjivih i spornih potraživanja za koje je u prethodnim godinama izvršen ispravak vrijednosti napla�eno je 237 tisu�a kuna.

Najve�a potraživanja na dan 31.12.2006. godine Društvo iskazuje prema sljede�im kupcima u zemlji:

2006.THRK

- A.M.E.C. Rijeka 2.399 - Konzum d.d. Zagreb 1.056 - Adriatic servis 675 - Ina d.d. Zagreb 497 - GP Krk d.d. Krk 417 - Kerum Split 341 - T.I.P. Bulat 337

Ukupno 5.722

105

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Od ukupno iskazanih potraživanja od kupaca u inozemstvu na dan 31. prosinca 2006. godine najve�i dio odnosi se na:

2006.

THRK - Capt. P. Amatori 1.837 - Lorusso P. & Co. 960 - Pentatur Atinter Srl 384 - Cosulich 283Ukupno 3.464

13. OSTALA KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA

Iskazujemo ih na sljede�i na�in: 2006. 2005.

THRK THRKPotraživanja za PDV /i/ 8.967 12.108 74Potraživanja prema zaposlenima 514 562 91Obra�un brodova - hranarina 742 698 106Potraživanja za predujmove /ii/ 6.318 671 942Potraživanja za dotacije 3.000 0 0Ostala potraživanja 182 162 112Ukupno 19.723 14.201 139

Indeks 2006/2005

/i/ Potraživanja za porez na dodanu vrijednost odnosi se na potraživanje po obra�unu poreza za studeni i prosinac 2006. godine (6.461 tisu�a kuna), po godišnjem obra�unu – PDV-K (2.459 tisu�a kuna), te po ra�unima za koje još nije priznat PDV (47 tisu�a kuna).

/ii/ Potraživanja za predujmove odnose se na dane predujmove sljede�im dobavlja�ima: Brodogradilište Cres d.d. Cres (4.492 tisu�e kuna), Nauti�ki centar Primošten (1.354 tisu�e kuna), Adria winch d.o.o. Split (308 tisu�a kuna), ostali (134 tisu�e kuna).

106

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

14. DEPOZITI Depoziti na dan 31. prosinca 2006. godine iznose 40.498 tisu�a kuna, od �ega se 94,5% ili 38.259 tisu�a kuna (5.209 tisu�a eura) odnosi na oro�ene depozite kod Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka.

Preostali iznos odnosi se na sredstva deponirana po nalogu suda do okon�anja sporova (Marina Punat d.o.o. Punat i drugi) u iznosu od 1.117 tisu�a kuna, te na ostalo u iznosu od 1.122 tisu�e kuna.

15. NOV�ANA SREDSTVA

Iskazuju se na sljede�i na�in:

2006. 2005.


Indeks 2006/2005

107

16. KAPITAL Pregled kapitala na dan 31. prosinca daje se u nastavku:

2006 2005 Indeks


Kapital Društva na dan 31. prosinca 2006. godine pove�an je za 30.900 tisu�a kuna u odnosu na isti dan prethodne godine.

108

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Na pove�anje kapitala Društva utjecale su primljene državne potpore za obnovu putni�ke flote Jadrolinije u iznosu od 29.164 tisu�a kuna, što ujedno predstavlja stratešku pomo� brodogradnji i linijskoj plovidbi tako da primljene kapitalne potpore od Države na dan 31. prosinca 2006. godine iznose 268.443 tisu�a kuna.

Na pove�anje kapitala utjecala je i ostvarena financijska dobit u 2006. godini u iznosu od 3.485 tisu�a kuna.

Istovremeno je kapital Društva smanjen za oprihodovane revalorizacijske rezerve što je provedeno sukladno zakonskim propisima. U 2006. godini revalorizacijske rezerve smanjene su za 1.749 tisu�a kuna, a odnose se na oprihodovanje revalorizacijskih rezervi po osnovi procjene vrijednosti nekretnina poslovne zgrade u Rijeci i skladišnog prostora Kukuljanovo, za koliko su istovremeno pove�ani troškovi amortizacije navedenih objekata u 2006. godini.

Prema danom Izvještaju o promjenama na kapitala u 2006. godini vidljivo je da je Društvo, prema Odluci Skupštine, ostvarenu dobit iz 2005. godine (2.594 tisu�e kuna) rasporedilo u zadržanu dobit.

109

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-


Dugoro�ne obveze �ine: 2006. 2005. Indeks


Societe Generale - Splitska banka d.d Split 22.035 36.879 60


- Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 32.297 37.837 85 - Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 32.297 37.837 85 - Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 75.361 75.674 100Ukupno Erste & Steiermarkische bank 139.955 151.348 92

Ukupno dugoro�ne obveze 259.670 302.104 86

Teku�e dospije�e obveza (46.579) (35.962) 130

Dugoro�ni dio obveza 213.091 266.142 80

Društvo redovito podmiruje dospjele obveze.

U 2007. godini dospijevaju obveze po osnovu primljenih kredita u iznosu od 6.341 tisu�a eura (46.579 tisu�a kuna), dok po osnovu navedenih kredita u 2008. godini dospijeva 5.341 tisu�a eura (39.233 tisu�a kuna).

Ostatak obveza po dugoro�nim kreditima od 173.058 tisu�a kuna dospijeva nakon 01.01.2009. godine.

U dopunskim informacijama dan je pregled svih dugoro�nih obveza.

110

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

18. OBVEZE PREMA DOBAVLJA�IMA Iskazujemo ih na sljede�i na�in:

2006 2005 Indeks


/i/ Od ukupno iskazanih obveza prema dobavlja�ima u zemlji na dan 31. prosinca 2006. godine, najve�i dio odnosi se na:

2006.

THRK - INA d.d. Rijeka 38.086 - Lošinjska plovidba - brodogradilište d.d. 13.307 - Trajektna luka Split d.d. 4.801 - A.M.E.C. d.o.o. Rijeka 4.697 - Lu�ka uprava Splitsko dalmatinske županije 4.606 - Croatia osiguranje d.d. Zagreb 3.948 - Brodogradilište Kraljevica d.d. 1.645Ukupno 71.090

/ii/ Od ukupno iskazanih obveza prema dobavlja�ima u inozemstvu na dan 31. prosinca 2006. godine najve�i dio odnosi se na obvezu prema Italtrading u iznosu od 2.860 tisu�a kuna.

111

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- 19. OBVEZE ZA POREZE, DOPRINOSE I OSTALE OBVEZE


2006 2005 Indeks

THRK THRK 2006/2005- doprinosi na pla�u 2.138 2.088 102- naknada za šume 1.576 1.495 105- turisti�ka �lanarina 121 53 228- cesije 6.583 675 975- primljeni predujmovi 945 0 0- porez na dobit 1.230 0 0- ostalo 379 24 1.579Ukupno 12.972 4.335 299

20. FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Društvo ne koristi izvedene financijske instrumente. Politika upravljanja rizicima koji su povezani s upravljanjem nov�anim sredstvima, kreditima, obvezama i potraživanjima može se sažeti u slijede�e:

VALUTNI RIZIK

Valutni rizik je rizik da �e se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene te�aja. Društvo je najviše izloženo promjenama vrijednosti EUR-a, jer je najve�i dio potraživanja iz inozemstva iskazan u ovoj valuti. Tako�er su obveze za kredite denominirane u EUR-e, što tako�er Društvo izlaže valutnom riziku. Upravljanje ovim rizikom svodi se na, koliko je to mogu�e, uskla�ivanje priljeva u EUR-ima s odljevima u ovoj valuti.

KAMATNI RIZIK

Kamatni rizik je rizik da �e se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Društvo ima zna�ajne dugoro�ne obveze po kreditima, te kao posljedicu toga izloženost riziku promjene kamatnih stopa.

112

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- Detalji o kamatnim stopama koji se primjenjuju na kredite Društva navedene su u tabeli Obveze po kreditima (Dopunske informacije).

KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskom instrumentu ne�e ispuniti svoje obveze te da �e time prouzro�iti nastanak financijskog gubitka drugoj strani. Društvo nije izloženo ovom riziku obzirom da se od ukupno ispostavljenih ra�una u tijeku 2006. godine na dan 31. prosinca 2006. godine (ukupno s potraživanjima iz prethodnih godina) ostalo je nenapla�eno tek oko 7,6%. Rezerviranja sumnjivih potraživanja procjenjuju se redovno.

RIZIK LIKVIDNOSTI

Rizik likvidnosti, koji se tako�er naziva rizikom financiranja, je rizik suo�avanja Društva s teško�ama u pribavljanju sredstava za podmirenje obveza po financijskim instrumentima. Kratkoro�ne obveze Društva na dan 31. prosinca 2006. godine pokrivene su kratkoro�nim potraživanjima u iznosu od 87,0% što je bolje u odnosu na prethodnu godinu kad je stopa pokrivenosti iznosila 83,9%. Obzirom da na poslovanje Društva ima utjecaja sezona (potraživanja se smanjuju prema kraju godine, a obveze znatno sporije zbog investicija u pripremi turisti�ke sezone), ovaj pokazatelj ne odražava u potpunosti stvarni rizik likvidnosti. Krediti se uredno podmiruju.

PROCJENA FER VRIJEDNOSTI

Glavni financijski instrumenti Društva koji se ne vode po tržišnoj vrijednosti su novac i nov�ani ekvivalenti, potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, dugoro�na financijska imovina, obveze prema dobavlja�ima i ostale obveze, te dugoro�ni krediti.

Iskazana knjigovodstvena vrijednost novca i nov�anih ekvivalenata približna je njihovoj fer vrijednosti zbog kratkoro�nog dospije�a ovih financijskih instrumenata.

Izvješ�e neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJA, Rijeka - na stranicama 3-4.

113

JADROLINIJA, RIJEKA

DOPUNSKE INFORMACIJE

114

JADROLINIJA, RIJEKA

OBVEZE PO KREDITIMA

-u tisu�ama kuna-

Pove�anje SmanjenjeDugoro�ni krediti

Sudoimport Moskva, Rusija iz 1988. (Sukcesija bivše SFRJ)

1.926 XSU - 8% 576 USD 3.243 0 0 3.243 0 3.243

Societe Generale - Splitska banka od 23.05.03.

8.000 EUR 30.06.08.6-mj. Euribor

+ 2,250 %3.000 EUR 36.879 0 (14.844) 22.035 (14.690) 7.345

Privredna banka Zagreb od 17.05.04.

15.000 EUR 20.11.12.3-mj. Libor za EUR +1,3%

12.857 EUR 110.634 0 (16.197) 94.437 (15.740) 78.697

Erste & Steiermarkische bank od 21.06.04.

5.130 EUR 31.12.12.3-mj. Libor +

1,2 %4.397 EUR 37.837 0 (5.540) 32.297 (5.383) 26.914


5.130 EUR 31.12.12.3-mj. Libor +

1,3 %4.397 EUR 37.837 0 (5.540) 32.297 (5.383) 26.914


10.260 EUR 28.01.14.6-mj. Euribor

+ 1,4%10.260 EUR 75.674 (313) 75.361 (5.383) 69.978

302.104 0 (42.434) 259.670 (46.579) 213.091

ZajmoviHypo KFZ Leasing, Austria 27 EUR 01.02.06. - 0 EUR 6 0 (6) 0Hypo KFZ Leasing, Austria 23 EUR 01.05.06. - 0 EUR 18 0 (18) 0

24 0 (24) 0

302.128 (42.458) 259.670 (46.579) 213.091

Teku�e dospije�e u

HRK

Dugoro�ni dio u HRK

Promjene u 2006. u HRKKamatna stopa

Stanje obveze u valuti na 31.12.2006.

ValutaStanje obveze

u HRK na 01.01.2006.

Stanje na 31.12.06. u

HRKRok povrata

SVEUKUPNO DUGORO�NE OBVEZE

UKUPNO DUGORO�NI KREDITI

UKUPNO ZAJMOVI

Naziv kreditora Odobreni iznos Valuta

115


IZVJEŠ�E O OBAVLJENOJ REVIZIJI TEMELJNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

ZA 2005. GODINU

Rijeka, ožujak 2006. godine

116

JADROLINIJA, RIJEKA

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i

tereta, RIJEKA

IZVJEŠ�E O OBAVLJENOJ REVIZIJI TEMELJNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2005. GODINU

S A D R Ž A J Strana:

IZVJEŠ�E NEZAVISNOG REVIZORA VLASNIKU JADROLINIJE, RIJEKA

3

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI:

Reklasificirani ra�un dobiti i gubitka za 2005. godinu 4

Reklasificirana bilanca na dan 31. prosinca 2005. godine 5

Izvještaj o promjenama na glavnici (kapitalu) u 2005. godini 6

Izvještaj o nov�anom tijeku za razdoblje

od 01.01. do 31.12.2005. godine

7

BILJEŠKE UZ TEMELJNE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 8 - 31

DOPUNSKE INFORMACIJE 32 - 33

117

IZVJEŠ�E NEZAVISNOG REVIZORA VLASNIKU JADROLINIJE, RIJEKA

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Društva Jadrolinije, Rijeka, odnosno reviziju Bilance sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine, Ra�una dobiti i gubitka, Izvještaja o promjenama na glavnici u 2005. godini i Izvještaja o nov�anom tijeku za 2005. godinu. Za ove financijske izvještaje odgovorna je Uprava društva Jadrolinije, Rijeka. Naša je odgovornost za izraženo mišljenje o financijskim izvještajima temeljem obavljene revizije.

Reviziju smo obavili sukladno Me�unarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo kako bismo prikupili dovoljno dokaza koji nam pružaju sigurnost da u financijskim izvještajima nema materijalno zna�ajnih grešaka. Revizija uklju�uje ispitivanja evidencija koje pojašnjavaju podatke iz financijskih izvještaja primjenjuju�i metodu testiranja. Isto tako uklju�uje i ocjenu primijenjenih ra�unovodstvenih na�ela te zna�ajnih procjena poslovodstva, kao i vrednovanje sveukupnog prikaza financijskih izvještaja. Uvjereni smo da nam provedena revizija daje �vrstu osnovu za izražavanje našeg mišljenja.

Reviziju financijskih izvještaja za 2004. godinu obavila je revizorska tvrtka Audit d.o.o. Zagreb, �ije Izvješ�e u cijelosti prihva�amo.

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji Jadrolinije, društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka u svim materijalno zna�ajnim aspektima realno i objektivno prikazuju financijsko stanje na dan 31. prosinca 2005. godine, rezultat poslovanja, promjene na glavnici i nov�ane tijekove za tu godinu, sukladno važe�im zakonskim propisima i Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardima objavljenim u Narodnim novinama.

Bez kvantifikacije i kvalifikacije našeg mišljenja skre�emo pozornost da je sukladno Odluci o pripajanju i Ugovoru o pripajanju od 24. studenog 2005. godine povezano društvo Jadrolinija Brodoremont d.o.o. Rijeka pripojeno Jadroliniji Rijeka, a što je rješenjem Trgova�kog suda u Rijeci od 29. prosinca 2005. godine i upisano u sudskom registru, te je sukladno istom i provedeno pripajanje u poslovnim knjigama Jadrolinije Rijeka.

Rijeka, 10. ožujka 2006.

Ovlašteni revizori: IRIS NOVA d.o.o. RIJEKA

Ljiljana Blagojevi� Predsjednik uprave:

Zdravko Ruži� Ljiljana Ben�i� Markulin

118

JADROLINIJA, RIJEKA

REKLACIFICIRANI RA�UN DOBITI I GUBITKA

ZA 2005. GODINU

2005 2004BILJEŠKE THRK THRK

POSLOVNI PRIHODIPrihodi od pružanja usluga 418.533 405.453 103Subvencije i dotacije 288.388 264.663 109Prihodi od najamnina 10.341 10.313 100Prihodi od prodaje materijalne imovine 558 26 2146Ostali prihodi od prodaje 2.850 1.770 161UKUPNO 3(a)/i/,4 720.670 682.225 106

POSLOVNI RASHODIMaterijalni troškovi 3(b)/i/ 261.367 220.249 119Troškovi usluga 3(b)/ii/ 152.492 153.064 100Amortizacija 3(b)/iii/ 61.755 66.613 93Vrijednosna uskla�enja 3(b)/iv/ 531 290 183Troškovi osoblja 3(b)/v/ 172.526 164.050 105Ostali op�i troškovi poslovanja 3(b)/vi/ 86.569 82.840 105UKUPNO 3(b),7 735.240 687.106 107

FINANCIJSKI PRIHODI 3(a)/ii/,6 8.280 1.142 725FINANCIJSKI RASHODI 3(b)/vii/,8 12.791 12.799 100

IZVANREDNI PRIHODI 3(a)/iii/,5 23.462 25.355 93IZVANREDNI RASHODI 3(b)/viii/,9 1.787 4.293 42


DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 3(c) 2.594 4.524 57

POREZ NA DOBIT 0 0

DOBIT FINANCIJSKE GODINE 3(c) 2.594 4.524 57

Indeks 2005/2004

Bilješke na stranama 8 do 31 �ine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješ�e nezavisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na strani 3.

119

JADROLINIJA, RIJEKA

REKLASIFICIRANA BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005. GODINE

2005 2004 2005 2004Bilješka HRK HRK Bilješka HRK HRK

AKTIVA PASIVA

DUGOTR. IMOVINA KAPITALUpisani kapital 209.054 209.054

Nemat. imovina 3(d)/i/,10 2 21 Nenominirani kapital 239.279 220.644Rezerve 7.390 7.390

MATERIJALNA IMOVINA


Nabavna vrijednost 1.472.274 1.344.781 Zadržani dobitak 19.402 14.907

Ispravak vrijednosti (621.653) (562.778) Dobit teku�e godine 2.594 4.524Neotpisana vrijednost 3(d)/i/,10 850.621 782.003 UKUPNO KAPITAL 3(f),16 544.181 531.324

Predujmovi za mat. imovinu 0 244 DUGORO�NE 3(g),17Dugot.financ.imovina 3(d)/ii/,11 4.311 9.883 OBVEZE Dop.inf. 302.104 257.245

UKUPNO DUGOTR. REZERVIRANJA 3(h) 2.117 2.117IMOVINA 3(d) 854.934 792.151


Obveze prema

Zalihe (neto) 3(e)/i/,12 23.021 21.077 dobavlja�ima 3(i)/i/,18 100.020 104.439Potraživanja po osnovi prodaje 3(e)/ii/,13 16.124 12.096

Obveze za bruto pla�e i naknade 3(i)/ii/ 12.138 12.056

Ostala kratkoro�na potraživanja 3(e)/iii/,14 14.201 13.254

Obveze za poreze i dopr. i ostale obveze 3(i)/iii/ 4.335 5.888

Vrijednosni papiri 3(e)/iv/ 228 38 Obveze za zajmove 3 (i)/iv/, Dop. inf. 24 1.698

Depoziti 3(e)/v/ 1.178 12.882 Obveze za primljene

Nov�ana sredstva 3(e)/vi/,15 43.066 65.662 predujmove 0 2.276

Pla�eni trošk. bud. razdoblja i nedospj. naplata prihoda 3(e)/vii/ 12.167 0

Odgo�eno pla�anje troškova i prihoda budu�eg razdoblja 0 117

UKUPNO TEKU�A IMOVINA 3(e) 109.985 125.009

UKUPNO TEKU�E OBVEZE 3(i) 116.517 126.474

UKUPNO AKTIVA 964.919 917.160 UKUPNO PASIVA 964.919 917.160

Temeljni financijski izvještaji iznijeti na stranicama od 4 do 7 odobreni su od:

Predsjednik uprave:

dr.sc. Slavko Lon�ar



120

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA GLAVNICI (KAPITALU) U 2005. GODINI

- u THRK

OPIS UPISANI KAPITAL

NENOM. KAPITAL

(DRŽAVNE POTPORE)

REZERVE REVAL. REZERVE

ZADRŽANA DOBIT

DOBIT TEKU�E GODINE

UKUPNO

Stanje 01.sije�nja 2005. 209.054 220.644 7.390 74.805 14.907 4.524 531.324

Pove�anje-dozna�ene državne potpore - 18.635 - - - - 18.635-dobit teku�e godine - - - - - 2.594 2.594

Prijenos dobiti 2004. - - - - 4.524 (4.524) 0

Smanjenje-pokri�e gubitaka - pripajanje - - - - (29) - (29)-smanjenje - oprihodivanje rezervi - - - (8.343) - - (8.343)

Stanje 31.12.2005 209.054 239.279 7.390 66.462 19.402 2.594 544.181



121

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O NOV�ANOM TIJEKU ZA RAZDOBLJE OD 01.01. DO 31.12.2005. GODINE

2005. 2004. IndeksTHRK THRK 2005/2004

A POSLOVNE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od kupaca 398.934 404.557 99Primljena sredstva iz prora�una 289.167 256.555 113Ostali nov�ani primici 499.789 830.111 60Nov�ane isplate dobavlja�ima (552.196) (610.937) 90Nov�ane isplate zaposlenima za bruto pla�e (173.655) (163.503) 106Ostale nov�ane isplate (412.061) (712.531) 58NETO NOV�ANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 49.978 4.252 1175

B FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od primljenih kratkoro�nih i dugoro�nih kredita i zajmova 75.674 213.775 35Nov�ane isplate na ime povrata kredita i zajmova (23.279) (11.077) 210Ostale isplate (72) (25.629) 0

NETO NOV�ANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 52.323 177.069 30

C INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ane isplate za nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (124.897) (136.057) 92UKUPNO NOV�ANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (124.897) (136.057) 92

UKUPNO NETO NOV�ANI TIJEK (A+B+C) (22.596) 45.264 -50

NOVAC NA PO�ETKU RAZDOBLJA 65.662 20.398 322

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA 43.066 65.662 66

POVE�ANJE NETO NOV�ANOG TIJEKA (22.596) 45.264 -50

OPIS POZICIJE



122

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ TEMELJNE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16, društvo s vlastitom pravnom osobnoš�u �iji je jedini vlasnik – osniva� Republika Hrvatska s temeljnim kapitalom od 209.054.148 kuna.

Društvo posluje po Zakonu o Jadroliniji, Rijeka, odnosno ukoliko navedenim Zakonom nije druk�ije propisano primjenjuju se propisi koji vrijede za društva s ograni�enom odgovornoš�u.

Osnovna djelatnost Društva je linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta.

Mati�ni (porezni) broj poslovnog subjekta je 3328163.

U 2005. godini Društvo je prosje�no zapošljavalo na bazi sati rada 2.234 radnika, a u 2004. godini 2.238 radnika. Broj stalno zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 2005. godine je 1.874 radnika, a na isti dan 2004. godine 1.827 radnika.

Rješenjem Trgova�kog suda u Rijeci od 29. prosinca 2005. godine upisano je u sudskom registru pripajanje društva Jadrolinija Brodoremont d.o.o. Rijeka društvu Jadrolinija Rijeka, a temeljem Odluke o pripajanju i Ugovora o pripajanju od 24. studenog 2005. godine. Isto nije imalo utjecaja na temeljni kapital budu�i je pripojeno društvo bilo u 100% vlasništvu Jadrolinije Rijeka. U poslovnim knjigama Jadrolinije Rijeka pripajanje je provedeno s danom upisa u sudski registar nakon što je izvršena konsolidacija me�usobnih odnosa.

123

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

2. OSNOVA ZA PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

a) Bilješke i ra�unovodstvene politike koje su korištene pri sastavljanju temeljnih financijskih izvješ�a utemeljene su na �lanku 14. Zakona o ra�unovodstvu (NN br. 90/92), Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardima, od br. 1 do 39 (NN br. 47/95 do 2/00), Zakonu o Jadroliniji, Rijeka (NN br. 11/96), Zakonu o trgova�kim društvima (NN br. 111/93 do 118/03) i drugim hrvatskim propisima koji ure�uju gospodarski sustav poduzetnika.

b) Za potrebe ovog Izvješ�a obavljene su odre�ene reklasifikacije financijskih izvještaja godišnjeg obra�una za 2005. i 2004. godinu radi dobivanja jasnijeg pregleda.

c) Kod promatranja poslovanja Jadrolinije, Rijeka treba voditi ra�una i da se radi o društvu s posebnom pravnom osobnoš�u, koji uravnoteženo funkcionira zadovoljavaju�i primarno zahtjeve javnog interesa, a sekundarno i zahtjeve odre�ene profitabilnosti tipi�ne za društvo kapitala sa ograni�enom odgovornoš�u.

d) Osnovne ra�unovodstvene politike Društva u 2005. godini iste su onima primijenjenim u 2004. godini, osim u dijelu koji se odnosi na obra�un amortizacije (vidi Bilješku 7/iii/).

3. SAŽETAK OSNOVNIH RA�UNOVODSTVENIH POLITIKA PRIMJENJENIH U 2003. GODINI

Osnovne ra�unovodstvene politike primijenjene kod sastavljanja temeljenih financijskih izvještaja za 2005. godinu su slijede�e:

124

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- a) Prihodi

/i/ Poslovni prihodi obuhva�aju prihode od pružanja usluga prijevoza putnika i robe morem i priobaljem, prihode od subvencija i dotacija, prihode od najmova i prodaje dugotrajne materijalne imovine, te ostale prihode od prodaje koje u najve�em dijelu �ine naknadna odobrenja dobavlja�a (vidi Bilješku 4).

/ii/ Financijski prihodi se odnose na prihode od kamata i te�ajnih razlika, te prihode od dividendi (vidi Bilješku 5).

/iii/ Izvanredni prihodi najve�im dijelom se odnose na prihode od naplate šteta, prihode od revalorizacijskih rezervi, prihode od otpisa obveza, prihode iz prošlih godina, te ostale prihode (vidi Bilješku 6).

b) Rashodi

Poslovni rashodi obuhva�aju materijalne troškove, troškove usluga, amortizaciju, vrijednosna uskla�enja kratkotrajnih potraživanja, troškove osoblja, te ostale op�e troškove (vidi Bilješku 7).

/i/ Materijalne troškove �ine troškovi energije, utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi, te troškovi otpisa sitnog inventara.

/ii/ Troškove usluga �ine usluge održavanja, troškovi lu�kih pristojbi i usluga, agencijske pristojbe i provizije, zakupnine, prijevozne usluge, komunalne usluge, troškovi reklame i propagande, te ostale usluge

/iii/ Trošak amortizacije

Obra�un amortizacije obavlja se pojedina�no za svako sredstvo po linearnoj metodi. Stope koje se primjenjuju kod obra�una amortizacije materijalne i nematerijalne imovine u 2005. godini u skladu su s propisanim stopama.

Društvo je u 2004. godini primjenjivalo za brodove stopu od 6,5%, dok je u 2005. godini ista uskla�ena s Zakonom o porezu na dobit i iznosi 5%.

125

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Novonabavljena imovina amortizira se od prvog dana sljede�eg mjeseca, kada se stavi u upotrebu.

U slu�aju rashoda ili prodaje, imovina se amortizira zaklju�no s mjesecom u kojem je došlo do rashoda ili otu�enja.

Jedanput amortizirano sredstvo dugotrajne imovine više se ne otpisuje.

/iv/ Vrijednosno uskla�enje kratkotrajnih potraživanja izvršeno je u skladu s ra�unovodstvenim politikama društva i Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardom 18. Društvo je u 2005. godini izvršilo ispravak vrijednosti za potraživanja od kupaca koja su utužena.

/v/ Troškovi osoblja se odnose na neto pla�e i naknade pla�a koje zajedno s porezima i doprinosima iz i na pla�e predstavljaju bruto trošak osoblja.

/vi/ Ostali op�i troškovi sadrže naknade troškova zaposlenima, naknade �lanovima Nadzornog odbora, premije osiguranja, poreze i doprinose koji ne zavise od poslovnog rezultata, troškove reprezentacije, neproizvodne usluge, bankarske usluge i naknade, te ostale troškove.

/vii/ Financijski rashodi odnose se na troškove kamata i negativnih te�ajnih razlika (vidi Bilješku 8).

/viii/ Izvanredne rashode �ine troškovi šteta i naknada, naknadno utvr�eni rashodi iz proteklih godina, te ostali rashodi (vidi Bilješku 9).

c) Dobit financijske godine

Iz razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda 2005. godine proizlazi bruto dobit u iznosu od 2.594 tisu�a kuna.

Prema obra�unu poreza na dobit, Društvo nema obvezu poreza na dobit pa iskazana dobit �ini dobit financijske godine.

126

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- d) Dugotrajna imovina

/i/ Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu tijekom godine evidentiraju se po nabavnoj vrijednosti koju �ini fakturna vrijednost nabavljenih sredstava, uve�ana za sve troškove nastale do njihovog kona�nog stavljanja u uporabu (vidi Bilješku 10).

Stvari i oprema se evidentiraju kao dugotrajna imovina ako im je vijek trajanja duži od jedne godine i pojedina�na vrijednost ve�a od 1.000 kuna.

Neotpisana vrijednost prodane i rashodovane imovine knjiži se na teret troškova.

/ii/ Dugotrajna financijska imovina odnosi se na ulaganja u dionice i udjele u drugim društvima (vidi Bilješku 11).

e) Teku�a imovina

Teku�a imovina Društva na dan 31. prosinca 2005. godine sastoji se od: zaliha, potraživanja po osnovi prodaje, ostalih kratkotrajnih potraživanja, potraživanja po primljenim vrijednosnim papirima, depozitima, nov�anim sredstvima, te pla�enim troškovima budu�eg razdoblja.

/i/ Zalihe Društva u cijelosti se odnose na zalihe na skladištima i na brodovima, a iskazane su u Bilanci Društva po trošku nabave ili neto nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je niža vrijednost (vidi Bilješku 12).

Trošak je odre�en FIFO metodom.

Sitan inventar i uniforme, po izvršenoj nabavi, predaju se u upotrebu i prenose na troškove metodom jednokratnog otpisa.

/ii/ Potraživanja po osnovi prodaje obuhva�aju potraživanja za izvršene usluge kupcima koja nisu podmirena do kraja obra�unskog razdoblja (vidi Bilješku 13).

127

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Društvo je u 2005. godini izvršilo vrijednosno uskla�enje potraživanja za koja su pokrenuti tužbeni zahtjevi jer je procijenjeno da je njihova naplata neizvjesna.

/iii/ Ostala kratkotrajna potraživanja odnose se na potraživanja za porez na dodanu vrijednost, na potraživanja od zaposlenih, potraživanja po danim predujmovima i na ostala potraživanja (vidi Bilješku 14).

/iv/ Potraživanja po primljenim vrijednosnim papirima predstavljaju potraživanja po primljenim �ekovima te potraživanja po osnovi prodaje putem kartica.

/v/ Depoziti se na dan 31. prosinca 2005. godine odnosi se na sredstva deponirana po nalogu suda do okon�anja sporova (Marina Punat d.o.o. Punat i Brala trade d.o.o.) .

/vi/ Nov�ana sredstva iskazana su u nominalnoj vrijednosti i predstavljaju sredstva pla�anja na ra�unima kod banaka i u blagajni. Sredstva na deviznim ra�unima prera�unata su u kunsku protuvrijednost prema srednjem te�aju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2005. godine (vidi Bilješku 15).

/vii/ Pla�eni troškovi budu�eg razdoblja odnose se na ra�une iz 2005. godine za remontno održavanje brodova, a radi pripreme turisti�ke sezone u 2006. godini. Isti �e se utjecati na rezultat 2006. godine kada �e se iskazati i prihodi po toj osnovi.

f) Kapital

Kapital Društva �ini upisani kapital, nenominirani kapital, ostale rezerve, revalorizacijske rezerve, zadržana dobit i dobit teku�e godine.

128

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak- g) Dugoro�ne obveze

Dugoro�ne obveze odnose se na obveze po dugoro�nim kreditima (vidi Bilješku 17 i Dopunske informacije).

h) Rezerviranja

Rezerviranja se odnose na dugoro�na rezerviranja po sudskim sporovima koji su u tijeku (Marina Punat d.o.o. Punat i drugi).

i) Teku�e obveze

U teku�im obvezama sadržane su obveze prema dobavlja�ima, obveze prema zaposlenima, obveze za propisane poreze i doprinose, obveze za primljene predujmove, odgo�eno pla�anje troškova i prihod budu�eg razdoblja, teku�e dospije�e dugoro�nih obveza i ostale obveze.

/i/ Obveze prema dobavlja�ima odnose se na obveze prema dobavlja�ima u zemlji i inozemstvu za nabavljene sirovine, materijal, osnovna sredstva i primljene usluge u zemlji, a koje nisu podmirene do kraja obra�unskog razdoblja (vidi Bilješku 18).

/ii/ Obveze za bruto pla�e i naknade odnose se na obveze za obra�unatu neto pla�u za prosinac 2005. godine s pripadaju�im doprinosima iz i na pla�e, te porezom i prirezom, �ija je isplata uslijedila u sije�nju 2006. godine.

/iii/ Obveze za poreze, doprinose i ostale obveze odnose se na zatim obveze za doprinos za šume, za turisti�ku zajednicu, obveze temeljem preuzetih cesija, obveze za naknade �lanovima Nadzornog odbora, obveze po ugovorima o djelu, spomeni�ku rentu i ostalo.

/iv/ Obveze za zajmove predstavljaju obveze po financijskim lizinzima koji dospijevaju u 2006. godini. Na navedenoj poziciji iskazana je u 2004. godini i obveza prema pripojenom društvu Jadrolinija Brodoremont d.o.o. Rijeka (vidi Dopunske informacije).

129

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

6. POSLOVNI PRIHODI

Poslovni prihodi u 2005. godini iznose 720.670 tisu�a kuna, a sastoje se od:

2005. 2004.HRK HRK

a) prihodi od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem putnika i robe /i/ 418.533 405.453 103

b) prihodi od subvencija i dotacija /ii/ 288.388 264.663 109 - dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga 216.286 196.274 110 - koncesijski ugovori za brzo-brodske linije 71.758 59.790 120 - naknada prihoda za besplatne karte 344 7.840 4 - naknada za pove�ani opseg pruge 604 0 759 -

c) prihodi od najmova 10.341 10.313 100 - najam zgrade 4.299 3.922 110 - najam ugostiteljskih objekata na brodovima 5.579 5.949 94 - najam konzulat 463 442 105

d) Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 558 26 2146e) Ostali prihodi od prodaje 2.850 1.770 161

Ukupno 720.670 682.225 106

Bilješka Indeks 2005/2004

/i/ Prvenstveni cilj poslovanja Jadrolinije, Rijeka je održavanje stalne i u�inkovite komunikacije putnika i tereta morem i priobaljem prema propisanom i unaprijed utvr�enom redu vožnje, odnosno plovidbe tokom cijele godine.

Iako se obavljanje djelatnosti kao komercijalno profitabilne može promatrati tek sekundarno, Društvo je u 2005. godini uložilo znatne napore u pove�anje prijevoznih u�inaka (4,2% više putnika i 2,3% više vozila u odnosu na prethodnu godinu) a da se istovremeno nije narušila kvaliteta usluge. Navedeno je rezultiralo pove�anjem prihoda od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem putnika i robe za 3,2%.

/ii/ Državne potpore, subvencije i dotacije �ine redovan i zna�ajan prihod Društva, a koji se temelji na planu prihoda i rashoda Društva prihva�enog od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Državne potpore su usprkos poticanja profitabilnosti neophodne, jer je održavanje plovidbe tijekom cijele godine na cjelokupnom podru�ju i na nerentabilnim linijama prvenstveni cilj Društva, koji je od javnog i op�eg

interesa.

130

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

7. FINANCIJSKI PRIHODI

Financijske prihode iskazujemo:

2005. 2004. Indeks

THRK THRK 2005/2004 - prihodi od dividendi 117 112 104 - prihodi od kamata 393 750 52 - prihodi od te�ajnih razlika /i/ 7.770 280 2775Ukupno 8.280 1.142 725

/i/ Prihodi od te�ajnih razlika bilježe u 2005. godini zna�ajan porast u odnosu na prethodnu godinu, i to u najve�em dijelu zbog svo�enja dugoro�nih obveza na srednji te�aj Hrvatske narodne banke (HNB) na dan bilanciranja (31.12.2005. godine).

Naime srednji te�aj HNB na dan bilanciranja (1 EUR = 7,375626 HRK) zna�ajno je niži u odnosu na isti prethodne godine (1 EUR = 7,671234 HRK).

131

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

8. IZVANREDNI PRIHODI

Izvanredne prihodi iskazujemo:

2005. 2004. IndeksTHRK THRK 2005/2004

- prihodi od naplata šteta /i/ 10.755 3.834 281 - prihodi od revalorizacijskih rezervi /ii/ 8.343 1.749 477 - otpis obveza 1.791 0 - - napla�ena otpisana potraživanja 0 228 - - prihodi iz prošlih godina 119 16.115 1 - ostali izvanredni prihodi 2.454 3.429 72Ukupno 23.462 25.355 93

/i/ Prihodi od naplate šteta �ine 45,8% ukupnih izvanrednih prihoda i odnose se na ispla�ene odštete za štete na m/t Ivan Zajc (5.461 tisu�a kuna), m/t Istra (2.657 tisu�a kuna), m/t Mate Blota (1.813 tisu�a kuna), te ostalo (824 tisu�e kuna).

/ii/ Prihodi od revalorizacijskih rezervi �ina 35,6% izvanrednih prihoda, a odnose se na oprihodovane revalorizacijske rezerve s osnova procjene zemljišta (6.595 tisu�a kuna), te temeljem procjene vrijednosti nekretnina poslovne zgrade u Rijeci i skladišnog prostora Kukuljanovo (1.748 tisu�a kuna), za koliko su istodobno pove�ani troškovi amortizacije navedenih objekata u 2005. godini, a što je u skladu s zakonskim propisima.

132

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

7. POSLOVNI RASHODI

Poslovne rashode društva �ine:



- utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi 39.879 43.860 91 - potrošena energija /i/ 219.563 174.316 126 - dizel gorivo za brodove 217.663 172.841 126 - ostala potrošena energija 1.900 1.475 129 - otpis sitnog inventara 1.925 2.073 93

Troškovi usluga 152.492 153.064 100 - usluge održavanja (brodova i drugo) /ii/ 78.259 80.657 97 - lu�ke pristojbe i usluge 28.671 25.097 114 - agencijske pristojbe, provizije i ostale usluge 25.263 27.329 92 - službena i radna odje�a 1.988 2.149 93 - zakupnina 4.900 5.274 93 - prijevozne usluge 4.214 3.508 120 - komunalne usluge 4.069 3.949 103 - troškovi reklame i propagande 843 329 256 - ostale usluge 4.285 4.772 90

Amortizacija /iii/ 61.755 66.613 93Vrijednosno uskla�enje 531 290 183Troškovi osoblja /iv/ 172.526 164.050 105

Ostali op�i troškovi poslovanja 86.569 82.840 105 - naknade troškova i ostala materijalna prava zaposlenika /v/ 57.033 56.365 101 - naknade po ugovorima o djelu i naknade Nadzornom odboru 883 1.059 83 - neproizvodne usluge (zdravstvene usluge, usluge student servisa i ostalo) 4.508 4.111 110 - premije osiguranja 17.356 15.014 116 - porezi i doprinosi koji ne zavise od poslovnog rezultata 3.360 3.154 107 - bankarske usluge i �lanarine 1.808 1.659 109 - ostali troškovi 1.621 1.478 110Ukupno 735.240 687.106 107

BILJEŠKAIndeks

2005/2004

133

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

/i/ Potrošena energija predstavlja 29,8% ukupnih poslovnih rashoda (u 2004. godini 25,4%) i ve�a je u odnosu na prethodnu godinu za 26%. Na pove�anje troškova utjecalo je pove�anje cijena dizel goriva za brodove, ali i ve�i broj prije�enih nauti�kih milja što je rezultiralo pove�anjem prevezenih putnika i vozila (troškovi dizel goriva su pove�ani za 44.822 tisu�e kuna, s 172.841 tisu�a kuna na 217.663 tisu�a kuna).

/ii/ Usluge održavanja predstavljaju 10,6% ukupnih poslovnih rashoda i smanjene su za 3% u odnosu na 2004. godinu. Najve�i dio navedenih troškova odnosi se na troškove održavanja i popravaka brodova i to troškove remonta (42.869 tisu�a kuna ili 54,8%), na troškove teku�eg održavanja (15.986 tisu�a kuna ili 20,4%), te na troškove havarija (9.431 tisu�a kuna ili 12,1%), dok se na preostale usluge održavanja odnosi 9.973 tisu�e kuna (12,7%).

Napominjemo da je pored navedenog u 2005. godini investirano i 12.167 tisu�a kuna u remonte brodova za pripremu turisti�ke sezone 2006. godine (vidi Bilješku 3(e)/vii/).

/iii/ Troškovi amortizacije predstavljaju 8,4% ukupnih poslovnih troškova i smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 7,3%. Na smanjenje ovih troškova utjecalo je uskla�enje amortizacijske stope za brodove s novim Zakonom o porezu na dobit. Naime Društvo je u 2004. godini amortiziralo brodove po stopi od 6,5%, dok je u 2005. godini primijenilo stopu od 5%.

Od ukupno obra�unatih troškova amortizacije (61.755 tisu�a kuna) na amortizaciju brodova odnosi se 89,6% (55.338 tisu�a kuna), dok se na preostalu imovinu (amortizacija opreme, gra�evinskog objekta, nematerijalne imovine) odnosi 10,4% (6.417 tisu�a kuna).

/iv/ Troškovi osoblja predstavljaju 23,5% ukupnih poslovnih rashoda i iskazuju porast od 5,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Masa sredstava izdvojenih za pla�e rasla je zbog poja�anog obima plovidbe, ulaskom u promet novih plovnih jedinica, a time i pove�anja broja zaposlenih. Broj stalno zaposlenih radnika pove�an je s 1.827 na 1.874 radnika (pove�anje za 47 radnika ili 2,6%).

134

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

/v/ Naknade troškova i ostala materijalna prava zaposlenih predstavljaju 7,7% ukupnih poslovnih rashoda i u odnosu na prethodnu godinu ve�i su za 1,2%.. Najve�i dio navedenih troškova predstavljaju troškovi pomorskog dodatka (26.912 tisu�a kuna ili 47,2%) i troškovi hranarine (16.179 tisu�a kuna ili 28,4%).

8. FINANCIJSKI RASHODI


2005. 2004. Indeks

THRK THRK 2005/2004 - zatezne kamate /i/ 5.326 1.603 332- kamate - krediti /ii/ 6.192 5.074 122 - te�ajne razlike /iii/ 1.273 6.122 21Ukupno 12.791 12.799 100

/i/ Troškovi pla�enih zateznih kamata prema dobavlja�ima u odnosu na prethodnu godinu iskazuju zna�ajan porast od preko tri puta.

/ii/ Na pove�anje troškova kamata po kreditima utjecala su nova zaduženja po dugoro�nim kreditima za nabavku brodova.

/iii/ Troškovi te�ajnih razlika niži su od prethodne godine zbog kretanja te�aja hrvatske kune u odnosu na euro u 2005. godini (vidi Bilješku 5/i/).

135

9. IZVANREDNI RASHODI

Izvanredne rashode �ine: 2005. 2004. Indeks

THRK THRK 2005/2004 - kazne i naknade štete 968 670 144 - naknadno utvr�eni rashodi iz proteklih godina 344 2.898 12 - ostalo 475 725 66Ukupno 1.787 4.293 42

136

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

10. MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

Ukupna materijalna imovina Društva po stanju 31. prosinca 2005. godine iznosi 850.621 tisu�a kuna i ve�a je za 8,8% u odnosu na isti dan prethodne godine.

Od ukupne vrijednosti materijalne imovine na sadašnju vrijednost brodova otpada �ak 87,5% ili 744.008 tisu�a kuna.

U 2005. godini Društvo je izvršilo zna�ajna ulaganja, te je vrijednost imovine u upotrebi pove�ana za 149.776 tisu�a kuna, od �ega se 147.400 kuna (98,4%) odnosi na pove�anje vrijednosti brodova, i to:

- u THRK -

- preuzimanje novogradnje m/t MARIJAN 61.332

- preuzimanje novogradnje m/t CRES 42.297

- nabavka m/k KAROLINA 13.137

- nabavka m/k NOVALJA 14.866


m/b SILBA 8.832

m/t DUBROVNIK 1.397

m/t KIJEVO 1.793

m/t IVAN ZAJC 912

m/t LIBURNIJA 873

m/t ZADAR 888

m/t STON 735


147.400

Po stanju 31. prosinca 2005. godine, još je 4.807 tisu�a kuna investirano u brodove, �ija je rekonstrukcija u tijeku.

137

U 2005. godini dva broda (m/b ZAVIŽAN i m/t NOVALJA), �ija je vrijednost bila u cijelosti amortizirana, rashodovana su po dobivenom Rješenju o brisanju istih iz Registra brodova, te prodana u staro željezo.

Stanje i promjene na materijalnoj i nematerijalnoj imovini u 2005. godini prikazane su na sljede�i na�in:

138

JADROLINIJA, RIJEKA

MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA - u THRK -

ZEMLJIŠTE GRA�EVINSKI OBJEKTI

URE�AJI I OPREMA

BRODOVI SREDSTVA U PRIPREMI

UKUPNO MATERIJALNA

IMOVINA

NEMAT. IMOVINA

SVEUKUPNO

NABAVNA VRIJEDNOSTSaldo 01.01.2005. 8.140 111.035 39.255 1.160.717 25.634 1.344.781 14.614 1.359.395Pove�anje - nabava, prijenos iz pripreme 775 1.601 147.400 149.776 0 149.776- nabava u 2005 130.337 130.337 130.337 - pripajanje 0 3.484 0 0 3.484 234 3.718Smanjenje - rashod prodaja (23) (2.388) (3.917) 0 (6.328) 0 (6.328) - stavljanje u upotrebu (149.776) (149.776) (149.776)Stanje 31.12.2005. 8.140 111.787 41.952 1.304.200 6.195 1.472.274 14.848 1.487.122

ISPRAVAK VRIJEDNOSTISaldo 01.01.2005. 22.527 31.480 508.771 562.778 14.593 577.371

Pripajanje 3.467 0 3.467 234 3.701

Amortizacija 2.787 3.611 55.338 61.736 19 61.755

Neamortizirana vrijednost rashoda imovine (23) (2.388) (3.917) (6.328) (6.328)Stanje 31.12.2005. 0 25.291 36.170 560.192 0 621.653 14.846 636.499

Vrijednost ulaganja na dan 31.12.2005. 8.140 86.496 5.782 744.008 6.195 850.621 2 850.623Vrijednost ulaganja na dan 01.01.2005. 8.140 88.508 7.775 651.946 25.634 782.003 21 782.024

3) Na brodove Sveti Krševan, i Supetar upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka temeljem dva ugovora o dugoro�nom kreditu od 21.06.04.

godine, na brodove Tin Ujevi� i Zadar je upisana hipoteka u korist Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb temeljem Ugovora o dugoro�nom kreditu od 17. svibnja 2004. godine, te na brodovima Dubravka, Judita, Novalja i Karolina upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka po dugoro�nom kreditu od 26.07.2005. godine.

4) Na gra�evinskom objektu Upravna zgrada u Rijeci, Riva 16 upisano je pravo prijenosa vlasništva u korist HVB bank Croatia d.d. Zagreb (sada Splitska banka d.d. Split), temeljem Ugovora od 23. svibnja 2003. godine.

139

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Stanje materijalne imovine iskazujemo i na sljede�i na�in:

iznos

- u THRK-

postotak

otpisanosti

- zemljište 8.140 -

- gra�evinski objekti 86.496 22,6%

- ure�aji, oprema i transportna sredstva 5.782 86,2%

- brodovi 744.008 42,9%

Isti�emo da je kontinuiranim zna�ajnim ulaganjima u brodove o kojima ovisi poslovanje Društva postignuto smanjenje stope otpisanosti (zastare) putni�ke flote Jadrolinije Rijeka (stopa otpisanosti u 2003. godini 48,6%, u 2004 godini 43,8% i u 2005. godini 42,9%).

Društvo je u poslovnim knjigama na dan pripajanja (29.12.2005. godine) pove�alo dugotrajnu imovinu i za imovinu pripojenog društva Jadrolinija Brodoremont d.o.o. Rijeka �ime se pove�ala nabavna vrijednost imovine za 3.718 tisu�a kuna, a ispravak vrijednosti za 3.701 tisu�a kuna.

11. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Dugotrajna financijska imovina po stanju 31. prosinca 2005. godine iznosi 4.311 tisu�a kuna, a odnosi se na ulaganja u dionice i udjele u sljede�a društva:

140

Nominalnavrijednost udjela

ili dionica (u THRK)

- Luka Rijeka d.d. Rijeka 3.692- Croatia osiguranje d.d. Zagreb 210- Croatia Lloyd d.d. Zagreb 400- Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb 8- Jadrotours d.o.o. Rijeka 1- Mare Nostrum d.o.o. Zagreb 0Ukupno 4.311

141

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

U odnosu na dan 31. prosinca 2004. godine Društvo iskazuje manju financijsku imovinu za vrijednost poslovnog udjela u Jadrolinija Brodoremont d.o.o. Rijeka (5.572 tisu�e kuna) budu�i je isto pripojeno Jadroliniji Rijeka 29. prosinca 2005. godine.

U poslovnim knjigama vrijednost dionica i udjela iskazana je u nominalnom iznosu.

12. ZALIHE Na dan bilanciranja zalihe su iskazane u ukupnom iznosu od 23.021 tisu�a kuna, a u strukturi ih �ine:

2005. 2004.

THRK THRKa) sirovine i materijal 255 181 141b) rezervni dijelovi na skladištima 9.349 10.228 91c) zalihe na brodovima 13.417 10.668 126 - nafta 10.846 8.730 124 - ulje 1.302 1.097 119 - hrana 84 91 92 - rezervni dijelovi 1.147 699 164 - du�an 38 51 75Ukupno 23.021 21.077 109

Indeks 2005/2004

Od ukupno iskazanih zaliha Društva po stanju na dan 31. prosinca 2005. godine gotovo polovica (47,1% ili 10.846 tisu�a kuna) odnosi na zalihu nafte na brodovima.

142

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-



2005. 2004.

THRK THRKKupci u zemlji 17.882 14.803 121Kupci u inozemstvu 5.881 4.406 133Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (7.639) (7.113) 107Ukupno 16.124 12.096 133

Indeks 2005/2004

Najve�a potraživanja na dan 31.12.2005. godine Društvo iskazuje prema sljede�im kupcima:

2005.

THRK - PBZ American Express d.o.o. Zagreb 1.027 - Capt. P. Amatori 1.200 - Adriatic servis 832 - Konzum d.d. Zagreb 766 - Diners club International d.d. Zagreb 678 - Autotrans d.o.o. Rijeka 603 - Ina d.d. Zagreb 544 - Grad Novalja 533 - Mediteranska plovidba d.d. Kor�ula 489

Ukupno 6.672

143

14. OSTALA KRATKORO�NA POTRAŽIVANJA Iskazujemo ih na sljede�i na�in:


Potraživanja za PDV 12.108 11.062 109Potraživanja prema zaposlenima 562 627 90Obra�un brodova 698 682 102Potraživanja za predujmove 671 0Ostala potraživanja 162 883 18Ukupno 14.201 13.254 107

Indeks 2005/2004

144

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

15. NOV�ANA SREDSTVA Iskazuju se na sljede�i na�in:

2005. 2004.


Indeks 2005/2004

16. KAPITAL

Pregled kapitala na dan 31. prosinca daje se u nastavku:

2005. 2004. Indeks


Bilješka

Kapital Društva na dan 31. prosinca 2005. godine pove�an je za 12.857 tisu�a kuna u odnosu na isti dan prethodne godine.

145

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

Na pove�anje kapitala Društva utjecale su primljene državne potpore za obnovu putni�ke flote Jadrolinije u iznosu od 18.635 tisu�a kuna, što ujedno predstavlja stratešku pomo� brodogradnji i linijskoj plovidbi tako da primljene kapitalne potpore od Države na dan 31. prosinca 2005. godine iznose 239.279 tisu�a kuna.

Na pove�anje kapitala utjecala je i ostvarena financijska dobit u 2005. godini u iznosu od 2.594 tisu�a kuna.

Prema danom Izvještaju o promjenama na glavnici (kapitalu) u 2005. godini vidljivo je da je Društvo, prema Odluci Skupštine, ostvarenu dobit iz 2004. godine (4.524 tisu�e kuna) rasporedilo u zadržanu dobit.

Istovremeno je kapital Društva smanjen za oprihodovane revalorizacijske rezerve što je provedeno sukladno zakonskim propisima. U 2005. godini revalorizacijske rezerve smanjene su za 8.343 tisu�e kuna od �ega se 6.595 tisu�a kuna odnosi na oprihodovanje revalorizacijskih rezervi po osnovi procjene zemljišta, a 1.748 tisu�a kuna na oprihodovanje rezervi temeljem procjene vrijednosti nekretnina poslovne zgrade u Rijeci i skladišnog prostora Kukuljanovo, za koliko su istovremeno pove�ani troškovi amortizacije navedenih objekata u 2005. godini.

Na smanjenje kapitala u 2005. godini utjecalo je i pokri�e gubitka (29 tisu�a kuna) pripojenog društva Jadrolinija Brodoremont d.o.o. Rijeka koncem godine, a koje je bilo u 100% vlasništvu Jadrolinije. Isto je evidentirano na poziciji zadržane dobiti.

146

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-


Dugoro�ne obveze �ine:

2005. 2004. Indeks


- HVB Splitska banka d.d. Split 0 6.528 0 - HVB Splitska banka d.d. Split 36.879 53.699 69Ukupno HVB Splitska banka d.d 36.879 60.227


- Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 37.837 39.353 96 - Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 37.837 39.353 96 - Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka 75.674 0 -Ukupno Erste & Steiermarkische bank 151.348 78.706

Ukupno dugoro�ne obveze /i/ 302.104 257.245 117

Teku�e dospije�e obveza (35.962) (30.017) 120

Dugoro�ni dio obveza 266.142 227.228 117

Bilješka

/i/ Na pove�anje dugoro�nih obveza utjecao je za novi kredit primljen od Erste & Steiermarkische bank d.d. u iznosu od 10.260 tisu�a eura.

U 2006. godini dospijevaju obveze po osnovu primljenih kredita u iznosu od oko 4.880 tisu�a eura (35.962 tisu�a kuna), dok po osnovu navedenih kredita u 2007. godini dospijeva 6.341 tisu�a eura (46.772 tisu�a kuna).

U dopunskim informacijama dan je pregled svih dugoro�nih obveza.

147

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

18. OBVEZE PREMA DOBAVLJA�IMA Iskazujemo ih na sljede�i na�in:

2005 2004 Indeks


/i/ Od ukupno iskazanih obveza prema dobavlja�ima u zemlji na dan 31. prosinca 2005. godine, najve�i dio odnosi se na:

2005.

THRK - INA d.d. Rijeka 23.327 - Croatia osiguranje d.d. Zagreb 7.572- Trajektna luka Split d.d. Split 6.556 - Lu�ka uprava Splitsko dalmatinske županije 5.535 - Lošinjska plovidba - brodogradilište 4.753 - Lu�ka uprava Split 4.493 - A.M.E.C. Rijeka 4.104 - Brodogradilište Viktor Lenac 2.605Ukupno 58.945

148

/ii/ Od ukupno iskazanih obveza prema dobavlja�ima u inozemstvu na dan 31. prosinca 2005. godine najve�i dio odnosi se na:

2005.

THRK - Italtrading 2.407 - North of England 1.262 - La Fornitrice 615Ukupno 4.284

149

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

19. FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Društvo ne koristi izvedene financijske instrumente. Politika upravljanja rizicima koji su povezani s upravljanjem nov�anim sredstvima, kreditima, obvezama i potraživanjima može se sažeti u slijede�e:

VALUTNI RIZIK

Valutni rizik je rizik da �e se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene te�aja. Društvo je najviše izloženo promjenama vrijednosti EUR-a, jer je najve�i dio potraživanja iz inozemstva iskazan u ovoj valuti. Tako�er su obveze za kredite denominirane u EUR-e, što tako�er Društvo izlaže valutnom riziku. Upravljanje ovim rizikom svodi se na, koliko je to mogu�e, uskla�ivanje priljeva u EUR-ima s odljevima u ovoj valuti.

KAMATNI RIZIK

Kamatni rizik je rizik da �e se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Društvo ima zna�ajne dugoro�ne obveze po kreditima, te kao posljedicu toga izloženost riziku promjene kamatnih stopa.

Detalji o kamatnim stopama koji se primjenjuju na kredite Društva navedene su u tabeli Obveze po kreditima i zajmovima (vidi Dopunske informacije).

KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskom instrumentu ne�e ispuniti svoje obveze te da �e time prouzro�iti nastanak financijskog gubitka drugoj strani. Društvo nije izloženo ovom riziku obzirom da se od ukupnog priliva na žiro ra�unu gotovo 13% odnosi na priliv sredstava od izvršenih usluga napla�enih gotovinom, a od ukupno ispostavljenih ra�una u tijeku 2005. godine na dan 31. prosinca 2005. godine (ukupno s nenapla�enim potraživanjima iz prethodne godine) ostalo je nenapla�eno tek oko 3,9%. Rezerviranja sumnjivih potraživanja procjenjuju se redovno.

150

JADROLINIJA, RIJEKA


-nastavak-

RIZIK LIKVIDNOSTI

Rizik likvidnosti, koji se tako�er naziva rizikom financiranja, je rizik suo�avanja Društva s teško�ama u pribavljanju sredstava za podmirenje obveza po financijskim instrumentima. Kratkoro�ne obveze Društva na dan 31. prosinca 2005. godine su gotovo u cjelosti pokrivene kratkoro�nim potraživanjima (pokrivenost 94,4%). Obzirom da na poslovanje Društva ima utjecaja sezona (potraživanja se smanjuju prema kraju godine, a obveze znatno sporije zbog investicija u pripremi turisti�ke sezone), ovaj pokazatelj ne odražava u potpunosti stvarni rizik likvidnosti. Krediti se uredno podmiruju.

PROCJENA FER VRIJEDNOSTI

Glavni financijski instrumenti Društva koji se ne vode po tržišnoj vrijednosti su novac i nov�ani ekvivalenti, potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, dugoro�na financijska imovina, obveze prema dobavlja�ima i ostale obveze, te dugoro�ni krediti.

Iskazana knjigovodstvena vrijednost novca i nov�anih ekvivalenata približna je njihovoj fer vrijednosti zbog kratkoro�nog dospije�a ovih financijskih instrumenata.

Izvješ�e nezavisnog revizora vlasniku JADROLINIJA, Rijeka - na strani 3.

151

JADROLINIJA, RIJEKA


152

JADROLINIJA, RIJEKA

OBVEZE PO KREDITIMA I ZAJMOVIMA

-u tisu�ama kuna-

Pove�anje SmanjenjeDugoro�ni krediti

Sudoimport Moskva, Rusija iz 1988. (Sukcesija bivše SFRJ)

1.926 XSU - 8% 576 USD 3.243 0 0 3.243 0 3.243

HVB Splitska banka od 18.12.98. 10.000 DEM 31.12.05.6-mj. Libor +

1,875%EUR 6.528 0 (6.528) 0 0 0

HVB Splitska banka od 23.05.03. 8.000 EUR 30.06.08.6-mj. Euribor

+ 2,250 %5.000 EUR 53.699 0 (16.820) 36.879 (14.751) 22.128

Privredna banka Zagreb od 17.05.04.

15.000 EUR 20.11.12.3-mj. Libor za EUR +1,3%

15.000 EUR 115.069 0 (4.435) 110.634 (15.805) 94.829


5.130 EUR 31.12.12.3-mj. Libor +

1,2 %5.130 EUR 39.353 0 (1.516) 37.837 (2.703) 35.134


5.130 EUR 31.12.12.3-mj. Libor +

1,3 %5.130 EUR 39.353 0 (1.516) 37.837 (2.703) 35.134


10.260 EUR 28.01.14.6-mj. Euribor

+ 1,4%0 EUR 0 75.674 0 75.674 0 75.674

257.245 75.674 (30.815) 302.104 (35.962) 266.142

ZajmoviJadrolinija Brodoremont d.o.o 1.600 HRK 30.06.04. 12% 1.600 HRK 1.600 0 (1.600) 0 0 0Hypo KFZ Leasing, Austria 27 EUR 01.02.06. - 1 EUR 40 0 (34) 6 (6) 0Hypo KFZ Leasing, Austria 23 EUR 01.05.06. - 2 EUR 58 0 (40) 18 (18) 0

1.698 (1.674) 24 (24) 0

Rok povrata

UKUPNO DUGORO�NI KREDITI

UKUPNO ZAJMOVI

Naziv kreditora Odobreni iznos Valuta

Teku�e dospije�e u

HRK

Dugoro�ni dio u HRK

Promjene u 2005. u HRKKamatna stopa

Stanje obveze u valuti na 31.12.2005.

ValutaStanje obveze

u HRK na 01.01.2005.

Stanje na 31.12.05. u

HRK

153

ZAGREB, TRAVNJA 2005. GODINE

JADROLINIJA,

društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka


ZA 2004. GODINU

154

JADROLINIJA, Rijeka


ZA 2004. GODINU

SADRŽAJ

Stranica:

IZVJEŠ�E OVLAŠTENOG REVIZORA 1

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2004. GODINE 2

RA�UN DOBITI I GUBITKA ZA 2004. GODINU 3

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE ZA 2004. GODINU 4

IZVJEŠTAJ O NOV�ANOM TIJEKU ZA 2004. GODINU 5

BILJEŠKE UZ TEMELJNE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 6 – 17

DOPUNSKE INFORMACIJE 18

155

Zagreb, 8. travnja 2005.

IZVJEŠ�E OVLAŠTENOG REVIZORA

1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvještaja JADROLINIJA, društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16 i to: Bilance sa stanjem na dan 31. prosinca 2004. godine, Ra�una dobiti i gubitka, Izvještaja o promjenama glavnice i Izvještaja o nov�anom tijeku za 2004. godinu te Bilješki uz temeljne financijske izvještaje prikazanih na stranicama od 2 do 17.

Ra�unovodstvena na�ela primijenjena kod sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja utvr�ena su zakonskim propisima te su, kao što je objašnjeno u Bilješci 2 uz temeljne financijske izvještaje, u suglasju s Me�unarodnim standardima financijskog izvješ�ivanja.

Odgovornost uprave i revizora

2. Za pripremu i sastavljanje navedenih temeljnih financijskih izvještaja odgovorna je Uprava društva, dok je naša odgovornost da izrazimo neovisno mišljenje o tim financijskim izvještajima temeljem obavljene revizije.

Osnova za izražavanje mišljenja

3. Reviziju temeljnih financijskih izvještaja za 2003. godinu obavila je revizorska tvrtka IRIS NOVA d.o.o., Rijeka, F. la Guardia 13/3 te je sa datumom 14. travnja 2004. godine izdala Izvješ�e ovlaštenog revizora u kome je utvr�eno da temeljni financijski izvještaji za 2003. godinu, u svim materijalno zna�ajnim aspektima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje na dan 31. prosinca 2003. godine, rezultate poslovanja, promjene glavnice i promjene nov�anih tijekova društva za 2003. godinu.

4. Reviziju smo obavili u skladu s Me�unarodnim revizijskim standardima koji zahtijevaju da planiramo i obavljamo reviziju na na�in koji omogu�ava prikupljanje dovoljno dokaza koji nam pružaju, u razumnoj mjeri, uvjerenje da li u financijskim izvještajima ima zna�ajnih pogrešaka. Revizija obuhva�a provjere, na test osnovi, evidencija i ra�unovodstvenih podataka koji potkrepljuju iznose iskazane u temeljnim financijskim izvještajima. Revizija tako�er uklju�uje procjenu primijenjenih ra�unovodstvenih na�ela i zna�ajnih prosudbi poslovodstva u pripremanju i prikazu temeljnih financijskih izvještaja. Vjerujemo da je provedena revizija pouzdan temelj za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje

5. Prema našem mišljenju, temeljni financijski izvještaji, u svim materijalno zna�ajnim aspektima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje JADROLINIJA, društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka na dan 31. prosinca 2004. godine, rezultate poslovanja, promjene glavnice i promjene nov�anih tijekova društva za 2004. godinu sukladno važe�im zakonskim propisima i Me�unarodnim standardima financijskog izvješ�ivanja.

Za AUDIT d.o.o., Zagreb

Zdenko Balen, ovl. revizor, �l. Uprave

156

JADROLINIJA, Rijeka

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2004. GODINE

AKTIVA Bilješke 2004. 2003. PASIVA Bilješke 2004. 2003.

u kn u kn u kn u kn

DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA

IMOVINA

Nabavna vrijednost 3(f),4 14.614.118 14.614.118 KAPITAL I REZERVE

Minus: Ispravak vrijednosti 3(g),4 (14.593.575) (14.468.222) Upisani kapital 13 209.054.148 209.054.148

Sadašnja vrijednost 20.543 145.896 Rezerve 14 7.390.108 7.390.108

DUGOTRAJNA MATERIJALNA Nenominirani kapital 15 220.643.825 198.695.834 IMOVINA Revalorizacijske rezereve 16 74.805.186 76.554.172

Nabavna vrijednost 3(f),4 1.344.781.205 1.088.510.827 Ukupno 511.893.267 491.694.262

Minus: Ispravak vrijednosti 3(g),4 (562.776.423) (496.288.310) ZADRŽANA DOBIT/(PRENESENI

Sadašnja vrijednost 782.004.782 592.222.517 GUBITAK) 17 14.907.298 (1.457.946)

PREDUJMOVI ZA DUGOTRAJNU DOBIT TEKU�E GODINE 18 4.524.018 16.365.244 MATERIJALNU IMOVINU 5 244.000 9.678

REZERVIRANJA 3(k),19 2.117.273 8.854.378

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA DUGORO�NE OBVEZE PO

IMOVINA 6 9.882.642 2.420.510 KREDITIMA I ZAJMOVIMA 20 232.131.540 63.278.551

OSTALE DUGORO�NE OBVEZE 21 29.044 103.738

KRATKOTRAJNA IMOVINA 3(l)

Zalihe 3(h),7 21.076.689 18.827.787 KRATKORO�NE OBVEZE 3(l)

Potraživanja od povezanih društava 8 1.518 27.365 Kratkoro�ne financijske obveze 22 26.782.246 29.154.420

Potraživanja od kupaca 3(i),9 12.094.200 12.690.684 Obveze za predujmove 23 2.276.121 2.057.506

Ostala kratkotrajna potraživanja 10 23.560.313 10.571.591 Obveze prema povezanim društvima 24 4.493.210 4.453.488

Kratkotrajna financijska imovina 11 2.575.093 40.309.638 Obveze prema dobavlja�ima 25 100.062.807 67.460.822

Nov�ana sredstva 3(j),12 65.700.549 20.481.908 Ostale kratkoro�ne obveze 26 17.943.505 15.743.111

Ukupno 125.008.362 102.908.973 Ukupno 151.557.889 118.869.347

UKUPNO AKTIVA 917.160.329 697.707.574 UKUPNO PASIVA 917.160.329 697.707.574

Bilješke od stranice 6 do 17 sastavni su dio ovih temeljnih financijskih izvještaja.

Izvješ�e ovlaštenog revizora - stranica 1.

157

JADROLINIJA, Rijeka

RA�UN DOBITI I GUBITKA ZA 2004. GODINU

Bilješka 2004. 2003.

u kn u kn

POSLOVNI PRIHODI 3(a),27 700.118.008 672.181.142

POSLOVNI RASHODI 3(b),28 (691.399.394) (649.986.714)

DOBIT IZ OSNOVNE DJELATNOSTI 8.718.614 22.194.428

FINANCIJSKI PRIHODI 3(c),3(m),29 8.604.046 899.004

FINANCIJSKI RASHODI 3(d),3(m),30 (12.798.642) (6.728.188)

DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA 4.524.018 16.365.244

IZVANREDNI PRIHODI 3(e) - -

IZVANREDNI RASHODI 3(e) - -

DOBIT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI - -

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 4.524.018 16.365.244

POREZ NA DOBIT 31 - -

DOBIT FINANCIJSKE GODINE 4.524.018 16.365.264



158

JADROLINIJA, Rijeka

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE ZA 2004. GODINU

Bilješke

Upisani kapital

Rezerve

Nenominirani

kapital

Revalo-rizacijske rezerve

Zadržana dobit/

(Preneseni gubitak)

Dobit/

(Gubitak)

teku�e godine

Ukupno

u kn u kn u kn u kn u kn u kn u kn

Stanje 31. prosinca 2002. godine 209.054.148 7.390.108 167.723.403 - (13.849.905) 12.391.959 382.709.713

Prijenos sa/na - - - - 12.391.959 (12.391.959) -

Pove�anje - - 30.972.431 76.554.172 - - 107.526.603

Dobit 2003. godine - - - - - 16.365.244 16.365.244

Stanje 31. prosinca 2003. godine 13 do 18 209.054.148 7.390.108 198.695.834 76.554.172 (1.457.946) 16.365.244 506.601.560

Prijenos sa/na - - - - 16.365.244 (16.365.244) -

Pove�anje/(Smanjenje) - - 21.947.991 (1.748.986) - - 20.199.005

Dobit 2004. godine - - - - - 4.524.015 4.524.018

Stanje 31. prosinca 2004. godine 13 do 18 209.054.148 7.390.108 220.643.825 74.805.186 14.907.298 4.524.018 531.324.583



159

JADROLINIJA, Rijeka

IZVJEŠTAJ O NOV�ANOM TIJEKU ZA 2004. GODINU

OPIS STAVKE 2004. 2003.

u kn u kn

I POSLOVNE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od kupaca 404.557.190 477.004.000

Nov�ani primici od Prora�una Republike Hrvatske 256.555.490 258.642.000

Ostali nov�ani primici 829.998.274 570.446.000

Nov�ani izdaci dobavlja�ima (610.936.792) (525.866.000)

Nov�ani izdaci za bruto pla�e (163.502.617) (144.817.000)

Ostali nov�ani izdaci (712.531.223) (560.480.000)

NOV�ANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 4.140.322 74.929.000

II INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici od dividendi 112.320 41.000

Nov�ani izdaci za nabavu dugotrajne imovine (136.057.211) (104.051.000)

NOV�ANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (135.944.891) (104.010.000)

III FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

Nov�ani primici po zajmovima, posudbama 213.775.371 61.175.000

Nov�ani izdaci za otplatu zajmova, posudbi (11.077.490) (21.869.000)

Ostali nov�ani izdaci (25.628.770) (8.472.000)

NOV�ANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 177.069.111 30.834.000

�ISTI NOV�ANI TIJEK (I+II+III) 45.264.542 1.753.000

NOVAC I NOV�ANI EKVIVALENTI

NA PO�ETKU RAZDOBLJA

20.397.778

18.645.000

NOVAC I NOV�ANI EKVIVALENTI

NA KONCU RAZDOBLJA

65.662.320

20.398.000

POVE�ANJE NOVCA I

NOV�ANOG EKVIVALENTA

45.264.542

1.753.000



160

JADROLINIJA, Rijeka


1. Djelatnost

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16 društvo je s vlastitom pravnom osobnoš�u u vlasništvu Republike Hrvatske kao jedinog osniva�a. Posluje po posebnom Zakonu o Jadroliniji (Narodne novine br. 11/96) i bavi se linijskim (redovnim) pomorskim prijevozom putnika i tereta kao svojom osnovnom djelatnoš�u.

Broj zaposlenih na dan 31. prosinca 2004. godine iznosi 1.827 djelatnika (2003. godine iznosio je 1.759 djelatnika).

2. Prikazivanje temeljnih financijskih izvještaja

Temeljni financijski izvještaji, dani na stranicama 2 do 5, sastavljeni su sukladno zakonskim propisima koji su u suglasju s Me�unarodnim standardima financijskog izvješ�ivanja. Procjenjivanje stavaka u temeljnim financijskim izvještajima zasniva se na primjeni na�ela neograni�enosti vremena poslovanja i na�ela nabavne vrijednosti (trošak nabave). Za potrebe ovog Izvješ�a obavljene su odre�ene reklasifikacije pojedinih stavaka temeljnih financijskih izvještaja društva Jadrolinija, Rijeka za 2004. i 2003. godinu, pa su sadržaj i oblik prikazivanja stavaka temeljnih financijskih izvještaja izmijenjeni tako da bolje odražavaju na�in izvješ�ivanja prema Me�unarodnim standardima financijskog izvješ�ivanja.

3. Sažetak ra�unovodstvenih politika primijenjenih u

izradi temeljnih financijskih izvještaja za 2004. godinu

Osnovne ra�unovodstvene politike primijenjene kod sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja za 2004. godinu su sljede�e:

(a) Poslovni prihodi

Poslovni prihodi temeljem izvršenih usluga, prodaje trgova�ke robe i ostali odgovaraju�i prihodi osnovne djelatnosti priznaju se po pružanju usluga, isporuci robe i prihva�anjem od strane kupaca i iskazani su po fakturnoj vrijednosti (umanjenoj za porez, dane popuste, povrat i roba i sl.), ispunjenjem sljede�ih uvjeta:

- prijenosom sa prodavatelja na kupca prava upravljanja, koristi od vlasništva nad prodanom robom i uslugama i zna�ajnih rizika;

- prihvatljivom izvjesnoš�u naplate fakture.

(b) Poslovni rashodi

161

Poslovne rashode �ine svi troškovi nastali u odnosu na fakturiranu realizaciju sadržani u izvršenim uslugama i prodanoj robi.

(c) Financijski prihodi

Financijske prihode temeljem potraživanja iz poslovnih odnosa i financijskih ulaganja, �ine prihodi od kamata, te�ajnih razlika, dividendi i ostali financijski prihodi.

(d) Financijski rashodi

Kamate, te�ajne razlike i sli�ni rashodi temeljem obveza iz poslovnih odnosa iskazuju se u Ra�unu dobiti i gubitka kao financijski rashodi.

162

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

(e) Izvanredni prihodi i izvanredni rashodi

Izvanredne prihode i izvanredne rashode �ine stavke koje ne proizlaze iz redovnih aktivnosti društva te �ije doga�anje/pojavljivanje nije �esto i redovito.

(f) Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina

(osnovna sredstva)

/i/ Dugotrajnu nematerijalnu imovinu �ine ulaganja u tu�u imovinu, projektnu dokumentaciju, licencije i dr.;

/ii/ Dugotrajna materijalna imovina obuhva�a zemljište, gra�evinske objekte, brodove, postrojenja i opremu, alate, pogonski i uredski inventar, namještaj i ostala prijevozna sredstva;

/iii/ Nabavke dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine tijekom godine evidentiraju se po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost �ini fakturna vrijednost nabavljenih sredstava uve�ana za sve troškove nastale do njihovog stavljanja u uporabu. Naknadni izdaci nad nekretninama, postrojenjima i opremi koji doprinose budu�oj koristi u smislu produženja vijeka uporabe, pove�anja kapaciteta ili omogu�uju poboljšanje poslovanja imaju obilježje investicije i terete nabavnu vrijednost sredstva na kojem je naknadni izdatak nastao;

/iv/ Stvari i oprema se iskazuju kao dugotrajna materijalna imovina ako im je u vrijeme nabavke vijek uporabe duži od jedne godine, a pojedina�na nabavna cijena ve�a od 1.000 kn;

(g) Amortizacija

Amortizacija dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine obra�unava se prema stopama ne višim od porezno dopustivih stopa. Linearnom metodom se nabavna ili revalorizirana vrijednost osnovnih sredstava amortizira u jednakim godišnjim iznosima tijekom predvi�enog vijeka uporabe osnovnog sredstva. Amortizacija se obra�unava po pojedina�nim osnovnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Stope amortizacije, koje su u primjeni, su:

od - do%

Gra�evinski objekti 2,5

Brodovi 6,5

Postrojenja i oprema 10 – 25

Nematerijalna imovina 20

Zemljište se ne amortizira, jer se smatra da ima neograni�eni vijek uporabe.

163

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

(h) Zalihe

/i/ Zalihe se iskazuju po cijeni koštanja / nabave ili neto o�ekivanoj prodajnoj vrijednosti u ovisnosti od toga koja je niža;

/ii/ Neto o�ekivana prodajna vrijednost zaliha predstavlja procjenu prodajne cijene u redovitom tijeku poslovanja umanjenu za procjenjene troškove dovršavanja i troškove prodaje;

/iii/ U svim slu�ajevima kada je potrebno svesti vrijednost zaliha na njihovu neto o�ekivanu prodajnu vrijednost obavlja se ispravak vrijednosti zaliha na teret Ra�una dobiti i gubitka;

/iv/ Sitan inventar i ambalaža se otpisuju 100%-tno kada se daju u uporabu.

(i) Potraživanja od kupaca

/i/ Potraživanja temeljem prodaje obuhva�aju sva potraživanja za obavljene usluge i prodanu robu u zemlji i inozemstvu;

/ii/ Na teret Ra�una dobiti i gubitka obavljen je ispravak vrijednosti za sva potraživanja temeljem prodaje koja su zbog neizvjesnosti naplate procijenjena rizi�nim.

(j) Novac i nov�ani ekvivalenti

Za potrebe Izvještaja o nov�anom tijeku, novac i nov�ane ekvivalente �ine novac u blagajni, sredstva na žiro-ra�unu i depoziti kod banaka unov�ivi po pozivu.

(k) Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako postoji sadašnja obveza kao posljedica doga�aja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da �e biti nužan odljev sredstava koji predstavlja gospodarsku korist radi podmirivanja obveze te ako se može pouzdano procijeniti iznos obveze.

(l) Kratkotrajna potraživanja / kratkoro�ne obveze

Potraživanja i obveze koje dospijevaju u godini dana od nastanka poslovnog doga�aja iskazuju se kao kratkotrajna potraživanja i kratkoro�ne obveze.

(m) Prera�unavanje stranih sredstava pla�anja

164

i ra�unovodstveni tretman te�ajnih razlika

/i/ Sva sredstva i obveze u stranim sredstvima pla�anja prera�unana su prema srednjem te�aju Hrvatske narodne banke važe�em na dan Bilance;

/ii/ Negativne, odnosno pozitivne te�ajne razlike nastale prera�unom svih obveza i potraživanja u stranim sredstvima pla�anja na protuvrijednost u kunama iskazuju se u Ra�unu dobiti i gubitka unutar financijskih rashoda i prihoda.

165

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

4. Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina

Dugotrajna materijalna imovina u iznosu od 782.004.782 kn (2003. godine u iznosu od 592.222.517 kn) i nematerijalna imovina u iznosu od 20.543 kn (2003. godine u iznosu od 145.896 kn) prikazane su kako slijedi:

Nekretnine

(zemljište i

gra�evinski

objekti)

Brodovi

Oprema

Sredstva

u pripremi

Ukupno

materi-

jalna

imovina

Nemate-

rijalna

imovina

u kn u kn u kn u kn u kn u kn

Nabavna ili

revalorizirana vrijednost

Stanje 31. prosinca 2003. 117.805.996 924.325.602 34.674.535 11.704.694 1.088.510.827 14.614.118

Pove�anja - - - 256.270.378 256.270.378 -

Prijenos sa sredstava u pripremi 1.369.418 236.391.071 4.580.943 (242.341.432) - -

Stanje 31. prosinca 2004. 119.175.414 1.160.716.673 39.255.478 25.633.640 1.344.781.205 14.614.118

Otpis

Stanje 31. prosinca 2003. 19.760.083 449.285.507 27.242.720 - 496.288.310 14.468.222

Amortizacija za 2004. godinu 2.766.889 59.484.622 4.236.602 - 66.488.113 125.353

Stanje 31. prosinca 2004. 22.526.972 508.770.129 31.479.322 - 562.776.423 14.593.575

Sadašnja vrijednost sredstava

31. prosinca 2004.

96.648.442

651.946.544

7.776.156

25.633.640

782.004.782

20.543

Sadašnja vrijednost sredstava

31. prosinca 2003.

98.045.913

475.040.095

7.431.815

11.704.694

592.222.517

145.896

Nekretnina (upravna zgrada Riva 16) sadašnje vrijednosti u iznosu od 74.753.364 kn optere�ena je fiducijarnom obvezom temeljem kreditne obveze prema HVB Splitska banka d.d., Split.

Pokretna imovina (brodovi) sadašnje vrijednosti u iznosu od 270.478.724 kn optere�ena je založnom, hipotekarnom obvezom temeljem kreditnih obveza prema Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb i Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka.

5. Predujmovi za dugotrajnu materijalnu imovinu

Predujmovi iskazani u iznosu od 244.000 kn (2003. godine u iznosu od 9.678 kn) odnose se na predujmove dane dobavlja�ima za nabavu opreme.

166

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

6. Dugotrajna financijska imovina

Dugotrajna financijska imovina u iznosu od 9.882.642 kn (2003. godine u iznosu od 2.420.510 kn) sastoji se od:

2004. 2003.

u kn u kn

Udjeli u povezanim društvima 5.572.542 1.505.510

Dionice nepovezanih društava 4.310.100 4.607.311

Minus: Ispravak vrijednosti dionica - (3.692.311)

Stanje 31. prosinca 9.882.642 2.420.510

/i/ Udjeli u povezanim društvima odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Jadrolinija Brodoremont d.o.o., Rijeka * 5.571.732 1.504.700

Jadrotours d.o.o., Rijeka ** 800 800

Mare Nostrum d.o.o., Zagreb ** 10 10

Ukupno 5.572.542 1.505.510

* Udjel u Jadrolinija Brodoremont d.o.o., Rijeka, sukladno Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardima, primjenom metode udjela, uskla�en je temeljem financijskog rezultata povezanog društva na dan 31. prosinca 2003. godine. U�inak uskla�enja u iznosu od 4.067.032 kn evidentiran je u korist financijskih prihoda (vidi Bilješku 29).

** Jadrotours d.o.o., Rijeka i Mare Nostrum d.o.o., Zagreb nisu pod upravlja�kom i vlasni�kom nadležnoš�u Jadrolinije, Rijeka slijedom �ega u 2005. godini slijedi otpis udjela na teret financijskih rashoda.

167

/ii/ Dionice nepovezanih društava odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Luka Rijeka d.d., Rijeka 3.692.000 3.692.311

Croatia osiguranje d.d., Zagreb 210.000 315.000

Croatia Lloyd d.d., Zagreb 400.000 600.000

Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb 8.100 -

Ukupno 4.310.100 4.607.311

* Ulaganje u dionice nepovezanih društava, sukladno Me�unarodnim ra�unovodstvenim standardima, uskla�eno je temeljem obavijesti Središnje depozitarne agencije d.d., Zagreb. U�inak uskla�enja u iznosu od 3.395.100 kn evidentiran je u korist financijskih prihoda (vidi Bilješku 29).

168

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

7. Zalihe

Zalihe u iznosu od 21.076.689 kn (2003. godine u iznosu od 18.827.787 kn ) �ine sirovine i materijal, gorivo i rezervni dijelovi.

8. Potraživanja od povezanih društava

Potraživanja od povezanih društava u iznosu od 1.518 kn (2003. godine u iznosu od 27.365 kn) odnose se na potraživanje od povezanog društva Jadrolinija Brodoremont d.o.o., Rijeka.

9. Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca u iznosu od 12.094.200 kn (2003. godine u iznosu od 12.690.684 kn) odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Kupci u zemlji 14.801.981 14.050.184

Kupci u inozemstvu 4.405.881 5.676.392

Minus: Ispravak vrijednosti (7.113.662) (7.035.892)

Stanje 31. prosinca 12.094.200 12.690.684

169

10. Ostala kratkotrajna potraživanja

Ostala kratkotrajna potraživanja u iznosu od 23.560.313 kn (2003. godine u iznosu od 10.571.591 kn) odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Potraživanja od Prora�una Republike Hrvatske 9.522.100 -

Potraživanja od zaposlenih 627.410 582.388

Potraživanja od države i državnih institucija 11.061.917 9.380.461

Ostala potraživanja 2.348.886 608.742

Stanje 31. prosinca 23.560.313 10.571.591

170

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

11. Kratkotrajna financijska imovina

Kratkotrajnu financijsku imovinu u iznosu od 2.575.093 kn (2003. godine u iznosu od 40.309.638 kn) �ini:

2004. 2003.

u kn u kn

Izdvojena nov�ana sredstva na sudskim depozitima 2.075.093 2.075.093

Udjel u Erste Money, otvoreni investicijski fond, Zagreb 500.000 -

Depozit u HVB Splitskoj banci d.d., Split - 38.234.545

Stanje 31. prosinca 2.575.093 40.309.638

12. Nov�ana sredstva

Nov�ana sredstva u iznosu od 65.700.549 kn (2003. godine u iznosu od 20.481.908 kn) �ine:

2004. 2003.

u kn u kn

Žiro ra�uni 18.244.808 15.255.563

Blagajna 147.056 108.553

Devizni ra�uni 47.270.456 5.033.662

65.662.320 20.397.778

Vrijednosni papiri i ostalo 38.229 84.130

Stanje 31. prosinca 65.700.549 20.481.908

171

13. Upisani kapital

Temeljni kapital iskazan je u nominalnoj vrijednosti u iznosu od 209.054.148 kn (2003. godine u istom iznosu) sukladno upisu u sudski registar Trgova�kog suda u Rijeci.

14. Rezerve

Rezerve u iznosu od 7.390.108 kn (2003. godine u istom iznosu) utvr�ene su u ranijim godinama.

15. Nenominirani kapital

Nenominirani kapital u iznosu od 220.643.825 kn (2003. godine u iznosu od 198.695.834 kn) �ine kapitalne potpore za poticanje brodogradnje dobivene od Prora�una Republike Hrvatske kako slijedi:

u kn

Stanje na dan 31. prosinca 2003. 198.695.834

Pove�anje 21.947.991


172

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

16. Revalorizacijske rezerve

Revalorizacijske rezerve u iznosu od 74.805.186 kn (2003. godine u iznosu od 76.554.172 kn) �ine u�inci svo�enja nekretnina iz 2003. godine (poslovna zgrada Riva 16 i skladišni prostor Kukuljanovo) na više, tržišne vrijednosti kako slijedi:

u kn


Smanjenje u korist poslovnih prihoda (1.748.986) (vidi Bilješku 27)


17. Zadržana dobit / (Preneseni gubitak)

Zadržana dobit u iznosu od 14.907.298 kn (2003. godine preneseni gubitak u iznosu od 1.457.946 kn) utvr�ena je kako slijedi:

u kn

Stanje na dan 31. prosinca 2003. (1.457.946)

Dobit iz 2004. 16.365.244 (vidi Bilješku 18)


18. Dobit teku�e godine

Poslovanje društva tijekom 2004. godine rezultiralo je ostvarenom dobiti u iznosu od 4.524.018 kn (2003. godine u iznosu od 16.365.244 kn).

Dobit ostvarena poslovanjem društva tijekom 2003. godine, iskazana u temeljnim financijskim izvještajima za 2003. godinu u iznosu od 16.365.244 kn, raspore�ena je po odluci Skupštine društva u zadržanu dobit u iznosu od 14.907.298 kn i na pokri�e prenesenog gubitka iz ranijih godina u iznosu od 1.457.946 kn (vidi Bilješku 17).

173

19. Rezerviranja

Rezerviranja u iznosu od 2.117.273 kn (2003. godine u iznosu od 8.854.378 kn) utvr�ena su kako slijedi:

Otpremnine/

mirovine

Tužbe/sudski depoziti

Tužbe

Ukupno

u kn u kn u kn u kn

Stanje na dan 31. prosinca 2003. 3.000.000 2.698.438 3.155.940 8.854.378

Ukinu�e rezerviranja (3.000.000) (1.626.645) (2.110.460) (6.737.105) (vidi Billješku 27)

Dodatna rezerviranja - - - -

Stanje na dan 31. prosinca 2004. - 1.071.793 1.045.480 2.117.273

174

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

20. Dugoro�ne obveze po kreditima i zajmovima

Dugoro�ne obveze po kreditima i zajmovima u iznosu od 232.131.540 kn (2003. godine u iznosu od 63.278.551 kn) odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Jadrolinija Brodoremont d.o.o., Rijeka 1.600.000 1.600.000

Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb 115.068.510 -

HVB Splitska banka d.d., Split 60.226.669 74.198.946

Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka 78.706.860 5.456.747

Sudoimport, Moskva, Rusija (sukcesija SFRJ) 3.242.757 3.242.757

Creditanstalt Bankverein, Be�, Austrija - 7.518.851

258.844.796 92.017.301

Minus: Teku�e dospije�e (vidi Bilješku 22) (26.713.256) (28.738.750)

Stanje 31. prosinca 232.131.540 63.278.551

21. Ostale dugoro�ne obveze

Ostale dugoro�ne obveze u iznosu od 29.044 kn (2003. godine u iznosu od 103.738 kn) odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Hypo KFZ Leasing, Austrija 97.384 166.083

HVB Leasing Croatia d.o.o., Zagreb - 352.675

Ostalo 650 650

98.034 519.408

Minus: Teku�e dospije�e (vidi Bilješku 22) (68.990) (415.670)

Stanje 31. prosinca 29.044 103.738

175

22. Kratkoro�ne financijske obveze

Kratkoro�ne financijske obveze u iznosu od 26.782.246 kn (2003. godine u iznosu od 29.154.420 kn) odnose se na teku�e dospije�e po dugoro�nim obvezama po kreditima i zajmovima u iznosu od 26.713.256 kn (2003. godine u iznosu od 28.738.750 kn) (vidi Bilješku 20) i na teku�e dospije�e po ostaliim dugoro�nim obvezama u iznosu od 68.990 kn (2003. godine u iznosu od 415.670 kn) (vidi Bilješku 21).

23. Obveze za predujmove

Obveze za predujmove u iznosu od 2.276.121 kn (2003. godine u iznosu od 2.057.506 kn) odnose se na obveze po primljenim predujmovima od Croatia osiguranja d.d., Zagreb.

176

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

24. Obveze prema povezanim društvima

Obveze prema povezanim društvima u iznosu od 4.493.210 kn (2003. godine u iznosu od 4.453.488 kn) odnose se na obvezu prema povezanom društvu Jadroliniji Brodoremont d.o.o., Rijeka.

25. Obveze prema dobavlja�ima

Obveze prema dobavlja�ima u iznosu od 100.062.807 kn (2003. godine u iznosu od 67.460.822 kn) odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Dobavlja�i u zemlji 92.208.628 62.985.333

Dobavlja�i u inozemstvu 7.732.301 4.283.604

Obveze za nefakturiranu robu 121.878 191.885

Stanje 31. prosinca 100.062.807 67.460.822

26. Ostale kratkoro�ne obveze

Ostale kratkoro�ne obveze u iznosu od 17.943.505 kn (2003. godine u iznosu od 15.743.111 kn) odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Obveze prema zaposlenima 8.600.476 7.658.189

Obveze prema državi i državnim institucijama 8.775.443 7.487.417

Ostale obveze 567.586 597.505

Stanje 31. prosinca 17.943.505 15.743.111

177

27. Poslovni prihodi

Poslovni prihodi odnose se na:

2004. 2003.

u kn u kn

Prihod od pružanja usluga 405.452.698 392.794.255

Prihod od subvencija Prora�una Republike Hrvatske 264.662.918 259.075.224

Prihod od najamnina i zakupnina 10.313.466 9.948.059

Prihodi po osnovi naplata šteta 3.833.967 6.277.205

Prihodi od ukidanja rezerviranja (vidi Bilješku 19) 6.737.105 -

Prihodi od ukidanja u�inaka revalorizacije (vidi Bilješku 16) 1.748.986 -

Ostali poslovni prihodi 7.368.868 4.086.399

Ukupno 700.118.008 672.181.142

178

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

28. Poslovni rashodi

Poslovne rashode �ine:

2004. 2003.

u kn u kn

Troškovi sirovina, materijala i energije 220.248.587 191.706.953

Troškovi prodane robe 64.546 36.132

Troškovi usluga 153.122.382 166.478.559

Troškovi osoblja (pla�e) 164.049.951 145.854.853

Naknade troškova djelatnicima 57.554.619 51.179.014

Amortizacija 66.613.466 54.712.204

Vrijednosno uskla�enje imovine 289.971 1.376.549

Rezerviranje troškova i rizika - 7.227.733

Troškovi najamnina i zakupnina 5.273.974 4.435.947

Troškovi propagande i reklame 437.772 558.561

Troškovi reprezentacije 560.278 449.780

Premije osiguranja 15.013.684 15.787.948

Ostali troškovi 8.170.164 10.182.481

Ukupno 691.399.394 649.986.714

179

29. Financijski prihodi

Financijske prihode �ine:

2004. 2003.

u kn u kn

Prihod po uskla�ivanju udjela (vidi Bilješku 6/i/) 4.067.032 -

Prihod po uskla�ivanju dionica (vidi Bilješku 6/ii) 3.395.100 -

Kamate 749.579 377.023

Te�ajne razlike 280.015 480.666

Ostali financijski prihodi 112.320 41.315

Ukupno 8.604.046 899.004

30 Financijski rashodi


2004. 2003.

u kn u kn

Kamate 6.676.852 5.885.167

Te�ajne razlike 6.121.790 843.021

Ukupno 12.798.642 6.728.188

180

JADROLINIJA, Rijeka


- nastavak -

31. Porez na dobit

Porez na dobit utvr�uje se prema važe�im propisima. Sukladno ostvarenim rezultatima poslovanja iskazanim u financijskim izvještajima za 2004. i 2003. godinu, društvo nije obveznik pla�anja poreza na dobit.

32. Usvajanje financijskih izvještaja

Financijske izvještaje iznijete na prethodnim stranicama od 2 do 17 usvojila je i odobrila njihovo izdavanje Uprava društva JADROLINIJA, Rijeka dana 29. ožujka 2005. godine.

Za JADROLINIJU, Rijeka:

dr. Slavko Lon�ar, predsjednik Uprave


Izvješ�e ovlaštenog revizora - stranica 1

181

JADROLINIJA, Rijeka


Dopunske informacije odnose se na obveze po kreditima i zajmovima kako slijedi: Naziv kreditora

Odobreni iznos

Valuta

Rok povrata

Kamatna stopa

Stanje obveze u valuti

na 31.12.03.

Valuta

Stanje obveze

u kunama

na 31.12.03.

Promjene u 2004 u valuti

Pove�anje Smanjenje

Stanje

na 31.12.04. u valuti

Srednji te�aj na

31.12.04.

Stanje na 31.12.04. u kunama

Teku�e

dospije�e u kunama

Dugoro�ni

dio u kunama

Jadrolinija Brodoremont d.o.o., Rijeka od 31.01.97.

1.600.000 HRK 30.06.04. 12% 1.600.000 HRK 1.600.000 - - 1.600.000 - 1.600.000 1.600.000 -

Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb od 17.05.04.

15.000.000 EUR 20.11.12. 3-mj.Libor za EUR i marža

- EUR - 15.000.000 - 15.000.000 7,671234 115.068.510 - 115.068.510

HVB Splitska banka d.d., Split od 18.12.98.

10.000.000 DEM 31.12.05. 1,875%+ 6-mj.

Euribor

1.703.129,21 EUR 13.023.674 - (852.153,82) 850.975 7,671234 6.528.031 6.528.031 -

HVB Splitska banka d.d., Split od 23.05.03.

8.000.000 EUR 36.06.08. 6-mj. Euribor

+2,250%

8.000.000 EUR 61.175.272 - (1.000.000) 7.000.000 7,671234 53.698.638 15.342.468 38.356.170

Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka od 21.06.04.

5.130.000 EUR 31.12.12. 3-mj.Libor +1,2%

- - 5,130.000 - 5.130.000 7,671234 39.353.430 - 39.353.430


5.130.000 EUR 31.12.12. 3-mj.Libor +1,3%

- - 5,130.000 - 5.130.000 7,671234 39.353.430 - 39.353.430


20.000.000 HRK 30.10.04. 6-mj. Euribor

+5,000%

5.456.747 HRK 5.456.747 - (5.456.747) - - - - -

Sudoimport, Moskva, Rusija iz 1998 (Sukcesija bivše SFRJ)

1.926.520 XSU 8% 576.111 USD 3.242.757 - - 576.111 5,609758 3.242.757 3.242.757 -

Creditanstalt Bankverein, Be�, Austrija od 20.02.97.

25.000.000 DEM 20.02.04. Libor +1,5%

983.253 EUR 7.518.851 - (983.253) - 7,671234 - - -

UKUPNO 92.017.301 258.844.796 26.713.256 232.131.540

182

19 POTPISNICI PROSPEKTA

Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog Prospekta �ine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da �injenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog Prospekta nisu izostavljene.

Jadrolinija:

Uprava

Slavko Lon�ar

Presjednik

Blanka �elhar

�lan

Oliver Kocijan

�lan

Miljenko Anti�

�lan

Igor Butorac

�lan

Nadzorni odbor

Branko Ba�i�

Predsjednik

Vladimir Vrankovi�

Zamjenik Predsjednika

Branko Belak

�lan

Dario Jurin

�lan

Niko Rai�

�lan

Prospekt su jednoglasno odobrili �lanovi Uprave i Nadzornog odbora Izdavatelja. Sukladno odredbi �lanka 21. stavka 2. Zakona o tržištu vrijednosnih papira Prospekt su potpisale osobe ovlaštene na zastupanje Izdavatelja, obzirom da ostali potpisnici nisu bili u mogu�nosti biti nazo�ni u sjedištu Izdavatelja u trenutku potpisivanja Prospekta.

183

20 SUDIONICI IZDAVANJA OBVEZNICA

Izdavatelj

JADROLINIJA, društvo za linijski i pomorski prijevoz tereta i putnika

Riva 16

51000 Rijeka

Agent i Pokrovitelj izdanja

Erste & Steiermärkische bank d.d.

Jadranski trg 3a

51000 Rijeka

Agent izdanja zadužen za uvrštenje Obveznica

na Zagreba�ku burzu

Erste & Steiermärkische bank d.d.

Jadranski trg 3a

51000 Rijeka

Platni agent

Središnja depozitarna agencija

Heinzelova 62a

10000 ZAGREB

Documents

PROSPEKT Jadrolinija, društvo za linijski pomorski …...1 PROSPEKT Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta HRK 70 milijuna obveznica Kamatna stopa 6,500%,