Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Hrvatska agencija za hranu

Vodovod-Osijek d.o.o.Hrvatske vode-VGO Osijek

Park prirode Kopački ritGrađevinski fakultet OsijekZavod za javno zdravstvo

Osječko-baranjske županije

organiziraju

Znanstveno-stručni skup

VODA ZA SVE

21. ožujka 2011. godine1000 sati

Prehrambeno-tehnološki fakultetOsijek

Franje Kuhača 2031000 Osijek

HrvatskaSPONZORI

Monitoring abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika u Parku prirode Kopački rit

Vlatko Rožac, prof.Javna ustanova "Park prirode Kopački rit“

Kopački rit je područje smješteno u poplavnom dijelu ušća Drave u Dunav. Veći dio Parka prirode smješten je u današnjem poplavnom području, a manji je na dijelu poplavnog područja koji je od ovih rijeka odvojen nasipima te taj dio više ne poplavljuje. Cijelo područje nastalo je hidrološkom dinamikom voda ovih dviju rijeka. U njemu se napreskokce izmjenjuju povišenja terena (grede), depresije (bare), jezera i kanali. Priroda Kopačkog rita je dobro očuvana, ali zbog različitih antropogenih utjecaja, potrebno je stalno pratiti stanje prirode u Parku kako bi ona i dalje bila pravilno zaštićena, očuvana i održavana. To je jedna od osnovnih zadaća Javne ustanova „Park prirode Kopački rit“. Stoga ona samostalno, ali i u suradnji s drugim javnim ili sveučilišnim institucijama, prati ekološke čimbenike koji pokazuju stanje prirode. Od abiotičkih su to razina podzemnih i površinskih voda, kvalitativni sastav površinske vode, sedimentacija i kemijski sastav sedimenta, temperatura zraka, tla i oborine. Od biotičkih stalno se prati stanje ptica močvarica, gniježđenje ptica na vrhu hranidbenog lanca i kolonijalnih ptica, stanje populacije dabrova, ihtiofauna te prostorni raspored, zastupljenost i sastav vodenih i močvarnih staništa. Ovom prilikom bit će objavljeni neki od rezultata praćenja stanja Javne ustanove.

Procjena kvalitete podzemnih voda u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine indeksom

dr. sc. Ilija KlarićPododjel za javno zdravstvo, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

U novije vrijeme, brojna istraživanja o ocjeni kvalitete vode za posebne namjene ističu važnost izračunavanje indeksa kvalitete voda (WQI, od engl. Water quality index) za određeno područje. Nasuprot, tradicionalnom pristupu ocjene kvalitete vode temeljenoj na usporedbi eksperimentalno određene vrijednosti pokazatelja s postojećim Pravilnicima WHO, EU ili pojedine zemlje, WQI je matematički model koji veliki broj podataka dobivenih analizom uzoraka vode prevodi u jedinstveni broj, a predstavlja razinu kvalitete ispitivane vode. U okviru ovog istraživanja rezultati provedene multivarijantne analize primjenjeni su na metodologiju WQI te razvijen WQIB za Brčko distrikt BiH, s ciljem utvrđivanja mjesta s najboljom kvalitetom vode za piće u ovom području. Pri izračunu WQIB korištene su prosječne vrijednosti 11 pokazatelja: pH, UT, TDS, F, Cl, NH4, SO4, HCO3, SAR, Fe i Mn. Vrijednosti WQIB za 92 izvora podzemnih voda oscilirale su u rasponu od 34,7 do 242,1 (SV±SD: 90,4±46,0) te su istraživane vode klasificirane u četiri klase: izvrsne (26,1 %), dobre (35,9 %), loše (33,7 %) i vrlo loše (4,3 %) vode. Na visoku vrijednost WQI u ovom području utječu visoke koncentracije željeza, mangana, amonijaka, ukupno otopljenih čvrstih tvari i SAR-a. Izrađena geografska karta s WQIB pruža cjelovitu sliku o kvaliteti voda Brčko distrikta BiH, a laka je za tumačenje regionalnim donositeljima odluka u boljem planiranju i upravljanju vodnim resursima.

Organizacijski odbor

prof. dr. sc. Drago Šubarićdr. sc. Zorica JurkovićBiserka Vištica, prof.

Ljubomir Novoselić, dipl. ing. Vera Santo, dipl. ing.

prof. dr. sc. Lidija Tadićdr. sc. Mirna Habuda-Stanić

Kontakt

Ivana Pavleković, dipl. ing.tel.: + 385 31 224 383 fax: + 385 31 207 115

e-mail: Ivana.Pavlekovic@ptfos.hrPrehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

Franje Kuhača 2031000 Osijek

Hrvatska

SAŽECI PREDAVANJA

Zakonska regulativa o vodama u Republici HrvatskojSandra Bašić, dipl. ing.

Hrvatska agencija za hranu

Voda je ključna za život i zdravlje ljudi. Ona je sveprisutna u ljudskoj civilizaciji, kao hrana, sastojak za pripremu hrane, prisutna je u industrijskoj proizvodnji hrane i svim ostalim aspektima ljudskog života. Republika Hrvatska prema bogatstvu vodnih resursa zauzima 5. mjesto u Europi i 42. u svijetu. Bogatstvo vodnih resursa obvezuje nas da ih očuvamo za buduće generacije. U radu je dan pregled svih zakonskih propisa koji se tiču općenito vode. U Republici Hrvatskoj je Zakon o vodama (NN 153/09) osnovni propis iz kojeg proizlaze svi ostali propisi o vodama, osim propisa za vodu za piće koji proizlaze iz Zakona o hrani (NN 46/07).Iz Zakona o vodama (NN 153/09) proizlazi 41 podzakonskih akata, a iz Zakona o hrani (NN 46/07) proizlaze 3 podzakonska akta. Zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj uređuje se pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

Vodni resursi Republike Hrvatskeprof. dr. sc. Lidija Tadić, doc. dr. sc. Marija Šperac

Građevinski fakultet Osijek

U radu se analiziraju osnovne karakteristike vodnih resursa Republike Hrvatske, u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Voda kao osnovna sastavnica okoliša, koja obavlja sve tri funkcije unutar okoliša - omogućava proizvodnju hrane, energije i istovremeno je prijamnik otpadnih tvari, izuzetno je osjetljiv resurs i stoga traži integralan i interdisciplinarni pristup. Opće mišljenje, da je Hrvatska zemlja bogata vodom je točno, ali isto tako postoje brojni pritisci na vodne resurse, osobito u pojedinim dijelovima Hrvatske. Pri tome se ne smiju zanemariti klimatske promjene čiji je učinak na vodne resurse evidentan. Temeljni dugoročni planski dokument koji se bavi upravljanjem vodama je „Strategija upravljanja vodama“ (NN 91/08) u kojoj je dano stanje vodnih resursa, razvojne potrebe kao i potrebe za očuvanjem i unapređenjem stanja voda u skladu su direktivama Europske unije.

Suvremene metode obrade vode za pićedr. sc. Mirna Habuda-Stanić

Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

Čista i pitka voda neprocjenjiv je prirodni resurs, koji u 21. stoljeću uslijed opće globalizacije i industrijalizacije, nesumnjivo postaje značajno strateško i gospodarsko pitanje o kojem ovisi opći razvitak neke države. Podzemne i površinske vode su osnovni resursi pitke vode, no u većem dijelu svijeta, uslijed nekoliko desetljeća lošeg gospodarenja, u vodnim resursima pojavljuju se različiti kemijski polutanti i patogeni mikroorganizmi koji pred stručnjake i znanstvenike postavljaju nove izazove u razvoju postojećih i iznalaženju novih tehnologija obrade vode za piće. Razvoju pojedinih tehnologija obrade vode značajno doprinosi i razvoj analitičkih metoda koji rezultira, uslijed kontinuiranog povećanja senzibilnosti pri detektiranju pojedinih polutanata, postavljanjem novih ili smanjenjem postojećih vrijednosti maksimalno dozvoljenih koncentracija (MDK) pojedinih kemijskih tvari ili njihovih spojeva u vodi za piće. Proces obrade vode za piće podrazumijeva primjenu različitih fizikalnih, kemijskih ili bioloških procesa u cilju uklanjanja određenih kemijskih tvari i njihovih spojeva te nepoželjnih mikroorganizama koji uslijed svoje prisutnosti ili povećane koncentracije imaju negativan utjecaj na zdravstvenu ili estetsku ispravnost vode za piće. Ovaj rad dati će prikaz novih tehnologija koje su svoju primjenu već pronašle u pogonima kondicioniranja vode za piće.

Proizvodnja vode za piće u Vodovodu-Osijek d.o.o.dr. sc. Željka Romić, Dubravko Pichler, dipl. ing.

Vodovod-Osijek d.o.o.

Kao sirovina za proizvodnju pitke vode zahvaća se bunarska voda iz zdenaca sa crpilišta Vinogradi. Tijekom vremena kakvoća podzemne, neprerađene vode osječkog vodocrpilišta u fizičko-kemijskom i mikrobiološkom pogledu značajnije se ne mijenja te je njen sastav uzrokovan geološkim uvjetima vodonosnika i vrlo dobro zaštićen od vanjskog zagađenja. Iz bunarske vode treba ukloniti višak željeza, mangana, arsena i amonijaka. Vodu, na tri odvojene linije prerađuje pogon proizvodnje vode prema tehnološkom projektu i to: aeracija s predoksidacijom, koagulacija, flokulacija i taloženje, filtriranje s nitrifikacijom, dezinfekcija, crpljenje u vodoopskrbnu mrežu. Kontrolu kvalitete vode u svrhu provođenja mjera i ocjene kvalitete provodi RJ Laboratorij i to u slijedećim fazama:

• neprerađene vode sa crpilišta Vinogradi i piezometara • vode na početku postupka prerade • vode tijekom svih dijelova tehnološkog postupka, • vodu nakon završenog postupka prerade,• vode iz vodoopskrbne mreže grada Osijeka i priključenih prigradskih naselja

Građani koji koriste vodu iz osječkog vodoopskrbnog sustava piju zdravstveno ispravnu vodu prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Ovakva kvaliteta vode rezultat je stalne brige i ulaganja u postojeći tehnološki proces. Postupnom modernizacijom pojedinih dijelova sustava za proizvodnju vode, prvenstveno automatizacijom procesa prerade, kao i realizacijom novih projekata postiže se sve bolja kvaliteta pitke vode.

PROGRAM

09:30 - 10:00 Registracija sudionika

10:00 - 10:10 Pozdravne riječi

10:10 - 10:25 Zakonska regulativa o vodama u Republici HrvatskojSandra Bašić, dipl. ing., Hrvatska agencija za hranu

10:25 - 10:40 Vodni resursi Republike Hrvatske prof. dr. sc. Lidija Tadić, doc. dr. sc. Marija Šperac, Građevinski fakultet Osijek

10:40 – 10:55 Suvremene metode obrade vode za pićedr. sc. Mirna Habuda-Stanić, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

10:55 – 11:10 Proizvodnja vode za piće u Vodovodu-Osijek d.o.o.dr. sc. Željka Romić, Dubravko Pichler, dipl. ing., Vodovod-Osijek d.o.o.

11:10 – 11:25 Utjecaj promjene mineralnog sastava (tvrdoće) vode za piće na zdravlje ljudiVera Santo, dipl. ing., Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

11:25 – 11:40 Stanje i vodnogospodarski projekti na vodnom području sliva Drave i DunavaSilvio Brezak, dipl. ing. građ., Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava, Osijek

11:40 – 11:55 Monitoring abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika u Parku prirode Kopački ritVlatko Rožac, prof., Javna ustanova "Park prirode Kopački rit“

11:55 – 12:10 Procjena kvalitete podzemnih voda u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine indeksomdr. sc. Ilija Klarić, Pododjel za javno zdravstvo, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

12:10 – 12:30 Rasprava i zaključci

Utjecaj promjene mineralnog sastava (tvrdoće) vode za piće na zdravlje ljudi

Vera Santo, dipl. ing. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Otopljeni, polivalentni, metalni ioni, poglavito kalcij i magnezij, čine vodu za piće "tvrdom" ili "mekom". Za razliku od njihova utjecaja na distribucijsku mrežu, slavine i kuhinjske potrepštine (taloženje ili korozija) koji je u potpunosti poznat, njihov utjecaj na zdravlje ljudi još uvijek je predmet rasprave i kontradiktornih zaključaka. Tvrdoća vode varira s obzirom na porijeklo vode i zemljopisna područja, može se značajno promijeniti tijekom obrade i štoviše izazvati pojavu nekih nepoželjnih i potencijalno štetnih kontaminanata. Prema našim višegodišnjim analitičkim rezultatima podzemne vode istočne Slavonije bogate su kalcijem i magnezijem i kategoriziraju se kao srednje do prilično tvrde vode. Voda je dragocjeni izvor kalcija i magnezija zbog vrlo dobre biodostupnosti, što otvara nove mogućnosti upotrebe vode s aspekta mogućnosti mijenjanja njenog mineralnog sastava. Za razjašnjenje utjecaja kalcija i magnezija iz vode na zdravlje ljudi potrebno je provesti dodatna, specifično usmjerena, epidemiološka ispitivanja.

Stanje i vodnogospodarski projekti na vodnom području sliva Drave i Dunava

Silvio Brezak, dipl. ing. građ.Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova

Drave i Dunava, Osijek

Uz prikaz osnovnih karakteristika vodnog područja sliva Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj, naglasak je dan na problematiku vezanu uz učestalu pojavu hidroloških ekstrema u posljednjem desetljeću - suša iz 2000. i 2003. godine te poplava iz 2002., 2004., 2006., 2009. i 2010. godine.U prezentaciji se opisuju planirani višenamjenski sustavi na vodnom području sliva Drave i Dunava kojima će se doprinijeti smanjivanju negativnih utjecaja uzrokovanih upravo pojavom hidroloških ekstrema, a istovremeno će se isti u budućnosti koristiti za potrebe obrane od poplava, vodoopskrbe, navodnjavanja, korištenja voda za tehnološke potrebe, uzgoj riba te za šport i rekreaciju. Realizacijom izgradnje takvih planiranih hidrotehničkih sustava osigurano je postizanje dobrog ekološkog stanja voda i u ekstremnim hidrološkim prilikama. Prezentacija također uključuje planirane projekte uređenja voda na inundacijskim područjima rijeka Drave i Dunava te projekte revitalizacije voda koji su već u realizaciji uz potporu Europske unije.