PROSTORNO UREENJE

3

Prostorno planiranje

Kako je tekla izrada ditalnog orto-foto snimka i digitalne topograf sk

Uspjeno realizovanVeoma bitna stavka u procesu izrade Prostornog plana Federacije BiH 2008 - 2028 bila je realizacija Projekta digitalni orto-foto Federacije BiH, koju je uspjeno provela njemaka firma Angermeier Ingenieure GmbH iz Klingholza, sa svojim partnerima.

U

razgovoru sa Michaelom Gerthom, generalnim direktorom firme ARC Greenlab, i Amirom Karabegoviem, projekt menaderom firme Angermeier d.o.o. Sarajevo, saznali smo detalje o ovom poslu koji je je realizovan u tri faze (1. aerofotogrametrijsko snimanje, 2. digitalni orto-foto u mjerilu 1 : 5000, 3. digitalna topografska karta 1 : 200.000 sa formiranim jedinstvenim informacionim sistemom - GIS), a okonan 4. decembra 2009. godine. Ko je sve radio na ovom, za FBiH vrlo znaajnom projektu? Michael Gerth: - U ovom poslu Angermeier Ingenieure GmbH iz Klingholza je saraivao sa firmama Digital - Plan GmbH iz Hildesheima u Njemakoj, ARC Greenlab iz Berlina i Angermeier d.o.o. Sarajevo. Postavka je bila takva da je kompletan menadment bio u rukama Angermeier Ingenieurea, ARC Greenlab je izradio digitalnu kartu u razmjeru 1:200.000 i uveo je u geoinformacioni sistem (GIS), a Digital-Plan je obavio letove i izradio orto-foto snimke. Predstavnici firme Angermeier Sarajevo su ostvarivali kontakt izmeu Federalnog ministarstva prostornog ureenje i tima iz Njemake, brinuli se o markiranju i snimanju orijentacionih taaka preko kojih se ostvarivao kontakt sa letovima. Ustvari, njihova briga je bilo sve to se deavalo na zemlji, rekao je za magazin Start. S kakvim se problemima susretala Vaa ekipa u ovom poslu? Amir Karabegovi: - Direkcija70

Michael Gerth, generalni direktor firme ARC Greenlab

za civilno vazduhoplovstvo BiH, koja izdaje dozvole za letove, bila je maksimalno susretljiva. Ali, kako se se iz zraka morala snimiti itava teritorija Federacije BiH, avion je morao da vri prelete i preko granice. Nekoliko puta od strane hrvatske nadlene agencije nismo dobili dozvole. Ako se zna da uslovi za snimanje moraju biti perfektni, bez oblaka, magle, a takvih je dana vrlo malo bilo te 2008. godine, to jeste bio problem. Nadleno ministarstvo je svoje obaveze ispunjavalo na vrijeme. Moete li da uporedite bh. iskustvo sa poslovima koje ste ranije drugdje obavljali? Michael Gerth: - S obzirom da je ovo veliki projekat, a rok je bio kratak, logino je da doe i do kriznih momenata. to se Federalnog ministarstva za prostorno ureenje tie, ono se uvijek odnosilo fer i korektno prema naoj firmi. U kriznim momentima odravali smo sastanke na kojima smo rjeavali probleme i razjanjavali situaciju. Isto tako je i u Njemakoj na ovako velikim i kompleksnim projektima. Ministarstvo je bilo prilino strogo u odnosu na ovaj projekat, a ka-

ko je posao uraen kvalitetno, i finansijska strana je bila zadovoljena. Ministarstvo je htjelo visoki kvalitet u odreenom, kratkom roku, jer je ovaj projekat bio vrlo vaan za daljnji rad Minstarstva na izradi Prostornog plana. Kritinih momenata je bilo, uglavnom objektivne prirode, obino zbog vremenskih prilika, ali mi smo u timu imali visokoobrazovane ljude koji su mogli objasniti o emu se radi. Tokom rada koristili ste i satelitske snimke? Amir Karabegovi: Projekat je bio podijeljen u nekoliko dijelova, izmeu ostalih, izrada ortofoto snimaka i digitalne topografske karte, a osnovna podloga, osnovni podaci za to bili su satelitski snimci, koje smo nabavili, kao i stara topografska karta 1:200.000, raena 70-ih godina prolog vijeka, te smo na kraju vrili detaljiranje karte na osnovu orto-foto snimaka. Osim Federalnog ministarstva prostornog ureenja, u svrhu izrade Prostornog plana FBiH, ko jo moe koristiti uraeni orto-foto snimak i digitalnu topografsku kartu

FBiH? Amir Karabegovi: - Naruilac je Vlada Federacije BiH, koja je njihov vlasnik, a od koristi mogu biti brojnim organizacijama i privrednim subjektima; opinske slube urbanizma, katastri, umarska preduzea, pa sve do nadlenih kantonalnih ministarstva i opinskih nadlenih slubi. Produkti ovog projekta na raspolaganju su svima u Federaciji BiH, a kako e ih koristiti, recimo, privatne firme i pojedinici, na nadlenima je da odlue. Takoe, koristie se i prilikom narednog popisa stanovnitva i domainstava. Michael Gerth: - U Njemakoj se orto-foto i digitalne topografske karte koriste u geoinformacionim sistemima i stalno se dopunjuju i to iz svih brani. Koriste se za katastre, izradu prostornih planova, regionalno planiranje, u ouvanju okolia, pri popisu stanovnitva... Ovdje je cilj da ova baza podataka koju smo formirali bude dostupna svima i da je svi mogu dopuniti. Da li je strunjacima iz Njemake bilo udno da se ovaj projekat realizuje samo u FBiH, a ne u itavoj BiH? Michael Gerth: - Firma Angermeier Sarajevo je osnovana 1999. godine i mi pratimo situaciju u BiH, ali nam mnoge stvari nisu jasne. Znamo da na bh. politikoj sceni ima mnogo dogaanja, koje teko razumijemo, ali nije na nama da dajemo komentare. Bilo bi normalno da je ovoj projekat uraen u itavoj dravi, ali politika ini svoje. Mi stanje prihvatamo kakvo jeste i prilagoavamo se.www.startbih.info

n zahtjevni projekatNajinteresantnije o ProjektuGlavni cilj projekta Priprema digitalnog orto-foto plana Federacije Bosne i Hercegovine bila je izrada jednoobraznog multifunkcionalnog informacijskog sistema (MIS) koji moe da slui za: urbanistiko planiranje i ustanovljavanje nelegalne gradnje poljoprivredu i umarstvo - vodosnabdijevanje - elektroenergetski sistem - rudarsku industriju - projektni inenjering - transport i komunikacije - ekologiju - katastarski registar... Tokom letova, izvedenih od strane strunjaka, prilikom snimanja koriten je software WINMP Snimljeno je podruje od 26.610 metara kvadratnih, koje je bilo razdvojeno u devet (9) blokova Napravljeno je 8.051 slika Tokom letova utvrena je precizna pozicija i orijentacija za svaku pojedinu sliku Izvrene su korekcije za sve slike koje su napravljene tokom letova (geometrija i radiometrija).Isjeak, prikaz digitalnog katastarskog plana sa katastarskim komunalnim ureajima- NOVO!- na ovaj digitalni plan Gorada smo podvukli orto-foto snimak istog podruja

af ske karte Federacije Bosne i Hercegovine

Prikaz nove digitalne topografske karte R1:200 000, kompletna karta Federacije BiH

Obavljen je pregled kvaliteta slika izmeu pojedinanih slika i blokova Izvrena je priprema i kombiniranje svih ortorektificiranih slika za mozaik nepreklapajuih ploica Izvreno je skeniranje i digitalizacija, a koriteni su certificirani profesionalni HQ skeneri Postojee topografske karte su koritene za pomo u procesu digitalizacije i integrisane su u MIS Veza izmeu koordinata stvarnog svijeta i koordinata piksela skeniranih mapa uspostavljena je georeferenciranjem Kao dodatna osnovica za digitalizaciju satelitskih snimaka, izvrena je narudba od francuskog satelitskog operatora - SPOT image Obavljena je instalacija softvera (ESRI ArcGIS), kao i obuka za njegovo koritenje

Isjeak nove digitalne topografske karte R1:200 000, grada Sarajeva

Zoomiran prikaz digitalne topografske karte, podruje Jablanica-Konjic

Izvrena je integracija svih projekata sa postavkama za podatke Integracija podataka u multiinformacioni sistem (MIS) doputa vizualizaciju i analizu geografskih podataka.71

Drutvo

Izrada Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine (1)

Posao zapoet u mFederalni ministar prostornog ureenja formirao je Savjet Prostornog plana Federacije BiH, rjeenjem broj 01-231-373/06 od 14. jula 2006.godine.Za predsjednika Savjeta Prostornog plana Federacije BiH imenovan je dipl.ing.arh. Veljko Gali i prvu konstituirajuu sjednicu Savjeta plana odrao je 21. jula 2006. godine, na kojoj je pokrenuta aktivnost na pripremi Projektnog zadatka i izradi Studije ranjivosti prostoraIzrada i donoenje planskih dokumenata u Federaciji Bosne i Hercegovine ureuje se Zakonom o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BIH, 2/06, 72/07, 32/08 i 4/10). Plansko ureenje prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom ureenju prostora i na naelima odrivog razvoja. Federalno ministarstvo prostornog ureenja, pridravajui se svojih ustavnih nadlenosti, pokrenulo je niz aktivnosti vezanih za pripremu i izradu Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine. Aktivnosti na izradi Prostornog plana Federacije pokrenute su donoenjem Odluke o58

DVIJE GODINE STANKE

pristupanju izradi Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koju je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavnikog doma 21. maja 2003. godine i na sjednici Doma naroda 28. maja 2003. godine, a ista je objavljena u Slubenim novinama Federacije BiH, broj 20 od 15.aprila 2004. godine. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine usvojena je i objavljena u Slubenim novinama Federacije BiH broj 2/08 od 16. januara 2008. godine. Federalni ministar prostornog ureenja formirao je Savjet Prostornog plana Federacije BiH, rjeenjem broj 01-23-1-373/06 od 14. jula 2006. godine. Za predsjednika Savjeta Prostornog pla-

na Federacije BiH imenovan je dipl.ing.arh. Veljko Gali i prvu konstituirajuu sjednicu Savjeta plana odrao je 21. jula 2006. godine, na kojoj je pokrenuta aktivnost na pripremi Projektnog zadatka i izradi Studije ranjivosti prostora. Do danas je Savjet plana odrao devet radnih sjednica. Na drugoj, treoj i etvrtoj radnoj sjednici Savjeta plana, koje su odrane u periodu do 22. novembra 2006. godine, predloeni, pripremljeni i usvojeni su tekstovi Projektnog zadatka za izradu Studije ranjivosti prostora Federacije BiH, Projektnog zadatka za izradu Programa aktivnosti komuniciranja sa javnou i uee graana u procesu izrade Prostornog plana Federacije BiH, te razmatran i verifikovan Program i plan aktivnosti za pripremu, izradu i donoe-

nje Prostornog plana Federacije BiH. U narednom periodu, do 18.jula 2007. godine, Savjet plana je odrao jo etiri radne sjednice na kojima je razmatrao raspoloivu analitiko-dokumentacionu osnovu za izradu Prostornog plana Federacije BiH. Nakon 18.jula 2007. godine pa sve do 7. septembra 2009. godine, kad je odrana 9. radna sjednica, nisu se odravale sjednice Savjeta plana jer su se u tom periodu provodile procedure javnih nabavki za izbor najpovoljnijih ponuaa za sve pokrenute aktivnosti koje su od strane Savjeta plana postavljene kao uslov za izradu Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine. Shodno Zakljucima Vlade Federacije od 25. maja i 17. augusta 2006. godine, Federalnowww.startbih.info

maju 2003. godineministarstvo prostornog ureenja pokrenulo je aktivnosti na pripremi i izradi digitalnog orto-fota prostora Federacije BiH. Javna nabavka za izbor najpovoljnijeg ponuaa za realizaciju Projekta digitalni orto-foto Federacije BiH rezultirala je odabirom Konsultanta Angermeier Ingenieure GmbH iz Njemake, kojeg zastupa generalni menader Michael Amrhein, sa kojim je potpisan Ugovor u decembru 2006. godine. Projekat je realizovan u tri faze te u konanoj varijanti predat 4. decembra 2009. godine i to: aerofotogrametrijsko snimanje, digitalni orto-foto u mjerilu 1 : 5000, digitalna topografska karta 1 : 200000 sa formiranim jedinstvenim informacionim sistemom (GIS).STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA FBiH ZAVRENA 7. JULA 2008.

Za izradu Studije ranjivosti prostora Federacije BiH za potrebe pripreme i izrade Prostornog plana Federacije BiH za period od 2008. do 2028. godine potpisan je Ugovor 15. oktobra 2007. godine sa Konsultantom Konzorcijem koji ine IPSA Institut d.o.o. Sarajevo i Institut za hidrotehniku GF d.o.o. Sarajevo. Studija ranjivosti prostora Federacije BiH u Ugovorenom obliku i sadraju uraena je i predata Ministarstvu 7. jula 2008. godine, nakon ega je odmah predata nosiocu izrade Prostornog plana Federacije Bo-

ta je to GIS ?Postoji vie definicija geoinformacionog sistema (GIS). ire govorei, GIS je cjelina koju ine hardver, softver i podaci bez kojih se ne moe zamisliti ni jedna GIS aktivnost. Sa GIS-om se zatvara itav ciklus rada sa podacima, poevi od prikupljanja analognih podataka, njihove pretvorbe u digitalni oblik, njihove analize do dobivanja potrebnih informacija ili rjeenja. Ue govorei, GIS je softverski sistem sposoban da pohranjuje, prikazuje, manipulie i analizira informacije identifikovane njihovom lokacijom u prostoru. GIS integrie geoprostorne (grafike) i atributne (alfanumerike) podatke u jedinstvenu bazu podataka i omoguava primjenu razliitih prostornih upita nad njima prilikom geoprostorne analize. Ova nova tehnologija koja je postala zakonska obaveza u oblasti prostornog planiranja zahtijeva postojanje podataka prije zapoinjanja bilo kakvih analiziranja. Zahvaljujui GIS podrci ostavljeno je vie prostora za definisanje metoda i procedura za analizu i izradu veeg broja raznih tematskih analitikih karata. Meutim, zadatak GIS-a u prostornom planiranju nije samo izrada tematskih karata. Pored toga to GIS znatno poveava efikasnost rada i znaajno smanjuje trokove izrade prostornih planova, on i olakava monitoring provoenja prostornih planova. GIS omoguava: da se rezultati rada na prikupljanju podataka, njihovoj obradi i analizama dijele u zajednikom digitalnom formatu, da se velike (do sada nezamislive) koliine podataka obrauju i analiziraju u vrlo kratkom vremenu, da se prikupljeni i koriteni podaci arhiviraju i da im se pristupa putem raunara (sve operacije su kompjuterizovane), da se podaci i rezultati obrade i analiza podataka lahko koriste u drugim programima za jednostavnu i profesionalnu izradu izvjetaja, da se prosuuje ili odluuje na osnovu relevantnih informacija i da se odluke donose pravovremeno i objektivno. Uslov za sve nabrojano su PODACI, te njihova vjerodostojnost i tanost, od ega direktno zavise rezultati analiza i daljeg rada.

sne i Hercegovine. Paralelno sa svim ovim aktivnostima a u skladu sa odredbama lana 31. Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu prikupljanja, obrade i koritenja podataka od znaaja za planiranje Federalno ministarstvo, zajedno sa drugim ministarstvima nadlenim za oblast planiranja, uspostavlja i odrava jedinstveni informacioni sistem. Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je na prijedlog Ministarstva donijela Uredbu o sadraju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/07) Zakon je definisao da tekstualni i grafiki dio svakog planskog dokumenta, pa i Prostorni plan Federacije BiH, mora biti izraen u digitalnoj formi, na nain da je mogua njegova upotreba u GIS-u (geoinformacionom sistemu), radi formiranja baze podataka i mogunosti kompariranja sa susjednim dravama. Svi kartografski prikazi moraju biti izraeni kao digitalni prostorni podaci u vektorskom tipu sa pripadajuim sadrajem i opisom podataka. Formati podataka u digitalnim kartografskim prikazima moraju se moi povezati sa formatima geodetskih podataka i moraju u potpunosti potovati tanost geodetskih podataka. (nastavak u iduem broju) 59

Drutvo

Prostorno planiranje

PIE: Hajrudin Omerbegovi, dipl. ing. saobraaja

Koridor Vc i druge saobraajnice na podruju Kantona Sarajevomreom primanih saobraajnica koja se sastojala od etiri jaka longitudinalna pravca i 14 transverzalnih pravaca, koji su u principu osnovna matrica. Generalani i glavni pravci razvoja koji su definisani u Prostornom planu Grada Sarajevo, skoro su identini sa onima iz Prostornog plana Kantona Sarajevo iz 2006. godine, a izmjene su nastale samo zbog izgraenosti na prostoru planiranom za trase novih saobraajnica. Praktino, ve nekoliko desetljea ideja je da se autoput na koridoru Vc iz prostora Ratelice, Tarina, Pazaria, preko Hadia, Blauja i Ilide, sa ciljem zaobilaska ueg urbanog podruja Sarajeva, usmjeri prema Vogoi i dalje dolinom rijeke Bosne prema Ilijau, odnosno Visokom. Duina samog autoputa na podruju Kantona Sarajevo iznosila bi oko 40 kilometara i sa kantonalnom ulinom i saobraajnom mreom bio bi povezan sa pet saobraajnih petlji. Petlje u Podlugovima i Joanici su realizirane, gradi se petlja Butila na kojoj se vee gradski autoput, kako smo ga mi radno nazvali, nakon toga gradila bi se petlja Vlakovo sa posebno vanom mreom za Mostarsko raskre i, konano, ona u Tarinu, koja je najjunije pripajanje ovog puta na podruju Kantona Sarajevo. Ovaj autoput e prolaziti preko pet opina, zajedno sa gradskim autoputem koji prolazi kroz opine Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Stari Grad, praktino bi bile pokrivene sve opine izuzev Trnova. Kada svi ovi projekti budu gotovi Kanton Sarajevo bi uglavnom zadovoljio svoje saobraajne potrebe u ovom trenutku, ali bi stvorio i uslove da brze saobraajnice visokog ranga i nivoa usluge postanu atraktivne i za transport irih razmjera PLANIRANE PRIMARNE SAOBRAAJNICE U SARAJEVUSARAJEVSKA OBILAZNICA DIONICA AUTOPUTA NA KORIDORU Vc

P

rostorni plan grada Sarajeva za planski period od 1986. do 2015. godine usvojen je 1986. g.Tom prilikom, kroz sveobuhvatne analize tranzitnog saobraaja na podruju grada Sarajeva, utvrena je neizbjena potreba planiranja realizacije saobraajnica visokog kapaciteta na tranzitnim pravcima, posebno na tranzitnom pravcu sjever jug, a svakako i na istonom prilazu Sarajevu iz istone Bosne i dalje iz Srbije. Nakon prostornog, uraen je Urbanistiki plan Grada Sarajeva, koji je usvojen 1990. godine. Konano, slijedom razvojnih planskih dokumenata, 2006. godine usvojen je Prostorni plan Kantona Sarajevo za planski period od 2003. do 2023. godine, i to u svjetlu nove drutveno-politike i teritorijalne organizacije.Tada su kroz sveobuhvatno studijsko sagledavanje svih vidova saobraaja, praktino zadrani ranije definisan plan i planske postavke u pogledu koridora Vc i drugih saobraajnica. Ako bismo ili jo dalje u historiju vidjeli bismo da je trasa autoputa na koridoru Vc, koja obilazi urbano podruje grada Sarajeva zapravo poloena jo 1965. godine, u tada usvojenom planu, koji se poeo raditi mnogo ranije. Naime, negdje 1963. godine je ovakav koncept saobraaja za grad Sarajevo bio objavljen u asopisu Art. Jo tada je bilo planirano da se na Mostarskom raskru autoput ukljui u mreu saobraajnica grada. Pomenuti Prostorni plan grada Sarajeva bio je na tragu onoga to je kroz generalni urbanistiki plan Grada bilo planirano za sam prostor tadanjeg Sarajeva sa jednom68

Trasa ide od sadanje Joanike petlje potpuno novom trasom preko Rijeice, Dobroevia, Butila, Vlakova, Gladnog polja do Rakovice, gdje izlazi van granica Kantona Sarajevo da bi ponovo ula u prostor Kantona Sarajevo u predjelu Suhodola na podruju opine Hadii, te preko Tarina i Ratelice tunelom ispod planine Ivan ponovo izala van Kantona Sarajevo, -Duina cca 10,5 km na dijelu od Joanike petlje preko Butila do Vlakova, sa planiranom vezom do Mostarskog raskra, planirani gabarit 22 m, -Trenutno je u toku gradnja dionice Joanika petlja Butila, a pripremljene su za gradnju i dionica Butila Vlakovo Mostarsko i dionica Gradskog autoputa Butila Brijee Boljakov potok, kao i dionica XII transverzale od petlje sa Gradskim autoputem do Stupske petlje, ukljuivo i kompletiranje Stupske petlje. -Trasa Gradskog autoputa je na zapadu od petlje sa Sarajevskom obilaznicom u Butilama prelo Telalovog polja, Brijea, Boljakovog potoka, Bua potoka, Pofalia,Veleia, kroz postojee tunele kod Ciglana i dalje tunelom od Graevinskog fakulteta do Bentbae,GRADSKI AUTOPUT

gdje se spaja sa posrojeim magistralnim putem za Pale, -Duina trase cca 14 km, planirani gabarit 24 m.,Gradnja potpuno izvjesna, kako je navedeno, za Sarajevsku obilaznicu, na dionici Butila Brijee Boljakov potok za koju je uraen Glavni projekat, za ostalo postoji Idejni projekat, a u toku je izrada Glavnog projekta dionice tuneli Ciglane Pofalii (Fabrika duhana), -Planira se gradnja tunela na dionici od Graevinskog fakulteta do Bentbae. -Planirane su sve veze sa ostalim saobraajnicama kao denivelisane tj. saobraajne petlje, i to: u Butilama sa Sarajevskom obilaznicom, u Brijeu sa XII transverzalom, u Bua potoku sa VI transverzalom, u Pofaliima sa II transverzalom , u Veleiima sa I transverzalom, i kod pijace Ciglane sa ulicom Patriotske lige.ZAPADNI PRILAZ GRADU

-Trasa ide od postojee petlje na Stupu (koja nije kompletna do realizacije June longitudinale) preko Blauja do Mostarskog raskra, -Radovi su zavreni. -Trasa ide od postojee petlje na Stupu (veza na Zapadni prilaz Gradu) preko Nedaria, Mojmila, Alipainog mosta, Aneksa, Hrasnog, Grbavice, Skenderije, Bistrika do Vijenice, -Izvjesnost gradnje je neupitna jer se ova saobraajnica nalazi u svim razvojnim i provedbenim planovima podruja kroz koja prolazi. Uraen je Izvedbeni projekat za dionicu od Nulte (Vrbanja) dowww.startbih.info

JUNA LONGITUDINALA

VI transverzale (Aneks), u toku je revizija. Duina trase oko 11,7 km, gabarit na dionici Stup Grbavica (II transverzala) 24 m, a dionica Grbavica Drvenija 27m, s tim da su razdvojeni smjerovi ulicama Skenderija i Hamdije Kreevljakovia. -Trasa ide: eljeznika stanica Sarajevo Pofalii engi vila Halilovii Telalovo polje, sa spojem na Gradski autoput. -Duina trase oko 10,0 km, gabarit na dionici od eljeznike stanice do IV transverzale je 24 m, a na ostatku trase 13 m, -Izgraena je dionica od II do III transverzale i u toku su zavrni radovi od I do II transverzale, nakon kojih e biti izgraena Sjeverna longitudinala u planiranom gabaritu od eljeznike stanice do Novog Sarajeva. -Trasa ide od Vogoe ( Joanika petlja) preko Hotonja, tunelom ispod Kobilje glave, prekoPRVA TRANSVERZALA SJEVERNA LONGITUDINALA

Bara, pored Bosnalijeka, eljeznike stanice Sarajevo, pored Muzeja, do Grbavice, odakle je planiran tunel ispod Vraca ka Lukavici, -Duina trase oko 11,5 km, gabarit na dionici Vogoa Bare 27 m, a dionica Bare - Grbavica Lukavica 37m,zbog planiranog tramvaja u razdjelnom pojasu, -Poela je priprema trase za gradnju na dionici od ulice Kranjevieva do Bara.ESTA TRANSVERZALA

-Trasa ide od Hotonja (veza sa I transverzalom), preko Kobilje glave, Bua potoka, Otoke do Aneksa, odakle je planirana veza tunelom ka Lukavici, -Duina trase oko 7,8 km, gabarit na dionici Aneks Bua potok (kod Zraka) 27 m, a dionica Bua Potok - Hotonj 13 m, -U punom gabaritu je izgraena od Glavne gradske magistrale do ulice Demala Bijedia u duini cca 180 m.

-Trasa ide od Joanike petlje preko Rajlovca, Brijea, Baia, Stupa, pored Aerodroma i Dobrinje do granice Kantona Sarajevo, -Duina trase oko 11,7 km, gabarit na dionici Joanika petlja Brijee 13m, a na dionici Brijee preko Stupa do granice Kantona 24 m, -Dionica XII transverzale od petlje sa Gradskim autoputem do Stupske petlje, ukljuivo i kompletiranje Stupske petlje je za izgradnju planirana u okviru realizacije Sarajevske obilaznice, za ta je uraena izvedbena projektna dokumentacija. Takoe, uraen je Glavni projekat za dionicu od Stupske petlje pored Aerodroma Sarajevo do granice entiteta.ELJEZNIKA KRATICA BLAUJ RAJLOVAC I PRSTEN OKO HUMA

DVANAESTA TRANSVERZALA

Kada je u pitanju eljezniki saobraaj na koridoru Vc na podruju Kantona Sarajevo, bitno je naglasiti plan za novu eljezniku prugu, koja e praktino biti dio transportnog koridora Vc. Sadanja pruga, koja bi ostala, ide iz pravcu sjevera, od Zenice preko Rajlovca do e-

ljeznike stanice Sarajevo s odvojkom preko Stupa, Ilide i Blauja prema Mostaru. Na koridoru Vc je planirana gradnja eljeznike pruge koja e obii urbani dio Sarajeva i koja e iz Blauja kroz Osijek proi direktno u prostor Rajlovca i tu se vezati na postojuu prugu, koja bi, naravno, doivjela neke popravke trase. Uz to realizirala bi se petlja trasa eljeznice uz omoguavanje veih brzina i zatvaranje eljeznikog saobraajnog prstena oko Huma. To podrazumijeva izgradnju eljeznike pruge od eljeznike stanice Sarajevo u pravcu Bara, tunelom ispod Kobilje glave, preko Vogoe prema Semizovcu. Razvojni planovi se sukcesivno rade od 60-tih godina prolog vijeka pa do najnovijeg Prostornog plana Kantona Sarajevo koji je usvojen u avgustu 2006. godine. Pomenuti Prostorni plan je uraen za planski vremenski period do 2023. godine, a trenutno vaei Urbanistiki plan je sa vanou do 2015. godine. Provedbeni planovi se rade u skladu sa programima opina i Grada Sarajeva. 69

Drutvo

Prostorno planiranje

Novi instrumenti prost oOsnovni principi su integrisanost procesa, znai povezivanje svih okolinih i ekonomskih uticaja pojedinih rjeenja, i transparentnostPIE:

dr. Jasmin Buo

K

ada se govori o odrivom razvoju u kontekstu prostornog planiranja jasno je da panju treba usmjeriti prema konfliktima u prostoru. Kako je sutina odrivog razvoja u rjeavanju konflikata u prostoru, fokusirao bih se na jedan od alata u tom procesu koji se zove SEA. Prevod glasi Starteka procjena okolia, mada bi vie odgovarao Strateka procjena uticaja na okoli, zato to imamo i procjenu uticaja na okoli, koja je jedan drugi, vrlo slian proces. Razumijevanje jednog omoguava da se razumije i drugi, pa je iz tog razloga moda najbolje rei da se radi o stratekoj procjeni uticaja na okoli. Da bi otprilike stvorili odgovarajue okruenje za odrivi razvoj, moramo da ukomponujemo tri aspekta: drutveni, ekonomski i okolini. Bez ova tri elementa nema odrivog razvoja. Sva sutina odrivog razvoja je usaglaavanje ova tri elementa. To emo postii tako to emo vriti ublaavanje kumulativnih efekata razvojnog procesa. Razvoj nije upitan. Sutina je kako emo ublaavati efekte. Na jednom prostoru odjednom mogu da se skupe sve negativnosti razliitih sektorskih politika. U tom kontekstu imamo proceduru, koja je kod nas ve pri54

USAGLAAVANJE TRI ELEMENTA

lino uhodana, a zove se procjena uticaja na okolinu ili EIA. Ona je dio zakona i ve se prilino primjenjuje na terenu u procedurama izdavanja okolinih dozvola. To je prije svega proces, a ne samo studije i izvjetaji. Bilo bi vrlo pogreno rei da je procjena uticaja na okoli slijed izvjetaja i studija. To je proces koji je vrlo dinamian, gdje se izuavaju efekti nekog projekta u cilju donoenja odluka koje e omoguiti da se projekat izgradi. Procjena uticaja na okoli nain je ostvarivanja odrivog razvoja time to e se kontrolisati i odra-

vati uticaj. Ona ima svoja dva kljuna aspekta koja nas interesuju u momentu planiranja. Prvi su njeni tehniki aspekti, koji se postiu cijelom serijom procedura. Kontroliu se uticaji putem evaluacija, prave se predvianja i na osnovu njih se odreuju mjere ublaavanja. Kasnije se prate efekti i uinkovitost svega toga. To je taj prvi tehniki aspekt. Dugi aspekt, koji je po meni jo vaniji, procjena je uticaja na okoli kao instrument komunikacije meu sektorskim politikama i prema graanima. To je nain da se ostvari koncenzus sa

javnou, lokalnim zajednicama, sektorskim politikama, putem raznih javnih rasprava itd. Prema zakonu, strateka procjena uticaja na okoli struktuirana je u nekoliko koraka koje moemo grupisati u etiri oblasti. One su bitne jer e i strateka procjena uticaja na okoli imati ove iste osnove koje u pomenuti. Prvi korak je tzv. SCREENING. To je prikupljanje dokumentacije, te cijela procedura prethodne procjene uticaja i stvaranje jednog okruenja kako bi se omoguila prva javna rasprava. Javna rasprava nije tuwww.startbih.info

t ornog planiranja (SEA)da pokae da je projekat dobar ili lo, cilj joj je da definie sadraj studije uticaja na okoli. Tek onda se radi studija. To je taj dugi korak tzv. SCOPING, gdje se vre procjena evaluacije, predlau mjere itd. KONAAN NACRT i javna rasprava na kojoj se javnost konano upoznaje s njim trei su korak. Na kraju, etvrti korak je REZULTAT. Bitno je da javnost ima uvid u ono to je sutina projekta, jer javnost utie na samu sutinu i definiciju projekta. Ukoliko se ona u tom koraku rano ukljui, onda imamo garancije da e taj projekat biti prihvatljiv i odriv. Naravno, uvod u posljedice i osnovna filozofija svega toga je da se uestvuje u samoj definiciji tog projekta. Sve ovo je potrebno na nivou planiranja. Znamo da se procjena uticaja na okoli odvija u projektnoj fazi i tada je prekasno da se razmotre posljedice planerskih rjeenja. Ovo bi trebalo prebaciti u ovu planersku fazu koja je mnogo ranija. Procjena uticaja na okoli, ovakva kakva je, u sutini se ne moe prebaciti u planersku fazu.PROCES I INTEGRISANI SISTEM

Ne moe iz razloga to je to jedan tehniki fokusiran i racionalno orijentisan alat. U fazi prostornog planiranja imamo velika ogranienja u dostupnosti, kvalitetu informacije i imamo dosta neizvjesnosti. Samim tim, neto to je ovako tehniki fokusirano ne moe da se primjenjuje na ovom nivou. Potreban je jedan alat koji je prilagodljiv za ovo strateko odluivanje. Odluke trebaju da se donose progresivno, korak po korak, tako to e se u svakom narednom koraku poveavati kvalitet informacija i koncenzus. To je taj SEA koncept, koji se u zapadnim zemljama razvio u posljednjih petnaestak godina. Konkretno, u zadnjih desetak godina poeo je da se intenzivno primjenjuje i da ulazi u regulativu u svim razvijenim zemljama. Sutinski problem SEA-e je to se ona jako teko definie. Mnoge zemlje na vrlo razliit nain su implementirale taj koncept u svoje zakonodavstvo i ta definicija je vrlo varijabilna od jednog do drugog sistema. Sutina SEA-e je da se integrie u postojei sistem prostornog planiranja i postojei sistem odluivanja. Ona tre-

ba da bude sastavni dio toga i da se prilagodi tom sistemu, a ne da bude neki paralelni proces koji je potpuno nezavistan od procesa planiranja i odluivanja. S druge strane, koncept SEA je jo uvijek u odreenoj evoluciji. Jo uvijek se on precizira, definie i dorauje. Ova definicija je moda jedna od najboljih koju sam ja do sada vidio: SEA je sistemski, tekui proces za evaluaciju u najranijoj moguoj fazi, posljedica alternativnih rjeenja i razvojnih strategija, pri tome osiguravajui punu integraciju relativnih biofizikih, ekonomskih, socijalnih i politikih aspekata. Ovdje imamo kljune rije i proces i integrisani sistem, koji omoguava razrjeavanje konflikata vrlo rano, jo u fazi planiranja. Ako bi na to gledali sa globalnog nivoa, trebalo bi da imamo strategije koje definiu odreene sektorske politike i da iz tih strategija proizilazi proces planiranja gdje se primjenjuje SEA. Tek na sljedeem nivou imamo faze projektovanja i procjene uticaja na okoli. SEA ne zamjenjuje procjenu uticaja na okoli, ona se samo dodaje kao jedan novi element u ranoj fazi. Osnovni principi su integrisanost procesa, znai povezivanje svih okolinih i ekonomskih uticaja pojedinih rjeenja, i transparentnost. Aktivno uee javnosti i davanje potpunih informacija, jedan je od preduslova uspjeha. Princip, koji vodi cijeli proces transparentnosti, je da je neusaglaavanje neuspjeh procesa. Tada se proces mora vratiti na poetak sve dok se ne postigne takav koncenzus. Za razliku od dosadanje prakse usaglaavanja, za SEA je karakteristino da postoji i opcija da nema projekta, koja se takoer razmatra. 55

Drutvo

Prostorno planiranje

Osim izrazitih promjena u prostornoj organizaciji urbanih koridora i kompleksnih urbanih sustava, pojave neminovnih raskrinih toaka, kao veznih elemenata autoputa i sekundarne prometne mree, neosporno e odigrati vanu ulogu u pristupu rjeavanju konurbacije kao cjelovite urbane zajednice i okruenjaPIE: Prof. emer. dr. sc. Vlasta-Jelena ulji, dipl. ing. arh.

Mrea i sustav naselja u konmogunostima i dr., stvarajui tako vii nivo ponude urbaniteta, razvijajui urbanu kulturu i urbani utjecaj na okruenje, zaustavljaju kretanja prema veim centrima, nude vei izbor radnih mjesta, kvalitetniji izbor srednjih kola, zdravstvenih centara, kulture, sporta itd. Ono na emu se u formiranju konurbacije inzistira je da naselja ostaju autohtona, razliita, svoja u svakom smislu, a posebno u naslijeenim urbanim obiljejima, bez tendencije da se spoje sa susjedima (aglome-

N

ain organizacije naselja u urbanom koridoru e biti osnovna zadaa budueg koncepta prostornog plana. Neosporno je da e iz razloga mnogih ogranienja u prostoru to biti sloena urbana forma naseobinskog sustava (prirodna ogranienja, postojea naselja, sekundarna prometna mrea, veze na ire okruenje i dr.). Veze koje e se odvijati preko vorita-raskrinih toaka, postaju posebno znaajne za budui razvoj naselja, odnosno grupe naselja konurbacije. Razvoj konurbacija kao posebno prihvatljivih urbanih sustava kompleksne urbanizacije prostora, u EU je prepoznata kao vrlo efikasan nain poboljanja urbanizacije podruja koja imaju pojave usitnjene naseobinske strukture. Ovakva struktura nema snagu da unutar malih naselja (centri od 5 000 do 10 000 stanovnika) razvija funkcije centraliteta, radi gospodarskih nemogunosti da budu potpora razvoju urbanih funkcija. Konurbacije kao sloeni tip zbirnog urbaniziranog prostora stvorenog od vie malih naselja, postiu potrebne koncentracije stanovnitva i gospodarski potencijal za pojavu zajednikih funkcija centraliteta, ije lokacije dogovorno rasporeuju u prostoru prema afinitetu, naslijeenim urbanim karakteristikama, kulturolokim karakteristikama, prostornim54

www.startbih.info

ontekstu izrade PPFBiH (2)O konurbacijama je i u ranijim razmatranjima o urbanom i prostornom planiranju u BiH reeno dosta sa raznih aspekata i na raznim strunim i znanstvenim skupovima, kao i kod izrade vie studija raenih za potrebe prostornih i urbanih planova. Tako je: - godine 1990. raena Studija Utjecaj autoputa Bosanski amac-Ploe na drutveno-ekonomski razvoj i prostorno ureenje Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno ureenje Sarajevo; u okviru Studije: prostorni aspekt promjena u urbanoj organizaciji prostorakonurbacije, autorski obradila Vlasta-Jelena ulji; -godine 1995. Savjetovanje, Sarajevo; problematika Savjetovanja: Saobraaj kao poticaj nove organizacije prostora grada tema: Konurbacije Sarajeva na razvojnim pravcima grada; autor: Vlasta-Jelena ulji; -godine 1999. Meunarodno savjetovanje, Sarajevo; problematika Savjetovanja: Saobraajni sistemi tema: Saobraajni koridori i urbanizacija prostora Urbana podruja u BiH; autor: Vlasta-Jelena ulji; -godine 2005. Studija Funkcije centraliteta glavnog grada drave-Sarajevo; unutar Studije: Model prostorne organizacije grada Sarajeva (aglomeracija sa tri konurbacije na razvojnim pravcima autoput i magistralni put); koordinator i autor Studije: Vlasta-Jelena ulji; Osim izrazitih promjena u prostornoj organizaciji urbanih koridora i kompleksnih urbanih sustava, pojave neminovnih raskrinih toaka, kao veznih elemenata autoputa i sekundarne prometne mree, neosporno e odigrati vanu ulogu u pristupu rjeavanju konurbacije kao cjelovite urbane zajednice i okruenja. Raskrine toke i svojom ulogom veznog elementa urbane cjeline i koridora autoputa, te lokalne putne mree, koriste se kao zajednike lokacije za razvoj

riraju), da prostori izmeu naselja ostanu neizgraeni za potrebe poljoprivrede, rekreacije, park-uma, sporta i sl.

veih radnih zona koje su dostupne cjelini (konurbaciji), dakle svim naseljima, to za stanovnitvo cjeline u izboru radnog mjesta, promjeni radnog mjesta, prua veliku fleksibilnost i viestruku ansu izbora, zaustavlja promjenu mjesta stanovanja, a za samu zonu otvara mogunosti suvremenih prostornih rjeenja. Nove tehnologije, zahtjevi za veim manipulativnim prostorom, skladini prostori, este promjene u proizvodnim procesima, sve vei zahtjevi za velikim trgovakim i distributivnim centrima, izlobeni i sajmini kompleksi, fleksibilne radne zone, parkovi znanja, viefunkcionalno koritenje istih objekata, este promjene u sadrajima su stvari o kojima treba voditi rauna prilikom planiranja. Sa druge strane, dostupnost infrastrukture kao zajednike mree (energetika, vodovod, kanalizacija, plinovod, komunikacijski sustavi) stvara efikasne mogunosti nadzora i ekonominost u koritenju. Pojave ovakvih centara otvaraju mogunosti lakih komuniciranja stanovnika cjeline, pa svojom privlanom snagom utjeu i na pojave funkcija centraliteta, osobito one za masovna okupljanja (sportski objekti, rekreacioni centri, kulturni centri i sl.). Ovakav nain organizacije urbanih osovina, koje prate osovine razvoja odreenih veih urbanih centara, mogao bi biti princip koji bi se upotrijebio na svim prostorima FBiH (BiH) koji za to pruaju uvjete suvremene urbanizacije (Tuzla sa razvojnim pravcima sjever i zapad, Lavanska dolina i konurbacija Travnik, Novi Travnik, Vitez, Doboj sa okruenjem, Banja Luka sa okruenjem, potez uz konurbaciju Banja Luka-Doboj, te ostali lokaliteti, u tom smislu danas slabije izraeni).55

Drutvo

Prostorno planiranje

Mrea i sustav naselja u kU bliskoj budunosti BiH oekuju znaajne geopolitike promjene, ulazak u EU, to za BiH znai i prihvatanje nekih odrednica ponaanja, a u ovom kontekstu i pristupa prostornom i urbanom ureenju prostoraesto kritiziran usitnjeni nain pojave naseobinskog sustava posljedica je prirodnih morfolokih odlika prostora Bosne i Hercegovine: planinski lanac Dinarida, koji kroz Bosnu prolazi njenim centralnim dijelom, sa visinama i do 2 000 m; blago se sputa prema sjeveru i ravniarskom podruju Posavine (Panonske nizije) i strmo prema jugu, stvarajui tzv. gornje horizonte-kraka polja Hercegovine unutar planinskog okruenja i neto prostraniju niziju u dolini rijeke Neretve; drugi izraziti element prirodne morfologije su rijeni tokovi, i to uglavnom Crnomorskog sliva (Una, Sana, Vrbas, Bosna, Drina) i samo jedan Jadranskog sliva (Neretva); odlike kotlina ovih rijeka su u njihovom gornjem, pa i srednjem toku, uske kotline koje se naglo otvaraju prema uima i ravniarskim prostorima rijeke Save; Ova dva elementa, naglaeno uz jo neke (prirodne resurse i klimu), opredijelila su dugorono naseobinsku strukturu sa tipovima usitnjenih naselja (5 600 naselja u BiH, od ega 200 naselja sa koncentracijom veom od 2 000 stanovnika). U naseobinskoj strukturi na nivou koncentracija od 100 00052

PIE: Prof. emer. dr. sc. Vlasta-Jelena ulji, dipl. ing. arh.

STANJE

stanovnika i vie, javlja se pet gradova (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar i Zenica) i jo petnaestak sa koncentracijom izmeu 10 000 i 30 000 stanovnika ili neto preko (Biha, Prijedor, Travnik, Doboj, Bijeljina, Brko, Viegrad, Foa, Gorade, Trebinje, Visoko). Za BiH, koncentracije iznad 100 000 stanovnika predstavljaju potencijalne regionalne centre sa mogunou pojave svih funkcija centraliteta drutvenog i gospodarskog sadraja, to bi trebalo biti dovoljno za samoodrivu urbanu organizaciju prostornih cjelina u kojima, izuzimajui podruje Hercegovine,

ivi oko 800 000 stanovnika u svakoj (vie ili manje). U okviru tih prostornih cjelina, regija, javlja se izvjestan broj naselja subregionalnog karaktera (oko 2-3 centra u svakoj regiji) koji svojim geoprometnim, geopolitikim, gospodarskim i demografskim odlikama mogu predstavljati sekundarne centre regije, sa nivoom adekvatnih funkcija centraliteta, smanjujui tako pritisak na centralno mjesto regije za potrebama odreenih funkcija centraliteta (srednje kolstvo, vii nivo zdravstvene zatite od domova zdravlja, objekti socijalne zatite za odreene dobne skupine stanovni-

tva, sport, kultura i sl). Ostala naselja-opinski centri imaju gravitirajue domete svojih funkcija centraliteta na nivou i u granicama datih opina, sa karakterom dnevnih potreba (centri sa koncentracijom od 2 000 do 10 000 stanovnika).PRETPOSTAVKE ZA DALJI RAZVOJ NASEOBINSKOG SUSTAVA U PLANSKOM PERIODU

Obzirom na negativne podatke demografskih kretanja, posebno naglaenih promjenama u zadnjem ratu, recesiji koja je, uz ratna dogaanja, BiH pogodila iwww.startbih.info

kontekstu izrade PPFBiHna domaem terenu, ali i kao globalno kretanje stagnacije razvoja gospodarstva, teko je oekivati bilo kakve vee promjene u strukturi naseobinskog sustava. Bez veih koncentracija stanovnitva gravitirajuih centara, teko su ostvarive gospodarske pretpostavke razvoja, a onda i funkcija centraliteta, odnosno kvalitete urbanog razvoja. U bliskoj budunosti BiH oekuju znaajne geopolitike promjene, ulazak u EU, to za BiH znai i prihvatanje nekih odrednica ponaanja, a u ovom kontekstu i pristupa prostornom i urbanom ureenju prostora. Naime, EU zagovara regionalnu organizaciju prostora, ujednaen razvoj regije, disperziju funkcija centraliteta na nivou naseobinskog sustava regije (hijerarhijski odnos urbanih centara), ali i koncentracije urbanizacije u okviru urbanih prostora, te jaanje lokalnog prometa kao neophodnog za dostupnost funkcijama centraliteta stanovnicima regije. Postulati planiranja i urbanizacije u EU su disperzna (decentralizirana) koncentracija. Sutina je ekonominost planiranja urbanih prostora, ouvanje neizgraenih prostora i maksimalna dostupnost funkcija centraliteta dnevnih potreba, odnosno kvaliteta urbanog ivljenja. Drugi zahtjev preporuka EU urbanog i prostornog planiranja naselja i njihovog okruenja je poticanje na zatitu okolia, potivanje eko zakona, razvoj specifinosti ivljenja, neslijea urbaniteta, kulturnih posebnosti i dr. Ono to e sigurno utjecati na promjene naseobinskog sustava, ali i njegove strukture u BiH, su znaajni poticaji koji e se desiti razvojem i izgradnjom prometne infrastrukture prvog reda, za sada sasvim izvjesnog autoputa i njegovog koridora Vc. Ovaj autoput je od europskog znaaja i, kao takav, uao je u sustav prometne mree EU-puteva. On treba da povee centralnu Europu sa Mediteranom po vertikali sjever-jug, a preko raskrinih toaka i sa ostalim autoputevima EU od istoka ka zapadu, odnosno drugim prostorima Europe. Ovo omoguava da naseobinska mrea i sustav BiH budu povezane i dio naseobinskih mrea ireg regionalnog okruenja (Hrvatska, Maarska). Za BiH u narednom periodu, koridor Vc e predstavljati poticaj za razvoj gospodarstva, utjecaj na pozitivne promjene u urbanizaciji prostora, razvoj turizma, poboljanje kvalitete prijevoza; skraenje vremena u savladavanju prostora, meusobno pribliavanje regija, efikasan transport, bre komuniciranje izmeu naselja u okruenju, izmjenu i izbor radnih mjesta, dostupnost odreenim lokacijama za razvoj, otvaranje radnih mjesta kroz izgradnju urbane opreme autoputa i dr. Ono to treba podvui je da koridor, odnosno autoput, prolazi centralno kroz tkivo BiH od sjevera do juga, a spaja podruje centralne Europe, Budimpetu preko Osijeka sa BiH (Doboj, Zenica, Sarajevo, Mostar) i izlazi na Jadran, odnosno Mediteran. Budimpeta se smatra jednim od najznaajnijih vorita EU puteva. Dalje je znaajno naglasiti da je koridor i trasa autoputa Vc u kotlini rijeka Bosne i Neretve, koje su ve optereene postojeim naseljima, a prolaskom autoputa e i dalje rasti geoprometni poloaj i privlanost lokacija ovih naselja. Ovaj e koridor izazvati stvaranje urbanog koridora koji e, kao paralelna cjelina, slijediti ovaj (bilo sa desne ili lijeve strane). (nastavak u sljedeem broju)53

Ono to e sigurno utjecati na promjene naseobinskog sustava, ali i njegove strukture u BiH, su znaajni poticaji koji e se desiti razvojem i izgradnjom prometne infrastrukture prvog reda, za sada sasvim izvjesnog autoputa i njegovog koridora Vc.

POTICAJ KROZ AUTOPUT

Drutvo

Prostorno planiranje

Usaglaavanje konflikta iNeupitani je protivnik projekta, a ukoliko je neupitani jo i strunjak, veoma esto on nastoji da pokae kako on to zna i iznosi samo mane projektaPIE:

dr. Aleksandar Kneevi

Nije jednostavno upravljati konfliktom u prostoru. Dok se procedura rjeavanja konflikta u prostoru ne usvoji od svih zainteresiranih strana ili pogoenih, dok ona ne ue u praksu, nastaju problemi koji mogu da se izrode ili u nenamjenskom koritenju prostora ili u usporavanju gradnje zaista korisnih postrojenja. Ta procedura boluje od mnogih bolesti, te su u literaturi definisani i odreeni sindromi, nazvani po jednom od njih nimbizam. Ime je nastalo po najeem sindromu NIMBY (Not in My Back Yard Ne u mom dvoritu), to predstavlja veoma estu reakciju, kada graani uviaju opravdanost prenamjene prostora, ali ele da se data aktvinost obavlja na drugom mjestu (na primjer deponija otpada). Mnogo drastiniji je sindrom BANANA (Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anyone Ne graditi apsolutno nita bilo gdje pored bilo ega). Primjer je kada se neki zalau da se nigdje ne grade elektrane, a ipak koriste elektrinu energiju. Ovaj akronim (banana) ima i poruku razvoj ovjeanstva da se nita ne gradi moe se nazvati majmunizacijom razvoja. A ima i suprotan sluaj: YIMBI (Yes In My Back Yard Da, u mom dvoritu), na pr. kada se eli da se skupo proda nevrijedna zemlja gdje bi bio izgraen objekat. U Hrvatskoj je primijeeno da politiari, ne elei da se zamjere svojim glasaima, od32

BANANA SINDROM

gaaju donoenje odluke do narednih izbora. Tako se pojavio sindrom NIMET (Not in My Election Time Ne u mom izbornom mandatu). Mada se u literaturi moe nai mnogo akronima za interesantne sindrome usaglaavanja zahtjeva u prostoru, s obzirom na praksu u BiH mogli bi se uvesti novi akronimi, kao na primjer SITA (Slept Instead to Answer Prespavao umjesto da odgovori), kada pozvani ili prozvani da svoje miljenje mnogo vremena nakon zavretka procedure usaglaavanja, pa se cijeli postupak mora ponoviti ili INOP (I Need Only Paper Meni treba samo papir), kada investitor ima predstavu da mu studija uticaja na okolinu treba samo da bi dobio urbanistiku saglasnost, a za obaveze koje slijede iz te studije nije uopte zainteresiran.SINDROMI KONFLIKTA U PROSTORU

- NIMBY (Not in My Back Yard Ne u mom dvoritu) - NIABY (Not In Anyones Backyard Ne ni u ijem dvoritu) - NAMBY (Not Against My Business or Industry Ne protiv mog biznisa ili industrije). - DUDE (Developer Under Delusions of Entitlement Planer pod pravnom zabludom), - YIMBI (Yes In My Back Yard Da, u mom dvoritu), - BANANA (Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anyone Ne graditi apsolutno nita bilo gdje poredwww.startbih.info

a interesa u prostoru (2)no dovoljno ne unesu u proces, birokratiziraju ga, taktiziraju i prema investitoru i prema graanima, te doprinose gubitku vremena i novca, usporavaju razvoj.PROJEKAT UPRAVLJANJA ZAINTERESOVANIM I POGOENIM

bilo ega). - NIMET (Not in My Election Time Ne u mom izbornom mandatu), - SITA (Slept Instead to Answer Spavao umjesto da odgovori) - INOP (I Need Only Paper Meni treba samo papir). Ukoliko se dobro poznaju zakoni u BiH koji se odnose na prostorno ureenje, koritenje graevinskog zemljita, zatitu okoline i dr., pa ak i kada se ima uvid o neke aktivnosti u vezi donoenja odluka o namjeni prostora, moe se prepoznati, ak u potpunosti,

iznesena metodologija. Znai nae zakonodavstvo se oslanja na meunarodno prihvaenu metodologiju. Meutim, veina stejkholdera ne poznaje tako dobro zakonske procedure i njihov smisao i esto dolazi do konflikta u pogledu zahtjeva za namjenu prostora koji se vrlo teko razrjeava. Dovoljno znanja nemaju ni graani, ni organi vlasti ni potencijalni investitori. Investitori najee zanemaruju ovaj aspekt, pa kasnije izgube mnogo vremena i novca. Graani ne znaju kako i kada da iskau svoj interes ili bojazan, a dravni organi se obi-

Ima razliitih primjera u BiH. Investitor jednog velikog termoenergetskog postrojenja je pripremio i realizirao projekt upravljanja zainteresiranim i pogoenim koji je obuhvatio predavanja po kolama - ta je to termoenergetsko postrojenje i kako se rijeava problem uticaja na okolinu, dao zaajan broj informacija kroz medije (plaeni oglasi, mada ne uvijek u formi oglasa), predoio podatke o oekivanom broju zaposlenih u toku gradnje i u toku eksploatacije, procijenio koliko e se poveati optinski budet, koliko e biti vie sredstava u fondovima zdravstvenog osiguranja. U primjeru jedne hidroelektrane i graani i lokalna vlast su se izjasnili da su protiv gradnje hidroelektrane, mada nisu imali dovoljno podataka da se izjasne ni za, niti protiv. To je rezultat to ni investitor ni resorno ministarstvo nisu dali dovoljno potrebnih informacija. Posebno je interesantno da se na web-stranici ove lokalne zajednice (u kojoj je lokacija potencijalne hidroelektrane) nalazi studija energetskog razvoja zajednice u kojoj je na nekih pet stranica opisana metodologija usaglaavanja konflikta u prostoru, a da su vijenici donosili odluku po nekoj drugoj proceduri. Kod projekta jedne znaajne saobraajnice autori studije uticaja na okolinu su ukazali da u svom radu nisu raspolaga-

li sa dovoljno podataka, te su ostavili da se do nekih rjeenja doe u okviru izrade glavnog projekta, i obavezali investitora da odmah organizuje monitoring stanja okoline (snimanje nedostajuih parametara) na trasi saobraajnice, kako bi se dolo do podataka potrebnih za izradu glavnog projekta. Investitor, u toku izrade Studije, nije imao primjedbe na ovaj zahtjev, ali monitoring nije uspostavljen. Vjerovatno bi bilo korisno kada bi se odgovarajua procedura rjeavanja konflikta u pogledu namjene prostora izdala kao struni vodi. Osim navoenja procedure, on mora biti prirunik za transparentan, javan i demokratski nain donoenja odluka, uenje voenja dijaloga, ravnopravnost svih skupina. Naravno, ovdje je potreban i jedan poseban instrument:, pravna drava! Uz dobar i nekorupmiran sud, razvijeno osiguranje prava vlasnitva, potreban je dobar katastar, gruntovnica, kvalitetni prostorni planeri i jake planerske institucije, dobar informacijski sistem. Investitori mogu pridobiti eksperte i graane samo ukoliko ih informiu i pitaju. Svaki upitani se osjea dijelom projekta i on ga najee podrava. Neupitani je protivnik projekta, a ukoliko je neupitani jo i strunjak, veoma esto on nastoji da pokae kako on to zna i iznosi samo mane projekta. Investitori kod nas uvijek osjeaju da kasne, te pokuavaju neke faze u procesu donoenja odluka da preskoe. Rezultat je da se kad-tad moraju vraati da odrade proputeno i jo vie gube na vremenu. Znai, jedino je mogue: Poteno Procedualno Pravilno Pouri Polako (Princip 5P)! 33

Drutvo

Prostorno planiranje

Usaglaavanje konflik tNajvei izvori konflikta u pogledu namjene prostora su hidroelektrane i autoputevi. Ovo ne toliko to ti objekti imaju veliki ekoloki uticaj, nego zbog toga to ti objekti znaajno utiu na drutveno-ekonomski razvoj pojedinaca ili grupa i to na razliite nainePIE:

dr. Aleksandar Kneevi

Raspoloivi prostor na planeti i u svakoj dravi je ogranien. Broj ljudi raste, interes za koritenje prostora svakog ovjeka raste. Svi interesi su dobri, ali razliiti. Znai, postoji konflikt u pogledu interesa za koritenje prostora. Taj konflikt moe imati vie dimenzija: lino - drutveno, nacionalno lokalno, kratkorono dugorono, razliite mogunosti namjene prostora i sl. Ovo znai da

se konfliktom interesa u prostoru treba upravljati. Ustvari, svaki konflikt je dobar, dobrodoao, bez konflikta nema razvoja. Ali konflikt mora biti voen odgovorno, struno i uz uzajamno potovanje svih uesnika. Nadalje, svi uesnici u razrjeavanju konflikta moraju biti saglasni oko procedure razrjeenja konflikta, te da potuju rezultat te procedure. Mora postojati i struktura za organizovanje izvoenja procedure.

Treba znati da nije jednostavno uvoditi promjene, posebno promjene u prostoru. Poznata je distribucija ljudi u vezi reakcija na promjene. Pet posto ljudi su nosioci promjena. Dvadeset posto ljudi prihvata promjene prvom prilikom. S druge strane, pet posto ljudi su koniari, nikada ne ele da prihvate promjene, a 20% ljudi prihvata promjene tek kada nemaju drugog izbora. Preostalih 50 % eka da vidi ta e se desiti, kome da se priklone nosi-

HE I AUTOPUTEVI

ocima promjena ili koniarima. Predlaga promjena (ministar, direktor) mora biti svjestan da nije dovoljno da on ima dobar program, nego treba dobro planirati kako privui prvih 5 % graana ili zaposlenih, kako narednu grupu od 20 %, te kako onih 50% i na kraju kako se boriti protiv preostalih 25 %. Teko e i jedan program biti realiziran ukoliko predlaga ne napravi projekt odnosa sa onim koji su zainteresirani za projekat ili koji se osjeaju pogoeni projektom.

Vjetar promjenaAKTIVNO PODRAVAJU PROMJENE AKTIVNO SE SUPROTSTAVLJAJU PROMJENAMA

EKAJU DA VIDE TA E SE DESITI

voe promjena56

ukljuuju se prvom prilikom

ekaju da vide ta e se desiti

samo kada nema drugih opcija

nikada ne ele promjenewww.startbih.info

k ta interesa u prostoruNajvei izvori konflikta u pogledu namjene prostora su hidroelektrane i autoputevi. Ovo ne toliko to ti objekti imaju veliki ekoloki uticaj, nego zbog toga to ti objekti znaajno utiu na drutveno-ekonomski razvoj pojedinaca ili grupa i to na razliite naine. Neko dobija posao, nego gubi. Nekome raste vrijednost imovine, neki je gube. Najee oni koji su na gubitku ili se boje da e biti na gubitku, problem iskazuju kao okolinski, na njega se pozivaju, mada su problemi u vezi koritenja prostora najee najmanje okolinski problemi. U svijetu je razvijena metodologija rjeavanja ovog konflikta. Prema ovoj metodologiji, uesnici u razrjeavanju konflikta u prostoru podijeljeni su u etiri grupe zainteresiranih ili pogoenih (stakeholders, dionici): (i) strunjaci za drutveno-ekonomski razvoj datog podruja, (ii) strunjaci koji se bave privrednom granom na koju se odnosi predloeni zahvat u prostoru, (iii) ekolozi i ekologisti i (iv) graani (stanovnici datog podruja). Osnovna pravila rjeavanja konflikta u prostoru su: - uestvuju sve zainteresirane strane, - mora postojati zakonski okvir, - analizu vre strunjaci, - u procesu uestvuju graani, - donoenje odluke je politiko pitanje. Cijeli postupak usaglaavanja konflikta podijeljen je u tri osnovne faze, od kojih svaka faza ima vie koraka. U prvoj fazi vri se analiza osjetljvosti (ranjivosti) prostora. Sastoji se u definisanje ciljeva razvoja, odnosno potreba drutva koje treba da su zadovoljene (sigurnost i poveanje proizvodnje elektrine energije, razvoj podruja na bazi eksploatacijeEDUKACIJA GRAANA

odreenog resursa...), te na definisanom podruju razmatranja, svaka od zainteresiranih grupa iskljuuje podruje koje je ranjivo sa aspekta te grupe. Ekolozi e iskljuiti podruje gdje se nalaze ugroene vrste biljaka ili ivotinja, poljoprivrednici zemljite visokog kvaliteta sa aspekta poljoprivrede, iskljuie se podruja kulturne batine i td. Na taj nain se dobije mapa osjetljivosti prostora. Ovdje valja napomenuti da samo na poetku i kraju sve etiri grupe rade zajedno, u ostalim koracima rade odvojeno. Na ovaj nain se dobivaju podruja iskljuenja odreene zone iz projekta, iz bilo kog razloga.Vano je napomenuti da mapa osjetljivosti ne predstavlja rezultat kompromisa zainteresiranih strana, nego svaka grupa ima pravo da iz dalje procedure iskljui odreeni dio posmatranog prostora. U drugoj fazi zainteresirani ili pogoeni planom za prenamjenu prostora vre davanje prioriteta. Znai, niko ne odgovara sa DA ili NE, jer razvoj nema alternative, nego predlau prioritete sa svog aspketa posmatranja. Zajedniki se identifikuju varijante rjeenja (obino 3, a moe i vie), tipa: (i) za objekat ili djelatnost X su raspoloive lokacije A, B, ili C; ili (ii) lokacija X moe biti namijenjena za djelatnosti A, B ili C, ili (iii) ... nakon toga vr-

i se rangiranje varijantnih rjeenja od strane svake grupe (na primjer, energetiari daju prioritete redom A, B, C, ekologisti, C, A, B, graani B, A, C ... Na taj nain se suava broj varijantnih rjeenja (obino na dvije; dvije trase autoputa, dvije namjene prostora na primjer, hidroelektrana ili poljoprivreda). U treoj fazi, na bazi analiza zainteresiranih i pogoenih, u najveem broju sluajeva u okviru procedura relevantnih ministarstava, te dobijenih zvaninih strunih miljenja, odabire se rjeenje koje je rezultat procedure. Vlada ili skuptina iz umanjenog broja varijanti odluuje koja e se varijanta realizirati. Tek tada se vri izrada studije uticaja na okolinu. Ovdje je vano napomenuti da se izrada studije uticaja na okolinu vri tek kada postoji koncenzus u pogledu zahtjeva za intervenciju u prostoru, tj. ova studija nije ni dokument za donoenje odluke o gradnji, niti dokument protiv donoenja odluke. Svako industrijsko postrojenje ili naselje ima uticaj na okolinu, te se kroz studiju usaglaavaju ciljevi drutveno-ekonomskog razvoja i uticaji na okolinu. Cijene se pozitivni rezultati i gubici vezani za prirodu, za prirodu kao resurs i za izgraene sadraje. U okviru studije uticaja na okolinu vri se istraivanje mogunosti ublaa-

vanja uticaja na okolinu, te definiu uslovi za projektovanje i eksploataciju postrojenja. Nakon toga nadleni organ izdaje urbanistiku dozvolu, tj. dozvolu za koritenje prostora. U Federaciji BiH izdavanju urbanistike saglasnosti predhodi izdavanje okolinske dozvole kojom se definiu okolinski zahtjevi, dok se u RS okolinska dozvola izdaje nakon izdavanja urbanistike saglasnosti. Na kraju, izdaje se odobrernje za izgradnju (graevinska dozvola) kojom se povruje da su uslovi iz urbanistike saglasnosti ukljueni u projekat. Napominje se da su graani, kao etvrta grupa zainteresiranih, sve vrijeme ukljueni u proceduru, a da na kraju svake faze uestvuju u zajednikom radu svih grupa. Da bi graani mogli aktivno da uestvuju u procesu usaglaavanja konflika, a da se ne osjete prevarenim ili ugroenim, treba da dobiju odreene informacije. Informacija mora biti pravovremena. Prerano i prekasno davanje informacije, kao i davanje previe turih ili preopirnih informacija teti projektu. Stoga investitori u svijetu (ima sluajeva i u BiH) prave posebne projekte odnosa sa zainteresiranim i pogoenim, gdje identifikuju sve stakeholdere, predvide koje vrste informacija treba da im daju, kao i nain njihovog ukljuivanja. Sastavni dio ovih projekata je i edukacija graana, posebno djece. Raznovrsni sadraji se mogu nai u takvim projektima, ukljuujui pokazivanje pozitivnog odnosa prema lokalnoj zajednici, kao na primjer kroz pomo u gradnji lokalnih puteva, pa ak i sanacija toaleta u kolama u datom gradu od strane potencijalnog investitora, jo prije nego to se on pojavio sa idejom i zahtjevom za koritenje prostora. (nastavak u iduem broju) 57

Drutvo

Prostorni plan Federacije BiH

Planiranje prostora FederICilj izrade planskih dokumenta je poveati kvalitet ivljenja i uravnoteiti razvoj svih podruja Federacije BiH, unaprijediti uinkovitost privrednog razvoja i prilagoditi ga trinim uslovimadugoronom, opsenom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija Vodeih principa iziskuje neposrednu povezanost i usklaenosti sektorskih politika i politike prostornog ureenja. Pojedini neusklaeni propisi i neusklaena provedba zakona i podzakonskih akata, esto i neusklaeno djelovanje resornih ministarstava, zadire u problematiku prostornog ureenja sa nepoeljnim efektima u prostoru. Sa gledita prostornog ureenja, veoma vano je usklaivanje zakonskonodavstva i djelovanja resornih ministarstava, a prvenstveno se moe izdvojiti potreba usaglaavanja u segmentu poljoprivrede, umarstva, voda, energetike, razvoja i uptrebe mineralnih sirovina, infrastrukturnih sistema, turizma, zatite okolia, prirodnog i kulturnog naslijea. Stoga, obzirom na nadlenost, uloga Federalnog ministarstva prostornog ureenja u procesu usklaivanja propisa jednako je bitna kao i uloga u izradi planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije BiH. Cilj izrade planskih dokumenta je poveati kvalitet ivljenja i uravnoteiti razvoj svih podruja Federacije BiH, unaprijediti uinkovitost privrednog razvoja i prilagoditi ga trinim uslovima. Prostornim planom Federacije BiH neophodno je utvrditi strategiju prostornog ureenja, odnosno usmjeriti prostorni razvitak i dugorono odreenje ureenja, koritenja i zatite prostora, polazei od injenice da je prostor ogranien resurs. Neophodno je preUna - trbaki buk

zrada i donoenje Prostornog plana Federacije BiH jedan je od prioritetnih zadataka postavljenih pred izvrnu i zakonodavnu vlast u Federaciji BiH. Zadatak je vei, obzirom da od donoenja istog ovisi realizacija vrlo hitnih projekata od znaaja za Federaciju BiH a koji su iz domena razliitih resora. U vremenu u kojem BiH mora napraviti znaajan iskorak na putu ka evropskim integracijama, izuzetno bitan segment je planiranje i koritenje zemljita. Obzirom na Ustavom BiH definisanu entitetsku nadlenost za planiranje i koritenje zemljita, neophodno je obezbijediti izradu planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije BiH. Planiranje i koritenje prostora na nivou Federacije BiH definisano je Zakonom o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije BiH. Shodno odredbama koje se odnose na pripremu, izradu i implementaciju planskih dokumenata, te dobrim dijelom prevazienih rjeenja koja nudi Prostorni plan RBiH za period 1981.-2000., a koji je na snazi do donoenja Prostornog plana Federacije BiH, u planiranju je neophodno poi od Vodeih principa za odrivi razvoj Evropskog kontinenta, usvojenih od strane Evropske konferencije ministara nadlene za regionalno planiranje. Njihov cilj je teritorijalno usklaivanje privrednih i drutvenih ciljeva sa ekolokim i kulturolokim funkcijama, a to doprinosi32

USKLAIVANJE CILJEVA

ispitati dosadanju koncepciju Prostornog plana RBiH za period 1981.-2000., te na osnovu novoutvrenih stratekih ciljeva i novih stremljenja, predloiti novu orijentaciju dugoronog prostornog razvoja sa posebnim osvrtom na podruja posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju BiH. Racionalno koritenje i namjena prostora mora biti usmjereno na planiranje, odnosno odreivanje prostora za izgradnju, na

nain da se ne smanjuje umsko i kvalitetno poljoprivredno zemljite, da se omogui ureenje, koritenje i zatita voda ( podzemnih i nadzemnih ), povea zatita izrazitih vrijednosti prirodno i kulturno naslijee i upravljanje istim - na nain da se obezbijedi odrivi razvoj. Prostor ini zemljite, pejsa i sve ono to je iznad ili ispod zemljine povrine i djeljiv je izmeu vie korisnika. Osnovni cilj planiranja jewww.startbih.info

eracije BiH i odrivi razvoj- Priprema i izrada Prostorne osnove; - Izrada Prednacrta, Nacrta i Prijedloga Prostornog plana. U toku su aktivnosti na izradi Prostorne osnove, koja obuhvata: - Snimanje postojeeg stanja i problema u prostoru i ureenju prostora, njegovu analizu i ocjenu mogunosti daljeg razvoja; - Ope ciljeve prostornog razvoja; - Posebne ciljeve prostornog razvoja; - Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja, koje obavezno sadre naela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja, temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentima Ujedinjenih naroda, Vijea Evrope, Evropske unije i sl.; - Izradu studije ranjivosti prostora. Snimanju postojeeg stanja je prethodio fotogrametrijski snimak, odnosno izrada ortofoto Federacije BiH, na osnovu kojeg se vri auriranje karata i analiza postojeeg stanja u prostoru. Uraena Studija ranjivosti prostora sadri vrijednosnu analizu uticaja posebnih djelatnosti na okoli, posebno na prirodu i ovjekovu okolinu, kulturno-historijsku batinu i prirodne resurse, zatim na pejza, posebno sa aspekta njegove prepoznatljivosti i na regionalni i urbani razvoj. Plan se radi u GIS-u (geografsko-informacijskom sistemu), to omoguava jednostavan i sveobuhvatan pristup svim podacima u bazi prostornih podataka (kako podacima koji se korite kod izrade plana, tako i generisanim informacijama na osnovu kojih su izraene analitike i sintezne karte, nakon izrade plana). 33

obezbijediti ureenje prostora bazirano na rjeenjima koja omoguuju sistem naselja, razvoj drutvenih djelatnosti, energetski razvoj, privredni razvoj, vrednovanje prirodnog i kulturnog naslijea i njegovu zatitu i upravljanje, ime se postie izbalansiranost meu korisnicima prostora. Izradom Prostornog plana Federacije BiH, uz meusobno usaglaavanje entitetskih pro-

NI M RA ZI TI M PR IR O D PO D RU J E SA IZ A AJ A ZA PO D RU J E O D ZN VR IJ ED NO ST IM A racije BiH i O M FB iH O ST O RN IM PL AN UT VR UJ E SE PR u skladu sa FB iH stornih planova (PP istom, a u okviru svoje FBiH i PP RS) stva- nadlenosti, Federalno miniraju se pretpostavke za uklju- starstvo prostornog ureenja, enje drave BiH u evropske u svojstvu Nosioca pripreme plana, je izabralo Nosioca izrarazvojne sisteme. de plana Konzorcij, UrbaniAKTIVNOSTI VOENE NA stiki zavod BiH Sarajevo (lider IZRADI PROSTORNOG Konzorcija), IPSA Institut SaPLANA FEDERACIJE BiH rajevo i Eco Plan Mostar. Odluku o pristupanju izradi Postupak pripreme i izrade ProProstornog plana Federacije stornog plana Federacije BiH BiH donio je Parlament Fede- obuhvata dvije faze i to:

Drutvo

Izrada Prostornog plana Federacije BiH (2)

Vrhunskom tehnologijo mOsnovna tenja Federalnog ministarstva prostornog ureenja je da se kroz ovakvu primjenu savremenih informatikih tehnologija u oblasti prostornog planiranja priblii naprednim evropskim institucijama sa efikasnom i transparentnom administrativnom praksomFederalno ministarstvo prostornog ureenja se opredijelilo da u okviru svojih aktivnosti na prostornom planiranju uspostavi Jedinstveni prostorni informacioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine. U tom smislu Ministarstvo je provelo tendersku proceduru javne nabavke za uspostavljanje centralizovanog geoinformacionog sistema (GIS-a) za potrebe prostornog planiranja. Traena je uspostava jedinstvene baze podataka za sve podatke i dokumente koji se koriste u procesu prostornog planiranja i izrade planova (postojei prostorni i detaljni planovi, digitalni kartografski podaci, urbanistika dokumentacija, satelitski i avio snimci) uz visoku sigurnost pristupa i rada sa podacima. Takoe je traena implementacija WebGIS aplikacije za praenje promjena o prostoru prema metodologiji propisanoj od Federalnog ministarstva prostornog ureenja, koja obavezuje federalne, kantonalne i lokalne uprave i institucije da vre kontinuiran monitoring prostora i izvjetavaju o svim uoenim promjenama, to e za rezultat imati bolje prostorno ureenje i zatitu okoline. Projektovanje, isporuka, implementacija i odravanje cjelokupnog sistema je povjereno domaoj kompaniji GAUSS d.o.o. koja je ponudila najbolje uslove za njegovu uspostavu. Danas se ovaj sistem bazira na najnovijim softverskim rjeenjima vodeih svjetskih proizvoaa GIS tehnologija i prostornih baza podataka: PB MapInfo i Oracle. Organizacija baze podataka i Web usluge omoguene su kroz Oracle DataBase Enterprise Edition 11g, uz Oracle Spatial komponentu i napredni Oracle WebLogic aplikacioni server. Unos i odravanje podataka su rijeeni kroz MapInfo Professional 10.0. Web distribuirani pristup podacima je hijerarhijski organiziran kako za slubenike Ministarstva i prateih institucija, tako i za javnost, putem interneta. U okviru Tenderske dokumentacije za dostavljanje ponuda za javnu nabavku usluge Priprema i izrada Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine postavljeni su tehniki standardi i za52www.startbih.info

USPOSTAVA GIS a U FEDERALNOM MINISTARSTVU PROSTORNOG UREENJA

o m do savremenog PlanaJedan od zadataka prilikom uspostave centraliziranog GIS sistema je objedinjavanje topografskih podloga, ortofota i tematskih podataka u jednu cjelinu, to podrazumijeva i organizaciju slojeva i strukture baze podataka saglasno strunim zahtjevima i profesionalnim standardima. Cjelokupan sadraj se po najnovijim standardima prati metadata sistemom u koji se unose informacije o svim unesenim podacima

htjevi za upotrebu softvera koji je u potpunosti kompatibilan sa navedenom konfiguracijom uspostavljenog informacionog sistema i serverom baze podataka Ministarstva.ARHITEKTURA, FUNKCIONALNOST I ZADACI GIS a

Jedan od zadataka prilikom uspostave centraliziranog GIS sistema je objedinjavanje topografskih podloga, ortofota i tematskih podataka u jednu cjelinu, to podrazumijeva i organizaciju slojeva i strukture baze podataka saglasno strunim zahtjevima i profesionalnim standardima. Cjelokupan sadraj se po najnovijim standardima prati metadata sistemom u koji se unose informacije o svim unesenim podacima. Staga, vaniji dio ovih aktivnosti predstavlja izrada konceptualnog i logikog modela podataka u obliku UML dijagrama, ija ema slui za generisanje svih objekata u prostornoj bazi podataka, a koji se realizuje u saglasnosti sa Uredbom o sadraju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije. Sistem je zaokruen aplikacijom Gauss LUPIS, koja Ministarstvu omoguava da pokrene jedinstveni informacioni sistem u oblasti prostornog planiranja, koritenja zemljita i zatite prostora. Uz ovo jedinstveno rjeenje za lokalne institucije, implementiran je Gauss MIAT, napredni server koji pojednostavljuje rad korisnicima na odravanju prostornih podataka uz osiguranje njihove topoloke konzistentnosti i interoperabilnosti cjelokupnog sistema. Kompletan sistem integrisan je u jedinstvenu web aplikaciju, koja omoguava jednostavan pristup centralnoj bazi podataka. Poto se koliina prostornih podataka kojim Ministarstvo raspolae poinje mjeriti terabajtima, nabavljen

je poseban Storage za smjetanje velikih koliina podataka. Takoe je firma Gauss d.o.o. Tuzla implementirala poseban sistem za upravljanje velikim koliinama podataka kao Web Servis. Ovaj Web Servis (WMS i WFS) je kreiran na platformi aplikativnog servera Oracle WebLogic-om sa Oracle MapViewer i koristi funkcionalnost Oracle Spatial i Oracle GeoRaster na Oracle DataBase Enterprise Edition za web prezentaciju i editovanje GIS podataka putem weba.Vrhunska Oracle tehnologija obezbjeuje dugovjenost, visoku sigurnost i stabilnost cjelokupnog sistema. Na ovaj nain stvoren je osnovni preduslov za izradu Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine, to jest konano prihvatanje ve pripremljene baze podataka. Snimka postojeeg stanja koju je uradio Nosilac izrade plana, Konzorcij sastavljen od Urbanistikog zavoda Bosne i Hercegovine, EcoPlana iz Mostara i IPSA Instituta iz Sarajeva. Ova tehnologija omoguava kontinuiranu razmjenu podataka izmeu Ministarstva, kako vertikalno sa nadlenim kantonalnim ministarstvima i opinskim organima, tako i horizontalnu sa drugim federalnim ministarstvima, institucijama i zavodima. Neki od njih ve koriste istu tehnologiju, to dodatno pojednostavljuje komunikaciju i razmjenu podataka, to e uveliko olakati proces potvrivanja vjerodostojnosti i tanosti prikupljenih i obraenih podataka od strane nosioca tematskih podruja. Osnovna tenja Federalnog ministarstva prostornog ureenja je da se kroz ovakvu primjenu savremenih informatikih tehnologija u oblasti prostornog planiranja priblii naprednim evropskim institucijama sa efikasnom i transparentnom administrativnom praksom. 53