SVEUCILITE U ZAGREBU

SVEUILITE U ZAGREBU

MEDICINSKI FAKULTET

KABINET VJETINA

Voditelj: mr. sc. Neda Pjeva

SKRIPTA ZA PRVU POMO

OIVLJAVANJE BOLESNIKA SA ZASTOJEM RADA SRCA I DISANJA

Uvod

Oivljavanje bolesnika je jedan od najodgovornijih postupaka lijeenja, te

je u svezi s time vano dobro poznavanje ivotnih funkcija ljudskog

organizma, kao i slijed postupaka koje inimo u postupku oivljavanja.

Pravilnim postupkom oivljavanja moemo spasiti ljudski ivot, ali

neadekvatnim slijedom i krivom procjenom bolesnikova stanja moe se

pridonijeti pogoranju opceg stanja kao i smrti bolesnika.

Najvaniji postupci oivljavanja podijeljeni su s obzirom na vanost,

odnosno prioritet. Ta podjela je prihvacena u cijelom svijetu, te se

oznaava odredenim slovima, koja oznaavaju pojedine korake i

postupke.

I Basic Life support - osnovna potpora vitalnih funkcija

Osnovna potpora vitalnih funkcija odnosi se na hitnu oksigenaciju

(opskrbu kisikom), a provodi se postupcima oznaenim slovima A, B i C.

A (Airway control) meunarodna je oznaka koja odreuje postupak

zbrinjavanja prohodnosti dinog puta

B (breathing control) meunarodna je oznaka koja odreuje postupak

zbrinjavanja dostatnog disanja

C (circulation support) meunarodna je oznaka koja odreuje postupak

zbrinjavanja cjelokupne cirku1acije.II Advanced Life Support - uznapredovala potpora vitalnih funkcija

Uznapredovala potpora vitalnih funkcija primjenjuje se nakon to smo

bolesniku osigurali dostatnu dopremu kisika, rad srca i suficijentnu

cirkulaciju.U ovoj fazi primjenjujemo lijekove, volumensku nadoknadu

tekuinom, te pratimo vitalne funkcije bolesnika pomou aparata. Prema

meunarodnoj klasifIkaciji, uznapredovalu potporu vitalnih funkcija ine

postupci oznaeni slovima D, E i F.

D prema engleskim rijeima Drugs and Fluids, oznaava primjenu

lijekova i volumensku nadoknadu tekuinom.

E prema engleskoj rijei Electrocardyography, oznaava praenje srane

akcije bolesnika pomou elektrokardiografa (EKG aparata).

F oznaava englesku rije Fibrillation treatment (lijeenje fibrilacije

srca). Nije rijetkost da se tijekom reanimacije na EKG-u vidi patoloka

srana akcija - fibrilacija. Vraanje patoloke srane akcije u normalnu

sranu akciju postie se pomou defibrilatora.

III Prolonged Life Support - nastavak ivotne potpore podrazumijeva

sloene postupke intenzivnog lijeenja koji se provode u za to

opremljenim bolnikim odjelima intenzivnog lijeenja.

ALGORITAM OIVLJAVANJA

A - OSIGURAJ PROHODNOST DINOG PUTAB - ZAPONI UMJETNO DISANJE

C - ZAPONI VANJSKU MASAU SRCA

D - IZVRI RANU DEFIBRILACIJUBolesnika ne smijemo oivljavati, a da prethodno nismo dobro provjerili

potrebu toga zahvata !

Prilikom pristupa bolesniku koji je naglo izgubio svijest, valja imati na

umu osnovno pravilo urgentne medicine:

Teina stanja bolesnika, koji je naglo izgubio svijest, odreuje se

stupnjem ugroenosti njegovih vitalnih funkcija. Zato su uvijek u prvom

planu dijagnostiki postupci kojima se ustanovljavaju poremeaji

respiracije i cirkulacije, a mjere za njihovo uklanjanje imaju apsolutan

prioritet.

Osnovni pokazatelji i dijagnostiki postupci na mjestu incidenta:

1. stanje svijesti (bolesnik ne odgovara na energian podraaj zvukom ili

dodirom)

Zastoj srca uvijek je praen gubitkom svijesti, ali gubitak svijesti ne mora

biti praen zastojem rada srca.

2. bolesnik ne die spontano (nakon osiguravanja prohodnosti dinog

puta ne opaa se niti uje strujanje zraka iz nosa ili ustiju). Prestanak

disanja ne znai nuno i prestanak srane akcije, potrebna je potpora

disanju, ali ne i vanjska masaa srca. Primarni zastoj rada srca uvijek je

praen i prestankom spontanog disanja.

3. nema spontane akcije srca (ne pipa se puls na arteriji carotis ili

femoralis). Slijed zahvata pri oivljavanju ovisi o uzroku koji je doveo do

zastoja srca ili disanja.

Stanje svijesti

Provjera stanja svijesti izvodi se glasnim upitom ili dodirom bolesnika

Ukolikoje bolesnik pri svijesti:1. pregledaj da li je bolesnik ozlijeen

2. povremeno provjeravaj stanje svijesti

3. razmisli o pozivu za pomoUkoliko bolesnik nije pri svijesti:

1. hitno pozovi pomo2. oslobodi dine putove podizanjem brade

3. kontroliraj disanje tako da prisloni obraz na usta bolesnika i promatra odizanje prsnog koa4. kontroliraj puls palpacijom arterije karotis (vratne kucavice)

BONI POLOAJ (NATO POLOAJ)U taj poloaj postavljamo bolesnika bez svijesti, ali koji spontano die i

nema ozljeda kraljenice. Postupak se sastoji od slijedeih radnji:

1. bolesnik lei na ledima, desna je noga flektirana u koljenu, a lijeva ruka se prebaci preko trbuha.

2. desna ruka se postavi ispod desnog gluteusa3. prihvaanjem odjee u predjelu kuka i ramena bolesnik se preko

stopala i ake prebacuje na bok4. glava se lagano zabacuje prema natrag, licem prema dolje, a ruka

ispod obraza fiksira glavu u tom poloaju

A. AIRWAY CONTROL - ODRAVANJE PROHODNOSTI DINOG

PUTA

1.ZABACIVANJE GLAVE UNATRAG (defleksija glave)

Ovaj postupak podrazumijeva oprezno zabacivanje bolesnikove glave

podizanjem brade i sputanjem ela. To se posebno odnosi na

politraumatizirane bolesnike u kojih postoji sumnja na oteenje vratne

kra1jenice. Kod ozljede vratne kra1jenice potrebno je izvriti

imobilizaciju. Pri dubokom gubitku svijesti svi tjelesni miici omlohave,

gube napetost (tonus), a kod leanja na leima dolazi do izravnavanja

fizioloke zakrivljenosti vratne kraljenice te pomicanja zida stranje

stijenke drijela prema naprijed. Istovremeno dolazi do sputanja donje

eljusti i pada jezika na stranji zid drijela i zatvaranja dinog puta.

2. POSTUPAK TROSTRUKOG HVATA

Safar navodi u literaturi da kod 20% bolesnika nije dostatno zabaciti

glavu da bi se postigla zadovoljavajua prohodnost dinog puta. U takvim

sluajevima izvodimo trostruki hvat po Safaru; zabacivanje glave i

potiskivanje donje eljusti prema naprijed oslobada dini put faringealne

opstrukcije, a otvaranje usta omoguava nesmetan izdisaj.

3. MANUALNO IENJE DINOG PUTA

U situaciji kad unato pravilnom dranju glave unesreenog i pravilnom

postupku primjene umjetnog disanja postoji opstrukcija, a time i

nemogunost prolasku zraka treba posumnjati na strano tijelo u dinom

putu. Mogue je da se radi o komadu zubne proteze, zalogaju hrane,

povraenom sadraju itd., u usnoj upljini. Lake je prepoznati guenje

stranim tijelom u budnog bolesnika, nego u bolesnika koji se nalazi u

besvjesnom stanju. Manualnim ienjem sadraja usne upljine

uspostavijamo slobodan dini put.

4. HEIMLICHOV HVAT

Strano tijelo koje se nalazi u dinim putovima (grkIjanu, duniku),

mogue je odstraniti Heimlichovim postupkom ili hvatom. Hvat se izvodi

tako da svjesnom bolesniku koji nam je dreci se za vrat, te time dao do

znanja o emu se radi, priemo s lea, obuhvatimo ga rukama, te snano

pritisnemo u podruju gornjeg trbuha ili ispod prsne kosti prema gore.

Postupak moemo ponoviti nekoliko puta. Ako je osoba u besvjesnom

stanju, tada se u poloaju na leima izvri pritisak na prsnu. Snaga

pritiska mora iznositi oko 50 kg to znai da treba upotrijebiti i dio

vlastite teine tijela.

5. POSTAVLJANJE OROFARINGEALNOG TUBUSA (usnika)

Pravilno postavljanje orofaringealnog tubusa jednostavno je, ali zahtijeva

odreenu vjetinu. Najprije odredimo veliinu tubusa. Udaljenost izmeu

kuta usana i une resice je mjera po kojoj se ravnamo. Otvorimo usta

unesreenog, konveksna strana tubusa okrenuta je prema jeziku.

Pribliavajuci se bazi jezika okrenemo tubus za 180, te se dolazi iza

korijena jezika odvajajui bazu jezika od stranjeg zida hipofarinksa.

Orofaringealni tubus se postavlja samo kad je unesreeni bez svijesti i

nema prisutne reflekse, u protivnom bolesnik moe povraati, i aspirirati

dio tog sadraja.

Prema ugroenosti ivota bolesnika i potrebe za hitnim lijeenjem

razlikujemo tri skupine ozljeda

1.KRITINE OZLJEDE

Ove ozljede neposredno ugroavaju ivot i bolesnik e umrijeti ako se

hitno ne zapone s lijeenjem. Zato se bolesnici odmah transportiraju do

prve kirurke ekipe. To su slijedee ozljede:

( ugroenost disanja ; opstrukcija dinog sustava (sluz, povraeni

sadraj, strano tijelo) ili opekline dinih putova( vanjsko krvarenje iz velikih krvnih ila

( unutarnje krvarenje

( penetrantne ozljede trbuha

( plinska gangrena

( velika nagnjeenja (crush sindrom)

2. TEKE OZLJEDE

Poslije ukazane prve pomoi ivot mu nije ugroen, a potrebna mu je

definitivna kirurka pomo. To su slijedee ozljede:

( ozljede glave i vratnog dijela kraljenice

( otvoreni prijelom velikih kostiju i zglobova

( opekline 10-40% povrine tijela ( teke smrzotine

( zatvoreni prijelomi velikih kostiju i zglobova

( ozljede kraljenice

( ozljede perifemih krvnih ila

3. LAKE OZLJEDE

To su ozljede koje ne ugroavaju ivot, te se zbog toga kirurka i

druga medicinska pomo moe odloiti za neko vrijeme. To su

slijedee ozljede:( ogrebotine i manje ozljede mekih tkiva

( ozljede malih kostiju i zglobova

( opekline s oko 10% povrine

( razne komocije i kontuzije

RED HITNOSTI TRANSPORTA

1. RED HITNOSTI

( ranjenici koji se gue, a prvom pomoi se guenje nije

moglo ukloniti

( vanjska i unutarnja jaka krvarenja

( prodome ozljede prsnog koa, trbuha i glave

( ranjenici koji imaju prignjeene udove (crush - sindrom)

( ranjenici sa znakovima plinske gangrene

2. RED HITNOSTI

( ranjenici sa otvorenim i zatvorenim prijelomima velikih

kostiju i zglobova

( ozljede glave, vrata, prsnog koa i ake

( opekline s 10-40% zahvaene povrine tijela

( smrznuti ranjenici

( ranjenici sa udruenim kemijskim i radijacijskim ozljedama

3. RED HITNOSTI

( ranjenici sa ozljedama kratkih kostiju i malih zglobova,

manje rane i ozljede

( ranjenici sa opeklinama do 10% povrine tijela

( laki ranjenici kod kojih izljeenje traje do najvie 30

dana

ZBRINJAVANJE RANA

Iz rane se ne smiju vaditi strana tijela. Rana se ne smije ispirati, pogotovo

ne sa alkoholom. Svaka se rana samo sterilno previje, uz zaustavljanje

krvarenja. Potrebno je osigurati transport u medicinsku ustanovu.

Ozljeeni ekstremiteti se imobiliziraju.

( Povreda glave: imobilizacija vratne kraljenice, mirovanje u

leeem poloaju. Ozlijeeni ne smije jesti i piti.

( Povreda kraljenice: prva pomoc sastoji se u spreavanju daljnjeg

oteenja kraljenice.Ozlijeenog poloiti na ravnu, tvrdu podlogu i

imobilizirati.

( Povrede grudnog koa: mirovanje, polusjedei poloaj kod

dispneje (tekog disanja; kod otvorenog pneumotoraksa (otvorena rana

prsita) rana se sterilno previje i hermetiki zalijepi leukoplastom

(gumiranim platnom ili najlonom).

( Povrede trbuha: mirovanje, ozlijeenom ne davati hranu i tekuinu,

ranu sterilno previti; dijelove crijeva izvan trbune upljine ne vraati

nego samo previti.

( Povrede ekstremiteta: sterilni zavoj i imobilizacija; prijelome i

iaenja ne pokuavati namjetati ve imobilizirati u zateenom

poloaju.

( Traumatske amputacije: Esmarch! Amputirani dio eventualno

prekrijemo sterilnom gazom u vie slojeva, stavimo u plasticnu vreicu i

zaveemo da se ne moe namoiti. Zatim to stavimo u vreicu s ledom, te

se sve zajedno zamota kako bi se izoliralo od okoline.

( Opekline: Postupiti ovisno o stupnju opekline. Ako je manja

opeklina hladiti tekuom vodom (20-30 minuta); previti sterilnom gazom

i zavojem. Ekstremitete imobilizirati.KRVARENJE

Krvarenje nastaje zbog prekida kontinuiteta jedne ili vie krvnih ila,

uzrokovanih ozljedama ili nekim drugim patolokim procesima. Gubitak od oko 2500 ml (polovica ukupne koliine krvi) u odraslog obino je

smrtonosan, no sve ovisi o intenzitetu i trajanju krvarenja. Zbog toga je

vea smrtnost kod brzog i obilnog krvarenja. Vanost rjeavanja

krvarenjaje zbog njegove znaajne uloge u nastanku oka.

Prema mjestu krvarenja dijelimo na :

VANJSKO - krv istjee iz prekinute krvne ile van kroz povrijeenu

kou ili vidljivu sluznicu;

Vanjsko krvarenje se zaustavlja:1. Digitalnom kompresijom - sluimo se jagodicom prsta, bez

prirunih sredstava.

a) Krvarenje lica i postraninih dijelova glave:

a. carotis ext. (vanjska ila kucavica). Pipamo na vratu tako da dva

prsta stavimo u prostor izmedu Adamove jabuice i m.

sternokleidomastoideusa.

. a. facialis (lina arterija) Pipamo tako da stavimo palac ispod

brade u produetku vratne ile kucavice, a srednja tri prsta na prostor

ispred uke.

b) Krvarenje mekog oglavka:

a. temporalis superficialis (douna arterija). Pritisak sa srednja tri prsta

na prostor ispred uke.

c) Opsenija krvarenja na glavi:

a. carotis communis (vratna ila kucavica)

Pritisnemo sa srednja tri prsta u lijeb izmedu Adamove jabuice i

miica m. sternokleidomastoideusa dok se palcem i dlanom obuhvati vrat.

2. Kompresivnim zavojem

Prednost kompresivnog zavoja je zaustavljanje krvarenja iz manjih

arterija ekstremiteta i prsnog koa, dok su nedostaci vidljivi kod jakih

krvarenja iz velikih krvnih ila. Bitno je da se komprimira samo rana i

mjesto krvarenja bez ometanja protoka krvi kroz druge dijelove ekstremiteta.

Tehnika: sterilna gaza se stavi na ranu, 2-3 puta se ovije zavoj preko

gaze. Zatim se stavi smotuljak zavoja ili neki drugi okruglo - valjkasti

predmet koji e izvriti kompresiju - pritisak, te se zavojem previja, a

usput i zatee. Nakon postavljanja kompresivnog zavoja kontroliramo

boju ekstremiteta i puls periferno od zavoja. Boja mora biti normalna, a

puls prisutan.

3. Esmarchovom trakom (za ekstremitete)

Elastina traka po Esmarchu ili njezine zamjene slue za potpuno

zaustavljanje krvarenja i iskljuivo se koriste kod:

1. Amputacije ekstremiteta

2. Kod jakih krvarenja koje ne moemo zaustaviti

Kad se stavi poveska ekstremitet se obavezno imobilizira. Na komad

papira ili kou povrijeenog treba napisati tono vrijeme i datum

postavljanja poveske radi primjerenog informiranja medicinskog osoblja

koje e konano zbrinuti povrijeenog.

Pravilno postavljen Esmarch:

- rana ne krvari

- periferni puls se ne pipa

- okrajina je blijeda

- na periferiji nema bolova

Kod nepravilno postavljenog Esmarcha osim cijanotine (modre) boje

periferije sve je suprotno od gore navedenog

Tehnika postavljanja Esmarcha:

1. Okrajinu prije postavljanja poveske podii (ako to okolnosti doputaju)

2. Traku postaviti 5-10 cm od mjesta krvarenja u smjeru ramena odnosno

prepone

To znai - na ruci izmedu rane i ramena

- na nozi izmedu rane i prepona

3. Prije postavljanja poveske, mjesto omotati gazom, vatom ili platnom

da bi se sprijeile ozljede koe, ivaca i miica.

Improvizacija Esmarcha:

Kao improvizacijska sredstva mogu se koristiti deblje ue, guma, remen,

trokutasta marama i sve drugo to nije tanko poput ice i tanke uadi.

Trourniquet- trokutasta marama i tap kojim se ekstremitet stee.

UNUTARNJE KRVARENJE - krv se skuplja unutar jedne od tjelesnih

upljina. Kod unutarnjeg krvarenja cilj je to bri transport do prve

kirurke ekipe, te kirurko zaustavljanje krvarenja. Eventualno kod

sumnje na krvarenje iz aorte abdominalis (trbune ile kucavice) dolazi u

obzir kao privremena mjera snaan pritisak stisnutom akom u podruje

odmah ispod pupka.

PRVA POMO KOD KRVARENJA

1. Zaustaviti krvarenje

2. Poduzeti mjere za suzbijanje oka

3. Osigurati transport u specijaliziranu ustanovu

OK

ok je proces koji mogu pokrenuti razliiti uzroci, a u urgentnim stanjima

to je najee krvarenje.

Od oka treba razlikovati vazovagalnu sinkopu (kolaps), koja nije opasna

i koja brzo sama prolazi ako bolesnika postavimo u horizontalan poloaj.

U prvoj fazi oka rije je o kompenzatornim mehanizmima koji.

centraliziraju krvni optok. Time se odrava prokrvljenost srca i mozga na

raun trenutno manje vanih organa.

Znaci oka:

1.TAHIKARDIJA - puls iznad 100 otkucaja u minuti

2. HIPOTONIJA - nizak tlak; o tlaku se moemo grubo orijentirati

pipajui puls na art. radialis (palana arterija). Ako je puls prisutan znai

da je tlak jo zadovoljavajui -70 mm Hg ili vie.

3. BLIJEDA KOA I SLUZNICE

4. HLADNA KOA

5. ZNOJ

Kasnije se prikljuuju: ed, munina, nemir, teko disanje.

Postupak sa bolesnikom u oku:

Otkloniti uzrok koji je doveo do oka - zaustaviti krvarenje! Imobilizirati

povrijeene ekstremitete, utopliti bolesnika pokrivaem. Staviti bolesnika

u autotransfuzijski poloaj ( podignuti bolesniku obje ruke i noge ). Za

vrijeme transporta bolesnik treba leati sa umjereno podignutim donjim dijelom tijela. Zabranjeno je davanje pia, dovoljno je vlaenje usnica.

Ako se dugo mora ekati na transport do medicinske ustanove, moemo

bolesniku dati tople napitke, ali samo na licicu.

IMOBILIZACIJA

Imobilizacija je mjera prve pomoi kojom se ozlijeeni dio tijela stavlja u

nepokretan poloaj. Ona se pri prijelomu izvodi uvijek, a kod ostalih

ozljeda samo na ekstremitetima i to kad su ozljede opsene i teeg stupnja

(rane, opekline, smrzotine).

Da bi imobilizacija bila uspjena, treba imobilizirati dva susjedna zgloba.

To se postie tako da se predmetom kojim se imobilizira, osim

ozlijeenog dijela, obuhvate susjedni zglobovi, ali i dvije treine

susjednih dijelova.

Imobilizirani zglobovi moraju biti u takozvanom prirodnom

(fiziolokom) poloaju, jer je u tom poloaju ahura zgloba mlohava kao i

miici i tetive. To se postie stavljanjem ozlijeenog ekstremiteta u

srednji poloaj izmeu najjaeg savinua i opruenosti.

Prelomljena ruka ili noga ne smije se namjetati , ve se iaeni ili

prelomljeni dio imobilizira u poloaju u kojem se ruka ili noga nalaze.

Priruna sredstva (daska i slino), te Cramerova udlaga, moraju se

obloiti slojem spuvaste gume ili plastike, papirnatom vatom, dijelovima

odjee, sijenom, travom, licem, itd., i to na onoj strani koja dolazi uz

ozlijeeni dio tijela.

Vrhovi prstiju pri uvrivanju ina zavojem ili maramom, moraju ostati

slobodni, jer se po boji koe jagodica moe ustanoviti je li zavoj previe

stegnut.

Imobilizirane dijelove treba staviti u umjereno povieni poloaj. Prva

pomo pri iaenju i uganuu jednaka je kao i pri prijelomu kosti.

Zglobovi se ne namjetaju , ve se po svim pravilima imobilizacije

zadravaju u poloaju u kojem se nau.

U SLUAJU KRVARENJA NA LICU, imamo tri tipina mjesta, i to:

a) na rubu donje vilice, tri centimetra od kuta vilice za linu arteriju; pritisak prstom kasnije mogu zamijeniti jastui ili povezi

b) kod krvarenja u sljepoonom predjelu treba pritisnuti sljepoonu arteriju jedan prst ispred uha; pritisak prsta kasnije moe zamijeniti jastui kao i u prvom sluaju

c) kod krvarenja iz zatiljka mora se pritisnuti zatiljna arterija dva prsta iza uha, daljnji je pritisak isti kao i kod naprijed navedenih sluajeva.

Kada i kako pritisnuti arteriju:

1. Kod jakih krvarenja na VRATU i GLAVI treba pritisnuti arteriju carotis etiri-pet centimetara iznad zgloba prsne i kljune kosti, a tri centimetra od sredine vrata, i to prema vanjskoj strani vrata.

2. Arterija se pritie na VRATNOJ KRALJENICI, a potrebno je paziti da se ne povrijede dunik ili velike vene na vratu. Pritisak prstom ne smije se zamijeniti nikakvim jastuiem sa zavojem jer bi mogle nastupiti neugodne posljedice zbog stezanja vrata.

3. Kod krvarenja iz GORNJIH UDOVA ponekad se ramena arterija (Subclavia) mora pritisnuti, i to na prvo rebro. Pritisnuti treba u sredini kljune kosti, a glavu bolesnika nagnuti prema povrijedenoj strani i sputenim ramenom. Na desnoj strani pritisak se vri lijevim palcem, a na lijevoj desnim. Pritisak s jastucicem ne smije se koristit.

4. Pazunu arteriju teko je pritisnuti prstom, pa se zato krvarenje lake zaustavi ako se u pazuh stavi jastuk koji se stee prema ramenu. Ruku zatim treba stegnuti uz grudni ko.

5. Nadlakticna arterija prua se izmedu miica i kosti s unutranje strane nadlaktice. Pritisak prstima vri se u sredini nadlaktice, i to prema kosti. Pritisak na miie ne daje eljene rezultate. Ako se krvarenje ne moe zaustaviti pritiskom prstiju, tada se moe upotrijebiti ve gore spomenuti zavoj koji treba staviti iznad same rane.

6. Kod krvarenja iz AKE moraju se pritisnuti obje arterije, lakatna i palana. Te se dvije arterije spajaju u dlanu i zato se moraju istovremeno pritisnuti. Ako se krvarenje ne zaustavlja, treba upotrijebiti Esmarhovu povesku.

7. Kod krvarenja iz DONJIH UDOVA treba pritisnuti bedrenu arteriju na rub zdjelice. To se radi tako da se prstima ruku obuhvati vanjska i unutranja strana bedra, a s oba se palca pritice arterija. Dobro je ako je bedro malo zgrceno. Kod niih krvarenja na udovima moe se upotrijebiti Esmarhova poveska.

8. Kod krvarenja na POTKOLJENICI I STOPALU treba pritisnuti obje arterije, i to cjevaninu i lisnu. Najbolje je pritisnuti u predjelu skonog zgloba iza zglobnih izdanaka, i to na petnu kost. Ako pritisak ne uspije, treba upotrijebiti spomenutu povesku.

9. Kod neobino jakih krvarenja donjih udova, u BLIZINI PREPONE, gdje se arterija uvukla u trbunu upljinu, te nije mogu pritisak prstima na rub zdjelice, treba pokuati akama pritisnuti trbunu aortu. Ona ide lijevom stranom kimenog stupa i zato je treba snano pritisnuti uz kimeni stup.

10. Kod arterijalnih krvarenja moraju se poduzeti ope mjere: izvriti pritisak prstima na dovodnu arteriju, a u meduvremenu prirediti jastui sa zavojem ili Esmarhovu povesku. Ako jastui svojim pritiskom nije dao eljene rezultate, treba staviti povez, ali ne dulje od trideset minuta. Zimi je potreban osobito velik oprez.