Psihologija braka i obitelji Prof. dr. Josip Obradovi

Psihologija ljubavi Vanost ljubavi Ljubav predmet rasprava. Najee rabljeni pojam u ivotu. Zato je tako vana u ivotu ljudi? Bird i Mellville (1994)- postaje posebno vana u industrijskom i postindustrijskom drutvu zbog usamljenosti i individualizma (potpora itd). Razliita poimanja ljubavi. Gledanje na ljubav u razliitim povijesnim razdobljima Stara Grka: strast je bolesno stanje. Ljubav - tjelesna i duhovna. Ljubav uvijek izvan braka. Priznaje se hetero i homoseksualna ljubav. Prava ljubav ljubav starijeg i mlaeg mukarca. Stari Rim: kopirao Grku. Specifinost: ljubav je igra meu partnerima, svatko trai maksimalni uitak. Ljubav je izvan braka. Srednji vijek: i u pogledu na ljubav se razlikuje od antikog svijeta. Ljubav odvojena od braka. Ona je igra za aristokraciju. Puk za nju nije sposoban. Posebna vrsta udvorna ljubav (trubaduri, Francuska, 12. st.) kasnije se iri Europom. Izmislile je dvorske dame dok su im muevi ratovali. Razraena strategija udvaranja, nije se smjela zaobii. Andreas Capellanus opisuje pravila udvaranja i patnje trubadura, pa zakljuuje da je esto nesretna, a samo u nekim sluajevima putena. Takvo je gledanje na ljubav (izvan braka) trajalo od 12. do 17. stoljea. Poetkom 18. st. industrijska revolucija u Engleskoj mijenjaju se uloge mukaraca i ena. Uloga mukarca: rad izvan kue; ene: iskljuivo briga za djecu i mua. Carol Smith Rosenberg (1989)- takva podjela ima za posljedicu emocionalnu separaciju partnera. U braku zajedniki ivot, ali ne zajedniki osjeaji.1

Takve se razlike perpetuiraju razliitim oblicima socijalizacije rodova. Tek u 19. i po. 20.st. (Zap. Europa i Sjev. Amerika) poinje shvaanje da je ljubav osnovni i integralni dio braka. To vai za individualistiku kulturu.

Definiranje ljubavi Platon: Ljubav je ono to ovjek eli, a nema. Symposium. Baudelaire: Ljubav je potrebna da se pobjegne od sebe. France: Nije uobiajeno voliti ono to se posjeduje. G.B. Shaw: Ljubav je igra u kojoj se prenaglaava razlika izmeu osobe koju se voli i drugih pojedinaca.

Prve znanstvene definicije: J.B Watson (1924), utemeljitelj biheviorizma: Ljubav su osjeaji koji nastaju kao posljedica nadraaja erogenih zona. S. Freud (1922): Ljubav je elja za seksualnim sjedinjenjem. E. Fromm (1956): Ljubav je sredstvo za smanjenje osjeaja izolacije i usamljenosti.

70-ih godina prve definicije i operacionalizacija pojma ljubavi. Zick Rubin razlikuje svianje i ljubav, konstruira skalu za njihovo mjerenje. Pravi napredak nastaje kad se uoava postojanje razliitih vrsta ljubavi.

Vrste ljubavi Dvije vrste (najee razlikovanje): 1. strastvena (romantina) ljubav 2. prijateljska ljubav 1. Strastvena ljubav Hatfield i Walster (1978): strastvena ljubav je stanje intenzivne udnje za sjedinjenjem s drugim biem. Bitne karakteristike: veliko uzbuenje, oscilacije u osjeajima, euforija, srea, ushit, oaj, anksioznost. Objanjenja oscilacija pomou fiziolokih promjena koje nastaju u hipotalamusu.2

Nastaje iznenada, na temelju jake fizike meusobne privlanosti. Dutton i Aron (1984) uspjeli pokazati da pojedinci u krizi (tjeskobi) izlaz iz tekoa vide u osobi u koju se strastveno zaljubljuju.

Mjerenje strastvene ljubavi Hatfield i Sprecher (1975) skala za mjerenje strastvene ljubavi (kraa i dua inaica). Koristi se dua; Cronbach alfa = .91. Sastoji se od tri faktora: kognitivni, emotivni i ponaanje. Skala se pokazala uspjenom u meukulturnim istraivanjima.

2. Prijateljska ljubav Hatfield (1988): prijateljska ljubav duboke emocije prema onima s kojima je na ivot najue povezan. Naglasak je na intimnosti doivljaja, maksimalnom povjerenju i seksualnim odnosima. Ta je ljubav prediktivnija za trajnost braka nego strastvena ljubav u individualistikoj kulturi. I ona se sastoji od iste tri sastavnice. Mjerenje prijateljske ljubavi Unato brojnim pokuajima, ne postoji instrument za mjerenje prijateljske ljubavi koji bi imao zadovoljavajue metrijske karakteristike. Obino se kao aproksimacija upotrebljava PAIR skala za mjerenje intimnosti (Schafer i Olson, 1981). Naini voljenja John Lee (1988) na temelju povijesne grae opisao stilove voljenja: a) eros b) storge c) ludus d) mania e) pragma f) agape

a) Eros Ljubav na prvi pogled (strjelica). Dante: Incipit vita nova.3

John Lee: pojedinci su ipak svjesni koje karakteristike preferiraju nije izvan svijesti. Tipologija pojedinaca: za eros skloni pojedinci sretnog djetinjstva, ele ekskluzivan odnos, ali nisu posesivni. b) Storge

Storge polagani i postupni razvoj. Najea u statinim drutvima. Pojedinci zajedno rastu, postupno prerasta prijateljstvo u ljubav. Karakteristike: mirniji, oputeniji sa slabijim izraavanjem osjeaja. Obino ivjeli u velikim obiteljima, imaju mnogo prijatelja. S partnerom imaju zajednike interese. c) Ludus

Prema ludus igra, zabava. Voenje ljubavi bez obveze prema partneru. Pretpostavka je da oba partnera u tome uivaju. Obino ne postoje preferencije s obzirom na osobine partnera. Pojedincima je najvanije da budu stalno u potrazi za novim doivljajima i zaljubljivanjem. Promiskuitet. d) Mania

Prema starogrkom theia mania, tj. ludost poslana od bogova. Grom iz vedra neba, intenzivna ljubomora, posesivnost, osjeaj nesigurnosti, stalno traenje potvrde ljubavi, dominantan u dijadi, nastoje manipulirati partnerom. Ljubav karakteristina za neiskusne ili za starije u branim krizama. e) Pragma Grka rije pragmatik- svjesno oprezno traenje partnera koji ima sline stavove, uvjerenja, ideologiju i ivotne ciljeve. Stalno provjeravanje udovoljava li partner kriterijima. Normalno djetinjstvo, smatraju da se zalaganjem moe mnogo postii, pa i dobri partnerski odnosi. f) Agape

Vrsta ili nain voljenja kao dio kranske ideologije. Sastoji se u pomaganju i ljubavi bez oekivanja uzvraanja. Izrazito rijetka u civilizaciji u kojoj svatko gleda svoje interese (individualizam). Pojedinac stavlja interese partnera ispred svojih.

4

Mjerenje naina voljenja Brani par Hendrick (1986) konstruirali skalu od 42 estice, zadovoljavajue pouzdanosti i valjanosti, faktorski jednodimenzionalnu. U korelaciji je sa Sternbergovom triangularnom teorijom ljubavi.

Sternbergova triangularna teorija ljubavi Sternberg (1986) predlae novu teoriju od tri sastavnice: 1. strast, 2. intimnost, 3. odanost/privrenost. Strast: pokreta ili nagon koji izaziva ili dovodi do fizike privlanosti, svianja i seksualnih odnosa. Najvaniji dio te sastavnice: seksualni odnosi. Intimnost: prisni, osjeajno povezani odnosi meu partnerima. 10 simptoma intimnosti: elja da se pomogne voljenom partneru, srea zbog nazonosti v.p., potivanje v.p., uvjerenje da e v.p. pomoi u krizi, meusobno razumijevanje, duhovno i materijalno zajednitvo, primanje emocionalne potpore od partnera, davanje emocionalne potpore v.p., intimna komunikacija s v.p., velika vanost v.p. za ivotno zadovoljstvo. Privrenost: odluka da se nastave ili odre intimni odnosi (svjesna ili nesvjesna), u kriznim situacijama se osvijesti. Naini voljenja prema Sternbergu 1. Svianje: meusobno povjeravanje, bez strasti i bez privrenosti. 2. Strast: strastveni nain voljenja, bez intimnosti i privrenosti. Obiljeje: velika uzbuenost, idealizacija. 3. Odanost/privrenost: prazan nain voljenja (prazna koljka)- tipino za dugotrajno partnerstvo. 4. Romantian nain: mjeavina strasti, svianja i fizike privlanosti. Intenzivni, ali kratkotrajni odnosi. 5. Prijateljska ljubav: kombinacija intimnosti i privrenosti, bez strasti, tipina za partnere nakon strastvene faze. 6. Zaslijepljeni nain voljenja: strast i odanost. 7. Prava ljubav: strast, intimnost i privrenost. Teko se postie zbog problema u ili izvan pojedinca. Ideal kojemu svi tee.5

8. Bez ljubavi: nema ni jedne sastavnice, neemotivni odnosi, potpuno indiferentni.

Mjerenje prema Sternbergovoj teoriji ljubavi Skala (1986), u prvoj verziji nije pokazala dobre metrijske karakteristike. Revidirana (2000), provjerena i zadovoljava zahtjevima pouzdanosti i valjanosti.

Korelati i odrednice ljubavi Istraivanja - 4 skupine varijabla su najprediktivnije odrednice: 1. spol 2. dob 3. emocionalna povezanost s roditeljima u ranom djetinjstvu 4. osobnost pojedinca 1. Spol kao odrednica ljubavi Spol najprediktivnija odrednica ljubavi. ene bolje od mukaraca razlikuju svianje i romantiku. ee od mukaraca se intenzivnije zaljubljuju. zadravaju plastiniju i perzistentnu sliku o bivim partnerima. ee od mukaraca uivaju u ljubavi. sklonije idealiziranju partnera. najei oblici: storge, mania, pragma. Mukarci: skloniji od ena romantinim odnosima. zaljubljuju se u mlaoj dobi. najei oblik ludus. Nema razlika: s obzirom na strastvenu ljubav, a niti s obzirom na nain voljenja agape i eros. Zakljuci: s obirom na velike razlike moe se govoriti o feminizaciji ljubavi (primarno tipina za ivot ene). Bird i Mellville (1994) to osporavaju- priznaju samo razlike izraavanja izmeu m. i .

6

2. Dob kao odrednica ljubavi Iako bi se oekivalo da je tipina za mlau dob, rezultati su nejasni. Niz varijabla kovarijata (sta ili trajanje odnosa) nije kontroliran. Odnos izmeu dobi i intenziteta ljubavi mogao bi biti u obliku slova U najvei intenzitet u najmlaoj i najstarijoj dobi.

3. Rana emotivna povezanost s roditeljima i ljubav Hazan i Shaver (1987,88,89) niz istraivanja pokazuje da pojedinci koji su bili emotivno povezani s roditeljima lake stupaju u kontakt s partnerom; odnosi s partnerima dugotrajniji. Keelan i Dion, 1998.: trajniji emocionalni odnosi onih koji su bili sigurno emotivno povezani s majkom. Hendrick i Hendrick, 1989.: Sigurna emocionalna vezanost prediktivna za eros i agape, a nesigurna za ludus.

4. Osobnost pojedinca kao prediktor ljubavi Freud (1922) zaljubljeni pojedinci projiciraju vlastite elje i karakteristike u objekt ljubavi. K. Horney (1937) pojedinci niskog samopotovanja nisu sposobni ui u intimne odnose. Dion i Dion (1988) takoer pokazuju: zaljubljuju se pojedinci visokog smopotovanja.

Razvoj partnerskih intimnih odnosa Teorije razvoja intimnih odnosa Teorijama se objanjavaju promjene u partnerskim predbranim odnosima. 3 najznaajnije skupine teorija: 1. etapne teorije 2. teorija socijalne razmjene 3. teorija interpersonalnih procesa 1. Etapne teorije Postoje dvoetapne i troetapne teorije. Dvoetapna teorija (Berg, 1984): Prva etapa uzajamna privlanost (vane osobine partnera i meusobno svianje) Druga etapa - kompatibilnost i komplementarnost sustava vrijednosti (vana slinost i kompatibilnost pogleda na svijet, uloga)7

Troetapna teorija (najpoznatija): Podraaj vrijednosti uloge (Murstein, 1987). Partneri prolaze 3 faze od poznanstva do sklapanja braka. Podraaj fizika atraktivnost. Sustav vrijednosti postaje vaniji. Uloge oekuje se ispunjenje uloga. Etape moraju biti u slijedu, nikako istodobne U svakoj etapi javlja se kriza. Prelaenje svih kriza dovodi do braka. Istraivanja potvruju postojanje etapa i kriza, kao i sukcesivnost etapa (Leigh, 1987; Stephen, 1996). Nije u potpunosti potvrena.

2. Teorija socijalne razmjene Temeljna pretpostavka: odnos izmeu nagrade i cijene pripadanja dijadi. Ako je nagrada vea od cijene partneri ostaju zajedno. Nagrada: strastvena ili prijateljska ljubav, emotiva i instrumentalna potpora i seksualno zadovoljstvo. Cijena: vrijeme, trud, patnja zbog sukoba. Zadovoljstvo u dijadi: rezultat odnosa izmeu ishoda i oekivanja. Oni koji su uloili vie u odnos, uz isti ishod, bit e manje zadovoljni od onih koji su uloili manje. Privrenost dijadi: Privreniji oni koji su vie uloili i imaju manje alternativnih izbora.

3. Teorija interpersonalnih procesa Cate i Lloyd (1988) naglasak na kontinuitetu procesa, a ne na etapama. Proces tee sljedeim putem: o povean broj interakcija o sve bolje poznavanje partnera, prepoznavanje elja, neverbalnih poruka o sve tonije predvianje partnerovih reakcija o sve vee ulaganje u partnerske odnose o sve vee zajednitvo psiholoki i vremenski o sve vie se rabi pojam mi o sve vie partneri shvaaju da zadovoljstvo ovisi o prirodi dijade o poveava se meusobno svianje i brinost8

o poveava se vezanost i enja za partnerom o sve vea uvjerenost da je partner nezamjenjiv. Za razliku od prethodnih, ta teorija nije empirijski provjerena. Udvaranje i hodanje Udvaranje je svjesno i namjerno izricanje pohvala, komplimenata partneru s ciljem stvaranja intimnih odnosa. Hodanje - zajedniko provoenje slobodnog vremena tijekom razdoblja koje ukljuuje udvaranje i najvjerojatnije, intimne odnose. Razliito je hodanje i udvaranje u razliitim kulturama. o u individualistikim kulturama - par odluuje o svemu samostalno. o u kolektivistikim kulturama - obitelj ima veliku ulogu (aranirani brakovi). Zbog seksualne revolucije (70-ih god.) iz Sjev. Amerike i Zap. Europe proirila se promjena oblika udvaranja. Hodanje adolescenata ei spojevi- manja uspjenost u koli i nie aspiracije (bez obzira na spol). Sukobi i zlostavljanje na spojevima (Queuatman i sur. 2001): u SAD-u od 20 do 40% hodanja javlja se zlostavljanje). Neovisno o kulturi: oekivanja mukaraca i ena razlikuju se u hodanju. Mukarci oekuju velik stupanj seksualnosti uz minimalno potroeno vrijeme (Cristopher i Frandsen, 1999). ene oekuju razvoj intimnih odnosa i postupnost, neki minimum intimnosti prije seksualnih odnosa. Mukarci esto zapoinju seks. odnose pod utjecajem vrnjaka. Hodanje ima i ulogu uenja i privikavanja na partnera i dijadu. Dugo hodanje zato daje vrstinu dijadi. Uloga hodanja je i mogunost uenja razrjeavanja sukoba; emotivnog razotkrivanja prema partneru. Predbrani seksualni odnosi Definicija: odnosi temeljeni na samostalno i dobrovoljno donesenoj odluci o seksualnom snoaju (Reis, 1989). Razlikuju se s obzirom na vrstu kulture.9

Individualistika zap. kultura: velika permisivnost. Kolektivistika kult. (Azija, Islam): rigorozno strukturirano predbrano ponaanje. Predbrani seks razlike mukaraca i ena Istraivanja pokazuju dvostruke standarde obzirom na spol. Razlike i dvostruki standardi objanjavaju se sljedeim teorijama: 1. neopsihoanalitika teorija 2. sociobioloko stajalite 3. teorija socijalnog uenja 4. teorija socijalnih uloga 1. Neopsihoanalitika teorija Janet Chodorow (1978) trai razloge razlika u ranom djetinjstvu i emocionalnoj vezanosti za majku. Majka ima glavnu ulogu u brizi, stvara se veza djeteta i majke. U adolescenciji djeaci moraju raskinuti tu vezu i potvrditi svoj maskulini identitet. Kod djevojica se zadrava identifikacija s majkom i one nemaju potrebu bunta i odvajanja. Mukarci su zato emocionalno nezavisniji, hladniji, lake stupaju u vezu nego ene. 2. Sociobioloko stajalite Donald Symons (1987) razlike objanjava biolokim naelima. Od zaea je majka bioloki posveena razvoju djeteta, a mukarac je izvan tog procesa. Majina investicija u dijete je vea nego mukareva, pa je u izboru partnera opreznija i selektivnija. Ulazi u odnose s onim koji prua sigurnost i zatitu. Sociobiologija izvrgnuta velikoj kritici (seksizam). Reakcija na kritiku jest nova teorija: Teorija seksualne strategije (Buss i Schmitt, 1993) - evolucijska psiholoka teorija. Mukarci i ene imaju razliite spolne strategije: mukarci: kratkorone (zabava), ene: uglavnom dugorone strategije. 3. Teorije socijalnog uenja Bandura (1977), a primjenu na predbrano podruje proveo Mischel (1986). U djetinjstvu se djevojice i djeaci nagrauju za ponaanje koje je u skladu s oekivanjima okoline (reinforcement). Tako se formiraju rodno-specifini oblici ponaanja. Osim obitelji i kole osobito djeluju masovni mediji.

10

Modeli ponaanja ena: nekada Doris Day (njena, stidljiva, enstvena, romantina, seksualno suzdrana, vjerna, spremna na ljubavnu patnju i usmjerena na trajnu vezu) Danas: Madonna (gruba, snana, samostalna, neovisna, spemna na podizanje djece bez oca, nabildana, promiskuozna itd.) Imitiranje Madonne - drukije posljedice nego imitiranje D. Day. 4. Teorija socijalnih uloga Eagly (1987): mukarci i ene socijalizacijom ue razliite uloge koje kasnije ispoljavaju. To se odnosi i na uloge u seksualnom ponaanju. Uloge koje se oekuju od razliitih spolova danas su drukije nego one od prije 30-ak godina (usporedba seksualnih prirunika). o Prije: mukarcu se tolerirao predbrani seks, eni ne. o Danas tolerira se i mukarcima i enama, ali mukarcu se doputa seks iz zabave, a ena mora biti zaljubljena.

Dvostruki standardi postoje i dalje, samo su ublaeni. to govore rezultati istraivanja

Oliver i Hyde (1993) analizirali 177 studija o seks. ponaanju m. i . na 21 dimenziji. Rezultati: Mukarci su od ena: permisivniji pozitivnijeg stava prema predbranom seksu pozitivnijeg stava prema seksu bez ljubavi eih seksualnih odnosa prije ulaze u seksualne odnose.

Te razlike izmeu mukaraca i ena se gube u novije vrijeme. Moe se rei da se gube dvostruki standardi kad se radi o Zap. Europi i Sj. Americi. orkalo i Reni (1999) istraivanje u nas (stud. populacija): mukarci ei seks s veim brojem partnera ee s nepoznatim partnerom ee paralelni seks.

tulhofer (1999): 1081 mukaraca i ena u urbanim dijelovima Hrvatske: ene rjee prihvaaju kratkotrajne seks. odnose11

ene smatraju intimnost preduvjetom seksa Zakljuak: i u Hrvatskoj postoje dvostruki standardi. Seksualno ponaanje adolescenata Posebno vano zbog poveanja maloljetnikih zaea i seksualnih oboljenja 50% svih zaraza AIDS-om otpada na adolescente. Edgardh (2000) i Michael (2001) u Zap. Europi (posebno V. Britaniji) 80-ih godina naglo pada dob prvog ulaska u seks (od 20 na 16 g.). 24% m. i 22% . seks prije 16.g. orkalo i Reni, 1999.: 35% studenata i 28% studentica imalo prvi seks prije navrene 16. g. tulhofer (1999): srednja dob prvog seks. snoaja: mukarci: 17, ene: 18 godina.

Tko stupa u rane seksualne odnose Cvetkovich i Grote (1999): prije ulaze u seks oni koji fiz. ranije sazrijevaju, niskih obrazovnih aspiracija, nereligiozni, slabijeg k. postignua, skloni konzumaciji alkohola i droge. Flewelling i Bauman (1999) utvrdili karakteristike obitelji koje djeluju na ranije stupanje u seksualne odnose. djeca jednoroditeljskih obitelji (roditelji im slue kao model). Vani vrnjaci i s kim se adolescenti drue. Triandis (1994) machizam- ranije stupanje i marianizam- kasnije stupanje u seks. Pomou Bronfenbrennerovog eko modela dobiveni rezultati: Hayes (1997): pojedinci: manje inteligentni, seksualno zlostavljani, konzumenti alkohola; obitelj: slabi nadzor, jednoroditeljska obitelj Seksualni odnosi i preventivno ponaanje Zbog proirenih spolno prenosivih bolesti za sve pojedince postoji rizik zaraze. Od svih bolesti najopasniji je AIDS zbog fatalnosti. prema WHO u 2000. g. ivjelo je 33 .6 milijun osoba zaraenih AIDS-om, od toga 14.8 milijuna ena. Umrlo (1999) u svijetu: 2.3 milijuna (1.1 miljun ena). opada broj zaraenih u skupini homoseksualaca, a raste broj unutar heterosekseks. skupina. od 1985- 2002. u Hrvatskoj 342 zaraena pojedinca (relativno malo). 39,7% zaraeni su heteroseksualci, a ostali homo i bi-seksualci. Psiholozi istrauju zato pojedinci ulaze u rizino ponaanje.12

Dosad najpoznatiji IMB model (Information-motivation-behavioral skill) koji objanjava rizino ponaanje i prevenciju. Gerrard (1996) kritian prema modelu: slaba povezanost izmeu motivacije i ponaanja. Slabost modela: pretpostavlja racionalno ponaanje, to je netono u intimnim situacijama (racionalnost potisnuta). U nas: Ajdukovi i sur. (1991) i Prilin i sur. (1999) na 2655 mladih iz Hrvatske pomou demografskih varijabli (dob, socijalni status) pokuavaju objasniti preventivno ponaanje. Istraivanja pokazuju: jedina zatita sustavna uporaba kondoma. Osnovno je pitanje tko rabi kondom, a tko ne. Rabe: oni koji imaju pozitivan stav prema svrsishodnosti, oni koji su ga prije rabili, oni koji su u dogovoru s partnerom. Ne rabe: stariji, religiozni, skloni uporabi pilule. Kondom za kontracepciju. Meukulturne slinosti i razlike

Veina istraivanja iz individualistikih kultura (Zap. Europa i SAD). Malo je iz kolektivistikih kultura, pa je usporedba oteana. Prema rezultatima, kad se radi o dvostrukom standardu, razlike izmeu mukaraca i ena smanjuju se u obje kulture, ali mnogo bre u individualistikoj kulturi. Rezultati (Sprecher i Hatfield, 1995): mladii u SAD neuporedivo tolerantniji prema predbranom seksu nego u Rusiji, Japanu, Kini. Postoji razlika mukaraca i ena bez obzira na kulturu. U svim kulturama mukarci trae zabavu, fiziki uitak, smanjenje napetosti; ene bliskost i intimnost s partnerom.

Kohabitacija Zajedniki intimni ivot heteroseksualnih partnera bez graanske i/ili crkvene registracije (Seltzer, 2000). Prvo se pojavila u skandinavskim zemljama, pa VB, SAD, gdje je i danas najrairenija. Postojala je i prije (primjer konsenzualni brak J. Amerika), ali nikad tako proirena kao danas. Mnogi su zabrinuti da je kohabitacija moda alternativa za klasian brak (a ne samo uvod). U Hrvatskoj je moemo smatrati predbranom razvojnom etapom. Kohabitacija i socio-kulturni kontekst Kakva e biti i koliko e trajati kohabitacija ovisi i o sociokulturnom kontekstu.13

U raznim zemljama se razliito zakonski tretira: vedska: djeca izjednaena s branom djecom; u SAD nisu. U razliitim kontekstima su i razliiti procesi u kohabitaciji. Skandinavske zemlje panjolska, Portugal, ogromne razlike. Ako je veina mladih u kohabitaciji (vedska) to je normalno i nema drutvenog pritiska. Suprotno je osobito u katolikim zemljama. Navedene tvrdnje potvruje mnotvo istraivanja provedenih u Europi i Sj. Americi.

Tko kohabitira Poticajno djeluju na kohabitaciju: osobine pojedinca- mladi (Thornton, 1995), obrazovaniji, iz nestabilnih obitelji, liberalnijih ivotnih stavova i filozofije, nereligiozni, naglaavaju autonomiju i slobodu u braku, egalitarne i netradicionalne brane ideologije (Thomson i Collea, 1996). tolerantnost drutva, teka ekonomska situacija, nesigurnost zaposlenja, nespremnost za preuzimanje odgovornosti zbog situacije. u tranzicijskim zemljama nedostatak stanova i nemogunost kupnje stanova. Pojedinci koji imaju tradicionalne stavove prema ulogama spola, religiozni, patrijarhalni. Trajnost kohabitiranja Obino kratkotrajno. Prema istraivanjima 50% kohabitacija zavrava prije jedne godine ili se vjenaju ili rastave (Bumpass i Lu, 2000). Lake se raspada nego brak, jer ne postoji nikakva zakonska niti drutvena prepreka. Kohabitirajui pojedinci skloniji rastavi (Tanfer, 1996). Osnovni problem: djeluje li kohabitacija na trajnost budueg braka. Ne moe se izvesti generalni zakljuak. U Sj. Americi i Skandinaviji kohabitacija djeluje negativno na trajnost budueg braka. Drukije u Francuskoj i Junoj Europi. Sociokulturni kontekst djeluje na prirodu posljedica. Organizacija ivota kohabitanata Parovi koji kohabitiraju imaju specifinu organizaciju ivota:14

Neskloni kohabitaciji

ene manje obavljaju kuanske poslove (nego udane) ene su vie orijentirane na rad i profesiju (nego udane) nesigurnost statusa Kohabitanti se tee odluuju na brak (ak kad imaju djecu) Kohabitanti imaju rjee zajedniki raun Ako ena zatrudni, vea je vjerojatnost sklapanja braka Djelovanje na djecu

Djelovanje kohabitacije na djecu U posljednjih 20. godina opi je trend porasta raanja djece izvan braka. Mnoga od te djece roena u kohabitaciji. Kohabitacija je pozitivniji utjecaj na djecu nego jednoroditeljska obitelj (nema razlike prema braku). Djecu ugroava vea vjerojatnost rastave. Oevi u kohabitaciji manje se bave djecom nego u braku. Intimni brani procesi to su intimni brani procesi Ubraja se: a) Ljubav u braku b) Intimnost u braku c) Odanost branih partnera d) Seksualno ponaanje i odnosi e) Preljub i vanbrani odnosi f) Ljubomora Vanost intimnih branih procesa Predstavljaju sredinje podruje Psihologije braka i obitelji Odreuju ivotno zadovoljstvo, stabilnost braka, posljedice na djecu

A) Ljubav u braku S poetkom 20. st. brak i ljubav nerazdvojni pojmovi. Suvremeni brak najee se formira na temelju ljubavi.

15

Istraivanje Levine i sur., 1995. u 26 zemalja: 80% ispitanika izjavljuju da se ne bi vjenali s osobom u koju nisu zaljubljeni Malo je istraivanja o ljubavi u braku. Dosta je slabo istraeno podruje, nema odgovora na temeljne probleme. Vrste brane ljubavi

Postoje razliiti oblici voljenja, manje ili vie povezani sa ivotnim zadovoljstvom. Istraivanja: postoje strastvena i prijateljska ljubav. Intenzivna strastvena ljubav (tipinija za mueve). U tradicionalnim brakovima (patrijarhalan mu) ea je muevljeva strastvena ljubav. U egalitarnim brakovima podjednaka je raspodjela. Prema izjavama partnera, strastvena ljubav je manja nakon 10 god. braka nego na poetku. Prijateljska ljubav: Intenzitet ne opada s vremenom (Grote i sur., 1996.) Muevi su sve vie altruistino orijentirani s prolaskom vremena, vie se identificiraju sa enom i ele udovoljiti eljama ene s protekom vremena. Najnovija istraivanja (Montgomery i Sorell, 2000.) ini se da se strastvena ljubav javlja u svim razdobljima branog staa, a ne samo u mladim brakovima To daje optimistiku sliku branim odnosima, jer svi ele strastvenu ljubav i nije nuno da se ona gasi. B) Intimnost u braku Vanost brane intimnosti

Intimnost i intimni odnosi sredinje podruje partnerskih odnosa. Posljedice intimnosti: brana harmonija, brano zadovoljstvo i brana stabilnost (Prager, 1995.). U branoj terapiji vano podruje - intimni odnosi. Poimanje intimnosti Intimnost je proces u kojemu partner A ponaanjem pobuuje intimni osjeaj u partnera B, koji se zbog tog intimnog osjeaja ponaa intimno prema partneru A, a rezultat su takvog ponaanja i osjeaja zadovoljenje potreba oba partnera i poboljanje partnerskih odnosa (Prager, 2000.).

Intimnost se sastoji od 2 temeljna pojma:

1. Intimno ponaanje 2. Doivljaj intimnosti16

Intimno ponaanje Verbalno (povjeravanje, izjave ljubavi, otvaranje prema partneru) Neverbalno (pogled, dodir, milovanje, snoaj) Afektivna dimenzija (emocionalna toplina, ljubav, zahvalnost, osjeaj ponosa) Kognitivna (percepcija da je voljen i prihvaen od partnera)

Doivljaj intimnosti- dvije dimenzije:

Intimne interakcije Intimnost se oituje putem interakcija meu partnerima, pa se zato nazivaju i branim procesima. Interakcije mogu biti: 1. Intimno verbalno ponaanje 2. Intimno neverbalno ponaanje Intimno neverbalno ponaanje Nekoliko vrsta neverbalnog intimnog ponaanja: 1. Angairano neverbalno ponaanje (traenje fizike blizine, naslanjanje, dugotrajno gledanje, geste i gestikulacija, govor i intonacija, brzina govora, naglaavanje rijei). 2. Dodir i dodirivanje (ramenom, koljenom, grljenjem) 3. Afektivni dodir (dranje za ruku, grljenje) 4. Seksualni dodir (milovanje, njeno dodirivanje, osobito intimno, snoaj i doivljaj orgazma) Veliko je preklapanje meu razliitim oblicima. otvaranje prema partneru, povjeravanje delikatnih sadraja, tegoba ili ranjivosti, prepriavanje prolosti, snova. meusobno verbalno intimno ponaanje poveava doivljaj intimnosti. Stilovi verbalnog intimnog ponaanja Doivljaj intimnosti ovisi o sljedeim imbenicima: a) Sadraj b) Neposrednost komunikacije c) Emocionalna angairanost Intimnost je vea kad sadraj ima veu teinu, kad je emocionalna angairanost vea i to je komunikacija neposrednija.17

Verbalno intimno ponaanje

Doivljaj intimnosti i okruenje Brani partneri i brakovi egzistiraju u socijalnom okruenju koje moe biti: 1. Osobine partnera 2. Situacija 3. Socio-kulturni kontekst Doivljaj intimnosti i osobine partnera Doivljaj intimnosti ovisit e o osobinama branih partnera: Motivaciji razlozi zbog ega partner trai intimnost. Slici o sebi/samopotovanju (vie samopotovanje lake uspostavljanje intimnih odnosa). Lokusu kontrole (unutarnji lokus lake otvaranje prema partneru). Ostale crte osobnosti: neuroticizam najvei kontraindikator za doivljaj intimnosti. Obino se takvi pojedinci ponaaju neprimjereno situaciji. Situacija i doivljaj intimnosti Razliite situacije koje spreavaju doivljaj intimnosti: Dugotrajna razdvojenost partnera Javna mjesta Situacija je slabo istraeno podruje. Socio-kulturni kontekst i doivljaj intimnosti Neke su socijalne okoline mnogo tolerantnije prema pokazivanju intimnih interakcija i doivljaju intimnosti, nego neke druge. Slabo istraeno manifestiranje interakcija intimnosti u kolektivistikim kulturama (koje su manje tolerantne). Intimnost i ljubav u braku Pitanje jesu li intimnost i ljubav dva neovisna pojma. Danas prevladava miljenje da je intimnost jedna od sastavnica ljubavi, to je u skladu sa Sternbergovom teorijom (1986).

Rodne razlike u intimnosti ene su manje spremne pokrenuti raspravu o intimnim odnosima nego mukarci. ene due od mueva osjeaju intimnost prema partneru. U kvalitetnim brakovima ene se lake otvaraju prema partneru, nego mukarci.18

Razliiti oblici neverbalnog ponaanja: kontakt pogledom, poloaj tijela i osmijeh diferenciraju mueve i ene. ene izrazom lica, osobito smijekom, stimuliraju ili inhibiraju intimno udvaranje m. Utvrena razlika izmeu mukaraca i ena u intimnom udvaranju. Mnogi autori smatraju da su u stvari ene regulatori seksualne aktivnosti (Kendon, 1995). Openito, moe se rei da su intimnost i intimni odnosi mnogo vaniji za ene nego za mukarce. Mukarci su emocionalno samostalniji od ena i manje su od ena skloni formiranju intimnih odnosa, osobito u kasnijoj dobi (Blau, 2003.). Dob mukaraca i ena vana je odrednica za intimne odnose (ene u svakoj dobi spremne za intimne odnose, mukarci kad su mladi).

Intimnost kao nezavisna varijabla Istraivanja: Intimnost djeluje na: ivotno zadovoljstvo

Poveava otpornost na fizika i mentalna oboljenja Smanjuje potrebu posjeivanja lijenika Smanjuje broj prometnih nesrea C) Odanost u braku Dugotrajna struna rasprava o tome to jest odanost u braku. Novija shvaanja odanosti: sastavnice: 1. Odanost zbog privlanosti partnera 2. Odanost braku kao instituciji (zbog socijalizacije) 3. Osjeaj zarobljenosti (zbog djece, financija, straha od kritike). Odrednice brane odanosti Razliite odrednice za svaku pojedinu dimenziju odanosti. zadovoljstvo u braku, agape i eros nain voljenja i emocionalna empatija s partnerom. negativno su prediktivni za tu dimenziju: neuroticizam, brana usamljenost i voljenje tipa ludus (Kurdek, 1997.). Odrednice odanosti prema braku kao instituciji:19

Privlanost partnera:

agape nain voljenja, moralni standardi, vrednovanje braka, religioznost , , najnegativnija povezanost: Brani redoslijed, Brana usamljenost , Pragma nain voljenja Religioznost Nisko samopouzdanje

Odrednice odanosti prema braku zbog osjeaja zarobljenosti:

Komuniciranje u braku Vanost komuniciranja u braku Komuniciranje u braku- najvanija karakteristika branih odnosa. Neki smatraju da komuniciranje predstavlja temelj svakog braka. Vanost pokazuju istraivanja Olson i Olson (2000): sretni brakovi: 90% nema problema u komuniciranju, nesretni brakovi: 15% sluajeva. Nesretni brakovi: 82% izjavljuju da bi bili sretni kad bi se partner otvorio; 75% izjavljuje ne znaju to partner eli i misli 71% izjavljuje ne moe razumjeti partnerova osjeaje Razlike u komuniciranju mueva i ena ene i muevi izraavaju misli i osjeaje razliito. To stvara probleme u razumijevanju. Olson (2003): postoji maskulin i feminin nain komuniciranja. Mukarci u komuniciranju kompetitivni i kroz komunikaciju trae uspostavu dominacije. ene u komuniciranju drutvene, nastoje formirati prijateljstvo i zajednitvo s partnerom.

Stil govora Mukarci: govore malo, kratke pauze, naglo mijenjaju predmet razgovora govore dok ih se ne prekine govore glasnije esta zamjenica ja20

ene:

rijetko se otvaraju ale nisu dio sredinje konverzacije obino se ale na raun drugih. este pauze u govoru povezuju konverzaciju s prethodnim dijalogom prestaju govoriti nakon iznesene misli govore istom glasnoom kao mu esto rabe zamjenicu mi izraavaju zajednitvo ala je dio sadraja diskusije rijetko se ale na tui raun Stil sluanja

Muevi: ene: gleda u oi dok govori i slua esto klima glavom u znak odobravanja esto emocionalno komentira ne radi druge stvari dok slua eka da sugovornik prestane da bi progovorila Postavlja pitanja da bi dobila dodatne informacije ne gleda u oi dok govori ili slua rijetko klima odobravajui esto nastavlja s drugim poslom dok govori prekida sugovornika formulira pitanja analizirajui informiranost sugovornika

Natjecanje nasuprot povezanosti Mukarci socijalizirani da budu kompetitivni. U svakoj komunikaciji nastoje ostvariti veu ili manju mo. Zbog toga tee komuniciraju osjeaje.

21

ene putem komunikacije trae povezanost i intimnost s partnerom. Nastoje pregovarati o veem ili manjem stupnju intimnosti s partnerom. Openito: mukarci trae samostalnost/dominaciju, a ene intimnost. to je vea razlika u komuniciranju izmeu mueva i ena, vea je vjerojatnost nesporazuma i negativnih posljedica. U branim intimnim odnosima vjena je borba izmeu potreba za intimnou i samostalnou izmeu pojma ja i mi. Kod ena je vie izraeno mi (Tannen,1999.). ene obino rade ono to se od njih trai, a mukarci odbijaju i pomisao da bi im drugi sugerirao to trebaju raditi (Tannen, 1999.). Zbog toga dolazi do nesporazuma, pa ene ponavljaju zahtjeve, a mukarci to smatraju nametljivim (kvocanje). Tko je odgovoran za nesporazume mueva i ena? Nitko, to su razlike u socijalizaciji.

Bliskost nasuprot djelovanju U veem broju se pokazalo da su ene one koje u obitelji govore, a putem govora trae emocionalnu povezanost. Mukarci preuzimaju ulogu snanog, ali tihog. Te su razlike posljedica femininosti i maskulinosti i mogu izazvati komunikacijske probleme. Muevi izvan kue govore vie nego u kui, ali to je potreba izraavanja dominacije. Muevi, za razliku od ena, orijentirani su na rjeenje problema. ene su orijentirane na emocije. Tannen (1999.). Pokazao da su razlike u komunikaciji meu spolovima vane za stupanj branog zadovoljstva.

Komunikacija kao sredstvo uspostavljanja intimnosti Dobra komunikacija je jasan znak uspjenosti u partnerskim odnosima. Slaba komunikacija onemoguuje formiranje intimnih odnosa. Komuniciranje je vano u svakom razdoblju branih odnosa, bez obzira na sta.

Vrsta komuniciranja i snaga obitelji Olson i McCubbin (1999.) utvrdili dvije vrste sposobnosti komuniciranja u braku i obitelji:22

1. Iskreno komuniciranje sposobnost zajednikog emocionalnog doivljaja 2. Pozitivna komunikacija stupanj odsutnosti sukoba Pozitivna povezanost izmeu ta dva oblika i brane kvalitete. Sadraj i poruka komunikacije Svaka brana komunikacija ima dva dijela: 1. Sadraj 2. Poruka Iako sadraj moe biti potpuno jasan, moe biti razliito interpretiran, ovisno o prirodi partnerskih odnosa. Neverbalno komuniciranje Neverbalno komuniciranje ima veliku ulogu u branim odnosima. 65% svih neposrednih komunikacija jesu neverbalne. i verbalno komuniciranje ukljuuje neverbalno : glasnoa, visina, brzina govora, naglasak. ostalo: izraz lica, kontakt pogledom, tijelo, neverbalne vokalizacije, uzdasi, vea ili manja blizina partneru. poruka koja se prenosi partneru najee je u neverbalnoj komunikaciji. zbog toga esto dolazi do pogrene interpretacije.

Samootvaranje i intimnost Samootvaranje jest kad jedan brani partner povjerava drugom branom partneru intimne doivljaje, osjeaje, koje ne bi povjerio nikome drugome. Kod mnogih branih parova slabo je meusobno otvaranje; partneri pretpostavljaju da ih onaj drugi dovoljno poznaje pogrena pretpostavka. Neki smatraju da je dovoljno da se kae da ga se voli da je to maksimalna intimnost. Utvreno je da su partneri u sretnim brakovima izrazito meusobno otvoreni, u nesretnima nisu. Kako partneri mogu poboljati komuniciranje Vjetina komunciranja stjee se godinama. Mladi parovi imaju problema jer nisu jo stekli vjetinu komuniciranja. Savjeti za poboljanje vjetine komuniciranja23

1. Ako sluate partnera dok govori gledajte ga u oi. 2. Odgovorite neverbalno kimanjem, smijekom, mrtenjem. 3. Ne prekidajte partnera dok ne zavri s porukom. 4. Izbjegavajte netraeno davanje savjeta, komentare i kritiku. 5. Rabite izraze: kako, to, gdje, kada. 6. Ne rabite zato ima negativno znaenje. 7. Negativno miljenje ne iskazujte, bar dok ne zavri izjavom. 8. Zaponite razgovor s izrazima Molio bih.., a ne zahtjevno. 9. Traite pozitivan postupak, a ne zabranjujte negativan. 10. Iskazujte potovanje. 11. Pohvalite partnera ako je ispunio vaa oekivanja. 12. Pojasnite znaenje poruke partnera tako da glasno formulirate to je rekao i provjerite kod njega jeste li razumjeli. Vjetina sluanja Sluanje u komunikaciji ima znaajnu ulogu. Nain sluanja moe pridonijeti srei u braku. Olson (2003.) razlikuje 3 vrste sluanja: 1. Nestrpljivo sluanje - sluatelj nastoji prekinuti 2. Direktivno sluanje - sluatelj nastoji skrenuti razgovor 3. Paljivo sluanje - sluatelj ohrabruje na nastavak i ne prekida. Paljivo sluanje je najuinkovitije za nastanak i odranje intimnosti.

Vrste komunikacije Alberti (2000) razlikuje 3 vrste banog komuniciranja: 1. Asertivno komuniciranje 2. Pasivno komuniciranje 3. Agresivno komuniciranje Asertivno komuniciranje Predstavlja potpuno otvoreno izraavanje misli, osjeaja i elja. esta je uporaba Ja i mi. Karakterizira ga nevoljkost izraavanja misli, osjeaja i elja. esto povezano s anksioznou/strahom koju pojedinac osjea.24

Pasivno komuniciranje

Primatelji poruke su ljuti i ne potuju poruitelja pri pasivnom komuniciranju. Cilj je povreivanje ili poniavanje partnera i zatiivanje smopotovanja. Prema Olsonu (2003.) agresivno komuniciranje je izrazito negativan prediktor za formiranje i odravanje intimnosti meu partnerima. Svaki pojedinac rabi sva tri oblika, ali je vano u kojem stupnju.

Agresivno komuniciranje

D) Seksualni odnosi u braku Seksualni odnosi u braku Vana sastavnica intimnih odnosa. Baloban i rpi (2000), reprezentativni uzorak mueva i ena u Hrvatskoj: 94% sudionika smatra da su dobri seksualni odnosi vani za uspjean brak. Dosad nisu provedena istraivanja u nas o seksualnim odnosima u braku. Prva istraivanja seksualnosti: Kinsey i sur. (1948). Pravo sustavno istraivanje poinje tek 80-ih godina u SAD, pa u Europi. Uglavnom se obrauju 2 skupine problema: 1. odnos estine snoaja i niza demografskih varijabla partnera 2. utvrivanje odrednica seksualnog zadovoljstva u braku. estina seksualnih odnosa esto se izuava zbog fertiliteta i kvalitete braka. Sprecher i Schwartz (1995): u SAD- dolazi do pada estine odnosa u funkciji branog staa. Call i sur. (1995) to objanjavaju poveanom navikom i biolokim starenjem. Vangelisti (1991): interes poinje opadati nakon 2 godine braka. Laummann (1994) i Call (1995) pomou multivarijantnih tehnika objasnili samo 20% varijance estine odnosa. Najprediktivnije varijable: religioznost (negativno povezana) dugo izbivanje od kue zbog rada. Olson i DeFrain (1994) uvode nov pojam: DINS- (Double income no sex), tj. objanjavaju pad broja odnosa zaposlenou partnera izvan kue. Liu (2000) potvruje da pada estina seksualnih odnosa u braku, ali istodobno raste estina ekstramaritalnih odnosa, pa se ne moe objasniti DINS-om.25

Liu smatra da smanjivanje funkcija obitelji koje je ona imala u tradicionalnom obliku smanjuje opasnost od gubitka potpore obitelji i olakava stupanje u odnose izvan braka. Tj. tehnoloki razvoj (servisi i sl.) dovodi do slabljenja brane kohezije.

Pitanje koliko to vrijedi za druga drutva

Zadovoljstvo seksualnim odnosima u braku Izmeu 1980. i 2000. godine mnotvo istraivanja u Zap. Europi i SAD. Rezultati: 88% branh parova zadovoljno seksualnim odnosima. Zadovoljstvo je vee u monogamnim brakovima (Greely,1991; Edwards i Booth, 1994; Oggins, 1993). Za razliku od estine, seksualno zadovoljstvo ne opada s branim staem (Booth, 1994). Nije utvrena razlika u seksualnom zadovoljstvu mueva i ena. Ipak, ini se da ene prije gube interes za seksualne odnose nego mukarci (Greely, 1991). Nema korelacije izmeu demografskih varijabla i seksualnoga zadovoljstva (selo-grad, obrazovanje). Greely (1991) negativna korelacija izmeu dohotka obitelji i seksualnog zadovoljstva partnera (radna zainteresiranost i optereenost). Rad u smjenama negativni prediktor seksualnog zadovoljstva (White i Keith, 1996). Seksualno zadovoljstvo i brano zadovoljstvo Pozitivna korelacija izmeu seksualnog i opeg branog zadovoljstva u braku (Donnelly, 1993; Smith, 1994). Seksualna intimnost manje prediktivna za ope brano zadovoljstvo nego emocionalna intimnost. Postoji povezanost izmeu seksualnog zadovoljstva i brane stabilnosti (Oggins, 1993; Edwards i Booth, 1994).

E) Preljub Predmet istraivanja tek 90-ih godina, uz neke iznimke prije. Razlog: krajnje osjetljivo podruje i metodoloki oteano. SAD (1980-90) ispitivanje javnog mnijenja: 80%-90% smatra da nema opravdanja za preljub. Pretpostavka je da stav ovisi o kulturi.26

Jedino meukulturalno istraivanje: (Treas i Giesen, 2000): u 24 zemlje Europe, Sj. Amerike i Azije (33.000 ispitanika). Primjena klaster analize, dobivena 4 klastera prema postotku slaganja s tvrdnjom preljub nema opravdanja. a) Filipini: 100% b) Irska, Sjev. Irska, Poljska, SAD: 79% c) Nizozemska, Norveka, eka, Kanada, panjolska: 66% d) zemlje Srednje i Istone Europe (najtolerantniji stavovi Rusija i Bugarska: 33%)

rpi i Balaban (2000) u Hrvatskoj 75% smatra da nema opravdanja za izvanbrani seks. Ispitivanje javnog mnijenja ispituje strogost moralnih standarda, ali ne pokazuje ni stvarno ponaanje, niti njegove odrednice.

Odrednice preljuba Problem slabo istraen. Do poetka 90-ih, manja istraivanja na prigodnim uzorcima. Posljednjih 7-8 godina sustavna istraivanja na primjerenim uzorcima i kvalitetnim obradama (regresijskim postupcima). Procjene u SAD: 20-25% branih partnera imalo je bar jednu izvanbranu vezu tijekom braka. Za druge zemlje nema procjene. Ozbiljnost problema naglaavaju brani psihoterapeuti (SAD): 50-65% terapija je potrebno zbog izvanbranih veza. Istraivanja: sljedee varijable jesu prediktori preljuba: a) dob zakrivljen odnos (Greeley, 1994) b) obrazovanje (vii stupanj) (Amato i Rogers, 1997) c) religioznost negativna korelacija (Amato i Rogers, 1997) d) duina branog staa (Spanier i Margolis, 1993) e) stavovi partnera (permisivnost, pozitivniji stav prema seksu) f) Kolektivistiko drutvo negativna korelacija (Treas i Giesen, 2000). Multivarijantne tehnike ukazale na sljedee najprediktivnije varijable: a) spol mukarci ee veze, vei broj partnerica, vea elja za vezama; ene se tipino zaljubljuju i onda tek imaju vezu; za ene karakteristian i samo emotivni preljub.

27

b) brana kvaliteta (Thompson, 1993) deficit model nisko brano zadvoljstvo objanjava 25% varijance preljuba c) brani konflikti - elja za preljubom d) prilika putovanja, izbivanje zbog posla, oni koji imaju utjecaj i mo, struktura zaposlenih. Sve podatke i rezultate istraivanja preljuba valja uzeti s rezervom, jer su problemi delikatni.

F) Ljubomora u braku Pojava ljubomore esto se javlja meu prjateljima, braom i sestrama, kolegama na poslu i branim partnerima. Pojava ljubomore nuno ne pretpostavlja i postojanje ljubavi. Ako se radi o braku, ljubomora se javlja zbog straha od rivala ili tree osobe. Istraivanja pokazuju: Ljubomora se javlja bez obzira na situaciju kad se pojedinci boje da e neto izgubiti. Definicija ljubomore Ljubomora je emocionalna reakcija koja se javlja kad jedan brani partner smatra da e izgubiti odnose s drugim branim partnerom i da e njegovo mjesto preuzeti trea osoba (Solovey, 1991.) elja za vanou i pojava ljubomore Brani partner eli biti vaan i potreban drugom branom partneru, to u njihovoj slici o sebi daje potvrdu tjelesne i psiholoke atraktivnosti. Ako se pojavi trea osoba, bit e ugroena njihova vanost. Kao spontana reakcija pojavit e se ljubomora (Marelich, 2003.).

Zavist i ljubomora esto se pogreno izjednauju. Iako imaju neto zajedniko, to su razliite emocionalne reakcije s razliitim simptomima i oblicima ponaanja. Neu (1980.) , Taylor (1986.) prvi znanstveno dokazali razliku izmeu zavisti i ljubomore. Zavist javlja se u pojedinaca koji ele neto to ne posjeduju takoer koji ele biti kao drugi, a ne mogu28

Ljubomora pojedinci se boje gubitka neega to cijene negativna slika o sebi , nisko samopotovanje (Shackelford, 2001.) Zavidnima i ljubomornima zajedniko je: -

Simpotmi zavisti: prema Solovayu (1991) zavidni su : a) Frustrirani b) Intimno posramljeni, c) Ogoreni zbog nepravde d) ude za neim to drugi posjeduju e) Teko priznaju zavist f) Svjesni su da je zavist drutveno nepoeljna g) Pod svaku cijenu ele biti bolji.

Karakteristike ljubomornih: prema Solovayu, ljubomorni pojedinci: : a) Osjeaju se ugroenima b) Boje se gubitka c) Smatraju da ih brani partner odbacuje d) Sumnjiavi su i zabrinuti e) Usamljeni su f) Osjeaju se izdanima i ponienima Teoretska objanjenja ljubomore Pokuaji objanjenja ljubomore

Ljubomoru su pokuali objasniti: psihoanalitiari (Jones, 1930.). socijalni psiholozi (psihologija polja, Lewin, 1951.) humanistiki psiholozi (Constantine, 1976.).

Suvremene teorije ljubomore Dvije najpopularnije: 1. Teorija afektivne vezanosti (privrenosti) 2. Teorija socijalne razmjene

29

1. Ljubomora i teorija privrenosti Temeljna postavka: privrenost izmeu roditelja i djeteta (kasnije odraslog) djelovat e na prirodu djetetovih emocionalnih odnosa u odrasloj dobi i na ljubomoru (Kirkpatrick, 1997.). Pojedinci koji su ostvarili sigurnu privrenost bit e privreni partneru; nesigurna privrenost izaziva sumnjiavost i ljubomoru prema partneru. 2. Ljubomora i teorija socijalne razmjene Prema teoriji (Burgess i Huston, 1997) partneri ulau u brak, ali moe biti i nejednako ulaganje. Ako je ulaganje nejednako, dolazi do frustracije u oba partnera. Idealna je ravnotea. Nejednako investiranje dovodi do ljubomore.

Vrste ljubomore Buunk i Dikstra (2000) razlikuju 3 vrste ljubomore: 1. Reaktivna ili izazvana 2. Anksiozna ili neurotina 3. Preventivna ljubomora Izazvana ili reaktivna ljubomora Javlja se kao negativna reakcija na partnerovo ponaanje (flertanje, zavoenje ili preljub). Ne radi se o sumnji partnera, nego je reakcija utemeljena na ponaanju partnera. To je osobina pojedinca koji mata kako je partner nevjeran. Ti pojedinci imaju ivu matu, esto nalaze dokaze.

Anksiozna ili neurotina ljubomora

Preventivna ljubomora Javlja se kod pojedinaca kao reakcija na najmanji povod partnera. Naziva se preventiva, jer se intenzivnom emocionalnom reakcijom eli sprijeiti preljub. Ima ulogu zatite partnerskih odnosa.

Vrsta ljubomore i intenzitet reakcije U svakoj vrsti ljubomore intenzitet moe biti vrlo slian, ali predmet ljubomore moe biti razliit. Prema evolucijskoj psihologiji: muevi e reagirati intenzivno kod seksualnog preljuba ene; ene e reagirati intenzivno na emocionalni preljub mua.30

muevi su ekstremno ljubomorni jer ele zatiti (svoje) oinstvo (Harris, 2002). ene prema istom tumaenju ele sigurnost i zadravanje veze, zbog zatite potomstva.

Stajalita evolucijske psihologije potkrijepljena mnogim rezultatima. Najjasnija potvrda (Bass i suradnici, 1992.): dobivena velika razlika u fiziolokoj reakciji mukaraca i ena na opise emocionalnog i seksualnog preljuba u skladu s teorijom. Slini rezultati dobiveni i u razliitim kulturama Buunk, 1996.).

Intenzitet ljubomore i osobine rivala Osim spola intenzitet ljubomore ovisi i o osobinama rivala. U skladu s evolucijskom teorijom, ene e intenzivno reagirati ljubomorom ako je suparnica privlana, a mukarci ako je rival vieg financijskog statusa (Buunk, 1999). Intenzitet ljubomore ovisi o tome da li brani partner poznaje rivala. Posebno e ljubomora biti intenzivna ako rival ima osobine koje nema mu (ili ena) (Solovay, 1999). Korelati i odrednice brane ljubomore Osim spola, sljedee su skupine varijable prediktivne za intenzitet ljubomore: a) Osobine partnera b) Norme brane dijade c) Norme ireg socijalnog okruenja Osobine partnera kao odrednice ljubomore 1. Samopotovanje pojedinca potvreno je da su pojedinci nieg samopotovanja ee ljubomorni (Perreti, 1997). openito, manje zadovoljni sa sobom, ljubomorniji (Guerrero, 1998).

2. Neurotini i introvertni skloniji ljubomori (Buunk, 1997.). 3. Emocionalna vezanost s roditeljem u djetinjstvu objanjenje: nesigurna i anksiozna/ambivalentna povezanost dovodi do vee ljubomore, jer su pojedinci ovisni o partneru. 4. Nesamostalni pojedinci, izrazito ovisni o partneru vie ljubomorni (Guerrero, 1998.). 5. Pojedinci koji su mnogo investirali u brane odnose, ili tako smatraju bit e izrazito ljubomorni. 6. Najmanje ljubomorni pojedinci skloni monogamnom seksualnom ivotu i openito zadovoljni u braku (Buunk, 1997.). Osobine brane dijade31

U braku postoje nepisana pravila (norme) ponaanja o tome koje se ponaanje oekuje. Postavljaju se javnim ili preutnim dogovorom. Ako se jedan partner ne ponaa u skladu s normama dijade, drugi e biti frustriran i ljubomoran, a ponaanje e objanjavati spaavanjem braka. Ako su norme dogovorno labave, u sluaju potencijalnog preljuba dolazi do intenzivne ljubomore (Buunk, 1997.).

Osobine ire socijalne okoline ire drutveno okruenje djeluje na pojavu ljubomore. U zemljama s rigoroznim normama intenzitet ljubomore je jai (Buunk, 1998.). U nekim zemljama ne postoje sankcije preljuba, a tamo gdje postoje i gdje su vee, intenzitet ljubomore je vei. Istraivanja: pojedinci uglavnom reagiraju ljubomorom u skladu s normama drutva (socijalizacija). Doivljaj ljubomore Sastoji se od nekoliko sastavnica: 1. Ugroenost (prva procjena) 2. Druga procjena 3. Emocionalne reakcije Prva procjena Pojedinac na temelju nedovoljnih indikatora sumnja i procjenjuje teinu ugroenosti. Procjena ovisi o pragu tolerancije. Visoki prag tolerancije sigurni u partnera ili zadovoljni u braku, ne osjeaju se ugroeni. Nizak prag tolerancije ovisni o partneru, osjeaju se odmah ugroeni. Na prag tolerancije djeluje i vrsta prijetnje (rival atraktivan). Reakcija ovisi i o tome radi li se o seksualnoj ili emocionalnoj prijetnji. Najjae smanjuje prag tolerancije seksualna prijetnja. Pojedinac razmilja o moguim uzrocima ugroenosti. Suprotstavlja argumente i protuargumente. esto pojedinci smatraju da su doivjeli katastrofu, svretak svijeta, iako nemaju dovoljno dokaza za preljub. Emocionalna reakcija32

Druga procjena

Kod ljubomornog partnera javljaju se emocije: sram, gaenje prema partneru, tuga, a najee bijes. Vrsta emocija ovisi i nizu initelja, pa je to teko predvidivo. Emocionalne reakcije ljubomore mueva i ena Muevi se ee ponaaju agresivno (verbalno i fiziki), opijaju se, razbijaju. Ponekad su prividno indiferentni. ene sklonije depresiji. Plau, emocionalno se prazne, uvjeravaju se da im to nije vano. Nastoje odrati atraktivnost, da bi odrale pozitivnu sliku o sebi. Suoavanje s ljubomorom Suoavanje proces u kojem se povrijeeni partner emocionalno prazni ili pokuava prihvatiti injenicu preljuba. Objanjenje daje Lazarus Folkman model (1984) prva procjena, druga procjena i emocionalna reakcija. Vano je naglasiti da je to nesvjesna rekacija, ne refleksivna. Faktorskom se analizom utvrdilo nekoliko strategija pranjenja: a) Izbjegavanje branog partnera b) Temeljita analiza i procjena situacije (razgovor s drugima) c) Rasprava s partnerom, katkada izrazito emocionalno eksplozivna. Strategije ena: o ee sumnjaju u sebe, osobito u svoju fiziku privlanost. o koriste tehnike za privlaenje atraktivnosti muu. o agresivnije su od mueva prema rivalu, ali su posljedice njihove agresivnosti manje od muevljeve ljubomorne agresije. Strategije mueva: o muevi posesivniji (osobito ako imaju mladu enu). Daju objanjenje da ele sprijeiti preljub. o agresija mua ima teke posljedice. . Meutim, ljubomora je katkada toliko jaka da se partneri ne mogu sami s time suoiti, ve moraju traiti pomo psihoterapeuta. To vrijedi podjednako za oba roda.33

Sukobi u braku i njihovo razrjeenje Brana kvaliteta i sukobi u braku Niz istraivanja pokazuje da je za brano zadovoljstvo visoko prediktivna odsutnost sukoba u braku. Istraivanje Olson i Olson (2000.): 87% sretnih branih partnera izjavilo je da uvijek mogu rijeiti problem kad se on pojavi. Kod nesretnih, samo je 11% izjaviloda moe izgladiti razmirice s partnerom. Bijes i preutna zabrana sukoba Veina branih partnera boji se negativnih emocija (uglavnom manifestacije bijesa). Zato veliki broj partnera potiskuje negativne emocije, nadajui se da e one nestati. Individualistika kultura ne tolerira manifestaciju bijesa zbog straha da se ne bi pretvorio u zlostavljanje (verbalno i neverbalno). Partneri ne izraavaju bijes i zbog osjeaja nesigurnosti, jer ga je teko kontrolirati, pa moe doi do neeljenih reakcija. to pokazuju znanstvena istraivanja o bijesu Bijes je univerzalna emocija. Neizraavanje bijesa dovodi do rizika koronarnog oboljenja. Pranjenje (katarza) ima vrijednost onda kad pogoduje razrjeenju problema. Agresija dovodi do nove agresije, a ne do razrjeenja. Bijes i preutna zabrana sukoba (2) Uglavnom se bijes izraava prema najbliima. Depresija, stidljivost i suicid jesu izrazi agresije usmjerene prema sebi (Emmons, 1990.).

Intimnost pothranjuje sukobe to vie jedan partner zna o drugome, to je vea mogunost razmirica. Umijee je da se te razmirice izglade bez sukoba i bez bijesa. Naalost, to se rijetko postie. Prema Wyden (1999) nije uputno potiskivati razmirice, one mogu biti konstruktivne i poeljne i poveati intimnost.34

Osnovni je problem kada prestati sa sukobom.

Nadzor nad bijesom Prema istraivanjima (Lerner, 1995) nekoliko tipova nadzora nad bijesom: 1) Tip koji zahtijeva veu intimnost- nastoji kontrolirati bijes traenjem intimnosti i osjea se odbaen ako partner to ne eli; 2) Tip koji se udaljava- emocionalno se udaljuje i naputa prostoriju 3) Destabilizirani/kaotini tip - slabije funkcionira u sukobu: 4) Tip koji pojaava funkcioniranje naglasak na rad, marljivost i urednost; 5) Kritikanti stavljaju krivnju na drugog, ne prihvaaju odgovornost, ne mogu kontrolirati bijes. Ljudi koriste sve vrste suoavanja s bijesom, ali je loe ako jedan od stilova postaje dominantan, osobito kritikantski tip. Razlozi sukoba meu partnerima ak i meu mladencima se sukobi javljaju. Istraivanje (Pauker, 1997): 40% mladenaca ima bar jedan sukob tjedno. Sukobi mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Sukobi postoje u svim razdobljima braka, samo se mijenja predmet sukoba. Najee su oko budeta, stila komunikacije, kuanskih poslova i osobnog ukusa (Arond i Pauker, 2000). Kako racionalno voditi sukob do rjeenja 1) Pregovarajte s pozicije odrasle osobe (a ne s pozicije djeteta ili roditelja). 2) Izbjegavajte ultimatume. Ultimatum ne vodi sporazumu. 3) Gubitak jednoga, znai u stvari gubitak za oba. 4) Treba izbjegavati natjecanje tko dobiva, tko gubi. 5) Formalno dobivena diskusija takoer nije pobjeda, jer dugorono gubi brak. 6) U pregovorima recite ono to stvarno mislite (ne indirektno da bi partnera zatitili). 7) Izbjegavajte optube i napadanje partnera. To dovodi do kontranapada ili povlaenja, to produbljuje problem. 8) Najprije izraavajte svoje osjeaje i svoje miljenje, zamjenica JA. To omoguuje partneru da ima osjeaj da je nevin dok se ne dokae suprotno.35

9) Provjeravajte ispravnost svoje percepcije, izbjegavajte nesporazum, traite objanjenje. 10) Izrazite svoje elje jasno i neposredno; izbjegavajte okolianje. 11) Nikad ne rabite seks za izglaivanje nesuglasica. Seks djeluje samo privremeno, a onda opet izbije sukob. 12) Ponovite poruku za koju mislite da ste je primili, da bi partner bio siguran da nije dolo do nesporazuma. 13) Ne manipulirajte, raspravljajte otvoreno. 14) Oduprite se elji da vodite gluhu misu, jer to je oblik manipulacije. 15) Usredotoite se na predmet rasprave i sadanje stanje. Nemojte kopati po starim ranama. 16) Kad doe do pregrijavanja diskusije najbolje je traiti time-out, 10 minuta odmora ili nastavak sutra. 17) Rabite humor i rastereenje smijehom. Stilovi razrjeenja sukoba Olson (2003) razlikuje sljedee stilove: 1) Kompetitivni stil 2) Kolaborativni stil 3) Kompromis 4) Izbjegavanje 5) Prilagoavanje

Kompetitivni stil Jedan partner na silu eli pobijediti i ne eli se prilagoditi ivot je bojno polje. Obino ne zavrava dobro po brak. Kolaborativni stil Partneri otvoreno govore o svojim interesima i nastoje uzeti u obzir interese partnera u zajednikom rjeenju. Katkada se pretvara u manipulaciju; inae je pozitivan za harmonine odnose. Kompromis Unaprijed partneri znaju da e djelomino pobijediti i voljni su to prihvatiti. Problem je da nakon izvjesnog vremena partneri time postaju nezadovoljni. Izbjegavanje36

Jedan od partnera se unaprijed predaje, zauzima inferiornu ulogu. Partner rtvuje svoje interese i daje prioritet interesima i potrebama drugog partnera.

Prilagoavanje Svi koriste sve stilove i teko je rei koji je stil najbolji, jer to ovisi o konkretnom problemu i situaciji. Brana kvaliteta Definiranje brane kvalitete Shvaa se na tri naina: 1. kao zadovoljstvo u braku 2. kao prilagodba 3. kao procjena partnerskih odnosa Poznatije teorije brane kvalitete l l l Teorija socijalne razmjene (Thibaud i Kelly, 1959). Behavioristika teorija brane kvalitete i branih odnosa (Thibaud i Kelly, 1978). Teorija afektivne vezanosti (Bowlby, 1969; Ainsworth, 1978) Poznatije teorije brane kvalitete (2) 4. Teorija brane i obiteljske krize (Hill, 1949) 5. Model brane kvalitete (Karney i Bradburry, 1995).

Teorija socijalne razmjene Tri elementa odreuju branu kvalitetu: l l l privlanost meu partnerima barijere prema raskidu partnerskih odnosa izvanbrana alternativna privlaenja

Brana kvaliteta predstavlja rezultantu navedenih snaga u partnerskim odnosima. Levingerova modifikacija (1976) Levinger (1976) razdvaja pojmove brana kvaliteta i brana stabilnost, smatrajui da meu njima moe i ne mora postojati korelacija. Rabei te varijable izvodi tipologiju od 4 elementa.37

Levingerova tipologija l l l l visoka brana kvaliteta stabilni odnosi visoka brana kvaliteta nestabilni odnosi niska brana kvaliteta stabilni odnosi niska brana kvaliteta nestabilni odnosi Behavioristika teorija brane kvalitete Specifinost teorije: n n n usmjerena iskljuivo na interakcije i atribucije interakcija branih partnera brana kvaliteta je to vea to su ei pozitivni oblici ponaanja meu partnerima pozitivni oblici su komplimenti, potpora, izjave ljubavi; negativni: prigovori

Teorija afektivne vezanosti Pretpostavka je da e priroda afektivne vezanosti djeteta i roditelja u ranom razdoblju socijalizacije odrediti prirodu djetetovih buduih partnerskih odnosa (Bolwby, 1969). Ainsworth i sur.(1978) proveli klasifikaciju afektivne vezanosti djeteta za roditelje. Teorija afektivne vezanosti (2) n Sigurna vezanost (posljedica roditeljevog senzitivnog i dosljednog reagiranja na djetetove potrebe) - pojedinci su zadovoljni u buduem braku. n Nesigurna tjeskobno/ambivalentna vezanost (djeca ele ljubav roditelja i pruaju otpor) pojedinci imaju problema u buduim branim odnosima. Teorija afektivne vezanosti (3) n Nesigurna tjeskobno/izbjegavajua vezanost (dijete izbjegava kontakt) pojedinci imaju ozbiljnih problema u buduim partnerskim odnosima. Osnovna prednost teorije u naglasku na razvoju i povezanosti ranoga iskustva s ponaanjem u zreloj dobi. Teorija brane i obiteljske krize n Nastala 1949. Autor R. Hill. Postavlja pitanje zato se u kriznim situacijama neki brakovi i obitelji raspadaju, a neki ne. Odgovori: n n (A) Svi brakovi/obitelji doivljavaju stres. (B) Brakovi/obitelji meusobno se razlikuju s obzirom na mogunosti razrjeenja krize.38

Teorija brane i obiteljske krize (2) n n (C) Kao posljedica lanovi razliitih brakova i obitelji razliito doivljavaju krizu. (X) Posljedino, zbog toga e i razliito uspjeno razrijeiti krizu. Model brane kvalitete Karney i Bradburry (1995) Model nastao na temelju meta-analize 110 istraivanja b.k. Sljedei su mu elementi: l l l trajna ranjivost branih partnera (rano iskustvo) stresni dogaaji u braku adaptivni procesi

Mnotvo provjera teorije potvruje njezine postavke (McCubbin i Patterson, 1997).

Model brane kvalitete (2) Trajna ranjivost rano iskustvo u procesu socijalizacije, odnosi roditelj-dijete i osobnost pojedinca. Stresni dogaaji razliiti negativni dogaaji kao obiteljske tragedije, neuspjeh u kolovanju djeteta, bolest itd. Model brane kvalitete (3) Adaptivni procesi metode borbe protiv stresa, tipini za linost i spol partnera. Mjerenje brane kvalitete Metode mjerenja brane kvalitete n Mjeri se na razliite naine, ovisno o teoretskom polazitu. Brana kvaliteta kao brano zadovoljstvo Brana kvaliteta kao meusobna prilagodba branih partnera Brana kvaliteta kao procjena kvalitete branih odnosa39

Osnovna tri pristupa: n n n

Mjerenje brane kvalitete kao branog zadovoljstva n n To je najstariji pristup. Sastoji se od 1 pitanja: Sve u svemu, koliko ste zadovoljni svojim brakom ili branim odnosima.

n

Problem je u pitanju pouzdanosti i valjanosti (samo jedno pitanje). Mjerenje brane kvalitete kao meusobne prilagodbe Prvi pokuaji: Locke i Walace, 1959.

n

Spannier (1976) prvi instrument Dyadic Adjustment Scale. Skala mjeri 4 dimenzije: n n n n Zadovoljstvo u dijadi Kohezija dijade Harmonija u dijadi Emocionalno izraavanje Mjerenje brane kvalitete kao meusobne prilagodbe (2) Kritika: metrijske manjkavosti; Busby (1995) modificirana skala, ADAS (Adaptted Dyadic Adjustment Scale) 14 tvrdnji, visoko pouzdana, najpopularnija u uporabi. Mjeri tri dimenzije: n n n Zadovoljstvo u braku Slaganje branih partnera Brana kohezivnost

Mjerenje brane kvalitete kao procjene branih odnosa n n n Najpopularnija skala tog tipa: Quality Marriage Indeks (Norton, 1983). Skala jest pokuaj sinteze objektivnog i subjektivnog pristupa mjerenju brane kvalitete. Ostale skale : Marital Satisfaction Inventory (Snyder, 1996), rabi se za terapeutske svrhe (150 estica). Korelati i odrednice brane kvalitete Vrste odrednica brane kvalitete Korelate i odrednice brane kvalitete uobiajeno se klasisficira na sljedei inain: l l Osobine branih partnera Osobine braka40

l l

Brani procesi Brano okruenje Osobine branih partnera i brana kvaliteta

Ovi skupinu korelata sainjava sljedee: l l l l l l l Spol partnera Osobnost partnera Brani lokus kontrole Religioznost Konzumacija alkohola i alkoholizam Zdravstveno stanje Dugotrajno odsustvo iz obitelji Spol branog partnera i brana kvaliteta Postavlja se pitanje tko je u braku vie zadovoljan muevi ili ene. Teko je odgovoriti, nema meukulturalnih istraivanja. Istraivanja provedena u SAD, Italiji, Japanu, Kini i Rusiji pokazuju da su ene manje zadovoljne u braku od mueva. Spol branog partnera i brana kvaliteta (2) U nekim istraivanjima nije utvrena razlika u stupnju brane kvalitete (SAD, Kurdek, 1998; Obradovi i udina-Obradovi, 2001.) Prema veini istraivanja, izgleda da su ene manje zadovoljne nego muevi. Osobnost partnera i brana kvaliteta n Dugotrajno zanimanje psihologije: osobnost i brana kvaliteta. Prvo istraivanje: Terman, 1938. n Od svih crta osobnosti najprediktivnijom za branu kvalitetu se pokazala ekstrovertiranost i to u razliitim kulturama. Socijabilnost branih partnera i brana kvaliteta n Socijabilnost, kao i ekstrovertiranost ( i mueva i ena) visoko prediktivna za branu kvalitetu. n Bradbury (1995): to je vea socijabilnsot branih partnera, to je gotovo zagarantirana via brana kvaliteta. Maskulinost/femininost i brana kvaliteta

41

n

Bradbury (1995) na temelju meta-analize zakljuuje da je femininost i mua i ene pozitivno prediktivna za branu kvalitetu, a maskulinost mua je negativno prediktivna. U novije vrijeme mjesto femininost/maskulinost rabi se ekspresivnost(ljubaznost, njenost, brinost Miller, 2003.). Ekspresivnost oba brana partnera visoko prediktivna za brano zadovoljstvo oba partnera. Neuroticizam i brana kvaliteta Bradbury (1995) utvrdio za branu kvalitetu negativno su prediktivni neuroticizam i negativne afektivnost. Hostilitet i brana kvaliteta Hostilitet (Smith, 1992): sastoji se od kognitivne, afektivne sastavnice i sastavnice ponaanja, a manifestira se kao sumnjiavost, nepovjerenje, odbojnost i cinizam prema svakome. Miller (1996) hostilitet branih partnera izrazito naruava branu kvalitetu. Hostilitet i brana kvaliteta (2) Hostilni pojedinci erodiraju brane odnose: pridonose fiziolokim reakcijama bijesa kod sebe i partnera, to dovodi do nezdravog ponaanja (puenja i alkoholizma) i eskalira do fizikog sukoba. A-tip osobnosti i brana kvaliteta

n

n

n

n

n

n

n n

A -tip osobnosti nestrpljiv, iritabilan, ambiciozan, cjepidlaka (Myers i sur. 2001.). Izrazito negativno djeluje na brane odnose, ee je prisutan kod mukaraca. Brani lokus kontrole i brana kvaliteta

Definicija: Stupanj u kojemu pojedinci smatraju da mogu kontrolirati sve ono to se dogaa u njihovom braku (Meyers i Booth, 1999.). Neki pojedinci smatraju da mogu sve kontrolirati, drugi smatraju da je vana srea ili se osjeaju bespomonima. Obino se visoki brani lokus kontrole naziva unutarnjom kontrolom. Brani lokus kontrole i brana kvaliteta (2) Istraivanja: visoki brani lokus kontrole djeluje na: -smanjenje broja branih sukoba -poveano brano zadovoljstvo (kvaliteta) niski brani lokus izaziva:42

Sukobe Napetosti Pesimizam Bespomonost (Mayers i Booth, 1999). Religioznost i brana kvaliteta n n n Religioznost vrlo prediktivna varijabla za brane procese. Slabo je istraen problem. Istraivanja (Mahoney, 1999): religioznost pozitivno djeluje na odanost i brano zadovoljstvo partnera. n Booth (1995) nije potvreno da religioznost pozitivno djeluje na branu kvalitetu. Religioznost i brana kvaliteta (2) n Opi zakljuak (Mahoney, 2001) da religioznost neposredno djeluje na odanost ili privrenost, a posredno na branu kvalitetu putem privrenosti. n Sva istraivanja provedena u individualistikoj kulturi; ne zna se utjecaj religioznosti u kolektivistikim i nekranskim kulturama.

Konzumacija alkohola i alkoholizam n Konzumacija alkohola i alkoholizam branih partnera negativno djeluju na branu kvalitetu (Leonard, 1999). n n Konzumiranje alkohola djeluje razliito i ovisno piju li oba partnera ili samo jedan. Najnegativnije djeluje na branu kvalitetu kad pije samo jedan od partnera. Konzumacija alkohola i alkoholizam (2) n Meukulturalna istraivanja: alkohol(izam) djeluje negativno na branu kvalitetu u svim kulturama (Johnson, 2002). n Negativan je utjecaj roditeljskog alkoholizma na branu kvalitete njihove djece kad odrastu (McAdoo, 1999.). Zdravstveno stanje branih partnera Zdravstveno stanje prije braka i brana kvaliteta. n Istraivanja: predbrana disforija jednog ili oba partnera djeluje negativno na brano zadovljstvo (Beach i OLeary, 1993). n Predbrana anksioznost i fobinost naruavaju branu kvalitetu (McLeod, 1994). Zdravstveno stanje branih partnera (2)43

n

Osobito je negativna predbrana depresija za branu kvalitetu (Markman i sur., 1987).

Zdravstveno stanje u braku i brana kvaliteta n Narueno fiziko i psihiko stanje u braku negativno djeluje na branu kvalitetu (Parren, 2003). Zdravstveno stanje branih partnera (3) n Longitudinalim praenjem utvreno je da se pojavom psihijatrijskih simptoma kao: somatizacija, depresija, anksioznost i psihoticizam ozbiljno naruava brana kvaliteta. Bolest u braku stvara: n n n preoptereenje jednoga partnera financijski teret Slabu komunikaciju partnera pad brane kvalitete. Zdravstveno stanje branih partnera (4) n n n Pri fizikom oboljenju manji je pad kvalitete nego kod psihikih poremeaja. to je bolest dua, vei je pad brane kvalitete. Sva istraivanja su provedena u individualistikoj kulturi; nema podataka za kolektivistike kulture. Moe se pretpostaviti manji utjecaj, jer cijela obitelj snosi teret. Dugotrajno izbivanje partnera i brana kvaliteta n U nekim brakovima partneri (ee muevi) dugotrajno izbivaju iz doma (pomorci, sezonski radnici, zatvorenici, ratnici). n n Vrijedi li Daleko od oiju, tj. pada li zbog toga brana kvaliteta? Brana kvaliteta pada zbog izbivanja ovisno o razlogu izbivanja (Guldner, 1995). Dugotrajno izbivanje partnera i brana kvaliteta (2) n Najmanji je pad kad se radi o izbivanju zbog rada, a najvei kad se radi o zatvorenicima (Segrin i Flora, 2001). n U sluaju zatvorenika oni postaju samoivi, sumnjiavi, okrenuti prema ivotu u instituciji, slabe kontakti s partnerom. Osobine braka i brana kvaliteta n Kao osobine razumijeva se niz specifinih karakteristika braka koje razlikuju brane dijade. To su: l Trajanje braka (brani sta)44

l l l l

Brane etape Redoslijed braka Predbrana trudnoa Predbrana kohabitacija Trajanje braka i brana kvaliteta

Istraivanja 80-ih godina postoji zakrivljen odnos izmeu trajanja braka i brane kvalitete. n Postoji odnos u obliku velikog slova U. Tj. kvaliteta je visoka u poeku, dolazi do pada i poveava se kad djeca odrastu (McLanahan, 1989). Trajanje braka i brana kvaliteta (2) n Longitudinalna istraivanja ne potvruju postojanje odnosa u obliku slova U (Shapiro i sur., 2000). Brana kvaliteta pada (osobito nakon 10 godina staa) i nikad se ne oporavlja. Istraivanje Obradovi i udina-Obradovi (2001.): nije utvren pad brane kvalitete u naem uzorku 505 branih parova. Trajanje braka i brana kvaliteta (3) Zakljuak Sva su istraivanja provedena u individualistikoj ili zemljama preteno individualistike kulture. Nema istraivanja provedenim u kolektivistikim kulturama, pa je teko generalizirati o branom stau kao utjecaju na branu kvalitetu. Brane etape i brana kvaliteta Brane se etape dijele u kategorije: l l l l Poetak braka, razdoblje bez djece Roenje djeteta i rano djetinjstvo Razdoblje kolske dobi djece Odrasla djeca Brane etape i brana kvaliteta (2) Istraivanja: n postoji razlika u stupnju brane kvalitete u razliitim branim etapama (Glenn i sur., 1989).

45

n

Longitudinalna istraivanja: pad brane kvalitete bez obzira na roenje djeteta, a poslije se ne popravlja (Glenn, 1999; Shapiro, 2000). Redoslijed braka i brana kvaliteta

Osim porasta rastave, raste u svijetu i broj ponovnog sklapanja braka (osobito u Sjevernoj Americi i Europi). U Sjev. Americi i nekim zemljama Europe, gotovo polovina sklopljenih brakova jesu drugi ili trei brak po redu. Postavlja se pitanje kako taj redoslijed djeluje na branu kvalitetu. Redoslijed braka i brana kvaliteta (2) Nejednoznani rezultati, no veina pokazuje: Brana kvaliteta u ponovljenom braku obino nia (nia u drugom nego u prvom, nia u treem nego u drugom) (Brown, 1996; Rogers, 1999). Redoslijed braka i brana kvaliteta (3) Nia kvaliteta u ponovljenom braku tumai se: n n n Vea kritinost i iritabilnost partnera (povezana osobito s djecom iz prethodnog braka) Financijske obveze partnera (prema partneru i djeci iz prvog braka) Traume iz prethodnog braka (66% ena) (Knox i Zussman, 2000). Redoslijed braka i brana kvaliteta (4) n n Velika ljubomora prema bivem partneru (osobito kod ena) (34% ena) Tekoe zajednikog ivota s djecom iz oba braka (disciplina i ravnopravnost djece iz razliitih brakova) (Pasley i sur., 2003). n Manji problemi ako samo jedan partner ima djecu iz prethodnog braka, a takoer ako postoji rodbinska potpora (Hobart, 1998). Predbrana trudnoa i brana kvaliteta Sklapanje braka zbog predbrane trudnoe nije rijetka pojava. U mnogim zemljama zbog drutvenog pritiska ulazi se u brak zbog trudnoe. U nekim sluajevima predbrana trudnoa samo ubrzava ulazak u brak. Predbrana trudnoa i brana kvaliteta (2) Istraivanja:

46

n

U onih branih partnera koji su imali romantian odnos prije sklapanja braka, nakon sklapanja braka zbog trudnoe ee dolazi do sukoba, nego meu onima gdje nije bila predbrana trudnoa. U brakovima s predbranom trudnoom manje je izraeno brano zadovoljstvo (Kurdek, 1996). Predbrana kohabitacija i brana kvaliteta Kohabitacija sve ea pojava u mnogim zemljama. Obino je to etapa u predbranim partnerskim odnosima.

n

n

Istraivanja: Starija istraivanja u Europi i Sjevernoj Americi nisu utvrdila razliku u branoj kvaliteti izmeu branih partnera koji su kohabitirali i onih koji su neposredno uli u brak (Tucker i OGrady, 1991). Predbrana kohabitacija i brana kvaliteta (2) n ini se da je dolo do znaajnih drutvenih promjena (u stavovima). Najnovija istraivanja pokazuju da predbrana kohabitacija djeluje negativno na branu kvalitetu i branu stabilnost (Dush i sur., 2003). Brani procesi i brana kvaliteta n n n n n n Ljubav braku Vjetina komuniciranja Seksualno zadovoljstvo u braku Interakcije meu branim partnerima Podrka partnera Zlostavljanje meu partnerima Ljubav u braku Ljubav u braku i brana kvaliteta n Istraivanja utjecaja ljubavi na branu kvalitetu jesu malobrojna , jer: 1.Dugo se smatralo da je oigledan odnos: velika ljubav dobra kvaliteta; 2.Smatralo se da je romantina ljubav tipina za predbrane a ne brane odnose. Ljubav u braku i brana kvaliteta (2) n U braku postoje razliite vrste voljenja, meu ostalim i strastvena ljubav (Aron, 1995).

47

n

Ljubav u braku osobito prediktivna za enino brano zadovoljstvo (specifina enska socijalizacija) (Henkemeyer, 1995; Worthingtom, 2001). Ljubav u braku i brana kvaliteta (3)

Osobito prediktivne za branu kvalitetu jesu dimenzije ljubavi: n n n Intimnost meu branim partnerima Emocionalno ispunjenje Uzajamno razumijevanje Ljubav u braku i brana kvaliteta (4) n Eros se pokazao najprediktivniji, a ludus najmanje prediktivan za branu kvalitetu (Hendrick i Hendrick , 1997). n Domae istraivanje: u Zagrebu 770 branih parova (Obradovi i udina-Obradovi, 2000). enin osjeaj ljubavi rema partneru enin doivljaj koliko je mu voli. Vjetina komuniciranja i brana kvaliteta n n Brano komuniciranje izvanredno vano za doivljaj brane kvalitete (Burleson, 1997). Vanost komuniciranja potvruju miljenja kliniara i branih terapeuta zbog loeg komuniciranja dolazi do ozbiljnih problema u brakovima. n Partneri koji posjeduju komunikacijske vjetine izbjegavaju nesporazume i sukobe (Halford i sur., 2000). Vjetina komuniciranja i brana kvaliteta (2) n n n Komunikacijske vjetine u braku sposobnost postizanja komunikacijskih ciljeva. Stjeu se tijekom vremena, stoga u mlaim brakovima ima vie problema s komuniciranjem. Komunicijske vjetine sastoje se od verbalne i neverbalne vjetine. Vjetina komuniciranja i brana kvaliteta (3) Komunikacija se sastoji od: n n n Slanja poruka Primanja poruka Koordinacije interakcija48

Od svih dimenzija najvanija je intimnost (Prager, 1995).

Za enino brano zadovoljstvo bile su prediktivne samo sljedee varijable: n n

n n

Socijalne percepcije. Opravdano je govoriti o 4 razliite vjetine komunikacije (Burleson, 1997). Vjetina komuniciranja i brana kvaliteta (4)

Istraivanja za svaku vjetinu pokazuju da su sve prediktivne za doivljaj brane kvalitete. n n Brakovi visoke brane kvalitete ene su vjetije u komuniciranju (Kurdek, 1999). U izrazito naruenim brakovima gornji odnos ne vrijedi. Vjetina komuniciranja i brana kvaliteta (5) n Muevljeve vjetine u komuniciranju nisu prediktivne za doivljaj brane kvalitete ni mua ni ene (Burleson, 1997). Sveukupno, enina vjetina komuniciranja daleko je prediktivnija za doivljaj brane kvalitete nego muevljeva. Seksualno zadovoljstvo u braku i brana kvaliteta n Pozitivna povezanost izmeu estine snoaja i brane kvalitete (u oba partnera) (Call i sur., 1995). n Pitanje to je emu uzrok. Prevladalo je miljenje da je estina snoaja uzrok veeg opeg branog zadovoljstva, a ne obrnuto. n Seksualno zadovoljstvo u braku jo je prediktivnije od broja snoaja (Haavio-Mannila, 1997; Obradovi i udina-Obradovi, 2000).. Seksualno zadovoljstvo u braku i brana kvaliteta (2) n Seksualno zadovoljstvo u braku jednako vano i enama i muevima za doivljaj brane kvalitete. n Kod ena taj odnos vrijedi samo ako ona doivljaja brak kao egalitaran; u patrijarhalnim i muki dominantnim brakovima to ne vrijedi. Seksualno zadovoljstvo u braku i brana kvaliteta (3) n Starija istraivanja: rezultati pokazuju da usprkos niskog seksualnog zadovoljstva partneri ostaju u braku (zbog djece i drugog). n U novije vrijeme: padom seksualnog zadovoljstva u braku pada brana kvaliteta. Brak postaje nestabilan (Edwards i Booth, 2001). Brane interakcije i brana kvaliteta

n

49

n

70-ih godina javlja se sumnja u mjerenje brane kvalitete pomou intervjua i ankete (Rausch, 1974). Bolji uvid se jamano mogao dobiti promatranjem interakcija meu partnerima. Posljedica stava : interakcionistiki pristup u mjerenju brane kvalitete. Brane interakcije i brana kvaliteta (2) Bradburry i Fincham (1990) bihevioristika teorija partnerskih interakcija i brane kvalitete.

n n

n

Teorija je provjerena. Rezultati pokazuju: l Pozitivne interakcije meu branim partnerima (komplimenti, izrazi panje) poveavaju doivljaj brane kvalitete. Brane interakcije i brana kvaliteta (3) 2. Pozitivne dugotrajne interakcije, koje drugi partner doivljava kao pozitivne atribucije, poveavaju branu kvalitetu. 3. U harmoninim brakovima pozitivne interakcije pripisuju se partneru, a negativne okolnostima. U loim brakovima negativne interakcije pripisuju se partneru (Karney i Bradburry, 2000). Partnerska potpora i brana kvaliteta n n Potpora: psiholoki pojam, odnedavno uveden i u podruje braka i obitelji. Kao potpora se razumijeva mogunost razmjene odreenih resursa (Thoits, 1985). Partnerska potpora i brana kvaliteta (2) U podruju braka i obitelji potpora moe biti (Collins): n n n Emocionalna potpora (empatija, briga, pozornost) Informacijska potpora (savjet, usmjeravanje) Instrumentalna potpora (pomaganje novcem, vremenom) Partnerska potpora i brana kvaliteta (3) U braku i obitelji mogua je i sljedea klasifikacija potpore: l l Mogunost potpore Ostvarena (doivljena) potpora potpora najvaniji pozitivni prediktor za branu kvalitetu Lorenz i sur., 2002)..

Istraivanja nedvojbeno pokazuju da je potencijalna i ostvarena emocionalna i instrumentalna

50

Partnerska potpora i brana kvaliteta (4) n n Muevi i ene razlikuju se s obzirom na zadovoljstvo dobivenom potporom. ene su zadovoljnije potporom koju dobivaju od mua, nego muevi eninom potporom (Acitelli i Antonucci, 1996). n Doivljaj brane potpore vaniji je za enino brano zadovoljstvo, nego za muevljevo (Cutrona, 1995; Obradovi i udina-Obradovi, 2002). Zlostavljanje meu partnerima i brana kvaliteta Dva suprotna gledita o partnerskom zlostavljanju (Strauss, 1999).: l l Teorije i istraivanja psihologa i sociologa Podaci feministikih istraivanja (Pagelow, 1984).

Psiholozi i sociolozi temelje zakljuke na prigodnim i reprezentativnim uzorcima. Feministike studije koriste podatke od zlostavljanih ena. Zlostavljanje meu partnerima i brana kvaliteta (2) n n Meu rezultatima ta dva pristupa velike su razlike. Psiholozi i sociolozi nisu ni postavljali pitanje veze zlostavljanja i brane kvalitete, jer je to samoevidentno. Zlostavljanje meu partnerima i brana kvaliteta (3) n n Tek u zadnjih 10-ak godina provedena su istraivanja tog problema u razliitim zemljama. Ona pokazuju nedvosmisleno da verbalno i fiziko zlostavljanje smanjuje doivljaj brane kvalitete u oba partnera. Brana kvaliteta kao nezavisna varijabla Vanost brane kvalitete kao nezavisne varijable Brana kvaliteta je vana sama po sebi, ali jo je vanija kao uvjet ivotnog zadovoljstva, brane stabilnosti i zdravlja partnera. Brani status i ivotno zadovoljstvo Istraivanja u raznim zemljama: n Oenjeni mukarci udane ene u prosjeku ivotno zadovoljniji od samaca, udovaca, osobito rastavljenih pojedinaca (Mastekaasa, 1995).51

n

n

Posebno je vano da meukulturalna istraivanja to potvruju (Diener, 1998). Brani status i ivotno zadovoljstvo (2) Posebno brani status djeluje na ivotno zadovoljstvo mukaraca (Diener, 1998). DANAS OPENITO PRIHVAENO: brani status (oenjeni) djeluje pozitivno na ivotno zadovoljstvo pojedinaca.

n n

Tumaenje na dva naina: l l Zadovoljniji pojedinci se lake ene (socijabilniji) Brak je zatita od hostilne okoline (potpora) (Mastekaasa, 2000). Brana status i ivotno zadovoljstvo (3) n Sinteza shvaanja: Kinga (1998) pokazao da oba faktora djeluju u interakciji. Brana kvaliteta i ivotno zadovoljstvo n Jo vie od branog statusa, brana je kvaliteta prediktivna za ivotno zadovoljstvo (meukulturalna istraivanja: Australija, Iran, Pakistan, Juna Afrika, Kina, SAD, Kanada, V. Britanija, Brazil). n Ista istraivanja: kad se drugi faktori kontroliraju, brana kvaliteta je najvaniji initelj od svih utjecaja na ivotno zadovoljstvo. Brana kvaliteta i brana stabilnost Brana stabilnost definira se na dva naina: l l Kontinuirana varijabla : vea ili manja vjerojatnost rastave, prema percepciji partnera; Varijabla od dvije kategorije: intaktan i rastavljen brak. Brana kvaliteta i brana stabilnost (2) Istraivanja: n Pozitivna korelacija izmeu brane kvalitete i brane stabilnosti jednog i drugog partnera, sli nije vea od 0.50 (25% varijance). I niz drugih varijabla djeluje na branu stabilnost (djeca, ekonomski razlozi). Brana kvaliteta i brana stabilnost (3) Karney i Bradburry, (1995) za enu najvea prediktivnost brane stabilnosti: l Ukupno brano zadovoljstvo52

Drugi pristup ignorira brane procese i predstavlja simplifikaciju pojma brana stabilnost.

l l

Seksualno zadovoljstvo Dohodak obitelji Brana kvaliteta i brana stabilnost (4)

Karney i Bradburry, (1995) za mua najvea prediktivnost brane stabilnosti: l l l Seksualno zadovoljstvo Ukupno brano zadovoljstvo Dohodak obitelji

Brak, obitelj i zdravlje Istraivanja braka, obitelji i zdravlja n n Poznat je utjecaj zdravlja na brane procese i branu kvalitetu. Unazad 20. godina zapoinju istraivanja kako brani procesi djeluju na zdravlje pojedinaca branih partnera. Zdravlje i potpora n Istraivanja odnosa braka, obitelji i zdravlja pretpostavljaju prisutnost/odsutnost partnerske potpore. n n n Partnerska potpora: strukturalna ili funkcionalna Strukturalna ( broj kontakata s partnerom) Funkcionalna(osjeanje partnera da ima potporu). Brani status, brana kvaliteta i i zdravlje n Sva istraivanja dijele se u dvije skupine: 1.Brani status i zdravlje 2.Brani procesi, brana kvaliteta i zdravlje Brani status i zdravlje (2) n n n Epidemioloka istraivanja 80-h godina utvrdila: Povezanost izmeu branog statusa i mortaliteta ( Hause,Robibins & Metzner,1982;1986). Najmanji mortalitet udanih/oenjenih pa zatim samaca, udovaca i rastavljenih. Brani status i zdravlje (3)53

n

Verbrugge, 1999-veliko istraivanje, pokazalo da su udane/oenjeni/ najzdraviji, nakon toga samci, pa udovci i na kraju rastavljeni. Tumaenje: oenjeni imaju najveu strukturalnu i funkcionalnu potporu; brani status je na neki nain zatita. Brani status i zdravlje (4) Valja naglasiti, ti su rezultati dobiveni u individualistikoj kulturi. Berkam, 1994 i House, 1998 u Japanu nema povezanosti izmeu branog statusa, morbiditeta i mortaliteta (kolektivistika kultura daje potporu). Brani procesi, brana kvaliteta i zdravlje Brani procesi, brana kvaliteta i objektivne manifestacije zdravlja. Brani procesi, brana kvaliteta i subjektivne manifestacije zdravlja. Brani procesi i objektivne manifestacije zdravlja Utvrena je povezanost izmeu branih interakcija, imunolokog sustava i bolesti usne upljine, kao i branih interakcija i zubnih oboljenja. U brakovima u kojima su prevladavale negativne interakcije partneri su ee oboljevali. Brani procesi i objektivne manifestacije zdravlja (2) One ene koje su nezadovoljne u braku, u prosjeku imaju vii tlak i bri puls( Carels i sur.,1998). enama skoi tlak prilikom prisjenja na sukob muem ( Baker i sur., 1999). Brani procesi i objektivne manifestacije zdravlja(3) Pacijenti s Alzhimer boleu pojaavaju simptome kad ih partner kritizira (vitaliano,1993). Hibbard i Pope (1993) uspjeli utvrditi da krvni tlak ena raste ovisno o tome kako se donose odluke u braku. ENE KOJE IMAJU SUKOBE NA POSLU I U KUI DVA I POL PUTA EE POSJEUJU LIJENIKA OD OSTALIH ENA !!! Osim brane kvalitete na zdravlje djeluju i negativne brane interakcije. Brani procesi i subjektivne manifestacije zdravlja ene koje su zadovoljne u braku rjee se ale na zdravstveno stanje ( Thomas,1995). Prigerson i sur.(1999) utvrdio da ene zadovoljne u braku imaju manje problema s spavanjem.54

n

n n

n n

n

n

n

n

n n

n

n

n n

n

Ganong i sur. (1991)- i muevi i ene zadovoljni u braku manje se tue na zdravstvene tegobe. Brani procesi i subjektivne manifestacije zdravlja

n n n

Ako su partneri zadovoljni u braku, mali je broj subjektivnih simptoma ako su oba partnera nezadovoljna, ena pokazuje vie subjektivnih simptoma. Na poetku braka muevi imaju ee ir na elucu, kasnije u braku ena. Bol i brani procesi Bol je znaajan medicinski problem povezan s fiziolokim disfunkcijama u organizmu. Bol poveava puls i krvni tlak, poveava izluivanje hormona kao to su kortizol i katekolamin. S stanovita pacijenta bol je znaajna i neugodna. Bol i brani procesi (2) U posljednih 10-ak godina mnotvo istraivanja ukazuje na povezanost izmeu branih interakcija, brane kvalitete i subjektivnog doivljaja boli. Smatra se da loi brani odnosi smanjuju prag doivljaja boli. Bol i brani procesi (3) Istraivanja pokazuju: potpora, ohrabrenje, pozitivne interakcije poveavaju prag doivljaja boli( Greisen,1999). Pozitivne brane interakcije olakavaju prilagodbu pacijenta na bol ( Turk i sur.1999). Zakljuak: brana prilagodba djelomino djeluje koliko e pojedinac osjeati bol. Bol i brani procesi (4) Brano zadovoljstvo povezano s kroniim iijasom. Konstruirani posebni programi edukacije kako pomoi bolesnom partneru Rezultat podueni partneri pomagali u smanjenju boli i poveali branu kvalitetu pacijenta ( Keffe,1996). To je osobito dokazano u sluaju reumatizma Brano ponaanje i zdravlje Rezultati istraivanja pokazuju da nekvalitetni intimni brani procesi dovode do naruavanja zdravstvenih navika ( Burman & Margolin 1992). Brano ponaanje i zdravlje (2) Za vrijeme sukoba meu partnerima dolazi do: 1. velikog poveanja tlaka i pulsa ( Broadwell & Light, 1999).55

n n

n

n

n

n

n n

n n n

n

n

n

2. pogoravanja bolova kod lumbaga 3. znaajne ope fizioloke promjene 4. Sukobi i neprijateljstvo uzrokuju visoki krvni tlak (50% varijance). Brano ponaanje i zdravlje (3) n Neprijateljstvo i sukobi snano poveavaju

- razinu adrenalina - luenje prolaktina, hormona rasta (Malarkey,1999) Brano ponaanje i zdravlje (4) n n n n Kod hipertoniara poveava se u sukobu znatno jae tlak u ena nego u mukaraca. ene hipertoniarke reagiraju u sukobu: poveanjem depresije i hostiliteta. Openito , bre su i vee fizioloke promjene kod ena nego kod mukaraca. Mukarci imaju bri i vei porast kortizola. Brano ponaanje i zdravlje(5) n Sve navedene fizioloke promjene mnogo su manje ako partneri imaju doivljaj potpore( obiteljske, brane ili vanjske ( Brpadwell & Light,1999). Depresija n Zbog loe brane kvalitete moe se pojaati depresija dvojako: - pojaavaju se pojedinani prolazni simptomi - pojaava se osnovna bolest (depresija) -Beach i sur., 1998 dobili podatke da je 10 puta vea vjerojatnost razvitka depresije u sluaju branih sukoba. Depresija (2) n n Povezanost depresivnosti i niske brane kvalitete slina kod mukaraca i ena ( O Leary i sur., 1999), to je iznenaujue jer je depresija tipino enska bolest Depresija (3) n n n n Istraivanja pokazuju niska brana kvaliteta najvie djeluje na: razliite psihike tegobe, posebno na depresiju, a nakon kontrole brane kvalitete i sukobi u braku poveavaju depresiju. Depresija (4) n Ni jedna vrsta stresa ne djeluje tako jako na promjenu raspoloenja i na depresiju kao svakodnevni brani sukobi ( MacGonagle,2000).56

n

Zakljuak: Depresija mijenja funkciju kardiovaskularnog, imunolokog i endokrinog sustava, i to znaajno poveava zdravstveni rizik. Depresija (5) Ako due traje, depresija mijenja i zdravstvene navike: higijenska razina , Prehrana, alkoholizam, droga, neprimjeren san. Hostilitet

n n n n n

Hostilitet: emocionalna osobina, ima kognitivnu i emocionalnu sastavnicu. Izraen je kao: nepovjerenje, sumnjiavost i cinizam prema svemu i svakome. Pojedinac: nekooperativan, agresivan i drugima je odbojan (Smith, 1999). Hostilitet (2) n Hostilitet pridonosi naruavanju zdravlja i socijalnih odnosa. Hostilitet pojaava fizioloke reakcije u stresnim socijalnim situacijama. Zato su pojedinci spremni na vrlo grubu reakciju.

n

Hostilitet (3) Istraivanja: (Newton, 1995) pojedinci jakog hostiliteta ee izazivaju sukobe u braku nego pojedinci koji to nisu. Hostilitet je tipian za mueve. Hostilitet (4) n U brakovima s hostilnim muem ve nakon nekoliko mjeseci braka dolazi do jakog pada brane kvalitete (Kiecold-Glaser, 1996). n n S padom zadovoljstva hostilnog mua, pada i brano zadovoljstvo ene. Hostilitet ena ne smanjuje izravno branu kvalitetu ni ena niti mueva (Brummett, 2000). Hostilitet (5) n Hostilittet ena proizvodi muevljevu i eninu depresiju, pa preko depresije djeluje na branu kvalitetu. n Zakljuak:57

Hostilitet pridonosi pojavi negativnih branih interakcija, smanjuje branu kvalitetu i pojaava fizioloke reakcije na sukob. Hostilitet (6) n n Hostilitet poveava krvni tlak i puls u tijeku branog sukoba. U raspravama o zajednikim odlukama, hostilitet pojaava hormonalne promjene i osobito djeluje na luenje kortizola. Zdravstvene navike Istraivanja: postoji visoka povezanost izmeu brane kvalitete i zdravstvenih navika (Dawis, 1999). Zadovoljstvo u braku uvjetuje: redovito uzimanje lijekova, pridravanje reima. Kad nema zadovoljstva, esto se javlja negativizam. Zdravstvene navike (2) n Niska brana kvaliteta uvjetuje 1.pretjeranu debljinu 2. prekomjernu uporabu nezdrave hrane. n n Kod nezadovoljnih mueva prisutna je loa prehr