1. Što je darovitost?

Svojevrstan sklop osobina koje omogućavaju pojedincu da dosljedno postiže izrazito nadprosječan uradak u jednom ili više područja ljudske djelatnosti (Koren, 1988)

Tko su daroviti?

Izvrsnost Rijetkost Pokazljivost Produktivnost Vrijednost

Podjela darovitih:

Čudina Obradović (1991.)

IQ stupanj natprosječnosti u populaciji

110 - 119 visoko prosječni 16%

120 - 129 natprosječni 7%

130 - 139 nadareni i visoko nadareni 2%

140 - iznimno visoko nadareni 0.4%

Frekvencija visoko darovitih u općoj populaciji

Kriterij rijetkosti

Kriterij izvrsnosti

Kriterij pokazljivosti

Kriterij produktivnosti

Kriterij vrijednostiPentagonalna

implicitna teorija darovitosti

IQ Broj osoba u populaciji

140 + 1 od 260 osoba

150+ 1 od 2330 osoba

160+ 1 od 31560 osoba

170 + 1 od 652600 osoba

180+ 1 od 2 000 000 osoba

2. Područja darovitosti

generalne intelektualne sposobnosti specifične akademske, školske sposobnosti kreativne sposobnosti sposobnosti vođenja i rukovođenja umjetničke sposobnosti psihomotorne sposobnosti

Može se pretpostaviti da te kriterije zadovoljava 3 do 5% školske populacije. Marland (1971)

Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

logičko-matematička lingvistička tjelesna/kinestetička vizualno-prostorna glazbena interpersonalna intrapersonalna

3. Postignuća darovitih

natprosječne opće i/ili specifične sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak visokog stupnja kreativnosti

Pojedinci koji pokazuju nadareno ponašanje su oni koji imaju ili mogu razviti ovu kombinaciju osobina i primijeniti je u nekom vrijednom području ljudske aktivnosti. Renzulli (1985.)

KREATIVNOST

MOTIVACIJASPOSOBNOSTIOPĆE/SPECIFIČNE

daroviti

Renzulli, 1985

4. Identifikacija darovitih

Problemi:

Prema statistici, više od 50% učenika sa natprosječnim sposobnostima NE prolaze dobro u školi (Hoover-Schultz, 2005).

Najčešće identificiramo one koji su već manifestirali svoju darovitost bilo kroz izuzetno školsko postignuće bilo kroz specifične talente.

U školama je više neidentificirane nego prepoznate darovite djece

Tko će biti teže identificiran?

djeca s niskim školskim postignućem kulturalno različita djeca djeca iz obitelji s niskim socio-ekonomskim i obrazovnim statusom djeca iz obitelji sa skromnijim roditeljskim ambicijama djeca s teškoćama u ponašanju djeca s teškoćama u razvoju djeca s niskom motivacijom za rad djevojčice u slučaju programa iz matematike i prirodnih znanosti

Identifikacija darovitih

Mjerenje- testovi inteligencije- testovi specifičnih sposobnosti- testovi postignuća

Procjenjivanje- učitelji- roditelji- suučenici- sama djeca

Učitelji precijenili:

djecu majki višeg obrazovanja djecu s više izvannastavnih aktivnosti odlične učenike djecu s dobrim akademskim samopoimanjem

Učitelji podcijenili:

djecu s lošim akademskim samopoimanjem

Kada identificirati

s postupcima identifikacije započeti što ranije to može spriječiti neuspjeh nadarene djece može pomoći učiteljima da pruže djetetu odgovarajuća iskustva i potaknu djetetovu

motivaciju

5. Osobine darovite djece

Intelektualno funkcioniranje

Brzo uočavanje činjenica Lako shvaća temeljna načela Uočavaju i razumiju složene stvari i pojave Izrazita vještina kritičkog mišljenja Izrazita samokritičnost Brzo uočava bitno i novo Smisao za humor Metakognitivno znanje, osobito pamćenje

Ponašanje

Brzo učenje, znatiželja, puno pitanja Bogat i složen rječnik, lakoća izražavanja Veliko znanje iz različitih izvora Rano čitanje, često samouko Intenzivno čitanje ozbiljnih tekstova

Specifični interesi

Intenzivni interesi za neko područje Sakupljanje znanja, čitanje, posvećenost određenim aktivnostima Dugotrajna koncentracija na ono što ga zanima

Motivacija

Jaka motivacija za postizanjem rezultata Natjecateljski duh Odlučnost u postizanju uspjeha Visoki kriteriji uspješnosti

6. Kreativnost

Što je kreativnost?

“Kreativno rješavati probleme znači gledati u istu stvar kao i drugi a misliti nešto potpuno različito.” (Albert Szent-Gyorgi)

Vrste mišljenja

Konvergentno Divergentno Vertikalno mišljenje Lateralno mišljenje

Konvergentno mišljenje

Samo jedno rješenje Usmjereno k jednom rješenju

- Dijagnoza- Pitanja na kviz- Križaljka- Testovi znanja- Testovi inteligencije

Divergentno mišljenje

Više mogućih rješenja Usmjereno na više rješenja

- Projektiranje - Izumi- Pisanje romana

Vertikalno mišljenje

Korak po korak Postupno Usmjereno jednom cilju Usmjereno jednom rješenju Racionalno Svjesna kontrola

Lateralno mišljenje

Puno asocijacija Ideje naviru sa svih strana Iznenadnost rješenja Intuicija Uloga podsvjesnog

Lijeva i desna hemisfera

LIJEVA HEMISFERA

Usmjerenost na detalje

Verbalno mišljenje – riječi

Analitičnost

Rigidnost

Praktičnost

Racionalnost

Ligičnost

Konkretnost

DESNA HEMISFERA

Usmjerenost na cjelinu

Vizualno mišljenje – predožbe

Maštovitost

Fleksibilnost

Duhovnost

Emocionalnost

Zaigranost

Konceptualnost

Odnos inteligencije i kreativnosti

određeni stupanj inteligencije nužan je, ali ne i dovoljan uvjet za kreativnost općenito, inteligentniji ljudi su i kreativniji, ali ne nužno iznad IQ od 120 nema povezanosti između inteligencije i kreativnosti

Osobine kreativnih ljudi – Mihaly Csikszentmihalyi

Imaju puno energije i veliku koncentraciju Puno spavaju Inteligentni, ali istovremeno ponekad i naivni Kombiniraju zaigranost i disciplinu Kreću se između fantazije i realnosti Ponosni i skromni u isto vrijeme Ne podliježu spolnim stereotipima Istovremeno i tradicionalni i buntovnici

Odnos kreativnosti i znanja

bez znanja nema kreativnosti previše znanja ponekad ometa kreativnost

Metode kreativnog poučavanja

Što bi bilo kad bi bilo? - Što bi bilo da je Hitler pobijedio?- Što bi bilo kad bi tanjuri mogli letjeti?

Zadaci preuređivanja- slama, robot, nogometaš, sunce, kraj, veselje

Zadaci dopunjavanja- napisati završetak priče- napisati završetak rečenice- dopuniti crtež

Metafore - Usta – predmet?- truba, zvučnik, vrata

Zadaci mijenjanja sadržaja- napišite Romea i Juliju u današnje vrijeme

Nemogući uvjet- Studenti koji boluju od alergije imaju veći IQ. Zašto?

Različita upotreba predmeta- Čemu služi vilica?

Što u razredu?

Rad na projektima Omogućiti kontakt s kreativnim pojedincima Omogućiti kontakt s izvorima informacija Potičite divergentno mišljenje Osigurajte poticajnu, nezastrašujuću atmosferu

7. Obrazovanje darovitih

Što s darovitima?

Plovite s njima, radije nego da se borite protiv njih. (J. T. Webb)

Pravilnik o radu s darovitom djecomNN br. 59/1990.(Članak 5.) U cilju razvoja darovitih učenika škola će omogućiti:

1. Rad po programima različite težine i složenosti2. Izborne programe3. Grupni i individualni rad4. Rad s mentorom5. Raniji upis6. Akceleracija7. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti8. Kontakte sa stručnjacima9. Pristup izvorima specifičnog znanja

Kakva je škola?

Škola je prilagođena prosjeku

Dubina, širina gradiva, postavljene norme odgovaraju prosječnim učenicima.

Dvije grupe učenika ostanu zakinute:- Učenici s poteškoćama- Daroviti učenici

Na što se žale darovita djeca u školi?

Nitko nam ne zna reći što zapravo znači biti darovit. To ostaje velika tajna. Stvari kojima se bavimo u školi su prelake i predugo traju. Djeca nas zadirkuju jer smo daroviti. Malo nas prijatelja istinski razumije. Roditelji, učitelji i prijatelji od nas očekuju da budemo savršeni i da “dajemo sve od sebe”

cijelo vrijeme. Osjećamo se drukčijima, a željeli bismo da nas ljudi prihvaćaju takve kakvi jesmo Osjećamo se preplavljeni svime onime što bismo željeli učiniti u životu. Mnogo brinemo o svjetskim problemima i osjećamo se bespomoćni što ništa ne možemo

učinit.

Obrazovanje darovitih učenika

Akceleracija Obogaćivanje Grupiranje učenika

Akceleracija

Savladavanje obrazovnog programa brže i/ili u mlađoj dobi nego što je to uobičajeno. Prijevremeni upis “Preskakanje” razreda Sažimanje predmeta –učenik nauči predmet u manjem broju sati (npr. cijelo gradivo u

jednom polugodištu) Akceleracija u predmetu Obrazovanje na daljinu

Posljedice akceleracije

Pozitivne posljedice preskakanja za iznimno darovite učenike Pozitivne posljedice akceleracije u predmetu za “umjereno” darovite učenike Pozitivne posljedice na kognitivni razvoj Pozitivne posljedice na emocionalni i socijalni razvoj/bez posljedica

Obogaćivanje

Tečajevi Ljetni programi Mentorski programi Projekti

METODE POUČAVANJA

omogućiti da dijete uči na način koji mu najviše odgovara pouka mora uključivati i vještine kao što su kreativno i kritičko mišljenje, heuristika, te

složene metode rješavanja problema i donošenja odluka poučavati metakognitivne vještine darovite valja poučiti da budu proizvođači, a ne samo

konzumenti znanja, osigurati prezentaciju njihovih uradaka ne pomagati previše i izravno i ne dopustiti da Vas u potpunosti okupiraju osigurati što raznolikiji materijal osigurati dostupnost literature izbjegavati izravno poučavanje u korist drugih metoda:

- rad na projektima- rad u malim grupama - rad s mentorom

Osobine nastavnika:

FILOZOFSKE PROFESIONALNE PROF./OSOBNE OSOBNE

Svjestan filozofskih pitanja vezanih uz darovitost

Osposobljen za rad s darovitima

Široki interesi, znatiželjan

IQ – iznad 130, kreativan, visoke verbalne sposobnosti

Sklon obrazovanju darovitih

Ima potrebu za postignućem

Ima pozitivan stav prema učenicima, motivira ih

Samopouzdan, topla osoba, bez negativizma, empatičan

Ima točne ideje o darovitosti

Dobro poznaje svoje područje i strategije poučavanja

Razumije stres i neuobičajena ponašanja

Samodisciplinira, sklon perfekcionizmu

Blizak s učenicima, potiče ih

Dobro organiziran i obrazovan

Smisao za humor

Razvija okolinsku potporu

Visoka razina energije, entuzijast