Filozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuCentar za obrazovanje nastavnikaIvana Luia 3, Zagreb

Seminar iz predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA NADARENIH UENIKA

Student: Petra Korani Godina: 4. Studijske grupe: pum / ang

Zagreb, 10. 7. 2012.SadrajUvod2Definicija, podruja, karakteristike nadarenosti3Otkrivanje i identifikacija nadarenih uenika5Negativni utjecaji identifikacije6Obrazovanje nadarenih uenika8Uloge nastavnika u radu s nadarenim uenicima10Nastavnik kao stvaralac povoljne atmosfere za razvoj nadarenosti10Nastavnik roditelj11Nastavnik obrazovatelj nadarenih11Nastavnik mentor12Zakljuak13Literatura14

Uvod

Nadareni uenici su posebna kategorija uenika koji se razlikuju od svojih vrnjaka po svojim sposobnostima uenja, miljenja i reagiranja. Potrebno im je omoguiti dodatne mogunosti unutar kolskog sustava jer im uobiajeni nastavni program ne prua dovoljno mogunosti za njihove sposobnosti. Veliki problem nadarenih uenika u nastavi je dosada zbog obraivanja ve poznatog gradiva, prejednostavnih zadataka i slino.Roditelji mogu u svojem djetetu prepoznati neke osobine nadarenosti, ali glavnu ulogu u identifikaciji imaju obrazovne ustanove, i nakon identifikacije nastavnici koji svojim radom vode nadarene uenike i omoguavaju im nastavu koja sadri puno vie znanja, kreativnosti, rada i panje.Vano je nadarenom ueniku pruiti svu moguu podrku (i od strane roditelja, i od okoline, a i od odgojno-obrazovne ustanove) kako nebi dolo do negativnih utjecaja na samog nadarenog uenika, kao to su gubitak samopouzdanja, nesigurnost i slino.

Definicija, podruja, karakteristike nadarenosti

Nadarenost je neobinost, iznimnost ponaanja koja se ogleda u kvalitetnijem, boljem, znaajnijem rezultatu ili produktu nego to ga postiu ostali pojedinci sa slinim karakteristikama.[footnoteRef:1] Koren za nadarenost kae da je to svojevrstan sklop osobina na osnovi kojih je pojedinac u jednome ili vie podruja ljudskih djelatnosti sposoban trajno postizati izrazito visok natprosjeni uradak.[footnoteRef:2] [1: udina-Obradovi, Mira. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: kolska knjiga, 1991. str. 8-9.] [2: Koren, Ivan. Kako prepoznati i identificirati nadarenog uenika. Zagreb: kolske novine, 1989. str. 9.]

Nadareni uenik razlikuje se od svojih vrnjaka po svojim mogunostima uenja, razmiljanja, pamenja, reagiranja. Neki od znakova koje nadareni uenik pokazuje su: visoke intelektualne sposobnosti (lakoa uenja, pamenje, smisao za humor, uoavanje uzroka i povezanosti pojava) ili specifine sposobnosti (glazbene, likovne, psihomotorne socijalne).[footnoteRef:3] [3: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 17.]

Koren dijeli nadarenost na est podruja: nadarenost u opim intelektualnim sposobnostima, u specifinim kolskim sposobnostima, stvaralakim, umjetnikim, rukovodnim i u psihomotornim sposobnostima. Dio osobina opih intelektualnih sposobnosti (npr. sposobnost apstrahiranja i logikog zakljuivanja) moe se utvrditi testovima inteligencije te se visok kvocijent inteligencije moe smatrati jednim od pokazatelja intelektualne nadarenosti. Uenici s izraenim stvaralakim sposobnostima pokazuju visok stupanj kreativnog miljenja, sklonost sloenijim zadacima, itd. Uenici koji pokazuju nadarenost u specifinim kolskim sposobnostima pokazuju poseban interes za odreena nastavna podruja, npr. za matematiku, kemiju ili fiziku, te u njima postiu vrhunske rezultate (visoke ocjene). Uenici s izraenim rukovodnim sposobnostima pokazuju posebne vjetine u organizaciji i voenju pojedinaca i grupa, tendenciju dominaciji i popularnosti itd. U umjetnike sposobnosti uenika svrstava se talentiranost u podrujima kao to su gluma, literatura, glazba, ples, likovna produkcija i sl. Nadarenost u psihomotornim sposobnostima moemo nazvati i talentiranost za sport. Podjela nadarenosti na ovih est podruja daje mogunost uspostavljanja specifinih postupaka identifikacije uenika kao nadarenih u odreenom podruju i uspostavljanja edukativnih tretmana.[footnoteRef:4] [4: Koren, Ivan. (2) str. 15-17.]

Osobine, odnosno karakteristike, nadarenih uenika moemo svrstati u etiri podruja: karakteristika uenja (brzo shvaanje principa i injenica, informiranost, zapaanje i sl.), karakteristike stvaralatva (imaginacija, mnotvo ideja, sklonost riziku i sl.), socijalne karakteristike (odgovornost, provokativnost, suprotstavljanje autoritetu i sl.) te motivacijske karakteristike (samokritinost, tenja savrenstvu, ustrajnost i sl.). Uoavamo da veina nabrojenih karakteristika nadarenih uenika moe vrlo lako doi do izraaja u odgojno-obrazovnom procesu te ih nastavnik moe vrlo lako prepoznati.[footnoteRef:5] [5: Koren, Ivan. (2) str. 18-19.]

Otkrivanje i identifikacija nadarenih uenika

Roditelji mogu ve u ranoj djetetovoj dobi prepoznati neke znakove nadarenosti te sukladno tome i djelovati, npr. raditi na obogaivanju djetetovog iskustva, itd. Roditelji su u mogunosti svakodnevno opaati kako se dijete ponaa u razliitim situacijama i kako rjeava odreene zapreke ili probleme. Oni takoer pruaju vaan izvor informacija o djetetovoj nadarenosti i, iako su subjektivni i nemaju neke mogunosti za usporedbu, procjene su im prilino realistine.Otkrivanje i identifikacija zajedno tvore proces kojim se izdvaja nadareni pojedinac iz populacije. U otkrivanju, odnosno prepoznavanju, nadarenih uenika najvie sudjeluju nastavnici (razredni ili predmetni) koji prepoznavaju nadarene pomou sistematskog opaanja, praenja i evidentiranja, a u proces identifikacije nastavnik ukljuuje i posebne strunjake koji odreuju vrstu i stupanj nadarenosti. Krajnji cilj svakog identifikacijskog procesa je daljnji razvoj nadarenih uenika, no pritom se mora voditi rauna da takvi postupci ne utjeu nepovoljno na razred kao cjelinu.[footnoteRef:6] [6: Koren, Ivan. (2) str. 12-13.]

Prije samog otkrivanja kod nastavnika se esto javlja dilema: otkriti i identificirati nadarenog uenika ili ne. Moda se ta dilema ini udnom, no nastavnik odmah razmilja i o posljedicama otkrivanja i identifikacije, koje mogu biti i pozitivne i negativne. Moe se dogoditi da se otkrivanjem uenik osjea drugaije od ostalih, ali u loem smislu, te da se poinje zatvarati u sebe. No, u veini sluajeva posljedice su samo pozitivne jer uenik napokon dobiva onoliko znanja i rada koliko to zahtijevaju njegove sposobnosti.Za otkrivanje i identifikaciju nadarenih uenika postoje dvije metode: metoda procjenjivanja i metoda testiranja. Unutar metode procjenjivanja primjenjuju se dva oblika procjena: procjenjivanje razvijenosti odgovarajuih osobina (gdje se na osnovi kontinuiranog zapaanja nastoje prepoznati potencijali za nadarenost pojedinca) te procjenjivanje vrijednosti duhovnih i materijalnih proizvoda pojedinca (gdje se analiziraju i vrednuju odreeni produkti uenika, npr. pjesme, slike i sl.). Najei procjenjivai nadarenosti uenika su njihovi nastavnici. Kompetentnost nastavnika za procjenjivanje nadarenosti oituje se u njegovoj mogunosti dugogodinjeg sistematskog opaanja ponaanja uenika, usporeivanja uenika iste dobi te u njegovom obrazovanju. Metoda testiranja je struna primjena standardiziranih mjernih instrumenata pomou kojih se utvruje i mjeri sposobnost i druge osobine pojedinaca. Koritenjem obje metode kao kriterija za identifikaciju nadarenog uenika izbjegava se oslanjanje samo na procjenu nastavnika.[footnoteRef:7] [7: Koren, Ivan. (2) str. 22-28.]

Za razliku od roditelja, nastavnici bi trebali biti objektivniji procjenjivai nadarenosti uenika, poglavito zbog toga to mogu potencijalnog nadarenog uenika usporeivati s njegovim vrnjacima te imaju mnogo vee iskustvu u radu s veim brojem djece. No, pokazalo se da su roditelji bolji procjenjivai nadarenosti od nastavnika u nekim situacijama. U tim situacijama najee pogreke koje rade nastavnici su da precijene intelektualne sposobnosti uenika te da lake zapaze umjerene nego ekstremno visoke nadarenosti.[footnoteRef:8] [8: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 93.]

Negativni utjecaji identifikacijeNakon identifikacije nadarenog uenika, naravno, postoje i neke opasnosti, odnosno negativni utjecaji, a to su: forsiranje i etiketiranje.Forsiranjem moemo nazvati naruavanje skladnog odnosa izmeu roditelja kao izvora iskustava i djeteta kao primaoca i aktivnog sudionika u tim iskustvima.[footnoteRef:9] Najbitniji elementi forsiranja su: neprimjerenost/ neusklaenost s djejim mogunostima, nefleksibilnost/ neusklaenost s djejim interesima ili brzinom napredovanja i neusklaenost s djejom inicijativom.[footnoteRef:10] [9: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 98.] [10: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 98.]

Etiketiranje ili oznaavanje je obino popratna posljedica identifikacije. Nakon identifikacije pojedinca se svrstava pod kategoriju nadaren i to daje osnovu za stav okoline prema pojedincu, koji moe biti i pozitivan i negativan. Utjecaji etiketiranja mogu biti na: obitelj kao cjelinu, na brau nadarenog, na nenadarene vrnjake, na vrti i kolu te na samo nadareno dijete. Za obitelj etiketiranje djeteta kao nadarenog moe predstavljati i veliku odgovornost, emocionalno i ekonomsko iscrpljivanje, a moe dovesti i do poremeaja obiteljskih odnosa. Braa nadarenog djeteta se mogu osjeati zapostavljeno i mogu biti ljubomorni, ali pokazalo se da te posljedice nisu dugotrajne. Nenadareni vrnjaci se mogu takoer osjeati kao i braa, no u manjoj mjeri. Ustanove u kojima se nalazi nadareni uenik moe osjeati poveanu odgovornost i pritisak za promjenom naina rada, programa ili slino. Etiketiranje u nadarenom ueniku moe stvoriti pad pozitivne slike o sebi, moe izgubiti samopouzdanje i sigurnost.[footnoteRef:11] [11: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 100-103.]

Obrazovanje nadarenih uenika

Uobiajena nastava je temeljena na uenicima s prosjenim sposobnostima te nadareni uenici kroz uobiajenu nastavu mogu biti nemotivirani za rad (zbog obraivanja njima ve poznatog gradiva, zbog prejednostavnih zadataka), uobiajena nastava trai od njih da rjeavaju zadatke koji su ispod njihovih sposobnosti, itd. Nadarenim uenicima je stoga potrebno pruiti pouavanje koje je primjereno njihovim sposobnostima, koje je njima izazovno i koje im omoguava da bre ue i obrauju sloenije gradivo od njihovih vrnjaka. Dva glavna pristupa kojima se unutar kolskog sustava pokuava udovoljiti potrebama nadarenih uenika su akceleracija i obogaenje programa.Akceleracija je skup mjera i postupaka kojima se nadarenim uenicima omoguuje da kolski program savladaju bre i/ili u mlaoj dobi nego to je to uobiajeno.[footnoteRef:12] Postoje vie oblika akceleracije: polazak u kolu prije zakonski odreene kronoloke dobi, preskakanje razreda (prebacivanje uenika u vii razred od onog u kojem bi prema svojoj dobi trebao biti), akceleracija u predmetu (dio kolskog dana uenik provodi u viem razredu sluajui jedan ili vie predmeta), saimanje predmeta (svladavanje programa u manje vremena, primjerice gradivo cijele kolske godine u jednom polugoditu), izvankolsko obrazovanje (pohaanje ljetnih programa kola ili sveuilita na temelju kojih se dobivaju dodatni bodovi za upis na studij ili uenike oslobaaju nekih ispita na studiju), obrazovanje na daljinu (sluanje srednjokolskih ili sveuilinih predmeta uz pomo interneta, kroz video ili audio prezentacije) te raniji polazak na fakultet (u ranijoj dobi nego to je to uobiajeno).[footnoteRef:13] [12: Pavlin-Bernardi, Nina. Obrazovanje darovitih uenika u: Daroviti uenici: teorijski pristup i primjena u koli. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, 2008. str. 51.] [13: Pavlin-Bernardi, Nina. (12) str. 51-52.]

Obogaenje programa polazi od pretpostavke da je uobiajena nastava nadarenom ueniku ograniena i monotona te se ona mora horizontalno proiriti. Na taj nain omogueno je obogaenje sadraja predmeta mogunostima za primjenu i elaboraciju znanja, pouavanje treba ii u veu dubinu (teme se obrauju detaljnije). Takoer, nadarenom ueniku je potrebno omoguiti samostalan rad i istraivanje tema koje njega osobito zanimaju.[footnoteRef:14] Pavlin-Bernardi navodi odreene ciljeve o kojima bi nastavnik trebao voditi rauna u sklopu planiranja obogaenja programa: sadraj iri od nacionalnog kurikuluma, izloenost nizu razliitih tema, sudjelovanje uenika u odabiru sadraja, visok stupanj sloenosti sadraja, maksimalno postignue u temeljnim vjetinama, kreativno miljenje i rjeavanje problema te motiviranost.[footnoteRef:15] [14: Pavlin-Bernardi, Nina. (12) str. 55.] [15: Pavlin-Bernardi, Nina. (12) str. 56.]

S ova dva pristupa povezano je i grupiranje uenika slinih sposobnosti, koje se moe izvesti na vie naina: stvaranje posebnih razreda za djecu slinih sposobnosti, grupiranje uenika razliite dobi, unutar razreda i slino. Grupiranje uenika je esto kritizirano zbog toga to se smatra da se tada uenici koji ostaju u normalnim razredima mogu osjeati glupima, a i bolji uenici u normalnim razredima daju slabijim uenicima odreeni poticaj i motivaciju za rad i napredovanje i pruaju im neki oblik vodstva. S druge strane, nadareni uenici koji su izdvojeni u posebne grupe se mogu poeti ponaati bahato.

Uloge nastavnika u radu s nadarenim uenicima

Nastavnik u radu s nadarenim uenicima mora biti spreman i kompetentan pruiti ueniku vie razine znanja, rada, aktivnosti i podrke nego to je to potrebno u normalnoj nastavi. Mora biti spreman na to da e uenik postavljati vie pitanja, traiti vie razine znanja, pa ak i u nekim sluajevima imati u nekom podruju i vie znanja od samog nastavnika.Kada razmatramo uloge nastavnika, moramo razlikovati nekoliko znaenja rijei nastavnik, a time i njegove uloge: nastavnik kao stvaralac atmosfere povoljne za razvoj nadarenosti, nastavnikroditelj, nastavnikobrazovatelj nadarenih i nastavnikmentor.

Nastavnik kao stvaralac povoljne atmosfere za razvoj nadarenostiU ovoj ulozi nastavnik treba posjedovati osnovna znanja o nadarenosti, no on ne mora i sam biti kreativni stvaralac. On mora osigurati slobodni razvoj interesa, ne smije zakoiti emotivni kreativni sklop i mora individualiziranim pristupom u razredu poticati razvoj interesa i stjecanje baze znanja koje su usklaene s uenikovim sposobnostima.[footnoteRef:16] [16: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 82.]

udina-Obradovi istie elemente nastave koji povoljno djeluju na razvoj nadarenosti, odnosno kako moe nastavnik stvoriti povoljnu atmosferu za razvoj nadarenosti: omoguiti slobodu uenicima i ohrabriti ih u samostalnom miljenju i postupcima, omoguiti zadovoljavanje radoznalosti i njeno daljnje razvijanje, omoguiti svladavanja osnovnih znanja i vjetina, omoguiti i osigurati ponavljanje u svrhu potpunog usvajanja osnovnih znanja i vjetina, poticati i nagraivati kreativno miljenje i matu, osigurati samostalnu aktivnost i neprekidnu produkciju te omoguiti razvoj intrinzine motivacije.[footnoteRef:17] [17: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 80-82.]

Nastavnik roditeljU ovoj ulozi nastavnik ima kao osnovnu zadau aktivnu brigu o razvoju nadarenosti uenika. Drugim rijeima, nastavnik preuzima ulogu koju bi inae imali roditelji u prepoznavanju i razvijanju nadarenosti djeteta. Zadatak nastavnika je irenje i bogaenje kako ope, tako i specifine baze znanja te razvijanje emotivnih i motivacijskih pretpostavki nadarenosti. Nastavnik u ovoj ulozi nadarenom ueniku mora: omoguiti pristup izvorima specifinog znanja, omoguiti pristup instrumentima i poduci u njihovoj upotrebi, razvijati ljubav i trajni interes za odreene aktivnosti i podruja kroz razgovor, zainteresiranost, podrku i savjetovanje, uspostaviti suradnju s roditeljima, omoguiti ueniku kontakte sa strunjacima iz podruja interesa te pronai kvalitetnog mentora koji e voditi nadarenog uenika.[footnoteRef:18] [18: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 83.]

Nastavnik obrazovatelj nadarenihU ovoj ulozi maksimalno je zastupljeno obrazovanje ope nadarenosti. Nastavnik dobiva ve identificirane nadarene uenike i s njima organizira rad prema unaprijed smiljenom programu. Program mora biti smiljen prema specifinim interesima uenika, a koriste se za razvijanje opih karakteristika (iroka baza znanja, emotivni kreativni sklop, intrinzina motivacija, vjetine logikog i kreativnog miljenja, prikupljanje i koritenje podataka te izraavanje rezultata stvaralakog procesa). Nastavnik pritom mora dobro poznavati sve sadraje programa te biti dobro upoznat s principima razvoja nadarenosti.[footnoteRef:19] [19: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 83.]

Nastavnik mentorNastavnik je strunjak u svom podruju, dobro poznaje procese razvoja intrinzine motivacije i vjeto ih primjenjuje. Njegova glavna uloga je voditi nadarenog uenika u svladavanju sve sloenijih vjetina i usvajanju sve apstraktnijih oblika znanja. Nastavnik osigurava razvoj neovisnosti nadarenog uenika i priprema ga za samostalnu razradu vlastitog stvaralatva.[footnoteRef:20] [20: udina-Obradovi, Mira. (1) str. 84.]

Zakljuak

Roditelji mogu u djeci prepoznati odreene karakteristike nadarenosti od najmlae dobi, no najveu ulogu u procesu otkrivanja i identifikacije nadarenih uenika imaju odgojno-obrazovne ustanove, a posebice nastavnici. Identifikacijom se omoguava daljnji rad i unapreenje programa za nadarene uenike te se tako omoguava njihov intelektualni i emocionalni napredak.Vrlo je vana podrka roditelja i okoline nadarenim uenicima, no esto se javljaju negativni utjecaji identifikacije. Ona moe negativno utjecati na samu obitelj, braa nadarenih se mogu osjeati zapostavljeno i manje vrijedno, kao i nenadareni vrnjaci, a najvei utjecaj je na samog nadarenog uenika. On tako moe izgubiti samopouzdanje, moe mu pasti pozitivna slika o samome sebi, moe se osjeati kao da ga drugi forsiraju, da ne uvaavaju njegove mogunosti i interese i slino.Nastavnik ima veliku ulogu u svim podrujima rada s nadarenim uenicima, od prepoznavanja, identificiranja do odgojno-obrazovnog rada. Od njega se zahtijeva strunost i kompetentnost u poznavanju osobina i razvoja nadarenosti. Upravo zbog svog iskustva u radu s razliitim profilom uenika u razredu nastavnik je kroz promatranje i usporeivanje uenika u mogunosti prepoznati nadarenog uenika.Iako postoji zabrinutost i postavljaju se pitanja da li je proces prepoznavanja i identifikacije nadarenih uope nuan te da li identifikacija donosi ueniku korist ili tetu, vano je provoditi proces identifikacije nadarenih uenika u koli, jer se u protivnom visoki potencijali mnogih uenika zbog razliitih razloga nikada ne bi realizirali.

Literatura

1. udina-Obradovi, Mira. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: kolska knjiga, 1991.2. Koren, Ivan. Kako prepoznati i identificirati nadarenog uenika. Zagreb: kolske novine, 1989.3. Pavlin-Bernardi, Nina. Obrazovanje darovitih uenika u: Daroviti uenici: teorijski pristup i primjena u koli. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, 2008.

1