PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

1. Navedite tri znanstvenika u RH koji su pridonijeli afirmaciji psihologije obrazovanja i ukratko navedite područja njihovog djelovanja?

Ramiro Bujas – utemeljitelj znanstvene psihologije, osnovao prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju. Zoran Bujas – dokimologija Ivan Furlan – ubrzano napredovanje darovitih učenika (akceleracija) konstrukcija jednominutnog ispita glasnog čitanja

2. Opišite korelacijsko istraživanje?

Korelacijsko istraživanje je jedno od metoda istraživanja psihologije obrazovanja. To je najčešći oblik istraživanja, utvrđuje se veza među varijablama ali bez utjecaja na njih. Odnos među varijablama može biti pozitivan, negativan ili bez korekcije.

3. Doprinosi F. I. Spearmana u razvoju teorije inteligencije?

Spearman je donio dvofaktorsku teoriju inteligencije. Prvi faktor je G – faktor koji je opći dok je drugi S – faktor koji je specifičan. S – faktora može biti više.

4. Opišite interpersonalnu inteligenciju prema Gardnerovoj teoriji inteligencije?

Gardnerova teorija inteligencije govori da ljudi posjeduju mnogo raznih tipova inteligencije, tj. radi se o višestrukoj inteligenciji. (logičko-matematička, lingvističko-verbalna, tjelesno-kinetička, glazbena, interpersonalna, intrapersonalna).

5. Navedite autore koji su uveli pojam mentalne dobi u izračunu kvocijenta inteligencije?

6. Današnja tendencija je da se kvocijent inteligencije u obliku devijacijenog kvocijenta inteligencije, što uzima u obzir dodir devijacioni kvocijent inteligencije?

Uzima u obzir prosječnu vrijednost (aritmetičku sredinu) i raspršenje rezultata (standardnu devijaciju) one skupine ispitanika kojoj dijete pripada po kronološkoj dobi. Rezultati se transformiraju na skalu čija je aritmetička sredina 100 i standardna devijacija 15. Najviše osoba nalazi se oko središnje vrijednosti.

7. Što pokazuje korelacija između rezultata na testovima različitog stupnja genetske povezanosti i navedite primjere?

Jednojajčani blizanci odvojeno -0,75, dvojajčani blizanci zajedno -0,53, a kod djece koja nisu u srodstvu, ali zajedno su odrasli -0,23. Najveća je kod genetske povezanosti.

8. Može li se na osnovu kvocijenta inteligencije predvidjeti školski uspjeh. Pojasnite?

Može! Učenici sa većim IQ imaju bolji uspjeh, brže i bolje pronalaženje, razvijanje verbalne sposobnosti. Korelacija iznosi: 0,6 do 0,7 OŠ ; 0,5 do 0,6 SŠ ; 0,4 do 0,5 fakultet ; 0,3 do 0,4 nakon diplome.

9. Usporedite divergentnu i konvergentnu produkciju?

Divergentno mišljenje – usmjerenost na raznolika moguća rješenja, stvaranje asocijacija na različite elemente problema, mišljenje se „raspršuje“, prazno slikarsko platno, što bi bilo kad bi.....?, kako bi izgledalo....?

Konvergentno mišljenje – usmjerenost na jedno točno rješenje/odgovor, ograničenost postojećim činjenicama, mišljenje se sužava, test znanja i inteligencije, kvizovi, križaljke.

10. Opišite jedan od zadataka za ispitivanje kreativnosti?

11. Definirajte akceleraciju i navedite barem tri mogućnosti za akceleraciju u praksi?

Akceleracija je ubrzano provođenje programa za darovitu djecu. Oblici akceleracije su: rani polazak u školu, preskakanje razreda, dopisno školovanje, sažimanje predmeta.

12. Navedite profesionalne osobine nastavnika darovite djece?

Profesionalne osobine nastavnika darovite djece su obuka za rad s darovitima, potreba za postignućem, dobro poznavanje svog područja, sposobnost poticanja, blizak odnos s učenicima, fleksibilna upotreba vremena, poznavanje strategije poučavanja.

13. Što nastavnik može učiniti da smanji strah od neuspjeha kod učenika?

Učenike treba učiti da se natječu sa samim sobom, koristiti suradničko učenje, naučiti učenike da dijele zadatke na manje dijelove, davati zadatke primjerene težine, ne izjednačavati sposobnost s osobnom vrijednošću.

14. Kako nastavnik može povećati intrinzičnu motivaciju?

Nastavnik može povećati intrinzičnu motivaciju prilagodbom onoga što se uči učeničkim interesima, uvođenej novosti i raznolikosti u sustav, aktivno sudjelovanje učenika i povratne informacije, poticanje radoznalosti osobnim životom učenika, pomaganje učenicima da sami postave svoje ciljeve.

15. Navedite karakteristike pitanja koje nastavnik može postaviti?

16. Pojasnite svrhu provjeravanja znanja?

Podaci namijenjeni učenicima: svrha je u dobivanju povratne informacije o svom napretku, koja ima selekcijsku i motivacijsku svrhu. Podaci namijenjeni nastavnicima. Evaluacija napredovanja učenika važna je iz dva razloga: daje informaciju o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih područja poučavanja, te omogućuje nastavniku važnu povratnu informaciju o

poučavanj kako bi mogao donositi obrazovne odluke i prilagođavati ciljeve i poučavanje predznanju studenata.

17. Usporedite normativne i kriterijske testove znanja?

Normativni test znanja

Svrha: što bolje razlikovanje ispitanika, procjena pojedinačnih rezultata prema unaprijed određenim normama, provjera većih cjelina gradiva.

Nedostaci: rezultat ne govori o količini znanja, razvija se kompetitivnost, ne pokriva obrazovne ciljeve, ograničava se na količinu (znanja i neznanja).

Kriterijski test znanja

Svrha: Što bolje opisivanje stečenih znanja, detaljna provjera manjih cjelina gradiva, preduvjet su unaprijed određeni obrazovni kriteriji.

Nedostaci: ne omogućava usporedbu s vršnjacima, teško je očekivati da nastavnici dovoljno poznaju obrazovne ciljeve, teško je točno definirati kriterije (razumijevanja).

18. Opišite oblike pitanja esejskog tipa, njihove prednosti i nedostatke?

Mogu biti pitanja s neograničenim i ograničenim odgovorom, usmena ili pismena. Sastoje se od manjeg ili većeg broja zadataka na koje učenici, za razliku od zadataka na testovima znanja, odgovaraju opširnije i slobodnije. Primjenjuju se kada se želi procijeniti sposobnost učenika da sagledaju složene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji intelektualnih zadataka, od znanja, preko razumijevanja i promjene, do analize, sinteze i evaluacije.

1. Navedite koja su tri znanstvenika doprinijela afirmaciji psihologije obrazovanja i ukratko navedite područja njihovog djelovanja?

Edward Lee Thorndike 1913.g. – monografija – naslijeđe, korelacija, spolne razlike u školskim sposobnostima, uviđao važnost individualnih razlika. L.S. Vigotski – proučavao razvoj pojmova i njihov utjecaj na psihičko funkcioniranje, ističući pritom značaj nastave i učenja. Alfred Binet i T. Simon – napravili prvu primjenjivu skalu za identificiranje mentalno retardirane djece radi njihova upućivanja u specijalnu školu.

2. Opišite korelacijsko istraživanje?

Korelacijsko istraživanje je jedno od metoda istraživanja psihologije obrazovanja. To je najčešći oblik istraživanja, utvrđuje se veza među varijablama ali bez utjecaja na njih. Odnos među varijablama može biti pozitivan, negativan ili bez korekcije.

3. Navedite prvog autora koji je smatrao da je inteligencija jedinstvena opća sposobnost i pojasnite model inteligencije vezan uz autora?

Spearman – pretpostavio je da svaki test uz spomenutu generalnu sposobnost (y-faktor), zahtijeva neke specifične sposobnosti (s-faktor). Kasnije su ga opovrgnuli empirijski testovi.

4. U našem školskom sustavu se naglasak stavlja na logičko – matematičku i verbalnu inteligenciju. Što nastavnik može učiniti da se razvijaju i druge inteligencije?

5. Opišite intrapersonalnu inteligenciju prema Gardnerovoj teoriji inteligencije?

Gardnerova teorija inteligencije govori da ljudi posjeduju mnogo raznih tipova inteligencije, tj. radi se o višestrukoj inteligenciji. (logičko-matematička, lingvističko-verbalna, tjelesno-kinetička, glazbena, interpersonalna, intrapersonalna).

6. Ako je učenik star 10 godina, a riješi sve zadatke koje u prosjeku mogu rješavati 12-godišnjaci, koliki je njegov kvocijent inteligencije? (napišite formulu i izračunajte)?

�� =��

��∙ 100 =

12

10∙ 100 = 120

7. Današnja tendencija je da se kvocijent inteligencije izražava u obliku devijacijanog kvocijenta inteligencije. Što uzima u obzir devijacioni kvocijent inteligencije?

Uzima u obzir prosječnu vrijednost (aritmetičku sredinu) i raspršenje rezultata (standardnu devijaciju) one skupine ispitanika kojoj dijete pripada po kronološkoj dobi. Rezultati se transformiraju na skalu čija je aritmetička sredina 100 i standardna devijacija 15. Najviše osoba nalazi se oko središnje vrijednosti.

8. Što pokazuje korelacija između rezultata na testovima inteligencije kod osoba različitog stupnja genetske povezanosti i navedite primjer?

Jednojajčani blizanci odvojeno -0,75, dvojajčani blizanci zajedno -0,53, a kod djece koja nisu u srodstvu, ali zajedno su odrasli -0,23. Najveća je kod genetske povezanosti.

9. Može li se na osnovu kvocijenta inteligencije predvidjeti školski uspjeh. Pojasnite?

Može! Učenici sa većim IQ imaju bolji uspjeh, brže i bolje pronalaženje, razvijanje verbalne sposobnosti. Korelacija iznosi: 0,6 do 0,7 OŠ ; 0,5 do 0,6 SŠ ; 0,4 do 0,5 fakultet ; 0,3 do 0,4 nakon diplome.

10. Usporedite teoriju inteligencije Thurstonea i Gardnera, te navedite razlike?

Thurston – multifaktorska teorija inteligencije, razumijevanje govora, verbalni faktor, spacijalni, receptivni, numerički, rezoniranje, memorija, više primarnih mentalnih sposobnosti. Gardner – teorija višestrukih inteligencija, logičko-matematička, lingvističko-verbalna, vizualno-spacijalna, tjelesno-kinetička, glazbena, interpersonalna, intrapersonalna.

11. Usporedite divergentnu i konvergentnu produkciju?

Divergentno mišljenje – usmjerenost na raznolika moguća rješenja, stvaranje asocijacija na različite elemente problema, mišljenje se „raspršuje“, prazno slikarsko platno, što bi bilo kad bi.....?, kako bi izgledalo....?

Konvergentno mišljenje – usmjerenost na jedno točno rješenje/odgovor, ograničenost postojećim činjenicama, mišljenje se sužava, test znanja i inteligencije, kvizovi, križaljke.

12. Na koju teoriju se oslanja Torranceov test za ispitivanje kreativnosti?

Guilfordova teorija

13. Definirajte akceleraciju i pojasnite tri pretpostavke na kojima počiva ideja o akceleraciji? Akceleracija je ubrzano provođenje programa za darovitu djecu. Oblici akceleracije su: rani polazak u školu, preskakanje razreda, dopisno školovanje, sažimanje predmeta.

14. Kako psihometrijski pristup određuje darovitost? Q=130 i više

15. Koja su dva pristupa koji kroz školski sustav pokušavaju odgovoriti na obrazovne potrebe darovitih učenika? Akceleracija, obogaćivanje programa.

16. Navedite profesionalne osobine nastavnika darovite djece?

Profesionalne osobine nastavnika darovite djece su obuka za rad s darovitima, potreba za postignućem, dobro poznavanje svog područja, sposobnost poticanja, blizak odnos s učenicima, fleksibilna upotreba vremena, poznavanje strategije poučavanja.

17. Što nastavnik može učiniti da se smanji strah od neuspjeha?

Učenike treba učiti da se natječu sa samim sobom, koristiti suradničko učenje, naučiti učenike da dijele zadatke na manje dijelove, davati zadatke primjerene težine, ne izjednačavati sposobnost s osobnom vrijednošću.

18. Kako nastavnik može povećati intrinzičnu motivaciju?

Nastavnik može povećati intrinzičnu motivaciju prilagodbom onoga što se uči učeničkim interesima, uvođenej novosti i raznolikosti u sustav, aktivno sudjelovanje učenika i povratne informacije, poticanje radoznalosti osobnim životom učenika, pomaganje učenicima da sami postave svoje ciljeve.

19. Opišite kriterijske testove i koji se kriterij danas sugeriraju u nastavi? Kriterijski testovi bolje opisuju stečena znanja, preduvjet: unaprijed određeni obrazovni kriteriji, apsolutna mjera postignuća. Ide se u detaljniju provjeru manjih cjelina, zadaci prilagođeni karakteristikama gradiva, a interpretacija rezultata odnosi se na cilj i zadatke nastave.

20. Opišite oblike pitanja i esejskog tipa?

Mogu biti pitanja s neograničenim i ograničenim odgovorom, usmena ili pismena. Sastoje se od manjeg ili većeg broja zadataka na koje učenici, za razliku od zadataka na testovima znanja, odgovaraju opširnije i slobodnije. Primjenjuju se kada se želi procijeniti sposobnost učenika da sagledaju složene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji intelektualnih zadataka, od znanja, preko razumijevanja i promjene, do analize, sinteze i evaluacije.

21. Ako se u testu znanja s višestrukim izborom ponuđenih 5 odgovora, kako vrši korekcija zbog pogađanja. (napišite formulu)? R=točni odgovor – pogrešni odgovor S