SPORTA I LINOST
2.
KLJUNE RIJEI AMI Cattellov 16 PF faktorska analiza hipoteza
sklonosti lakovjerno zakljuivanje linost model interakcije model
psihikog zdravlja meta-analiza MMPI multivarijatni pristup osobina
osobina linosti osobine drugog reda osobine prvog reda POMS
ponaanje odreeno ulogom primarne osobine projektivne tehnike
psihika jezgra psihiki profil psihiko stanje Rorschach-ov test
skeptino zakljuivanje sporta s hendikepom sporta s tjelesnim
oteenjem iljasti profil Test tematske apercepcije (TAT) tjelesno
sposoban sporta tipine reakcije vanjske osobine
16 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
amislite sljedei scenarij. Nalazite se u grupi od pedeset
sportaa koji se natjeu za jedno od petnaest mjesta u olimpijskoj
odbojkakoj reprezentaciji vae zemlje. Prvog izlunog dana odvedeni
ste u jednu prostoriju i od vas se trai da pristupite bateriji
testova tipa papir-olovka koja traje tri sata. Osoba koja
primjenjuje testove kae vam da na sva pitanja odgovarate to
iskrenije i da e rezultati testa pomoi komisiji za selekciju u
odreivanju veeg profila linosti. Niste previe usredotoeni na
psihologijsko testiranje jer znate da ste jedan od vrhunskih
servera i obrambenih igraa u zemlji. Nakon nekoliko dana napornog
treninga koji ste jako dobro odradili, trener vas je pozvao na
stranu i rekao vam da neete biti izabrani za olimpijsku momad. U
suzama, pitate trenera kako je to mogue budui da osjeate da ste se
odlino pokazali na probi i da je va nastup bio jednako dobar ili
bolji od nastupa drugih sportaa. Trener vam sa aljenjem priopava da
va profil linosti, mjeren testovima koje ste rijeili pokazuje da
vam nedostaje psihike stabilnosti i agresivnosti koja je neophodna
za natjecanje svjetskog ranga. Takvo to se zapravo i dogodilo
(Ryan, 1976.), te se i dalje dogaa u drugim sportovima i drugim
jednako kritinim situacijama kao neto sasvim uobiajeno (Davis,
1991.). Kad bi se iz psihologijskog testiranja moglo predvidjeti
sportsko postignue, onda bi koritenje testova linosti za momadsku
selekciju imalo nekog smisla. Meutim, ako se to ne moe uiniti s bar
90% tonosti, proces bi se mogao smatrati krajnje neetinim.
Prouavanje na koji je nain linost povezana sa sportskim
aktivnostima u mnogoemu je najintrigantnije i najuzbudljivije
podruje psihologije sporta. Ruffer (1975., 1976a., 1976b.), je, na
primjer, u popisu literature naveo 572 izvora originalnih
istraivanja koja se bave odnosom izmeu linosti i sportskog
postignua. Meutim, posljednjih se godina interes za takva
istraivanja smanjio. Manji broj lanaka se pojavio u asopisima kao
to su asopis za psihologiju sporta i tjelovjebe (Journal of Sport
and Exercise Psychology), Meunarodni asopis psihologije sporta
(International Journal of Sport Psychology), asopis sportskog
ponaanja (Journal of Sport Behavior), Sportski psiholog (The Sport
Psychologist) i asopis primijenjene psihologije sporta (Journal of
Applied Sport Psychology). Na osnovi velikog zanimanja za
istraivanje linosti moglo bi se doi do pogrenog zakljuka kako bi
sada odnos izmeu linosti i sportskog postignua trebao biti
kristalno jasan. Naalost, to nije tako. Ustvari, ako bismo metodom
sluajnog izbora prouili neto iz popisa literature koju je naveo
Ruffer, lako bismo mogli doi do kontradiktornih zakljuaka. Meutim,
zahvaljujui kritikom oku mnogih sportskih psihologa, tijekom
posljednjih deset godina razrijeeno je puno problema koji su muili
znanost. Ovo poglavlje sagledava mnoge od tih problema i ispituje
kakav je napredak napravljen. Poinje s temeljem linosti, njenom
strukturom, mjerenjem i razvojem. Zatim slijedi slikovit pregled
odnosa linost - postignue, te uvod u interakcijski pristup
prouavanju uinaka linosti na ljudsko ponaanje i postignue.
Z
Struktura linosti
DRUGO POGLAVLJE
| 17
Slika 2.1 Hollanderova ideja strukture linosti. Iz: Edwin P.:
Principles and Methods of Social Psychology, (Principi i metode
socijalne psihologije), 3. izdanje. Copyright 1976. od Oxford
University Press, Inc. Prilagoeno s doputenjem.
STRUKTURA LINOSTIPojam linosti je tako irok da ga je teko
precizno definirati. Bez obzira na to to definicija stavlja na prvo
mjesto, uvijek e biti onih koji e rei da je ili preiroka ili
preuska. Jedna definicija koje je izdrala test vremena je ona koju
je predloio Allport (1937.), koji je rekao da je linost dinamika
organizacija onih psihikih sustava unutar pojedinca koji odreuju
njegovo jedinstveno prilagoavanje okolini (str. 48.). Hollander
(1971.) je dao slinu, no jednostavniju definiciju kada je napisao
da je linost ukupan zbroj karakteristika pojedinca koji ga ini
jedinstvenim (str. 394.). Bez obzira na to koju definiciju
izaberemo i Allport i Hollander se slau da je linost svakog
pojedinca jedinstvena. Moda najbolji nain da se razumije linost
jest da se pogleda njezina struktura. Takvu strukturu je skicirao
Hollander (1971.), a sportski psiholog Martens (1975.) ju je
prilagodio psihologiji sporta. Shematski izgled strukture prikazan
je na Slici 2. 1. Dok je Hollander istaknuo temeljne pojmove
strukture linosti, Martensu treba pripisati jedinstven nain
prikazivanja tih pojmova. Kao to je prikazano na Slici 2.1, linost
moemo podijeliti na tri odvojene, ali meusobno povezane razine. To
su: (1) psihika jezgra, (2) tipine reakcije, i (3) ponaanja
povezana s ulogom. Psihika jezgra se (dalje) prikazuje kao neto
interno i po prirodi konzistentno, dok se tipine reakcije i
ponaanje povezano s ulogom smatraju kao neto eksterno i dinamiko.
Relativne uinke socijalne okoline na te tri razine linosti odraava
debljina ili propusnost linija koje dijele svaku razinu od okoline.
Propusnost znai stupanj u kojem se moe prodrijeti kroz membranu
koja dijeli strukturu. Na primjer, cjedilo koje se koristi za
cijeenje voa jako je propusno, dok je neki zid relativno
nepropustan.
18 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
Kao to se iz slike moe vidjeti, ponaanja povezana s ulogom je
najosjetljivije na utjecaj okoline, dok je psihika jezgra donekle
izolirana od okoline. Psihika jezgra pojedinca uva predodbu o
linosti kao onakvoj kakva ona ustvari jest. Ona ukljuuje
samopoimanje. Psihika jezgra je sredinji dio neije linosti, ona
ukljuuje osnovne stavove, vrijednosti, interese i motive. Ukratko,
ona je stvarno ja. Tipine reakcije su uobiajen nain na koji
reagiramo na situacije u okolini. Na primjer, reagirajui na neto
kao to je frustracija, humor i anksioznost, osoba moe pokazivati
tipine manirizme. Tipine reakcije su naueni modeli suoavanja s
okolinom. Ako osoba ne glumi ili je nestabilne linosti, tipine
reakcije su valjan pokazatelj njezine psihike jezgre. Ako osoba, na
primjer, na sve vrste situacija u okolini reagira sa strahom i
napetou, moemo pouzdano zakljuiti da je ta osoba anksiozna. Meutim,
ako zakljuimo da je agresivna jer je, dok smo je jednom prilikom
promatrali, manifestirala agresivno ponaanje, tada moemo biti u
krivu. Ta je osoba moda u jednoj prilici izrazila agresiju zato to
je situacija bila takva (reagiranje na fiziki napad), ili se moda
pretvarala. Ponaanje povezano s ulogom je aspekt nae linosti
najblii povrini. Mi smo angairani u ponaanje povezano s ulogom na
nain da ga prilagoavamo percepciji svoje okoline. U skladu s tim,
kako se mijenja okolina ili naa percepcija te okoline, mijenja se i
nae ponaanje. To nisu tipine reakcije, te nisu valjani pokazatelji
psihike jezgre. Zamislite sportaa koji je uvrten u ragbi momad
vrhunskog sveuilita. Predstavnici sveuilita pitaju trenera iz
srednje kole o linosti tog sportaa. Trener odgovara da je vrlo tih,
vrijedan i ne voli priati. Kada se isto pitanje uputilo djevojci
tog sportaa, ona je odgovorila da je on ustvari vrlo drutven,
prodoran i razgovorljiv. Sigurno bismo se nali na kliskom terenu
ako bismo nekome pokuali priiti odreenu crtu linosti na temelju
ponaanja koje je povezano s ulogom. Za nastavak izlaganja bilo bi
dobro razumjeti Hollanderovu strukturu linosti. U mjerenju linosti
sportaa elimo doprijeti do stvarne osobe, ili, u Hollanderovim
terminima, do psihike jezgre. Iz Hollanderove strukture linosti
trebalo bi biti jasno da se to moe najbolje uiniti na razini
tipinih reakcija. Psiholozi su dugo vremena pokuavali izravno
mjeriti linost, primjenom projektivnih tehnika kao to je Test
tematske apercepcije. Meutim, kao to emo nauiti, projektivni
testovi imaju nisku pouzdanost i valjanost. U skladu s tim, najee
se koriste razne vrste upitnika. Meutim, ne treba misliti da su
upitnici lieni problema. KONCEPT I PRIMJENA 2.1Koncept Linost
pojedinca moe biti predstavljena na tri razliite razine.
Najpovrnija razina jest ponaanje povezano s ulogom, dok je
najdublja i najznaajnija psihika jezgra. Psihika jezgra najbolje se
odraava u tipinim reakcijama. Primjena Da bi razumio sportae,
trener se ne smije dati zavarati ponaanjem povezanim s ulogom.
Sporta moe igrati ulogu uobraenka, a ustvari je prilino nesiguran.
Prouite temeljito svoje sportae i otkrijete kakvi oni ustvari jesu,
duboko u svojoj psihikoj jezgri.
Teorije linosti
DRUGO POGLAVLJE
| 19
TEORIJE LINOSTIU ovom emo odjeljku razmotriti etiri glavna
teoretska pristupa prouavanju linosti: psihodinamsku teoriju,
teoriju socijalnog uenja, humanistiku teoriju i teoriju osobina.
Svaku emo opisati u kratkim crtama.
PSIHODINAMSKE
TEORIJE
Vjerojatno je najutjecajniji predstavnik psihodinamske teorije
Sigmund Freud (1933.). Meutim, u godinama poslije Freuda brojni su
teoretiari psihoanalize predloili izmjene njegove originalne
teorije. Meu neofreudovcima su Carl Jung, Erich Fromm i Eric
Erikson (Mischel, 1986.). Veina neofreudovskih stajalita proizala
je iz teoretiarevih osobnih iskustava steenih za vrijeme
psihoterapije s pacijentima. Freudova psihodinamska teorija i
njegova metoda lijeenja poremeaja linosti prvenstveno se temelje na
samoanalizi i ekstenzivnom klinikom promatranju neurotiara. Dvije
istaknute karakteristike psihodinamskog pristupa linosti su
stavljanje naglaska na dubinskom ispitivanju linosti kao cjeline,
te isticanje nesvjesnih motiva. S Freudova stajalita id, ego i
superego ine trodjelnu strukturu linosti. Id predstavlja nesvjesnu,
instinktivnu jezgru linosti; to znai da je id mehanizam za traenje
uitka. Nasuprot tomu, ego predstavlja svjesni, logini, na realnost
usmjeren aspekt linosti. Superego predstavlja savjest pojedinca,
internalizirane moralne standarde drutva koje je linost primila
putem roditeljske kontrole i procesa socijalizacije. U osnovi,
Freud je pretpostavio da ego pomae u rjeavanju konflikata izmeu ida
i superega. U tom smislu, tri dijela psihike strukture uvijek su u
sukobu. Linost pojedinca je ukupan zbroj dinamikih sukoba izmeu
impulsa za zadovoljenje i inhibicije tih impulsa (Mitschel, 1986.)
Prema Freudu, nesvjesni seksualni i agresivni instinkti osnovne su
odrednice ponaanja pojedinca. Sportska agresija predstavlja
potencijalni primjer ovog pristupa. Kao to emo vidjeti kasnije
teorija instinkta prua jedno objanjenje fenomena nasilja u
sportu.
20 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
TEORIJA
SOCIJALNOG UENJA
Sa stajalita teorije socijalnog uenja, ponaanje nije samo
funkcija nesvjesnih motiva (kao kod psihoanalitike teorije) ili
predispozicija koje su mu u osnovi. Ljudsko je ponaanje prije
funkcija socijalnog uenja i snage situacije. Pojedinac se ponaa u
skladu s onim kako se nauio ponaati, jer je to u skladu s
ogranienjima okoline. Ako su uvjeti u okolini dobri, utjecaj
osobina linosti ili nesvjesnih motiva na ponaanje bit e minimalan.
Postoji pria o djeaku koji je donio svoju aku knjiicu svom ocu i
elio je znati je li njegov slab uspjeh rezultat naslijea ili
socijalne okoline. Za njegova oca u svakom sluaju negativno. Iz
perspektive teorije socijalnog uenja, meutim, odgovor bi bio jasan
njegova socijalna okolina. Prema teoriji socijalnog uenja, djetetov
uspjeh i ponaanje funkcija su djetetova iskustva i okoline. Teorija
socijalnog uenja dolazi od teorije uenja Clarka Hulla iz 1943. i
biheviorizma B. F. Skinnera (1953.). Hullova podraaj-reakcija
teorija uenja temelji se na laboratorijskim eksperimentima na
ivotinjama. Prema podraaj-reakcija teoriji ponaanje pojedinca u
nekoj situaciji funkcija je nauenog iskustva. Drugi istraivai, kao
to su Miller i Dollard (Miller, 1941.), Mischel (1986.), i Bandura
(1977.), proirili su Hullove ideje o kompleksnom ljudskom ponaanju.
Dva osnovna mehanizma pomou kojih osoba ui jesu uenje po modelu i
socijalno potkrepljenje. Uenje po modelu ili oponaanje odnosi se na
fenomen uenja pomou promatranja. Teorija socijalnog uenja Alberta
Bandure prvenstveno se temelji na tom vanom pojmu. Prema Banduri,
ponaanje se najbolje moe objasniti kao funkcija uenja putem
promatranja. Socijalno potkrepljenje se temelji na ideji da je
vjerojatnije da e se ponoviti ona ponaanja koja su bila nagraena.
Martens (1975.) je definirao socijalno potkrepljenje kao verbalnu i
neverbalnu komunikaciju koja se odvija izmeu dva pojedinca, a koja
moe poveati snagu reakcije. Igra juniorske ragbi lige vidi na
televiziji da profesionalni sportai esto uspijevaju zastraiti voe
navale i napadae agresivnim i vrstim bacanjem u noge. Koristei
profesionalnog sportaa kao svoj model, on pokuava primijeniti tu
taktiku u svojoj juniorskoj momadi i nagraen je trenerovim tapanjem
po ramenu. Ovaj primjer ilustrira kako mladi sporta, putem uenja po
modelu i socijalnog potkrepljenja, razvija upitno ponaanje.
HUMANISTIKA
TEORIJA
Glavni predstavnici humanistike teorije linosti su Carl Rogers i
Abraham Maslow (Ewen, 1984.; Smith i Vetter, 1991.). Suprotno
Freudovu pesimizmu, Rogers i Maslow govore kako je ljudska priroda
sama po sebi zdrava i konstruktivna. U sreditu humanistike teorije
linosti je pojam samoaktualizacije. Ljudski organizam posjeduje
uroeni nagon ili tendenciju da se poboljava, (da) ostvari svoje
mogunosti i da se ponaa na nain koji e mu omoguiti da postane
samoispunjena i bolja osoba. U razvoju linosti, od kritine je
vanosti otvorenost za iskustva koja oblikuju linost.
Samoaktualizacija je neprekidan proces traenja sukladnosti izmeu
svog
Teorije linosti
DRUGO POGLAVLJE
| 21
iskustva i pojma o sebi. Rogersov utjecaj na razvoj humanistike
teorije linosti je velik zbog njegove metode psihoterapije koja je
nedirektivna i usmjerena na klijenta. Terapeut ne pokuava klijentu
nametnuti svoje vrijednosti; umjesto toga mu pomae da pronae svoje
rjeenje problema. Nadalje, terapeut je prihvaajui, empatian, iskren
i prema klijentu izraava bezuvjetno pozitivan stav. Maslowljev
doprinos humanistikoj teoriji je u razvoju hijerarhijskog modela
motiva koji se temelji na ideji hijerarhije potreba. Za Maslowa je
krajnji cilj itavog ljudskog iskustva samoaktualizacija, ali da bi
to ostvarila, osoba prije treba zadovoljiti nie potrebe.
TEORIJE
OSOBINA LINOSTI
Temeljno stajalite teorije osobina ili faktora linosti moe se
opisati u terminima osobina koje ima pojedinac. Te se osobine
smatraju sinonimima za sklonost da se djeluje na odreeni nain.
Smatra se da su osobine stabilne, trajne i dosljedne u mnogim
razliitim situacijama. Na primjer, za osobe koje imaju izraenu
potrebu za postizanjem uspjeha, moe se oekivati da su u mnogim
situacijama sklone manifestirati asertivnost i natjecateljski duh.
Sklonost odreenoj osobini ne znai da e taj pojedinac uvijek
reagirati na takav nain, ve za to postoji odreena vjerojatnost. Meu
najvatrenijim zagovornicima osobina linosti su psiholozi kao npr.
Gordon Allport, Raymond Cattell i Hans Eysenck. Cattell (Cattell,
Eber i Tatsuoka, 1980.) tvrdi da je uspjeno odredio esnaest
razliitih i nezavisnih primarnih osobina linosti za koje vjeruje da
opisuju linost. Koristei slian pristup, engleski psiholozi (Eysenck
i Eysenck, 1968.) usmjerili su se na dimenzije linosti
neuroticizam-stabilnost i introverzijaekstraverzija. Budui da
pristup osobina linosti koji iznosi ideju stabilnih, donekle
genetski utemeljenih osobina, vrijea teoretiare socijalnog uenja,
vano je istaknuti da Cattell nikad nije ignorirao vanost okoline.
Cattell (1965.) vjeruje da su tipine reakcije funkcija i situacije
(okoline) i osobnih sklonosti. To se moe vidjeti iz njegove
formule, R=f(S L), gdje je R = reakcija, S = situacija, a L =
linost. To otkrie moe djelovati iznenaujue zagovornicima teorije
socijalnog uenja koji se suprotstavljaju teoriji osobina zato to
ona ne uzima u obzir okolinu. Snaga teorije osobina linosti je u
tome to omoguuje lagano i objektivno mjerenje linosti putem
primjene upitnika. Ako se moe prikazati da skupina osobina moe
precizno opisati psihiki profil osobe, onda je to sigurno
superiorno u odnosu na psihoanalitiki pristup, u kojem se o linosti
zakljuuje putem manje objektivnih tehnika. KONCEPT I PRIMJENA
2.2Koncept etiri osnovna pristupa objanjenju fenomena linosti su
psihodinamski, socijalno uenje, humanistiki i teorija osobina
linosti. Primjena U pokuaju da se na osnovi linosti objasni
ponaanje, vano je uoiti stupanj prihvaanja jednog teorijskog
pristupa spram drugog. Sustav vjerovanja nastavnika ili trenera
utjecat e na odnos sporta-trener.
22 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
I obratno, slabost pristupa osobina linosti jest ta da joj se
moe dogoditi da ne uzme u obzir cjelinu linosti budui da je linost
predstavljena skupinom specifinih osobina.
MJERENJE LINOSTIU ovom emo odjeljku navesti i ukratko prikazati
razliite tehnike koje se koriste za procjenu linosti. Potrebno je
naglasiti da su razliite metode procjene linosti u uskoj vezi s
osnovnim teorijama linosti o kojima smo upravo govorili. Na
primjer, projektivni testovi, kao to je Rorschachov test mrlja u
uskoj su vezi s psihoanalitikom teorijom linosti. Isto tako,
razliiti inventari linosti tipa papir-olovka povezani su s
teorijama osobina linosti. U ovom kratkom pregledu tehnika za
mjerenje linosti itatelj bi trebao biti svjestan toga da mnoga
pitanja koja se odnose na procjenu linosti ostaju nerijeena. Metode
koje ovdje navodimo nisu savrene, niti se psiholozi slau oko
znaenja rezultata nekog odreenog testa. Cofer i Johnson (1960.)
ustanovili su tri osnovne kategorije mjernih tehnika. To su (1)
ljestvice procjene, (2) nestrukturirane projektivne tehnike i (3)
upitnici. Sada emo prikazati svaku od te tri kategorije, uz poseban
naglasak na upitnike. Metoda upitnika se istie zbog svoje dokazane
objektivnosti, valjanosti i pouzdanosti (Whiting, Hardman, Hendry i
Jones, 1973.). Nadalje, to je mjerna tehnika koju sportski
psiholozi u dananje vrijeme najvie koriste.
LJESTVICE
PROCJENE
Za ljestvice procjene karakteristino je da ukljuuju jednog ili
vie procjenitelja, od kojih se trai da promatraju pojedinca u nekoj
situaciji. Procjenitelj, u svrhu maksimalne objektivnosti, koristi
prethodno napravljenu ljestvicu ili kontrolnu listu (ek listu, nap.
prev.). Obino, ako se kontrolna lista pravilno koristi i ako su
procjenitelji dobro uvjebani, rezultati mogu biti prilino pouzdani
i objektivni. Dvije tipine situacije kod kojih se primjenjuje
procjena linosti su intervju i promatranje postignua. Kod
intervjua, procjenitelj postavlja ispitaniku brojna otvorena i
specifina pitanja koja su napravljena da odrede osobine linosti i
opi dojam. Openito, da bi se dobio dojam o motivima koji su u
pozadini (jezgra linosti), potrebno je nekoliko intervjua. Ako se
intervju vodi pravilno, paljivo i sistematski, rezultati mogu biti
pouzdani i valjani. Meutim, puno toga ovisi o vjetini i
osjetljivosti osobe koja vodi intervju. Promatranje ispitanika u
situaciji izvoenja odreene djelatnosti druga je vrsta sustava
procjene koritenog za dobivanje informacija o linosti. Kao i kod
intervjua, procjena moe biti uinkovita ako je kontrolna lista koja
se koristi dobro osmiljena i planirana, te ako je procjenitelj
dobro uvjeban. Uobiajeno je da za procjenu linosti kontrolna lista
sadri specifine osobine i ponaanja koja procjenitelj nastoji
vidjeti. Te osobine, kada se uoe, procjenjuju se s obzirom na snagu
i jasnou.
Mjerenje linosti
DRUGO POGLAVLJE
| 23
NESTRUKTURIRANE
PROJEKTIVNE TEHNIKE
Prethodno spomenuta metoda procjene openito se koristi za
dobivanje podataka o osobinama linosti, iako se u mnogim sluajevima
trebaju uzeti u obzir motivi koji su u pozadini. Projektivne
tehnike se takoer mogu koristiti da se identificiraju osobine, ali
one se openito koriste za dobivanje informacija o motivima koji su
u pozadini. Projektivne tehnike doputaju ispitaniku da kroz
nestrukturiran zadatak izrazi svoje unutarnje osjeaje i motive. Te
se nestrukturirane tehnike prvenstveno koriste u klinikoj
psihologiji i u neku ruku su sinonim za psihoanalitike pristupe
objanjenju linosti. Pretpostavka na kojoj se temelje
nestrukturirane testovne situacije jest da ako ispitanik vidi da
nema tonog i netonog odgovora, prije e se otvoriti i biti iskren u
svojim odgovorima. Razvijeno je nekoliko vrsta nestrukturiranih
testova. Meu njima je Rorschachov test (Sarason, 1954.), Test
tematske apercepcije (Tompkins, 1947.), Test nedovrenih reenica
(Holsopple i Miale, 1954.) i Test kuadrvo-ovjek (Buck, 1948.). Mi
emo ovdje govoriti samo o Rorschachovu (takoer poznatom kao test
mrlja) i Testu tematske apercepcije (TAT). Test mrlja i TAT su
najee koriteni projektivni testovi.
Rorschachov testHerman Rorschach, vicarski psihijatar, bio je
prvi koji je u prouavanju linosti primijenio mrlje tinte
(Fredenburgh, 1971.). Rorschachov test je uveden 1921. g. i ostao
je najpoznatiji od svih projektivnih testovnih sredstava. Testovni
se materijal sastoji od deset predloaka (karata). Svaki predloak
ima na sebi mrlju tinte, koja je simetrina i intrigantna. Neke od
karata su samo crno-bijele, dok druge imaju mrlje boje ili su
gotovo itave u boji. Karte se ispitaniku prikazuju jedna po jedna
prema unaprijed odreenom redoslijedu. Kad mu se karta prikae,
ohrabruje ga se da kae to na njoj vidi. Ispitiva doslovno biljei
ono to osoba o svakoj slici kae, te biljei svaku spontanu
primjedbu, emocionalnu reakciju ili nepredvieno ponaanje. Nakon to
su sve karte pregledane, ispitiva sustavno postavlja pitanja koja
se odnose na asocijacije koje su izreene uz svaku kartu. Kada se
radi o procjeni linosti sportaa Rorschachov test nije u irokoj
primjeni od strane sportskih psihologa. Rana istraivanja njegove
primjene upuuju na manjak objektivnosti, pouzdanosti i valjanosti
(Ryan, 1981.). No istraivanja koja su provedena posljednjih
petnaest do dvadeset godina snano opovrgavaju te rane zakljuke.
Weiner (1994.) navodi da je test psihometrijski vrst, s mogunou
provjere retest pouzdanosti, te kriterijske i konstruktne
valjanosti. Meutim, u cilju dobivanja pouzdanih i tonih rezultata
test zahtijeva iznimno uvjebane kliniare. Poeljno je koristiti
Rorschachov test u istraivanju koje ukljuuje sportae, ali samo ako
ga primjenjuje dobro uvjeban psiholog.
Test tematske apercepcijeTest tematske apercepcije razvili su
Henry Murray i sur. 1943. godine na Psiholokoj klinici Sveuilita
Harvard, a gotovo je u jednako irokoj primjeni kao i Rorschachov
test. TAT se sastoji od devetnaest karata koje sadre
24 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
slike na kojima su neodreene situacije, te jednu praznu kartu.
Ispitanika se potie da o svakoj slici izmisli priu. Nasuprot
nejasnim mrljama kod Rorschachova testa, slike TAT-a su dosta jasne
i pune ivota. Na primjer, spol likova na slici i njihov izraz lica
openito se mogu identificirati. Vjeruje se da e osoba, dok pria o
likovima i predmetima na slici, iznijeti ili projicirati vane
aspekte svoje linosti, bilo da se radi o isprianoj ili napisanoj
prii. Kao i Rorschachov test, i TAT nije u irokoj primjeni za
mjerenje linosti sportaa. To ne znai da se ne bi trebao koristiti,
meutim, valjanost i pouzdanost jako ovise o vjetini i uvjebanosti
osobe koja primjenjuje test i interpretira rezultate.
STRUKTURIRANI
UPITNICI
Strukturirani upitnik je test tipa papir-olovka, u kojem osoba
odgovara ili na nain tono-netono ilina skali Likertova tipa. Tipina
estica sa skala Likertova tipa odgovora ilustrirana je u sljedeem
primjeru: Kada se radi o sportu, kako natjecanje napreduje dogaa mi
se da postajem jako napet i anksiozan. POTPUNO NETONO POTPUNO TONO
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Ima puno razliitih vrsta upitnika linosti.
Neki su napravljeni za primjenu na psihijatrijskim pacijentima, dok
su drugi namijenjeni normalnim pojedincima. Openito, vjeruje se da
se primjenom tih upitnika identificiraju odreene karakteristike ili
osobine linosti. Odabrali smo tri upitnika koja emo ukratko
opisati, a koja se iroko primjenjuju i spominju u literaturi o
psihologiji sporta. Za potpuniji uvid u raspoloive inventare
linosti, kao i psihologijske inventare openito, itatelja upuujemo
na Ostrowa (1996.).
Minnesota multifazini inventar linostiMinnesota multifazini
inventar linosti (MMPI) pojavio se u ranim 1940-ima kao nova vrsta
psihometrijskog orua za procjenu linosti. Kako bi omoguio
objektivnu procjenu nekih glavnih karakteristika linosti koje
ometaju osobnu i socijalnu prilagodbu osoba s psihikim poremeajima.
Originalno je razvijeno devet ljestvica za kliniku primjenu i
imenovane su s obzirom na abnormalna stanja na temelju kojih su i
konstruirane. Sada test sadri dvanaest ljestvica i one su:
hipohondrija (Hs), depresija (D), histerija (Hy), psihopatske
devijacije (Pd), maskulinost-femininost (Mf), paranoja (Pa),
psihastenija (Pt), shizofrenija (Sc), hipomanija (Ma), ljestvica
laganja (L), valjanosti (F), te korekcije (K). Test je napravljen
za ispitanike od esnaest godina nadalje, koji imaju zavreno
najmanje est razreda kole. Iako je test konstruiran za ispitivanje
osoba sa psihikim poremeajima, moe i primjenjuje se i na normalnim
pojedincima (Dahlstrom i Walsh, 1960.; Hathaway i McKinley,
1967.).
Cattellov upitnik esnaest faktora linostiModa najsofisticiraniji
upitnik linosti tipa papir-olovka je Upitnik 16 faktora linosti
(16PF) koji je napravio i testirao Cattell (1973.). Cattell je
Mjerenje linosti
DRUGO POGLAVLJE
| 25
u svojoj studiji linosti primijenio metodu faktorske analize
vrsto vjerujui da njegov upitnik mjeri esnaest primarnih osobina
ili faktore linosti prvog reda. Postupak faktorske analize omoguuje
istraivau da identificira glavne faktore koji su povezani s
odreenim upitnikom. Cattell i sur. proveli su opseno istraivanje
koje je trajalo etrdeset godina kako bi pronali potvrdu i dokaz za
te izvorne osobine (Cattell, Eber i Tatsuoka, 1980.). Nadalje,
Cattell je vjerovao da se esnaest izvornih osobina moe svesti na
etiri osobine drugog reda ili povrinske osobine. Povrinske osobine
introverzija-ekstraverzija, anksioznost, realistinost i neovisnost
predstavljaju skupinu od nekoliko izvornih osobina i povezane su s
nauenim ponaanjem (Fredenburgh, 1971.). Tako moemo zakljuiti da su
faktori drugog reda naueni, dok su primarni faktori (izvorne
osobine) temeljna struktura linosti.
Inventar motivacije sportaa (Athletic Motivation Inventory
AMI)Inventar motivacije sportaa razvili su Thomas Tutko, Bruce
Ogilvie i Leeland Lyon u Institutu za prouavanje motivacije sportaa
na Dravnom koledu San Jose (Tutko i Richards, 1971., 1972.). Prema
autorima, AMI mjeri brojne osobine linosti koje su povezane s
visokim sportskim postignuem: nagon, agresiju, odlunost,
odgovornost, voenje, samopouzdanost, emocionalnu kontrolu, psihiku
stabilnost, spremnost za poduavanje, razvoj svijesti i povjerenje.
Pouzdanost i valjanost instrumenta ispitali su Rushall (1973.),
Corbin (1977.) i Martens (1975.). Meutim, Tutko i Richards (1972.)
kau da je testirano na tisue sportaa, te da se AMI prvotno temeljio
na 16PF-u i Jacksonovoj formi za istraivanje linosti (Ogilvie,
Johnsgard i Tutko, 1971.). Vjerojatno sportski psiholozi nisu
toliko zabrinuti za to je li test vie ili manje pouzdan od ostalih
inventara linosti, ve za to moe li se pomou njega predvidjeti
uspjeh sportaa. Nikada nitko nije postavio slian zahtjev prema
nekom drugom istaknutom inventaru linosti. Istraivanje koje je
proveo Davis (1991.) podrava to stajalite. Davis je prouavao odnos
izmeu subljestvica AMI-a i psihike snage s 649 hokejaa, koji su
imali osobine koje su potrebne za ulaz u Nacionalnu hokejaku ligu
(NHL). Kriterijska mjera psihike snage temeljena je na procjeni
igre na ledu NHL kandidata. Rezultati pokazuju da je manje od 4%
varijance u poretku pretendenata objanjeno pomou rezultata na AMI
(r=.20). Taj rezultat pokazuje da je AMI slab prediktor psihike
snage hokejaa. KONCEPT I PRIMJENA 2.3Koncept Za mjerenje osobina
linosti sportaa na raspolaganju je veliki broj strukturiranih
inventara linosti. Svaki od tih inventara ili upitnika napravljen
je sa specifinim ciljem, te namijenjen odreenoj vrsti ispitanika.
Upitnik treba biti paljivo odabran. Primjena U terminima
pouzdanosti i valjanosti, gotovo da i nema sumnje da je Cattellov
16PF najbolji upitnik za mjerenje linosti sportaa. Kada koristite
taj upitnik savjetujte se sa sportskim psihologom svoje momadi,
svojim kolskim psihologom ili drugim uvjebanim strunjacima radi
pravilne primjene upitnika i interpretacije rezultata.
26 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
Treneri takoer pokazuju zanimljive stilove linosti. Dobrotom
Sportskih informacija Dravnog sveuilita Ball.
RASPRAVA LAKOVJERNOST NASUPROT SKEPTINOSTIPrije nekoliko je
godina, Morgan (1980a.) objavio lanak pod naslovom Sportska
personologija: Rasprava lakovjernost-skeptinost u perspektivi. U
tom lanku Morgan objanjava da je puno sportskih psihologa u pitanju
vjerovanja istraivanjima linosti, na suprotnim stranama. Na jednoj
strani nekoliko istraivaa vjeruje da se iz profila linosti
temeljenog na osobinama koje su dobivene mjerenjem moe napraviti
sigurna i tona prognoza. Predstavnike takvog stajalita smatraju po
prirodi lakovjernima i oni su openito voljni koristiti rezultate
testiranja linosti u predvianju uspjeha sportaa. S druge strane su
sportski psiholozi koji su skloni skepsi, te u predvianju sportskog
uspjeha, minimiziraju vrijednost procjene linosti. Dok u literaturi
ve godinama izmeu lakovjernih i skeptinih bjesni rasprava o
istraivanju u psihologiji sporta, ini se jasnim da to nema neku
korisnu svrhu. Ustvari, time se nije postiglo puno vie osim daljnje
polarizacije miljenja izmeu ta dva tabora. Linost nije snaan
prediktor sportskog postignua, ali jest prediktor. Na temelju onoga
to znamo o linosti, nerazumno je oekivati visoku korelaciju izmeu
osobina linosti i fizike vjetine. Linost pojedinca trebala bi se
sagledati kao samo jedan faktor koji moe pridonijeti sportskom
uspjehu.
LINOST I SPORTSKO POSTIGNUEOd 1960. g. napravljeno je nekoliko
sveobuhvatnih pregleda literature da bi se razjasnio odnos izmeu
linosti i sportskog postignua (Cofer i Johnson, 1960.; Cooper,
1969.; Hardman, 1973.; Ogilvie, 1968., 1976.;
Linost i sportsko postignue
DRUGO POGLAVLJE
| 27
John McEnroe je dominirao u mukom profesionalnom tenisu u
1980-ima kroz superiornu vjetinu i hirovitu linost. Uz zahvalnost
Sportskim informacijama Dravnog sveuilita u Kansasu.
Morgan 1980b.). Od svih navedenih Morganov je pregled pruio
najobuhvatniju obradu ovog problema. Iako nije u potpunosti
zagovarao lakovjerno stajalite, Morgan je naveo da literatura
pokazuje na dosljedan odnos izmeu linosti i sportskog postignua
kada su (a) uklonjene razliitosti i (b) podaci analizirani
koritenjem multivarijatnog pristupa. Mulivarijatni pristup se
koristi kada se multiple mjere linosti analiziraju istovremeno, a
ne odijeljeno. Budui da je linost multifacetna i sloena, prikladno
je da su statistike metode koje se koriste takoer sloene. Iako je
dobro imati na umu da je odnos izmeu sportskog postignua i linosti
daleko od kristalno jasnog, izgleda da je jednako tako mogue
izvesti odreene zakljuke. U odjeljku koji slijedi pokuat emo
sintetizirati neka istraivanja i ponuditi neke ope zakljuke.
SPORTAI
NASUPROT NESPORTAIMA
Sportai se razlikuju od nesportaa u mnogim osobinama linosti
(Geron, Furst i Rotstein, 1986.). Uvijek se raspravlja o tome tko
je tu u prednosti. Schurr, Ashley i Joy (1977.) jasno su pokazali
da su sportai koji sudjeluju u momadskim i individualnim sportovima
neovisniji, objektivniji i manje anksiozni od nesportaa. Iz
Hardmanova pregleda (1973.) takoer je jasno da su sportai esto
inteligentniji od prosjeka. Nadalje, Cooper (1969.) opisuje sportae
kao samouvjerenije, sposobnije i socijalno otvorenije od nesportaa.
To potvruju i zakljuci Morgana i (1980b.) i Kanea (1976.) da su
sportai u osnovi ekstravertirani i niske anksioznosti. U nekoliko
novijih istraivanja napravljene su brojne usporedbe izmeu rezultata
sportaa na razliitim psiholokim i testovima linosti i rezultata
dobivenih na normativnim grupama. Na primjer, ako napravimo
usporedbu objavljenih normativnih podatka s rezultatom
profesionalnih kauboja, razlika upuuje na to da su oni skloni biti
ustri, emocionalno suzdrani,
28 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
otvoreni, samodovoljni, realistini i praktini (McGill, Hall,
Ratliff i Moss, 1986.). U usporedbi s normalnom grupom, vrhunski
alpinisti manifestiraju nisku anksioznost, emocionalnu suzdranost,
nizak superego, te visoku razinu potrebe za traenjem podraaja
(Magni, Rupolo, Simini, DeLeo i Rampazzo, 1985.; Robinson, 1985.).
Dok nalaz podrava zakljuak da se sportai razlikuju od nesportaa u
mnogim osobinama linosti, pojavljuje se problem u definiranju po
emu je netko sporta. U istraivanju Schurra i sur. (1977.), sporta
se definira kao osoba koja sudjeluje u sveuilinom meufakultetskom
sportskom programu. To bi trebao biti dobar kriterij. Meutim, taj
klasifikacijski sustav nije jednostrano prihvaen od strane
istraivaa. Neka istraivanja, na primjer, klasificirala su sudionike
internih i klupskih sportova kao sportae. Druga su zahtijevala da
sudionici, da bi se smatrali sportaima dobiju nagradu, kao to su
kolajne. Sve dok se ne prihvati neki jedinstveni sustav, uvijek e
biti teko usporeivati rezultate jedne studije s rezultatima neke
druge. KONCEPT I PRIMJENA 2.4Koncept Openito uzevi, sportai se
razlikuju od nesportaa u mnogim osobinama linosti. Na primjer, moe
se dokazati da su sportai neovisniji, objektivniji i
ekstravertiraniji od nesportaa, te manje anksiozni. Primjena Kao
trener, moete od svojih sportaa oekivati da openito imaju jae
izraene osobine kao to su neovisnost, ekstraverzija i
samopouzdanost, te niu anksioznost nego nesportai. No na temelju
tih osobina se ne mogu rangirati sportai ili donijeti odluka o
sastavu momadi. Statistika povezanost (esto mala) ne daje
uzrono-posljedini odnos.
KAKO
BAVLJENJE SPORTOM DJELUJE NA LINOST
Jesu li navedene razlike u dimenzijama linosti ekstraverzije i
stabilnosti (anksioznosti) izmeu sportaa i nesportaa takve zbog
iskustva sportaa (uenja), ili zbog prirodnog procesa selekcije u
kojem pojedinac koji ima odreene osobine linosti naginje sportu?
Moda nikada neemo ni znati pravi odgovor na to pitanje, meutim,
podaci najee podravaju genetsku ili hipotezu gravitiranja sklonosti
(Morgan, 1974.). Pojedinac koji ima stabilnu, ekstravertiranu
linost sklon je sportskim doivljajima. Kako se odvija, proces
natjecanja odnosi sve osim najstrastvenijih natjecatelja, ostaju
oni koji posjeduju najviu razinu ekstraverzije i stabilnosti. To se
moe opisati kao vrsta sportskog darvinizma (opstanak
najsposobnijih). Neke od studija koje podravaju model gravitiranja
su one Yanade i Hirate (1970.) i Rushalla (1970a.). Meutim,
valjanost sklonosti ne iskljuuje mogunost da bavljenje sportom moe
pospjeiti razvoj linosti. U skladu s tim, Tattersfield je (1971.)
dao longitudinalne podatke o tome da bavljenje sportom prije dobi
zrelosti ima razvojne efekte na linost. Tattersfield (1971.) je
posebno promatrao profile linosti djeaka koji su sudjelovali u
plivakom programu svoje dobne skupine tijekom petogodinjeg
razdoblja treninga. Kod djeaka je za to vrijeme primijeena znaajna
promjena prema veoj ekstraverziji, stabilnosti i ovisnosti. Iz
perspektive obrazovanja, svi osim faktora ovisnosti mogli bi se
smatrati pozitivnim.
Linost i sportsko postignue
DRUGO POGLAVLJE
| 29
KONCEPT I PRIMJENA 2.5Koncept Sportai naginju veoj
ekstraverziji, neovisnosti i samopouzdanju od nesportaa zbog
procesa prirodne selekcije, a ne zbog uenja. Pojedinci koji
pokazuju odreene osobine linosti gravitiraju sportu. Vana iznimka
od tog principa javlja se u godinama formiranja, prije nego to
mladi sportai dosegnu zrelost. Tijekom ranih godina sazrijevanja,
iskustvo mladog sportaa presudno je u oblikovanju pozitivnih
osobina linosti kao to je samopouzdanost i neovisnost. Primjena
Treneri i uitelji koji rade s djeacima i djevojicama moraju paziti
da iskustvo mladih sportaa bude pozitivno. Sportski program koji je
napravljen za mlade treba staviti naglasak na razvoj doivljaja
vlastite vrijednosti, samopouzdanja i neovisnosti, a pobjedu
staviti na drugo mjesto po vanosti. Pobjeda ne smije biti vanija od
potreba djeaka i djevojica.
SPORTSKI
TIP LINOSTI
Mogu li se profili linosti sportaa jednog sporta pouzdano
razluiti od onih drugog sporta? S bodibilderima je napravljen moda
prvi pravi pokuaj da se odgovori na to pitanje. Na primjer,
istraivanje koje je proveo Henry (1941.), Thune (1949.) i Harlow
(1951.), govori da bodibilderi pate od osjeaja neadekvatne
maskulinosti, te su pretjerano zabrinuti za zdravlje, izgraivanje
tijela i muke linije. Meutim, studija Thirera i Greera (1981.),
baca sumnju na te rane stereotipe. U dobro koncipiranoj i
kontroliranoj studiji, autori zakljuuju da su prosjeni i
natjecateljski bodibilderi visoki u motivaciji za postignuem i
otpornosti na promjene, ali relativno normalni u svi ostalim
mjerenim osobinama. Nisu nali potkrepljenje za prethodne
generalizacije i negativne stereotipe koji se ponekad veu uz
bodibildere. Kroll i Crenshaw (1970.) izvijestili su o studiji u
kojoj su, na temelju Cattellova 16PF-a usporeivali vrhunske
ragbijae, hrvae, gimnastiare i karatiste. Rezultati su pokazali da
se u profilima linosti ragbijaa i hrvaa, s jedne, i gimnastiara i
karatista, s druge strane, javlja znaajna razlika. Hrvai i ragbijai
imaju sline profile, dok se gimnastiari i karatisti razlikuju
meusobno, kao i od hrvaa i ragbijaa. Slino tome, Singer je (1969.)
uoio da se sportai koji se bave bejzbolom, koji je kolektivni
sport, znaajno razlikuju od tenisaa (individualni sport) u nekoliko
varijabli linosti. Tenisai su, u odnosu na bejzbolae, postigli
osobito visok rezultat na elji za najboljim postignuem, elji za
voenjem i sposobnosti za analiziranje drugih, ali su bili manje
spremni prihvatiti poraz. Schurr, Ashley i Joy (1977.) u svom
znaajnom istraivanju, jasno su pokazali da postoje razlike u
profilima linosti izmeu igraa iz momadskog i individualnog sporta,
te izmeu igraa iz sportova koji su direktni (protivniki igrai su u
direktnom kontaktu) i paralelnih. Kod sportaa koji se bave
momadskim sportom uoeno je da su anksiozniji, ovisniji,
ekstravertiraniji i ustro-objektivni, ali manje senzibilno-matoviti
od sportaa koji se bave individualnim sportom. Sportai direktnih
sportova (koarka, nogomet, ragbi, itd.) percipiraju se kao
neovisniji i s manjom snagom ega od sportaa iz paralelnih sportova
(odbojka, bejzbol, itd.). Clingman i Hilliard su (1987.) ispitivali
karakteristike linosti najupornijih i pronali su da se znaajno
razlikuju od populacijske norme u osobinama postignua,
agresivnosti, autonomije, dominantnosti, ustrajnosti,
30 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
izbjegavanje povreivanja drugih i zabavi. Najuporniji su trkai,
plivai, biciklisti i triatlonci, koji su posveeni aktivnostima kod
kojih je vana izdrljivost. Sve dok ne dobijemo drugaije podatke,
oekujemo da bi se najuporniji s obzirom na odreene osobine linosti
trebali razlikovati i od sportaa u drugim sportovima. Literatura
pokazuje da se sporta u jednom esto razlikuje u profilu i tipu
linosti od sportaa u nekom drugom sportu (Franken, Hill i
Kierstead, 1994.). Na primjer, ini se da ima smisla oekivati da
ragbija bude agresivniji, anksiozniji, te da ima veu toleranciju na
bol od tenisaa ili igraa golfa. Meutim, treba jo jednom naglasiti
da se mladi sportai ne mogu kategorizirati u odreeni sport na
temelju profila linosti. KONCEPT I PRIMJENA 2.6Koncept Openito
uzevi, mogue je pokazati da postoje razlike u linostima sportaa
koji se bave razliitim sportovima. Moda se najjasnija razlika
javlja izmeu sportaa koji su ukljueni u momadski sporto i onih koji
se bave individualnim sportom. Na primjer, sportai u momadskim
sportovima su ekstravertiraniji, ovisniji i anksiozniji od sportaa
u individualnim sportovima. Naravno, u terminima osobina linosti,
mogue je oekivati da se pojavi odreena razlika izmeu ragbijaa i
tenisaa. Primjena Uvjebani sportski psiholog moe koristiti profil
linosti da pomogne sportau odluiti kojem sportu da se posveti, ali
u donoenju takvih odluka nikada ne bi trebao primijeniti prisilu.
Ako mladi sporta s linou tenisaa eli postati igra golfa, neka
postane. Ponekad sporta u svojoj sportskoj karijeri dolazi do
prekretnice kada se mora odluiti izmeu dva sporta, da bi mogao
odreeno vrijeme posvetiti kolskim obvezama. Moda bi u tom trenutku
bilo korisno uzeti u obzir profil linosti sportaa.
POZICIJA
IGRAA I PROFIL LINOSTI
U prolom smo odjeljku govorili o razlikama u linosti izmeu
sportaa iz razliitih sportova. Zakljuili smo da u mnogim
okolnostima postoje jasne razlike izmeu profila linosti sportaa iz
razliitih sportova. Analogno tome moemo postaviti pitanje
manifestiraju li sportai koji treniraju isti sport razliite profile
linosti, ovisno o svojoj poziciji u momadi. Posljednjih godina
doivljavamo eru specijalizacije u momadskom sportu. U bejzbolu se
vanjski obrambeni igrai postavljaju s obzirom na to jesu li lijevo-
ili desnoruki. U ragbiju napadai i obrana rijetko dolaze u meusobni
kontakt. U odbojci, smeeri i dodavai imaju specijalizirane uloge
koje odreuju vrstu obrambenog ili napadakog zadatka koju
ispunjavaju. Slian tip specijalizacije moe se vidjeti u veini
drugih momadskih sportova. Iako se ini da bi ovo podruje
istraivanja trebalo biti zanimljivo trenerima i sportaima, o tome
ima malo izvjetaja. Cox je (1987a.) postavio sljedee pitanje koje
se odnosi na odbojku: Da li blokeri, smeeri i serveri pokazuju
razliite psiholoke profile s obzirom na razliite zadatke koje
obavljaju. U istraivanju je sudjelovalo 157 ispitanika, odbojkaica
koje su sudjelovale na jednom pozivnom odbojkakom turniru.
Rezultati su pokazali da su, u terminima svojih psiholokih profila,
te tri grupe vrlo sline, s iznimkom odreenih varijabli fokusiranja
panje. U usporedbi s blokerima i smeerima, primijeeno je da
tehniari imaju irok internalni fokus i u stanju su misliti na vie
stvari odjednom. Dodava u odbojci je
Linost i sportsko postignue
DRUGO POGLAVLJE
| 31
isto to i organizator igre (plejmejker) u koarci ili voa napada
u ragbiju. On cijelo vrijeme mora znati koju igru treba diktirati,
te jainu i slabost svojih napadaa, kao i slabosti i jake strane
blokera i linije obrane protivnike momadi. Izvjetaj o slinoj
studiji daju Schurr, Ruble, Nisbet i Wallace (1984.). Napravljena
je usporedba izmeu osobina linosti ragbijaa koji su na razliitim
pozicijama. Koristei Myres-Briggsov inventar tipa linosti
(Myers-Briggs type inventory MBTI), autori su zakljuili da se vezni
igrai znaajno razlikuju od bekova i krila u terminima prosuivanja i
percipiranih osobina. Vezni igrai su skloni biti organiziraniji i
praktini, dok su bekovi i krila fleksibilniji i prilagodljiviji.
Zanimljivo je da nije pronaena pouzdana razlika izmeu veznih igraa
obrane i napada, dok su krilni igrai skloni biti ekstravertiraniji,
a bekovi introvertiraniji. Igrai ragbija bili su ispitanici jedne
druge studije u kojoj su se pozicije igraa mijenjale kao funkcija
psiholokih osobina sportaa (Cox i Yoo, 1995.). No bez obzira na to
radi li se o krilnim igraima ili bekovima, i jedni i drugi su
skloni pokazivati viu kontrolu anksioznosti, koncentraciju i
samopouzdanje od veznih igraa. U tom je ispitivanju vezni igra
obrane kategoriziran kao bek. KONCEPT I PRIMJENA 2.7Koncept est je
sluaj da se sportai koji igraju na razliitim pozicijama u istoj
momadi mogu razlikovati u linosti i/ili psiholokim
karakteristikama. To je osobito izraeno u sportovima u kojima se od
sportaa zahtijeva obavljanje razliitih zadataka. Moe se oekivati da
organizator igre u koarci, server u odbojci, voa napada u ragbiju,
te golman u nogometu ili hokeju pokazuju nedvojbene razlike u
linosti i/ili psiholokim osobinama u odnosu na igrae na nekoj
drugoj poziciji u momadi. Primjena Karakteristike linosti sportaa
mogu i trebale bi se uzeti u obzir prilikom selekcije igraa za neku
odreenu poziciju. Rezultati testova linosti i slinih instrumenata
mogu pomoi u identificiranju samopouzdanog, energinog i otvorenog
ekstraverta koji e voditi sloen odbojkaki ili ustar koarkaki napad.
Jednostavnim promatranjem sportaa u natjecateljskim situacijama i
sami moete ustanoviti da pojedinac ima te iste vane karakteristike.
Moda nee trebati primijeniti test papir-olovka da vam kae kako se
Mary istie u preuzimanju odgovornosti za momad kada je na terenu.
Meutim, ne smije se zaboraviti da su fizike karakteristike, kao to
je brzina, snaga i agilnost takoer od velike vanosti.
PROFILI
LINOSTI SPORTAA RAZLIITE RAZINE VJETINE
Ima dovoljno dokaza koji sugeriraju da se vrhunski sportai mogu
razluiti od onih manje vjetih, kada se u obzir uzmu psiholoki
profili stanja i osobina. Za to podatke daju Morgan i sur. (Morgan
i Costill, 1972.; Morgan i Johnson, 1977., 1978.; Morgan i Pollock,
1977.; Nagle, Morgan, Hellickson, Serfass i Alexander, 1975.)
koristei vrhunske trkae na duge pruge, hrvae i veslae. Usprkos
tome, nisu se s naroitim uspjehom mogli razluiti uspjeni od
neuspjenih sportaa samo na temelju osobina linosti (Davis i Mogk,
1994.; Morgan, 1980b.). Na primjer, Kroll (1967.) koristei hrvae,
te Kroll i Carlson (1967.) koristei karatiste, nisu mogli razluiti
uspjene od neuspjenih. Nadalje, Craighead, Privette i Byrkit
(1986.) nisu bili u stanju razluiti prvotimce od rezervi u mukoj
srednjokolskoj koarkakoj momadi.
32 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
Kao dodatak tom nedostatku povezanosti izmeu osobina linosti i
razine sposobnosti dolaze rezultati istraivanja Schurra i sur.
(1977.). Uspjeni i neuspjeni sportai u ovom istraivanju odreeni su
na temelju toga jesu li ili nisu osvojili neku nagradu. Rezultati t
usporedbe, koritenjem faktora drugog reda 16PF-a nisu pokazali
znaajnu povezanost izmeu uspjeha i linosti. ini se da nema smisla
oekivati da se skupina prvorazrednih sportaa izdvoji od grupe neto
slabijih samo na temelju osobina linosti. Obje su te skupine, na
prvom mjestu, sastavljene od sportaa visoke razine vjetine, jer
inae oni ne bi bili u momadi. Nadalje, zadatak pravljenja razlike
izmeu te dvije grupe relativno uspjenih sportaa samo na temelju
osobina linosti vrlo je delikatan i arbitraran. Zato bi se onda od
trenera oekivalo da bude u stanju uiniti istu stvar na temelju
osobina linosti? Studija koju su proveli Williams i Parkin (1980.)
daje povjerenje tom pravcu rezoniranja. Oni su usporeivali profile
linosti (Cattellov 16PF) 18 hokejaa meunarodnog ranga s 34 igraa
nacionalnog ranga, te 33 klupska igraa. Rezultati su pokazali da
meunarodni imaju znaajno razliite profile od klupskih, ali se igrai
nacionalnog ranga ne mogu razluiti ni od jedne od ostale dvije
skupine. Istraivanje koje su proveli Garland i Barry (1990.) i
Davis (1991.) nije puno pridonijelo promjeni tog stajalita. Garland
i Barry (1990.) kategorizirali su 272 ragbijaa amerikih sveuilita
prema funkciji (tj. stalni igra, zamjena, priuva). Rezultati su
pokazali da se osobinama linosti: rigidnost miljenja,
ekstraverzija, ovisnost o grupi i emocionalna stabilnost objanjava
29% varijance (r=.54). Iako to nije visoka korelacija, ipak su
stvari puno jasnije nego u prethodnim istraivanjima. Davis (1991.)
je,
Slika 2.2 Sportska piramida linostisposobnosti. Iz Personality
and sport performance: Controversy and challenge. U Psychological
foundations of sport (Linost i sportsko postignue: Kontroverzija i
izazov, John M. Silva, III. Human Kinetics, Inc., 1984.
Reproducirano uz dozvolu izdavaa.
Linost i sportsko postignue
DRUGO POGLAVLJE
| 33
meutim, izvijestio da se razina sposobnosti buduih
profesionalnih hokejaa ne moe predvidjeti na temelju osobina
linosti. Iznimka od opeg pravila da se na temelju linosti ne moe
razluiti razina sposobnosti moe se dogoditi ako se vrhunski sportai
usporeuju s onima manjih sposobnosti. Nemojte zaboraviti da se u
spomenutom istraivanju Williamsa i Parkina (1980.) profili linosti
igraa meunarodnog ranga razlikuju od klupskih, ali ne i igraa
nacionalne razine. Silva (1984.) je pruio uvjerljivo objanjenje
ovog fenomena. Kao to je prikazano na Slici 2.2, kako se vrhunski
sportai koji tee uspjehu penju na sportskoj piramidi, postaju sve
sliniji po svojim linostima i psihikim osobinama. U poetnoj fazi
bavljenja sportom sportai su vrlo heterogeni, ili imaju razliite
linosti. Meutim, odreene osobine linosti e poveavati vjerojatnost
da sporta napreduje i doe na viu razinu, dok e neke druge osobine
to potkopavati. Procesom prirodne selekcije na svakoj vioj razini
sportske piramide linosti sportai postaju sliniji ili homogeniji po
svojim osobinama. Kada pokuamo razluiti sportae razliitih razina
sposobnosti u srednjim i niim dijelovima piramide nailazimo na
neuspjeh. Vrhunski sportai, meutim, pokazuju sline profile, te se
kao skupina razlikuju od skupine niih sposobnosti. KONCEPT I
PRIMJENA 2.8Koncept Osobine linosti, mjerene raznim inventarima
nisu snaan prediktor razine sportske vjetine. Nije vjerojatno da
moete dosljedno i pouzdano razlikovati sportae razliitog stupnja
sposobnosti na temelju testiranja linosti. Primjena Rezultate
testiranja linosti mogu koristiti treneri i drugi strunjaci kako bi
dobili uvid u ponaanje sportaa, ali nikada se se bi trebali
koristiti u svrhu razlikovanja razine sposobnosti.
ENE
SPORTAI
Zakljuci i generalizacije izvedeni iz prethodno spomenutih
istraivanja proizali su prvenstveno iz istraivanja koja su
provedena s mukim ispitanicima. Time ne elimo rei da bi zakljuci
bili drugaiji da su ispitanici bile ene. Naravno, trebali bismo
oekivati da su rezultati u biti isti. Meutim, nakon pregleda
raspoloive literature, Morgan (1980a.) izveo je ovaj zakljuak: ini
se da usporedba izmeu sportaa studenata i nesportaa ili sportaa iz
razliitih skupina sportova u literaturi nije dosljedna kada se radi
o enama (str. 60). Morgan je za tu nedosljednost rezultata okrivio
metodoloke i probleme nacrta. Naglasio je da izgleda da ta
nedosljednost nestaje kada se uspjene ili vrhunske sportaice
usporeuju s normalnim enama. Nakon to je pregledao dosta raspoloive
literature o enama sportaima i osobinama linosti, Williams (1980.)
je s oprezom zakljuio da se normalne ene po profilu linosti
razlikuju od ena koje su uspjeni sportai. Pronaeno je da ene
sportai izraavaju osobine linosti koje dosta slie onima normalnih
mukaraca i mukaraca sportaa (tj. asertivnost, orijentacija na
postignue, dominacija, samodovoljnost, nezavisnost, agresivnost,
inteligencija i rezerviranost). Na primjer, u usporedbi s
raspoloivim normama, uoeno je da su ene bodibilderi
ekstravertiranije, odlunije,
34 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
Dodavanje u odbojci zahtijeva izvanrednu fiziku i psiholoku
vjetinu. Dobrotom Sportskih informacija Dravnog sveuilita Ball.
manje anksiozne, manje neurotine, manje depresivne, manje ljute
i manje zbunjene (Freedson, Mihevic, Loucks i Girandola, 1983.). S
druge strane, normalne su ene sklone biti pasivne, podinjavajue,
ovisne, osjeajne, drutvene, niske agresivnosti i niske potrebe za
postignuem. Nadalje, Williams je (1980.) naveo brojne studije koje
pokazuju male varijacije u linosti unutar sportova kao to su
maevanje, hokej na ledu i tranje. Taj pregled upuuje na postojanje
specifinih tipova linosti ili profila za razliite sportove. ini se
tako da se ene sportai, kao i njihove muke kolege u terminima
linosti razlikuju od nesportaa. Kao i kod mukih, ene sportai se po
svojim profilima linosti u odreenom stupnju razlikuju s obzirom na
to koji se sportom bave. Razlikovanje izmeu sportaica razliitih
razina sposobnosti na temelju faktora linosti mogue je samo na
vrhunskoj razini. KONCEPT I PRIMJENA 2.9Koncept Iako je istina da
je veina istraivanja linosti ukljuivala mukarce postoji obilje
dokaza da se osnovni principi jednako odnose na sportae oba spola.
Primjena S obzirom na to trener ne bi trebao smatrati enu sportaa
razliitom od mukog sportaa. Meutim, svakog sportaa treba tretirati
kao pojedinca, te treba priznati da nadareni sportai oba spola mogu
iskazati psiholoke profile koji se razlikuju od prosjenog.
Interakcijski model
DRUGO POGLAVLJE
| 35
INTERAKCIJSKI MODELDa bi se odredili trendovi u istraivanju
linosti sportaa, Vealey (1989.) je provela sistematski pregled
literature od 1974. do 1987. Njezin pregled je otkrio da su se
istraivanja linosti sportaa pomakla od ispitivanja odnosa izmeu
osobina i sportskog postignua prema interesu kako na sportsko
ponaanje utjee interakcija izmeu sportaa i okoline (situacija). Taj
je pristup nazvan interakcijski model prouavanja efekata linosti na
sportsko postignue. Interakcijski model nije teorija linosti, ve
koncepcija koju je najprije uveo Bowers (1973.), a kasnije Carron
(1975.), a koja navodi pristup specifian s obzirom na situaciju da
bi se razumio sloen odnos izmeu linosti, okoline i postignua.
Sporta u sportski dogaaj unosi osnovnu linost. Meutim, najsnaniji i
najistaknutiji dio cijelog scenarija ne mora biti linost sportaa,
ve situacija u koju je sporta stavljen. Na primjer, ako od vas
zatrae da uhvatite udarac u zadnjem dijelu devete igre, kod
popunjenih baza, dva auta, pri izjednaenom rezultatu, moete se
kladiti da ete postati anksiozni. To e se dogoditi, bez obzira na
to imate li jako izraenu osobinu anksioznosti ili ne, ili je za vas
karakteristino da ste anksiozna osoba. Stupanj u kom e neija
osnovna linost i imati utjecaja na postignue ovisi o interakciji
izmeu osobe (linosti) i situacije (okoline). Odnos izmeu linosti
pojedinca i situacije prikazan je na Slici 2.3. Na toj slici,
cijeli krug predstavlja sve faktore koji mogu doprinijeti ponaanju
sportaa ili postignuu. Samo mali dio itavog kruga odnosi se na
faktore koji su povezani s linou sportaa. Drugi, mali dio, odnosi
se na faktore koji su direktno povezani sa situacijom i nezavisni
su, odnosno nisu povezani s osobom. Sljedei dio kruga predstavlja
interakciju linosti i situacije. Kada se zbroje, faktorima koji su
povezani s linou sportaa, okolinskom situacijom i s interakcijom
izmeu njih, moe se objasniti otSlika 2.3 Ilustracija pokazuje u
kojoj mjeri linost i situacija utjeu na cjelokupno ponaanje
sportaa.
36 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
prilike 30 do 50% ponaanja sportaa. Ako uzmemo u obzir samo
linost sportaa, tada bismo mogli objasniti samo 10 do 15% ponaanja,
odnosno postignua sportaa. Ako dobro pogledamo Sliku 2.3, moe nam
biti potpuno jasno da se samom linou moe objasniti samo mali dio
cijelog kruga. Kada se uzme u obzir situacija okoline, moe se
objasniti puno vei dio ponaanja. Meutim, ak i tada, dominira najvei
dio kruga neobjanjeni faktori. To se ne bi trebalo interpretirati
na nain da je doprinos linosti postignuu beznaajan. To jednostavno
znai da je sportsko postignue sastavljeno od puno drugih faktora,
kao to su fizike i motorike sposobnosti, te teina zadatka (razina
natjecanja).
PRISTUP
OSOBINA-STANJE
U skladu s idejom interakcijskog pristupa prouavanju linosti i
postignua je i koncepcija interakcije izmeu linosti sportaa i
njegove psihike reakcije na specifinu situaciju. Kao to smo ve
ranije nauili, vjeruje se da je osobina linosti relativno trajna
dispozicija. Nasuprot tomu, za psihiko stanje vjeruje se da je
specifina, o situaciji ovisna, donekle prolazna, reakcija
raspoloenja na podraaje iz okoline. Na primjer, osobina linosti je
predispozicija za anksioznost u irokom rasponu situacija, dok je
trenutana manifestacija anksioznosti specifina s obzirom na
situaciju i zove se stanje anksioznosti. Jedan od naina na koji bi
sportski psiholog mogao izmjeriti psihiko stanje je primjena
Profila stanja raspoloenja (Profile of Mood States POMS). POMS nije
samo mjera stanja ili psihikog raspoloenja, ve je tijekom
posljednjih deset godina najopenitije koritena mjera (Snow i Le
Unes, 1994.). Originalni POMS je inventar koji se sastoji od 65
unipolarnih estica koje mjere est afektivnih stanja: napetost,
depresiju, ljutnju, odlunost, umor i zbunjenost (McNair, Lorr i
Droppleman, 1971.). Lorr i McNair su (1988.) razvili verziju koja
sadri 72 bipolarne estice. Bipolarna verzija takoer ima est
subljestvica, no one su prikazane u bipolarnom obliku
(smiren-anksiozan, ugodan-neprijateljski, i sl.). Zbog lake
primjene razvijeno je nekoliko skraenih verzija originalnog
unipolarnog POMS-a. Oni ukljuuju Schachamovu verziju (1983.), koja
se sastoji od 37 estica, verziju Grovea i Prapavessisa (1992.) od
40 estica, te verziju Terryia, Keohana i Lanea (1996.). Kao POMS za
djecu razvijena je verzija od 27 estica. Interaktivni odnos izmeu
osobina linost i stanja raspoloenja evidentan je iz literature
(Prapavessis i Grove, 1994a., 1994b.). Kada se sportai
kategoriziraju kao niski ili visoki na nekoj varijabli linosti,
vidi se da se te suprotne skupine takoer mogu razlikovati prema
odreenom stanju raspoloenja. Na primjer, strijelci iz puke
kategorizirani su kao visoki na osobini povjerljivosti, te isto
tako na mjeri prednatjecateljske treme. Ranije smo uvidjeli da
postoji vidljiv, ali openito slab odnos izmeu osobina linosti i
sportskog postignua. Zanimljivo smatra, se da je isti takav odnos i
izmeu sportskog postignua i stanja raspoloenja mjerenog prije
natjecanja. Stanje raspoloenja, mjereno neposredno prije
sportskog
Interakcijski model
DRUGO POGLAVLJE
| 37
dogaaja, nije snaan prediktor postignua za vrijeme samog
dogaaja, ali stanje raspoloenja mjereno neposredno nakon poetka
dogaaja je snaan prediktor postignua tijekom dogaaja. Evo to se s
obzirom na psihiko stanje moe oekivati. Neposredno nakon poetka
natjecanja, uspjean je sporta vie sklon padu negativnih raspoloenja
kao to su napetost, depresija i ljutnja nego onaj koji nema uspjean
nastup (Hassmen i Blomstrand, 1995.; Meyers, Sterling, Treadwell,
Bourgeois i LeUnes, 1994.; Renger, 1993). Rowley, Landers, Kyllo i
Etnier (1995.) sve su to uzeli u obzir kada su pomou postupka
meta-analize (statistiko saimanje i usporedba nezavisnih uzoraka)
pokazali da postoji mala, ali znaajna razlika izmeu uspjenih i
neuspjenih sportaa u odnosu na izmjereno stanje raspoloenja (POMS).
Studija Rowley i sur. (1995.) temeljena je na veliinama dobivenim
iz studija koje su provedene izmeu 1971. i 1992. Stanje
raspoloenja, mjereno neposredno prije natjecanja, nije posebno
uinkovito u razlikovanju uspjenih od neuspjenih natjecatelja.
Meutim, nekoliko je istraivaa pokazalo da, ako su sportai
kategorizirani na temelju oekivanog postignua nasuprot stvarnom
postignuu, jako se poboljava odnos predvidljivosti izmeu stanja
raspoloenja i postignua (Hall i Terry, 1995.; Terry, 1993., 1995a.,
1995b.). To je izvedeno tako da se prije natjecanja sportau postavi
pitanje o tome kakav uspjeh oekuje. Nakon natjecanja, sportai su
podijeljeni u dvije grupe: one koji su postigli uspjeh ispod svojih
oekivanja prije samog natjecanja i one iji je uspjeh iznad
oekivanja. Te dvije razliite skupine mogu se identificirati na
temelju bodova stanja raspoloenja prije natjecanja. Zapaanje ima
dalekosene posljedice budui da govori da je raspoloenje prije
natjecanja prediktor sportaeva uspjeha kada se uspjeh mjeri
subjektivno. U mnogim sluajevima, predvianje hoe li sporta ili nee
postii uspjeh koji je u skladu s njegovim oekivanjima puno je
korisnije nego predvianje hoe li imati uspjeh koji odgovara nekim
apsolutnim standardima (tj. medijanu grupe).
PSIHOLOKI
PROFIL VRHUNSKOG SPORTAA
Koristei model interakcije, sportski je psiholog u stanju
prepoznati psiholoki profil vrhunskog sportaa. Kao to se na Slici
2.4 moe vidjeti, psiholoki profil psihiki vrstog vrhunskog sportaa
moe se jasno razlikovati od onog manje uspjenog, psihiki labilnijeg
sportaa (Morgan, 1979b.). Tri od deset psiholokih faktora koji su
prikazani na Slici 2.4 su osobine linosti, dok su ostalih sedam
stanja raspoloenja. Odabrane osobine linosti zajedno sa stanjem
raspoloenja efikasni su prediktori sportaeva postignua. Silva,
Shultz, Haslam i Murray (1981.) izvijestili su da su, koristei
model interakcije, bili u stanju tono klasificirati 80% od grupe
vrhunskih hrvaa. Slino tomu, Silva, Shultz, Haslam, Martin i Murray
(1985.) pokazali su da se 78% sportaa koji se kvalificiraju za
olimpijsku hrvaku reprezentaciju Sjedinjenih Amerikih Drava moe
tono klasificirati, koristei model interakcije. U obje je studije
porastao postotak tonih klasifikacija kada su se ukljuile i
psiholoke varijable.
38 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
Slika 2.4 Psiholoki profili neuspjenih (negativni profili) i
uspjenih (pozitivni profili) vrhunskih sportaa. Iz: Prediction of
performance in athletics (Predvianje uspjeha kod sportaa), W. P.
Morgana. U: Trener, sporta i sportski psiholog, P. Klavora i J. V.
Daniel (ured.), 1979. kola za tjelesni i zdravstveni odgoj, Odjel
izdanja, Sveuilite Toronto. Reproducirano s dozvolom izdavaa.
Na temelju modela interakcije, Morgan i sur. (Morgan, 1979a.;
Morgan i Johnson, 1977., 1978.) zakljuili su da uspjeni vrhunski
sportai pokazuju psiholoki profil psihiki zdravog pojedinca. Model
mentalnog zdravlja navodi da su uspjeni sportai svjetskog ranga
openito psihiki zdraviji nego neuspjeni. Time se, meutim, ne eli
rei da su svi vrhunski sportai psihiki zdravi, ili da su svi
neuspjeni psihiki slabi. Dok se model psihikog zdravlja openito moe
primijeniti na vrhunske sportae olimpijskog ranga, proizlazi da bi
trebao biti primijenjen na uspjenije sportae svih razina. Newcombe
i Boyle (1995.) izvijestili su da se model psihikog zdravlja takoer
moe primijeniti na uspjene sportae srednjokolce. KONCEPT I PRIMJENA
2.10Koncept Psiholoki profili vrhunskih sportaa svjetskog ranga
mogu se u 70-80% sluajeva tono razluiti od onih manje nadarenih.
Profili linosti koji ne ukljuuju mjerenja psihikih stanja s obzirom
na situaciju nisu ni priblino toliko precizni. Nadalje, kada se
spustimo na razinu ispod vrhunskog sportaa, ak i psiholoki profili
koji ukljuuju mjere osobina i stanja sumnjivi su u terminima
predvianja uspjeha. Primjena Na razini vrhunskih sportaa, opravdano
je da trener koristi psiholoke profile kao pomo u selekciji
sportaa, ali nikad u svrhu utvrivanja razlika meu njima. Odluka ove
vrste nikada se ne smije donijeti samo na temelju osobina linosti.
Mjere koje su specifine s obzirom na situaciju takoer bi se trebale
uzeti u obzir. Na primjer, sigurno je da ne bi trebalo odluiti
izostaviti igraa na temelju bodova na AMI ili nekom drugom
inventaru linosti.
Druga vana koncepcija proizala iz Morganova istraivanja jest
iljasti profil koji ilustrira uspjenost sportaa svjetskog ranga.
Ustvari, iljasti je profil jednostavno jedan aspekt modela psihikog
zdravlja. Meutim, upravo ta koncepcija iljastog profila slui za
ilustraciju nekih vanih odnosa izmeu psiholokih faktora i postignua
uspjenog sportaa. Na profilu stanja raspoloenja (Profile Mood
States POMS), za uspjenog sportaa svjetskog ranga je tipino da je
dosta ispod prosjeka populacije na svima stanjima raspoloenja, osim
na odlunosti. Glede odlunosti, uspjean sporta je nedvojbeno dosta
iznad prosjeka populacije. Kao to se na Slici 2.5
Interakcijski model
DRUGO POGLAVLJE
| 39
Sportai s tjelesnim oteenjima pokazuju profil linosti slian onom
tjelesno zdravih sportaa. Uz zahvalnost Davidu Fraizieru, foto
CD.
Slika 2.5 iljasti profil vrhunskog sportaa. Iz: Prediction of
performance in athletics (Predvianje uspjeha kod sportaa), W. P.
Morgana. U: Trener, sporta i sportski psiholog, od P. Klavora i J.
V. Daniel (ured.), 1979. kola za tjelesni i zdravstveni odgoj,
Odjel izdanja, Sveuilite Toronto. Reproducirano s dozvolom
izdavaa.
moe vidjeti, profil uspjenog sportaa svjetskog ranga jako
podsjea na ledeni vrh, dok je, nasuprot tome, profil manje uspjenog
sportaa ravniji. Brojna su istraivanja pokazala da je iljasti
profil realan kada se radi o vrhunskim sportaima. Neka novija
istraivanja ukljuila su trkaice na duge pruge (Morgan, OConnor,
Sparling i Pate, 1987.), muke dugoprugae (Morgan, OConnor,
Ellickson i Bradley, 1988.), vrhunske triatlonce (Bell i Howe,
1988.) i natjecatelje u rodeu (Meyers, Sterling i LeUnes, 1988.).
Saeto, uspjeni sporta svjetskog ranga ima niske mjere osobina
anksioznosti i neuroticizma, te visoku ekstravertiranost. U
terminima psihikog stanja raspoloenja, vrhunski svjetski sportai
imaju nisku anksioznost, napetost, depresiju, ljutnju, umor i
zbunjenost, ali visoku odlunost. U cjelini, psihiki profil uspjenog
svjetskog sportaa je u skladu s dobrim psihikim zdravljem.
40 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
PSIHOLOKI
PROFIL VRHUNSKIH INVALIDA SPORTAA
Interakcijski pristup u psihologiji sporta primarno je fokusiran
na tjelesno sposobne sportae. Posljednjih godina, meutim, vie se
panje posveuje opisu psihikih karakteristika vrhunskih
hendikepiranih ili sportaa s tjelesnim oteenjima. Interes za
sportae invalide djelomino je porastao zbog poticaja istaknutih
sportskih psihologa koji su smatrali da je ta skupina sportaa bila
ignorirana (Ogilvie, 1985.). Zanimljivo je da vrhunski sportai
invalidi pokazuju psiholoke profile koji su jako slini profilima
vrhunskih tjelesno sposobnih sportaa (Asken, 1991.; Shepnard,
1990.). Vrhunski sportai u invalidskim kolicima, na primjer,
pokazuju karakteristike linosti koje su sline onima tjelesno
sposobnih sportaa, ali razliite od nesportaa. Sportai u invalidskim
kolicima imaju vii rezultat na samopouzdanju i fizikoj orijentaciji
od nesportaa invalida (Roeder i Aufsesser, 1986.). Nadalje, iljak
profila vrhunskih, tjelesno sposobnih sportaa (pogledajte Sliku 2.
5.) jasno je vidljiv u vrhunskih sportaa invalida (Greenwood,
Dzewaltowski i French, 1990.; Henschen, Horvat i French, 1984.).
Kao i kod vrhunskih tjelesno sposobnih sportaa, vrhunski sporta s
tjelesnim oteenjem openito je psihiki zdraviji pojedinac, koji
pokazuje niu razinu napetosti, depresije, ljutnje, umora i
zbunjenosti. Ovi su nalazi vrlo dojmljivi kada se uzmu u obzir
ekstremne fizike i psihike traume koje su mnogi od tih izvanrednih
sportaa trebali prevladati (Asken, 1991.). iljasti profil vrhunskih
sportaa promatran je i kod vrhunskih mukih sportaa s oteenjem vida
(Gench, Mastro i French, 1987.). Meutim, ene sportai s oteenjem
vida imaju psiholoke karakteristike tipine za prosjene ene
nesportae. U longitudinalnom istraivanju, Mastro, Canabal i French
(1988.) prouavali su stanje raspoloenja igraa bejzbola na zvuk
slijepih i onih koji vide. Bejzbol na zvuk je zanimljiva igra u
kojoj hvata i baca lopte i dva vanjska promatraa imaju dobar vid, a
ostali igrai obrane su slijepi. Mastro i sur. su uvidjeli da
slijepi i igrai koji vide pokazuju sline profile stanja
raspoloenja. Iako obje skupine imaju rezultat stanja raspoloenja
koji je ispod populacijske norme (tjelesno sposobnih), slijepi
igrai pokazuju da su napetiji i depresivniji u usporedbi s igraima
koji vide. Iako nije povezano sa stanjem raspoloenja, ispitivanje
koje su proveli Cox i Davis (1992.) usporeuje psiholoka obiljeja
vrhunskih sportaa u kolicima s onima tjelesno sposobnih sportaa
studentskog ranga. Mjerena psiholoka obiljeja ukljuivala su
kontrolu anksioznosti, koncentraciju, samouvjerenost, psihiku
pripremu, motivaciju i momadski duh. Sportai u kolicima iskazali su
psiholoka obiljeja koja su bile superiornija od onih koje je imala
skupina studenata - trkaa i onih koji se natjeu na atletskom polju,
isto kao i skupina studenata koja se bavila s etiri kombinirana
sporta. Postavljena je hipoteza da se razlike u psiholokim
obiljejima mogu pripisati relativnoj razini vjetine. Sportai u
kolicima su se natjecali za mjesto u amerikoj reprezentaciji za
paraolimpijske igre u Seulu, dok studenti sportai predstavljaju
razinu sposobnosti koja je oito ispod one vrhunskih tjelesno
sposobnih sportaa.
Saetak
DRUGO POGLAVLJE
| 41
KONCEPT I PRIMJENA 2.10Koncept Psiholoki profil vrhunskih
sportaa s tjelesnim oteenjima slian je profilu vrhunskih tjelesno
sposobnih sportaa. Obje skupine sportaa, glede stanja raspoloenja,
pokazuju iljasti profil. Primjena Kada se radi s vrhunskim
sportaima invalidima, vano je uoiti da oni ne pate od psihikih
problema. Oni su psihiki zdravi pojedinci koji su, da bi postali
vrhunski sportai, prebrodili puno nedaa.
SAETAKLinost se definira kao dinamika organizacija onih
psihofizikih sustava unutar pojedinca koji odreuju jedinstvenu
prilagodbu osobe na okolinu. Struktura linosti se opisuje na tri
razine: psihika jezgra, tipine reakcije i ponaanje odreeno ulogom.
Prikazane su etiri teorije ili pristupa prouavanju linosti. To su
(1) psihodinamski pristup (2) teorija socijalnog uenja, (3)
humanistika teorija i (4) teorija osobina. Izneseni su i brojni
razliiti pristupi mjerenja linosti. Oni ukljuuju ljestvice
procjene, projektivne tehnike i inventare tipa papir-olovka.
Opisani su brojni inventari linosti, ukljuujui Cattellov 16PF, koji
se smatra najboljim upitnikom osobina linosti. Kada se razmatra
postoji li povezanost izmeu sportskog postignua i linosti sportaa u
obzir se uzima nekoliko faktora. Izvedeni su sljedei zakljuci: (1)
sportai se razlikuju od nesportaa po mnogim osobinama linosti; (2)
sportai koji pokazuju odreene osobine linosti naginju sportskom
angamanu; (3) sportai iz jednog sporta esto se u tipu i profilu
linosti razlikuju od sportaa iz drugih sportova; (5) teko je
razluiti igrae razliitih razina sposobnosti samo na temelju
varijabli linosti; (6) vrhunski sportai se mogu razluiti od sportaa
niih sposobnosti na temelju varijabli linosti; (7) s obzirom na ope
zakljuke ene sportai sline su mukim sportaima (8) psihiki profil
vrhunskih sportaa s tjelesnim oteenjem slian je onom tjelesno
sposobnog sportaa. Povezanost izmeu sportskog postignua i
psiholokih varijabli znaajno se poveava kada se koristi model
interakcije. U predvianju ponaanja model interakcije uzima u obzir
i linost sportaa i situaciju u okolini. Koritenjem modela
interakcije i mjerenja stanja raspoloenja koje je specifino za
situaciju mogue je identificirati psiholoki profil elitnog
sportaa.
PITANJA
ZA VJEBU
1. Definirajte linost i opiite njezinu strukturu. Kako nam
razumijevanje razliitih razina linosti pomae da openito razumijemo
prirodu linosti? 2. Koja su kljuna obiljeja etiri osnovne teorije
linosti? Koji je, po vaem sudu, najbolji pristup? Zato? 3. Recite
neto o razliitim nainima na koje sportski psiholog moe mjeriti
linost. Koje su prednosti i nedostaci svakog. Usporedite tri
inventara linosti koji su navedeni u tekstu. 4. Dajte saetak
temeljnih istraivanja koja sintetiziraju povezanost izmeu linosti i
sportskog postignua. Recite neto o temeljnim istraivanjima u
kontekstu rasprave lakovjerni nasuprot skeptinim. 5. Da li se
sportai i nesportai razlikuju u terminima linosti? Objasnite svoj
odgovor. 6. Da li bavljenje sportom oblikuje linost ili da li se
pojedina osoba usmjerava na sport zahvaljujui linosti? Objasnite
svoj odgovor. 7. Postoji li neto to se zove sportski tip linosti?
Da li se sportai jedne vrste sporta razlikuju u linosti od sportaa
druge vrste? Objasnite svoj odgovor.
42 |
DRUGO POGLAVLJE
Sporta i linost
8. Postoji li povezanost izmeu pozicije na kojoj sporta igra u
momadi i odreenih varijabli linosti? Objasnite svoj odgovor. 9. Je
li mogue razluiti sportae razliitih razina sposobnosti koristei
psiholoko testiranje. Objasnite svoj odgovor. 10. Razlikuje li se
psiholoki profil sportaa ena od profila mukih. Objasnite svoj
odgovor. 11. Objasnite model interakcije u odnosu na linost i
okolinu. 12. Kakva je jaina povezanosti izmeu stanja raspoloenja
mjerenog prije natjecanja i sportskog postignua? Kako se ta
povezanost moe pojaati? 13. Recite neto o modelu interakcije,
povezanog s psiholokim osobinama/stanjima, modelu psihikog
zdravlja, te iljastom profilu vrhunskih sportaa. 14. Imaju li
vrhunski sportai invalidi psiholoki profil koji je slian onom
vrhunskih tjelesno sposobnih sportaa. Objasnite svoj odgovor.
RJENIKAMI Inventar sportske motivacije (The Atletic Motivation
Inventory), za mjerenje jedanaest osobina linosti, koji su razvili
Tutko, Ogilvie i Lyon. Cattellov 16PF Cattellov upitnik faktora
linosti, mjeri esnaest primarnih osobina linosti. faktorska analiza
Sloen statistiki postupak u kojem se estice testa grupiraju u
faktore ili grupe. hendikepirani sporta Sporta s tjelesnim
oteenjem. hipoteza sklonosti Ideja da sportai imaju stabilne,
ekstravertirane linosti koje naginju sportu. lakovjerno
zakljuivanje Zakljuivanje da se sportsko postignue moe predvidjeti
iz osobina linosti. linost Dinamika organizacija psihikih sustava
koja odreuje jedinstvo osobe. meta-analiza Statistiko saimanje
nezavisnih uzoraka na temelju pregleda literature. MMPI Minnesota
multifazini inventar linosti; svjetski vodei instrument za
dijagnosticiranje ponaanja ispitanika model interakcije Pristup
sportskoj linosti temeljen na ideji da se u svakoj jednadbi
predvianja trebaju uzeti u obzir osobine linosti i uvjeti
situacije. model psihikog zdravlja Razvio ga je Morgan, a kae da su
vrhunski sportai psihiki zdravi pojedinci. multivarijatni pristup
Praksa simultanog mjerenja i analiziranja povezanih zavisnih
varijabli, to je suprotno odvojenom mjerenju, kao to je u
univarijatnom pristupu. osobina Relativno stabilna dispozicija
linosti. osobina linosti Relativno stabilna sklonost da se na
okolinu reagira na odreeni nain. osobine drugog reda etiri osobine
koje su na povrini: introverzija-ekstraverzija, anksioznost,
nesentimentalnost i neovisnost; saete su iz Cattellovih esnaest
primarnih osobina. osobine na povrini Sinonim za Cattellovu ideju o
etiri vanjske ili nauene osobine. osobine prvog reda Sinonim za
Cattellove uroene primarne osobine. POMS Profil stanja raspoloenja
(Profile of Mood States); inventar koji se sastoji od 65 estica,
napravljen za mjerenje afektivnog stanja osobe (odnosno stanje
raspoloenja). primarne osobine esnaest glavnih osobina linosti koje
je pronaao Cattell u svom prouavanju linosti. projektivne tehnike
Psiholoki testovi koji se esto koriste u prikupljanju informacija o
motivima koji su u pozadini. Podraaji su nestrukturirani i
nedovreni. psihika jezgra Pravo ja osobe; sredinji dio linosti
osobe. psihiko stanje Specifino s obzirom na situaciju, donekle
prolazna reakcija raspoloenja na podraaj iz okoline. psiholoki
profil Temeljen na rezultatima brojnih inventara (psiholokih
mjernih instrumenata) odreeni sklop odgovora koji pokazuje odreena
grupa ispitanika, kao npr. vrhunski sportai. ponaanje odreeno
ulogom Najpovrniji aspekt linosti; ponaanje koje izabiremo u skladu
s percepcijom okoline. Rorschachov test mrlja Projektivni test u
kojem ispitanici opisuju mrlje od tinte. skeptino zakljuivanje
Zakljuivanje da se sportsko postignue ne moe predvidjeti iz osobina
linosti. iljasti profil Profil vrhunskog sporta na est stanja
raspoloenja, mjereno POMS-om. Odlunost je jedino stanje u kojem
vrhunski sportai postiu rezultat puno
Preporuena literatura
DRUGO POGLAVLJE
| 43
vii od prosjeka populacije, to uzrokuje da grafiki prikaz
profila ima iljak. Test tematske apercepcije (TAT) Test linosti u
kojem se linost projicira kroz prianje pria.
tipine reakcije Nain na koji osoba obino reagira na situacije iz
okoline.
PREPORUENA
LITERATURA
Asken, M.J. (1991). The challenge of the physically challenged:
Delivering sport psychology services to physically disabled
athletes. The Sport Psychologist, 5, 370-381. Bowers, K.S. (1973).
Situationalism in psychology: An analysis and a critique.
Psychological Review, 80, 307-336. Cattell, R.B. (1973, July).
Personality pinned down. Psychology Today, 7, 40-46. Fung, L.,
& Fu, F.H. (1995). Psychological determinants between
wheelchair sport finalists and non-finalists. International Journal
of Sport Psychology, 226, 568579. Morgan, W.P. (1980). The trait
psychology controversy. Research Quarterly for Exercise and Sport,
51, 59-76. Morgan, W.P., OConnor, P.J. Ellickson, K.A., &
Bradley, P.W. (1988). Personality structure, mood states, and
performance in elite male distance runners. International Journal
of Sport Psychology, 19, 247263. Newcombe, P.A., & Boyle, G.J.
(1995). High school students sport personalities: Variations across
participation level, gender, type of sport, and success.
International Journal of Sport Psychology, 26, 277-294. Ostrow,
A.C. (Ed.) (1997). Directory of psychological tests in the sport
and exercise sciences. Morgantown, WV: Fitness Information
Technology, Inc. Rowley, A.J., Landers, D.M., Kyllo, L.B., &
Etnier, J.L. (1995). Does the iceberg profile discirminate between
successful and less successful athletes? A metaanalysis. Journal of
Sport & Exercise Psychology, 17, 185-199. Schurr, K.T., Ashley,
M.A., & Joy, K.L. (1977) A multivariate analysis of male
athlete characteristics: Sport type and success. Multivariate
Experimental Clinical Research, 3, 53-68. Silva, J.M., III, Shultz,
B.B., Haslam, R.W., Martin, T.P., & Murray, D.F. (1985).
Discriminating characteristics of contestants at the Unizted States
Olympic Wrestling Trials. Internaitonal Journal of Sport
Psychology, 16, 79-102. Terry, P.C. (1995b). The efficacy of mood
state profiling with elite performers. A review and synthesis. The
Sport Psychologist, 9, 309-324.
