INVESTING IN YOUR FUTURE

European RegionalDevelopment Fund

mária út u baranjipüspökszentlászló – máriagyűd,mozsgó – máriakéménd

Hodočašća u cijeloj Srednjoj Europi

m02 Informacije knjižica s kartamam03

Püspökszentlászó – PécsPlaninskim stazama: Ófalu–Püspökszentlászó, Zobákpuszta–Komló,Pregled kartaKrajobrazne vrijednosti: Istočni-Meček, Zengő (Planina), Árpádtető, Izvor Kantavara

pécs – máriagyűdPlaninskim stazama: Pogány–MáriagyűdPregled kartaKrajobrazne vrijednosti: Pogány, Szőkéd, Áta, Máriagyűd, Siklós, Harkány, Villány, Villánykövesd

Uvodne straniceTemeljna poruka kršćanstva - str. 1, O Putu Marije - str. 2-3, Praktični savjeti - str. 4-51-5

6-11

12-17

1

2

sadržaj

Hodočasnički pUtovi U jUžnom podUnavljUrute „mária út” u Baranji

smještajiHosszúhetény, Máriagyűd, Mecseknádasd, Ófalu, Pécs, Pécsvárad, Pogány, Siklós, Szigetvár, Túrony, Zengővárkony

32-33

mozsgó – CserdiKrajobrazne vrijednosti: Szigetvár, Helesfa, NyugodtszenterzsébetPregled karta

18-21

3

Cserdi – pécsPlaninskim stazama: Cserkút–Abaliget, Kővágószőlős–MisinaPregled kartaKrajobrazne vrijednosti: Katedrala sv. Petra i Pavla u Pečuhu, Pavlinski samostan, Crkva Snežne Gospe, Abaliget22-27

4

pécs – máriakéméndKrajobrazne vrijednosti: Pécs - Zsolnayeva Kulturna Četvrt, HásságyPregled karta

28-31

5

1

Temeljna poruka kršćanstva

Jezgro učenja krščanske vjere je Ljubavna zapovijed: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, i iz sve duše svoje, i iz svega uma svoga, i iz sve snage svoje! Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. (Mk 12,30-31). Ova zapovijed nije sama sebi cilj, naime, nije riječ kako bi nekom vrstom pobožnosti ukrotili svijet, več je to rezultat svijesne odluke. Sa svojim unutarnjim uvjerenjem, pristupom (odnosom), dobrom namjerom želimo svjedočiti svijetu o nekoj punini u svijetu, o kojemu večina ljudi ne želi primiti k znanju, ili pak nije ni čulo o njemu. Ovaj unutarnji pristup, dobra namjera, svjesna ljubav nije samo po sebi izvorište, jer potreban izvor pronalazimo u Bogu. Svaka naša ljubav, koja se ispoljava prema drugom čovijeku, ukorijena je u Bogu. U njemu nalazimo duševnu hranu, jer On je prije volio nas. On dakle, od početka Stvaranja konstantno očituje ljubav prema nama. Na vlastitu sliku nas je stvorio, podario nam je slobodnu volju, pozvao nas, da zajedno s Njim djelujemo u velikom procesu Stvaranja, zatim kada se čovjek okrenuo od Njega, nije uskratio svoju ljubav, več je obečao Spasitelja. To je naša prava radost: nas Gospodin Bog jako voli, toliko nama dobro želi, da nam je poslao vlastitog Sina, koji je čovekom postao, i učio nas da činimo dobra djela, na pravednost,

ljubav, govorio nam o Ocu, nas ljude jako voljenom Bogu. Svojim životom, učenjem, je doneo nešto radikalno novo i više nego bilo što od strane ljudi izmišljen put ili metodu prema transcendenciji. Svoju potpunu ljubav je iskazao na taj način da je primio i smrt, i „sišao nad pakao”, posve u dubinu podzemlja „sišao” za izgubljenim grješnikom- čovjekom, i pravedne zgrabio iz prokletstva, i svima nam je otvorio mogučnost za Spas. Iz ove neizmjerne Božje Ljubavi se duševno hrani i naš život, iz ovog crpimo snagu, za to, da Božju volju, zapovijedi izvršimo, i Njegovu pokazanu ljubav prema nama, ne zadržimo samo osobno, več i da proslijedimo ljudima u našoj zajednici, kao i našoj Brači.

2

O Putu Marije (Mária Út)XX. stoljeće je ljudima donosilo ogromnu patnju. Od nas iz Srednje-Eu-

rope krenuli su ratovi. Ovdje su napravili najveću štetu genocid, komunizam i nacizam. U dušama i dan danas su prisutni strahovi, duboke rane, ljutnje, predrasude, mržnje, prezir i međusobna okrivljavanja. Uzalud živimo oči-gledno u slobodi, naša duša nije slobodna. “Trebalo bi da se oslobodimo“.

U pričama naroda Srednje- Europe, kada je stanje neodrživo i neriješeno, čovijek krene na put u svijet. Krene na put da skine sa sebe ono što ga koči ili što ga veže, krene na put da otkriva novi svijet, nove ljude, nove ideje. Krene na put, da obnovi samoga sebe i s tim da dâ svoj doprinos za obnovu svijeta.

Mi smo ti, u čije srce se premjestio Marijin Put, san koji povezuje i umrežava Srednju- Europu, nekada na početku dvije tisuće godina, tako smo se osjećali kao da smo čuli pobudu i ohrabrenje duše.

“Spremite put Božiji!“ kao da su se nama obraćali s neba.

Spremite put Božiji, spremite put naroda. Pripremite jedno veliko hodočašće, prije svega narodu Srednje-Europe, da krećući na put upoznaju duboko jedno drugoga, pronađu jedni druge, zavole jedni druge i da se raz-viju u zajednicu. Povežite mrežom hodočašća Mariazell i Csiksomlyó, Chen-stochowu i Međugorje i Marijina svetišta međusobno.

Spremite jedno hodočašće koje povezuje Marijina svetišta, narodu Europe s mirnijom poviješću , hodočašće koje otkriva sve dostupne vrijednosti, da Europljani ponovo nađu jedni druge, da se izgrade osobna poznanstva, pijateljstva i da bude značajnija tolerancija i razumijevanje među ljudima.

Pripremite hodočašnički put koji okuplja i umrežava sedam zemalja, da narodi sjeverne i južne Amerike, narodi Azije, Afrike i Dalekog Istoka dođu u Sredozemnu Europu, koja skoro cijelo XX. stoljeće živi zatvoreno, iza rešetaka u duhovnim okovima i duhovno bodljikavim žicama, ali može se oživjeti i slobodno disati.

3

Tečaj svjetskih zbivanja kao da se ubrzava. Za pojedinca zbunjenost je kao iz Babela. Ne može kontrolirati okruženje, ne može se prilagođavati, mada svim snagama se posvećuje ovom poduhvatu.

Jer možda se ne treba prilagođavati. Jer ne treba žuriti.... Ne, u često vještačko ubrzanom svijetu, mučiti se s njegovim sociološkim, društvenim, političkim, ekonomskim problemima, jer to nije u našoj moći.

Jer, ono što je u našoj moći, to smo mi. Naše tijelo, naša duša i naš duh- to je stvarno u našoj moći. Ako želimo, možemo dominirati nad njima. Znamo biti otvoreni prema dobroti, miru, pravdi i biti otvoreni prema drugima. Također nam daju zadaću iz naših bližih obitelji, iz kruga prijatelja, iz naše zajednice, poslovni poznanici, da i oni pronalaze nove puteve. Mi sami se moramo duhovno ponovo roditi i pomagati druge, one koji nam mogu biti dostupni.

Marijin put, hodočašćenje je moć tijela, duše i duha, jedno životno iskust-vo: dobili smo, da se služimo s njim. Hajde da krenemo: na jednodnevno ili tjedno hodočašće, da krenemo na put na mjesec dana ili dva mjeseca, uvijek ćemo stići na cilj.

Taj cilj, bilo da je jako daleko, to smo mi sami.

Ako smo donijeli odluku da idemo, srce će nam pokazati koliko i gdje treba ići, da dobijemo novo srce, novu dušu, nove ideje, novi polet, a uz sve to da dobijemo ogromnu duševnu snagu.

Gradimo put i zovemo na hodočašćenje sto tisuća i milijune ljude koje traže sebe. Sredozemna Europa nas čeka, prima široko raširenih ruku, otvorenog srca i s iskrenom čovečnošću.

Jer mi imamo najveću potrebu za tim da služimo i da volimo. Sa Putem Marije i sa hodočašćenjem smo dobili taj zadatak, da se služimo sa njim. Čeka-mo i pozivamo na put duhovne obnove sa novim pristupom, sa poniznošću i disciplinovanošću, sa hrabrošću i povjerenjem, sa opravdanjem i negovanjem našu braću, prave susjede i poznanike.

Dr. Tamás Szabóosnivač i predsjednik Puta Marije

4

Praktični savjetiPomoču Udruge Marijin put-nje-govani i preporučeni putni pravci prolaze bez iznimke obilježenom uzdužnom rutom. Ponajviše, na bijelu osnovicu ofarbani Marijin put m++ simbolika označava se različitim vrstama boja (ljubiča-sta, plava, crvena, žuta i zelena)to trebamo pratiti, ali gde ne postoji ofarbani Marijin put, tamo treba-mo koristiti uobičajene turističke oznake (npr: ooo, ooo, ooo) koji pomažu orientaciju. Oznake su spremljene, farbane po državnim normama turističkih oznaka: na drveča, kamenja ili na druge fix objekte na zemljištu tlu ili na tere-nu. Katkada na čvornim točka-ma putne oznake nas informiraju o pravcima kretanja, daljinama, raznim distancama. Prometni zna-kovi i pored redovitog održavanja se ostečuju, mogu imati neku manjkavost ili nedostatak. Ukoli-ko ne nalazimo prometnu ozna-

ku, vratimo se do zadnjeg putnog znaka i pogledajmo u kome pravcu čemo produžiti, eventualno poku-šajmo pomoču mape doči najbli-žem nastanjenom mjestu, naselju ili do sigurne ceste.

Tematski sadržaj naše biljeležnice daje ruta duga 2-3 dana, na koju se naziđuje pet kratkih lokalnih putnih pravaca.

Ovi zadnji pravci ne iziskuju oso-bite pripreme, ili posebnu opremu među normalnim vrijemenskim uvjetima. Jer ovu rutu možemo proči i u gradskoj odeči, i ponajviše traje šetnjom 1-2 sata. Tu pazimo na putopisima označenim poteško-čama i vremenskom trajanju istih, da nas na putu u međuvremenu ne stigne spoznaja da nam izbor nije bio dobar. Također, pazimo na vremenske prognoze i tako bez izljetničkog iskustva, bez poteškoča možemo prevaliti određene male dnevne rute. Ali, višednevni Hodočasnički putni pravci, več znače ozbiljniji izazov. Ukoliko želimo da nam hodočasče bude uspiješno ono več zahtijeva pripremu, potrebno izkustvo kao i odgovarajuču opremu i promišlje-no sastavljen putni prtljag. Uko-liko u tom još nemamo iskustva, počnimo sa kračim dionicama, ili se priključimo organiziranim sku-pinama. Budimo načisto sa pote-skočama određene rute, sa svojim sposobnostima kao i mjesnim, prostornim svojstvima. Poteško-če dionica označavamo, ali nije isključeno da se prohodnost rute

5

GPS tehnologija nam hita u pomočU današnje vrijeme satelitska navigacija sve je više rasprostranjena i lako dostupačna tehnologija. Najjednostavnija varijanta upotrijebe je, kada za to pogodan osobni mobiltelefon, offline koristimo za određivanje lokacije. Za to pogodna aplikacija

je na primer MapsMe, što se može besplatno skinuti. Nedostatak je, da se na mapi zemljište površine samo temeljnom bojom izrađene i da se telefonima poslije 4-5 sata baterija isprazni. Ukoliko želimo takovu pomoč , koja nam pruža točnu navigaciju, u boji i mapu na visokoj razini, s mrežom turističkih putova, pri čemu nam se baterija ne prazni u roku 3-4 sata, tada koristimo za ovu svrhu proizveden GPS aparat. Na ove uređaje možemo puniti podatke o namjeravanoj, željenoj ruti ili putnom pravcu, i tako na vanjskom terenu u orijentaciji možemo se pouzdati na GPS. Ukoliko makar 20 metara skrenemo sa željenog smjera, odmah dobijemo povratnu obavijest o tome. Navigiranjem u pogonu,

daje predznake o račvanju putova kao i razdaljina. U zavisnosti od vrste aparata, možemo vidjeti prevaljeni

profil terena, ili nagibe i uzvišice koje su pred nama.

vremenom kvari (kvarenje rute). Ostavimo dnevno rezervno vrijeme i snagu ukoliko nam se eventualno, neplanirano produžuje put ili pola-ko moramo hodati. Značajna je i odgovarajuča oprema zbog vremen-skih i zemljišnih prilika, potrebno je imati uhodane cipele, izletničku odječu kao i minimalni paket prve pomoči. Pakujmo laganu opremu, težina pute torbe da ne prelazi više od 10 kg. Pazimo na higijenu, njegujmo eventualno ozljede, nažuljke, pliko-ve. Na kraju dana provjerimo nije li nam se koji krpelj priljepio. Osim kvalitetne pijače voda iz vodovoda, izvorsku vodu uzimamo samo onu dobre kvalitete sa označenih, kvali-ficiranih mjesta. Poštujmo krajolik gdje prolazimo i

mještane, budimo otvoreni prihva-titi nove stvari, gledišta. Možemo potražiti zajednicu kao i povezanost s drugim skupinama. Ne oklevajmo tražiti pomoč, ili podjeliti iskustvo odakle dolazimo, gdje namjerava-mo iči. Osjećajmo se podarenim, i tada kad nasuprot očekivanju, ne uspije sve kako smo zamislili, ili nismo dobili ono na što smo raču-nali. U crkvama i na svetim mjesti-ma pazimo na mir i tišinu, dapače i u prirodi bi trebalo paziti na tišinu. Poklonimo pažnju prirodi, pazimo na okoliš, na nas osobno, kao u skupini obratimo pažnju na uzaja-mnu pomoč. Ovako se može doi-sta doživjeti suština i dubina smisla puta i tako postižemo naš željeni Cilj.

Preporučene web stranice: mariaut.hu, turistautak.hu, openmaps.eu, openstreetmap.org

6

Ruta:Prateči m++ znak i s njim plave kvadratne znake krečemo iz malog naselja skrivenog na zapadu plani-ne. Nakon 4 km kod Ciganj izvora, imamo priliku napuniti naše boce i čuture, a nedugo zatim stižemo do naselja – Zobakpusta (Zobák-puszta). Napuštamo zadnje kučice sela, presjecamo Kovešteto (Köves-tető) – i tom prilikom pažjivo se spuštamo niz strmine zapadne strane. U podnožju planine, sko-ro na svakom koraku susrečemo s tragovima poznatog Pečuhog uglje-nokopa. Nastavljamo put prema Arpadkrovu (Árpádtető), vidimo da ponovo priroda dominira krajo-likom, i ostavljamo iza nas obroke planine. Arpadteto je več na polovici našeg dnevnog puta, ukoliko smo se umorili, odmoriče nas činjenica da od ovoga mjesta postolje brojni izvori, i čekaju nas izgrađena pla-ninska odmorišta u zadnjim 10 km. Jedan od najljepših odmorišta ovog

Püspökszentlászó:Na obroncima sjeverne strane Zengő-planine leži malo naselje, koje je veoma poznato izletnicima, hodočasnicima. Naselje je ime dobilo po našem svetom kralju, on je rado lovio u ovom kralju. Selo je ime dobilo po našem svetom kralju, tko je rado lovio u ovom kralju. Crkva s drvo-šindre-vim krovom je 1797 godine sagrađe-na. A biskup Pečuha grof Eszterházy Pál László u isto vrijeme je sagradio manastir, uz obliku ljetnjikovca, pored crkve. Godine 1890-e ljetnjikovac je renoviran i dobio današnji izgled, kla-sicistički stil. Okolicu obogačuje arbo-retum. Danas, poslije obnove 2015 godine zgrada je uređena i pogodna za prihvat hodočasnika, ujedno je uređena Mindszenty spomen-soba, i nadopun-jen povijesnim izložbenim prostorima. U selu također se nalazi tkz. Kuća „uređivanja života”, koju posjeduju Isusovci, i u kojoj održavaju duhovne vježbe. U blizini obronka planine nalazi se Marijina-kapela i Hodočasnički-bu-nar, koje vrijedi posjetiti.

karta

Među Hodočaščima u Baranji etapa od Senasluva, koji je u podnožju najviše točke Mečeka – Zengő –, do Pečuha je prava turistička destinacija, čari tišine i prirodne ljepote učesnicima etape pruža veliku radost.

26,0 km 360 m 450 m

7 sati

D-II-III.

širom

M02/36

Püspökszentlászló – Pécs

321 54

600

400

200

5 10 15 20 25

800

Püsp

öksz

entlá

szló

Zobá

kpus

zta

Köve

stet

ő

Árpá

d-te

tő

Fehé

r-kú

t

Kant

avár

i spr

ing

Tett

ye

Cath

edra

l of P

écs

7

Biciklom Krenuči prema istoku put se podudara s Marijinim putem, međutim 2,5 km ispred Zobak-puste, s rutom paralelno možemo šumovitom cestom prevaliti put. Od Zobakpuste, prateči hrbat Mečeka za bicikliste postolji obi-lježena ruta do Arpadteto-a. Bici-klistička oznaka nastavlja se po poznato imenu „Melegmanjski put” do Lapisa. Odavde čeka nas 5 km spuštanje niz padinu Tube-ša (Tubes-hegy) do granice Peču-ha, do Meček-vrata. Poželjno je držiti mali odmor, da se zagrijane kočnice malo ohlade, jer odavde dolazi zaista strmina nizbrdica do centra grada.

Meček (Mecsek):Planina koja zauzima području približ-no veličine 350 km2, koji je Južnog-po-dunava najviše uzdignuta područja. Geološki je najsloženi planinski lanac naše zemlje. Ne ulazeči u ozbiljniju analizu stjena, ovdje možemo pronači, magmenu vrstu, taložice kao i preo-blikovane stijene. Zahvaljuljuči ovim sadržaljima, ovdje postoje nalazišta urana i uglja, kao i mjesta Abaliget, Orfű i Melegmány to su blaga ovoga krša. Također, biljni i životinski svijet je izvanredno bogat u ovom kralju; 13 biljnih vrsta samo ovđe mogu se nači. Istaknuta prirodna baština od Ende-mične vrste je banatski božur (Paeonia banatica). Podneblje je pod uticajem, submediteranske klime, između sje-vernih i južnih obronaka planine posto-lje značajne klimatske razlike. Srednja godišnja temperatura je oko 10°C.

kraja je Triphammer-odmorište. Nije slučajnost, što je Državno Plavi Put (Országos Kéktúra) na istom rutom slijedi putni pra-vac. Na 18-om km puta stižemo na Bijeli-bunar (Fehér-kút) i tkz. Fehér-kút ključ-kuću, pa posle 2 km slijedi Kantavar (Kantavár). A ukoliko prođemo pored znameni-te Rábay-fa, onda sigurno nismo promašili put. Poslije 2 km od sta-rog hrasta, imenovan po nekadaš-

njem šumaru, stižemo na zadnju stanicu pečuhske dječje železnice. Odavde za 20 minuta s plani-ne dolazimo do Tekije (Tettye), i vidimo nasuprot na Haviheđu (Havihegy) crkvu Snežne Gospe, i praktički več smo unutar, u sre-dini Pečuha. Odavde je samo 1,5 km Prvostolnica, koju možemo pronači i bez putnih znakova jer njena 4 tornja s gradskih uzvišica savršeno se vide.

„I noseći svoj križ” (Iv 19,17)Nošenje križa je dio života. Moj križ, na sreću, nije Kristov križ. Ja trebam svoj križ nositi. Da to pred svijetom iskreno priznam: njega hoću pratiti, njegovu volju hoću učiniti. Mogu li to napraviti bez odmjeravanja?

8

3 5421Ófalu – Pécsvárad – Püspökszentlászó

Pozivamo izletnike i hodočasnike na M2 alernativnu granu Marijinog puta, koja ruta dodiruje Pečvar i penje se na Zengő. Polazna točka je Faluv, koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani Bre-žujka Gerešda (Geresdi-dombság) (s lijepom kraljolikom kućum, Kossuth ulica, 28.). Pečvar je neizostavljiv zbog svog povijesnog miljea, a Zengő je najviši vrh Mečeka, iza koje se u u dolini skriva biskupski ljetnikovac.

Zobákpuszta – Márévár – Komló

Zobakpusta je često polazna točka ture istočnog Mečeka i jedna od glavnih postaja Južnog-podunavja Plave Ture (Kéktúra). Obližnja Hidaši-dolina i Čurgo s tuf-krečnja-kom je omiljeno izletište. Tvrđava Márévára je možda najromantičnije mjesto ovog kraja, sagrađena je u raz-doblju izgradnje dvoraca poslije tatarskog pohoda. Odi-grao je značajnu ulogu u manjim unutarnim ratovima, a često je dao prestiž vladarima. Prilikom napada turaka zbog njihove brojčane nadmoči, bez borbe se predao. Komlov je nekada bio šarmantan planinski zaselak, koji je u XIX. stolječu zahvaljujuči ugljenokopima započeo svoj industrijski razvoj i zapošljavao 10 tisuća ljudi, a grad je postao dominantno mjesto ove regije. Nema previše povijesnih spomenika kulture, ali je zanimljivo i upečatljivo kako se vide ta razdoblja u životu naselja, što obogačuju posjetioci s lijepim doživljajima.

22,6 km 6 sati C-III

Iz Faluva …...... na put oznaci do Hesz-križa. Odatle …. tura oznaka i ….. oznaka skupnim tragom do Gradwol-križa. Do Pečvara ….. na tura oznaci, dodicati Apát-varasd i Pusztakisfalu. U Pečvaradu se spaja …... tura oznaka sto nas prati do sjevernog podnožja Zengő-a tu se međutim ….. tura oznaka razdvaja od ….. tura oznake, da se Marine-kapela i Hodočasnički-bunar može posjetiti.

Prihvatna točka Marijanska hodočasnička puta:Ófalu (Faluv)

Ostale prenoćište: István király szálló, 7720 Pécsvárad (Pečvar), Vár u. 45.Hrana, kupovina: Pécsvárad (Pečvar)

15,4 km 5 sati C-III/IV

Prateči ….. tura oznake idemo 2,5 km do Čurgoa. Odavde po ….. tura oznakom idemo do Márévára. Od tvrđave ….. tura oznaka nas vodi dugim putem (7 km). Do iza Jánosi-Engel-Adolf dvorca oko četrvtinu km-ra. Tu u pravcu Gadányi-jeze-ra mijenjamo pravac kretanja na ..... tura oznaku, koja nas vodi do Komlov-Szil-vasa.

Prihvatna točka Marijanska hodočasnička puta:Komló

Ostale prenoćište: -Hrana, kupovina: Komló

Ófalu (Faluv)

Zobákpuszta

A

b

Volan autobusom iz Pečuha ili Komló

Volan autobusom iz Pečuha ili Bonyhada

9

10

3 karta54

Sa svojih 682 m visine je najviši vrh Mečeka. Sastavni djelovi stijena su per-mi peščani kamen i krečnjak iz jura i trias doba. Ime vjerovatno je dobio od zvu-ka planine, ili po narodnom vjerovanju, zvuk potiče iz utrobe planine vike zlato-kopača koje je zarobila planina. Na vrhu se nalazi geodezijski mjerni instrument, koji je trenutačno zbog svoje opasne teh-ničkog stanja zatvoren i nedostupan za posjetioce. S vidikovca jedva je primjet-no na 100 m udaljena srednjevjekovna ruševina, tj. ostaci tvrđave koja je vero-vatno sagrađena nakon upada tatara, na ovom važnom strateškom mjestu.

Zengő (Planina)

Isto

čni-

Meč

ek

21

Jedan je od tri glavna “bloka” Meček-planine. Leži na teritoriji koja približno obuhvata Gređa, Komlov, Hetinj, Pečvar i Nadoš. Najviši vrh, što ujedno i najviša tačka Mečeka je vrh Zengő (682 m). Sastav stijena na ovoj teritoriji elementarno se sastolji od dvije vrste: magmatske stijene i krečnjaka kao i morskih taložica, odnosno donje krićanskih vulkanskih stijena. Karakteri-stična geologška pojava je nastajanje tufa, kao primjerice u Hidaši-dolini i u Óbányai-dolini. U ovoj zadnjoj dolini, laporskim-krečnačkim stijenama, spektakularne forme je urezala erozia i potok koji teče kroz njega. Tu u Istočnom Mečeku nalaze se i brojne rijetke biljke. Među njima je najpo-znatija banatski božur, koji nigdje više se ne može nači na svijetu, izuzev padine na Zengő planini. Žitelji Hetinja u svibnju organizuju običajne ture za turiste na promatranje polja s cvetanjem banatskog božura.

11

Iznad Pečuha uzdiže se sjeverna strana Mišine planine, na gornjem kra-ju Lampaš-doline stajala je nekad srednjevjekovne tvrđave. S izvora koji se nalazi u blizini, snabdi-jevalo su osoblje tvrđa-ve. Danas izvor služi za osveženje posjetiocima, a u blizini izliva izgrađe-no je odmorište (mjesto za paljenje vatre, klupe, stolovi, potkrovlje u slu-čaju kiše). Izvor je 1908. obgrađen i ozidan, voda je izvrsna. Po legendi trvđa-va je dobila ime po vite-zu-razbojniku Kanta koji je tu prebivao. A u blizini se nalazi privlačan rudnik, odakle su kopali tamno sivi bituminski krečnjak, tkz. „crni mramor”.

Izvo

r K

anta

vara

Arpadkrov (Árpádtető)

Od Pečuha vodeča cesta kod prolaza Arpakrova dospijeva preko Mečeka za Mánfa (Dom-bóvár). Zbog blizine grada, prirodnih ljepota i zbog izgradjenosti popularni je izletnički centar. Tu se nalazi zabavni park glavnog grada Baranjske županije, Mečekextrem park. Preko Arpadkrova prolazi ruta Državne Plave Ture kao i Marija put Sjeverna-Južna grana, ali još iz Pečvarada prema padinama Mečeka zapadnom pravcu prolazi i biciklistička ruta. Mecsekerdő Zrt. Vjeverica Škola (Mókus Suli) Šuma Škola je također izrgađena na Arpadkrovu. Šumsko gazdinstvo je formiralo Vjeverica (Mókus) Šumsku stazu. Staza je duga 4,5 km, uređena je s obilaskom i vračanjem na polaznu tačku, za ugodnu, komotnu šetnju. Putni pravac, se je prepoznatljiva po drveču označenim, obojenim vjevericama. Također, pojedini dijelovi šetališta Arpadkrova mogu se priječi invalidskim kolicima.

12

321

Ruta:Od katedrale krečemo k željeznič-kom kolodvoru, put nam prolazi pored skupine spomenika Zsol-nay, jednoj od znamenitosti grada. Dalje nas put vodi preko željezničke pruge, prema Kertvárosu. Tu nam se pruža prilika vidjeti promijene kako se tradicionalno Kertvároško naselje 70-tih godina promijenilo u karakterističan stambeni blok. Dalje znak nas vodi na Harkanjski put (58 – glavna cesta) suprotnu stra-nu i Pečuh i pošta dolinom nastav-lja dalje prema jugu. Po oznakama i putukazima koje nas upučuju na smijer kretanja tu nastaju dve pravo-kutne krivine. Dalje, preko nadvo-žnjaka prjesjecamo autocestu, oda-kle se spuštamo 3,5 km-a ravnom nizbrdicom do paganskog ribolov

Turon (Túrony):Naselje je postojalo još u novo kameno doba, a za vrijeme rimljana posebno se spominje jer je ovde prolazio tadašnji vojni put, koji je presjecao Villanj-planinu. U spisima se pominje prvi put 1237 godine podimenom Turul. 1706 godine bila je tragična u povijesti naselja, kada su neprijateljske horde upalili i uništili mjesto. Godine 1848 u oslobodilačkoj borbi naselje je imalo začajnu ulogu jer su se ovdje vodile borbe s carskom vojskom, tada je selo do temelja porušeno. Također, na

uzvišenju kao simbol naselja i njegove povijesti ponosno stoji crkva iz Arpadoviča-doba.

Dnevna etapa vodi nas dužinom područja grada Pečuha. Zatim dok ne pređemo Villanj planinu, kroz poljoprivredni kraj, doline, uz obala lijepih jezera, dodirujuči nekoliko občina. Na kraju stižemo na naše najjužnije svetište – Đud.

29,9 km 280 m 280 m

8,5 sati

D-II-III.

širom

M02/37

Pécs – Máriagyűd (Đud)

500

300

100

5 10 15 20 25

700

Már

iagy

űd

Tenk

es-h

.

Biss

e

Pogá

ny

M60

aut

ópál

ya

Pécs

-Pos

tavö

lgy

Pécs

, Ker

tvár

os

Cath

edra

l of P

écs

karta54

13

„Obradovah se kad mi rešoke: „Hajdemo u Dom Jahvim!” (Ps 122,1)„Eto, noge nam več stoje na vratima tvojim, Jeruzaleme.” (Ps 122,2)Psalmista stane. Prije nego uđe, osvrne se. Odakle je došao? Zašto je došao? Kod koga je došao? A ja? Odakle sam došao? Zašto sam došao? Kod koga sam došao?

Đud (Máriagyűd):Danas administrativno pripada gardu Šiklošu, ranije je bilo samostalno nase-lje: pod imenom Đud. Poznato je Mariji-no-svetište kao i hodočasničko mjesto. Tu se godišnje održava 25-27 hodoča-sča, i oko pola milijuna hodočasnika posjeti ovo poznato svetište. Istočno od milostive crkve nalazi se Sveti Buna-rič. Izvorni Marijin-spomenik, preživio je najezdu tatara, ali je u tursko doba nestao. Nesselrod Ferenc biskup iz Pečuha 1713 godine daruje sadašnji Marijin-spomenik, a zatim 1784 godi-ne su finom zlatarskom tehnikom spo-menik opremili posrebljenim plaštom. Povijest crkve datira iz 1148 godine prvobitno je podignuta kapela, koju su u XV. stolječu preuredili u crkvu-gotiku, a sadašnja barokna crkva je sagrađena XVIII. stolječu.Biciklom

Od Pečuha, ukoliko namjeravamo izači iz grada, celishodno je izabrati Pellerdi ili Međeri put. Preko Peli-ra (Pellérd) u Đud možemo stiči slijedečom rutom: Pelir – Garčin – Ovčar – Garija – Turon. Nakon razgledavanja i posjete znamenito-stima, također je svrsishodno vratiti se istom rutom.

jezera. Na obali jezera ugodnom ambientu se možemo odmoriti, i nakom toga preko Petőfi ulice u pravcu jugo-zapada izlazimo iz nase-lja, gdje nailazimo na lijepi kameni križ. Od križa put nas 8,5 km-a vodi pored poljoprivrednih polja do naselja Bisse-a. Marijin put nalazi se na skupnoj ustopici-stazi s Mađar-ski Hodočasničkim putem. Selo posjeduje živopisno ribarsko jezero, kao i jednostavnosti prelijepu refor-matsku crkvu (odavde na 2 km-a se

nalazi crkva iz Arpadoviča-doba u Turonju, što je žutom + ozna-kom obilježeno, obilaznicom je dostupno). Marijin put od Bisse-a dalje se uspinje na Tenkes planinu na razinu od 200 m-a nadmorske visine. Stižemo na vrh, i tu nas čeka svega 2,5 km nizbrdice, kada stižemo do krajne točke dnevne rute, „Csodabogyó” staze u pri-rodi, gdje se susrečemo s tablama koje nam predočavaju razne šaro-like, zanimljive informacije.

14

321 54Pogány – Máriagyűd

14,6 km 3,5 sati A-II

Od autobusne okretnice pa .… znaci do kraja. Spajanje oznaka, po gornjem opisu.

Prihvatna točka Marijanska hodočasnička puta:Áta

Ostale prenoćište: -Hrana, kupovina: Pogány, Máriagyűd

Pogány

A

Volan autobusom iz Pečuha

Naš putni pravac poči-nje u naselju Poganj, u ulici na nizbrdici lijevo od Autobusne Stani-ce. Kod Poganj jezera presiječamo Marija Put Južnu granu, ozna-ke pak se vezuju za Mađarski Hodočasnički put, ovdje vodi i Bara-nja Zeleni Put. Pratimo obalu jezera, stižemo do jugo-istočnog rta. Dalje produžavamo put na desno u jugo-istočnom pravcu, ivi-cama poljskog puta. Hodajuči do jednog križa napravimo 1,4 km puta, nakon toga ubrzo stižemo do Sukidskog (Szőkéd) ribarskog jezera. Idemo kroz selo, na kraju sela poslije groblja, stiže-mo do Marijine-bašte. Poslije malo odmora krečemo dalje na cesti do 2 km-ra udaljenog naselja Ata. Ovdje nam se pruža mogučnost da kod Marija-bašte napravimo odmor. Nastavljujuči isti pravac kretanja ostavlja-mo naselje, napredujuči dobrim tempom kroz pola sata stižemo do Kistotfalu naselja. Put nas dalje vodi pored reformističke crkve, čiji se toranj vidi izdaljeka tako ne možemo zalutati. Napuštamo selo, oznaka nam se spaja s K4 ozna-kom, nakon toga od ivice obližnje šume s Kz oznakama. A poslije se Z oznake koja se odvaja od nas, mi se pak s K oznakom spajamo u prelijepoj šumi, i tako nastavljamo put dalje u jugozapadnom pravcu. Slijedi ozbilnija uzvišica s okolo 200 m visinske razlike koju trebamo savladati, da bi presijekli Villany-pla-ninu i dosječi svetište koje se nalazi na suprotnoj strani. Stižemo na krov plani-ne, gdje se našem putu priključuje i P oznaka. Odavde je Mariađud na svega 2 km, spuštajuči se nizbrdicom planine. Na ovoj zadnjoj dionici, mestimično nam se pruža lijep vidik na obronke planine sa vinogradima kao i na okolicu Šikloša. Tako stižemo u Mariađud, do Barokkne Svetišne crkve posvečenoj Gospi od Srpa, koju su izgradili franjevci. Papa Benedikt XVI. je 14. sept. 2008. darovao titulu Bazilike ovoj svetišnoj crkvi. Dnevni hodočasnički put završavamo obila-skom okolice svetišnje crkve i njenim znamenitostima.

15

16

321

Ime sela prvi put se spominje 1181. godine među naseljima oko Udvarda. Već na početku XIV. st. pojavio se na papinskoj listi, te imao je i svoju župu. Selo je imalo i crkvu, što znamo iz 1334., ali nje-zine ruševine nisu bile viđene ni u prošlom stoljeću. Danas je pozna-to mjesto diljem zemlje po svojoj zračnoj luci, a popularna je desti-nacija turista, i omiljena je ciljna točka stanovništva iz okoliša kao i onih koji dolaze iz udaljenih mije-sta, zbog ribolovnog jezera s lije-pim uređenim okolišom, parkom.

Pogány

Szők

éd

Prvi spomen naselja dolazi iz 1181. pod imenom Scuche, tada među selima oko Szelesa (danas Udavrad). U doba turskih napada nje-govo stanovništvo se promijenilo, a na početku XIX. st. su počeli naseljavati Nijemci i Mađari ovo bosansko selo Baranje.

Áta

Prve pisane spomenice imamo iz 1200. godine. Nakon turskog napada, postalo je pusto, a 1692. godine selo su naseli-li Bosanci iz Bosne. U XVII-XVIII. st. pripada-lo je obitelji Batthyánya. Muzej naselja prikazuje život Bošnjaka u vrijeme turaka. U 2015. godini u selu je sagrađen smeštaj za hodočasnike, koji čeka putnike.

karta54

17

Vill

ány,

Vill

ányk

öves

d

Naselje Đud, gdje stoji Marijina Bazilika pripojeno je, sraslo je u sastav grada Šikloša. Zvanično je 1805 godine papa Pius VII. priznao svetište za hodočasničkom mjesto. 1742 godine prvo franjevci grade baroknu crkvu s temeljem - tlocr-tom u obliku križa Posvečenu Gospi od Srpa, a uz pomoč dobrotvorne donacije grofa Batthanyi Kazmera, hrvatskog bana.

Már

iagy

űd

Harkány

Siklós

Povijesni grad, poznat je najviše po svojoj netaknu-toj tvrđavi u cijelom svije-tu, Franjevački samostan te džamija beg Makol-csa je također pozna-ta znamenitost Šikloša. Moderna termalna kupka odlično dopunjuje progra-me, turističko-kulturne mogućnosti Šikloša.

18

321 54

Ruta:Baranjski hodočasnički put Istok-za-pada, od Možgaja do Turbékpuszte, prelazi se na najzapadnijem dijelu Mečeka. Prateći znak s+ (kasnije zuti putić) i m+, kroz izvora Szentkút i vinograda Turbék, stižemo u mari-jansko svetilište, kod crkve Gospe od Pomoči (Segítő-Szűz) u Turbéku. Odavde nastavljamo put prema istoku poljskim putem, u podnožju vinograda, prema Domolosi-rib-njaku. Napuštajući jezero, vrijedi razgledati kapelu Igmándy-Hegye-ssy. 4 km idemo dalje na rubu šume, polju uz vinograde prema Senter-žebetu. Pazimo na znak, jer dvaput imamo pravokutni zavoj. Naselje napuštamo krivudavom vinograd-skom cestom , i idemo dalje poljo-privrednom cestom i dolazimo na sjeverni rtu Nagyvátya. Međutim, turistički znak ne ide u selo, nego nastavlja prema istoku, do ribnjaka. Između dva jezera vodi naš put, oda-

Možgaj (Mozsgó):Ime naselja prvi put se javlja u 1330. u pisanim zapisima. U turskim vremeni-ma skoro opustjelo, od 1726 počeli su opet naseljavati Mađari, Hrvati i Nijem-ci. Crkva je sagrađena 1746. godine, a današnji neoromanički izgled dosegla je 1876. Crkva je sagrađena 1746. godine po grof Károlya Batthyány, a današnje neoromaničkom izgled dosegla je 1876. Vrata sliče crkvenim vratima u Jáku, a oltar crkve je izgrađen u baroknom stilu. Druga znamenitost sela je palača, projektirao ju je mađarski arhitekt Eden Lehner (Lechner Ödön). Na granici sela nalazi se Sveti Izvor (Szentkút-forrás), gdje je u davnom vremenu stajao je kip Marije, koji je bio zamijenjen. Od ovog izvora počinje turistički put tkz. „Ezüst-hárs tanösvény” („Srebrna Lipa”- Šum-ska staza).

U Baranjskoj županiji hodočasnički put Istok-zapada počinje u Možgaju. Usput, na zapadnom kraju Mečeka susrečemo zaoštavštine turske i kršćanske kulture.

23,2 km 230 m 210 m

6 sati

C-II.

širom

M03/17

Mozsgó – Cserdi

100

200

150

250

5 10 15 20

Moz

sgó

Kápo

lna

Turb

ék, k

egyt

empl

om

Dom

olos

i-hor

gász

tó

Nyug

odts

zent

-er

zséb

et

Hele

sfa

Cser

di

Bece

fa

Nagy

váty

karta

19

BiciklomNakon razgledavanje u Sigetvaru, posjetimo čemo Turbékpusztu. U Turbéku na groblju prelazimo glavnu cestu br. 67., i na maloj prometnoj cesti uskoro stižemo u hodočasničku crkvu. Nakon posjete crkvi i njezine okolice, možemo ići gore kroz Turbékpu-szte do vinograda u Turbéku. Vra-ćajući se u Sigetvar ispod glavne ceste br. 6 na malim prometnim cestama možemo se približiti našem dnevnom hodočasničkom mjestu. Kroz Biduša (Rózsafa) i Peterda (Nagypeterd) možemo stići u Senžebet (Nyugotszenter-zsébet), ili prema sjeveru i Sedi-janašu (Szentdénesre) na pristu-pnom putu do Nagyvátya, ili prema jugu kroz i Királyegyháze i Selurinaca do Čerde i Eleša.

Turbék:Na Sv. crkvi posvečenoj Gospi od Pomoči u pročelju postoji osmanlij-ska-mađarska dvojezična tabla koja nam naveštu je da se grob sultana Sulejmana nekada tu nalazio. Turbek je, do današnjih dana poznato musli-mansko-hodočasničko mjesto. Na ovom vlažnom i vodnjikavom mjestu izvršene su razna geofizička i arheo-loška istraživanja, ali ni ova niti ranije iskopine nisu doneli na vidjelo za to dokaze. Istraživački tim je več 2013 godine pokrenuo pitanje da ostatke Turbea treba tražiti na prostoru koje je možde dosada naučnicima promaklo pažnji, tj. na 1200 m od crkve uda-ljenom Turbek-Žibot vinogradarskom vrtu. Ova arheološka lokacija se može pronači i na izvornim dokumentima. A tijekom 2014-2015 godine nastavljena su geofizička i daljenska istraživanja nakon čega su uspjeli odretiti tragove više značajnih građevina koje gledaju na jugo-istok. Među kojima je jedna skoro savršeno usmjerena na pravac - Mekka. Prilikom istraživanja koja su vršena 2015. u listopadu-studenom, arheološkim odkopavanjem otkrive-ni su ostaci zidine džamije ili turbea. Pronađeni ukrasni dijelovi kao i ostatci nekadašnje građevine imaju sličnosti sa Sulejmanovim ukrasnim elementi-ma na Turbe-u u Istambulu. Trenutač-no sve činjenice nam u kazuju da je ova građevina bila Sulejmanov grobno mjesto. Ali, da bi to s 100% sigurnosti izjavili potrebno je daljnje prikupljanje podataka kao i arhelošk a istraživanja u okruženju.

kle je sat vremena hoda do sljede-ćeg sela Eleš (Helesfa). Gdje je potrebno vidjeti lijepu Kalvariju! Manje od 2 km odavde je krajnja dnevna točka Čerda, kamo može-mo prošetati pločnikom pokraj ceste, koja povezuje dva sela.

„Jer gdje su dvojica ili trojica sabra-na u moje ime, tu sam i ja među njima.” (Mt 18,20)

S kime hodam na putu? Ima li zajednice pred kojom mogu ispo-vijediti svoja iskustva? Što mi uči ovaj Put?

20

321

Povijesni grad čije je ime neod-vojivo od junaka Nikole Šubića Zrinskog, koji je požrtvovne bor-be vodio protiv turske vojske. U 1566. branitelji dvorca, gdje se borilo ukupno 2500 ratnika, 34 dana su branili tvrđavu protiv sul-tana Sulejmana I i njegovih više od 100.000 vojnika. Nikola Zrin-ski sa svojim vojnicima se heroj-ski borio s daleko nadmoćnijim neprijateljem, skoro svi su izginu-li, ali njihova postojanost pripada jednom od najljepših poglavlja u povijesti Mađarske. Grad je u 2011. godini osvojio titulu najviše herojski grad (Civitas Invicta).

Szig

etvá

r

Helesfa

Nyu

godt

szen

terz

sébe

t

54

21

22

321 karta

Ruta:Penjajuči se preko jednog manjeg vinogradarskog brežujka ostavlja-mo Čerdi u jugoistočnog – pravcu. Poslije križanja s lijepim Bodai-do-linom-ledina penjemo se ka uzviši-ci, gde se nalazi posijebna atrakcija, kolski put uklesan u vertikalne zidi-ne koji kroz šumu vodi za Bod-u. U Bod-u stižemo kod ribarskog jezera koji je okružem lijepo uređenim par-kom. U selu nasuprot jezera, nalazi se Marijina bašta. Prolazimo u sje-vernom pravcu kroz Dob-u pa posli-je polazimo ka uzvišici na Mečeku, međutim ovo je samo niži planinski lanac s kojega se ponovno okrečemo na jug i spuštamo na Bakonj-u, gde se na kraju sela kod Marijne bašte

Kővágótöttös:Crkva Svetog Nikole iz 13. stoljeća.

Dnevni dio ceste na južnom podnož-ju brda Mečeka biti če i putovanje kroz vrijeme, s nalaženjem i otkri-vanjem blaga iz doba Arpadovića. Cjelodnevni panoramski pogled na prekrasnu prirodu kao i dolazak u Pečuh učinit če dan nezaboravim!

26,4 km 270 m 250 m

8,5 sati

D-II-III.

širom

M03/18

Cserdi – Pécs

Kővágószőlős:Crkva Kovasiluš s tornja iz 13. stoljeća.

54

500

400

300

200

1005 10 15 20 25

Cath

edra

l of P

écs

Pécs

, city

bor

der

Cser

kút

Kővá

gósz

őlős

Kővá

gótö

ttös

Bako

nya

Boda

Cser

di

23

„Gospodin je podigao svetu ruku na očigled svih naroda, i vidječe svi krajevi svijeta da nam Bog naš donosi spasenje.” - Stojeći na državnoj granici u ovom posebnom trenutku mogu to doživljeti; sada se u meni spajaju dve države. Mogu vjerovati, da me Božji blagoslov stalno prati.

Čerkut (Cserkút):Od 1291. imamo prvi pisani spomen sela. Ime je dobio po izvoru, što se još uvijek može naći. Na ovom kra-ju iskopani su mnoge tragovi rimskih vila i pronađeni su langobardski gro-bovi. Poznat spomenik sela je roma-nička crkva iz XII-XIII. st. s muralima iz doba Arpadovića. Pored naselja bio je i rud- nik urana III. pogon. Uranijski kamen iskopavali su s dubine 120 metara. Pješačka

staza počinje u selu i ide u planinu Jako-

va (Jakab-hegy), do pavlinskog

samostana.

Biciklom Čerda - Selurinac i prema jugoisto-ku Tarcsapuszta. Odavde prema sje-veroistoku na kamenoj cesti stižemo do puta br.6 koju presijeca put do Bode (Boda). Od Bode prema jugo-istoku na tkz. “murvoj cesti (eperfás út)” možemo stići do Bakonye (Bakonya). Odavde na malim i srednjim prometnim cestama mogu se dostići Kővágótöttös, Kovasiluš (Kővágószőlős) i Čerkut. Od Čer-kuta, na isti način kao pješačen-jem, možemo prijeći do -pokusnog vinograda- Sveučilišta Pečuha. A odavde uz glavnu cestu već imamo široki pločnik pored glvne ceste, zatim na prikladnim cestama za vožnju biciklom ulazimo u Pečuh.

odmaramo. Za Kővágótöttös koji se nalazi na manje od 2 km-a, vodi lakši put, uzvišice skoro i nema. Poslje razgledanja naročite crkve Arpadoviča, kod Marijte bašte vrjedi napraviti malu pauzu, jer je potrebno skupiti snagu za prjese-canje duboke Kiđos-doline. Prate-či oznaku ubrzo zapazimo Kovasi-luš, gde nas počekuje impozantna crkva kao toranj visoka, iz Arpa-dovičeva doba. Na pola km-a od crkve nailazimo ponovo na jednu Marijino baštu. Čerkut je toliko blizu da je skoro sraslo s Kovasi-

lušem. U 800 godina staroj crkvi nalazimo jednu od največih „freske u vezi” u zemlji, iz Arpadoviča doba. Krenuči iz centra sela s malom obi-laznicom u južnom pravcu stižemo do Marijine bašte. Hodočasnički put za Pečuh, međutim nastavlja se na istok. Međa središte županije je svega samo na 2,5 km-a. Na sri-ječu pored promijetne glavne ceste br. 6, treba hodati samo 300 m-a zatim hodočasnike putni pravac vodi mirnijim ulicama do krajnjeg cilja dnevnog puta, Prvostolnicu u Pečuhu.

24

321 54Cserkút – Jakab-hegy – Abaliget

Poči na strmnu južnu stranu Jakab-planine nije lagana šetnja, ali skriva ujedno i prijatna iznenađenja. Stižuči na vrh, vrijedi napraviti kratak obilazak do Žongor-ka-men (Zsongor-kő) vidikovca. Duboki ponor je zastra-šujuči, ali panorama je prekrasna. Ovdje brzo stižemo do Pavlinskog samostana koji je impozantna ruševina. Zatim se spuštamo ravnim putom do 6 km udaljenog Abaligeta, koji je poznat po „kapljicakamen špilji”, i čuven po svojim jezerima. Prije negoli stignemo u Abaliget možemo se diviti posebnim formacijama krša, ponikvama i udubljenjima.

Kővágószőlős – Zsongorkő – Misina

Polazna tura na Kovasiluš koji je poznat impozantnoj katoličkoj crkvi kao i po rudniku uranu, prolazi kroz visinske regije Mečeka i vodi do Mišina TV tornja koji se uzdiže iznad Pečuha. Ruta nije samo lijepa več dodiruje poznata sakralna mjesta kao sto je Jubilarni-križ, pavlinski samostan. Nadalje, obuhvata omiljene ciljne točke izljetnika kao sto je: Babar-kamenje, Žongor-kamen Remetepolje (Pustinjakpolje), Tubeš, Mišina.

9,5 km 3 sati A-II

Od crkve Arpadoviča u Čerkutu na .… oznaci idemo gore do grebena gdje dohvatamo …. ofarbano, okrečemo se prema Istoku, stižemo do ruševina samostana. Odavde …... oznaku prema Sjeveru do ..… tura oznake pratimo na ..… oznaci dalje prema Sjeveru napredujuči do ….. oznake stižemo. Odavde do kraja na ..… oznaci (na sjever) stižemo do na 4km-ra udaljen Abaliget.

Prihvatna točka Marijanska hodočasnička puta:Cserkút

Hrana, kupovina: Cserkút

12,1 km 3,5 sati C-III/IV

Iz centra Kovasiluša iduči 1 km planinskim putem na oznaci r4 prelazimo na …. oznaku – koja dopire do …. oznake. Put dodiruje Jubilarni-križ, Babas-oltarkamenja. Na ….. oznaci i na …. oznaci dospijevamo na Jakab-planinu ovdje vrijedi svrnuti prema Žongor kamenu i Vidikovac. Od Jakab-planine – od ruševine pavlinskog samostana i ovdje ostajemo na ….. oznaci sve do Remetepolje (Pustinjakpolje). Ovdje na z+ pa na s+ oznaci napredujemo do Lapiša, odakle prolazeči Grebenasti put, pratimo s oznaku .... završavamo našu izljetničku turu kod Mišina TV tornja. Od tornja lokalnom autobusnom liniom možemo stiči nizbrdicom do centra Pečuha.

Prihvatna točka Marijanska hodočasnička puta:Kővágószőlős

Hrana, kupovina: Kővágószőlős

Cserkút

Kővágószőlős

A

b

Volan autobusom iz Pečuha

Volan autobusom iz Pečuha

25

26

karta321 54

U starom dijelu grada Pečuha se nalazi Katedra-la sv. Petra i Pavla, koja je osnovana u vrijeme vladavine kralja sv. Stjepana. Današnji oblik dosegla je tijekom pretvorbe na kraju XVIII. st., kada je obnovljena u neoromaničkom stilu. Za rijeme posjete pape Ivana Pavla II. u 1990., katedrala dobila je naziv „basilica minor”.

Katedrala sv. Petra i Pavla u Pečuhu

Pavl

insk

i sam

osta

n

Pavlinski samostan jedna je od naj-ljepših građevina moderne mađar-ske arhitekture. Ne samo zbog principa gradnje i tehničkih rješe-nja, več kao veoma pogodnim za službu uzvišene krščanske liturgije, postoječim uvjetima za to. Crkva je donekle preslikana varijanta kla-sične bazilika-forme. Na glavnom zidu svetišta iznad bijelog mramor-nog glavnog oltara i ispod jednog rustičnog drvenog križa, možemo vidjeti reljef veče dimenzije s likom Djevice Marije i zaštitnikom crkve Svetim Emerikom, kojima se ovim daje spomen, jer u kultu pavlinskog reda zauzimaju centralno mjesto. Na Oltarnom reljefu nalaze se Sveti Pavle i Sveti Augustin.

27

Crkv

a Sn

ežne

Gos

pe

Je crkva koja leži na najlijepšem mje-stu Pečuha, omiljeno je Hodočasničko mjesto. Poslije epidemije peštiša 1690. godine građani Pečuha ispunili su dat zavjet za vrijeme opasnosti, sagradili su crkvu u počast Snežne Gospe. Na veoma strmnu uzvišicu su na leđima, rameni-ma teglili materijal za građenje crkve na bijele stijene, kao da je to mijesto Djevica za njih objeležila blistavom bje-linom. Crkva je završena 1697. godine, i od tada masa „bučuša”-Marija štova-telja i Hodočasnika posjećuje iz godine u godinu ovo sveto mjesto. Papa Grgur XVI. 1844. godine daruje „buču”-povla-sticu za Marijine praznike crkvi. Ulaskom u Svetišnu Crkvu vidimo na baroknom sacramentoltaru uljanu sliku koja pri-kazuje Snežnu Gospu sa sjedečim dije-te-Isusom u naručju, koji drži knjigu s kopčom u ruci. Ova oltarslika je auten-tična kopija Sacrament slike Bazilike- Santa Marije Maggiore u Rimu, koju su kada je dovršena dotakli originalu.

Abaliget

Popularno izljetničko mjesto i ljetovalište na sjevernoj, krastenoj strani Mecseka. Zbog posebnog geološkog sustava tla na ovom području nalazi se puno vrta-ča i ponora. U dubini bukove šume ovi posebni oblici daju veliki doživljaj pla-ninarima. Za ljepši opči dojam ovoga prekrasnoga kulturnoga – pejzaža, veliki doprinos daju dva jezera ovoga sela. Na južnom rtu jezera nalazi se najduža špilja Mečeka, pola kilometra duga špilja Abali-get, koja je izgrađena za turiste.

28

Ruta:Dnevno hodočasče počinjemo s gradskom dionicom dugom 2 km. Cestu broj 6 prijesjecamo kod Kodaly centra. Položajem nepos-redno pored centra okoliš Balo-kanj-šumarka s malim jezerom kao i Aranyeső-izvor nam nagovesčuje da polako napuštamo gradski milje, atmosferu. Do Nađkazana čeka nas približno jedan sat pešačenja, gdje se susrečemo s tipičnim karakteristika-ma periferije veliko grada: prizem-nim stanbenim kućama, magazini-ma i središtima trvtki. Dolazeči u Kozar u susedstvu sportskog terena

Magyarsarlós:Naselje leži u živopisnoj okolini u zagrljaju duboke doline. Mjesto je odigralo i važnu vojnu ulogu, na području iza današnjeg groblja stajala je tvrđava Koša (Kos), koja je bila jedna od najvažnijih linija obrane tadašnje Baranjske županije. Tvrđava je bila s tri strane okružena vodom, tako je bila lako odbranjiva. Selo je imalo gospodarsku važnost već na početku doba Arpadovića, bilo je naseljeno s majstorima 26 vrste zanimanja. Najznačajniji među njima su bili izrađivači željeznih srpa. Vjerojatno iz ovog nastaje i naziv sela, koji se u jednom dokumentu pojavljuje već u 1332.godini.. U XIII. stoljeću ovo područje je opskrbljivalo južne dijelove zemlje s industrijskim i poljoprivrednim proizvodima.

Mišina iz daljine prati naš dnevni put, dok hodočasnici napuštaju gradsku vrevu i otkrivaju skrivene ljepote mirnog i idiličnog pejzaža Baranje, a ushičena atmosfera svetilišta u Kemedu (Máriakéménd) na kraju dana je božanstven dar.

27,1 km 220 m 250 m

8,5 sati

D-II.

širom

M03/19

Pécs – Máriakéménd

321 54 karta

550

350

150

5 10 15 20 25

750

shrin

al c

hurc

h

Már

iaké

mén

d

Háss

ágy

Mag

yars

arló

s

Nagy

kozá

r

Pécs

-Újh

egy

Cath

edra

l of P

écs

Pécs

, Zso

lnay

-neg

yed

29

“Ne stječite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase, ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa.” (Mt 10, 9-10)Za vrijeme hodočašća sam napustio svoj dom i na nepoznatim cestama hodam s malom malhom, ostavljajuči udobnost. Kako sam doživio providnosti na svom putu? Samo u malim stvarima? Je li s povjerenjem promatram u budučnost?

Máriakéménd:Osnivački akt opatije Pečvara prvi put se spominje selo 1015. Nakon Tatarskog pohoda tu je izgrađena tvrđava, ostaci tvrđave mogu se naći na Brdu-Tvrđava (Vár-hegy). Nakon turskih vremena u1725. selo je poče-lo oživljavati s njemačkim doseljen-icima. Procvat vinogradskih kultura i izgrađivanje vinskih podruma također je plod njihovog rada. Hodočasnič-ka crkva današnji izgled dosegla je tijekom pretvorbe u 1761. godini. Stvaranje mjesta hodočašća povezano s čudesnim ukazanjem. U travn-ju 1740 među ruševinama crkve sv. Nikola nekoliko djevojčica mještanke su prikupljale travu, kada su u jed-nom udubljenu primjetile kip Djevice Marije s djetetom Isusom u naručju. Nisu mogle izdignuti kip iz zemlje, zatim je kip nestao. Hodočasnici su ubrzo krenuli u Kemend na vijest o ukazanju. Prvu posvetnu sliku sela je naslikala jedna žena iz Pečuha u 1746., a kip Marije može se vidjeti od 1773. Titulu svjetilišta primio je od pape Kle-ment XIV. za dana Velike Gospe i drugi Marijanske blagdane. Na južnoj strani crkve stoji kip sv. Margarete iz Antiohi-je, zaštitnika majke, kao pobjednice nad zmajom. Ispred ulaza crkve je kip Svetog Valentina.

By bike Od Zsolnayeva Kulturna Četvrti cjelishodno je izaći iz grada istim putom opisan kod pješačke verzi-je, dostići do Kozara (Nagykozár), pa na putu do Bogadina (Bogád) - Rumenja (Romonya) - Elen (Ellend) Ašađ (Hásságy) – Olas (Olasz) – Surdukinj (Szederkény) – Kemed do hodočasničke crkve. Na putu natrag također je korisno vratiti se ovim putem.

nailazimo na Marijnu baštu. Na ovo mjesto vrjedi izplanirati unaprijed odmor. U naselju hodočasni put nastavlja južnim pravcem, među poljo privrednim zemljištima u Šaroš, koje udaljen 3 km. Naselje leži u živopisnom kraju u zagrlja-ju zaštičene doline. Na polovini dnevne etape hodočasnike očekuje Marijna bašta na mali odmor. Iza sela, prema Ašađu prirodne lijepo-te nas i dalje očaravaju. Potok koji se uljeva u ribarsko jezero, dolina,

prozirna voda i iznad nje naselje na brežujku zaista pružaju izvan redan prizor. Idemo dalje prema Marijakemedu koji je udaljen 8 km-a tipično pored oranica koje je okruženo bregovitim brežujkas-tim krajolikom. Pazimo na oznake jer ruta više puta mijenja pravac. Od centra sela na samo 1,5 km-a prema sjeveru pored autoceste nalazi se Milostiva crkva Velike Gospe, gdje je ujedno i krajna toč-ka hodočasnika.

30

321 54

Jugoistočno od Pečuha na području Baranjska brda, u prekrasnoj pri-rodi leži tkz. dvo-ulično dolinsko selo. Ime sela Hashag, koji znači pokri-vene mjesto s lipom, prvi put se spominje u XI. st. među najstarijim državnim pisanim spo-menima. Nakon turskog napada, 1756. naseljenici su izgradili drvenu crkvu za održavanje mise, a u isto vrijeme počeli graditi crkvu koja je i dan danas vidljiva. Crkvu su zavriši-li godine 1763. i bila je posvećena u čast svetog Antuna Padovanskog. Na kraju sela kod Šaroša, na rubu visoravni, s pre-krasnom pozadinom sto-ji druga kapela, koja je 1769. posvećena u čast svetog Roka.

Hás

ságy

(A

šađ)

Pécs - Zsolnayeva Kulturna Četvrt

Osvajanjem titule „Europski glavni grad kulture” Pečuh je dobio izvanrednu priliku, financijsku pomoć Europske unije za investiranje u ostvarenje kulturnih, intelektualnih i umjetničkih sadržaja grada. Ovako su počeli obnoviti bivše tvorničke zgrade, zemljiste, I prebivalište obitelj Zsolnay, što je bila najveća rekonstrukcija građevina industrijskih — spomenika kulture u Srednjoj Europi. Kao rezultat toga, obnovom na 5 hektara s 40 tisuća četvornih metara nastao je jedan od najvećih kulturnih središta Mađarske.

31

Smje

štaj

i

Nase

ljead

resa

kont

akti

Hos

szúh

etén

y

Már

iagy

űd

Püsp

öksz

entlá

szló

i Zar

ándo

kszá

llás

7694

Hos

szúh

etén

y, Pü

spök

szen

tlász

ló u

. 31.

szal

las@

pecs

.egy

hazm

egye

.hu

schu

man

nz@

pecs

.egy

hazm

egye

.hu

+36

(72)

490

-007

+3

6 (3

0) 4

97-2

377

Dom

us M

aria

e Za

ránd

okhá

z78

00 M

ária

gyűd

, Vuj

icsic

s T. u

. 66.

pleb

ania

@m

aria

gyud

.hu

+36

(72)

579

-000

+36

(30)

349

-106

5

Mec

sekn

ádas

dEr

zséb

et V

endé

gház

7695

Mec

sekn

ádas

d, B

ercs

ényi

u. 1

/A+3

6 (3

0) 5

26-4

0-36

Ófa

luÓ

falu

i Önk

orm

ányz

ati Z

arán

doks

zállá

s76

95 Ó

falu

, Kos

suth

u. 3

.ov

ofal

u@gm

ail.c

om +

36 (3

0) 3

14-6

195

Hos

szúh

etén

yM

ened

ékhá

z76

94 H

ossz

úhet

ény,

Zeng

ő u.

6.

+36

(30)

597

-850

6

Hos

szúh

etén

yJé

zus T

ársa

sága

Alap

ítván

y - Él

etre

ndez

és H

áza

7694

Hos

szúh

etén

y, Pü

spök

szen

tlász

ló u

. 11-

12.

elet

rend

ezes

@je

zsui

ta.h

uw

ww

.ele

trend

ezes

haza

.hu

+36

(72)

490

-610

+36

(30)

338

-578

4

Pécs

Dóm

Zar

ándo

kház

7635

Péc

s, Ká

ptal

an u

. 8.

szal

las@

pecs

.egy

hazm

egye

.hu

+36

(72)

513

-057

+36

(30)

373

-890

0

Pécs

Valc

sics V

illa

Panz

ió76

25 P

écs,

Tett

ye té

r 2.

+36

(20)

420

-888

8

Pogá

ny

Sikl

ós

Mív

es V

endé

gház

7666

Pog

ány,

Jóka

i M. u

. 1.

+36

(20)

915

-016

2

Mar

ice

Vend

éghá

z78

00 S

ikló

s, Cs

ukm

a dű

lő 4

824

+36

(30)

602

-612

3

Szig

etvá

rAn

ita V

endé

gház

7900

Szi

getv

ár, V

ár u

tca

1/1

+36

(30)

357

-544

8

Túro

nyTe

nkes

ház É

rték

meg

őrző

Egy

esül

et78

11 Tú

rony

, Kos

suth

L. u

. 8.

+36

(20)

482

-626

2

Zeng

ővár

kony

Rozm

arin

g Ve

ndég

ház

7720

Zen

gővá

rkon

y, Ko

ssut

h u.

12.

+36

(30)

441

-499

8

Pécs

vára

dIst

ván

kirá

ly S

zálló

7720

Péc

svár

ad, V

ár u

. 45.

+36

(72)

671

-235

str. 21str. 25

str. 9

Pregled karta

str. 31

str. 15

1 cm = 4,3 km

36

Posebna svetilišta – mjesta proštenje

Mariazell, Österreich - Steiermark

Jedna od najznačajnijih Marijinskih svetišta u Srednjoj-Europi. Dva najpo-znatija blaga su: kip koji predstavlja Mariju i malog Isusa i slika Djevice Mari-je koju je I. Lajos darovao kao donaciju.

Celldömölk, županija Vas

Povijest svetišta je počela s kipom Mari-je, koja je donijeta iz Mariazella 1740. -e godine. Kasnije je obogaćena s koma-dićem Kristovog Križa koji se nalazi u malom relikvijaru.

Márianosztra, županija Pest

1352.-e godine, nakon turske invazije osnovan je Pavlinski samostan koji je reo-rganiziran uz pomoć Poljskih redovnika. Preko njih je stigla slika koja je naslikana na osnovu Crne Gospe iz Częstochowe.

Szentkút, županija Nógrád

Rimokatoličko nacionalno svetište Mađar-ske, gdje hodočasnici dolaze već osam stoljeća. Tamo gdje Franjevci čuvaju čisto-tu vjere i Svetoga bunara, koji je posjećen sa strane 200 tisuća ljudi godišnje.

Máriapócs, županija Sz.-Sz.-Bereg

Ovo mjesto je simbol zajedništva i izvo-ra. Bogorodičino drago mjesto, gdje nas sve podjednako okuplja: Rusine, Rumu-nje, Slovake, Mađare, rome, grko i rimo-katolike.

37

Legenda za ikone

Hodočasnička mjesta, vjerska obilježja

Značajke ruta

Znamenitosti i usluge

Nije povratno putovanjePrometni znakoviDužina dnevne rute

[km]

Informacije o bicikli-stičkoj rutiKako to ideDnevno povečanje

visine [m]

Polaznoj točkiPolazna točka ruteDnevno smanjenje visine [m]

Može se doči javnim prijevozom

Povratak na početnu točku

Trajanje putovanja udaljenosti

Prilaz autom, parkingPovratno putovanjeKvaliteta cesta

Hodočasnik stanica, informacijski punkt

VoditiMiran prostor Crkva, milost

Duhovna pratnjaLiturgija Glavna crkva, važno mjesto milosti

BrljanjeKnjižara / trgovina vjerskih objekata

Kapela, drugo sveto mjesto

Sveti bunaričKrunica kuglica

AutobusOgraničeno vrijeme rada

Hodočasnički smještaj

Vlak, tramvajPrirodna dobra

Restoran Dvorac, dvorac ruševinaMuzej

Dvorac / Memorial Pab Ljekarna

Vidikovac Trgovina prehram-benim

Javni zahod

Marijin vrt

INVESTING IN YOUR FUTURE

European RegionalDevelopment Fund

Partneri i sponzori:

Pomoću donacija Europske Unije i Mađarske ostvaren je Juž-no-podunavski dio hodočašća Marijinog puta koji se dalje razvija. U okviru projekta ”Mária Kert pihenő pontok kialakítá-sa” u Južno - podunavskom okrugu su uspostavljene točke odmorišta - ”Marijin vrt” u kome se nalaze skloništa od kiše, mala molitvena klecala i kipovi Blažene Djevice Marije. U okvi-ru projekta može se preuzeti jedna mobilna aplikacija „mobil guide” vodič za strance koja je na GPS-bazi i dostupna je za android telefone. Mađarski Južno - podunavski dio hodočašća Marijinog puta olakšava orijentaciju hodočasnika s jednom Interaktivnom turističkom bazom podataka u sklopu internet portala. Ovim projektom je ostvarena obuka, vodična karta hodočasnika, promotivni letak i knjiga o hodočašću.

Iznos za subvenciju projekta je 256,126 milijuna forinti, koja doseže 95% od ukupne investicije. Provedba projekta je zapo-čela 02.6.2014. godine. Zatvaranje investicije je bilo 15.12.2015. godine. Projekt je proveden u okviru identifikacijskog broja: “DDOP-2.1.1/A-B-12-2012-0013”