Obiljezja Europe - vode, narodi, stanovnistvo i gospodarstvo.pdf

OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci

Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 1 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

Ponavljanje o vodama, narodima, stanovništvu,

gospodarstvu i gradovima Europe

1. Misao ''Ustrajan rad sve

pobjeđuje'' povezujemo s

rimskim carem:

a) Đingis - kanom

b) Napoleonom

c) Markom Aurelijem

d) Neronom

2. Promotrimo li riječnu mrežu u

Europi možemo reći da:

a) je gusta i dobro razvijena

b) je rijetka i slabo razvijena

c) je bez većih rijeka

d) riječna mreža ne postoji

3. Tijekom cijele godine prati se

raspodjela vodostaja i protoka

na rijeci. Tu raspodjelu vodostaja

nazivamo:

a) protočnost

b) riječni režim

c) estuarij

d) riječna mreža

4. Što je vodostaj?

a) zastoj u otjecanju vode

b) drugi naziv za slap

c) razina vode u koritu rijeke

d) naziv za sporu rijeku

5. O čemu najviše ovisi vodostaj?

a) o smjeru puhanja vjetra

b) o količini padalina

c) o potresima

d) o biljnom pokrovu

6. O čemu još može ovisiti vodostaj?

a) smjeru otjecanja rijeke

b) otapanju snijega

c) o gustoći prometa rijekom

7. Razvodnica ili vododijelnica je:

a) razina (visina) vode u koritu

b) vrsta riječnog ušća

c) prostor s kojeg voda otječe

prema nekom moru

d) granica između dva slijeva

8. U kojem dijelu Europe su

razvodnice visoke?

a) u Alpama

b) u Panonskoj nizini

c) u Andaluzijskoj nizini

d) u Pribaltičkoj nizini

9. Niske razvodnice su pogodne za:

a) nastanak tektonskih jezera

b) razvoj ugostiteljstva

c) izgradnju željeznice

d) izgradnju plovnih kanala

10. U kojim dijelovima Europe

nalazimo najdulje rijeke?

a) zapadnoj i sjevernoj Europi

b) južnoj i jugoistočnoj Europi

c) istočnoj i središnjoj Europi

d) zapadnoj i južnoj Europi

11. Što najviše utječe na duljinu

rijeka na istoku Europe?

a) količina padalina

b) vodostaj

c) oblik kontinenta

d) razvodnica

12. Za rijeku kažemo da se:

a) hrani vodom

b) napija vodom

c) opija vodom

d) deblja vodom

13. Na koji način se rijeka ne hrani

vodom u značajnoj količini?

a) padalinama

b) kopnjenjem snijega

c) obrušavanjem lavina

d) kopnjenjem ledenjaka

14. Praćenje vodostaja rijeka je

važno zbog više razloga. Što

nije razlog zbog kojeg pratimo

vodostaj?

a) obrana od poplava

b) plovidba rijekama

c) rad hidroelektrana

d) hranjenje ribljeg fonda

15. U kojem dijelu Europe su rijeke

zaleđene i do 6 mjeseci

godišnje?

a) zapadnoj Europi

b) jugoistočnoj Europi

c) sjevernoj Europi

d) južnoj europi

16. Kada srednjoeuropske rijeke

(od kojih neke teku i u našoj

blizini) imaju najviši vodostaj?

a) u zimu

b) u proljeće

c) u ljeto

d) u jesen

17. Što je razlog visokog vodostaja

srednjoeuropskih rijeka u to

godišnje doba?

a) otapanje ledenjaka

b) odroni lavina

c) puhanje uragana

d) otapanje snijega



18. Najdulja rijeka Europe, duga

3688 km je:

a) Volga

b) Dunav

c) Ural

d) Dnjepar

19. Druga po duljini rijeka Europe

protječe i kroz Vukovar, a u

pitanju je rijeka:

a) Pečora

b) Laba

c) Don

d) Dunav

20. Obje najduže rijeke Europe

(i Volga i Dunav) imaju ušće u

obliku:

a) estuarija

b) delte

c) rijasa

d) fjorda

21. Kojem slijevu pripada Dunav i

putem njega većina hrvatskih

rijeka?

a) crnomorskom

b) jadranskom

c) kaspijskom

d) azovskom

22. Koja od navedenih rijeka nije

među 5 najduljih rijeka Europe?

a) Don

b) Dnjepar

c) Ural

d) Rajna

23. Najveće jezero svijeta je:

a) Kaspijsko jezero

b) jezero Ladoga

c) jezero Onega

24. Važnost Dunava povećala se

nakon što je prokopan:

a) Mitteland kanal

b) kanal Rajna – Majna - Dunav

c) Albertov kanal

d) Korintski kanal

25. Kakvog je postanka većina

europskih jezera?

a) umjetnog

b) tektonskog

c) ledenjačkog

d) ostatci mora

26. Na kojoj rijeci se nalazi 6 od 10

najvećih umjetnih jezera Europe?

a) Dnjepru

b) Donu

c) Pečori

d) Volgi

27.Najveće isključivo europsko

jezero je:

a) Kaspijsko jezero

b) Bajkalsko jezero

c) jezero Ladoga

d) jezero Onega

28. Koliko danas u Europi živi

stanovnika?

a) približno 710

b) približno 710 000

c) približno 7 100 000

d) približno 710 000 000

29. U Europi gustoća naseljenosti

iznosi približno 70 stan./km²

što znači da je Europa u

odnosu na ostatak svijeta:

a) gotovo nenaseljena

b) slabo naseljena

c) podjednako naseljena

d) mnogo gušće naseljena

30. Najgušće naseljeni dijelovi

Europe s preko 300 stan./km² su:

a) Island i Norveška

b) Švedska i Finska

c) Zemlja Franje Josipa i Irska

d) Belgija i Nizozemska

31. Gustoća naseljenosti u Europi

opada prema:

a) jugu i jugoistoku

b) zapadu i jugozapadu

c) sjeveru i istoku

d) jugu i zapadu

32. Najrjeđe naseljena europska

zemlja smještena na sjeveru:

a) je Island

b) je Švedska

c) je Estonija

d) je Danska

33. Koja skupina jezika se ne

ubraja u indoeuropske jezike?

a) slavenski jezici

b) germanski jezici

c) ugrofinski jezici

d) romanski jezici

34. U Europi postoji nekoliko

višenacionalnih država, a

primjer za takvu državu je:

a) Francuska

b) Bosna i Hercegovina

c) Hrvatska

d) Nizozemska

35. Koji od navedenih jezika ne

ubrajamo u germansku skupinu?

a) talijanski

b) engleski

c) njemački

d) švedski




ubrajamo u slavensku skupinu?

a) hrvatski

b) ruski

c) češki

d) mađarski


ubrajamo u romansku skupinu?

a) danski

b) francuski

c) talijanski

d) španjolski


ubrajamo u ugro - finsku

skupinu jezika?

a) estonski

b) grčki

c) mađarski

d) finski

39. U kojoj državi njemački nije

jedan od službenih jezika?

a) Austriji

b) Švicarskoj

c) Belgiji

d) Danskoj

40. U kojoj državi engleski nije

jedan od službenih jezika?

a) Lihtenštajnu

b) Malti

c) Irskoj

d) Ujedinjenom Kraljevstvu

41. Stari narod koji se naselio u

Europu prije dolaska

Indoeuropljana su:

a) Grci

b) Turci

c) Baski

d) Talijani

42. Većina europskih naroda je:

a) indoeuropskog podrijetla

b) semitskog podrijetla

c) uralo – altajskog podrijetla

d) nilotskog podrijetla

43. Koje pismo nije u većoj uporabi

u Europi:

a) latinica

b) ćirilica

c) grčko pismo

d) arapsko pismo

44. Koje pismo se najčešće koristi u

Europi?

a) latinica

b) ćirilica

c) grčko pismo

d) arapsko pismo

45. Kojoj vjeri pripada više od 70%

stanovništva Europe?

a) islamu

b) budizmu

c) judaizmu

d) kršćanstvu

46. Koga ne ubrajamo u kršćane?

a) katolike

b) pravoslavce

c) protestante

d) židove

47. Koja od bivših komunističkih

zemalja još uvijek postoji iako

više nije komunistička?

a) SSSR

b) Bugarska

c) Čehoslovačka

d) Jugoslavija

48. Prema obliku vladavine većina

europskih zemalja danas su:

a) kraljevine

b) vojvodstva

c) republike

d) monarhije

49. Koga ne smatramo monarhom?

a) kralja

b) predsjednika

c) kneza

d) vojvodu

50. Koja od navedenih država nije

monarhija (kraljevina)?

a) Belgija

b) Nizozemska

c) Španjolska

d) Francuska

51. Koja države nisu republike?

a) Ukrajina i Litva

b) Finska i Estonija

c) Norveška i Švedska

d) Češka i Slovačka

52. Koje 2 države su kneževine?

a) San Marino i Andora

b) Vatikan i Luksemburg

c) Lihtenštajn i Monako

d) Crna Gora i Moldavija

53. Europa je najizraženiji porast

stanovništva doživjela između:

a) 1650. – 1750.

b) 1750. – 1850.

c) 1850. – 1950.

d) 1950. – 2013.

54. Demogeografija proučava:

a) klimu

b) gospodarstvo

c) stanovništvo



55. Prirodna promjena broja

stanovnika rezultat je:

a) rodnosti i smrtnosti

b) emigracije i imigracije

c) useljavanja i iseljavanja

d) selidbi i migracija

56. Ukoliko je rodnost u nekoj

državi 40‰ to znači da se

u nekoj državi na 1000

stanovnika rodi:

a) 4 djece

b) 40 djece

c) 400 djece

d) 4000 djece

57. Prijelaz s visoke rodnosti i

visoke smrtnosti na nisku

rodnost i nisku smrtnost

nazivamo:

a) natalitet

b) pronatalitetna politika

c) demografska tranzicija

d) migracijska bilanca

58. Zbog čega je u prvom

iseljeničkom valu

sredinom XIX. st. iselio

velik broj Iraca?

a) zbog američkog sna

b) zbog bolesti krumpira

c) zbog političkih progona

d) zbog bolesti krumpira

59. Drugi iseljenički val,

osobito iz južne Europe,

javio se zbog bolesti:

a) pšenice

b) vinove loze

c) kukuruza

d) duhana

60. Gustoća naseljenosti na

nekom prostoru računa se

tako da:

a) površinu podijelimo s

brojem stanovnika

b) broj stanovnika

podijelimo s površinom

c) od rodnosti oduzmemo

smrtnost

d) od prirodne promjene

oduzmemo selidbenu

promjenu

61. U novije vrijeme iseljavaju

se visokoobrazovani ljudi.

Tu pojavu nazivamo:

a) tercijarizacija

b) globalizacija

c) odljev mozgova

d) iseljavanje pameti

62. Što je obilježje europskog

gospodarstva?

a) slabo razvijen kontinent

b) nedostatak hidroenergije

c) nedostatak plodnog tla

d) razvoj tehnologije

63. Koju gospodar. djelatnost

ne ubrajamo u primarni

sektor djelatnosti?

a) poljoprivreda

b) industrija

c) šumarstvo

d) ribarstvo

64. Rudarstvo je djelatnost:

a) primanog sektora

b) sekundarnog sektora

c) tercijarnog sektora

d) kvartarnog sektora

65. Koja nizina Europe je

najpovoljnija za uzgoj

žitarica?

a) Andaluzijska nizina

b) Pribaltička nizina

c) Prikaspijska nizina

d) Panonska nizina

66. U kojem dijelu Europe je

osobito razvijeno

šumarstvo?

a) sjeverna Europa

b) južna Europa

c) Benelux

d) srednja Europa

67. Koja europska država je

zbog plodnog tla

(černozjoma) pogodna za

uzgoj žitarica?

a) Švicarska

b) Ukrajina

c) Litva

d) Norveška

68. Koja 2 hladna europska

mora su osobito bogata

ribom?

a) Jadransko i Jonsko

b) Crno i Azovsko

c) Sjeverno i Norveško

d) Tirensko i Egejsko

69. Dvije glavne ribolovne

zemlje Europe su:

a) Hrvatska i Slovenija

b) Austrija i Mađarska

c) Češka i Slovačka

d) Island i Norveška



70. Prekriži ( ) netočan dio tvrdnje.

a) Najvažniji energenti u Europi su nafta i zemni plin – ugljen i vjetar.

b) Velika nalazišta nafte i zemnog plina otkrivene su u podmorju Kretskog – Sjevernog mora.

c) Važan dobavljač nafte i zemnog plina za Europu je Njemačka – Rusija.

d) Vodeća zemlja po udjelu električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama je Francuska – Grčka.

e) Razvoj i jačanje industrije nazivamo tercijarizacija – industrijalizacija.

f) Stare i ''prljave'' industrije premještene su iz Europe u zemlje s obrazovanim stanovništvom – jeftinom

radnom snagom.

g) Zbog sve veće primjene robota u proizvodnji, broj zaposlenih u industriji se povećao – smanjio.

h) Zbog globalizacije i uvoza sirovina europska industrija se sve više razvija u lukama – daleko od luka.

i) Tvrtka koja posluje u većem broju država i održava proizvodnju i usluge izvan zemlje osnivanja naziva se

multinacionalna – globalizacijska kompanija.

j) Razvoj i jačanje uslužnih (tercijarnih) djelatnosti naziva se uslužnost – tercijarizacija.

k) Burzovno poslovanje, bankarstvo, promet, turizam i ugostiteljstvo ubrajamo u sekundarne – tercijarne

djelatnosti.

l) Glavna turistička područja u Europi su Baltičko more i Skandinavija – Alpe i Sredozemlje.

71. Poveži pojam s objašnjenjem tako da upišeš slovo ispred odgovarajućeg objašnjenja.

….. razvoj gradova, povećanje gradskog stanovništva i širenje gradskog načina života A- aglomeracija

….. gradsko područje dvaju ili više međusobno sraslih gradova – neprekinuto područje B - urbanizacija

….. okupljanje stanovništva, društvenog i gospodarskog života na oblama mora C – satelitski grad

….. gradska regija koju čine središnji grad sa svojom urbaniziranom okolicom D - konurbacija

….. manji izdvojeni grad u blizini velikog grada s kojim je tijesno povezan E - litoralizacija

72. Točno – netočno.

a) Broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini nazivamo stopa smrtnosti. T N

b) Europa je po gustoći naseljenosti na 6. mjestu među kontinentima. T N

c) Za zemlje Sjeverne Europe karakteristična je visoka razvijenost. T N

d) Romanska skupina jezika prevladava u Sjevernoj Europi. T N

e) Hrvatski jezik spada u romansku skupinu jezika. T N

f) Hrvatska spada u iseljeničke države. T N

g) Većina stanovnika Zapadne Europe radi u djelatnostima primarnog sektora. T N

h) Urbanizacija može zahvatiti i seoska područja. T N

73. Napiši sve što znaš o poljoprivredi Europe. ……………………………………………………………………………………………………….

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….

…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..

74. Napiši sve što znaš o šumarstvu i ribarstvu Europe. ………………………………………………………………………………………….

…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..

75. Najveća europska konurbacija je ………………………………..………… u …………………….…………………………. (država).



Vježbanje rada sa zemljovidom

1. Vodoravnim crtama označen je otok

………….........................…., okomitim

crtama otok ……...….., a kosim otok

…...……….……. .

2. Svjetlo plavom bojom u cijelosti

oboji Baltičko, Jadransko, Azovsko,

Sjeverno, Jonsko, Egejsko i Crno more i

upiši njihova imena.

3. U odgovarajući pravokutnik upiši

imena nizina: Panonska, Vlaška,

Pribaltička, Andaluzijska i Padska.

4. Kako se zove poluotok označena

brojem 1? ...................................................

5. Kako se zove poluotok označen

brojem 2? …………………………….………..

6. Rijeka označena

slovom A je …….……,

slovom B je ……………,

a slovom C je ……...…..

………………. .

7. Odredi geografske

koordinate (u

odnosu na ekvator i

početni meridijan) za

točku X. …………………..

i …………………………………….

8. Upitnikom je označen morski prolaz ……...………… ……………..……., a uskličnikom morski prolaz …………………….. .

9. U odgovarajući romb upiši broj:

1 – za Betijske kordiljere 2 – za Rodope 3 – za Kavkaz 4 – za Dinaride 5. – za Alpe

6 – za Pireneje 7- za ural 8 – za Karpate 9 – za Šarsko – pindsko gorje 10 – za Apenine



10. Kosim crtama označen je poluotok

…………………..……. , okomitim crtama

……................................…….….... poluotok,

a vodoravnim crtama označen je

……………..……….……….……. poluotok.

11. U odgovarajući pravokutnik upiši

imena planinski lanaca: Alpe,

Karpati i Stara planina.

12. Otok označen brojem 1 je ………..……,

brojem 2 je ……………………..……………,

brojem 3 je ……………..………………, a

brojem 4 je …………………………………….

13. Slovom A na zemljovidu je

označena rijeka ……………..,

slovom B rijeka ….…….……

slovom C rijeka …………… .

14. Morski prolaz označen

upitnikom je ……………….……..……

………………………………………………

15. Odredi geograf. koordinate

točke X? …………………………

i …………………………………..

16. Zelenom oboji Cipar, žutom Sardiniju, a na La Manche upiši LM. U Skagerrk upiši SK, a u Kattegat KT.

17. Plavom bojom podebljaj rijeke i iznad odgovarajuće rijeke upiši: Tejo/Tajo – T, Ebro – E, Seinu – S, Vislu – V

Zapadnu Dvinu - ZD Loire – L Dnjepar - DNJ

18. Crvenom bojom podebljaj početni (nulti) podnevnik.

19. Upiši slovom M na mjestu koje je smješteno na 45° sjeverno od ekvatora i 10° zapadno od početnog meridijana.

20. Upiši slovom O na mjestu koje je smješteno na 35° sjeverno od ekvatora i 10° istočno od početnog meridijana.

21. Upiši slovom R na mjestu koje je smješteno na 50° sjeverno od ekvatora i 30° istočno od početnog meridijana.

22. Poluotok označen kosim crtama je poluotok …………………………………… .

Documents

Obiljezja Europe - vode, narodi, stanovnistvo i gospodarstvo.pdf