Put Pravog Muslimana - knjiga 1

PUT PRAVOG MUSLIMANANaslov originala: MINHADU-L-MUSLIM Recenzija: Dr. Zuhdija ADILOVI (Akida) Hfz. mr. Muhamed PORA (Ahlak) Dr. ukrija RAMI (Fikh) Urednik: Adnan PEZO Lelctor: AidaKRZI Korektor: Abdulmedid NEZO Kompjuterska obrada: SemirII Meliha IIIzdava:

Organizacija aktivne islan:ske omladine

CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297. 13 cl-Dezairi, Ebu Bekr DabJr PUT pravog muslimana= Minbadu-1-muslim/ (prevodilac Ebu Muhamed es-Serid]. - Zenica : Organi.zacija aktivne islamske omladine, 2000. 454 str.; 24 cm Bibliografske i druge biljeke uz tekst ISBN 9958- 9622- 3 - 3 COBISS/BiH- ID 8043270

PUT PRAVOG MUSLIMANA

Ehu Bekr Dabir el-Dezairi

Prijevod:Ebu Muhamed ES-SERID

Knjiga l Zenica, 1421./2000.

RIJE IZDA VAA

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

RIJE IZDAVAAHvala Allahu, Gospodaru svjetova! Neka je blagoslov z mir na Njegovo najodabranije stvorenje, Muhammeda ;Ji!

Zahvaljujui milosti Uzvienog Allaha, u prilici smo Bosanskoj biblioteci predstaviti jednu od najpopularnijih i najitanijih knjiga u islamskom svijetu "Put pravog muslimana" (Minhadu-L-muslim), knjigu koja je nezaobilazna za svaku biblioteku. Razlog za ovakvu njenu itanost i popularnost lei u injenici to je detaljna i sveobuhvatna u obradi brojnih pitanja koja tite svakog muslimana.

Kao takva, knjiga je veoma koristan prirunik, kako za pojedinca i porodicu, tako i za svakog ko traga za znanjem. Po svojoj koncepciji, ona obraduje razliite aspekte triju temeljnih islamskih disciplina: akaida, ahlaka i fikha; disciplina koje se s pravom smatraju stubovima nae uzviene vjere i islamskog ummeta, uope. U vrijeme kada je pravog manja sve manje, a neznanja sve vie, povratak vjeri i izuavanju spomenutih disciplina se namee kao prijeka potreba. Ovo zato to narod koji tvrdi da mu je Islam vjera, ne moe biti slavan, estit ni ugledan, ukoliko istinski ne poznaje svoga Gospodara i svoju vjeru, pogotovu, ukoliko se, umjesto Boijim, rukovodi normama i zakonima donesenim od strane ovjeka, direktno suprotstavljenim univerzalnim zakonima Uzvienog Gospodara. Isto tako, narodi mogu opstati samo uz potivanje normi etike i morala, njegovanje pravde i suzbijanje nepravde medu ljudima. Dakle, narod koji eli dugo ivjeti, svoje potomke rnora nauiti da izvravaju svoje obaveze prema drugima: prije svega obaveze prema svome

4

RIJE IZDA VAA

Gospodaru, svojim roditeljima, starlJzma i meusobne obaveze jednih prema drugima. Ovo zato to se red u cijelom univerzumu odvija po Allahovim nepromjenljivim zakonima, a jedan od njih je da nijedna vlast, ni u jednoj zemlji, makar se ona zvala i muslimanska, nee dugo potrajati, ukoliko je zasnovana na nepravdi i korupciji, za razliku od zemlje u kojoj vlada pravda, red i zakon, makar ona bila i nemuslimanska. to se, pak, tie podruja fikha, njega je autor- vjeto se koristei vjerodostojnim argumentima, na lahak i istovremeno krajnje metodian nain - veoma znalaki, saeto i koncizno obradio u poglavljima pod naslovima "lbadat" i "Muamelat" tako da se po svome prepoznatljivom stilu, u dananjem islamskom svijetu, s pravom moe srnatrati pravim prirunikom materije koju obraduje. Cijenjenom itaocu skreemo panju da e, moda, u pojedinim fikhskim propisima primjetiti njihovu manju nepodudarnost sa hanefijskim mezheboml uz napomenu da su, po miljenju islamskih uenjaka, takve mezhebske razlike uobiajene i prihvatljive. Isto tako, skreemo panju itaocu ela znak (*) kod pojedinih fusnota upuuje na komentare i pojanjenja izdavaa i da to nisu rijei autora. Na kraju, molimo Uzvienog Allaha da ova knjiga bude od ope koristi za sve muslimane, da je upie u dobra djela i da sve one koji su, na bilo koji nain, doprinijeli njenom tampanju, obilato nagradi.' Allah je sve kadar!

Izdava

5

Teacl!c-r in MalJid Al Nabawl Al Shareef

~ ~J.~:0:~ IIHII........, uvwD

Madina Munawwara Tel. a31 1 s ooP .O.Box: 871 Saudi Arabi:a

.,..".... """"' y 'c_:;r:UJ- ;M smo . - .. _ ' '. z 1 Musau - devei oevid1iih znamenja dali, pa upitaj sinove Israilove kad je precima njihovim doao ... (El-Isra', 101.)~

',;,..~\-U\"1 ~ u- ..r-.

rf":J(:;.,. 1 ~L; s::;- ,y -.:'L. J .T" .r r- ~ ~ U 't..!'Ul '~ _ l O l" d. '''l.--) ..J~~) .JJI::".~~~ ~--_,::,~ 0s'G) ~;cs 00 o~~)... , # , ,, , , ... , ,

-

J , ,

f

''

L ~' !./_ - t.?' ,~r ..: - -t ~ ' ~ :~ .u...:.. ,( :o

Reci: "Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da nee prode imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate - miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese!" (Et-Tevbe, 24.)v8J ~;.1 .,::, ~ ~l Vi ste narod najbolji od svih koji se Ikada pOjavio. (Ali 'Tmran, 110.)d '

,

l

(~ ~ J~JI 0j:.) vo'~~(~ 'JP~) ~f rs~~~)I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas

svjedok. (EI-Bekare, 143.)s:;~~ '-

l '.:l$) 'T' ...

Zar oni ekaju da im meleki dodu, ili kazna Gospodara tvoga, ili neki predznaci od Gospodara tvoga? Onoga Dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dodu, nijednom. ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako prije n~je vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro djelo uradio. (El-En'fun, 158.)60

1 poglavUe /.

O I SLAMSKOM VJEROVANJU

~~~l}~ :_,..L~ll 0f r~~i$::; y">~fi1 ~~l)~ G-~f r~:ic. J:,i)l (:i:J '~!)

0p;u

l kada dade vrijeme da oni budu kanjeni, Mi emo uiniti da iz zemlje izide jedna ivotinja koja e im rei da ljudi u dokaze Nae nisu uvjereni. (En-Nerol, 82.)~Jl'.,

yp')~fi1 ~ ~U; ~ d;;J ;G Jl)( o'\ )J::I;_.~ ~ ~ 0)-:.f lli ~Ul , , A kad je narodu tvome kao primjer naveden sin Merjemin, odjednom su oni, zbog toga, zagalamiti i rekli: "Da li su bolji nai kumiri ili on?" A naveli su ti ga kao primjer samo zato da bi spor izazvali, jer su oni narod svadalaki. On je bio samo rob koga smo Mi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim uinili - a da hoemo, mogli bismo neke od vas u meleke pretvoriti da vas oni na Zemlji naslijede; - i onje predznak za Smak svijeta, zato nikako ne sumnjajte u nj! (Ez-Zuhruf, 57.-61.)

l u rog e se puhnuti, i umrijee oni na nebesima i oni na Zemlji, ostae samo oni koje bude Allah odabrao; poslije e se u rog po drugi put puknuti i oni e, odjednom, ustati i ekati. I Zemlja e svjetlou Gospodara svoga zasjati i Knjiga e se

61


l. poglavlje !

postaviti, vjerovjesnici i svjedoci e se dovesti, i po pravdi e im se svima presuditi, nikome se nee nepravda uiniti; svako e dobiti ono to je zasluio, jer On dobro zna ta je ko radio. (EzZumer, 68.-70.)

Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo nee uiniti; ako neto bude teko koliko zrno goruice, Mi emo za to kav1iti ili nagraditi. A dosta j e to emo Mi raune ispitivati. (EI-Enbija', 47.)(\

t)o~lj JS"~ B"'~ J~l) ~~ul~)(\ i)o~l) wr ~~~~Cf ~~~, ,, ., , , ,_.j

,

#"

$

., J

e

f!

.,

tl

~

J.

., .,.

~ 8-I:.it)~l) IS_,~!:,. ~)('\i)0J~

~r~.~j ::r.~' ~~,:~\~t>)~:,~~~:~\~ t>)~:, ~~_,ii;,~~~:,...

.

-

e)~:;~ ~ ~

J

J

JP) ~ F

)

". ,

:lAJ ~lS'). r-~

., ... }

,

,

A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu ispruili ruke svoje prema njima: "Spasite se ako moete! Od sada ete neizdrljivom kaznom biti kanjeni zato to ste na Allaha ono to nije istina iznosili i to ste se prema dokazima Njegovim oholo ponaali. " A doi ete nam pojedinano, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustivi dobra koja smo vam bili darovali. "Mi ne vidimo s vama boanstva vaa koja ste Njemu ravnim smatrali, pokidane su veze medu vama i nema vam onih koje ste posrednicima drali." (El-En'am, 93.-94.)

67


I. poglavlje

l

~yi~ J10J;:,; ~ ,;/; r-+:'\:~.f Njih emo na dvostruke mukestaviti, a zatim e bitt u veliku patnju vraeni. (Et-Tevbe, IOI.)~I.WI :U 0:,&-~ JT 1~; ~Ul (_,Af fY.j ~ej I)J.p ~lc 0~fi )JIJ ' ' ' '

'.- f'

'

' f'

Oni e se ujutro i naveer u vatri priti, a kada nastupi as: "Uvedite faraonove Ljude u patnju najteu!" (Gafir, 46.)

Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onome svijetu, a nevjernike e u zabludi ostaviti; Allah radi tohoe. (Ibrahim, 27.)

2. O kaburskim patnjama i uivanjima Allahov Poslanik izmedu ostalog, rekao:uje

~

je,

"Zaista e robu, kada ga stave u kabur, napuste njegovi prijatelji i klepet njihove obue, doi dva meleka, sjesti pored njega i upitati: 'ta si govorio o ovom ovjeku - Muhammedu ~ - ko je on?' Vjernik e rei: 'Svjedoim da je on Al1ahov rob i poslanik' - pa e mu se rei : 'Pogledaj u svoje mjesto u vatri! Allah ti ga je, zbog toga, zamjenio mjestom u Dennetu'- pa e pogledati i obadva svojim oima vidjeti. Dvolinjaku i nevjerniku e rei: 'ta si ti o ovom ovjeku govorio, ko je on?' - pa e odgovoriti: 'Ne znam, govorio sam to i ostali svijet.' Na to e mu se rei: 'Niti si znao, niti slijedio.' Zatim e se udariti eljeznim maljevirna pa e toliko povikati, da e ga, na sve strane, svi uti, osim ljudi i dinna." "Kada neko od vas umre, i jutrom i navee, pokazivat e mu se njegovo mjesto. Ako bude od stanovnika Dehennema, pokazivat e mu se mjesto u Dehennemu i govoriti: 'Ovo je tvoje mjesto sve dok te, na Sudnjem danu, Allah ponovo ne proivi."' (Buharija) U svojoj dovi, Allahov Poslanik ~ je molio: "Boe, utjeem Ti se od patnje u kaburu, patnje u vatri, od iskuenja u ivotu i na samrti i od iskuenja Mesiha Deddala!" (Buharija)Prol azei pored dva kabura, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Njih dvojica su na mukama, a ne zbog velikog grijeha." Zatim je rekao: "Jedan od njih dvojice je irio klevetu, a drugi se nije uvao mokrae." (Buharija)

68

11. poglavlje

O ISLAMSKOM VJEROVANJU

3. Milioni i milioni najuevnijih i najestitijih ljudi i vjernika, kako iz reda Muhammedovih :J$ sljedbenika, tako i ranijih naroda, vjerovali su u kabursku patnju i uivanje i sve to se o tome pripovijeda.

Racionalni dokazi (:(lo.ll aS~':li ):l. To to ovjek vjeruje u Allaha, meleke i Posljednji dan, neminovno namee potrebu da vjeruje i u kabursku patnju, uivanje i sve to je u vezi sa tim, tim prije to i vjerovanje u Allaha, meleke i Posljednji dan spada u vjerovanje u gajb (nevieno). Zato, onome ko vjeruje u jedan dio onoga to je gajb (nevieno), zdrav razum nalae da povjeruje i u drugi dio. 2. Kaburske patnje i uivanje, zajedno sa ispitivanjem od strane meleka, ni po emu nije neto to je za zdrav razum neshvatljivo i apsurdno. Naprotiv, zdrav razum to prihvaa i potvruje. 3. Dok ovjek spava, esto moe sanjati stvari koje su mu drage, u njima uivati i naslaivati se, pa mu je ao ako ga neko probudi, i obrnuto, moe sanjati stvari koje mu nisu drage i koje ga mogu teko pogoditi, pa mu je drago ako ga neko probudi. Ovu vrstu uivanja i patnje u snu, dua istinski preivljava i duboko se doima, to niko i ne pobija. Kako se onda mogu pobijati patnja i uivanje u kaburu koje su snu potpuno sline?

***

69

O ISLAMSKOM VJ EROVANJU

l. poglavijel

Xll - Vjerovanje u Allahovo odreenjec.).MJIJ ,.w~__:,~-yi)

Musliman vjeruje u Allahovo odreenje (sudbinu) i Njegovu mudrost i volju. On vjeruje da se na svijetu nita ne dogaa, ak ni djela koja podlijeu ljudskoj volji, a da nisu u skladu sa Allahovim znanjem i odredenjem. On, zatim, vjeruje da je Uzvieni Allah potpuno pravedan u Svome odreenju i mudar u Svome upravljanju, da Njegova mudrost slijedi Njegovu volju, da biva ono to On hoe, a ne biva ono to On nee, te da, osim sa Uzvienim, nema moi ni snage. Sve ovo na osnovu sljedeih, tradicionalnih i racionalnih dokaza:

Tradicionalni dokazi (:(lo;)\ 4f"f;il):l.,

Govorei.,

o Svome odreenju, Uzvieni Allah veli:

j~ ~8.1;:. ~;;.) , J.,

.

J5' tr1 l Mi sve s mjerom stvaramo. (El-Kamer, 49.)

#l J

,

r_,L.; j~ Ul ~)! C) ~17- li~ U! ~;}- 0-- 01) l I ne postoji nita ijeriznie ne posjedujemo, a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. (El-Hidr, 21 .)

.1 ur~ ru-- . ._,\Es' t./ ut. t"' ' rt./ u- cu t./ ~ rJ' ~L,..r e - 0 ,: rJ' . ~ -) f.)-t .. . . 0 r.,~

~JJ, ~2JJ;

,

"

Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko. (ElHadid, 22.)

..Ut 0~~ Ul ~ 0-- ~L,.:.f e l Nikakva nevolja se bez Allahove voljene logodi. (Et-Tegabun, ll.)~ ~ ~}lb ~C) 0L-:..;1 l I svakom ovjeku emo ono to uradi o vrat privezati. (El-Isra', 13.)

,

.f

' J..--S)

70

1/. poglavljeTevbe, 51.)


Reci: "Dogodie nam se samo ono to vam Allah odredi, On je Gospodar na." I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju! (Et

U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna ta je na kopnu i ta je na moru, i nijedan list ne opadne, a da

On za nj ne zna. (El-En'am, 59.)

~~~ ~~ ~~ :L!.!~~ U! 0 J>-8 ~) l A vi ne moete nita htjeti akoto' Allah, Gospodar svjetova, nee! (Et-Tekvlr, 29.)

0)~ ~ 2..W':,! ~~G~;.~~-. ::r...J1 011 A oni kojima smo joprije lijepu nagradu obeali, oni ce oi njega daleko biti. (ElEnbija', 101.)

..U~ ll! :-; ll ~~ ,.8. ~ ~ ~ &.~ .)! ll~) l A zato nisi, kad si u vrt svoj uao, rekao: "Maallah! -mo}e samo u Allaha!" (El-Kehf, 39.)

tJ

$

, ""' J

,

$

,

eJ

""'

,

,

~~\Sl~ ~f U~(,$~~~~~) l Mi ne bismo na Pravom putu bili da nas Allah nije uputio. (El-A 'raf, 43.)2. O Allahovom odreenjuPoslanik~ je,

izmedu ostalog, rekao:

"Svako se od vas, prvo, u utrobi svoje majke, etrdeset dana oblikuje od kapljice sjemena, zatim isto toliko bude ugruak, a zatim isto toliko bude gruda mesa, nakon ega mu se poalje melek da u njega udahne duu i odredi mu etiri stvari: prepie opskrbu, koliko e ivjeti, ta e raditi i da li e biti sretan ili nesretan. Tako mi Onoga, mirno koga nema drugog boga, neko od vas moe initi djela svojstvena stanovnicima Denneta, toliko da mu on (tj. Dennet) za lakat bude na dohvat, pa da ga sudbina preduhitri i uini neto to ine stanovnici vatre, pa da u nju ude, i obrnuto; neko od vas moe in iti djela svojstvena stanovnicima vatre, toliko da za lakat bude na njenom rubu, pa da ga sudbina preduhitli i u ini neto to ine stanovnici Denneta, pa da u njega ude." (Muslim)Savjetuj ui

"Mladiu, kazau ti nekoliko savj eta: uvaj Allaha, pa e i On tebe uvati! uvaj Allaha, nai e Ga da je uvijek ispred tebe! Kada moli,

Abdullaha b. Abbasa, Allahov Poslanik

~

je rekao:

71


J. poglavlje

l

moli Allaha! Kada trai pomo, trai je od Allaha! Znaj, kada bi se cijeli svijet iskupio da ti neto pomogne, da ti ne bi mogao pomoi vie nego to ti je Allah odredio, i da, kada bi se iskupio da ti neto naudi, ne bi mogao nauditi vie nego to ti je Allah odredio! Pera su presahla i mastilo se na listovima osuilo." (Tirmizi) "Prvo to je Allah stvorio, bilo je pero kome je naredio: 'Pii!' - pa je pero upitalo: 'Gospodaru, a ta da piem?' - na to mu je rekao: 'Pii sve to e se do Sudnjeg dana desiti!"' (Ahmed i Tinnizi) "Prepirali su se Ade~n i Musa, pa je Musa rekao: 'Ademe, ti si nas, kao otac, razoarao i izveo iz Denneta.' Na to mu je Adem rekao: 'Musa, zar ti, koga je Allah odabrao, s tobom razgovarao i Svojom ti rukom Tevrat napisao, prigovara meni za neto to mi je Allah odredio na etrdeset godina prije nego me je stvorio?!' Tako je Adem nadgovorio Musaa." (Muslim)Opisujui ta je iman, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Posljednji (Sudnji) dan i da vjeruje da je i dobro i zlo sudbinom odredeno."

(Muslim)

"Trudite se koliko hoete, samo znajte da tamo gdje mu je sueno ! " (Muslim)

e

svako

prokriti

put do

"Zavjetovanjem se ne moe promijeniti sudbina." 14 "O Abdullah b. Kajs, hoe li da te poduim rijeima koje spadaju u dennetsku riznicu? (To su rijei) 'La havle vela kuvvete illa billahi '/ 'Nema snage oi moi, osim u Allaha!'" (Muttefekun alejhi) Onome ko mu je rekao: "Kako hoe Allah i ti" - Allahov Poslanik je rekao: "Reci: 'Kako hoe samo Allah!"' (En-Nesai) 3. Vjerovanje u Allahovo odreenje, mudrost i volju od strane stotina miliona najuevnijih, najmudrijih i najestitijih Muhammedovib ~sljedbenika i njihovo vrsto ubjeenje da Allah unaprijed zna sve to je odredeno i perom zapisano, da e u Njegovu carstvu biti samo ono ta On hoe, da biva ono to On hoe, a ne biva ono to On n ee, te da je perom zapisano sve to e se do Sudnjeg dana desiti.11 ' -

Hadis biljee gotovo sve zbirke.

72

1/. poglavljeRacionalni dokazi (~t i,)~t ):


l. Nita to je vezano za Allahovo odreenje, htijenje, mudrost, volju i upravljanje, za razum nije neprihvatljivo. Naprotiv, zdrav razum, osvjedoen njihovim oitim djelovanjem u univerzumu, to nuno nalae. 2. Vjerovanje u Allaha i Njegovu svemo, nuno vjerovanje u Njegovo odredenje, mudrost i volju.namee

i

3. Ako jedan arhitekta, na paretu papira, moe napraviti projekat neke palae, odrediti dinamiki plan njegovog izvoenja, a potom pristupiti radovima i, u predvienom roku, projekat palae sa papira, tano onako kako ga je nacrtao, realizirati u stvarnosti, kako se Allahu moe osporavati injenica da je unaprijed, sve do Sudnjeg dana, zapisao sudbinu svijeta i da e, zahvaljujui Svojoj svemoi i znanju, dati da bude, tano, onako kao to je unaprijed odredio? Kako, kada se zna da Uzvieni Allah sve moe?!

***

73


J. poglavlje

l

XIII - O injenju ibadeta samo Allahu

Musliman vrsto vjeruje da je jedino Uzvieni Allah istinski Bog, kako minulih, tako i potonjih naroda, da je On Gospodar svib svjetova i da nema drugoga boga osim Njega. Zato Ga i oboava i jedino Njemu, i nikom vie, ini sve vrste propisanog ibadeta. To znai da, kada musliman moli, moli samo Allaha, kada trai pomo, trai je samo od Allaha i kada se zavjetuje, zavjetuje se samo Allahu. Isto tako, sva njegova djela, poevi od onih nutarnjih poput: strahopotovanja, nade, pokajanja, ljubavi, velianja i pouzdanja, pa preko vanjskih vidova ibadeta kao to su: namaz, post i hadd, sve do borbe na Allahovom putu, posveena su jedino Uzvienom Allahu i nikome vie. Ovo sve, na osnovu sljedeih, tradicionalnih i racionalnih dokaza:

Tradicionalni dokazi (~lA:JI ;J~~~ :l. Uzvieni Allah j e naredio da se ibadet jasno vidi iz rij ei Uzvienog:ini

samo Njemu. To se

~~ti ISt U! LJ! U l Nema boga osim Mene; zato se samo Meniklanjaj!

(Ta-ha:13.)'

~_;,~ti Z$41) l I samo se mene bojtef(El-Bekare, 40.)

-'

~l ~~:1 ""'

~

..

J.,

J tSl ..

J

...

ll

J ".,

~

J

..

IJMI

~81 ~li;O

~

Y

~~~~ ~ ~e/t;"~ :01 ~ Jjii) "~ >'01) 61~ :f~UI ;._.-JLaJI 0-- ~l G.:,;..) J ~U~f) l U milost Nau ga uvedosmo; on je, doista, od onih dobrih. (EI-Enbija', 75.)

78

l/. poglavlje, ,. ., ) ""' H


4J..:..,.)l1 4! 1~1) ;_u, 1~1 1_,t.i J...i.ll ~t; l O vjernici, Allaha se bojte i nastojte' Mu se umiliti! (EI-Ma'ide, 35.)

y)f ~~ ~) r;.~ 0~ 0;.~ ~.J11 Oni kojima se oni m.ole sami trae naina kak.o e se to vie Gospodaru svome pribliiti.(El-Isra', 57 .)

J!,

Allaha vol{te, mene lijedl.te~ i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" (Ali 'lmran, 31.)

~ r ~J r-~ J~~: " '~.,.. 1 ' . r- .y'~. '"'. ' " Wl . e:..._~ I.I.J"'-:J~ ;.u, '-'r.>'-'! r- u. v-- l Recz. "Ako

J

.)

l

i

-

".,

~

,.

J

J

~

,

J.~UI e;. ~~ J~}l ~l) cjyf ~ Gi t; l Gospodaru na, mi u 'ono to Ti objavljuje vjerujemo i mi Poslanika slijedimo, zato nas upii medu vjernike! (Ali 'Imran, 53.)J"-'

' ~.::--J

." ,

G J~ 8 ..,1

J

,

~u ' .r:: G~ C::."t r-~-.J ll-i L>l L>LCW ,_p\S: t.:.)~ 8.....:. 8') G'.J ..J .J~ r u, e 8-:- 8lZ:.. G. -- YJ ,~f..,1 , , -; , , - , , ,

~

"

A

....::

,

J

~

'(

~

,

"

Gospodaru na, mi smo uli glasnika koji poziva u vjeru: 'Vjemjte u Gospodara vaeg!'- i mi smo mu se odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i predi preko hrdavih postupaka naih, i uini da poslije smrti budemo s onima dobrima. (Ali 'Trnriin, 193.)

,_,;tS--~ 0:,~ ~ci~ 0)~ 0:~' ,)~~),

4: ~;;ti~' ;cu, ~)

L>~

J

Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako budu radili, onako e biti kanjeni! (EI-A'raf, 180.)

y ) 1 ~\)l Ve ini seddu i nastoj da se Gospodaru svome )pnblii! (EI-'Alek, J9.)2. U smislu gore navedenog, Allahov Poslanik ostalog, rekao:~

Je, izmedu

"Allah je lijep i prima samo ono to je Jijepo." (Muslim, Tirmizi i Ahmed)"Sjeti se Al laha u blagostanj u, pa e se i On tebe sjetiti kada bude u nevolji !" 18

18

..

H adis navodi Tinnizi i ocjenjuje ga kao sahih.

79


J. poglavlje

l

Allahov Poslanik ~ je prenio da je Njegov Gospodar rekao: "Moj Mi se rob ne moe pribliiti niim draim, od onoga to sam mu stavio u obavezu. Moj Mi se rob ne prestaje pribliavati dobrovoljnim ibadetom (nafilama), sve dok ga ne zavolim." (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik ~ je, takoder, prenio da je njegov Uzvieni Gospodar rekao: "Ako Mi se priblii za pedalj, Ja se njemu pribliim za lakat, ako Mi se priblii za lakat, Ja se njemu pribliim za seanj (razmak rairenih ruku), a ako prema Meni krene hodom, Ja prema njemu krenemurei." (Bu harija)

Na gore navedeno, upuuje i Poslanikove ~ kazivanje o trojici drugova koji su se od kie skonuli u jednu peinu u planini, na ijem se ulazu obruila i zaustavila jedna velika stijena, tako da nisu mogli izai. U takvoj situaciji, jedan od njih j e rekao ostaloj dvojici: "ta mislite kako bi bilo da se sjetite nekog dobrog djela koje ste u ime Allaha uinili i da Ga time zamolite? Moda bi je (stijenu) u to ime uklonio?!"- tako da je svaki od njih zamolio Allaha: prvi u ime dobroinstva prema svojim roditeljima, drugi u ime ostavljanja onoga to je Uzvieni Allah zabranio, a trei u ime vraanja tueg prava (baka), nakon to ga je uveao - pa se stijena uklonila, tako da su mogli zdravi i itavi izai iz peine. (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik :ije, takoder, rekao: "Naj blie to rob moe biti svome Gospodaru je dok je na seddi." 19 "Boe moj, molim Te svakim imenom kojim si Sebe nazvao, u Svojoj ga Knjizi objavio, nekoga od Svojih stvorenja njemu poduio, ili ga kod Sebe skrivenim zadrao, uini Kur'an asni: proljeem moga srca, svjetlom mojih prsa, razbojem moje alosti i prestankom moje brige i tuge!" 20 "Ovaj je zaiskao najuzvienijim Allahovim imenom (lsmu-1-a'zam) kojim- kada god Mu se obrati- dadne i- kada god se zamoli- uslia." 3. Gdje god se u Kur'anu asnom, spominju dove i umiljavanja vjerovjesnika, svugdje se vidi da su to inili pomou AHabovih imena i atributa, s jedne, te vrstog imana i dobrih djela, s druge strane, a nikakopomou neeg treeg.

19

-

Muslim i drugi.

20

- Hadis navodi Ahmed sa dobrim lancem prenosilaca.

80

l

J. poglavlje


Tako je Jusuf, a.s., u svome obraanju Allahu, zamolio:

~f yP~u,:; ~')O' ~~ ~:~u, c~-/s ~ '-?:::-ie:; ~~ ~-. - '~L.

p

:.ti ~)

~

,~_if- ~ .~-~o' ~ r..?::-) ' ~y

'.r:Ul') d:U1 ~ -_J J"'

Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti nauio me tumaenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si zatitnik moj na ovome i na onome svijetu; daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri! (Jusuf, 101.)J unus, a.s., je u svojoj dovi zamolio Allaha rijeima :~\.):JI J t}l 2.JJ~ ~~ U[ :J! U l Nema boga, osim Tebe, hvlljen neka si~ a ja sam se zaista ogrijeio prema sebi! (El Enbija', 87 .)$

0--

l~

_.,.,,,

Musa, a.s., je Allaha zamolio rijeima:

~ ~ J ~~ ~ :- . f l:. ~! ~) l Gospodaru moj, ja sam sam sebi zle/ nanio, 'oprosti mi! l Cfn mu oprosti.(EI-Kasas, 16.)

~~) J~ ~~ ~l l Molim Gospodara svoga i Gospodaravaega da me zatiti! (Gafir -El-Mu'min, 27.)Ibrahim i Ismail, a.s., Allaha su zamolili rijeima: ~ ' , ~ :. ::i, .,.:;" t ~~ ~~ ..:...; ~~ G ~ \:.;J l Gospodaru nas, pmm od nas, Jer T{, uistinu, sve tqe' i sve zna! (El-Bekare, 127.)J

, o

J

,

o

v

Adem, a.s., i Hava su Allaha zamolili rijeima:~_,...GJIo

0-- :J.,s:.J t.:;..)) 8, "

,

:,ili~ 01) t:.:-A.i t.::.l.J; ~) l Gospodaru... o

'f "

'

nak, samo smo sebi krivi, {ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni. (El-A'rlif, 23.)

Racionalni dokazi (:(Iki\ al~~~):l. injenica da j e Gospodar bogat, a rob siromaan, neminovno iziskuje potrebu da se siromani i nemoni rob umiljava bogatom i svemoguem Gospodaru i da od Njega trai ono to mu je potrebno: zatitu od onoga ega se boji i naklonost koju toliko prieljkuje.

81


J. poglavlje

l

2 . injenica da rob zasigurno ne zna koja sve djela i koje rijei njegov Gospodar voli, a koj e prezire, neminovno iziskuju potrebu da njegovo umiljavanje Gospodaru ostane u granicama prakticiranja lijepih rijei i dobrili djela, s jedne, i izbjegavanja runih rijei i loih djela, s druge strane, onako kako je propisao Allah ~ i obj asnio NjegovPoslanik ~ -

3. i njenica da tudi ugled i tuda dobra djela, nisu zasluga niti plod sopstvenog truda, neminovno navode na zakljuak da se u njihovo ime ne moe traiti Allahova naklonost, jer tudi ugled -ma koliko on bio velik ne moe posluiti drugoj osobi za njeno umiljavanje Uzvienom A!Jahu. Medutim, ako je neko svojim radom, imetkom, ili na bilo koji drugi nain, doprinio tuem ugledu, onda u to ime moe zamoliti Allaha, jer se to ubraja i u njegovu zaslugu i djelo sopstvenih ruku, svakako pod uvjetom da je to uinio u ime Uzvienog Allaha i postizanja Njegovog zadovolj st va.

** *

82

l/. poglavlje


XV - O Allahovim prijateljima i njihovim kerametima, i ejtanovim prijateljima i njihovim zabludama

~~.J.__)~\ .. y).J~\..\f.J~\ .. y)~)I - Allahovi prijatelji:Musliman vjeruje da Uzvieni Allah, medu Svojim robovima, ima posebno odabrane miljenike koji Mu robuju, ine ibadet i u svemu se potpuno pokoravaju. Takve je On poastio Svojom ljubavlju i darovao nekim od Svojih kerameta. On je njihov Gospodar-Zatitnik koji ih voli i u Svoje drutvo priziva, a oni Njegovi miljenici koji Ga vole, veliaju, Njegovim se zapovijedima pokoravaju i od drugih trae da isto ine, Njegovih se zabrana klone i drugima zabranjuju da ih ine, vole ono to On voli i preziru ono to On prezire. Kada Allaha zamole, On im udovolji, kada pomo i utoite zatrae, On im ih prui. Musliman vjeruje da su Allahovi miljenici vjernici i bogobojazni ljudi koje i na ovome i na buduem svijetu ekaju poasti i svakojake radosti, zatim da su svi vjernici Allahovi miljenici, s tim da se njihovi stepeni, zavisno od vrstine imana i bogobojaznosti, razlikuju. To znai da, sve to su neiji iman i bogobojaznost vri, njegov poloaj kod Uzvienog Allaha je vii, a poasti obilnije i raznovrsnije. Najodabraniji medu Allahovim miljenicima su Njegovi poslanici i vjerovjesnici, a onda iza njih vjernici, svakako prema vrstini imana. Musliman vrsto vjeruje da su kerameti (udotvorstva) koja Allah preko njih pokazuje, kao to je: uveavanje male koliine hrane u veliku koliinu, iscjeljenje bolova, lijeenje bolesti, gaenje kroz more, neizgaranje u vatri itd., j edna vrsta mudiza (uda), s tim to su mudize vezane za izazov/ 1 a kerameti nisu . I na kraju, musliman vrsto vjeruje da u najvee keramete spada ustrajnost u pokornosti Uzvienom Allahu na taj nain da se izvrava ono to je vjerom nareeno, a kloni onoga to je zabranjeno. Ovo sve na osnovu sljedeih dokaza:21

hoete

Allahov Poslanik fi je govorio: "ta mislite, ako vam pokaem to i to udo, li mi vjerovati, jer ako ne povjerujete, Allah e vas, nakon pokazivanja uda, kaznili."-

83


l. poglavljel

l.

Govorei

o Svojim miljenicima i njihovim kerametima, Uzvieni

Allah veli:(l 1)~

A I}L"') lpT J-~1( 1 '1)0}-;.s_;..;. J:, r!:lc 0:,_;:. Ll~~ :~:,f 0~ ulniega

~-~:j, j:,JI; ~~~~~~J~ U~~Ul~) tJ~I ~~~ ~ lS~I ~l neka se

ne boje i ni za im neka ne tuguju Allahovi tienici, oni koji budu vjerovali i koji se Allaha budu bojali, za njih su dobre vijesti i na ovome i na onome svijetu - A Allahove rijei niko ne moe ivnijeniti - to e, zaista, veliki uspjeh biti.(Janus, 62.-64.)

J}J1 J1 ..;...~: ~~~~ : ,_. ~ _;.:.:. lpT J...Ut J) ~~ l Allah je zatitnik onihkoji vferuju i On ih iivodi iz tniina na svjetlo.(El-Bekare, 257.)

0)~:h U! ~Jld)f 0! ~~w:,f 1}G G) l Oni nisu njegovi uvari (tj.Mesdiau-l~Haiama),' uvari njegovi trebaju biti samo oni koji se Allaha boje, ali veina njih ne zna. (El-Enfiil, 34.)

0::-J~I

J'fi ;) ;:_,..t.:SJ, J) li'~~ )j 01 l Moj zatitnik je Allah

koj{ Knjigu objavljuje i On se o dobrima brine. (El-A ' riif, 196.)

~llb~0--~!;~l);~,~~~a..JJS' l Tako bi daoivratimo od rljega izdajstvo i blue{, jer }e on uistinu bio Na

iskreni rob. (Jusuf, 24.)

;)t,bL 6:1c. 2Ji ~ .)~ 01 l Ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad robovima 'Mo}im'. (El-Isra', 65.)

r

; :.:.Jii ,l;,~ Jf ~-;4 J~ ~j~~~~) yl~l 4fj L+.lC. j;:.; &.JJI~ i f$

Kada god bi joj Zekerijja u hram uao, kod nje bi hrane naao. "Odakle ti ovo, o Merjema?"- on bi upitao, a ona bi odgovorila: "Od Allaha. " (Ali 'Imran, 37.)

~ 0~ tAG-\)~~ :,Jj(t)0~ u;J>? ~~~~ :')) ~ ~)~~ J-~10~ . ~ i ( -. -: l5j ~ il ' ~("'T

..

~

,

..

,J

,

...

f

.r.- u

r:-, e T"'J .

Veina onih koji te dozivaju ispred soba nije dovoljno pametna. A da su se oni strpjeli dok im ti sam izade, bilo bi im bolje. (El

Hudurat, 4.-5.)

121

O PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJA,J ,.

2. poglavljeJ "

l

,.a_:;-;._.~"\$.~~ J;-}1 "l$.~ l~ Ul Ne smatrajte Poslanikov poziv upuen vama kao poziv koji vi jedni drugima upuujete!(En-NOr, 63.)

l

~

...

j;. ~~~ rJ ~~ ff ~ ~ l}tS' ~~~J ~_;.~) ~~ l_f;TJ-~1 J~}JI t:f~J ! ...... oy..l~

Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Njegova Poslanika vjeruju, a koji se, kada su s njim na kakvom vanom sastanku, ne udaljavaju dok od njega doputenje ne dobiju. (En-Nfir, 62.)

Oni koji od tebe trae doputenje, u Allaha i Poslanika Njegova, doista, vjeruju. l kad oni zatrae doputenje od tebe zbog kakva posla svoga, dopusti kome hoe od njih! (En-Nfir, 62.)~~~:,.,;J.:.. ;s,;.._;~~~J , ,t/.;

J

::;.1;:w J;.}' ~v ,:,~ 1 J.~' ~li _f;T$ ,.

.. , , "

,

...

.....

~.J .J~

'

~

} ,

. dlJ\ lt

-

u:

l '

J~

~ ~ l l~

' : L. i' r u; ft"' J

,;

,

,.

O vjernici, kad hoete da se s Poslanikom posavjetujete, prije savjetovanja milostinju udijelite. To je za vas bolje i ist~je. A ako nemate - pa, Allah, zaista, prata i samilostan je. (ElMudadele, 12.)

2. to je Uzvieni Allah vjernicima naredio da se Poslaniku pokoravaju i da ga vole, rekavi:

J;.~\ \~t, a111~f l_f;T J.lil 4~\i l O vjemici, pokoravajte se Allahu i ' pokoravajte se Poslaniku, i ne nitite djela svoja!(Muhammed, 33.)~''::_,,lS:." ' ''i o 'i. , -~'t,;:.; -. r-:. . ~) G.r+=;t .J ,-( .y- 0r: -Ll-,..Ul'_)..b...1i , ,, t ...~ ..

r .... ,

, ..

Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snade. (En-NOr, 63.)l~u t&....

;,sQ C) ~J.b:..; J;.}l.;.sli1 C) l Ono to vam Poslanik daJ J.;J ";.

J

to uzmite, a ono to vam zabrani ostavite! (El-Har, 7.)122

12. poglavlje

O PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJA

Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas grijehe vam oprostiti!" (AJi 'Imran, 31.)

e

Allah voljeti i

Drugim rij eima, prema onome kome se dunost pokoravati i premakome se zabranjeno suprotstavljati, mora se lijepo odnositi i utiv biti.

3. to ga je Uzvieni Allah odredio za vodu i sudiju u sporovima,rijeima:

i. !ll) ~ LI'GI ~ ~ J;j4 ~~~ ~1 d;J lf! l Mi tebi objavljujemoK11jigu, ,samu istinu, dei ljudima , sudi:f onako kako ti Allah objavljuje! (En-N isa', 105.)

;;~1~f ~U) ;.ti, J)~;. 6~~ ~~ 0fj l I sudi im prema onome toAllah objavljuje i ne- povodi se za prohtjevima njihovim! (EIMa'ide, 49.).l.c.J lJ ~ )-- , , , } , J ; - r-' ~ .;>:'-"'... ;

l,

" ~J

\.)(

Jr-"

A kada diobi prisustvuju rodaci, siroad i siromasi, i njima neto darujte i lijepu rije im recite! (En-Nisa', 8.)148

j2. poglavlje


Allahov Poslanik :1 je rekao: "Uzvieni Allah govori: 'Ja sam Milostivi (Rahman), a ovo je srodstvo (Rahim). Ime sam mu izveo iz Svoga imena. Ko ga pazi i Ja u njega paziti, a ko ga prekida i Ja u sa njim prekinuti. "'(Buharija) Upitan od jednog ashaba ko mu je najprei da mu ini dobroinstvo, Allahov Poslanik :i je rekao: "Tvoja majka, zatim tvoja majka, pa opet tvoja majka, a zatim tvoj otac, a zatim blinji i blinji." Jednom drugom prilikom, upitan koja djela uvode u Dennet, a udaljavaju od Dehennema, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Oboavaj Allaha, ne pripisuj Mu nikoga i nita ravnim, klanjaj namaz, dijeli zekat i pazi rodbinu!"(Muttefekun alejhi) Za tetku po majci je rekao: "Ona je kao majka."(Muttefekun alejhi) Drugom prilikom je rekao: "Milostinja udijeljena siromahu je samo milostinj a, a milostinja udijeljena nekome s kim se u krvnoj vezi je istovremeno i milostinj a i odravanje rodbinske veze.'m Kada ga je Esma, Ebu Bekr es-Siddikova ki, upitala moe li paziti svoju majku koja joj je kao viebokinja dola iz Mekke, Allahov Poslanik ~ joj je rekao: "Da, pazi svoju majku!"

VI- Odnos prema komijama ( wl_#l ~ y~~l)Musliman priznaje da komija prema komiji ima obaveze i vjeruje da se one u potpunosti trebaju izvravati, jer Uzvieni veli:vrsto

A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromasima, i komijama blinjim, i kom(jama daljnjim. (En Nisfi', 36.) i jer je Allahov Poslanik ~ rekao:"Dibril mi je toliko preporuivao da pazim komiju, da sam mislio da e ga uvrstiti medu nasljednike."(Muttefekun alejhi) "Ko vjeruje u Allaha i Sudnj i dan, neka bude susretljiv svome komiji !"(Muttefekun alejhi) Musliman je, izmedu ostalog, prema svom komiji duan:l. Ne uznemiravati ga ni Poslanik ~ rekao:32

rijeima,

ni postupcima, jer je Allahov

-

Hadis biljee Ne.~ai, Tbn Made i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen.

149

O PRA VIUMA LIJEPOG PONAANJA

2. poglavlje

l

"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komiju." (Muttefekun alejhi) "Tako mi Allaha ne vjeruje! Tako mi Allaha ne vjeruje!" Upitan: "A ko to Allahov Poslanie ?"- odgovorio je: "Onaj od ije zlobe nije miran komija." (Muttefekun alejhi) Za enu za koju su mu rekli da danju posti a noi provodi u i badelu, ali uznemirava svoga komiju, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ona e u Dehennem. " 33

2. initi mu dobroinstvo, pomoi mu kada od njega zatrai ga kada se razboli, estitati mu na veselju, izraziti mu sauee u nevolji, pritei mu u pomo u sluaju potrebe, prvi mu nazvati selam, obraati mu se biranim rijeima, biti blag i njean prema njegovoj djeci, upuivati ga na ono to je za njega dobro, kako u vjerskim tako i u dunjalukim stvarima, biti na njegovoj strani i tititi ga, opratati mu za propuste, ne zavirivati u njegove tajne, ne stjenjavati ga podiui zgrade i pravei pr.ilaze, ne okretati kinicu i otpadne vode na njegovu stranu, ne bacati smee i otpatke ispred njegove kue itd., jer se to sve podr~um!jeva J?Od rijeima Uzvienog u kojima se nareuje dobroinstvo:~~ ;G..ll) u!- kustvo na ulicu!" - pa ga je izbacio. Potom su ga ljudi koji su prolazili ulicom, poeli zapitkivati: "ta ti je, zato to ini?"- pa im je poeo govoriti kako mu njegov komija ne da mira, na to su oni poeli proklinjati komiju, ~o ga je pogodilo do te mjere da mu je sam doao i rekao: "Vrati svoje stvari u kuu! Tako mi Allaha, nikada to vie neu ponoviti."35

VII-Odnos prema muslimanu i dunosti prema njemu (~~ 1 ~~ yi.)i):Musliman vjeruje da prema svome bratu - muslimanu ima odredene obaveze i pravila ophoenja koje je prema njemu duan ispuniti i prema ~ima se ponaati. On vrsto vjeruje da je to svojevrstan vid ibadeta kroz34 35

-

Hadis biljei Hakim i ocjenjuje ga kao sahib. Hadis je sahih i biljee ga Ebu Davud i drugi.

15 1

O PRA VIUMA LIJEPOG PONAANJA

2. poglavlje

l

koji se pribliava Uzvienom Allahu i stie Njegovu naklonost. Obaveze muslimana prema svome bratu - muslimanu i pravila odnosa prema njemu propisao je Uzvieni AJlah, tako da njihovo valjano ispunjavanje predstavlja svojevrstan vid pokornosti i poslunosti prema Allahu, a otuda, bez sumnje, i in ibadeta za koji je nagrada pribliavanje Allahu. Musliman je prema svome bratu - muslimanu, izmedu ostalog. duan sljedee: l. Kada se sa njim sretne, prije nego bilo ta drugo progovori. pozdraviti ga rijeima: Es-selamu alejkum ve rahmetu/lahi! l "Neka je mir i Allahova milost na vas!'' i sa njim se rukovati. Njegov brat e mu odgovoriti rijeima: Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berakatulw!l "Neka je i na vas mir, Allahova milost i bereket!", jer Uzvieni Allah veli: lAJ~~ ' }~~~ 1;J ~ ~ !~f, l Kada pozdravom pozdravljeni budete, [jepiriL Od n)ega Otpozdravite ili ga odvratite istim!(En-N isa', 86.)

Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Onaj ko jae pozdravie onoga ko ide pjeke, onaj ko ide, onoga ko sjedi, a manja grupa veu." (Muttefekun alejhi) "Meleki se ude kako to da musliman moe a da mu ne nazove selam." 36 "Nazivaj selam i onome koga zna(Muttefekun alejhi)proi

pored muslimana.

onome koga ne zna!"

"Nema dvojice muslimana koji se, kada se sretnu, pozdrave i rukuju. a da im, i prije nego to se rastanu, nee biti oproteno." 37 "Ko pone sa govorom prije nego selamom, nemojte mu nita odgovarati dok ne nazove selam." (Taberani i Ebu Seid) 2. Kada mu se kihne, ukoliko je rekao: Elhamdulillahi! l "Hvala Allahu!", rei mu rijeima: Jerhamukellahu! l "Allah ti se smilovao!", a ovaj koji je kihnuo e odgovoriti: Jagfirullahu lf ve leke!/ "Neka Allah oprosti i3637

- Zejn el-lraki kae da nije mogao-

naii na osnovu spomenutog hadisa.

Ebu Da v ud, Ibn Made i Tirmizi.

152

Iz. poglavlje


meni i tebi!" ili Jehdikumullahu ve juslihu balekum! l "Allah vas uputio i vae stanje popravio!"- pridravajui se Pos1anikovih ~ rijei: "Kada se nekome od vas kihne, neka mu njegov brat kae Jerhamukellahu! l "Allah ti se smilovao!", a kada mu ovaj kae Jerhamukellahu! l "Allah ti se smilovao!"- neka mu kae: Jehdikumullahu ve juslihu balekum! l "Allah vas uputio i vae stanje popravio!" (Buhariju) Ebu Hurejre, r.a., plipovijeda da bi Allahov Poslanik ~. kada bi kihnuo, na usta stavio ruku ili krak odjee i tako priguio svoj glas.(Muttefekun alejhi)

3. Kada se razboli, obii ga i zamoliti Allaha za njegovo ozdravljenje, pridravajui se Poslanikovih ~ rijei: "Musliman je prema muslimanu duan pet stvari: odgovoriti na selam, obi i bolesnika, otii na denazu, odazvati se na poziv i odgovoriti kada kihne." (Muttefekun alejhi)El-Bera b. Azib, r.a., je kazivao: "Allahov Poslanik ~ nam je naredio da: obilazimo bolesnika, odlazimo na denazu, odgovorimo onome kome se kihne, povjerujemo onome ko se zakune, pomognemo onome kome je uinjen zulum, odazovemo se na poziv i irimo selam."(Buharija)

Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Bolesna gladna nahranite i zarobljen ika oslobod ite!'' (Muttefekun alejhi)obii

ob i ite,

Od Aie, r.a., se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ imao obiaj svoje uku ane, potrati ih svojom desnom rukom i rei: "Boe, Gospodaru ljudi, odstrani nevolju i potpuno iscijeli bolest, jer Ti si Jscjeljitelj i jer, mimo Tvoga lijeka, nema drugog lijeka!" (Muttefekun alejhi) 4. Kada umre, otii na njegovu denazu, postupaj u i po Poslanikovim :11$ rijeima: "Musliman je prema muslirnanu duan pet stvari: odgovoriti na selam, obii bolesnika, oti i na denazu, odazvati se na poziv i odgovoriti kada kihne." (Muttefekun alejhi) S. Ako nema opravdane bojazni, povjerovati u njegovu zakletvu kada mu se za neto zakune i ispuniti mu ono za to se zakleo, kako ne bi doao u situaciju da prekri zakletvu, postupajui po hadisu koji prenosi El-Bera b. Azib: "Allahov Poslanik fi nam j e naredio da: obilazimo bolesnika, odlazimo na denazu, odgovoriti onome ko kihne, povjerujemo onome ko se zakune, pomognemo onome kome je uinjen zulum, odazovemo se na poziv i irimo selam." (Buharija) 153

..

()PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJA

2. poglavlje

l

6. Posavjetovati ga u sluaju da, po bilo kom pitanju, od njega zatrai savjet, tj. objasniti mu kako bi, u konkretnom sluaju, bilo najbolje i najispravnije postupiti, rukovodei se rijeima Allahova Poslanika :i: "Kada neko od vas svoga brata upita za savjet, neka mu ga daF' (Buharija) Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Vjera je a upitan ega, odgovorio je: "Naklonjenosti prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslanik.u, vodama muslimana i prema muslimanima, uope." (Muslim)preporuivanje."-

7. eljeti mu ono to sam sebi eli, a ne eljeti da mu se desi ono to ne bi elio da se njemu desi, postupajui tako po Poslanikovim ~rijeima:

"Niko od vas nee (u potpunosti, kako treba) vjerovati, dok svome bratu ne bude elio ono to eli sam sebi, i prezirao ono to sam sebi ne bi elio da mu se desi "38 "Vjernici su u svojoj uzajamnoj ljubavi, samilosti i saosjeanju kao jedno tijelo. Kada jedan njegov organ zahvati bolest, cijelo tijelo obuzme besanica i groznica." (Muttefekun alejhi) "Vjernici su medu sobom kao vrsto povezani." (Muttefelcun alejhi)graevina

u kojoj su svi dijelovi

8. Pomoi mu i ne ostavljati ga na cjedilu u slu aju bilo kakve potrebe i pomaganja, pridravajui se Poslanikovib ~rijei : "Pomozi svome bratu, bilo da ini nepravdu ili da je njemu nepravda!" Upitan, kako e mu se pomoi ako ini nepravdu, Allahov Poslanik~ je odgovorio: "Tako to e ga uhvatiti za ruku." tj. sprijeiti da vie ne ini nepravdu, jer je i to svoj evrstan vid pomoi.uinj ena

(Muttefekun alejhi)

"Nema toga ovjeka- muslimana koji priskoi u pomo svome bratu - musli:manu, u sluaju kada mu je povrijeena ast i ugroena neka od svetinja, a da mu Allah nee pomoi kada mu najdrae bude i nema toga38

- Muttefekun aJejhi. Dio hadisa "i prezirao ono to sam sebi ne bi elio da mu se desi" ne nalazi se u Sahihu nego u Musnedu imama Ahmeda, gdje stoji: "i da drugima eli ono to eli sam sebi, a prezire da im sc desi ono to ni sam sebi ne bi 7-elio da ti se desi."

154

l2 poglavljeovjeka


koji na cjedilu ostavi muslimana u situaciji gdje mu je povrijeena neka od svetinja, a da ga Allah nee ostaviti na cjedilu kada mu Njegova pomo bude najpotrebnija." (Ahmed) "Ko svome bratu odbrani odbraniti lice od vatre."ast,

njemu

e

AJlah, na Sudnjem danu,

9. Ne nanositi mu zlo i ne Allahov Poslanik ~ rekao:

in iti

mu nita to mu nije drago, jer je

"Muslimanu je sve to (njegov brat) musliman irna sveto (nepovredljivo): njegova krv, njegov imetak i njegova ast." (Muslim) ''Muslimanu nije dozvoljeno prepasti muslimana."39 "Muslimanu nije dozvoljeno pogledati svoga brata pogledom koji ga uznemirava." (Ahmed)

"Allah ne voli da se vjernici uznemiravaju." (Ahmed)''Musliman je onaj od muslimani." 40ijeg

su jezika i ruku mirni (drugi)

10. Biti prema njemu skroman, ne oboliti se i ne dizati ga sa mjesta da on na njega sjedne, jer Uzvieni veli:

l, iz oholosti, ne okrei od ljudi Lice i ne idi zem~jom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog! (Lulcman, 18.)U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Uzvieni Allah mi je objavio da budete skromni, kako se niko ni nad kim ne bi uznosio." 41 ''Niko se prema Allahu nije ponizno ponio, a da ga Uzvieni Allah nije uzdigao."

394041

-

Hadis je sahih i navode ga Ahmed i Ebu Davud.

-Ahmed, Tirmizi i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih. -Had is je sahih i biljee ga Ebu Davud i Ibn Made.

155


2. poglavlje j

Iako najodabraniji poslanik, Muharnmed ~ je prema svakom muslirnanu bio skroman i susretljiv, toliko da se nije ustruavao poi sa udovicom i siromahom i pomoi im ono to je trebalo. U dovi je imao obiaj zamoliti: "Boe, poivi me kao siromaha, podari mi smrt kao siromahu i proivi me u drutvu siromaha! " (Ibn Made i Hakim) Allahov Poslanik ~ je imao obiaj rei: ''Nemojte da bi neko od vas drugoga ovjeka digao i sjeo na njegovo mjesto, nego se razmaknite i napravite mu mjesto!" (Muttefekun alejhi) ll. Ne izbjegavati ga vie od tri dana, jer je Posl anik ~ rekao: "Muslimanu nije dozvoljeno izbjegavati svoga brata vie od tri dana i susretati se, okreui glavu jedan od drugog. Od njih dvojice je bolji onaj ko prvi nazove selam." (Muttefekun alejhi) "J ne okreite L jedni drugima, nego - kao Allahovi robovi . eda budite braa!" (Muslim) Ovdje se pod okretanjem leda jednih drugima misli na izbjegavanje. 12. Ne klevatati ga, ne omalovaavati, ne grditi, ne rugati mu se, ne dozivati ga pogrdnim nadimkom ili praviti nered , prenosei drugima njegove rijei. U tom smislu, Uzvieni veli:

O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su, zaista, grijeh. l ne uhodite jedni druge, i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga, a vamaje to odvratno. (El-Huduriit, 12.)~ ......... d~ . . . . .tJ " ... ,

...u , ' ' ~11 ' )ll ' , .......tA.! Lo l 'lJ U' ' ' dr->'~ U lr- rJ.. ..UI'~. ' ' " -. ' ~-T~ ;I\,;'J

,;

,

.

($

u

lt

f

...

,

...

,;.

,

J

t

~~

,

O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge runim nadimcima! O, kako je runo da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi ine nepravdu. (EI-Hudurlit, ll.)

156

12. poglavlje

O PRA VILIMA LTJEPOG PONAANJA

Jednom prilikom, Allahov Poslanik ~je upitao prisutne: "Znate li ta je gibet?" - pa su rekli: "To najbolje znaju Allah j Njegov Poslanik." Na to im je rekao: "Spomenuti svoga brata po neemu to mu nije drago." Na to je neko upitao: "A ta ako je ono to o svome bratu kaem istina?"- pa mu je odgovorio: "Ako je ono to o njemu kae istina, to je gibet, a ako nije, onda si ga patvorio." (Muslim)U svom uvenom govoru na Oprosnom haddu, Allahov Poslanik l je, izmedu ostalog, rekao: "Vaa krv, vai imeci i vaa ast su nepovredljivi." (Muslim)

"Muslimanu je sve to (njegov brat) musliman ima sveto (nepovredljivo): njegova krv, njegov imetak i njegova ast." (Muslim) Drugom prilikom je rekao:"ovjeku ne treba vee zlo, nego da mrzi svoga brata - muslimana."(Muttefekun alejhi)

"U Dennet nee

ui

klevetnik!"vrijeati,

13. Ne psovati ga i Poslanik ~ rekao:(Muttefekun alej hi)

bio on iv ili mrtav, jer je Allahov

"Psovati muslimana je grijeh, a boriti se protiv njega nevjerstvo.""ovjek ovjeka ne moe optuiti za razvrat i nevjerstvo, a da se to ukoliko ovaj nije takav -nee vratiti njemu." (Muttefekun alejhi)

"Psovka dvojice koji se vrijeaju je protiv njih samih, i to; protiv onoga ko je prvi poeo, dok i ovaj drugi ne uzvrati." (Buharija) Allahov Poslanik ~ je rekao: "ovjeku je veliki grijeh psovati svoje roditelje." Upitan: ''Zar ovjek, sam sebi, moe psovati roditelje?" odgovorio je: "Da, moe; tako to ovjek drugom ovjeku opsuje oca, pa i ovaj opsuje njegova i to mu opsuje majku, pa i ovaj opsuje njegovu."(Muttefekun alejhi)

14. Ne zavidjeti mu, ne misliti o njemu loe, ne mrziti ga i ne uhoditi, jer je to Uzvieni zabranio rijeima:

157

O PRA VIUMA liJEPOG PONAANJA

2. poglavlje

l

O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su, zaista, grijeh. l ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! (El-Hudurat, 12.)l_r-"'- ~t, ~.:. JL:... j:JIJ uy}JI(En-NOr, 12.);J 9 ,

o

J

1 _

J

",. ~ .J

0

,

~

J e J

0

J

~

'

o~

J

J

N

.,.

.)i U)J l Zasto, czm ste to

~

'o "

v

v

uli, nisu'vjernici i v/emice jedn{ o drugima dobro pomislili?

U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Nemojte jedni drugima zavidjeti, nemojte se jedni s dmgima nadmetati, nemojte jedni dmge mrziti, nemojte jedni drugima leda okretati i nemojte se u kupoprodaji utrkivati, nego- kao Allahovi robovi budite braa!" (Muslim)"uvajte se sumnjienja, jerje sumnjienje najlaniji govor." (Buharija)

15. Ne varati ga i ne obmanjivati, jer Uzvieni veli:

A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh. (El-Ahzab, 58.)

L.:. t.:JI':

o

:J ~ ~

[jt:'.. ~ 1'. ::_l

...

:.u_; U,

.,;;

,

-! ,: r..~- ~'"'' .._,

",.. }

' '

t.:Jt ' ( o,L ~.~

o

) ~ . - -i fJ

...

;J ,;

~ '."

o

A onaj' ko kakav prijestup ili grijeh poini pa time neduna ovjeka potvori - natovario je na sebe i klevetu i grijeh oiti.(En-Nisa', 112.)

Allahov Poslanik ;i je rekao: "Onaj ko na nas potegne oruje i ko nas obmani, njje na." (Muslim) "Onome kome da zakletvu na vjernost reci: 'Nema obmane!"' (Muttefekun alejhi) tj. izdaje. "Nema toga roba kome Allah povjeri vlast nad podanicima, pa ih sve do svoje smrti bude iznevjeravao, a da mu Allah nee zabraniti ulazak u Dennet." (Muttefekun alejhi) "Onaj ko zavede tuu enu ili slugu, nije na." (Ehu Davud)vraanjem

16. Ne varati ga, ne obmanjivati ga, ne lagati mu i ne duga, jer Uzvieni veli: 158

zavlaiti

ga sa

12. poglllvljeJ J.J

O PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJA1$

.)_;;J~ 1 l~ T~iJI ~ 4 l O vjernici, ispunjavajte obaveze! (El_;)1 Ma' id~. 1.)

Jf

'J~,;. ~~~~~ 0)_;j1 / ... i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, )ispunjavaJu. (El-Bekare, 177.)

O~ 0LS-' ~j, 01 ~~ 1},f) II ispunjavajte obavezu, jer e se zaobavezu, zaista: odgovarati! (El-Isra', 34.)U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kod koga se nau etiri osobine pravi je licemjer, a kod koga se nade neka od njih, u sebi nosi osobinu licemjerstva sve dok se te osobine ne proe: kada mu se neto povjeri, iznevjeri, kada govori, lae, kada obea, prevari i kada se svaa, bestidno govori." (Mutte fekun alejbi) "Uzvieni Allah veli: 'Sa trojicom u se, na Sudnjem danu, Ja sa ovjekom koji u Moje ime (neto) dobije, pa prevari, sa ovjekom koji proda slobodnog ovjeka, pa od takve zarade neto pojede i sa ovjekom koji unajmi najamnika pa mu uradi posao, a ne isplati mu nadnicu." (Buharija)obraunati :

"Zatezanje bogataa sa isplatom je nepravda. Ukoliko neko od vas, radi isplate onoga to mu se duguje, bude upuen na nekog imunog, neka mu ode." (Muttefekun alejhi)

L7. Lijepo se i utivo prema njemu odnositi, initi mu dobra, ne nanositi mu uvrede, biti sa njim susretljiv, doekivati ga vedra i vesela lica, prihvatiti njegovo dobroinstvo, oprostiti mu greke, ne optereavati ga sa onim to ne moe, ne traiti od njega ono to nema, kao to je npr. traiti znanje od neznalice ili od mucavca da bude rjeit, j er Uzvieni veli:

~WI :; ~ jf) J~~ :;f:, ~~ ~l Ti sa svakim - lijepo! l trai da' se ine dobra 'djelci, a neznalica se kloni! (EI-A' rfif, 199.)Jer je i Njegov Poslanik ~ rekao: "Ma gdj e bio, boj se Allaha! Na nevaljalo dj elo uzvrati lijepim, pa e ga ono izbrisati, a prema svijetu se lijepo odnosi!" (Hakim i Tirmizi) 18. Potovati ga ako je star, a prema njemu biti samilostan ako je mlad i nejaak, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nije na onaj ko ne potuje nae stare i ko nije samilostan prema naim mladima (djeci)." (Ebu Davud i Hakirn)

159


2. pogw1lje

l

"U Allahovo(Ebu Davud)

velianje

spada i potovanje prema starcu - muslimanu."

"Stariji pa stariji!" tj. kada poinje, poni od najstarijeg. O Allahovom Poslaniku ~. izmedu ostalog, se pripovijeda da mu je doneseno novoroeno muko dijete da mu za blagoslov proui dovu i nadije ime, te da ga je uzeo u krilo i da mu se u krilu dijete pomokrilo. Takoder se pripovijeda da je jednom prilikom doao sa puta i zatekao dvojicu djeaka, pa ih je uzeo i digao na leda, stavivi jednog sprijeda, a drugog pozadi. To je isto, iz samilosti prema djeci, naredio i svojim drugovima. 19. Postupati pravedno prema drugom onako kako bi elio da drugi prema njemu postupaju, jer je Allahov Poslanik ;i rekao:"ovjekovo vjerovanje nee biti potpuno sve dok se kod sebe ne izgradi osjeaj za tri stvari: da dijeli i kada je siromaan, da drugome eli to i sam sebi i da iri selam." (Buharija)

"Ko hoe da se spasi vatre i ude u Dennet, neka ga smrt zatekne da izgovara da Nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik! i neka prema drugima bude predusretljiv, onako kako bi elio da drugi prema njemu budu! " (Bubarija)uje

20. Opratati mu greke, pokrivati mu mahane i ne prislukivati da ono to od njega krije, jer Uzvieni veli:

~~ W

Wl 0t ~1) ~.-&.~e. ~u l ...ali im oprosti i ne karaj ih!- Allah: uistinu, voli one koji ine dobro. (El-Mii' ide, 13.)

!Je...;.~ 4! ;,;f) J J~4 l;!~=~ ":>'-f 0-- ti~ ::,_:j l A onaj kome rod uozjimog oprosti,' neka oni 'velikoduno postupe, a neka im on dobroinstvom uzvrati! (EI-Bekare, 178.)

t

JJ1 J;. ~?G ~f) ~~l A onoga koji oprosti i izmiri se, Allahte nagraditi. (E-firfi, 40.)

rS:J jj, ~ 0f 0):.J U fI;..L:,Jj 1~) l Neka im oproste i nezamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?(En-NOr, 22.)

160

12. poglavlje_. .,. , , ;t

O PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJAJ , a

~:Ul'.?~~~ y\1$. ~ 1):.T 0G'JI) J:W~ ~ti 4LJI .Jl l Allah zahtijeva da se svaije' pravo po!tuje, dobro ini i da ,se blinjima udjeljuje.(En-Nahl, 90.)

J

~

#

Na drugome mjestu, zapovijedajui da se pravedno postupa, Uzvieni kae da voli one koji su pravedni, pa veli:~~ ~ all .J!I_,h....-i) l ... i budite pravedni; Allah, zaista, p/avedne voli. (El-Hud~rat, 9.) !. ;r:

J

t

Kada je rije o pravdi, Uzvieni zapovijeda da se ona mort zadovoljiti kako na rijeima, tako i u postupcima i prilikom donoe~a presude, pa veli:

1.5'--) l~ 0tS- :,_i) l)~u ~ ii l~f, l ... i kada govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika. (El-En'am, 152.)

r

Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i kada Ljudima sudite da pravino sudite.(En-Nisa', 58.)

Zato musliman u svim svojim postupcima; kada govori, radi i nastoji biti to pravedniji, toliko da je pravednost njegova prepoznatljiva vrlina i sastavni djo karaktera. Usljed toga, njegove rijei i djela odiu pravedno u i daleko su od toga da bi u sebi imala bilo kakva obiljeja nepravde, nasi lja i samovolje. To muslimana ini pravednim. To mu ne dozvoljava da se povodi za prohtjevima, da bude zaveden strastima i privrenou za ovim svijetom, nego, znajui da Uzvieni volipresuuje

220

lJ. poglavlje poast

O NARAVI

pavedne, gleda kako e zasluiti Allahovu naklonost, zadovoljstvo, i blagodati. O poastima koje e kod svoga Gospodara uivati pravedni, Allahov Poslanik~ je rekao: ''Pravedni e kod Allaha biti na minberama od svjetla. To su oni koji sude, koji su podjednako pravedni prema svojoj eljadi i koji pravedno vladaju ." (Muslim)

J13VO

"Sedmorica su onih koje e Allah staviti u Svoj hlad, na Dan kada biti drugog hlada do Njegovog hlada: pravedan vladar, mladi koji svoju mladost provodi inei ibadet Uzvienom Allahu, ovjek ije je srce vezano za damiju, od kada iz nje izae dok se u nju ponovo ne vrati, dvojica ljudi koji se u ime Allaha vole, pa se u to ime i sastaju i rastaju, ovjek koji se u samoi sjeti Allaha, pa mu iz oiju poteku suze, oovjek kome se ponudi ugledna i lijepa ena, pa (joj) kae: 'Ja se bojim Uzvienog Allaha' i ovjek koji podijeli sadaku, krijui to toliko da mu tijeva ruka ne zna ta daje desna." (Buharija)nee

Pravednost se ogleda u brojnim aspektima, od kojih su najvaniji:l. Pravednost prema Uzvienom Allahu. Ogleda se u torne da Mu se u ibadetu i atributima ne pripisuje nikakav sudrug, da Mu se bude JX>komo i ne usuuje na neposlunost, da se stalno spominje i ne zaboravlja, daMu se bude zahvalno i da se nikada ne porie.

2. Pravednost u presudivanju sporova medu ljudima, tako da se svakom da njegovo pravo i ono to zasluuje. 3. Pravednost u odnosu prema enama i djeci, tako da se prema ~S11ak:o,m od njih jednako postupa i da se jednim nad drugima ne daje prednost.

4. Pravednost u govoru, tako da se lano neneistina.

svjedoi

i ne govori la

5. Pravednost u vjerovanju, tako da se ne vjeruje u ono to nije lano i istinito i da se u sebi ne taji ono to ne odgovara istini i stvarnosti. Evo jednog sjajnog primjera pravedne presude: Dok je jednom Omer b. el-Hattab sjedio, doao mu je jedan ovjek iz Egipta i "Vladaru pravovjernih, mogu li na ovom mjestu od tebe zatraiti w.,~..,," - pa mu je Omer rekao: "Ve si je dobjo, pa reci ta si htio , !"Na to mu je ovjek ispriao: "Utrkivao sam se na konju sa Amr b. sinom i pobijedio ga, pa je uzeo kandiju i poeo me njome 221

O NARAVI

3. poglavlje

l

udarati, govorei mi: 'Ja sam sin najuglednijih (roditelja).' Za to je uo njegov otac Amr, pa me je - bojei se da ti ne doem i ne poalim se strpao u zatvor. Evo, upravo sam sada, pravo od njega doao tebi." Na to je Omer b. el-Hattab uzeo i Amru b. el-Asu, koji je u to doba bio namjesnik u Egiptu, napisao: "Kada dobije ovo moje pismo, spremi se i sa tim i tim svojim sinom doi na ovogodinji hadd!" - dok je Egipaninu naredio da ostane u Medioi dok ovaj ne doe. Poto je Amr doao, sa ostalima se zaputio da obavi badd. Kada je Omer obavio hadd, sjeo je sa ljudima medu kojima su bili Amr b. el-As i njegov sin. Tada je Egipanin ustao, pa mu je Omer dodao bi kojim je poeo udarati Amrova sina. Toliko ga je udarao da su se prisutni saalili i poeli moliti da prestane, dok je Omer ponavljao: "Udri sina najuglednijih!"- sve dok sam Egipanin nije rekao: "Vladaru, dosta je, vratio sam mu punom mjerom." Na to je Omer rekao: "A sada njime oini Amra!"- paje rekao: ''Vladaru pravovjernih, ve sam izudarao onoga ko je udarao mene."- na to je Omer rekao: "Tako mi Allaha, da si i to uradio (tj. poeo udarati i Amra) niko se ne bi usudio prekinuti te dok sam ne prestane udarati." Zatim se okrenuo prema Amru i upitao ga: "Arme, od kada si to ti ljude koje je majka rodila slobodne, poeo pretvarati u robove?!"

Lijepi plodovi pravednosti (J.wl ~ o)) :U plodove pravedne vlasti, izmedu ostalog, spada i irenje osjeaja mira i sigurnosti medu ljudima. Tako se pripovijeda da je bizantijski car kod Omera b. el-Hattaba poslao jednog svoga izaslanika sa zadatkom da izvidi kako ivi i vlada, pa je izaslanik, kada je doao u Meinu, raspitujui se za Omera, upitao: "Gdje je va kralj?" - na to su mu odgovorili: "Mi nemamo nikakvog kralja, nego vladara pravovjernih. Izaao je negdje u predgrae Medine." Izaslanik ga je poao traiti i naao ga je da lei na pijesku. Pod glavu je bio stavio kratki tap koji je imao obiaj nositi u ruci i njime uklanjati ono to ne valja i to smeta. Vidjevi ga u takvom stanju, to je izaslanika toliko dojmilo i dirnulo u srce da je rekao: "Zar ovjek pred kojim strepe svi okolni vladari, ovako ivi i izgleda? Ali, ti si Omere zaveo pravdu pa slobodno moe spavati, dok na car provodi nepravdu, pa sigurno i u ovom trenutku od straha nema sna!" S druge strane, umjerenost je vrlina sveobuhvatnija od pravednosti. Ogleda se u svakom postupku muslimana tokom cijelog njegovog ivota. To je sredinji put izmedu dvije pokudene krajnosti; pretjerivanja, sa jedne, i nehaja, sa druge strane.

222

ll poglavljeIsto tako, umjerenost u troenju imetka~~~ ~):;; 01.5')znai

O NARAVI

Tako umjerenost u ibadetu znai ne ii u krajnost do granice pretjerivanja i cjepidlaenja, s jedne strane, ali i ne dozvoliti da se bude nemarno i nehajno, sa druge strane. izabrati sredinji put,

pa se ne rasipati, ali, istovremeno, i ne krtariti, kao to veli Uzvieni:lJ?; tJ) l_,i_;..:.tJ 1-'..w 1)1 ~.ill) l l oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne' krtare, vel se u tome dre sredine.(El-Furkan, 67.)

, ,

,,

, ,

, ,, f ,

U tom smislu, umjerenost u odijevanju znac1 ne nos1t1 prev1se raskonu odjeu koja granii sa ponosom i oholou, ali i ne nositi namjerno previe grubu i poderanu i iskrpljenu odjeu. Umjerenost u hodanju znai ne hodati ni nadmeno ni oholo, s jedne strane, ali ne i previe bijedno i ponizno. Dakle, u svemu treba gledati da se nade neka sredina i ne dozvoliti da se ode u krajnost, kako u pretj eri vanj u, tako i u nebaj u. Otuda je umjerenost i najbolji ovjekov dmg u istrajnosti na Pravome

putu. Zato, kao takva, umjerenost i spada u najodabranije vrline i najljepeosobine ovjeka, jer ga zaustavlja na granicama koje je odredio Uzvieni Allah, ne dozvoljava mu da preko njih prede, daje mu poleta da svoje farz ooaveze izvrava redovno i u potpunosti, istovremeno, ne prelazei u krajnost u bilo emu. Uz sve to, umjerenost ovjeka ui kako da bude dostojanstven, kako da se zadovolji sa onim to mu je dozvoljeno (halal) i kako da ne posegne za onim to mu je zabranjeno (baram).

Zar

ovjeku

treba

vea ast

i ponos, nego biti dosljedan i dostojan

rijei Uzvienog:

~~ :~~~~:~.ti ~jJI ~ ly~l l A da se Pravoga puta dre, Mi bismo [h 'vodom obilnom pojili. (El-Dinn, 16.)

:,..Ji),,

~j (' i)J }~ ~ Ll) r ~)C. 0Y,. u; lyU::.. l, J , " ...

,

(

,

,

/

,

r.; Wl ~~ l_,lli ::r-:il' J~.-!

l

"

J

l "

-

#

0 ~ 1)1.5' ~ ~'7- ~J...U~ GJ1 y~l,

(

-

,

Oni koji govore: "Na Gospodar je Allah!" - i istraju na Pravome putu, neka se niega ne boje i ni za im nek ne tuguju! Oni e stanovnici Denneta biti, u njemu e vjeno boraviti, i to e im biti nagrada za ono to su radili. (EI-Ahkaf, 13.-14.)

223

O NARAVI

3. poglavlje

l

VI - O etici samilosti

Musliman je po svojoj prirodi milostiv, a samilost je jedna od vrlina koja krasi njegovu narav. Budui da samilost muslimana proizilazi iz iste due i zdravog duha, da ga zadaja dobrom, ulijeva mu sklonost ka injenju dobrih djela, a odvraa od zla i svega to ne valja, on gleda da uvijek bude dobroduan i susretljiv, a onome ko je takav, nikada mu nee ponestati samilosti prema drugima. Zato musliman, samilost kao vrlinu, toliko voli, ukazuje prema drugima, poziva na nju i preporuuje kuda god krene, duboko vjeruju i u rijei Uzvienog:y~i 2.~)1( \V)~;_J~ l~ly) ?~ \~ly) 1_,t1 ~:il\~ 0ts";.;-~:::j,, , l ..

Documents

Put Pravog Muslimana - knjiga 1