r --- 13r. == 79.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska... · 2012. 2. 14. · po dosadašnjim vijestima, situtlciia se do večeres • St. Ouentioa. NeprijĐtelj

Dalmate:. in Zara. i ·.· Brno. Buchs, Školskih štamp anih : Walbes ) 100/ lOD runa 3'50. 1 /2 bo 6 '" lm veliko. l nica u Ben· e sve 15. inca sa se ovime avlja. ODBOR. surogata sapun. ()ok na svota( \ God. XXXI. U Zadru, u srijedu 2 listopadtt 1918. 13r. 79. --- -- x:::tr Zi:ii. ·--r - -- == : Dodatak .. Objavitelj u Dalmatinskomu" (La Rassegna Dal tn ata) je na t b i a v i 1 e l i u D a lm a t i n s k o m u • i • S m o t r i D a l m a t i n s k o j • z o Kr. 15.-, KT. 8.-; 54mol •Smotri Dalmntinskoj• l<r: 10.-; !Ila poluuodisle • na tri s.e sur11zmjr.rno. Pojedini brojevi stoje 20 pllftl, a xasllltcni pnrn 30. ll Pit !Inili z11 .. uz koj ll nema svota. ne se nl u ltnknv obzir uzeti ; pilo n jo zn uvrstbe. uz l1oj11 nem n pretplate. ?•h . - Dretplnte se nnputnicoma. - RultOplsi se ne - se ptsma ne pnma)u. - Dtsmll 1 novce trebe llllfetl • Ur o: d u O b j a v i t e l j a D" l m a t\ n s k 0 g u z a d or> - -- IZLAZI SRIJEDOM SUBOTOM Bugarska sklopila primirje s Ententom. u vidu nego da ispunimo svoju dužnost ' otadžbini, i da njc.j kao gotl i našim hrabrim tama damo prigode da postignu mir, hoji Glasovi iz Engleske. bi odgovarao tešl{im žrtvama. što je narod na se Cunelske šume i Faysa . Tamo, J,ao yod na svoj ostnloj fronti, n!':prijateljevi napadi sa vrln teškim po njega gubicima. U bojevima Ht\išti se prelw l SO oklopljenih neprijatelj!\kih lwla . LONDON. 28. Agenzia Reuter doznaje. da je naprtio da dogje Jo .svoga jedinstva. U lom smislu engleslca vlada prinula <.lana 27 o. m. sa službeno se sve što je bilo. ovlaštene st,onc bugarski pozi'l na primirje. To na l!raju moja vlada. pošto je temeljito prou- BERUn. 30. Wulff Burenu juvljn: je bilo baš bez ilwkvo odnoso Nijemaca prema situaciju , da našim mnogim prothmi- Velil«i glsvni stan. 30. septembro 1918 . tom Bugarski sc llol·ak s ms tm 02.biljnim; ci mo predloži da stupe u prego,•ore radi sldop;mjo z a P n d n o b o, . i š t e: ne se, da je to - 1{60 §lo javtiaiu iz Berlina primirja i mira . nešto što je ffiaHnov ne ruku pred.!.l.zeo. Pošto prijestonu besjedu, ffialinov U fhmdriji neprijatelj nostavi svoje napode. Poziv je ntl alijrc;e: cilj mu je primirje predloži da sc Sobranje odgodi do petha, dn mo- Nepr iioteljevo prodiranje u nase pozicije dann 27 da se mogne stupiti u pregovore 0 mim. gne iscrpivo iznijeti stanje i poglavito z.npo- septembm prigna nos do desno lu·ilo 1 e_rr.govore zo sklaponje primirja i. mira . naše obro m hene fronte iza Handzaemeskog NaOe vlalte. J,Jrijc·dlog bje primljen, sjednica zlitvori. i to sjewmo od Dixmuidfl do ffierllema, i da no l<OEtO. 29. Zeitung• javlja iz lijevom hrilu nupusti:nno oblulc Wytschnc:te. Nepri- Berlintl: Da H je €ntenla. tcBko je Agenci.jn Reuter lzvJe§taj bugarlikOg glavnog Stima. iateljsl<i napndi ne Hod:.wemeshi Icao god rt1zg\osilo, doista odbila molbu za SOftiA. l. (Slo!beno) . Qotnl od 30 nn liniju Zorren - West Roosebeelce bjehu od- primirje, dc U se bu gorski pregovaratdji septembro. bijeni. lzmegju · Posschendoele i Becelaere nepri- sastoše s neprijete\iem, to se još izvjesno ne znn; PnmHt odredbama sklopljenog primlrifl, obu- jate lj prodre do Dadizoele, gdje mu u elM ustavi- zna se svaf.<ako. da se u kreliu Ferdinandu ne stavljene su od današnjeg dtma sve ope- smo. neprijatelj l<oji je izjutw prodirM od Hout- uskolebft odnos. zna se, da se jaka racije. hema do Lyso bje uzbijen protunapadom. ffii se spremo stupiti u akciju tomo borimo u nizini Lysa. \ ugroženom saveznilm u Uostalom. RAT Golema je borba na fronti izmegju Cambrai i po dosadašnjim vijestima, situtlciia se do • St. Ouentioa. bacio je u borbu proliv nije promijenlia. Combrai·a 16 divizija, da prodre nešu frontu s obje J strane grtJda. Sjeverno oJ Cambrai propadoše osam Iz ava bugarske \llal>e. Velika bitka na zapadu. putn ponovljeni jaki ncprijateljsl<l na\lacli. Ot:prija- SOFI}A. 29 . IJrzojavna agencijo teli se u predgrogju Neuvi lc-Contimpre. }avlj6: Naprema tvrgjenju što go širi h:.vte&taU velikog glaYftOQ stana. Mi smo tamo na znpBdnoj ivici grada. lza Sche Ide ro,liotelegrafstca služba u Nauenu, da je. ministar BERU N. 28. Wolff-Bmeau j(tvlio: nove žestol«e neprijateljske napade . ne- pl·edsjednilt preduzeo J·avlJ"eni lmrak na il t 1· 1· d' d J k 1 VeHkl glavni stan 28. septembra 1Ql8. pr 6 e 16 n napn 1 pru uzeti pre <O ona a sjeverno S\>Oju rut.u. sa se Qtrone formolno od M... o· l. t• e b . M . ' · · 1 :-, z 6 p 0 d 00 b 0 1 · i š t e: ... rc mga se na ces t am rat · asmeres. •z}av juje, da se ministar rijdio do Južno od Morcoinga neprijatelj nas · potisnu natrag ponudi mir sasvim sporttzumno sa nadležnim neptijcte.ljski zagoni izmegju \Jpt:rrto i Se.orpe izn komrlslcog Mttsnieres-Crevecoeur. Cesti faktorim6. 1 odbijeni su. S obe strttne cesta $t(t voc.le iz Arrasa juriši i 2 mcgju Gonnellieu-Bdlincourta Engleske Bugar&koj. i Peronne u Cambrai. pa i njih. Englezi odbijeni su polpuno. 06še divizije, lcoje se bore lonDon R l preduzeše žestohih napada, koji u prvom na- froJ• ,GonneiH Guislnin. n"'•.reg . , 29. AQ . ellter: EnJ; es hi od l · • -· - d 1· -· l "'l •. .., '" " '"' b 1 .-J t titU .st(rStse pre nos1m tnltama. ,- oeu- protunapadotn neprit"ateiJ·a 1.01·i ,·e ud"'rt'o govot na ugarslli o primirju slaie se S4 G · 1 d n K .. d • U vresa 1 ratocourto. <ao go iz.megju t·d ecourta i pravcem iz ffinrcoinga. lzmeg,·u Bellincourta i Bel- o govorom \lišeg ov,·ectnika ali,· ranih -armija. Vili G · 1 · U · n 1 Fl d " 1 ers u1s alne. zagommo na uour on i es- lengnse nepri,·atelt" se z•goni prei(O l.onaln. ali g• o go\loru se u kratko iziavlJ.UJ·e. da se l · • •· .. 1· d .. . , . . . . . , qUteres uspiJe nepr•tfHr. JU, a nas potisne natrag ustavismo na liniji sjeverne ivice Bellincourta - osper.ac.•.le ne mogu. ost.m t.osa. tzja_vtlo 1 s)'everno od ce11te Arras-Ca-brat· do l1'nt'J'e 01' s" le- d · 1 1 € l 1 k fl k 1 u d b š b "' ., zapa ne •vice ouncourt- .eocourt. ng ezl p atiše , e om. so 1s. OJ \1 1. a l m1r, to 1 se Verger-Heynecour1. Juzno 01! ceste pridržasmo na- s\'oje uspjehe sa vrlo krvavim u 1sto se samo l liniju Bourlon-Ribercourtslta šumo. pred gubicima. · tzmeg)u našim pozicijama izmegru Ribecourta i Villers Neprijatelj se oštro na nase nove linije 1 Turske. NJe mock e 1 Aus .. A! 1 )raoe . Guislaina svi neprijateljski· nopadi mahom prope- no kona lu Oise-Aisne. Vrlo jalti froncuslci napadi vlade t.raze, n.aravno, sve o.e .one : doše. lzmegju €pehyjo i Bellicourta odbismo jake izmegju Suippes i Aisne hao god na smatra.'.' !'uitmma da . anglo-amerilltmske napade. francuzi nastavii'ie jahe ivicu Argonnii i izmeuju Argonnc i Meuse. operac11e 1 da se odaštltan)e napade_ u Champagni od propadoše potpuno. Sobe steone doline Aire ote- u Radi se o jednoj po- Argonna: _tamo FrancuZ;• da smo neprijatelju Apremont i Mon1rebeauslm šumu. godbi, svaku opasnost sa bu- 1 malo zemljtšta. dok se napad1 ustav1s.e le potisnusmo netrag Amerihance za preko jednog garske strane po operacije alijraca na Balluwu. ! južno od linije Apremont-Cierges. napustismo 1 . kilometara Pod tim se raz.umljeve demobilizacija bugarske • montfaucon ;er prijetiioše ua ga opkoliti. napadi · vojslte ili njeno upolreb\iavanje na drugom kojem koji udariše preko ffiontfaucono i odanle, mjestu protiv sadašnjih saver.nika Bllgarslce. Niti propadoše pred našim novim lini.jama. Neprijatelj se može niti se- preduzimati nikakav lwrok u je imao i tešlcih gubitaka. teritorijalnim pittmjima, to se urediti na konfe- J o6orismo 33 neprijtlteliske letjelice. renciji o miru. ffiegjutim poglavita za koju ] god privremen11 pogodbu. mora bili Ja Bugarska l 13ERLin. 29. Wolff-Bul'eau jt1vlja: moro da napusti sve krojeve što dr.ži izvan pra.ve j Bugarske i ih bugars«a VO)Sl(6 zepremtlo l glavni slan. 29 seplemhra 1918. otkad je rat buknuo. Z a p a d n o b o j i š l e : li se ffialinovljevoj vladi, da se ti uvjeti • nakon ubrzane vatre od Dixmt.lde Jo ne mogu prih\·B.tili, to vlade nijesu u stanju Wulvergeme uspije Englezima i Belgijancima, lcoji da drugih uvjeta predloze. te prepuštaju Bugarskoj . napadahu, da zauzmu naše pozicije u izdubinama da ona nagje druge !<Oje bi bile gotove l i da od prodru lt linije naše artilerije. nepri- da ih pritwete. jateljev nopad se popodne na liniji: želje- Nale u Sofiji. t uasip južno od DixmUde-Kierken-Houthoulst- "' j West Ro'sebeeke- Dasschendaele-Becelaere-Zand- 30. Novine javljaju iz Sof\jr:: voorde-Hollebeke. nnpadi na tu liniju bješe Prispješr: amo austro-ugarske odbijeni koje stigoše n6 bojište. Primirje s Bugarskom potp-isano. pridržasmo PARIZ. 30. (Službeno). Viši zapovjednik · nepntntellfllmn napodtma.. _ . . . F.ranchet d' Esperey i bugarsl<i delegati l .. Zapadno tld Cnmbrot, po$10 poz•- u Solunu primirje sa Bugorskom. BugarsJci , na hanalu strone povukusmo delegati prihvatiše i potpisaše sve uvjete, što im l nnsu na hntJU A_rleux ·Aub1gni:J zapadno . o.d postavi više zapovjedništvo. Combr!"' 1 1zo fUgozapadno Cambrot- Neprijateljstva su obustavljena. 1 f!l':l.rcomg sa pnkhuck_om· _pre"ko steru Franchet je dobio nalog da nf\ mil h pristupi r· !•f:'IIU Vtllers-9,-utslema. Nepntatel, o lc izvršivanju uvjeta primirja. 1ZJlllra tos nt-ko to. .. O LOODOn 1 Kako Reuterova agencija dmmoje. ! podne se ostro te napade sa 1alu':' prhn'r· B · · k . 1 . od ah na sna u snagama.. SJe\lerozapadno t zepadno od Cambret. M .' Je s ugars om stu pt o Je m . k g_ • 1 Mi go odbismo Tateo mu propadoše i eg1u se 1 0 !e · napadi južno od. ffiarcoinga. ie ':'OraJU odmo h tzvrsth: zap?sJed.ouhh j lzmegju Ailette i A.isne povul.osmo po planu J'" 6 )eva i Srbije; demobilizacija VOJSHe 1 pre:- i bez neprijateljslwg pritiska svoje linije iza knnnla b alo l?rije,:ozmh vrsh. Oise-Aisne izmegju Anizy le Chateau na Ailetti i 1 zel)e7.mca. Bour\.la na Aisni. francuzi, !toji su na svoj .fronti r od kroz te ce z.apos)eSh toche Oje ir.megju Suippesa i Aisne preduzimali od i maju neku znamemtost. po šest pute svoje napade pred\•ogjeni od jal<ih Prlieatolna na otvoru SBbranfa. kole, bješe uzbijeni u ljutom 1. Vijest agencije: . . i. se .izvanred!lo po n!ih gubicima. . ffitnister predsjednik Malinov otvono 1e }e<!_am tm. Je zau_zese py IZvanredno zasjedanje Sobranja prijestolnom be- 1 sto gdJe te gdte ponesto uhsnuse nasu obrem- sledom, procita u ime kreljevo. benu frcntu. - ,. , U besjedi tccže: . U p_ovukosmo pros.le ffioja vloda. je javno mnijenje i da 1e l?rodn·e.o nasu lm11u uživa moje povjerenje. sve ze tcrotllo sve do kraJa BmorvaUe. VriJeme vodi poslove. de riješi mnogobrojne od se zogomae leike šte joj numetR.uše &tvorent; nap6dtma ne 1v1cu } _lm•tu od ctuga nize ratni-h godine. ul zoct od cesb 1 1)0VtJ noj pramft našim Om po;-ttgose u9p!ehe semo hod je i moj«\ vl 6 ctG druao ne imltgjasmo 1 od gd)e utlmuie nešu hntJU do BERtin. l. Woltf Bureau javlja : Veliki glavni stan, l. ol<tobra 1918. Zapadno bojište: Uspješnim zagonom na obali zaroblsmo ne- koliko slolinc Nova fronta t• Flandriji ide od Handzaemeskog do zapadno od Rousselaere. preko Ledringhem-Gheluweld prema Werwicqu, zatim nizinom prema nosim sto- rim pozicijama !.od neprijateljsl<i nt1pad ' izmegju i Werwicquo bje od- bijen: zarobismo netcoliko Belgijanaca, €nglezo i Francuze. Oeprijateljsl.i zagon izmegju Fleurbaixa i Hullucha i protiv visova kod Fromellesa i Au- berse prop.ade. €nglezi 11ashwiše svoje napade s obe strane Combrai; jedno lconadijaoshs divizija lwje. se popodne zagoni prema Ramilliersu, bje potisnuta · natrag prema Tilloyju. S obe strane Lc Chateleta neprijatelj preuze napade izmegiu \'endhuille i l oncourla .. Tello sc razviše žestoki bojevi južno od oncourta 1 od Somme. Neprijatelj ·bje svagdje odl>ijen. . · Propodoše neprijateljski zagoni na linije izmegju ; Vesle i prelw Vesle. s izuzetl<om jednog uspjeha, koji povede protivnika na visove sjeverno od Breuila. U Cham1u1gni bješe svagclje odbijeni neprijatelj$ki napadi. Kod St. marie-a-Pu odbismo dvije sotnije. od ArgonnS Amerikanci napadoše sa jahim snagame.; žarište boja bili su poglavito Apremont i Montebeauxska šuma. neprijatelj bje qvegdje uzbijen sa wlo tešlcim gubicima. "" Prvi kvat'tirmajstor Ludendorff. lzvještal ' auetriisko-ug.uekog glavnog stana. l. Slutbeno St! l. oktobra 1918. Arb-onija: ' ne raznim mjeslimn l.trbonaske fronte bilo je lokalnih bojeva. Uostalom nije se osobito zbilo. ? · Poglavica generalno!1 štaba. Ost11U izvidtaii austriisko·ugar:skog glnvnog st•llil od 28, 29 i 30 nalaze se u b fa ,, i t t? l i u D a l m a t i n s k o m u ( · / U financijskom o()boru. I>Et. 30 . p.Jm. U financijskom odboru Zastup- ministur financija Wimmer ocrta fi- nnncijslci plan namirivanje poslovanja oJ oble dvije milijnrde. ffiinistur spome11u flnan- c:iiskc mjere, što Sll još od l septembra ove dine uvedene upravnim pulem, a još nijesu u sadržane. kao god povišenje poštansldh cjeni!'" z:n rohu nu željeznicame. države u cijenama žigica. uvedenje placon1a corine sa carinsl{im ožijcm u banimo- toma; l< tome 666 i po milijuna luuno. što donijeti novi porezi, )<Oji Sll pril{azani {,ar- lamentu n još nijesu otrscni. Ostaje dal,le jos rashod od 600 milijunn lu·una u poslovanju : da se može i Laj pokrili. vlada namjerava pril<azali zo mjesec dana nel<e osnove; Le su: šenje poreza na rahiju i pivo; povišenje ci- je ne soli ; povišenje raznih omanjih pristojbina; reforma poreza na progju robe. lcoji u isto vrijeme obuhvatili i porez na nopolwn uvedenje trajnog poreza na imovinu. fe porezne mjere doista dohodol< od prelw 600 milijuna na godinu. Osim togo vlarlo misli osnovu o sudjelovanju države u kopo\lnim cijenama robe lwjom se drža\lno gospo- dari i robe na cijenu države. ima zakoniti utjecaj. Sve tc flnancijsl{e mjere svakalw do- nositi prihod od oble dvije milijarde. alw sve te porezne osnove budu stali na snagu od l jula 1918. pale da nel<o V(ijeme dok osnove budu otrsene, lo sc iz tih vrele u ovoi godini pol<riti deficit. Stoga vlada namjerava da slmpa sa usnovama prilwie i osnovu, l<e;nm hi se. rtHli namirenjtl deflctta u poslovanju, jcdl\n sami put obretila na imovinu. Ovoj namet na imo\linu ne smije se pomiješati sa velildm lltatne- tom na imovinu. koji bi mogao da bude sdmo jedna mjero za lik\lidllciju financijske si- tuacije nnlwn rata. Pri ovom jednol«ratnom po- rezu na to paziti, da naumljeni trajni porez na imovinu ne bude štetovan, ds planovi veliltog poreza na imovinu ne budu pre- judicirani i da se uzdržova sposobnost produkcije. Ukupni prihod od rata što izvršenih što nau mijeni h flnancijslcih rnjera daje prema poslovanju u vriJeme mira prihod od 3.200 do 3.500 milijuna kruna na godinu, ne namet no imovinu i ratni porez. Go- zatim o namirivanju deficite prijelaznog poslov nja, koji se ima pripisali i ci- \lilnim ratnim izdacima, ministar na vonredne povoljne uspjehe ratnih zajmova. Prihod oJ 12 milijarda od sedmog i osmog ratnog zajma u jednoj godini, lo je nešto velilw, nešto što se tim više mora uvažiti. šio se ono 12 milijardo nalmpilo. a do se za flnansiranje zajn ovo nijeSJOO ni u kojoj znatnoj mjeri obratili na notnu Na lm1ju ministar noglasvie nuždu. da sc poplava nota pobija šieclnjom i novim porezima, te moli do se porezne osnove prije otrse. Odbor primi povišenje zemljarine odredivši porez sa 25 posla na poznaH prihod. konferencija. 30. Nn današnjoj l,onfcren- CIJ1 u je. da se u ras- pwvu o sutrašnjoj izja\li ministra predsjednika upldu s, •a i pitanja. Za tog ministar predsjednik HussarPk preporu- da se pitonja prikupe u jednu raspravu, u lwjoj \llada od do objasniti svoje nozore o pojedinim pitanjima. što se iznesu. želju južnih Slavena da im se ubjosni. da li je Tisza doista thomo re- giusl-' sa znanjem austrijske vlade one svoje izjave vrhu jugoslsvenslcih pitanja. Slovenac Ribar predloži da se rasprovo razdijeli po predmetima.. te se potuži na proganjanje južnih Slavene. Ceh Stane!< spomenu kaLro se 7.emaljska upravna ko- misija u Cešl<oi razdijelila na dvoje, te naglasi nuždu da se posebno govori o stvorima; je nuždo i ze južne Slavene. Petruszewvcz navijesti prijedloge o Burianovoj noti ze mir i o pregovorima ze državnopravni položaj Galicije u svezi sa tako zvanim austro poljskim pitonjem. Poljski socijalni demokrat Da- S2j111Ski zažel'- dB ministar predsiednih dade au- obavijesti o situaciji s obzirom na dogagjnje no ballumskoj fronti. To isto zeželi i socijalac Hauser. Ukrajinac Wassilko nuždu da se sastane odbor za spoljašnje poslove delegacija. Na to predsjednik delegacije Hauser odvrati. do je o tome danas sa mi- nistrom spoljošnjih posala. Odbor zo pravosugje zapodjenu noveli ka kaznenom postupku. Ministar pr:,avde Schauer hiltnollt• ve s obzirom na to što su kazneni i'l1ci01ir • lllill trp11ni poslom poradi· to

Documents

r --- 13r. == 79.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska... · 2012. 2. 14. · po dosadašnjim vijestima, situtlciia se do večeres • St. Ouentioa. NeprijĐtelj