HPD „ZAGREB-MATICA“ 41.PLANINARSKA ŠKOLA

Petrićeva 4/II, tel. 01/48-10-833 (18,00 - 20,30 h)

www.zagreb-matica.hr

pprriirreeđđuujjee 44--ddnneevvnnii zzaavvrrššnnii iizzlleett u Sj.Hercegovinu (BiH) u suradnji s HPD Rama

RRaadduuššaa -- RRaammaa -- VVrraann ppllaanniinnaa

3311..0055.. –– 33..0066.. 22001188..

PLAN TURE :

31. 05. 2018. (četvrtak -Tijelovo) – Putovanje : Banja Luka – Jajce (razgled) – Prozor - Rama

Sastanak je u 6:30 sati ispred RGN fakulteta, Pierottijeva 6. Polazak busa u 6:45. Putovanje za Prozor (BiH) cestovnom rutom : ZG – Gradiška – Banja Luka – Jajce,260km – Bugojno – Gornji Vakuf-Uskoplje - Prozor – Rama. Dolazak u Jajce oko 11.00 sati. Zadržavanje radi razgledavanja i ručka. Razgledavanje grada -. Plivskog vodopada, velikog i malog Plivinog jezera, podzemna crkva/katakombe, tvrđava /bedemi I tabija, crkva sv. Marije, fethija džamija; Muzej II zasjedanja AVNOJ-a, hram boga Mitre, Austrougarska cjelina, Franjevački samostan sa arheološkom i etnološkom zbirkom predmeta pronađenih u Jajcu i okolini. U samostanu su smještene kosti posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića u staklenom sarkofagu. Mogućnost planinarenja do planinarskog doma na Ćusinama. Nastavak puta preko Bugojna i Uskoplja za Prozor i do franjevačkog samostana Rama-Šćit. Smještaj. Večera. Noćenje.

1.6. 2018. (petak) – Raduša – vrh Idovac (1956 mnv)

Nakon doručka krećemo s planinarima HPD Rama na Radušu, planinu koja predstavlja prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne. Za Radušu kažu da je bila ispresijecana „duhanskim putovima“ kojima se prenosio duhan iz Hercegovine u Bosnu. Autobusom dolazimo do živopisnog planinskog sela Zahum (1224 m) koje je zadržalo svoju autentičnost do današnjih dana. Pješačenje započinjemo od spomen doma Divi Grabovčevoj i idemo makadamskim putem skoro do samog vrha. Cijelim putem možemo uživati u pogledima na Ljubušu, Vran i u daljini Čvrsnicu. S malo veće visine otvara se pogled na Ramsko jezero i na zapad prema Kupresu, Malovanu, Vitorogu, Cincaru… Ispod vrha nalaze se prirodni fenomeni – kraška jezera Veliko, Raduško ili Rumbočko jezero. Ovdje dominiraju prostrane livade s gustom planinskom travom i niska klekovina. Makadamski put završava 50 metara ispod vrha Idovac (1956 m) do kojega dalje vodi uska pješačka staza. Za ovaj vrh kažu da je jedan od najljepših vidikovaca u BiH, a ništa manje atraktivan nije ni spust prema Ramskom jezeru jer cijelim putem pruža neponovljive prizore. Nakon planinarenja večera u Kući Mira samostana na Ščitu i noćenje.

2. 6. 2018. (subota) – Vran planina – vrh Veliki Vran ( 2074 mnv) DVOTISUĆNJAK

Ustajanje. Doručak. Na današnju turu idemo zajedno s planinarima HPD «Rama». Odlazak do motela “Hajdučke vrleti”. Jedna od staza prema Velikom Vranu polazi od središnje točke Parka prirode Blidinje – motela „Hajdučke vrleti“. Neposredno u blizini motela je početna točka uspona koji vodi prema šumi planinskog bora. Strma, ali ugodna i dobro markirana, staza pruža mnoštvo zanimljivosti poput kraških jama i nepresušnog izvora Hajdučko vrilo koje pruža okrepu tokom cijele godine. U neposrednoj blizini vrela se nalazi raskrižje staza od kojih jedna vodi prema Malom Vranu, spojenog s Velikim Vranom planinskim hrptom višim od 2000 metara. Vrh Veliki Vran je označen, a kao nagradu za uspješan uspon planinari dobivaju fantastičan pogled na tri okolna jezera: Ramsko, Buško i Blidinjsko. Vrijeme uspona je 2,5 do 3 sata uz visinsku razliku 870m. Nakon uspona povratak do motela na osvježenje. Upoznavanje Parka prirode Blidinje (jezero, franjevački kompleks u Masnoj Luci, nekropola sa 150 stećaka u Dugom Polju). Povratak u Ramu. Večera i noćenje.

3. 6. 2018. (nedjelja) – Rama – razgledna planina Smojnik (1261m) – HE Rama

Nakon doručka krećemo u turistički obilazak Ramskog jezera koje je nastalo kao rezultat potapanja korita rijeke Rame 1968. Njegova maksimalna dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 m. Okruženo je strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Posjetit ćemo i kompleks Franjevačkog samostana (crkva, muzej, galerija i galerija na otvorenome) te posjetiti branu HE Rama. Planina Smojnik (1261m) uzdiže se iznad Ramskog jezera i brane HE “Rama”, i dominira cijelim ovim prostorom. Sa predjela zvanog Pavo se pruža nevjerojatan pogled na samu branu i veći dio jezera, kao i na

dio nekadašnjeg toka rijeke Rame. Nakon ručka opraštamo se od naših planinarskih domaćina iz HPD Rama I krećemo

za Zagreb. Prije odlaska preporučujemo nabavku sireva - Prozorski sir i dimljeni Ramski sir. Povratak na mjesto polaska predviđen do 22,30 sati.

Organizator: HPD Zagreb Matica, voditelj pl. škole Bruno Šibl, mob. +385 91 610 55 33

Vođa ture : Bruno Šibl - sa raspoloživim vodičima HPD Zagreb-Matica

Vođenje na terenu i okolici - uz pomoć domaćih planinarskih vodiča HPD Rama

Prijava za izlet : srijedom, za vrijeme trajanja planinarske škole

Prijevoz : iznajmljeni autobus . Cijena prijevoza ovisi o popunjenosti autobusa.

INFORMACIJA O SMJEŠTAJU: U Kući Mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit.

Utvrđena cijena za polupansion (večera, noćenje i doručak) je 45 KM po danu i

osobi. Za 3 polupansiona treba platiti 3 x 45 KM = 135 KM.

PREHRANA NA TURI: Tijekom izleta – iz ruksaka - prema osobnim potrebama – složena u

obroke. Konzerve ribica. Povrće. Voće - banane, jabuke, naranče, grožđice. Keksi, čokolada,

bomboni, energetske pločice…Nositi oko 2-3 litre vode na turi.

OPREMA: čvrste cipele za kretanje po kamenjaru, vjetrovka, košulja, majice, zaštita od sunca

(šešir s obodom ili kapa šilterica ili marama za glavu, sunčane naočale, krema za sunčanje);

zaštita od kiše (kišobran, pelerina), manja naprtnjača za ture, rezervno rublje, kupaći kostim,

tenisice za preobuku, natikače, baterijska svjetiljka (koja svijetli), duge hlače, pribor za osobnu

higijenu i ručnik, prva pomoć i osobna apoteka, teleskopski štapovi, lončić za vodu…

PRTLJAGA: Za jednodnevne planinarske ture ponijeti manji ruksak. Ostale stvari za boravak u

smještajnom objektu spakirati u putnu torbu ili manji kofer (vozi bus do smještaja).

DOKUMENTI: Putovnica ili važeća osobna iskaznica (za prijelaz BiH granice); važeća

planinarska i EU kartica zdravstvenog osiguranja.

PLAĆANJE U BiH: jedino sredstvo plaćanja je konvertibilna marka (KM). Konvertibilne marke

(KM) možete nabaviti u zagrebačkim mjenjačnicama. Ponesite konvertibilne marke za plaćanje.

ZAHTJEVNOST PLANINARSKIH TURA: Usponi na Radušu i Vran planinu su srednje zahtjevni s

vremenom hodanja oko 5 sati plus odmori i uživanja u panoramskim pogledima

NAPOMENA : plan aktivnosti po danima je prilagodljiv, ovisno o vremenskim uvjetima

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Odazivom na izlet, svaki polaznik potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da prihvaća ovaj program, da izletu pristupa na osobnu odgovornost, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Vođa ture zadržav pravo izmjene programa izleta u slučaju nepredviđenih okolnosti i obzirom na objektivne okolnosti na terenu.

Tema izleta: Kretanje i boravak u planini ; orijentacija u prirodi i planini ; dinamika kretanja u grupi; kulturno-povijesna baština (bš)

VOĐA PUTA PRIDRŽAVA PRAVO IZMJENE PLANA PUTA, RUTE ILI SATNICE U SLUČAJU LOŠEG VREMENA, NEPREDVIĐENIH OKOLNOSTI I S OBZIROM NA OBJEKTIVNE OKOLNOSTI NA TERENU ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZANIMLJIVOSTI (uz izlet na Vran planinu)

Park prirode Blidinje i Dugo Polje- Na sjeverozapadnom podnožju Čvrsnice, između nje i Vran planine, pruža se planinska visoravan Dugo Polje koje je po prirodnim, pejzažnim i etnografskim sadržajima jedinstvena u širim razmjerima. Godine 1995. Dugo Polje, Vran i Čvrsnica proglašeni su parkom prirode. Dugo Polje ima oblik korita i doista je dugo (oko 12 km). Široko je 2-3 km i visoko prosječno 1250 m.Smjer pružanja je JZ - SI, dakle okomito na smjer pružanja Dinarida. Uglavnom je pokriveno livadama, tako da se gotovo sa svakog mjesta pružaju široki vidici na Čvrsnicu i Vran planinu. Pojedini dijelovi Dugog Polja imaju posebna značenja i osobitosti: Ivan-dol, Rudo polje, Risovac (skijalište), Masna luka (franjevački kompleks, crkva i muzej), Sovićki (Strmi) dol....Polje ima dobre uvjete za razvoj i zimskoga i ljetnog turizma. Rat u BiH imao je za posljedicu probijanje strateške ratne ceste Tomislavgrad - Rama, koja prolazi uzduž cijeloga Dugog Polja i penje se na visinu 1300 metara, te je ona danas glavna prometnica Parka prirode Blidinje

Blidinjsko jezero (1183 m) Ima površinu 3,2 četvorna kilometra. Najveća mu je dubina 4,5 m a dužina 3 km. Ovisno o padalinama, ove dimenzije prilično variraju (god 1935 jezero je poplavilo okolinu a 1940 posve presušilo). Zimi je pod ledom, a ljeti neobično toplo (25 C). Jezero je ledenjačkog podrijetla, o čemu svjedoče čeone morene nad jugozapadnom obalom. U njegovoj vodi žive ribe (oštrulja i bjelica), a ljeti se vide jata divljih pataka i crnih ptica što ih narod naziva gnjurcima (zimuju na Mostarskom blatu)-

ZANIMLJIVOSTI

Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini, BiH;nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu. Sjedište općine je u gradu Prozoru, a općina pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Tradicijski nije ni Bosna

ni Hercegovina, a danas je bilježe još kao tzv. Visoku Hercegovinu, odnosno sjeverni dio Hercegovine. Rama pripada franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami, na sjeveru Hercegovine. Jezero je nastalo kao rezultat potapanja korita rijeke Rame 1968.godine. Ramsko jezero svrstava se u jedno od najljepših jezera u Evropi; svojom čistoćom i ljepotom idealno je za izletnike. Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Slivno područje

predstavlja sam početak Jadranskog slijeva, pa je voda koja dolazi u jezero izrazito čista i izvrsne kakvoće. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna vrela jugozapadno od naselja Varvara

Šćit je malo naselje, koje se do 1968. god. izdizalo iznad plodne i pitome kotline kroz koju je protjecala rijeka Rama s pritokama Buk i Krupić. Kada je spomenute godine novoizgrađeno akumulacijsko jezero potopilo velika područja Ramske doline Šćit je ostao na malom poluotočiću zajedno s franjevačkim samostanom i crkvom. Raduša je planina koja predstavlja prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne. Smještena je na

tromeđi Gornjeg Vakufa, Prozora i Kupresa, udaljena oko 140 kilometara od Sarajeva, Predstavlja

neotkriveni biser Bosne i Hercegovine. Raduša ima specifičan tip planinske, alpske, klime s umjereno toplim ljetima, dok su zime hladne i bogate snijegom s višegodišnjim prosjekom od preko 80 cm, više od 120 dana. Na Raduši je smješten jedan od najljepših ski centra u regionu Najviši vrh planine je Idovac na 1.956 metara nadmorske visine. Na Raduši postoje i dva manja jezera Idovačko I Malo jezero.

Vran je planina visine 2074 m/nv. Nalazi se na području općine Tomislavgrada istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina izdiže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Ime Vran

planine povezuje se s tamnim izgledom planine kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine. Planina ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m).

Diva Grabovčeva je djevojka iz hrvatskog naroda, rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine, i čiji grob se nalazi na Vran planini. Više o poznatoj legendi možete

pročitati klikom na sljedeći link: https://kamenjar.com/legenda-o-divi-grabovcevoj/