Upload
clit
View
231
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
oihoilho
Citation preview
Računske vežbe (I kol.) iz predmeta „Elektrane“
1. a) Izračunati ukupni stepen korisnog dejstva hidroelektrane ako su poznati podaci: HR=50 m (rečni pad – visinska razlika izmedju kote 1 (uspora reke) i nivoa donje vode), HB=49 m (bruto pad – razlika između nivoa gornje i nivoa donje vode), ηC=0,99, ηT=0,91, ηG=0,97, ε=0,5 % (sopstvena potrošnja elektrane) b) Izračunati stepen iskorišćenja (η) ciklusa pumpno-akumulacione hidroelektrane ako je ηTR=0,995.
Slika 1. Skica uz zadatak
a)
)1( εε −=−=⇒= GSPGeG
SP PPPPPP
98,0==R
BH H
Hη
%21,85)1( =⋅⋅⋅−= HCTG ηηηηεη b)
PTMG ηηηη ≈≈ ;
2HERHE ηη ≈
[ ] %85,74)1( 2 =⋅⋅⋅−≈ CTGTRRHE ηηηηεη
2. Kroz kanal dubine a=3 m i širine b=5 m protiče voda stalnom brzinom v=1,5 m/s. Ako se pretpostavi da je brzina vodene struje ista u celom poprečnom preseku kanala, kolikom snagom raspolaže voda?
2
2mvWk = - kinetička energija vode
SvvdSQ srS
== ∫
0ρ⋅Q - maseni protok [kg/s]
tQmtmQ ⋅⋅=⇒=⋅ 00 ρρ
kWvba
tvtQ
tmv
tW
P k 320222
30
20
2=
⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅===
ρρ
3. Hidroelektrana daje E=1,8·108 kWh energije godišnje pri ukupnom stepenu korisnog dejstva η=0,83. Rečni pad iznosi HR=40 m. Koliki je srednji protok vode Q u [m3/s]?
RHEsreR
sreHE PP
PP
ηη =⇒
kWtEP sre 84,26418==
RRRRp
R HQHQgt
HgtQt
mgHt
EP ⋅⋅=⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅=== 00
0 γρρ
g⋅= 00 ργ - specifična težina vode
sm
QHP
QQHPR
sreRHEsre
3
00 845,60=
⋅⋅=⇒⋅⋅⋅=
γγη
4. Voda stacionarno struji kroz horizontalnu cev konusnog oblika, preseka S1 i S2. Razlika
pritisaka na krajevima cevi iznosi Δp. Odrediti protok vode kroz cev.
Slika 4. Skica uz zadatak
Opšti oblik Bernoulli-jeve jednačine:
22
22
2221
11vgHpvgHp ρ
ρρ
ρ ++=++
0)(21 2
22121 =−+− vvpp ρ
1
2212211 S
SvvSvSvQ =⇒==
02
22
222
1
22 =⎟
⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛−+Δ vv
S
Sp ρ
021
21
21
222
2 =−
+ΔS
SSvp ρ
21
22
212
22S
SSvp
−=Δ ρ
)(2
22
21
12SS
pSv−
Δ=
ρ
)(2
22
21
2122SS
pSSSvQ−
Δ==
ρ
5. Jedna hidroelektrana sa neto padom Hn=80 m i dotokom vode u akumulacioni bazen Qdot=4 m3/s, radi 15 h dnevno sa snagom na priključcima generatora od SG=6 MVA, pri faktoru snage cosϕ=0,92. Ako je stepen iskorišćenja turbine ηT=0,68 i generatora ηG=0,93, odrediti: a) proizvedenu električnu energiju u toku dana, b) protok vode kroz turbinu pri datom opterećenju generatora, c) energiju kaje se u toku dana utroši iz akumulacije. Smatrati da su neto pad i stepen iskorišćenja konstantne veličine. a)
kWhTSTPdtPW GGT
Gd 40086cos0
=⋅⋅=== ∫ ϕ
b) nnp HgtQmgHE ⋅⋅⋅⋅== 0ρ
nP
R HQgt
EP ⋅⋅⋅== 0ρ
GTnGTRG HQgPP ηηρηη ⋅⋅⋅⋅⋅== 0
sm
HgP
QGTn
G3
0455,11=
⋅⋅⋅⋅=
ηηρ
c) Energija koja bi se proizvela kada bi protok vode kroz turbinu bio jednak dotoku vode u
akumulaciono jezero (Td=24 h):
kWhTHQgTPW dGTnddotdot 26,937330 =⋅⋅⋅⋅⋅⋅== ηηρ
Razlika između proizvedene električne energije i energije Wdot, predstavlja utrošenu energiju iz akumulacije:
kWhWWW dotda 74,46252=−=
6. U slivu jedne reke izgrađene su tri hidroelektrane (Slika). Hidroelektrane HE1 i HE2 su akumulacione i izgrađene su na pritokama, dok je HE3 protočna i izgrađena je na glavnoj reci. Korisna akumulacija HE1 je Vk1=4·108 m3, srednji neto pad H1=130 m i instalisani protok kroz turbine Qi1=30 m3/s, a dotok vode zanemarljivo mali. Korisna akumulacija HE2 je Vk2=6·108 m3, minimalni dotok Qd2=5 m3/s, srednji neto pad H2=120 m i instalisani protok Qi2=40 m3/s. Srednji neto pad HE3 je H3=60 m, instalisani protok Qi3=300 m3/s i dotok vode Qd3=200 m3/s. Ukupni stepeni iskorišćenja ovih hidroelektrana su: ηHE1=0,72, ηHE2=0,82 i ηHE3=0,83. Odrediti garantovanu proizvodnju električne energije u sve tri hidroelektrane, smatrajući da su akumulacioni bazeni puni, a neto padovi i stepeni iskorišćenja konstantni.
Slika 6. Ilustracija sliva reke
Instalisane snage hidrogeneratora su:
HEii HQgP ηρ ⋅⋅⋅⋅= 0 kWPkWPkWP iii 4,561146;24,91857;92,55339 321 ===
Vreme trajanja rada pojedinih HE sa instalisanim snagama, odnosno protocima i minimalnim dotocima je:
hQV
TTQVi
kiiik 67,2916
1
11111 ==⇒⋅=
hQQ
VTTQQV
di
kiidik 3,3030)(
22
222222 =
−=⇒−=
hQQQ
VVTQQQTVV
ddi
kkiddiikk 46,2982)(
323
213323321 =
−−+
=⇒−−=+
Svaka od HE može da proizvede:
MWhTPW ii 366,115111 == MWhTPW ii 51,175222 == MWhTPW ii 114,437333 ==
MWhWWWWuk 99,727321 =++=
7. Branska hidroelektrana sa srednjim neto padom Hn=70 m treba da radi sa maksimalnim godišnjim računskim protokom QMAX=600 m3/s i minimalnim Qmin=130 m3/s. Odrediti vrstu turbina i broj istovetnih agregata u hidroelektrani ako se pretpostavi da je stepen iskorišćenja turbina ηT=0,88.
kWHQgP TnMAXMAX 6,5773620 =⋅⋅⋅⋅= ηρ kWHQgP Tn 48,55878min0min =⋅⋅⋅⋅= ηρ
Snaga turbine određuje se iz uslova povoljnog rada tokom minimalnog protoka (Pmin). Minimalni protok treba da iskoristi jedna turbina sa dobrim stepenom iskorišćenja.
αminP
PT =
Na osnovu dijagrama bira se Fransisova turbina, a koeficijent α=0,8.
kWPT 1,19898=
Vrsta turbine α Peltonova 0,4÷1 Fransisova 0,6÷1 Kaplanova 0,4÷1 Propelerna 0,8÷1
MWPnP
Pn TnTT
MAXT 92,469,3 ==⇒==
MWPnP TnTHE 368==
8. Jedna hidroelektrana radi prema dnevnom dijagramu opterećenja datom na Slici. Ukupni stepen iskorišćenja hidroelektrane je ηHE=0,8 a neto pad se menja po zakonitosti: H(t)=80-0,06·t [m], za t [h]. Odrediti: a) prosečan protok sa kojim hidroelektrana radi u toku dana, b) količinu vode potrebne za jednodnevni rad hidroelektrane.
Slika 8. Dnevni dijagram potrošnje
a)
MWhdttPWT
Gd 46565,71030815)(0
=⋅+⋅+⋅== ∫
MWW
P dGsr 375,19
24==
mHH
H sr 28,792
2406,080802
)24()0( =⋅−+
=−
=
sm
HgP
QHQgPHEsr
GsrsrHEsrsrGsr
3
00 14,31=
⋅⋅⋅=⇒⋅⋅⋅⋅=
ηρηρ
b)
33
0105,2690)( mTQdttQV sr
T⋅=== ∫
9. U jednom vodotoku može se izgradnjom brane stvoriti u toku godine korisna akumulacija sa
Vk=1,6·109 m3 vode, stvarajući neto pad Hn=120 m. Radi iskorišćenja ovog energetskog potencijala potrebno je izgraditi hidroelektranu sa dva istovetna agregata. Odrediti: a) vrstu i specifični broj obrtaja turbine, b) stvarni broj obrtaja turbine, c) koji će od agregata datih u Tabeli biti primenjen i koliki je stvarni specifični broj obrtaja
turbine, d) snagu na priključcima generatora za dati srednji protok i moguću godišnju proizvodnju
električne energije.
Tabela: Podaci o tipovima agregata Snaga generatora [MW] 6,3 10 16 25 40 50 63
cosϕn 0,8 0,8 0,8 0,8 0,85 0,85 0,85 Un [kV] 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5
p 10 8 8 10 12 10 12 xd 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,1 xq 0,6 0,6 0,7 0,7 0,7 0,7 0,75 ηG 0,96 0,96 0,96 0,96 0,97 0,98 0,98 ηT 0,85 0,85 0,86 0,86 0,86 0,87 0,88
Slika 9. Šematski prikaz HE
a)
smQ
Qs
mTVQ sr
srg
sr3
13
368,252
;736,50 ====
turbinaovaFHQ nsr −⇒,1
min7,0max 64,1223500 osH
n ==
b) kWQHkP srnTa 28,353241 =⋅⋅=
k=8 – za rad turbine sa dobrim stepenom iskorišćenja
min
4max 126,312 o
Ta
nnsa P
HHnn ==
Na osnovu aproksimativne brzine, treba odabrati mašinu sa p=10 pari polova, jer je vrednost sinhrone brzine za taj slučaj najbliža na.
min30060 ostv pfn ==
c) Na osnovu PTa i nstv, bira se generator naznačene snage Pn=25 MW, a njegovi podaci su dati u Tabeli.
kWP
PG
GnTn 67,04126==
η
min489,121 o
nn
Tnstvs HH
Pnn ==
d) kWHQgP TGnsrG 066,6552410 =⋅⋅⋅⋅⋅= ηηρ
MWhTPW gGG 756,9564312 ==
10. U jednoj hidroelektrani nalazi se generator sa sledećim podacima: Sn=30 MVA, Un=10,5 kV, cosϕn=0,85, p=10, f=50 Hz i ηG=0,95. Ako je pri nominalnom opterećenju generatora protok vode kroz turbinu Q=30 m3/s i ηT=0,85, a vreme zatvaranja predturbinskog zatvarača Tz=5 s i relativno (prelazno)povećanje broja obrtaja ε=0,20, odrediti: a) tip upotrebljive turbine i specifični broj obrtaja ns i nq, b) potreban zamajni momenat (GD2) rotirajućih delova agregata i maksimalan broj obrtaja
pri trenutnom potpunom rasterećenju generatora.
a) kWSP nnGn 50025cos == ϕ
kWP
PT
GnTn 84226==
η
mQg
PHQHgP
T
TnnTnTn 3,107
00 =
⋅⋅⋅=⇒⋅⋅⋅⋅=
ηρηρ
turbinaovaFHQ n −⇒,
min30060 ostv pfn ==
min4324,142 o
nn
Tnstvs HH
Pnn ==
min4 3287,49 o
nstvq
H
Qnn ==
b) 2
22
22 47,1364183183 tmn
TPGD
GDn
TP
stv
zT
stv
zT =⋅
⋅=⇒
⋅
⋅=
εε
minmaxmax 360)1( ostv
stv
stv nnn
nn=+=⇒
−= εε
11. Na jednoj reci planira se izgradnja brane i stvaranje veštačkog jezera čija bi korisna
akumulacija iznosila 1200·106 m3 vode. U sklopu ovog projekta izgradila bi se i elektrana sa otvorenom dovodnom derivacijom sa prosečnim neto padom od 120 m, u kojoj se planira ugradnja generatora sa sledećim podacima: SGn=24 MVA, f=50 Hz, UGn=10,5 kV, cosϕn=0,85, 2p=20 i ηG=0,96. Ako je minimalni dotok vode u akumulaciju 1 m3/s odrediti: a) broj agregata i tip turbine koje treba ugraditi uzimajući da je ηT=0,92, b) energetsku vrednost akumulacije, c) specifični broj obrtaja turbine ns i nq, d) broj obrtaja agregata pri naglom i potpunom rasterećenju ako je zamajni moment
GD2=1200 t·m2, a vreme zatvaranja predturbinskog zatvarača Tz=8 s.
a) kWSP GnGnGn 40020cos == ϕ
smQ
TV
Q dotgod
ksrel
3min 052,39=+=
MWQHgP GTsrnGu 602400 =⋅⋅⋅⋅⋅= ηηρ
299,1 ≈==Gn
GuG P
Pn
sm
nQ
QG
srelsr
31 526,19==
turbinaovaFHQ nsr −⇒,1 b)
MWhTPW godGu 52,673355=⋅= c)
kWP
PG
GnT 25021==
η
min30060 ostv pfn ==
min411,110 o
nn
Tnstvs HH
Pnn ==
min4 31 563,36 o
n
srstvq
H
Qnn ==
d)
288,0183 22 =⋅
⋅=
GDn
TP
stv
zTnε
minmaxmax 42,386)1( ostv
stv
stv nnn
nn=+=⇒
−= εε
12. Hidroelektrana koristi prosečan neto pad od Hn=130 m. U elektrani su postavljena četiri
istovetna agregata sa generatorima sledećih nominalnih podataka: Sn=40 MVA, cosϕn=0,95 i ηG=0,96. Pretpostavljajući da je stepen iskorišćenja turbine ηT=0,89, odrediti: a) maksimalni protok sa kojim radi elektrana, b) tip turbina u hidroelektrani i njihov stvarni specifični broj obrtaja i broj polova sinhronih
generatora.
a) kWSP nGnGn 00038cos == ϕ
sm
HgP
QQHgPGTn
GnMAXGTMAXnGn
3
00 5,139
44 =
⋅⋅⋅⋅=⇒⋅⋅⋅⋅⋅=
ηηρηηρ
b)
smQQ MAX
31 87,34
4==
turbinaovaFHQ n −⇒,1
min7,0max 96,1153500 o
ns
Hn ==
kWP
PG
GnTn 58339==
η
min
4max 85,255 o
Tn
nnsa P
HHnn ==
pfnstv
60= , za p=10 nstv=300 o/min, za p=12 nstv=250 o/min
min431,113 o
nn
Tnstvs HH
Pnn ==
min4 31 345,38 o
nstvq
H
Qnn ==
13. Na jednoj reci planira se izgradnja hidroelektrane sa akumulacionim jezerom. Pri punoj
akumulaciji nivo vode je na koti 120 m, a najniži dozvoljeni nivo je na koti 110 m. Donja voda je na koti 20 m. Može se smatrati da su obale akumulacije strme i da je ogledna površina akumulacije praktično konstantna i iznosi S=8 km2. U hidroelektrani se planira postavljanje dve istovetne generatorske jedinice sa SGn=30 MVA, UGn=10,5 kV, cosϕn=0,90, ηG=0,96, f=50 Hz i p=12. Smatra se da je ukupni stepen iskorišćenja hidroelektrane ηHE=0,80. a) Odrediti tip turbina u hidroelektrani i njihov specifični broj obrtaja ns i nq, uzimajući
srednji pad i srednji protok. b) Odrediti energetsku vrednost akumulacije smatrajući da je dotok vode u akumulaciju
konstantan i iznosi 4 m3/s. c) Na kojoj koti će biti nivo vode u akumulaciji nakon 8 dana rada obe jedinice sa punom
snagom, ako je akumulacija bila puna, a dotok vode je konstantan i iznosi 4 m3/s?
a)
mHHH
mHmH
MAXsr
MAX
952
902011010020120
min
min
=+
=
=−==−=
kWSP nGnGn 27000cos == ϕ
sm
HgP
QQHgPHEsr
GnsrHEsrsrGn
3
0110 21,36=
⋅⋅⋅=⇒⋅⋅⋅⋅=
ηρηρ
turbinaovaFHQ srsr −⇒,1
kWP
PG
GnTn 12528==
η
min25060 ostv pfn ==
min4 31
min4
44,49
36,141
o
sr
srstvq
o
srsr
Tnstvs
H
Qnn
HHP
nn
==
==
b) 36
min 1080)( mHHSHSV MAXkk ⋅=−=Δ⋅=
hQQ
VTQQTV
dotsr
kprdotsrprk 79,324
2)2(
11 =
−=⇒−=
MWhTPW prGn 73,538172 == c)
31 90429147)2( mTQQV Rdotsrutr =−=
mS
VH utr 911,5==Δ
mHH 089,114120 =Δ−=
14. U hidroelektrani se nalazi turbina koja na osovini razvija nominalnu snagu PTn=30 MW pri protoku Qn=45 m3/s. Specifični brojevi obrtaja turbine su ns=181 o/min i nq=62,7 o/min. a) Odrediti potreban zamajni moment (GD2) hidroagregata, ako je vreme zatvaranja
predturbinskog zatvarača Tz=10 s, a pri potpunom rasterećenju prelazno povećanje broja obrtaja ne sme da pređe 30%.
b) Koji tip turbine je primenjen?
a)
4 34 34
: nn
nq
Tn
nnsstv H
Q
Hn
P
HHnn ==
n
q
nTn
ns Q
n
HP
Hn =
⋅ 4 2
mQP
nn
HQP
nn
Hn
Tn
s
qn
n
Tn
s
qn 80,
2
=⋅⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛=⋅=
min
4 34200 o
n
nq
Tn
nnsstv Q
Hn
PHH
nn ===
22
2 2928183 tmn
TPGD
stv
zTn =⋅
⋅=
ε
b) turbinaovaFHQ nn −⇒,
15. U hidroelektrani se nalazi hidroagregat sa sledećim poznatim podacima: Hn=40 m,
Qn=30 m3/s, ηGn=0,95 i specifični broj obrtaja turbine ns=297 o/min. Ukupni stepen iskorišćenja hidroelektrane na priključcima generatora je ηHE=0,80, a vreme zatvaranja predturbinskog zatvarača Tz=20 s. a) odrediti potreban zamajni moment (GD2) hidroagregata, tako da pri potpunom
rasterećenju prelazno povećanje broja obrtaja bude manje od 20%. b) Odrediti specifičan broj obrtaja turbine nq.
a)
kWQHgP HEnnGn 6,94170 =⋅⋅⋅⋅= ηρ
kWP
PG
GnTn 263,9913=
η
min
4300 o
Tn
nnsstv P
HHnn ==
22
2 7,2015183 tmn
TPGD
stv
zTn =⋅
⋅=
ε
b)
min4 33,103 o
n
nstvq
H
Qnn ==
16. Dve kaskadne hidroelektrane koriste zajedničku čeonu akumulaciju promenljivog pada i
kompenzacioni bazen male zapremine i konstantnog pada (Slika). Osnovni konstrukcioni podaci za svaku od elektrana dati su u Tabeli. a) Odrediti energetsku vrednost akumulisane vode u svakom od akumulacionih bazena. b) Izračunati specifičnu energetsku vrednost 1 m3 vode u svakoj od akumulacija. c) Koliku količinu vode treba utrošiti iz čeone akumulacije ako se zahteva da u trodnevnom
periodu eksploatacije obe elektrane proizvedu 6000 MWh električne energije? Pri tome se postavlja uslov da se prvo potpuno iskoristi voda iz kompenzacionog bazena koji je na početku posmatranog perioda bio pun. Koliku će energiju pri tome proizvesti svaka od elektrana?
Slika 16. Skica uz zadatak
Tabela: Podaci o akumulacijama
a)
mHHH Max 8,47min =−=Δ
HE1 HE2 Korisna akumulacija
Vk [m3] 220·106 4,16·106
Konstruktivni pad Hk [m] 54 352
Instalisani protok Qi [m3/s] 37,3 34,4
Nominalna snaga generatoraPGn [MW] 16,5 106
Maksimalni pad HMax [m] 77,9 /
Minimalni pad Hmin [m] 30,1 /
mHH
H Maxsr 54
2min =
+=
Srednji pad odgovara konstruktivnom padu, pri kom se sa instalisanim protokom na priključcima generatora razvija nominalna snaga (instalisana snaga HE).
hQ
VT
i
kpr 37,1638
3600 1
1'1 =
⋅=
hQ
VT
i
kpr 6,33
3600 2
22 =
⋅=
hQ
VT
i
kpr 49,1776
3600 2
1''1 =
⋅=
Energetska vrednost akumulacija:
MWhTPW prna 105,03327'11
'1 ==
MWhTPW prna 94,307188''12
''1 ==
MWhWWW aaa 045,341215''1
'11 =+=
MWhTPW prna 6,3561222 ==
b) Specifična energetska vrednost 1 m3 vode:
⎥⎦
⎤⎢⎣
⎡= 33600 m
kWhQ
Pw
i
i
31
1'1 123,0
3600 mkWh
QP
wi
n ==
32
2''1 856,0
3600 mkWh
QP
wi
n ==
3''
12 856,0mkWhww ==
3''
1'11 979,0
mkWhwww =+=
c) MWhWWWMWhWV aak 4,2438;6,3561 222 =−=Δ=⇒
36
11 10491,2 m
wWVk ⋅=
Δ=Δ
MWhVwW k 393,3061'11 =Δ=Δ
MWhVwW k 296,21321''
12 =Δ=Δ
17. Reverzibilna hidroelektrana ima dva pumpnogeneratorska agregata jedinične snage 315 MVA (Slika). Iz ekonomskih razloga, u pumpnom režimu agregati mogu da rade samo sa svojim maksimalnim snagama od 300 MW. Da bi se izbegla pojava kavitacije minimalna snaga agregata u generatorskom režimu je 100 MW. Zavisnost aktivne snage od protoka i pada data je u Tabeli. Izračunati koliko električne energije može da se dobije u
generatorskom režimu na račun 1 kWh uloženog u pumpnom režimu. Pri proračunu smatrati da se pumpanje i generisanje vrši pri istom padu.
Slika 17. Slika preseka RHE
Tabela: Zavisnost aktivne snage od protoka i pada
Protok Q [m3/s] Kroz turbinu Kroz pumpu P [MW] H [m] 100 150 200 250 300 300
525 27 37 46 57 74 51 550 26 35 44 55 69 49 590 24 33 41 51 62 44 610 23 31 39 49 58 41
Pumpni režim: za pad od H=525 m, Qp=51 m3/s i P=300 MW
3634,13600 m
kWhQ
PwP
PP ==
Generatorski režim: za isti pad od H=525 m, PG=100 MW i QG=27 m3/s
3029,1
3600 mkWh
QP
wG
GG ==
Odnos proizvodnje i potrošnje:
6297,0==P
Gww
η
Zaključak: Za pad od H=525 m i za 1 kWh uložene električne energije u pumpnom režimu dobija se 0,6297 kWh električne energije u generatorskom režimu pri istom padu i PG=100 MW.
3)610(
3)590(
3)550(
033,2
;894,1
;701,1
mkWhw
mkWhw
mkWhw
P
P
P
=
=
=
η (odnos dobijene i uložene energije) P [MW] H [m] 100 150 200 250 300
525 0,6297 0,6891 0,7391 0,7456 0,6891 550 0,6281 0,6999 0,7423 0,7423 0,710 590 0,6111 0,6666 0,7154 0,7189 0,7096 610 0,5941 0,6611 0,7007 0,6971 0,7067
18. Ogledalna površina akumulacionog jezera u funkciji nadmorske visine h menja po zakonu:
],[40000012000100)( 22 mhhh +⋅+⋅=ω za h [m]. Kada je akumulacija puna nivo vode je na koti 205 m. Najniži dozvoljeni nivo je na koti 200 m. Donja voda je na koti 40 m. a) Odrediti energetsku vrednost akumulacije, smatrajući da je u toku proizvodnje električne
energije dotok vode u akumulaciju zanemarljivo mali, a da je ukupni stepen iskorišćenja hidroelektrane ηHE=0,80.
b) Izračunati vreme za koje će se potpuno prazna akumulacija napuniti, ako u tom periodu nema proizvodnje električne energije i ako se dotok vode u funkciji vremena t može iskazati sledećim izrazom:
],/[101010)( 38 smttQdot ⋅⋅−= − za t [s]. c) Ako elektrana ima samo jedan generator nominalne snage 18 MW, odrediti vreme
pražnjenja akumulacije u slučaju da generator u tom periodu neprekidno radi sa nominalnom snagom. Koji je tip turbine primenjen u elektrani?
Na Slici je dat prikaz akumulacije sa kotama maksimalnog i minimalnog nivoa vode i kotom donje vode.
Slika 18. Skica akumulacione HE
][],[)40()( mhmhhHn −=
⎥⎥⎦
⎤
⎢⎢⎣
⎡=
smtP
tpHE
G4
81,9)(
)(η
a)
dtdhhHhhH
dtdhhtQtp nnd )()()()()()( ωω −=⎥⎦
⎤⎢⎣⎡ −=
dhhHhdttp n )()()( ω−=
∫∫ −=200
2050)()()( dhhHhdttp n
Tω
∫∫ −⋅++−=200
205
2
0)40()00040012000100(
81,9)( dhhhhdttPT
HEη
∫∫ −−+⋅−=200
205
23
0)00000016000808000100(81,9)( dhhhhdttP HE
Tη
⎥⎥⎥
⎦
⎤
⎢⎢⎢
⎣
⎡
−−
−−
−+
−⋅−=
)205200(000000162
205200000803
20520080004
2052001008,081,9223344
W
kWhW 310431,27712 ⋅= b)
0)()()()( =⎥⎦⎤
⎢⎣⎡ −= hH
dtdhhtQtp nd ω
dhhdttQdtdhhtQ dd )()(;)()( ωω ==
∫∫ ++=⋅− −205
200
2
0
8 )00040000012100()101010( dhhhdttxT
)200205(0004002
200205000123
2002051002
10101022332
8 −+−
+−
=⋅− − xx
TT
067,1666543410105 28 =+−⋅ −xx TT
danaTdanaT
x
x86,40
2274
2
1==
- Tx2 je realno rešenje
c)
danaPWTG
pr 42,28=≈
mH srn 5,1622
)40200()40205(=
−+−=
sm
HgP
QHEsrn
Gsrp
3
011,14=
⋅⋅⋅=
ηρ
turbinaovaFHQ srnsrp −⇒,
19. Zavisnost ogledalne površine akumulacionog jezera jedne hidroelektrane od nadmorske visine h data je izrazom:
],[5000002500)( 2mhh +⋅=ω za h [m]. Maksimalni nivo vode je na koti HMax=280 m, a donja voda na koti Hdv=180 m. Korisna zapremina akumulacije je Vk=150·105 m3. Ako se smatra da je ukupni stepen iskorišćenja konstantan i da iznosi ηHE=0,85, odrediti: a) energetsku vrednost akumulacije zanemarujući dotok, b) koji će tip turbine biti primenjen ako su u elektrani dva generatora nominalnih snaga
20 MW.
a)
∫∫ +==280
min
max
min
)0005002500()(H
H
Hk dhhdhhV ω
)280(0005002
280250010150 min
2min
25 H
H−+
−=⋅
0400178400 min2min =−+ HH
mH 333,267min =
dtdhhHhhH
dtdhhtQtp nnd )()()()()()( ωω −=⎥⎦
⎤⎢⎣⎡ −=
dhhHhdttp n )()()( ω−=
∫∫ −+⋅−=333,267
2800)180)(0005002500(81,9)( dhhhdttP HE
Tη
∫ −+⋅−=333,267
280
2 )00000090005002500(81,9 dhhhW HEη
⎥⎥⎥
⎦
⎤
⎢⎢⎢
⎣
⎡
−−
−+
−⋅−=
)280333,267(000000902
280333,267000503
280333,267250085,081,92233
W
kWhW 187,2702553=
b)
mHHH
H dvsr 6665,932
minmax =−+
=
sm
HgP
QHEsrn
Gnsrp
3
0214,51=
⋅⋅⋅=
ηρ
smQ
Q srsr
31 607,25
2==
turbinaovaFHQ srsr −⇒,
20. Zavisnost ogledalne površine akumulacionog jezera od nadmorske visine h aproksimirana je izrazom:
],[500000100010)( 22 mhhh +⋅+⋅=ω za h [m]. Maksimalni nivo vode u akumulaciji je 280 m kada je zapremina korisne akumulacije Vk=120·105 m3. Donja voda je na koti 180 m, a prosečni ukupni stepen iskorišćenja ηHE=0,85. Odrediti: a) energetsku vrednost akumulacije zanemarujući dotok, b) vreme za koje će se nivo vode sa minimalnog povećati do maksimalnog ako je prosečni
dotok vode u akumulaciju Qdot=15 m3/s i ako hidroelektrana u tom periodu ne proizvodi električnu energiju.
a)
∫∫ ++==280
2
min
max
min
)000500100010()(H
H
Hk dhhhdhhV ω
)280(0005002
2801000
3280
10 min
2min
23min
3H
HHVk −+
−+
−=
000011272000150150 min2min
3min =−++ HHH
Za rešavanje ove jednačine koristiće se iterativni postupak. Prvo treba definisato početno rešenje:
⎪⎭
⎪⎬
⎫
<−=⇒=>=⇒=<−=⇒=
075209272000027812750000994270
min
min
min
LmHLmHLmH
usvaja se da je Hmin(0)=272,2 m
[ ]2)min(
3)min()1min( 15000011272
0001501
kkk HHH −−=+
mH 2,272)1min( = , usvaja se mH 2,272min =
)()()()(;0)(,)()( hHdtdhhtQtptQHhhH ndddvn ⎥⎦
⎤⎢⎣⎡ −==−= ω
dhhHhtp n )()()( ω−=
∫∫ −−=2,272
2800))((
81,9)( dhHhhdttP
dvT
HEω
η
∫∫ −++⋅−=2,272
280
2
0)180)(000500100010(81,9)( dhhhhdttP HE
Tη
∫ −+−⋅−=2,272
280
23 )0000009000032000810(81,9 dhhhhW HEη
⎥⎥⎥
⎦
⎤
⎢⎢⎢
⎣
⎡
−−
−+
−−
−⋅−=
)2802,272(000000902
2802,2720003203
2802,2728004
2802,2721085,081,9223344
W
kWhW 095,6996712=
b)
punosrd
T
dk TQdttQVpuno
== ∫0
)(
hsQV
Tsrd
kpuno 22,222000800 ===