Upload
trinhtuong
View
295
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
RAČUNARSKI SOFTVER
Softver = skup različitih programa na osnovu kojih računar izvršava određene zadatke
- Program = niz instrukcija (komandi) koje obavijaju aritmetičke i logičke operacije
- Niz instrukcija se zapisuje u obliku fajla (datoteke)
- Programi se izvršavaju u procesoru, a skladište u memoriji računara
Podela softvera:
sistemski - softver za upravljanje računarskim sistemom
za upravljanje sistemom (operativni sistem)
za podršku sistemu (alatke za servisiranje računara)
za razvoj sistema (programski jezici , editori, kompajleri, linkeri)
aplikativni - softver namenjen za specifične potrebe korisnika
PODELA SOFTVERA
SOFTVER
APLIKATIVNI office baze
podataka
naučno-tehnički
programi razonoda …
SISTEMSKI
editori kompajleri linkeri za servisiranje računara Programski jezici
OPERATIVNI SISTEM
drajveri uređaja
mikro programi (ugrađeni su u ROM hardvera)
HARDVER RAČUNAR KAO FIZIČKI UREĐAJ
SISTEMSKI SOFTVER
OPERATIVNI SISTEMI (OS)
OS upravlja i kontroliše rad računara.
OS obezbeđuje interfejs korisnika ka računaru.
Način implementacije OS:
- instalacija OS (jednom) - učitavanje OS u RAM (svaki put po
pokretanju računara)
KLASIFIKACIJA OS
Kriterijumi za klasifikaciju i klasivikacija OS
1. Prema broju programa koji može da se izvršava istovremeno:
monoprogramski (nekada) multiprogramski (danas)
2. Prema broju korisnika koji može da radi pod jednim OS:
jednokorisnički (PC) višekorisnički (serveri)
3. Prema načinu zadavanja komandi:
komandni (DOS) grafički (Windows)
4. Prema mogućnosti rada OS na različitim hardverskim konfiguracijama računara:
prenosni neprenosni
STRUKTURA OS
Komponenate OS:
1. jezgro (kernel) – osnovne komponente OS
2. Ijuska (shell) – interfejs ka korisniku
Jezgro (kernel) OS upravlja:
1. procesorom
2. memorijom
3. ulazno-izlaznim uređajima
4. podacima
Jezgro OS radi u zaštićenom režimu rada – bez direktnog uticaja korisnika
Ljuska - komandni interfejs - prozori, dijalozi, … (može biti promenjena od strane korisnika)
Više ljuski --- jedno jezgro OS
UPRAVLJANJE PROCESOROM
Prva i najvažnija uloga OS.
Problem: Kako kontrolisati mutiprogramski rad procesora?
Program - je pasivni entitet koji predstavlja sadržaj neke datoteke na HD.
Proces - je aktivni entitet koji predstavlja program ili deo programa koji je učitan u RAM memoriju.
Rešenje multiprogramskog rada: Instrukcije procesa se ili trenutno izvršavaju u procesoru ili se nalaze u redu za čekanje na izvršenje.
Shodno tome, jedan proces se tokom svog životnog veka može naći u više stanja.
STANJA PROCESA
http://williamstallings.com/OS-Animation/Queensland/PROCESS.SWF
proces je pripravan i čeka u redu za
izvršenje
Pošetak novog
procesa
Dodela
proces je aktivan i izvršava se u
procesoru
proces se
završio
novi
proces
Oduzimanje
Završetak
procesa
izvršavanje programa za dati prekid
(štampanje)
desio se prekid procesa (npr. zahtev za štampu)
READY RUN
WAIT
START STOP
proces čeka izvršenje programa
za dati prekid
(štampač je slobodan?)
UPRAVLJANJE MEMORIJOM
Upravljanje memorijom (memory management) podrazumeva rešavanje problema dodele RAM memorije procesima.
Osnovne funkcije sistem za upravljanjem RAM memorijom:
1. Evidencija memorije - vodi računa o slobodnim i zauzetim delovima RAM memorije
2. Alokacija memorije - dodela memorije novom procesu.
3. Dealokacija memorije - oduzimanje memorije procesu.
Alokacija memorije:
1. kontinualna (nekada)
2. diskontinualna (danas)
metoda straničenja metoda segmentacije
DISKONTINUALNA ALOKACIJA MEMORIJE
METODA STRANIČENJA
Memorija se deli na okvire fiksne veličine (0.5 KB ili 8KB ili 16 KB).
Proces se deli na stranice fiksne veličine koja odgovara veličini okvira memorije.
Stranice procesa se skladište u odgovarajuće okvire RAM memorije.
http://cs.uttyler.edu/Faculty/Rainwater/COSC3355/Animations/pagingmodel.htm
…
stranica 3
stranica 4
stranica 5
stranica 6
…
proces
…
okvir 23
okvir 24
okvir 25
okvir 26 …
RAM
upisivanje
VIRTUELNA MEMORIJA
Problem:
Veličina Programa > Veličina Fizičke memorije ?
Rešenje:
korišćenje virtualne memorije (VM)
sve stranice ili deo stranica aktivnog procesa smeštaju se u RAM memoriju,
sve stranice ili deo stranica neaktivnih procesa smeštaju se na HD.
UPRAVLJANJE ULAZNO-IZLAZNIM UREĐAJIMA
Prenos podataka: PROCESOR <---> RAM PROCESOR <---> U/I
Nedostaci U/I uređaja:
1. često se zaustavljaju nakon pokretanja, 2. rade na znatno manjim brzinama u odnosu na procesor, 3. brzine variraju od uređaja do uređaja, 4. koriste različite prenose (paralelni ili serijski prenos),
Rešenje:
1. upotreba kontrolera uređaja (hardver) i 2. upotreba drajvera uređaja (softver).
Magistrala podataka
Upravljačka magistrala
generator takta
SPOLJAŠNJI
UREĐAJI
Adresna magistrala
CPJ
KONTROLER UREĐAJA
Namena kontrolera: 1. upravljanje radom uređaja 2. povezuje uređaj sa magistralom podataka
DRAJVER UREĐAJA
- komponenta sistemskog softvera
- povezuje U/I uređaj sa procesom
- prevodi instrukcije procesa u komande koje U/I uređaj razume
- omogućava pisanje programa koji su nezavisni od hardvera računara
Kontroler uređaja
Drajver
uređaja
aplikativni softver
sistemski softver
Proces
UPRAVLJANJE PODACIMA NA HARD DISKU
Podaci se skladište na HD u obliku sistema datoteka (fajl sistema - file systems).
Sistem datoteka čine:
datoteke (files) i
direktorijumi (directory) - katalozi.
U datotekama se smeštaju
podaci i programi
Direktorijumi su zaduženi za:
organizuju datoteka i
čuvanje svojstava datoteka.
Sistem datoteka:
- obezbeđuje mehanizam evidencije, upisa i čitanja podataka na HD.
- predstavlja deo OS koji upravlja datotekama i direktorijumima.
FORMATIRANJE I PARTICIONISANJE DISKOVA
Neophodne pripreme HD za upis i čitanje datoteka:
Fizičko formatiranje diska (formatiranje niskog nivoa)
Kreiranje particija (deljenje HD na delove)
Logičko formatiranje diska (kreiranje sistema datoteka- file systems)
FIZIČKO FORMATIRANJE DISKA (formatiranje niskog nivoa)
Vrši se u toku procesa proizvodnje.
Cilj je podela diska na osnovne elemente:
staze i
sektore
Struktura jednog sektora nakon fizičkog formatiranja
staza
sektor
cilindar
glave
Zaglavlje, (adresa sektora)
Podaci (prazan prostor veličine 512 B)
Zaglavlje, (kod za korekciju
greške)
sektor
PARTICIONISANJE HARD DISKA (Logička podela diska)
HD se deli na više logičkih delova (particija)
Maksimalni broj particija na HD je 4.
- OS vidi svaku particiju kao poseban disk.
Vrste particija: primarna i proširena.
Primarna particija (min 1, a max 4) je particija u kojoj se može instalirati OS.
Proširena particija (min 0, max 1) je particija na kojoj se mogu uskladištiti samo podaci.
Proširena particija se može podeliti na veći broj logičkih delova (drajv-a).
OS svakoj particiji i logičkom drajvu, dodeljuje po jedno slovo abecede počevši od C (C, D, E, F...)
Particija #1 Primarna sa
Win OS
Particija #2 Proširena sa
3 logička drajva
Particija #3 Primarna sa
Linux OS
Particija #4 Primarna sa
OS/2 OS
LOGIČKO FORMATIRANJE DISKA (za svaku particiju)
Logičko formatiranje particije kreira njen sistem datoteka (fajl sistem).
Fajl sistem omogućava skladištenje podataka u obliku fajlova na particiji.
Prilikom logičkog formatiranja upisuju se određeni sistemski podaci u prvi sektor (but sektor) date particje.
Za dati OS, svaka particija se logički formatira u određenom fajl sistemu.
File sistemi Windows OS:
- FAT16, FAT32, (nekada)
- NTFS (danas)
DATOTEKE
Datoteka = skup povezanih podataka smeštenih na HD (spoljašnjoj memoriji).
Datoteka = najmanji logički segment HD:
Podaci se na HD zapisuju samo u obliku datoteke!!!
Tipovi podataka u datoteci:
programi (izvorni, objektni ili izvršni)
podaci (numerički, tekst, slike, zvučni zapis itd).
ATRIBUTI DATOTEKE
Ime. Simboličko ime datoteke je jedina informacija o datoteci koja se smešta u obliku pristupačnom korisniku.
Tip. Ova informacija je potrebna operativnim sistemima koji podržavaju različite tipove datoteka.
Lokacija. Pokazivač na uređaj i mesto na uređaju gdje je datoteka skladištena.
Veličina. Trenutna veličina datoteke; obično se izražava u B, kB, MB ili GB.
Zaštita. Informacije o pravu pristupa datoteci, odnosno prava ko može menjati, čitati, itd. datoteku.
Vreme, datum i identifikacija korisnika. Ove informacije zapisuju se u fazi stvaranja, poslednje promene ili poslednjeg korišćenja datoteke.
OPERACIJE NAD DATOTEKAMA
Kreiranje datoteke (NEW)
Upis u datoteku (SAVE, SAVE AS)
Čitanje datoteke (OPEN)
Brisanje datoteke (DELETE)
Promena imena datoteke (RENAME)
Kopiranje datoteke (COPY, CAT, PASTE)
Pregled i promena svojstava datoteke (PROPERTIES)
NAČIN PRISTUPA DATOTEKAMA
Sekvencijalni pristup
- Da bi se pristupilo željenom zapisu u datoteci, mora se redom proći kroz sve zapise koji prethode željenom zapisu
- Predstavnik magnetnog medijuma: magnetne trake
Direktni pristup
- Svakom bloku ili zapisu moguće je direktno pristupati poznavajući njegov broj počevši od početka datoteke.
- Predstavnik magnetnog medijuma: hard disk
SISTEM DIREKTORIJUMA
Namenjen je za organizuju i čuvanje svojstava datoteka.
Rešava problem organizacije datoteka i drugih direktorijuma na spoljašnjoj memoriji.
Sistem direktorijuma se sastoji iz:
- korenog direktorijuma (iz njega izviru direktorijumi date particije) i
- sistema povezanih poddirektorijuma (tipa roditelj-dete)
DIREKTORIJUMI U OBLIKU STABLA
korisnik1 korisnik2 korisnik3
prog1 prog2
prog data
korijen
data1 data2
prog dataprogr data
prog1 prog2
Dir. roditelj
Podirektorijumi korenog
direktorijuma
Podirektorijumi podirektorijuma
KORENI DIREKTORIJUM
Dir. dete
Dir. roditelj
Dir. dete
RAD SA DIREKTORIJUMIMA
Komande za rad sa direktorijumima obuhvataju:
Kreiranje direktorijuma (NEW)
Brisanje direktorijuma (DELETE)
Promena imena direktorijuma (RENAME)
Kopiranje direktorijuma (COPY, CAT, PASTE)
Pregled i promena svojstava direktorijuma (PROPERTIES)
Prelaz iz jednog na drugi direktorijum
Prikazivanje sadržaja direktorijuma
NAJPOZNATIJI OS
MS Windows
Unix, Linux
Mac OS
MS WINDOWS
Grafički OS
Verzije Windows-a:
1. Windows 3.1 2. Windows 95/98 3. Windows
NT/Me/2000/2003 4. Windows XP 5. Windows Vista 6. Windows 7 7. Windows 8 8. Windows 10
Zadavanje komandi u Windows OS 1. tastatura 2. miša 3. tačped 4. tačskrin
Karakteristike OS Windows
1. Zajednički izgled.
2. Aplikacija se vizuelno izvršava u prozoru.
3. Deljenje podataka pomoću Clipboard-a.
4. Nezavisnost od uređaja.
5. Višeprogramski rad (multitasking).
6. Kompaktibilnost sa starim programima.
7. Elementi prozora:
- naslovna linija
- statusna linija
- okvir prozora
- meni
- palete sa alatima
- radna površina prozora
- trake za skrolovanje
- dugmad za zumiranje i zatvaranje prozora
8. Operacija nad prozorima:
- otvaranje,
- zatvaranje,
- uvećavanje,
- smanjivanje
- pomeranje
9. Ostali elementi Windows-a
- desktop sa prečicama za pokretanje programa
- korpa za otpatke (Recycle Bin)
- traka sa zadacima
- start dugme
- programski meni
PROGRAMSKI JEZICI
Služe za pisanje sistemskih i aplikativnih programa.
Podela programskih jezika:
Proceduralni jezici (klasični) Koriste procedure, funkcije, podprograme. Predstavnici: Fortran, Basic, Algol, Pascal, C
Objektno-orjentisani programski jezici (napredni) Koriste klase - složene programske strukture. iz klase se izvode objekti Predstavnici: C++ , DELPHI, JAVA, C#, ...
Problemski orijentisani jezici - Za rešavanje usko specijalizovanih problema. - Predstavnici: Visual Studio, Matlab, Aspen, …
EDITORI, PREVODIOCI, LINKERI
Editori
za pisanje i editovanje softvera u odgovarajućem programskom jeziku
u editoru su ugrađene odgovarajuće programske alatke za pisanje programa.
Prevodioci (kompajleri)
prevode izvorni program u binarni oblik.
Linkeri
vrše povezivanje prevedenih programskih modula i/ili odgovarajućih programskih biblioteka u jednu celinu.
APLIKATIVNI SOFTVER
obrada teksta (Word, KingSoft Writer, LaTex)
rad sa tabelama (Excel, vežbe)
crtanje (CorelDraw, AutoCad)
obrada slika (Paint, Photoshop)
izrada prezentacija (PowerPoint, Publisher, Adobe Suite)
rad sa bazama podataka (Access, SQL, Oracle)
animacije (Adobe Flash, 3D Studio Max)
obradu zvučnih zapisa (SONY – Sound Forge, Adobe Audition)
proračuni u nauci i tehnici (Matlab, Mathematica, Maple)
igre
virusi
BEZBEDNOST I ZAŠTITA RAČUNARA
VIRUSI
Skriveni maliciozni računarski program čija je funkcija namerno ometanje, promena rada ili oštećenje računara bez dopuštenja ili znanja korisnika.
Vrste virusa:
klasični virusi,
trojanski konji,
crvi (worm)
spyware
KLASIČNI VIRUSI
Samokopirajući programi koji ubacuju svoj izvršni kod u druge fajlove.
Šire se prenošenjem i pokretanjem „inficiranih datoteka“.
Virus iz inficirane datoteke se učita u memoriju računara i počinje njegovo izvršavanje - aktivacija virusa.
Aktivirani virus inficira nove programe ili datoteke ubacujući svoj kod u njih.
Vrste virusa: - boot sеktоr virusi — nаpаdајu but sektore hard diska - pаrаzitski — napadaju .EXE, .COM, .SYS, .OVL izvršne tipove fajlova
- virusi prаtiоci - npr. za dati .EXE fajl kreiraju virusni .COM fajl istog imena, tako da se umesto originalnog programa pokreće program zaražen virusom
- mаkrо virusi — inficiraju datoteke koje imaju mogućnosti korišćenja makro jezika (MS Office)
- ……………..
CRVI
Crvi su zasebni programi koji se prenose i izvršavaju koristeći slabosti operativnog sistema.
Crvima za širenje i delovanje nije potreban domaćin (izvršna ili druga datoteka).
Šire se putem računarskih mreža i Interneta (e-maila).
Aktivnosti crva: - brisanje podatke na računaru - slanje zaraženih dokumente putem elektronske
pošte - zaguše mrežnog saobraćaja
Vrste:
email crvi (prenose se preko elektronske pošte)
Internet crvi (napadaju i iskorišćavaju druge mrežne servise na Internetu)
TROJANSKI KONJ
Trojanski konj („trojanac“) je maliciozni računarski program koji se lažno predstavlja kao neki drugi program.
Nakon pokretanja, preuzima kontrolu nad nekim funkcijama OS
Šire se putem elektronske pošte, preko raznih servisa za preuzimanje na Internetu i na brojne druge načine.
Može izvoditi razne aktivnosti:
- krađa korisničkih lozinki, brojeva kreditne kartice i drugih osetljivih informacija
- zauzimanje resurse računara usporavajući ga na taj način
SPYWARE
Prikuplja i šalje informacije o ponašanju korisnika računara bez njegovog znanja.
Tipične aktivnosti:
prikazivanje neželjenih pop-up reklama;
krađa ličnih informacija (uključujući brojeve kreditnih kartica i lozinke);
praćenje aktivnosti na internetu za marketinške svrhe;
preusmeravanje HTTP zahteva na reklamne stranice.
usporavanje internet veze,
promena početne stranice internet pregledača.
MERE ZAŠTITE OD VIRUSA
1. Koristiti neki od antivirusnih programa.
2. Redovno dopunjavati bazu antivirusnog programa.
3. Koristiti neki od zaštitnih zidova koji onemogućavaju pristup sa Interneta nekom računaru u mreži.
4. Proveriti datoteke na viruse prilikom razmene.
5. Izbegavati preuzimanje datoteka sa nepoznatih mesta na mreži.
6. Ne otvarati datoteke pristigle putem elektronske pošte od nepoznatih korisnika,
7. Koristiti programe sa licencom.
PROGRAM KAO PROIZVOD
Program treba da ima:
1. garanciju za ispravni rad,
2. uputstvo za korišćenje,
3. rok upotrebe,
4. podršku korisniku,
5. obuku.
AUTORSKA PRAVA PROIZVOĐAČA
Tipovi programa sa gledišta autorskih prava:
1. proizvođač je vlasnik softvera,
2. deljeni (shareware) softver,
3. javni (freeware) softver