Upload
tranthu
View
242
Download
10
Embed Size (px)
Citation preview
Ergonomske štetnosti na radu u zdravstvenim
ustanovama
Dr sci. med. Srđan Borjanovid
Institut za medicinu rada Srbije
1
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Rad zdravstvenih radnika Povedan rizik od fizičkih, hemijskih, bioloških i
psihosocijalnih štetnosti Dugo stajanje, nefiziološki položaji tela pri radu,
podizanje i prenošenje bolesnika Emocionalno opteredenje i stres na radu Česta dežurstva, rad nodu i prekovremeni rad (često
nepredvidivo) Preopteredenost, intenzivan tempo rada koji se ne
može individualno uskladiti
Rastrzanost između posla i porodice Bolesti u vezi sa radom (hronični lumbalni sindrom,
kardiovaskularne, psihosomatske bolesti)
2
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Rad zdravstvenih radnika
Autonomija i inicijativa u radu su ograničene (med. sestre)
Broj zaposlenih na najtežim poslovima nedovoljan (anestezija, intenzivna nega)
Hijerarhija autoriteta i nadređenih
Povedanje veličine bolnica i birokratije
3
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ergonomija
Ergonomija je disciplina koja s pozicije različitih nauka nastoji prilagoditi rad i radnu sredinu psihičkim i somatskim karakteristikama čoveka
4
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Šta je ergonomija?
5
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ergonomija je način da se radi pametnije - sa manjim naporom - prilagođavanjem načina rada, mašina, uređaja, alata, radnog mesta i radne sredine čoveku – NE čoveka radu
Mogućnosti
čoveka
Karakteristike
posla
Šta je ergonomija?
6
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ergonomija je prilagođavanje rada čoveku
Ergonomski rizici u zdravstvu
Rad u nefiziološkim (prinudnim) položajima tela –statički rad
Ručno podizanje, prenošenje i repozicija nepokretnih bolesnika (intenzivna nega)
Uvrtanje tela pri podizanju
Neočekivana promena opteredenja prilikom nošenja
Dugo stajanje i hodanje (hirurzi i instrumentarke, fizioterapeuti u intenzivnoj nezi)
Ergonomski rizici na radu ultrasonografista
7
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Kritične radne operacije (zdravstveni radnici)
Rad sa bolesnicima – podizanje, pomeranje i prenošenje nepokretnih bolesnika
Nameštanje kreveta sa nepokretnim pacijentima
Bočna repozicija pacijenata
Podizanje pacijenata u krevetu
Guranje kreveta/kolica sa pacijentima
Kupanje konfuznih ili potpuno zavisnih pacijenata
Podizanje pacijenata sa poda (psihijatrijske ustanove)
Dugotrajno stajanje (operacioni blok)
8
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Kritične radne operacije(zaposleni u zdravstvu)
Serviranje hrane – guranje i vučenje kolica sa hranom, prenošenje posuđa i kontejnera
Održavanje higijene – podizanje i spuštanje predmeta
Rad u perionicama – guranje i vučenje teških kolica
Radnici na održavanju – podizanje, premeštanje i rukovanje sa velikim paketima, kutijama i opremom
9
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Kritične radne operacije
10
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Podizanje bolesnika
11
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Podizanje bolesnika
12
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Podizanje bolesnika
13
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Rad ultrasonografista
14
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Prinudni položaji ekstremiteta i tela -fleksija i abdukcija desnog ramenaProduženo statičko opterećenje - sonda se drži pritisnuta na površinu telaPonavljani pokreti ruku
Posledice – koštanomišidne bolesti/poremedaji
Široka grupa multikauzalnih promena na tetivama, mišidima, nervima i koštanozglobnim strukturama.
Bol u leđima
Diskopatije
Bolni sindrom vrata
Karpal tunel sindrom
Tendosinovitis
Bolesti u vezi sa radom / povreda na radu ?
15
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Faktori rizika za pojavu KMO
Ponavljani snažni pokreti;
Produženo naprezanje pojedinih grupa mišida;
Često podizanje tereta ili podizanje vedih tereta;
Guranje ili vučenje tereta;
Nošenje vedih tereta;
Dugotrajni nefiziološki položaj tela i statički rad;
Radne operacije koje se obavljaju blizu granica maksimalne mišidne snage;
Nedovoljna fizička pripremljenost i neiskustvo u radu.
16
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Veličina problema
17
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Prosečno opteredena sestra na bolničkom odeljenju podigne približno 1,8 tona tereta u toku jedne smene
Uvrtanje trupa ili prinudni položaji čine oko 20-30 % svih pokreta u toku radne smene
98 % podizanja pacijenata još uvek se obavlja ručno (ANA, 2000)
Bolničari zauzimaju drugo mesto, a medicinske sestre peto mesto na listi deset profesija sa najvedim rizikom od KMO (US Department of Labor, Bureau of Labor Statistics, 2006)
Veličina problema
52 % medicinskih sestara u SAD ima simptome
hroničnog lumbalnog sindroma (ANA, 2008)
12 % med. sestara u SAD svake godine napušta posao zbog hroničnog lumbalnog sindroma (ANA, 2008)
U SAD stopa incidencije hroničnog lumbalnog sindroma kod bolničara je 526 na 10000 radnika što je 4x više nego kod svih ostalih zanimanja zajedno (US Department of Labor, Bureau of Labor Statistics, 2006)
Rizik od KMO je 3,5 x vedi kod zdravstvenih radnika
18
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Veličina problema
30 % svih bolovanja povezano sa KMO Procenjeni godišnji troškovi: 20 milijarda dolara za direktne medicinske
troškove (bolovanja) 100 milijardi dolara indirektni troškovi
(bolovanje + smanjena produktivnost) 40.000 $ po jednom slučaju hroničnog
lumbalnog sindroma
19
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Biomehanika podizanja tereta
NIOSH (3400-6400 N)
Kod podizanja pacijenata, razvija se sila kompresije L5/S1 u rasponu od 4000-12000 N, što je značajno više od 3400 N (Maras, 1999)
Pri 3400 N, očekuje se pojava mikrofraktura koštanog i zglobnog tkiva kičmenih pršljenova
3400-6400 N, oko 50% populacije bi razvilo mikrofrakture kičmenih pršljenova
20
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D Static Strength Prediction Program™3D SSPP (University of Michigan)
21
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D SSPP (University of Michigan)
22
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D SSPP (University of Michigan)
23
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
SANTOS University of Iowa - Biomehaničkimodel kičmenog stuba
24
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
•3D analiza pokreta i opteredenja kičmenog stuba•“Metoda konačnih elemenata” (FE) primenjena na segmente kičmenog stuba•izračunavanje: sile, pritisci, opteredenje i naprezanje površina pršljenova –nemogude merenje na ispitaniku•deformacije anatomskih struktura pri pokretima i nefiziološkim radnim položajima
Sile koje deluju na L5/S1 pri podizanju tereta od 150 N na dva načina
Pognut položaj, ispravljena kolena
Sila smicanja L5/S1= 500 N
Sila u pravcu kompresije kičmenog stuba = 1800 N
Čučanj, savijena kolena
Sila smicanja L5/S1= 340 N
Sila u pravcu kompresije kičmenog stuba = 2700 N
25
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
NIOSH Lifting Equation AL = 40 (15/H) {1 - (0.004 [V-75])}(0.7 + 7.5/D) (1 – F/F max)
AL: Action Limit, (kg) dozvoljena težina tereta. Za vede vrednosti obavezno smanjenje težine tereta i/ili ukupnog fizičkog opteredenja na radu
H: horizontalna udaljenost (cm) tereta u početku podizanja u odnosu na sredinu maleolusa (15-81 cm)
V: visina (cm) tereta u početku podizanja (0-178 cm)
D: vertikalni put (cm) od početka do kraja dizanja, između 25 cm i 200-V cm
F: prosečna frekvenca dizanja na minut, između 0.2 (1 na 5 min) i Fmax
Fmax: za ≤ 1 sat podizanja u toku smene Fmax je 18/min, za visinu tereta > 75 cm (stojedi položaj) i 15/min za visinu tereta ≤ 75 cm (čučanj), za kontinuirano podizanje tokom svih 8 sati rada Fmax je 15/min (stojedi položaj) i 12 (čučanj)
26
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
NIOSH Lifting Equation
Teret umerene širine, bez oštrih ivica, nije klizav, bez fizičkih prepreka u pravcu podizanja tereta, mikroklimatski uslovi u zoni komfora, prostorija nije pretrpana, bez klizavog poda
Prosečna energetska potrošnja ne sme biti veda od 3.5 kcal/min a to je fizičko opteredenje koje vedina radnika može da podnese u dužim periodima rada
AL je izračunat na prema maksimalnoj kompresiji L5/S1 od 3400 N koja je prema biomehaničkim ispitivanjima maksimalna za vedinu ljudi
27
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
NIOSH Lifting Equation Maksimalna dozvoljena vrednost težine je 3 X AL
Između AL i 3 X AL obavezna je primena ergonomskih mera i reorganizacija rada i radnih operacija
Maksimalna vrednost je izračunata na bazi kompresije L5/S1 od 6400 N, a to je najveda vrednost koju vedina radnika može da podnese a da ne dođe do povrede – ustanovljeno na svežim anatomskim preparatima
Rad sa podizanjem tereta ovakve težine podrazumeva prosečnu energetsku potrošnju u toku rada 5 kcal/min (1 l O2 / min)
Samo 25 % muškaraca i 1 % žena može raditi pri ovakvom opteredenju
28
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Pri podizanju pacijenata
Ne postoji jednaka distribucija tereta, objekat-telo je asimetrično
Pokreti pacijenta se ne mogu predvideti –neočekivana promena opteredenja u toku nošenja
Ne postoje ručke
Nije adekvatan za pokrete koji zahtevaju uvrtanje trupa i okretanje u lateralnoj ravni sa angažovanjem drugih mišidnih grupa
Edukacija iz biomehanike podizanja tereta ne smanjuje rizik od povreda leđa
29
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mere prevencije
Eliminacija ručnog podizanja pacijenata i primena mehanizovane opreme za dizanje i prenošenje pacijenata
Upotreba nosila, kolica i kreveta podesive visine –smanjenje podizanja tereta u korist bočnih pomeranja koji nose manje opteredenje
Čaršavi, vazdušni dušeci za bočno pomeranje
Formiranje adekvatno edukovanih timova za podizanje i prenošenje pacijenata
Korišdenje kolica ili stolova sa točkidima za premeštanje teških predmeta i opreme
30
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mere prevencije
Procena rizika
Edukacija zaposlenih o potencijalnim rizicima i rešenjima
Poznavanje rizika omogudava izbegavanje rizika
Ergonomsko uređenje radnog mesta – eliminacija nepotrebnih radnih operacija i pokreta
Pregledi-ispitivanje snage mišida angažovanih pri radu (selekcija)
Obezbeđivanje dovoljnog broja zaposlenih i češda rotacija, pre svega u jedinicama za intenzivnu negu
31
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
32
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
33
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
34
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
35
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
KRAJ
36
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.