Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
44 Tri "nemaike'knjige
Rat, i mir, i d?ak krompiraLiteraturaurrckiznovapokazqiedazuusponipadnacizma,DnrgiratinjegorrcdugornGneposledice, i dalie crntralna taika zo. veka, s iivim odjecima sve do danaedice
Situacija u kojoj je posetilac zate-
kao nemadki narod u j esen 19 46. go-
dine bila je jednom redju takva da
se dinilo moralno nemogute izvutibilo kakv e zakljudke iz njihov ih ide-
oloikih uverenja. GIad je oblikneu-radunljivosti, ne samo fizidko,vet ip sihidko stanj e koj e o stavlj a izuzet-
no malo prostora za dugadke misli.(Neundr(A JESEN)
.**.#.''5otro5ili smo skoro petinu 2L veka,
iuuuu.,,,iff prethod": se stoleie udaljava uu,i,.',i,iii1,,,,,,,,,,,, vremenu r etnt nam sg - poznatnam je taj prividni paradoks - da ga sve
bolje vidimo kako se sve vi5e od njega od-
miierno,pa se otuda neki zakljuici me-
njaju, neke hijerarhije okretu se naglavad-
ke, ali barjedno se ne menja: uspon i pad
zlikovadkog nacistidkog' eksperimenta'nad Nemadkom, Evropom i svetom po-
stojano figurira kao srediSnji Dogadaj zo.
veka, kao njegovo dno, ali i kao najsvetlijimomenat otpo ta zlu,naposletku savlada-
nom. Bar u toj njegovoj inkarnaciji...
Razmere zlodina i razaranja bitan su
deo objaSnjenja zaSto je nacistidka stra-
hovlada (i njoj saveznidke fa5istidke, ra-
znih boja), Drugi svetski rat, njegov ishod
i dalekoseZne posledice, koje ie oblikovati
Evropu i dobar deo sveta jo5 decenijamaposle, ta kljudna paradigma veka, barem
u zapadnom civilizacijskom krugu, ali tonUe dovoljno: biie da je bar podjednako
vaLna sama egzemplarnost "vrednosti"
nakaznog poretka, esencdalnost opako-
sti kojom je isijavao, sablasno kombino-vana sa olako5iu, dak trivijalno5iu ljudi,misli, dinova i postupaka koji su ga udini-
Ii mogueim, pa stvarnim,pa neizbeZnim, ikoji ga i posle kraha dine povsmpirljivim
bilo kada i bilo gde,mada u ne5to druga-
cijim oblidjima,jerje naposletku i nacifa-
Sizam dijalektidka stvar.
I otuda, nimalo nelogiino, i trajna aktu-
elnost i obnovljivost literature koja poku-
Sava da se pribliZi zadovoljavajuiem od-
govoru, odgonetki, obja5njenju: kako je iotkuda (u nama!) to do5lo, kuda je (i da li
je) oti5lo, i moZe Ii se vratiti? I eto, moZda
su vet i pad Berlinskog zidai Jedanaesti
septembar darrna pro5lost, ali devetsto tri-deset i treia, trideset i deveta, detrdeset ipeta, i dalje'su tu!
Francuski pisac Erik Vrjar (Eric Vuillard)
u neobiinoj, krdlnje jednostavnoj a opetzapanjujuie originalnoj i moenoj hroni-ci Dnevni red (prevela Melita Logo Mi-lutinovii; Akademska knjiga, Novi Sad
2or8) opisuje mehanizam zlazvan TreiiRajh u punom naletu i zamahu: godinaje
devetsto trideset i osma,
Hitler samo Sto nije zinuo
da proguta deo eehoslo-
vadke i celu jednu Austri-ju,a utronjana stara dobra
Ewopa deli se na onu koja
bi mu u tome rado pomo-
gla nadajudi se i nekoj vaj-
dici za sebe u Novom po-
retku koji samo Sto nijeosvanuo (dim se dovolj-no smrkne) i onu koja se
sitnoburZoaski krmelji-vo i snebivljivo nada da se
'gospodin Hitler" dade umiriti i zadovolji-
ti ovim ili onim sitnim poklonoffi, i da 6e
na5e dobro uZljebljene centristidke guzi-
ce, na5e natrule republike i ove5tale kra-
Ijevine i uop5te ceo taj na5 ugodno nafta-
linski svet nekako biti saduvani od najez-
de tevtonskih varvara kojl sto mu muka,
naposletku ipak ne mogu misliti ozbiljno
sa svim tim svojim mitomanskim glupo-
stima?! Osim Sto, o da, oni mislb sasvim
ozbiljno i osim Sto, o ne, nacisti ipak nisu"samo jo5 jedna vlast" s kojom se da lepo
poslovati u mirnoj koegzistenciji, unutar-nemadkoj i interewopskoj. U Vijarovoj"se
knjizi kroz niz ekspresivnih prizora u koji-
ma se sjajno me5aju dokumentarnost i ro-
maneskni postupah prkazuje kako pred
grupom jedva ubrojivih, ali odludnih i na
sve spremnih poluinteligenata od zlaocai gore majke redom pokleknu svi- od tz.r.''
krupnog kapitala preko "narodnih masa',
do stranih sila onih koje su mogle zausta-
viti Ma5inerrju dokjejo5 bila mala i slaba.
Centralni motiv ove knjlgeje An5lus,tj.
okupacrja ili "pripajanje' Austrije, progla-
Sene tekjo5 jednom od "nemadkih zema-
lja'(na kraju krajeva, i samje Moler odan-
de, zar ne?). Vrjar gotovo trilerski odrZava
napetost i drZi paZnju (kao da ne zfflmokako se to rasplelo...), ve5to dodaravajuii
diplomatske r4arifetluke kojima je Rajh
nastojao da Sto diskretnije, ali bezodvlad-
no i bespogovorno, proguta Austriju, iznu-
tra vei dobrano poroznu, izbu5enu naci-
stidkim ielijama a poretkom ('hustrofa5i-
stidkim', autoritarizmom s
j akim katolidkim natruha-ma) sasvim nemodnu da se
odupre. Likovi ovog diplomatskog trilera su i Hitleri druge nacistidke glave5i-
ne, ali i poslednji austrij-ski kancelar Su5nig i glav-
ni naci gaulajter AustrijeZajs-Inkvart, ba5 kao i pa-
radigmatitni britanski pre-
mijer Nevil eemberlen, ko-
jeg fon Ribentrop voza oko
malog prsta na londonskoj
diplomatskoj veieri ne bi li Britaniji dao
Sto manje wemena zareagovanje na AnS-
lus. Sam ulazak trupa Rajha u Austrfiu,ipak, daleko je od savr5enog vi5e lidi na
haotiino bauljanje, na pijanu Saradu u ko-
joj i sam Firer ispada sme5an: u njemu vetpostoji iskra propastl kao u wakoj prena-
pregnutoj ma5ineriji... All za milione ie tobiti prekasno, a zaprehivele i za nasledni-
ke moZda, naposletku, nedovoljno poud-
no. Vijar ba5 o tome piSe: o tome kako je
lako bilo ZIu da osvoji sve, a kako je lako
bilcsprediti ga u tome - sve dok nije po-
stalo wa5ki te5ko. Posledice su takode tu,
Vrjar ih opisuje, ali knjiga je ipak prevas-
hodno skoncentrisana na podetah na us-
pon,na bubrenje i kvasanje oholog, $Imo-
zadovoUnog varyarstva.
Sveflski novinar i pisac Stig Dagerman
prilazi nacistidkoj Nemadkoj sa druge
strane - kako u prostoru, tako i u weme-nu. Njegovaje Nemaeka poraZena pogo-
rela gladna, bosa, promrzla toje Nemadka
3l.januar2019. YREME
45
iz jeseni 1946., kakvom juje video reporter iz "neu-
tralnd, site i podmirene
Svedske, Ii5en tragidnog
ratnog iskustva i tomepripadaj uiih resantima-
na. Dagerrnan putuje be-
skrajno sporim vlakovi-ma bez voznog reda pre-
krcanim gladnih i odrpa-
nih ljudi koji ie potegnu-
ti na drugi kraj zemlje za
dZak trulog krompira,on se muva razru5enim ulicama Berlina,
Hamburga, Minhena i Stutga fta, razgova-
rajuii sa intelektualcima, radnicima, odaj-
nim majkama, dojutera5njim vojnicima,
sa biv5im (hm,Sta tadno znadi: biv5im?)
nacistima koji ne priznaju da su to ika-
da bili, sa onima koji ne razumeju za5to
je Nemadka, zaboga, svima toliko kriva("nismo li ved dovoljno kaZnjeni"), sa po-
luiutljivim nostalgidarima Rajha ali i sa
onima koji su nekako preZiveli krijuii se
ili pruZajudi otpor, sa celomjednom pora-
Zenom i skoro saZeZenom nactjom u tre-nutku kada se ova nalazi na tlu ili ispod
njega i kada se skoro svakome dini da se
neie vi5e ni pomeriti odande, daje novoj,
poraZenoj Nemadkoj namenjena sudbina
panje. Mi koji sve ovo ditamo mnogo go-
dina kasnije znamo da nije tako bilo i dini
nam se da je jasno da nije ni moglo tako
biti, ali Sta ta naSa naknadna istina znadi
nekom gladnomjadniku lz'46,5ta pak nje-
govoj donedarmoj Zrtvi a Sta jednom vi-
sprenom Svedskom posmatradu, koji zatuNemadku nikako i nipo5to ne traZi oprqst,
ali smatra dajoj je neophodno razumeva-
nje - moZda i ne toliko zbognje same koli-
ko zbog toga Sto je neophodno razumeti
kakoje i za5to sve ovo uopSte bilo moguie,
ba5 zato da bi prestalo da bude moguie.
Nemodko jesenstiga Dagermana (prevela
'* Milena Podol5ak Mali vrt, Beograd zorg)
knjigaje koja prikazuje snagu i rasko5 naj-
boljeg pn/orazrednog novinarskog pisa-
nja kao pn/og drafta istoriografije: onog
koje nastaje kao neposredno svedodenje,
bez vremenske i ostalih komfornih dis-
tanci, da bi dostiglo trajnu, bezvremenu
wednost, kako dokumentarnu tako i knji-
Zewu. Ova mala opremom skromna knji-ga, Stampana kod malog i nepoznatog iz-
davaia lako zagubljiva na policama fen-
si knjiZara (ako uop5te dospe do njih) jed-
VREME 3I. januar 2019.
no je od najvaZnijih i naj-
dragocenij ih otkriia proS-
le godine kod nas.
Svedska spisateljicaElisabet Osbrink od svog
se davnog zemljaka Da-
germana'bdmide" tek za
nekoliko meseci, uzima-juii za'junakinju", cen-
tralni motiv i granid-ni kamen svog dela ne
neku lidnost, dogadaj ili
" barem zemlju nego jed-
nu godinu. Koju, jasno je iz naslova knji-ge 1947 (prevela Spasa Ratkovii; Geopo-
etika 2ot8). Osbrink je,rekoh, Svedanka,
ali malo drukdrje vrste od Dagermana:
njeni su preci i rodaci srednjoevropski iistodnoevropski Jevreji, oni nisu mogliposmatrati rat 1z privilegovane Svedske
loZe, naprotiv: to odakle su ga oni gledali
i proZivljavali mje daleko od devetog kru-ga pakla. Osbrink svoju neobidnu i origi-nalnu knjigu organizuje kroz dvanaest
poglavlja nazvanih po mesecima u godi-
ni, odjanuara do decembra. Kroz stotinei stotine fragmenata, mikropripovednih
celina, nanoeseja, gotovo
dokumentaristidkih za-
pisa i kojetegajo5, autor-ka ispreda mozaiiku prieu
bez sidra i srediSta Sara-
judi neprestano po topo-nimima, od onih uzduZ ipopreko evropskog konti-nenta, do ameridkih, azij-
skih, afridkih. Pride i nji-hovijunaci dolaze i nesta-
ju, izviru i poniru, vraiaju-
ii se uvek iznova, jer sva-
ka 6e od njih naposletku biti zaokruZe-
na - to jest, onoliko zaokruZena koliko todozvoljava naslovna vremenska odred-
nica. Iako se ovde izukr5ta na desetine
prida, mahom na tragu jo5 sveZe agonije
Drugog svetskog rata, ditaocu neie bitite5ko da locira i izdvoji one mectui njima
koje su malo "ravnopravnije'od drugih(da, ima i povest o Eriku Bleru, alias DZor-
dZu Orvelu!), medu kojimaje svakako pri-
da o Palestini, to jest o nastanku drZave
Izrael kojaje Lgt+T.vet i te kako bila na ho-
rizontu, mada opet i beskrajno dalekd s
'hrapskim pitanjem", s neodluino5du Bri-
tanije i Francuske, s post-holokaust kom-
pleksom... Jo5jedan od magisffalnijih pri-
povednih tokova onaj je koji prati nasta-
nak i uspon rnedunarodne mreZe revi-
zionist a, zagovornik"' ,raorracizma, naj-
pre medu "patriotskom" evropskom in-
teligencijom, a medu zadetnicima i naj-
odanijim promorterima ideje bio je, gle,
ba5 jedan Sveclanin... Beskrajno je zani-
mljivo, i isto tako obespokojavajuie, sa-
vremenom ditaocu ditati te slatkoredive
proglase otvorenih ili tek ovla5no pri-
krivenih neonacistidkih i neofa5istidkih
lunatika s njihovim bajanjima o "Evropi
otadZbina' ili'suvernih nacija': sve ono
Sto dana5nja desnica govori, sva ona pu-
tinovsko- orhnovsko-aefde ovsko-lepe-
novsko-bregzitovska nagv aildanj a, sve to
imajasan, nedvosmislen koren u leksiku
pronacistidkih revizionista iz ranih po-
sleratnih vremena! Tu su, potom, ispre-
pletene pride deiaka koji je preZiveo po-
grome u Maclarskoj, azakojeg ie se ispo-
staviti daje buduii autorkin otac, sage o
podeli Indije, prvoj pojavi "leteiih tanji-
ra", o sovjetskoj likvidaciji istodnoevrop-
skih demokratija, o nastanku dZihadizma
medu arapskom inteligencijom i klerom injegovog ukorenj ivanja medu sirotinj om,
lidnih prida vaZnih, amble-
matskih umetnika, od Bili
Holidej preko Simon de
Bovoar (opoj no-tragidnaromansa sa Nelsonom Al-grenom, danas, reklo bi se,
mnogo zanimljivrja od nje-
nih satiranja sa Sartrom...)
do Prima Levija, te pripo-
vest o mukotrpnom na-
stanku Deklaracije o pra-
vima doveka i definicijegenocida kao "novog' zlo-
tina u medunarodnom pravu. Elisabet
Osbrink u svoj ojwn.zakazuje "sastanaK'
starog sveta, izgorelog na lomadama, u
krematorijumima i na strati5tima 1933-
1939-1945, i novog, koji nastaje na njego-
,vrm ru5evinama, da bi se postepeno mno-
. gi elementi starog u njemu iznova pojav-
Ijivali, u istom ili slidnom oblidju. Ovako
sloZena, obimn a, taznolika i ruzgtanata
grada lako se mogla pretvoriti u galimati-
jas, ali ntje,naprotiv: Osbrinkjako dobro
znaSta hoie ovom svojom rgt+7,i dobro
znakuda je povela svoje iitaoce, i za5to.
Dragoceno je putovati s njom, ako se ne
bojite onoga Sto iete usput videti. flTEorIt pnuele