Silvana Bampa-Liste, prof.

RAZLIKOVNA GRAMATIKA MJESNOGA GOVORA U NEORIU

Jadni mi jadni tokavci, nemamo domae rijei...

Ivan Slamnig

UVOD Mjesni neoriki govor pripada junotokavskom ikavskom govoru (skupina bosansko hercegovako dalmatinskih govora) koji je u suodnosu s akavskim narjejem splitske regije budui da utjee na promjene u govoru jer Split zbog velikog prirasta stanovnitva postaje grad tokavskoga govora. Suodnos se oituje u velikom broju talijanizama i nekim osobinama akavskog narjeja.

Razlikovne osobine govora:

1. slaba vokalnost 2. skraivanje rijei 3. gubljenje glasova 4. zamjena glasova 5. ikavski refleks jata 6. stezanje glasova 7. krnji infinitiv 8. razliitosti u sklonidbi i sprezanju 9. predmetanje glasova (protetsko j) 10. talijanizmi

Upitno odnosna zamjenica to javlja se u dva oblika: TO TA Drugi se oblik ee uje i polako potiskuje prvi oblik. to - Svekrvice, to si tako uta, il' te boli, il' si puno ljuta? ta - Iman lolu ja u selu svomu: pa ta u ga trait u drugomu! ta u, nane, kad baraba bane?

Bjei kui, moje lipo lane.

SLABA VOKALNOST (jak konsonantizam)

Oituje se u gubljenju vokala to uvjetuje stanovitu tvrdou izgovora:

dotrati dotirati (dotjerati) otrati otirati (otjerati) i inaice: potrati, natrati

oblaziti obilaziti udriti udariti j je beka beika kaka kaika sikra sikira pojte pojate vrteno vreteno blana blaena kolko koliko njezna njezina etri etiri esnest esnaest

Na Zelovu rodili kumpiri, a na Dicmu sikre i kosiri.

Oj, divojko, da nisi daleko, ee bi te oblazio, seko.

Doi, lole, makar bila ala, da ne kau da san te potrala.

SKRAIVANJE RIJEI Jezina pojava koja se javlja kao posljedica slabe vokalnosti:

o oe (hoe) mo moe okle odakle oa otiao gori govori mate mater maa maeha taka takva zajno zajedno ne ne e vako - ovako s si b bi

Oj, curice, ako ' biti moja, ima pure, kupit emo loja.

Doi, lole, u nedilju vee moja mate utipaka pee.

Vako ti je kod nas obiajno: pa po dva-tri zapivati zajno.

Curuj, curo, dok si u matere, ne curovat kad doe u mene.

otana mi od kotula kraa ka da mi je darovala maa.

to u, Boe, od ivota svoga cura moja ola za drugoga.

Sino, lole, sanjalo se meni da s uza me, moj cvite rumeni.

GLASOVI

a) samoglasnici: nema promjene u odnosu na standardni jezik

b) u mjesnom se neorikom govoru ne realiziraju ili zamjenjuju drugim glasovima suglasnici h i f.

Gubljenje glasova:

1. Suglasnik h se u potpunosti izgubio u govoru (uzrok je to glas h nema zvunog para pa se izostavlja ili zamjenjuje drugim glasovima: j i v. Gubljenje glasa h najee je na poetku ili kraju rijei budui da su to udarna mjesta i njegovim gubljenjem suglasniki skup postaje intergriraniji:

odati hodati o oe (hoe) titi htiti (htjeti) lad hlad valiti hvaliti rast hrast ajduci hajduci ajde hajde i ih

gra grah njiov njihov vr vrh Mala moja uvatila spua, pa se vali: Evo moga mua! Ja malena, malena od roda, nije vei koji sa mnom oda. enit u pa ta bilo bilo. ne u vie odati na silo. Curo mala, brkovi ti crni,

jo i malo bearski zavrni.

Da se ljubav stavi na vr bora, i bor bi se osuiti mora. Misli mala od rastova panja: evo lole, bie ljubovanja. Sveti Petre, oko tebe rasti, uvaj moju lolu od propasti. Garav lole, svekrva je kriva to ga nije umivati tila.

2. U poetnim suglasnikim (bezvunim) skupovima gubljenje glasova uvjetovano je slabljenjem napetosti suglasnika koji su dalji od samoglasnika pa se oni reduciraju: tica ptica enica penica er ker ko tko ela pela di gdi (gdje) Kua gori, plamena ne daje, mate plae, er jon se udaje. Ja curicu ljubija na vodi, pa mi ne e enica da rodi. Ja bez tebe, moja lolo mila,

kano tica kad izgubi krila.

3. Samoglasnik e gubi se u brojevnim imenicama:

dvoj dvoje troj troje oboj oboje Svekar vie, a svekrva rei, doi avle oboj pa i vei. Ja malena, moj lole ka jela, oboj nas je iz istoga sela.

4. Samoglasnik o gubi se na poetku rijei:

vaki vakav ovakav naki nakav onakav

Umetanje glasova. Izmeu glasova d i j; t i j umee se samoglasnik i, te se ne vri jotacija tih glasova. netijak netjak (neak) rodijak rodjak (roak) Rodijae, iemo na silo kad mi doe moje zlato milo. Zamjena glasova

1. Glas h zamjenjuje se glasovima v i j:

h = v

kruv kruh uvo uho kuvati kuhati gluv gluh vrpa hrpa puvati puhati juva- juha trbuv trbuh muva muha

Doi, lole, i donesi kruva,

kisela se kupusina kuva. Usta moja od uva do uva, da mi se je nakljukait kruva.

...a on uze drinovu toljagu,

poe muvu biti po trbuvu. h = j

oraj orah najeriti naheriti (nakriviti) smij smih smijeh tija tiha ujtila ujitila uhitila (uhvatila) Ie lole, eir najerija, vie selu da me ostavija. Pivala bi, ne mogu od smija, umra lole, sidila san i ja. ...nije ono kie malo, neg jutarnja tija rosa...

2. Glas f (koji se izgubio u govoru) zamjenjuje se glasom v:

f = v

vumar fumar (dimnjak) vaol faol (grah) veta feta (krika) Vilip Filip tov tof (vunena tkanina) vuret furet (stranac) vudra fudra (podstava) vamilija familija (obitelj) vrigati frigati (pei) vritule fritule (utipci) tuv tuf (neraspoloen) vino fino (dobro) vriko friko (svjee) uvigati ufigati (zapriti)

Iman lolu, ime mu je Niko, lipi mi je nego vriko mliko. Ajte kui vureti, mladii, nestalo mi petruje u svii. Pivala bi, ne mogu od jada moga lolu satrala verata. Moja lole, ne daju mi moji, ja san tuva, veseli su tvoji. ...ja u tute ladovati, svakom svatu vesti kapu, mom diveru najviniju... U rijei sofra glas f zamjenjuje se glasom p: sofra sopra Kad je bilo vrime od uine, unda mome sopru uinilo, na sopru je etalice zvao.

3. Samoglasnik o na poetku rijei esto se zamjenjuje samoglasnikom u: unda onda unde ondje Kad nareste tunja na boriu, unda u se virovat mladiu. Ne u, nane, di je brae sedan, nego unde di je manje jedan.

4. Samoglasnici b i p zamjenjuju se glasom v:

zivka zipka provati probati

5. Glas j zamjenjuje se glasom n u nekim oblicima zamjenice moja i ona, te u jednini pridjeva enskog roda (dativ i lokativ):

mojon mojoj njon njoj (nenaglaeni oblik) jon joj (nenaglaeni oblik) malon maloj Ja u mojon malon kupit lape, neka bolje oko mene skae. Gospe moja, od sedan alosti, uvaj mene u mojon mladosti. Maramica, na njon ime tvoje, nije, lole, za depove tvoje. Oklen voda izvirala, iz kamena, iz lamena, na njon sidi Divica, na glavi jon krunica. Mene moji svi u kui kore to san malon kupija postole; neka dere, ou devetere.

6. Glasovi a i o u nekim rijeima zamjenjuju se glasom e:

teplo toplo resti rasti Naresla je ljubiica plava na jastuku di moj lole spava.

Zamjena suglasnikih skupova

a) suglasniki skup st realizira se u govoru kao c (rvacki, svjecki, splicki), a u tom obliku se javlja u rijei staklo:

staklo caklo (imenica) staklen caklen (pridjev)

Moj se lole gospodski ponaa, vino pije iz cakleni aa.

b) suglasniki skup t realizira se u nekim rijeima kao :

namiati namjetati kren krten Loin vatru i namian stoce, eto lole kroz zelene doce.

c) suglasniki skup sk i sp realiziraju se kao k i p (uglavnom u rijeima koje potjeu iz talijanskog jezika):

sk; sp = k;p kuro (tamno) tal. (scuro) kancija (polica) tal. (scansia) kartoc (papirnata vreica) tal. (scartoccio) katula (kutija) tal. (scatola) panjulet ( cigareta) tal. (spagnoletta) pijati ( uhoditi) tal. (spione, spia)

pina (slavina) tal. (spilla) porkati (prljati) tal. (sporco neisto, prljavo) tacija (stanica) lat. (statio stajanje) Pisme moje u katuli stoje. Kad i pivan, same mi se broje. Prijelaz m u n akavska je osobina koja je s vremenom prodrla dublje u unutranjost. M uvijek na kraju rijei prelazi u n, osim ako taj prijelaz ne utjee na promjenu znaenja rijei.

a) U prvom licu prezenta jednine: radin radim uin uim ien iem (idem ii /infinitiv/) volin volim elin elim

Ne volin te, nit' te volin, gade

nit' te volin, nit' mi mate dade. Udat u se, nane, od ovaca, ne pitan te robe ni novaca. Pleten igle, sidin kod ovaca, mene nana goji za vilanca.

b) U dativu, lokativu i instrumentalu mnoine imenica u kojima se gubi oblini nastavak -a, u instrumentalu jednine imenica s nastavkom -om (-em), te instrumen- talu pridjeva s nastavkom -im:

guterican gutericama avlin avlim (avlima) nogan nogam (nogama) rogan rogam (rogama/rogovima) likarin likarima kruvon kruvom (kruhom) vodon vodom nebon - nebom suvin suhim Meni kua, a svekrvi polje, nek se kuka s guterican kolje. Ne u, nane, di je puno brae, ko e avlin okrpiti gae. Sat na ruci, a tikle na nogan, ne smi kravi, ubost e je rogan. Obolila, jadna li je ona, pa je aa po likarin gona. Moj se lole vali da uiva, zemlju stere, nebon se pokriva.

Pitaju me in me nana goji: kruvon suvin i vodon napoji.

c) U instrumentalu jednine osobne zamjenice ona te u instrumentalu jednine posvojnih zamjenica ( -om, -im: - on, -in): s njom = s njon s njim = s njin s mojim = s mojin (tvojin, njegovin, nain, vain, njiovin)

s mojom = s mojon (tvojon, njegovon, naon, vaon, njiovon) ... divna majka plae tubu, pa plaite s njon u drubu.

Stezanje glasova Samoglasniki skup ao ( l = a = aa) stee se u a.

ao aa a kota kotao zava zaova posa posao paka pakao Mlada cura udat e se svaka, a za stare otvoren je paka. Kupuj, nane, zelene udare nisu moje poudane zave.

Stezanje samoglasnikog skupa ao vri se i u glagolskom pridjevu radnom (to e biti obraeno u poglavlju o oblicima rijei) iao iaa ia. Glasovne promjene Sibilarizacija se samo djelomice provodi u govoru: javlja se u nominativu, lokativu i dativu mnoine (junaci junacin; momci momcin), dok se esto ne provodi u dativu i lokativu jednine (pruga prugi; majka majki).

Privari me lole, nema veze, doe drugi u zelovskon prugi.

Disimilacija (razjednaivanje na udaljenost) se vri na dva naina:

a) disimilacija prvog lana suglasnikog skupa preoblika mn = vn

gumno guvno

b) disimilacija drugog lana suglasnikog skupa

preoblika mnj = mlj

dimnjak dimljak dimnjaar dimljaar blagoslov blagosov (redukcija glasa l )

Refleks Neoriki govor pripada ikavskom izgovoru tokavskoga narjeja iako se za potre- be stiha i pod utjecajem narodne poezije javljaju (i)jekavski oblici: Ja i lole sidili do zore

pa vodili lipe razgovore. Moj dragane, da mi nije smino, ja bi tebe privarila grino. Pivaj, drugo, ne emo zadugo, ja u selo prominiti drugo. Gori svia, nije legla sria, sria eka svojega mladia. Kosa smea, pala do po lea, lole moja, tvoj me pogled vrijea. Iman dragog, ne svia se meni, prodat u ga po vezenoj c'jeni. Doi, moja lole, iza brijega, od tebe mi nema milijega.

OBLICI Imenice

a) mnoina jednoslonih imenica mukog roda je kratka:

iri irovi bori borovi brodi brodovi rozi rogovi voli - volovi noi noevi snopi snopovi dvori dvorovi Posadit u bor do bora, devet bora do mog lole dvora. Curo mala, prui roge ai, ako misli berekina nai. Cvie moje, izili te voli, kad te nisan darovala loli. Mala moja kopala kumpire, misto cime iskopala ire. Ne e, mala, nedilju ti svetu, gonat snope na mom magaretu. Zelen bor se nadvija nad more da pokrije mog dragana dvore.

Za potrebe stiha javlja se i duga mnoina imenica koje imaju samo kratku mnoinu: jastuci jastukovi oblaci oblakovi Sinje more krevet moga lole, a valovi bili jastukovi. U mog lole oi avolove, savile bi s neba oblakove. Neke zbirne imenice rabe se u mnoini ( preoblikovanje zbirnih imenica koje znae mnotvo iz jednine u mnoinu): drvea (drvee) lia (lie) kamenja (kamenje) grmlja (grmlje)

b) U dativu, lokativu i instrumentalu mnoine imenica enskoga i mukog roda gubi se nastavak a to uvjetuje prelazak zavrnoga -m u -n.

D, L, I kravan kravama curan curama (k) ovcan ovcama (na) nogan nogama Mene nana po dernecin alje, (L) u Prugovo, ako u i dalje. ta e selo kad nestane ena, ko e curan nadivat imena. (D) Da si, mala, kolko zrno prosa, ja bi tebe u depovin nosa. (L) Mala ima posla priko glave: bacit kravan i uupat trave. (D) Mala moja ko uskrsno jaje,

ie k ovcan pa se pituraje. (D) Kua moja ograena icon, zato mene zovu propalicon. ( I ) Ja malena u brdu gojena, suvin kruvon i vodon gojena. ( I )

c) U sklonidbi imenice pas nepostojano a zadrava se u svi oblicima rijei: N pas G pasa D pasu A pasa V pasu L (na) pasu I (s) pasom Oj, mladiu, ne volin te vie, ja te mrzin ka pasa i vie. Oj, komija, svoga pasa vei Da na moga barabu ne rei.

d) Imenica tlo mijenja rod i javlja se u obliku tlev:

N tlev G tleva D tlevu A tlev V tlevu L (na) tlevu I (s) tlevom

e) Umjesto lokativa za oznaavanje mjesta radnje rabi se genitiv:

Taj film igra u Centrala. (u Centralu) Kupio sam cipele u Dalme. (u Dalmi) Prva lole, povrati se sada, nala san ti rada u Otpada. (u Otpadu)

f) Umjesto dativa za oznaavanje smjera glagolske radnje rabi se genitiv:

Idemo: u sestre (sestri) u doktora (doktoru lijeniku) u mene (meni) u tebe (tebi) Ajte, dico, u Pekia, tute ima zelenia.

g) Umjesto akuzativa u nijenim reenicama dolazi genitiv (slavenski genitiv):

pokrivaa pokriva

Ajme meni! ta e meni ena? ena jaa, ne da pokrivaa.

h) Umjesto prijedloga o u lokativu se upotrebljava prijedlog od: Priali smo od tome.

Razgovarali su od meni.

i) U instrumentalu jednine imenica mukog roda iza palatala ne provodi se prijeglas, nego se zadrava nastava om u kojem zvrno - m prelazi u -n.

noom - noon - noem muom - muon - muem maom - maon - maem Tudan mi ga provodoe, svakin ruon obruie i na kri ga raspee, sa maon ga probodoe. Pridjevi Kod nekih pridjeva zavrno -l se uva i ne prelazi u -o.

debel debeo topal topao vesel veseo

U genitivu mnoine ne ostvaruje se glas h:

Poznaje se ko je zdravi plua, kad zapiva, uje se do Mua. Lika goji konja i junaka, Dalmacija lipi divojaka. Makare su i ludi su dani, ima sada i baba pijani. Daj, divojko, rekla ti je nana, suvi ljiva sa zeleni grana.

U dativu, lokativu i instrumentalu jednine umjesto nastavka -oj javlja se nastavak -on: maloj = malon Tata kae: Obisi se, sine! Ou, tata, malon oko vrata.

Zamjenice

Najvea odstupanja od standardnoga jezika javljaju se u sklonidbi zamjenica.

Osobne zamjenice. ja: I = s menon Oj, divojko, materina Mare, oe po s menon u makare. ti: I = s tebon, tobon Ako e me oeniti, lole, odma s tebon ja ien iz kole. Moj dragane, ime ti je runo, srce moje za tobon je tuno. Oj, ljubavi, terete na glavi, jadan li je ko se tobon bavi. on: I = s njin

Visok jablan, pod njin voda ladna, vojnik lole, a ja za njin jadna. Seti Petar u raj grede,

za njin majka tekon tee. ona: D = njon, jon (enklitiki/nenaglaeni oblik) L = u njon I = s njomen Moja mala sva u svili, iz depa jon grumen pure viri. Volila me, sad ne voli vie, Koji jon se avli dogodie. Iman malu, ime jon Marija, godinu je od mene starija. Maramica, na njon ime moje, nije, lole, za depove tvoje.

mi: D = nami, (nan), namin; isto i L, I Tu e nami misa biti, kod mise e Isus biti. vi: D, L, I, = vami (van), vamin

Reka van je sutra da doete, dat e vami bilo tilo od enice, crnu krvcu od lozice. oni: N = oni G = njizi, nji D = njiman, jin, in A = njizi, nji, nje, ji, i V = / L = na njiman I = s njiman, njimon ... na nje laju dva arapska brata, vie njizi mrtvo tilo rie. Svin se srcen za nji kajen, nji se uvat obeajen.

Oi moje ko dva mala boba, jadan lole za njiman do groba. Stare cure i mrave konje,

poslat emo Talijane po nje.

Curo mala, brkovi ti crni, jo i malo bearski zavrni. Meni mala dvoje bive dala i terluke; nije i oprala. Govoru mi da pisama znaden,

i znat u ji dok se ne udaden. (protetsko j) Mala ima posla priko glave, bacit kravan, uupat in trave.

one: G = nji D, L, I = njiman, in A = njizi

Oi moje ka dva mala boba, jadan lole za njiman do groba. ene lude pa me kude loli, njizi mrzi, mene isto voli.

sebe: I = sa sebon

Posvojne zamjenice moj: D, L, I = mojin G (m) = moji (mojih) tvoj: D, L, I = tvojin G (m) = tvoji (tvojih) njegov: D, L, I = njegovin G (m) = njegovi (njegovih) moja: D, L, I = mojon tvoja: D, L, I = tvojon njegova: D, L, I = njegovon na: D, L, I = nain G (m) = nai (naih) va: D, L, I = vain G (m) = vai (vaih) njihov: N = njiov G (m) = njiovi (njihovih)

D, L, I = njiovin svoja: D, L, I = svojon

Oi moje pune su magneta pa mi mojon drugarici smeta. Kad se sitin lani ovo doba, jao mojon mladosti do groba. Volio me ne volio, mali, tvojon su me divojicon zvali

Svaka mate svojon eri daje. sira, mlika i dikoje jaje. U Bejara kue od dasaka, mi ne emo njiovi momaka. Moj dragane, lie od javora, sia li se nai razgovora. Nane moja, pusti tvoji dvora

otkad moja ne dolazi lola.

Pokazne zamjenice

ovaj = ovi taj = ti onaj = oni jednina:

N = ovi, ti, oni D, L = ovon, ton, onon I = ovin, tin, onin Ostavi se luda smija, spomeni se svoga grija,

ako misli sritan biti, i na ovon svitu preiviti.

Teko onon ko svit ne ljubi jer u tami duu gubi. mnoina: N = ovi G = ovizi D = ovizima/ovizn A = ovize V = / L = ovizima/ovizin I = s ovizima/ovizin taj: mnoina: N = ti G = tizi D = tiziman/tizin/timan A = tize V = / L = na tiziman/tizin/timan I = s tiziman/tizin/timan onaj: mnoina: N = oni G = onizi D = onizin A = onize V = / L = na onizin I = s onizin

ovakav = vaki, vaka, vako takav = taki, taka, tako onakav = naki, naka, nako Ajde, lole, ni briga me nije, takoga u nai i kasnije. Doa lole pa se s menon ruga, nakoga bi skuvala od luga. Kad se moja mala crkvi sprema, ona misli da je nake nema. Moj kolega, sad je moda taka: ena muu zapovida svaka. Oj, studene vode ive, oj, istoo slavne dive, na nas pusti slavne zrake od milosti majke take. Upitne i odnosne zamjenice tko, to: N = ko

I = s kin, s in Sveta Kate, Katarina, lipa diko matrina, ko te goji, ko te poji? Da je meni viditi onoga, za kin vene pola srca moga. Ja uzdani pokraj lole moje; on me pita: Za kin, duo, to je? Tri Marije redon gredu, svaka nosi busi masti s in e trati slavne rane.

koji: D, L = kojen; I = kojin koja: D, L, I = kojon Reka mi je lole prsten dati, prid kojin se vidi veerati.

Reci, lole, da san ti najdraa, moe kojon uiniti naa. kakav = kaki Neodreene zamjenice nitko = niko itko = iko netko = neko svatko = svako, svak; D = svakon Oj, nevene, svak te bere, a ja mlada atru zere. Crne oi ne vidu u mraku, a zelene u svakon budaku. Evo mene ko iz gore vuka, ima l' iko da bi se potuka.

Brojevi

Odstupanja u izgovoru brojeva uvjetovana su trima razlozima: a) ikavskim refleksom glasa JAT

dvije = dvi, dvima

b) prijelazom krajnjeg -m u -n

sedam = sedan osam = osan

c) slabom vokalnou (ispadanje vokala)

jedanaest = jedanest trideset = triest etrdeset = eterest

Umri, diko, kajat u te lipo, ne u pivat za dvi ure i po. Ja te, lole, privarila ne bi, da je sedan suija na tebi. etir zvizde nasrid neba stoje, to su oi loline i moje.

Ja varala etrnest beara, i tebe u, moja lolo stara. Svaka luda koja mene eka, esnest san i oeniti reka. Ja baraba roen triest tree, ostarija pa me cure ne e. Ja san mojoj kupija sandale, broj eterest pa jon opet male.

Glagoli a) U treem licu mnoine prezenta kojima infinitivna osnova zavava na -i, - a,

oblini nastavak je -u. radu: rade (raditi) mislu: misle (misliti) ivu: ive (ivjeti) nosu: nose (nositi) vozu: voze (voziti) bavu: bave (baviti) vidu: vide (vidjeti) sjaju: sjaje (sjati) bleju: bleje (blejati) izlazu: izlaze (izlaziti) Lipo li je siditi u ladu i gledati to budale radu.

Crne oi ne vidu u mraku, a zelene u svakon buaku. Govoru mi da san piturana; ovaku me porodila nana. Iman lolu, lola ima brata, ko dva bora izlazu iz dvora. Muzla mala ovce i kozice, zabolu je sve kosti i kotice.

b) U treem licu (3. l. pz.) prezenta glagola s infinitivnim nastavkom -i umjesto glasa k u

osnovi se javlja glas (analogija s drugim licima u kojima se provodi palatalizacija):

pei: peu (peku) tui: tuu (tuku) vui: vuu (vuku) sjei: siu ( siku)

Kad zapivan priko Leevice, tru cure etveronoice. Sat na ruci, a ne tuu ure, samo nosi da ga vidu cure.

c) Glagol ii u prezentu ima oblik ien koji se javlja da bi se razlikovao od prezenta

glagola isti/ jisti (jedem) - iden. ii 1. ien 1. iemo 2. ie 2. iete 3. ie 3. iete isti (jesti) 1. iden 1. idemo 2. ide 2. idete 3. ide 3. idu

Ie lole, iu moji jadi, ja san s mojin lolon u zavadi.

Ie lole i poveja tene, mislija je uvatiti mene. Svekrvice, duga li si vika, ajd u goru nek te ide zvirka.

d) Infinitiv se javlja samo u krnjem obliku ( bez -i u nastavku): Ako, lole, znade namigivat, znan se i ja s tobon podrugivat. Otila bi da mi moji dadu

oba lolu na udarnom radu. Kopat, orat, ne dadu mi Turci, oden k ovcan, poklae i vuci. Ja u moga lolu zaularit, on e radit, ja u gospodarit. Selo moje, bolje van je muat, jer ne ete vi na miru ruat.

e) Glagolski se pridjev radni javlja u dva oblika:

1. bio = bija (biti) 2. kajao = kaja (kajati)

Zavrno -l (kajal) reflektira se u - a. Kod nekih glagolskih pridjeva zavrno se -a spaja s prethodnim i nastaje dugo a.

kajal kaja + a = kajaa = kaja doal doa + a = doaa = doa U momaka slobodna prodaja,

da moj umra, ava bi ga kaja. Kasno lega, a rano se diga, bolje bilo da nisan ni liga. Prikide se, lole, naa veza nema lanca koji bi nas veza. Da zna, dragi kako srce boli, doa bi mi da ti kua gori. Ja baraba nisan nita ukra,

samo prase naturija na se.

U drugom sluaju, kad je ispred zavrnog -a drugi vokal, javlja se izmeu tih dvaju vokala sekundarno j :

bil bia = bija volil volia = volija ivil ivia = ivija govoril govoria = govorija napravil napravia = napravija

Splitska rivo, odnija te ava i onoga ko te cementava.

Kau meni: Lole ti se eni, da moj bija, ne bi se enija.

Nisi, lole, dolazija esto, drugi ti je zauzeja mjesto. Vidi moga silenoga lole, obuja je didove postole. Veni, mala, venija san i ja, kad je drugi tebi dolazija. Ja curicu ljubija na vodi pa mi ne e enica da rodi.

f) Glagolski se prilog sadanji javlja u krnjem obliku: sjekui sikui siku plaui plau Jeste li se umorile, ene, pod orajon pritresaju mene. Ja san svome loli otkaz dala, ode plau kano beba mala. Sino san se naplakala sita ljube gada koji ne mirita. ...siku bukve zabolie ruke, uze puku, ode u ajduke. Izvor voda izvirala, zlatne ae ispirala,

ime neva vodu dala; ona daju i zaspala...

g) Aorist se javlja bez nastavanog - h u 1. licu jednine, a aorist pomonog glagola biti

javlja se u svim licima u obliku bi.

Oj, vojnice, duga roka tvoga, (vojnica vojni rok) zaboravi ja svakoga svoga.

Ja oboli, blago mome loli,

ne e mu se poderat postoli. Zaboravi i duu izgubi, mala moja, to te ne poljubi.

h) Imperfekt i pluskvamperfekt ne ive u govoru, osim imperfekta pomonog gla- gola biti koji se javlja u obliku bie za 2. i 3. lice jednine. Kalvarija bie jedna gora di je Isus umrit mora.

i) Imperativ se u drugom licu jednine uporabljuje bez nastavaka -j, - i .

eni en zavij zavi kroji kroj Uzmi,mala, tri crna udara, srce zavi, mene zaboravi. en se, lole, enila te nana, sedan puta u nedilju dana. Udat u se, nane moja, i ja, kroj mi robu, nek san silenija.

j) Futur prvi glagola s nastavkom -i u infinitivu uporabljuje se u skraenom (stegnutom) obliku doi e doe ii u iu Subota je, doe oba moja, drugarice, dat u ti jednoga. en se, brate, iu ti u svate, tebi, lolo, ne u ni u kolo.

Prilozi

Mnogi prilozi odstupaju svojim oblikom od standardnog govora to je uvjetovano ikavskim refeksom jata, gubljenjem glasova (slaba vokalnost) i proirivanjem osnove:

dolje = dolikarce gdje = di gore = gorikarce iza = poza

kasnije = kanje koliko = kolko kuda = kudan lake = lanje nigdje = nigdi odakle = kudalen, kudavde, oklen onako = nako ovako = vako ovamo = vamokarce ovdje = vode odatle = otalen prije = prija tamo = tamokarce toliko = tolko tu = tute, tutek, tutekarce tuda = tudalen ujutro = ujitra vani = vanka zajedno = zajno malo = zero Zapivajmo, drugarice moja, dogodine ko zna di e koja. Kai, lole, kolko ima brae, nisan ni ja jedina u ae. Kudan moja lolica koraca, crna zemlja bile rue baca. Ja u brigu ostavit za kanje, zapivat u; ini mi se lanje. Moj dragane, da mi tebe nije, ne bi znala oklen sunce grije. U mog lole nigdi nita nema, samo maka na penderu dr'jema.

Kukavica kukala na grani,

nako moji kukali dumani. Aj otalen, Boja Mati, ne mogu ti kria dati, sa krie e sunce sjati i po cilon svitu obasjati.

Umri, lole, ja u poza tobon, neka ie sprovod za sprovodon.

Mene lole privariti tija, ja mudrija pa ja njega prija.

Mili, mala, da je meni lako, ne daj, Boe, ni magarcu vako. Aj tudalen, mila mati, ne mogu ti kria dati. Putuj, putuj, listi moj dok ne nae ko je tvoj, a kad nae ko je tvoj, tutek stani, listak moj. Kad ujitra ustanen,

Bogu vala uzdanen. Kako u van svin prostiti, kad me psuju kolko veli, tolko i mali. Stan, poekaj, sinko Pere, zajno emo u raj gresti. Gospa klei vanka grada, eka sina svoga draga. ''Daj mi, sine, kri nositi, za tebe u krv proliti.'' Kud mi moja drugarica ode, polja malo, livade ni zere.

Prijedlozi

Prijedlog su koristi se umjesto prijedloga sa:

Zamiri me, lole, su tri zlata, prsten, veru, lanac oko vrata.

RJENIK

A ajvan ivotinja ala (ga se) olako shvaati aran raspoloen, vedar, dobre volje arar vrea argote razbacane stvari; igrake arija zrak autai (auti) opanci s potplatima od autogume

B

badanj velika posuda za vrenje mota badati bosti badilj lopata badnjak debelo drvo koje se pali na Badnjak bagav epav bajam badem balini puana tanad, zrna, metci baketina drvce namazano ljepilom za hvatanje ptica bakra bakreni lonac balancana patlidan balancin sprava koja povezuje konja i kola balati plesati balatura balkon balun lopta; nogomet ba ma banak klupa bani stoliica bankuza vrsta kartake igre bas, basetan nizak (ovjek) bati dio kravljeg roga batiti stupati baul krinjica baverin ubrus za dijete begenati odobravati bekina koa (oderana sa ivotinje) belenuk eljezna naprava za vezivanje krave; karika berekin mangup; aljivac berlav blesav; razrok berlea luak, blesavac beka kolijevka, zipka betija ivotinja betima psovka

bicikla - bicikl bive arape bierin aica (javlja se i u obliku pierin) bidun zaljevaa bigunac posuda za tijetenje vina bijur kristal bikariti odvajati kou od mesa; derati biluina trava bimbati razbrojavati (bim bam bom) bii graak blazinja (blaznja) prostirka bokun komad bonogracija zastornica bora torba boket drvce na kojem se hvataju ptice botilja boca botu jedanput botun puce braga prsten kojim se spajaju cijevi branati zasipavati; nositi branka vrata, vratnica, gol (nogomet) breelan koji dugo traje (kruh) brekinja oskorua brekulja muha brena lonac za iskuhavanje vode bricav bez dlaka brina ledinica; uzvieni prostor meu dvjema njivama brikula kartaka igra brikta novanik (javlja se i u obliku britka) brnica suknja brokva avao bronza zvono (zvonce) na stoci bronzin lonac brtulin noi brukin etka brole kotleti bublica nakienka (ukras koji se nosi u makarama) buganac oteklina (kurje oko); ozeblina bukin poljevaa bule, bulin mala kugla u igri balota butiga trgovina bua rupa bumara bavica

C caka staklo cata dinja cempres empres

cerovina hrastovina ciganica - korov cima stabljika krumpira cintare usna harmonika ciplja cjepanica cmilje smilje cokule obua cota epava ena cripnja peka crljen crven cukar slador, eer cveknuti udariti

ampre kande, nokti anoliti moliti andrljati arati andrljine praporci elinak trava emuati kidati epurast razgranat epurika ipak epuati eranj prostor iznad komina za suenje mesa eagija naprava za timarenje evrljin djeak ibuiti puiti ikara alica ikolada okolada imovica stjenica; dosadna osoba ciplja udo mnogo uljko janje uriti (pz. uri) stajati uspravno

akulona brbljavica, traavica iba kavez, krletka iiti (pz. ii) sporo rasti, ne napredovati (za biljke), preivjeti, biti pritajen imbula koara za hvatanje ptica iriti viriti iverica glava oka cigareta opa rupa; skrovite uskija alatka za vaenje kamena, poluga

u uzvik kojim se tjera magare uiti nositi na leima

D deknuti udaviti delati raditi didevole pauk dipet inat divenice krvavice divljakinje umske jagode doklapati doi don gospodin dota miraz dotarica udavaa s dobrim mirazom dountati dodati drina djeca drsnuti naglo povui dudla malj; velika sjekira duja dvica duperan (iz)noen dvornica trava

atar vrag ezmica posuda za kuhanje kave ilet(in) prsluk iran vrsta cvijea (geranium) ul rua endar ogrlica (erdan)

E

elopran zakoplov, avion

G

gae hlae galebina ivotinjski izmet

galetica keks galoper gamai gumai (nazuvak) gargae sprava za eljanje (grebenanje) vune garikula cvijee (karanfil) gljeto dlijeto gnjeca, gnjeka blato gnjoj gnoj gnjojar gnojite gnjusav gobav kriv (iskrivljen) gobelje kolski kota goloper kaloper, perunika goriica metla od bilja gradele rotilj gratati ribati grataljka ribe grebene naprava za vlaenje vune grezo runo, grubo; hrapavo grilje rolete; rebrenice grintati dosaivati; prigovarati; tuiti se grintav pospan; dosadan; onaj koji prigovara griim konac za ivanje grljota grijeh grudine hrpa kamenja gua potkoulja guda prasica gudin svinja, prasac gumae obua slina opancima gunjav dlakav gurla esma, oluk gustirna bunar

I inije drugaije inkarat buka inkartati obukati inkartavati bukati intimela jastunica ininjavati dobro pogledati; izmisliti isporaviti - ispraviti ieprljati ogrebati izasobice zaredom izba staja izrepan poderan izrepati poderati izgrampati izgrebati

J jaerma gornji dio narodne (enske) nonje jaketa sako; jakna japno vapno jare zdrave, svijetle, iste, vedre, rane (djevojke, penica) jeim jeam jopet opet

K kabli posuda za mlijeko kacati potopiti kacavida odvija kaciola zaimaa, kutlaa kadina lani; ogrlica kadipa cvijee kain lavor kalati skinuti kalci vunene arape kalaa posuda za ostatke jela (spirine) kaldeja dio pei na drva kalija aa kamenica kameno korito (za uvanje ulja) kamirati prijatelji kanaal dalekozor kanela slavina na bavi kantar vaga kantinela letvica kapsel lijes kapula luk kariola take kar zapena kola karijola kolica, take karota mrkva karta papir kartina cigaretni papir kaeta sanduk kaka lica kanje kasnije kaun kutija za alat katriga stolica kaula cvjetaa kavarica posuda za kavu kezme malo prase, odoje klaina mjesto za gaenje vapna klapiti sanjati

klanjenica pokriva od kozje dlake (jednobojni) kljuka kuka kljukaiti jesti koeta uzglavlje, drveni dio postelje iznad glave (bedrenica postelje) kogula dezva kokoja voljica trava kolektiva dio zemlje koju obrauje cijelo selo kolet ovratnik kolombar djeja igra koltrine zavjese komar komarac komatre lanac na ognjitu komin ognjite (kamin) komporaa zaruniki prsten koncina kartaka igra konistra velika korpa konerva preraena rajica (pire) kontat raunati korpet korzet korto korito kosac svinjea dlaka kosir orue za sjeu kosjenica trava kostri trava kotula podsuknja kotlanica dio komina, njihalo za komotre koviljano kovravo kovilje kovre; vrsta trave kravljopanci opanci od kravlje koe kredencija kuhinjski ormar kreiti poskupjeti krik konica na zaprenim kolima krosno - razboj, tkalaki stan krozet dio narodne nonje kroun kouh krpua krpelj kruurina divlja kruka krto koara kruna bunarski okvir kuglavija oklagija, suka kuar svinjac kuit saviti kudalen otkud kudavde odakle kudilja kudjelja kular ovratnik kulje debeo ovjek kukuruzina ostatak od kukuruza kukumar krastavac kumparan sako

kumpir krumpir kupa crijep kurdela traka kureljine otrijebljeni dio kukuruza kuin jastuk kuta aa kutriti gledati; oekivati kuver krinjica kuverta prekriva za postelju kuina kuhinja kuinca komin (otvoreno ognjite) kvarta loni krvcat vreti

L laboda trava laina stelja od borovih iglica lajona lajavica, ogovorua, brbljavica lape (lapi) olovka lancun plahta lanilist trava lapat zakrpa laptina veliki snijeg laprdat priati (pogrdno!) lapta veliki snijeg ( dok pada veliina pahuljica) lanje lake laza otvor u ogradi lepotica trava lepuina legruti regruti, vojni obveznici letretavati slikati (fotografski) letrika elektrina struja libar knjiga libiti se uljati se lijeto dlijeto likasta plava kosa lisa drvena (dvostruka) vrata na kui, vrata na oboru, kapija litavac bodljikava trava livica trava livorver revolver, samokres lopaa trava lug pepeo; pepelnica (bolest bilja) lugara pepeljara lumbrela kiobran lunjaa posuda za skupljanje pepela

M maca teki eki makare makare maa mrlja maa maeha malovan manualni radnik malovat uloviti mandat pismo manistra tjestenina maslo maslac mast mot maklin kramp, pijuk matilo vjedro matun cigla, opeka mau kartaka igra mazija staro eljezo (elik) maa vrea meaja dio stapa za metenje mlijeka menule sprava za stezanje midenka lica miritati pristajati; zasluiti mirlie mirie mistrija orue za bukanje miaja orue za mijeanje mititi mimoii (se) mierno malo; nisko mliavac trava mliika trava mlinica kaa modrna suknja od debeloga sukna mosur ledenica, siga moti pokreti motirati davati znakove (kod kartanja) motuz ue mrginj prostor izmeu dvije ledine mrkan ovan mudante gae mudantine gaice mukte besplatno mukinja jestiva bobica mulac vanbrano dijete; mangup mure igra na prste (ije ete), ijavica murtela biljka (bosiljak) muslea ovjek koji ne zna nita mua dravno zemljite mutap pokriva od kozje dlake ( s uzorkom)

N nabumbizati istui nagripan zguvan najlipui -najlipi najskoli naroito, izriito nakljukaiti najesti nakokulj nain vezivanja vora napiturati - obojiti; naminkati se nasupati namoiti; nabubriti navaldati nakovrati kosu noice kare nu izi

NJ njizi dvizi

O obadat bjeati (stoka) obadavati obraati pozornost na ... oblejati se napiti se obluk dio na kolijevci odek ovdje odluiti odvojiti ovce u stadu odrna loza visoko podignuta na stupovima ogreda ograena njiva oknjusiti (se) uvenuti (za biljke), preneseno znaenje: oneraspoloiti se, izgubiti volju za neto okresine otpadci od drveta okopran borben, koji ne da na se opliak prsluk, dio nonje koji pokriva plea, krai ogrta opsum (na oposum) obratna strana; naopako oraj orah osekniti (se) obrisati nos (useknuti se) osin hlad, neosunana strana okoprcno - ivahno, puno sebe ourgat ribati oei opei oeg sprava za poticanje vatre

P

paketina jastuk za dijete

panceta slanina pancir lanac para igra (trula kobila) paraalo prolo patina krema za cipele peenica kotlet peglo glaalo pelav elav pender prozor pera cvijet peraa spuva perin kosa (uperak) perun postelja (za jednu osobu) petrisimul perun petrulja petrolej picukara - redovnica pia sijeno; hrana (stsl. pita) pierin aica pijet tanjur pilje igra s kameniima piljak kameni pinjur viljuka pitar lonac za cvijee pitur liilac, soboslikar pitura minka; boja piz teina, teret pizetan teak pidri gleda plet ogrta (pleteni) placa prostor plisnav prljav, neist podbila trava podi loni podumita temelj (fundament) podveza vezanje arapa posta sjenik polapati brzo jesti polpete kosani odresci poluak mjera za ito (4 kg) poma rajica pometina posteljica (placenta) pomidora rajica ponistra prozor popreak oeg porubati pokrasti postola cipela postov tkanina poada no za jelo potuljen zgrbljen potvorina svinjea kraljenica

povrigati ispei povrilo ruka za lonce praljak pritka (taklja) pramelje mjesto na suncu (prisoj) prasetnjak svinjac praska breskva praka drvo za loenje (potpala) prega kecelja pregljaa pregaa, kecelja priboj brana pribotunati prigovoriti prikua dvorite primetae suilo prisvediti pregrijati, oprljiti, izgorjeti pritkuje dvorite pria urba, brzina priuza konopac za vezanje teleta privezaa obru za ene prug dva kreveta (postelje) pruga autobus prndecati (prdecati) se poskakivati; veseliti se prstenka igra prun zatvor prina pijesak pujsa takor pule mlado magare puljati istiti; trijebiti; biskati punat bod puntina svrdlo; avli puntiel graevinska daska punjka rupica za puceta pupa mekani dio (sredina) kruha puvaljika naprava za potpirivanje vatre

R raca vrsta; rasa; rod raa posao, rad rakan vez rasmulje krpe raskasapiti razrezati, biti brzo gotov (preneseno znaenje) raeto reeto ratela kapija reina naunica rednje dio konjske opreme reipet prsluk, grudnjak reloj sat reentati isprati ribanj ribe

rga posuda za sjeckanje kupusa rigata obru za bave ronzati gunati rumbati provaliti ruzina hra

S sa peka sad mjesto gdje se sadi sada dio narodne nonje (aerima) salandija salandisati salauina bura; jak vjetar sampas sanjada velika posuda za kuhanje sarkati dirati (se) u svata selen celer sicaljka naprava za sjeckanje kupusa si vjedro silen ovjek koji se pravi vaan silenica silena djevojka sinjati zabiljeiti sinija niski stoli skale ljestve skaline stube skokoiti - slaak trava slatkoran koji voli jesti slime - sljeme; vrh (krova) slipa igra slavi slavuj slavnica slamarica (za spavanje), slamnjaa smaknuti rasprodati smiriti udariti smrdonja smrdljiv ovjek soe nabor(i) soldati vojnici sopica beton sopra stol (sofra) soren sruen soriti sruiti spariat napraviti na brzinu spekljan spetljan; smotan! spirine ostatci jela; napoj spiza hrana spluica naprava za zagrtanje krumpira spreat prekriti (peku) eravicom ( kad se pee kruh ili krumpiri) spre trava sprea igra

stejana stelna (krava) sticati se naljutiti se; uvrijediti stoi stolica strnina ljekovita trava (senjine) strunja torba strunjica torbica stura dio zaprenih kola suija tuberkuloza sukanac pokriva (vuneni) svia na tup fenjer sviica ramstek svinjak svinjac svitnjak krijes (na Svetoga Ivana)

alovati postaviti daske alpa al andule opanci; obua (sandale) arac poskok aun kamen veliine ake empjan lud epurika ipak est urednost eva djeja igra, kolica evast epav igureca sigurnica iljee ovca od godine dana imija majmun inja tranica irulja trava kalja sitan kamen (zbirna imenica) kancija polica kartoc papirna vreica katula kutija kavetin ladica kovace smee kovacera lopatica za smea kripac trava kurja bi kver brodogradilite kure aluzine kuro tamno nala ukosnica nire vezice oldi novci orci patike otana suknja

pade boja u kartama panjulet cigareta paker tednjak paroina picalija lijek pinja pinjaa pinat piglo zrcalo pinjaka trava pigeta vezica (cipele) pioda pribadaa poret tednjak tacija stanica, postaja ticiguz ljutica; ljut (onaj koji se lako uvrijedi) tir trava; korov tikadent akalica tipalice kvaice traca krpa; neuredna ena tekenac naprava za vezivanje psa tramac madrac terika svijea tov vunena tkanina trukavati cijediti tumik stomak, eludac tuv zasien; komu je dosta svega udar rubac, marama udari rupi, maramica ugoman runik undrati uganuti (nogu) ur ep urlin trava utine vrsta metalnog puceta, kopa uvit tavan uvela ostatak otrijebljenoga kukuruza uverini igice, ibice uvigati zapriti vora opatica

T tatiji (pz. taji) vlai, proputa vlagu taklja podupira (loza, rajica) takujin novanik tanga boja za tkaninu tangati bojati tkaninu tapun gornji ep na bavi taraba potkrovlje pojate tarabiti povezivati dvije loze

tea niski lonac; varulja terkije trake za pletenje opanaka teljug obru za zvono (stoka) terina zdjela za salatu ti pti timun ruda; upravlja tlev pod toati namakati, umakati tonobil automobil trijangula otrilo za sjekiru trnita valoviti elementi za krovite trapula stupica; miolovka travera pregaa trbuv trbuh trentun kartaka igra treeta kartaka igra trikai vrsta cipela trli radniko odijelo trlja igra trnina divlja ljiva trupina debelo drvo za sjedenje tuka purica tunja dunja turta bijeli kruh turutva trava tut trava tutek tu tvorilo sprava za stezanje sira

U

uanoliti namoliti upaviti uprijeti, uperiti prst urapak otpadci od pruta uonja ovjek velikih uiju uzglava jastuk uzglavnica jastuk uanca obiaj

V vaca veliki kamen vaik uvijek, vazda vamilija obitelj vangel posuda varak variak (mjera za ito) vapor brod

varenika mlijeko (kuhano) varnjaa kuhaa va limenka vaol grah vele mnogo vendati priati vera zaruniki prsten verata vlak veta haljina veta krika vida zavrtanj vilance financ; policija vino lijepo (fino) vijola kovra vitola vjetica vie ljepilo za hvatanje ptica vitica zaruniki prsten vile psi vlao labavo (pletivo); mekano vojnica vojska, vojni rok vonj - miris vrigati pei vriko svjee vrta vrt vritula utipak vralj gumno vuija posuda za noenje vode (na leima) vudra podstava vula vrsta igre vumar dimnjak vuret stran, stranac

Z

zableuiti - zabulati ogladnjeti zaibiti zapaliti cigaretu zadavati mirisati (biti namirisan) zakliniti zatvoriti zakrakunati zatvoriti; zakraunati zakrikati zakoiti zaklopaa posuda za noenje mlijeka zaleuiti pljusnuti, oamariti zaleuka pljuska zaluiti udariti zameljati uprljati zaobadati se divlje se ponaati ( krava kad je napadne obad)

zapinja igla sigurnica zapliak gornji dio narodne nonje zapreat staviti ar na peku zapuntan zapetljan, zapleten; zavezan zasponjiti zatvoriti; zakopati zatapunati zaepiti gornji ep na bavi zava zaova zavrzan aljivac zboj kat zeman vrijeme zero malo zgripano zguvano zidnjak veliki kamen zloran onaj koji slabo jede, bira hranu zvekulja muha zvonjerin sat (budilica)

alo ljunak una ovca utenica divlje zelje vrlja kapija

ZAVIAJNI ONOMASTIKON Prezimena: Asanovi, Bazina, Brati, Buli, elan, Galei, Jelavi, Jelii, Juri, Karin, Kralji, Landikui, Marasovi, Mareti, Miji, Piplica, Rei, Romi, Sari, Serdarevi, Soo, Strievi, Stupalo, oli, Vei, Vrdoljak, Vukni, Zuban Etnici: Bazini (Bazine), Crivaani, Donosenjani (Donja Mala), Draani (Draga), Gizdavani, Glaviani, Krivodoani (Krivi Dolac), Milini (Miline), Muanjani, Neorani, Ogorani, Podglavani (Pod Glavicom), Prugovljani, Strmii (Strmi), Sutinjani, uti (ute), Zelovljani Nadimci: Bafulinka, Baja, Balabanka, Banovica, Batovka, Bazinua, Bebua, Bega, Beinka, Belegija, Beker, Bie, Bigo, Bigua, Bikanua, Boko, Bogetalo, Borinua, Borkua, Brajo, Buki, Bugi, Cimbro, Crljenko, iua, omrda, undara, alinko, ele, io, ipa, oro, upi, Drimalo, Dude, Dudli, Dujkan, Depo, ato, irlua, Gamiza, Gare, Galeua, Garua, Gazimua, Gizdavka, Grmua, Iko, Imbo, Ivani, Jaka, Jazo, Jeimar, Jeliua, Jovinka, Jus,

Kain, Katua, Keka, Kemija, Ketalo, Kikec, Kiksmo, Kivel, Komo, Krte, Kulje, Kuso, Kuvo, Lajbo, Lucara, Luanjka,Lupei, Makica, Manistra, Maraua, Mareta, Marki, Maretua, Masle, Maegolovka, Mekinja, Meli, Mijua, Mito, Mujse, Munjalo, Murgo, Muslaa, Pela, Perac, Pipa, Popua, Prego, Puntiel, Pukalo, Puza, Sabaut, Seiz, Silinka, Strmua, alja, ako, epo, eher, ejko, ibe, kica, ljocinka, olua, orga, pensa, picko, ujo, uvija, Tandara, Trumanua, Tudek, Tuj, Ujla, Vejua, Zapa, Zelenko, Zujan, mara, una

ORONIMI Baravia strana, Bazinove ploe, Brig, Bubrig, Buaj, Bujakovac, Bukve, Bunari, urak, Debeli lad, Debeli, Doci, Dolac, Draica, Drinova greda, Gavranovo gnjizdo, Glavice, Goline rupe, Golobrig, Gomelica, Grabarje, Grabii, Gradina, Greica, Grkljenovac, Imber, Ispod kuka, Ivanov umac, Jazinka, Jerkuina kula, Jeova jama, Juria brig, Kaarova strana, Kier, Klaina, Kravja glava, Krivin brig, Kruice, Kula, Kuk, Lad, Ljut, Ljiljaina ogreda, Male paske, Malo biljce, Neorsko brdo, Ogradice, Orlove stine, Osoje, Otrii, Paske,Peria ogreda, Plandite, Podazid, Podbrig, Poratak, Povr Batinove vlake, Privija, Rastova rupa, Rein umi, Rupite, Samogred, Saria kosa, Soin umac, Sokolova kamenica, Strana, Stranjik, Topla strana, Torine, Umac, Veliko biljce, Vrelo, Vuline drage, Visovac, Zeleni doci, Zmijoder, drilo

HIDRONIMI Bare, Baretine, Bilo vrilo, Baia vrilo, Bukovik, Draga potok, iii, Galeia kamenica, Gavranac, Javorak, Jezerine, Jeine, Kaarovo vrilo, Kava, Kovaieva kamenica, Kukalj, Liskovac, Malo vrilo, Maraovo vrilo, Mijia potok, Mijia vrilo, Modri vir, Napoleia vir, Podadonje vrilo, Poljakovac, Priboj, Romia potok, Rupa, Skrinjica, Soina lokva, Sokolac, Stobre, Strane, Strmino vrilo, Studeno vrilo, Sutina, egovia potok, Toilo Toponimi (sela): Crivac, Gizdavac, Mu, Neori, Ogorje, Prugovo, Sutina, Zelovo zaselci: Balabani, Bazine, Beare, Bratii, Draga, Donja Mala, Dublje, Galeii, Grablje, Jakii, Jurii, Kaari, Kravii, Landikuii, Leke, Marai, Matendi, Mijii, Mirit, Milina, Pekii, Pod Glavicom, Reii, Romii, Sarii, Serdarevii, Sesari, Soi, Strmi, Stupalo, olii, umii, Vrdoljaci

UME Bazinova paska, Begin doi, Bukova draga, Bukovik, Buljue, Doci, Dolac, Drage, Dubine, Dupii, ukova greda, epinua, epegua, iia brdo, Gaj, Glaviice, Grabarje, Granite,

Grebalite, Jaglina, Jeimite, Jurina greda, Kivelina ogreda, Klaine, Klanac, Krajnji brii, Kr, Krivin brig, Krstaa, Kuke, Latice, Lekina glavica, Luice, Lukovac, Noica, Njivica, Oblog, Okapina, Orlovaa, Osrdak, Paica, Pakov umi, Pod, Ripite, Rogina paska, Rupica, Samogred, Slanue, Stajetina, Strane, Strikina paska, arine ogrede, egovia draga, egovia gajina, egovue, uanj, Vranina paska, Zubanova uma

NJIVE, PANJACI, LEDINE Andrina ledina, Bare, Barica, Benevicija, Bilodar, Blebin dolac, Bradvae, Brua, Brig, Briine, Cerina, vrljevo, Doii, Dola, Draga, Draice, Drekue, Dubrava, Dubravnice, ajinovac, Glaviice, Greda, Grudina, Guvnite, Guvno, Iza doca, Iza ploe, Janjiar, Jaretine, Jezerine, Jokina draga, Kaarue, Kalinovo, Kambelua, Kamenje, Karamua, Kobletina, Kevina radnja, Kr, Krina, Krilove, Krivaa, Latica, Ledina, Ledinica, Lekina njiva, Livadnice, Liskov dolac, Lokve, Lolue, Luice, Luine, Luke, Mali vuk, Matendua, Medovi vrtli, Meine, Mirit, Mitrovo gnjizdo, Oblog, Obrva, Ogrede, Ogredice, Oraac, Peine, Pijukovac, Plandue, Plitvine, Podgrabnjaa, Ponori, Ponornice, Potoine, Pritonice, Pritrnice, Progonsko polje, Radnje, Ranjakue, Seline, Stobre, Stupe, Stupi, arine grebine, akieve njive, iroka pritonica, epua, Usplavina, Ue, Veia doci, Voloder Vrdoljakua, Vrtline, Vulina draga, Zapotnjaa, Zelenua, Zubanua

VINOGRADI Botine latice, Brua, Briine, Igreica, Jezerine, Jokina draga, Karamue, Karlue, Kljunovac, Latice, Luine, Luke, Meine, Mitrov dolac, Naplavci, Nove briine, Okrugla, Okornice, Pladinua, Ploe, Pole, Sikavica, Stare briine, Strane, Stupi, iroka, Vinita, Zagrablje, ali Jadni mi jadni tokavci, nemamo domae rijei... * * *

Razumije nas i a i kaj, o sudbine li hude! Izmisli, Jure, koji jezik da domai nam bude. Ivan Slamnig (tokavsko spravie) Razlikovna je gramatika napisana da bi uenici uoili razlike izmeu zaviajnog i knjievnoga govora te tako lake usvojili standardni jezik. Zaviajni govor, koji je osnova

naeg jezinog osjeaja, esto se potiskuje i gleda kao neto loe (uenici sami esto znaju rei da je njihov govor ''seljaki'' za razliku od knjievnoga ''gradskoga govora''), a ne kao duboka povezanost ovjeka i kraja. Ma kako daleko bili, uvijek jedan komadi zaviaja skriven ivi u nama i dovoljna je jedna rije da slika oivi, a jezik jest slika naih osjeaja i misli. Razlikovna gramatika i opisane jezine pojave (odstupanja od standarda), oprimjerene su djelima usmene narodne knjievnosti koja je zastupljena dvama knjievnim rodovima lirikom i epikom (pjesme, poslovice, zagonetke, prie, legende) te kratkim retorikim oblicima napisanim deseterakim distisima (gange, rere, ojkalice) razliite tematike: od rugalica, ljubavnih stihova, pjesmama o mjestima, svekrvama, poslu do ''misaonih'', a skupljana su u trima selima: Neoriu, Sutini i Zelovu odakle dolaze uenici nae kole. Tijekom izrade Gramatike uenici su prikupili preko tisuu i sedam stotina rera, upoznali znaajke svoga govora, uoili, popisali i usustavili razlike da bi Gramatika ubudue posluila kao nastavno sredstvo u svim razredima u obradi slovnikoga gradiva i probudila svijest o vrijednosti zaviajnoga govora.

SUMMARY

Differential grammar is published for students to notice the differences between the native and standard lanquaqe in order to acquire standard Croatian. There are some examples of differential grammar and descriptive linguistic terms (standard variations) in the work of verbal folk literature which is represented by two literary types lyric and epic poetry (poems, proverbs, riddles, stories and legends) and short rhetorical forms written in two syllable verses. While the Grammar was being written, students were collecting poems. They got aquainted with features of their own native tongue, they noticed, listed and systematized the diffferences in order to use Grammar as the teaching material in all classes in grammar lessons and to incite the value of the native tongue.