PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRONFAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE BANJA LUKA

Smjer,,Nastavnika informatika /VNI

Seminarski rad

Predmet: Baze podatakaTema: Razredna knjiga

Predmetni nastavnik: Prof. dr Zoran . Avramovi, dipl. ing. elekt. Student: Rukija Dini br.ind. 143- 08/VNI Banja Luka, mart 2009.godine

1

U doba informatike tehnologije u kojem ivimo gotovo je nepojmljivo da neko domainstvo nema raunar i pristup internetu, a o firmama da i ne govorimo. Baze podataka postale su poznate kako u velikim firmama tako i obinim ljudima. Svakodnevno otkrivamo nova podruja u kojima nam pomau organizovane baze podataka.

Baza podataka je cjelovit skup podataka meusobno povezanih u strukturu koja obezbjeuje veze izmeu njih.

U ovom radu su date osnovne karakteristike SQL i Microsoft Access-a 2003, veze izmeu njih i nain izrade BP u Access-u. *

CENTRALIZIRANE I DISTRIBUIRANE BAZE PODATAKA

Umreene baze podataka moemo podijeliti na centralizirane i distribuirane baze podataka.

Kod centraliziranih baza podataka, svi podaci se nalaze na jednom (centralnom) raunaru, mada im svi korisnici mogu pristupati sa bilo kojeg od uvezanih raunara.

S druge strane, kod distribuiranih baza podataka, podaci su razdijeljeni na vie raunara, koji mogu biti geografski prilino udaljeni jedan od drugog. *

ORGANIZACIJA BAZA PODATAKA

Postoji pet modela baza podataka s obzirom na organizaciju podataka:

1. hijerarhijski model, 2. mreni model, 3. relacioni model 4. objektno-orijentirani model, 5. hipermedijalni model ORG-je BP Hijerarhijske i mrene baze podataka su historijski najstarije i danas su u velikoj mjeri prevaziene i zamijenjene relacionim i objektno-orijentisanim bazama podataka u svim modernijim sistemima. Moderne baze podataka organizovane su kao relacione baze podataka, ili kao njihova nadgradnja u vidu objektno-orijentisanih baza podataka. *

RELACIONE BAZE PODATAKA

Relaciona baza podataka je bazirana na relacionom modelu, koji organizuje podatke u tabele koje se sastoje od kolona i redova tj. (atributa i entiteta).

Tabela je najvea strukturaPolje (kolona) je najmanja strukturaZapis (red) sadri sva polja u tabeli tj. zapis je imenovani skup polja

Relacioni model organizacije BP ima najbolju matematiku algebru, dobar je, stabilan i definisanDomen je skup svih alfabetskih znakovaDva atributa ili vie njih mogu imati isti domen

*

IZBOR PRIMARNOG KLJUA (PRIMARY KEY)

Razlog zbog kojeg je potrebna baza podataka je da bi se mogle pohraniti vrijednosti podataka o entitetima, a potom da se dohvataju vrijednosti podataka o tim entitetima po potrebi. Da bi se ovo uradilo mora postojati nain da se entiteti razdvoje jedan od drugog. To se radi pomou identifikatora entiteta (kljunih atributa) koji postaju primarni kljuevi tabela.

Dva najvanija pravila za kreiranje primarnih kljueva su: da primarni klju ima jedinstvene vrijednosti za svaku n-torku (entitet) i da primarni klju nema NULL (nepoznate) vrijednosti. Kljuno polje je polje iji je sadraj izabran tako da na jedinstven nain odreuje slog kojem pripada. Povezivanje tabela, odnosno podataka u dvije tabele, ostvaruje se na taj nain to se proglasi veza izmeu primarnog kljua primarne tabele i nekog od atributa sekundarne tabele. Taj atribut u sekundarnoj tabeli naziva se strani klju (engl. foreign key). *

Strani klju najee ima isto ime kao primarni klju primarne tabele, ali to nije pravilo. Meutim, strani klju mora biti istog tipa podataka kao njemu odgovarajui primarni klju. U sluaju da se za strani klju u sekundarnoj tabeli izabere atribut koji je u toj tabeli ujedno i primarni klju, tada jedan slog primarne tabele moe biti povezan samo sa jednim slogom u sekundarnoj tabeli (jer tada ne mogu postojati dva polja u sekundarnoj tabeli sa istom vrijednou stranog kljua).

Obino se kao kljuno polje uzima polje koje sadri neki jedinstveni identifikacioni broj, kao npr. jedinstveni matini broj graanina (JMBG), itd.

Nije pogodno kao kljuno polje uzimati polje koje sadri ime i prezime neke osobe, jer se esto deava da dvije razliite osobe posjeduju isto ime i prezime.

Radi potrebe za postojanjem primarnog kljua, moemo tvrditi da u relacionim bazama podataka unutar jedne tabele nikada ne mogu postojati dva identina sloga (oni e se razlikovati barem po sadraju kljunih polja). *

* OSNOVNE FUNKCIJE ACCESSA

Jedan od najpopularnijih vizualnih alata za upravljanje bazama podataka i razvoj prateih aplikacija jeste i Microsoft Access.

-Prilikom pokretanja Microsoft Access-a, ukoliko elimo kreirati novu bazu podataka, odmah zadajemo mjesto gdje e ona biti kreirana ili biramo bazu koju elimo otvoriti.

- Pri kreiranju nove baze koristimo osnovne funkcije Access-a u sekvencijama koje idu odozgo na dole:

*

OBJECTS

* Tablica organizacija podataka obuhvata izradu i rukovanje tabelama koje sadre podatke u konvecinonalnom tabelarnom formatu (red-kolona). Tablice sadre polja u koje se spremaju razliite vrste podataka, kao to su ime ili adresa i sl. Baza se moe sastojati iz jedne tabele, ali je ei sluaj da se baza sastoji iz vie tabela.

Upit povezivanje tabela i izdvajanje podataka povezuje vie tabela prema relacijama izmeu podataka radi izrade privremenih tabela, koje sadre izabrane podatke i koji se uvaju u memoriji raunara ili u privremenim datotekama na disku. Omoguava nam da definiemo odreene upite, tj. uslove prema kojima moemo izdvojiti i filtrirati odreene podatke.

.

Seminarski rad Razredna knjiga

Obrazci unos i ureivanje podataka zahtjeva projektovanje i implementaciju obrazaca za pregled, unos i ureivanje podataka kao alternativu tabelarnom prikazu.

Izvjetaji prikazivanje podataka zahtjeva izradu izvjetaja koji mogu da sumiraju podatke u skupovima zapisa. Njih moete da pogledate, tampate ili objavljujete na internetu.*

KREIRANJE BAZE - Prilikom kreiranja BP moramo voditi rauna da tedimo prostor memorije tj. trebamo ekonomisati sa brojem bita, znakova, itd.; - Moramo voditi rauna da u naem informacionom sistemu piemo na isti nain;

- Prije nego to ponemo sa stvaranjem baze podataka moramo sebi postaviti nekoliko pitanja; 1. Koje podatke elimo spremiti i kako ih najlake organizovati? - Ovo pitanje e nam olakati izbor potrebnih tabela;

2. Koje akcije unosa podataka elimo s obzirom na zadatak?

3. Koje informacije elimo znati? - Olakava izbor pitanja i izvjetaja. *

U ovom radu kreirala sam BP vezanu za evidenciju uenika u RAZREDNOJ KNJIZI.Za realizaciju ovoga zadatka uzela sam etiri tabele: 1. Tabela IMENIK u kojoj e biti smjeteni osnovni podaci o uenicima; 2. Tabela IZOSTANCI sa osnovnim podacima o opravdanim i neopravdanim izostancima; 3. Tabela SEKCIJE sa osnovnim podacima o sekcijama u koje su uenici ukljueni; 4. Tabela USPJEH sa podacima o uspjehu uenika u uenju, vladanju i broju opomena za svakog uenika;*

*Sl.1. Tabela IMENIK

U tabeli IMENIK primarni klju je broj uenika, tj. atribut UCENIK#.

Lijevo su tabelarno prikazani nazivi atributa i odabrani tipovi podataka u Microsoft Access-u, a desno je sve to prikazano u SQL-u.

IMENIK CREATE TABLE IMENIK ( UCENIK# (number) UCENIK# TINYINT IME (tekst), IME VARCHAR(10) Ime oca (tekst), Ime oca VARCHAR(10) PREZIME (tekst) , PREZIME VARCHAR(15) ADRESA (tekst) , ADRESA VARCHAR(50) TELEFON (tekst) , TELEFON TEKST , Primary key (UCENIK#));*

Sl.2. Tabela IZOSTANCI

*

U tabeli IZOSTANCI primarni klju je broj uenika, tj. atribut UCENIK#.

Lijevo su tabelarno prikazani nazivi atributa i odabrani tipovi podataka u Microsoft Access-u, a desno je sve to prikazano u SQL-u.

IZOSTANCI CREATE TABLE IZOSTANCI ( UCENIK# (number) UCENIK# TINYINT OPRAVDANI (tekst) , OPRAVDANI TINYINT NEOPRAVDANI (tekst) , NEOPRAVDANI TINYINT , Primary key(UCENIK#) );*

Sl.3. Tabela SEKCIJE

*

*

U tabeli SEKCIJE primarni klju je broj uenika, tj. atribut UCENIK#.

Lijevo su tabelarno prikazani nazivi atributa i odabrani tipovi podataka u Microsoft Access-u, a desno je sve to prikazano u SQL-u.

SEKCIJE CREATE TABLE SEKCIJE ( UCENIK# (number) UCENIK# TINYINT NAZIV SEKCIJE (tekst) , NAZIV SEKCIJE VARCHAR(20) NASTUP (tekst) , NASTUP VARCHAR(20) , Primary key (UCENIK#) );

Sl.4. Tabela USPJEH

*

U tabeli USPJEH primarni klju je broj uenika, tj. atribut UCENIK#.

Lijevo su tabelarno prikazani nazivi atributa i odabrani tipovi podataka u Microsoft Access-u, a desno je sve to prikazano u SQL-u.

USPJEH CREATE TABLE USPJEH (UCENIK#(number) UCENIK# TINYINT USPJEH (tekst) , USPJEH VARCHAR(10) VLADANJE (tekst) , VLADANJE VARCHAR(15) BROJ OPOMENA (tekst) , BROJ OPOMENA TINYINT , Primary key ( UCENIK#));*

*USPOSTAVLJANJE RELACIJA (VEZA) IZMEU TABELA

- Prisustvo istovjetnih atributa omoguava nam spajanje tj. vezivanje tabela.- Pritiskom na UCENIK# u tabeli IZOSTANCI i noenjem u UCENIK# u tabeli IMENIK pokazat e se relacija 1-prema-vie (1-).-Okvir za dijalog nudi polje za potvrivanje, tako da moemo da naredimo da Access izvrava testiranje ispravnosti i prihvata one stavke u polju UCENIK# u tabeli IZOSTANCI, koje imaju odgovarajue vrijednosti UCENIK# u tabeli IMENIK.-Ovaj postupak se naziva obezbjeivanje ili odravanje referencijalnog integriteta.

UNOS PODATAKA-FORMULARI ILI OBRASCI (FORMS)

-Jednostavnost unosa podataka predstavlja primarni kriterijum efikasnog okruenja za razvoj baze podataka.

-Nain izrade obrasca je pomou arobnjaka Create form by using wizard, nakon ega emo slijediti korake i kao rezultat dobiti sljedei obrazac:*

UPITI(QUERY)Upite koristimo kada elimo na odreeni nain da izdvojimo odreene podatke.Definisanje upita najvie podsjea na filtriranje podataka.Upit kreiramo tako to dvostruko kliknemo na Create Query in Design View, dodamo jednu ili vie tabela, te uz pomo vizuelnog interfejsa po potrebi dodamo odgovarajue uslove.*

VRSTE OPERATORA

Operatori koji se koriste i u Acessu i u SQL su priblino isti. Najei operatori su:

1. Aritmetiki operatori + sabiranje - oduzimanje * mnoenje / dijeljenje Mod ostatak pri dijeljenju ^ stepen*

*

2. Operatori poreenja

veerazliito

*3. Logiki operatori

And logiko IOr logiko ILINot logiko NEIs koristi se sa NULL da bi utvrdio da li je vrijednost Null ili Not NullLike utvruje da li vrijednost stringa odgovara zadatom uzorkuBetween utvruje da li se vrijednost nalazi u navedenom intervaluSve ostale operatore moemo pozvati klikom na Build

*

PRIKAZ REZULTATA (REPORTS)

-Izvjetaji (Reports) se kreiraju iz istoimenih tablica ili upita u osnovnom ekranu baze podataka.

-Oni nam slue da na odgovarajui nain prikaemo sve ili samo neke podatke iz nae baze podataka.

-Ovako napravljeni izvjetaji mogu se prvo pregledati na ekranu, a potom po potrebi i tampati.

-Ove izvjetaje moemo praviti pomou arobnjaka ili samostalno.

-Izrada izvjetaja wizardom ukljuuje arobnjak Create report by using wizard, nakon ega treba slijediti korake.

Kao rezultat emo dobiti sljedei izvjetaj:*

ZATITA BAZE PODATAKA Podrazumjeva: 1. Zatitu integriteta-odnosi se na ispravnost i istinitost podataka sadranih u bazi. Pravilo integriteta obuhvata: a) integritet primarnog kljua b) referencijalni integritet

2. Zatitu od neovlatenog koritenja-ukljuuje dodjeljivanje dozvole korisnicima za pristup odreenoj bazi. 3. Kontrolu paralelnog pristupa-veina baza je instalirana samo na jednom raunaru.

4. Obnovu baze u sluaju pada sistema-baza se dovodi u zadnje stanje koje se pouzdano zna da je bilo ispravno.

*

ZAKLJUAK -Microsoft Accessa 2003 omoguava izradu jednostavnih baza podataka ukoliko se poznaju bar osnovne postavke za kreiranje baze podataka, ali i sloenih baza podataka, ako imamo potrebno znanje.

-Baze podataka su vrlo korisne i danas se uspjeno koriste u mnogobrojnim poslovima.

-Danas baze podataka imaju veoma iroku primjenu.

-Uz raunar i baze podataka posao je bri, isplativiji i nudi nam veu sigurnost i tanost prilikom obavljanja mnogobrojnih poslova.

-U radu su objanjene samo neke mogunosti koje prua Microsoft Access. -Rad moe da poslui svima koji pokuavaju da shvate rad Accessa,nain kreiranja baze podataka i vezu izmeu pojedinih naredbi Accessa i SQL jezika. *

**