RAZVOJ MOBILNE TELEFONIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Richard Balija 3a1,Potansko i telekomunikacijska kola

Sadraj

Uvod............................................................................. .................................3 ANALOGNI - MOBITEL 099..............................................................................4 Mobilna telefonska mrea u Hrvatskoj............................................................6 Usluge........................................................................... .................................8 MTX - telefonska centrala za posredovanje radiomobilnog prometa.............10 Osnovni prikaz rada MTX centrale Zagreb.....................................................11 MTX-Tarifiranje i obrada tarifnih podataka (Billing)......................................12 Planiranje i budui kapaciteti MTX Zagreb....................................................14 DIGITALNI - CRONET 098............................................................................... 15 elijsko planiranje...................................................................... ..................16 Faze planiranja i izgradnje....................................................................... ......17 Popis koritene literature....................................................................... .......19

UvodNastankom samostalne i neovisne Republike Hrvatske, gotovo u isto vrijeme zapoinje i novo razdoblje u razvoju telekomunikacija na ovim prostorima. Hrvatska pota i telekomunikacije, izmeu ostalih aktivnosti, uvodi u nacionalnu telefonsku mreu jednu od najrentabilnijih telekomunikacijskih usluga u svijetu, radiomobilnu telefoniju. Poetkom 1991. uvedena je u eksploataciju prva centrala za posredovanje radiomobilnog telefonskog prometa u Republici Hrvatskoj, prema naelima nordijskog standarda NMT 450 (Nordic Mobile Telephony). Telefonska centrala za radiomobilnu telefoniju, MTX Zagreb, sustava je AXE 10, a isporuilac je tvrtka Ericsson (vedska). Racionalni pristup u elijskom planiranju (pokrivanje cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske), kao i fleksibilnost i pouzdanost standarda NMT 45O, dovode do vrlo ubrzanog porasta radiomobilnih pretplatnika. Sve ovo uvjetovalo je vrlo brzu daljnju nadgradnju radiomobilne telefonije u Republici Hrvatskoj, prepoznatljivu po paralelnom proirenju i moderniziranju postojeih kapaciteta sustava NMT 45O, ali i po uvoenju novog paneuropskog standarda za radiomobilnu telefoniju, GSM (Global System for Mobile), u telekomunikacijsku mreu Republike Hrvatske. Vidljivo je opredjeljenje Hrvatske pote i telekomunikacija za kontinuitet izgradnje radiomobilne telefonije, kao sastavnog dijela telekomunikacijske mree Hrvatske. Pod kontinuitetom se podrazumijeva budui razvoj mobilne telefonije u Hrvatskoj koji e se odvijati u dva pravca. Prvi je, ujedno i stariji, proirenje i

modernizacija postojeih kapaciteta NMT 450 sustava, dok je drugi vezan uz eksploataciju radiomobilne centrale GMSC (Gateway Mobile Switching Centre), za posluivanje onih mobilnih pretplatnika koji prvenstveno ele nositi vlastiti mobilni ureaj putujui Europom (international roaming), s mogunou da zovu i da budu pozvani. Naravno da pretplatnici GSM mree koriste svoje mobilne ureaje i na svom matinom podruju u Republici Hrvatskoj, s barem istim mogunostima kakve imaju sadanji pretplatnici NMT mree. Iskustva prenesena iz Europe ukazuju da one zemlje koje imaju izgraenu kvalitetniju analognu telekomunikacijsku mreu, a ovdje se misli i na mobilnu, kao to su to npr. Austrija, Francuska, Maarska ili vicarska, neto sporije uvode GSM sustave u svoje telekomunikacijske mree. Iako GSM sustavi imaju sve vei broj pretplatnika, a taj je broj u stalnom porastu, ipak je i trend porasta NMT sustava u Europi i dalje vrlo znakovit. U Republici Hrvatskoj je uveden i drugi GSM operator VIPNET GSM d.o.o., a njegovi su osnivai hrvatske, amerike i austrijske tvrtke sa udjelima: Hrvatska potanska banka 4,9 % Mobilkom Austria 30 % Western Wireless 19 % Veernji list 23,5 % Ingra 22,6 %

Udruili su vrhunsko meunardono znanje i iskustvo u podruju pokretnih komunikacija sa eljom i entuzijazmom domaih tvtki snane poslovne orijentacije kako bi izgradili suvremeni GSM sustav koji e udovoljiti zahtjevima dananjeg komunikacijskog doba. 15. lipanj 1998. poela je utrka za drugu GSM mreu u Republici Hrvatskoj, da bi 7. rujna 1998. godine pobijedio VIPNET. 30. listopad 1998. godine potpisan je ugovor, a 1. srpnja 1999. pokriven je vei dio Hrvatske.

ANALOGNI - MOBITEL 099MOBITEL 099 je komercijalni naziv nae analogne mree za pokretne komunikacije koja se temelji na NMT 450 standardu (Nordic Mobile Telephone), razvijenom krajem sedamdesetih godina u nordijskim zemljama, a 1990. godine uvedena je i kod nas. MOBITEL 099 je naa nacionalna mrea koja je u proteklih 7 godina konstantnim ulaganjima proirena i unaprijeena postigavi kapacitet od 130 000 pretplatnika i pokrivenost od ak 90% teritorija Republike Hrvatske. Mobitel pretplatnicima je omogueno komuniciranje, osim na podruju nae drave i na podruju BiH i Slovenije. Prednost u odnosu na Cronet 098 mreu je

u cijeni i u tome to e se njome pokriti cjelokupni teritorij nae zemlje. Tako je ve ostvarena pokrivenost 99% naseljenih podruja. Iskustva u europskim zemljama koje imaju razvijene analogne mree javne pokretne radiotelefonije pokazuju da broj pretplatnika u njima jo uvijek blago raste unato uvoenju u komercijalni rad modernije digitalne GSM-mree. Provjerena kvaliteta i pouzdanost u radu, proireni kapacitet MTX centrale sa unapreenim softverom, te izbor izmeu auto, prijenosnih i runih mobilnih stanica, predstavljaju pouzdanu garanciju da e HT i ubudue korisnicima svoje MOBITEL mree pruati kvalitetnu uslugu. NMT sustavi odlikuju se velikom modularnou i pouzdanou, emu svakako pridonosi i potpuna pokrivenost teritorija sustavom baznih stanica.

Tablica 4. -Neke karakteristine komparativne veliine NMT 450 sustava.

Elementi komparacije Frekvencijski opseg

N M T sustavi 410 - 420 MHz (Sve zemlje nemaju isti frekv. band od potrebitih 10 MHz za mobilnu telefoniju sustava NMT) 168 (800) 25 (20) kHz 10 MHz 15 - 40 km

Broj radiokanala irina jednog kanala Duplex razdvajanje Domet pokrivanja BS (promjer) Snaga mobilne stanice (MS): - maksimalna

Max. snaga BS (transmiter) 50 W 15,0 W 1,5 W 0,15 W - srednja - mala Kvaliteta govorne veze Veza prema PSTN (Public Switches Telephone dobra CCITT No.7 i/ili MFC R2

Network) (javna telefonska mrea) Roaming (slobodno kretanje Potpuno automatsko pretplatnika i u druge drave)

Komparirajui frekvencijski opseg i snagu na baznim stanicama NMT i GSM sustava, treba uzeti u obzir jo jednu vrlo vanu veliinu, a to je - pokrivenost radiosignalom u prizemnim betonskim prostorijama (zgradama), tzv. "indoor" pokrivanje.NMT sustavi imaju mnogo bolje "indoor" pokrivanje, dok ga GSM sustavi moraju kompenzirati gustoom baznih stanica u ovisnosti o gustoi i veliini zgrada na nekom prostoru. Ovo izravno implicira vei broj baznih stanica, a u nastavku i cijenu. Sve bitne razlike (uz frekvencijska podruja rada) izmeu ova dva sustava proizlaze iz injenice da je GSM digitalni, a NMT analogni sustav. Najvanija prednost digitalnih sustava je vei kapacitet u usporedbi sa analognim sustavima, to je ostvareno tehnikom malih elija (cijepanje velikih elija na vei broj) malih elija to zahtijeva vie BTS) i digitalizacijom govora.

Mobilna telefonska mrea u HrvatskojRadio mobilna mrea Hrvatske, kao integralni dio ukupne telekomunikacijske mree, sastoji se od jedne centrale za posredovanje radiomobilnog telefonskog prometa, MTX Zagreb. Dio te mree su, prema podacima iz 1998. godine (HPT list - zadnji objavljeni podaci oujak 98.) 247 baznih stanica BS, s 3793 radio kanala i 54253 aktivnih prikljuaka mobitel (NMT450) mree.

Slika 12. Trend porasta broja mobilnih pretplatnika ukljuenih na MTX centralu

S obzirom da velik broj mobilnih pretplatnika (14 - 15 000), plus posjetitelji iz Republike Slovenije (vizitori), gravitira upravo prema Hrvatskoj, ovaj se broj kanala u prvoj polovini 1995. godine pokazao nedovoljnim. Dio spomenute mree posluuje i posjetitelje iz Slovenije, kojih mjeseno ima oko 5000. Funkcija roaminga (funkcija slobodnog kretanja mobilnih pretplatnika izmeu prometnih podruja posluivanja dviju ili vie radiomobilnih centrala, MTX) aktivna je, i mobilni pretplatnici neometano putuju i s vlastitih mobilnih ureaja biraju ili su pozvani, bez obzira nalaze li se na podruju Republike Slovenije ili Republike Hrvatske. Da bi ova funkcija mogla finalno biti aktivirana, bilo je potrebito postii meudravni sporazum o bilateralnom obraunu izmeu dviju susjednih drava.

Slika 14. Integracija MTX-a u stacionarnu telekomunikacijsku mreu Hrvatske. Prikazan je i roaming promet s Republikom Slovenijom (nisu ucrtane sve instalirane bazne stanice).

MTX centrala u Zagreb povezana je na nacionalnoj razini (PSTN) sa tranzitnim centralama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te s internacionalnom centralom u Zagrebu, za obavljanje meunarodnog telefonskog prometa. Teritorij RH-e pokriven je u potpunosti s trenutano instaliranih 247 baznih stanica, tj. s 3793 radiokanala.

UslugeDodatne usluge MOBITEL mreePromjene na zahtjev pretplatnika Promjena postojeeg pozivnog broja, po broju Iskljuenje na zahtjev (blokiranje prikljuka za odlazne i dolazne pozive - potpuno blokiranje), po prikljuku Ponovno ukljuenje privremeno iskljuenog broja na zahtjev pretplatnika Dodatno unoenje u telefonski imenik, jednokratno Tajni broj, jednokratno

Prijenos pretplatnikog odnosa uz promjenu imena u naslovu pretplatnikaZamjena pretplatnike terminalne opreme (trokove nabavke ili najma ureaja plaa pretplatnik) Ispostavljanje rauna sa specifikacijom, mjeseno

Ostale dodatne usluge dodjela kategorije preusmjeravanje prema brojevima u vlastitoj pokretnoj mrei preusmjeravanje prema brojevima u hrvatskim mreama preusmjeravanje prema inozemstvu (trokovi preusmjeravanja veze obraunavaju se pretplatniku koji ugovori uslugu)

Blokiranje svih odlaznih poziva, mjeseno svih odlaznih poziva ili samo neke zone u meunarodnom prometu, mjeseno svih dolaznih poziva, mjeseno svih dolaznih "roaming" poziva, mjeseno Konferencijska veza i povratni upit (do tri sudionika), mjeseno Poziv na ekanju, mjeseno "Ne smetaj", mjeseno Mogunost slanja podataka i faksimila, mjeseno Usluga tednje baterije (samo za mobilne stanice klase 450i) Usluga zatite od zloupotrebe (dvojni broj) Hvatanje zlonamjernih poziva u vremenu od 10 dana (samo na zahtjev nadlenog suda) Pretplatniki broj po izboru, jednokratno Ponovno ukljuenje iskljuenog zbog neplaanja, jednokratno Trokovi opomene, jednokratno

Prijepis rauna, jednokratno Paket dodatnih usluga: Konferencijska veza i povratni upit, "ne smetaj", poziv na ekanju Zabrana slanja vlastitog broja, mjeseno

OSTVARIVANJE POZIVAPozivni broj u Mobitel mreu je 099. Za pozive iz FIKSNE ili MOBILNE ili CRONET mree u Mobitel mreu potrebno je birati svih devet znamenki. Za pozive iz inozemstva (bilo iz fiksne bilo iz mobilne mree) u Mobitel mreu potrebno je birati

00 385 99 PRETPLATNIKI BROJZa pozive iz Mobitel mree u tuzemnu mreu potrebno je prije pretplatnikog broja birati pozivni upanijski broj. Za pozive iz CRONET mree u Mobitel mreu potrebno je birati

099 PRETPLATNIKI BROJZa pozive iz Mobitel mree u inozemstvo (bilo u fiksnu, bilo u mobilnu mreu) potrebno je birati

00 POZIVNI BROJ ZEMLJE POZIVNI BROJ GRADA (ODNOSNO POZIVNI BROJ MOBILNE MREE) TE PRETPLATNIKI BROJ.

MTX - telefonska centrala za posredovanje radiomobilnog prometaTo je procesorski upravljana digitalna telefonska centrala sustava AXE 10, opremljena podsustavom za radiomobilnu telefoniju MTS (Mobile Telephony Subsystem) i pridruenim hardverom. Ovaj podsustav jedina je razlika od ostalih sustava AXE 10, jer je graen tako da mora sadravati veliku koliinu dinamikih podataka o mobilnim pretplatnicima, a njihova pokretljivost to i trai (vidi sliku 15).

Slika 15. Osnovni blok dijagram MTX centrale

Kako MTX mora stalno biti aurirana podacima o lokaciji mobilnog pretplatnika (stanice), u mobilnoj telefoniji generira se dodatni promet ak i onda kada pretplatnici ne pozivaju. Prijenosni dio ovog hardvera je analogni. Podsustavom za vodove i signalizaciju, TSS (Trunk and Signalling Subsystem) spojena je na magistralni telekomunikacijski vor Hrvatske. Ovdje se podrazumijeva i spajanje na internacionalnu centralu Zagreb, jer angairana funkcija "roaming" to zahtijeva zbog spomenute prometne uloge. Ovaj podsustav ima funkciju potpunog signalizacijskog suelja prema fiksnoj mrei. Druga mu je vana funkcija nadzor nad stanjem vodova prema drugim komutacijskim centrima na koje je MTX vezana. GSS (Group Switching Subsystem) je digitalni komutacijski stupanj koji funkcionira na naelu vrijeme-prostor-vrijeme komutacijskog polja. On predstavlja sustav s potpunom dostupnou. MTS (Mobile Telephone

Subsystem) objedinjuje suelje prema baznim stanicama i od njih s osnovnom funkcijom za upravljanje signalizacijom (u oba smjera), i prema baznim stanicama i prema pretplatnikim mobilnim stanicama. Ova funkcija sadri elemente potrebne za auriranje pokretljivosti mobilnih pretplatnika, kao i njihovu lokaciju. CCS (Common Channel signalling Subsystem) jo ovoga trenutka nije u funkciji u MTX centrali Zagreb, ali je u tijeku njegova implementacija.Ovo je podsustav za signalizaciju No.7 (Blue Book), a na MTX Zagreb je uveden iskljuivo zbog povezivanja s telekomunikacijskim voritima u Hrvatskoj, ali i za izravno povezivanje s MTX-om u Republici Sloveniji, te e na ovaj nain moi obavljati internacionalni roaming mobilni promet potpuno neovisno o fiksnoj telefonskoj mrei. Sustav baznih stanica je baziran na 8-kanalnim jedinicama, gdje jedan kanal, bilo koji od prometnih, TC (Traffic Channel), slui kao pozivajui kanal CC (Calling Channel), a drugi, koji je fiksni i nema svoj primopredajnik, je kanal za nadzor bazne stanice i prijenos podataka jedino na relaciji BS-MTX, i obrnuto.

Osnovni prikaz rada MTX centrale ZagrebOvdje e biti opisano odvijanje radiomobilnog telefonskog prometa u realnoj situaciji. Oznaka MTX (H) odnosi se na MTX centralu Zagreb, dok oznaka MTX (V) predstavlja MTX centralu Ljubljana. Kada se MS nalazi unutar podruja posluivanja vlastite MTX, odmah po uspostavljanju veze, kao i u tijeku odvijanja razgovora, obavlja se kontinuirano mjerenje odnosa signal/um za prometni kanal po kojem se veza trenutno odvija. Nepovoljan odnos rezultira nalogom iz MTX (H) okolnim BS da za dotinu MS izvre mjerenje jaine signala. Paralelno, uz gornji proces, obavlja se i auriranje prometnog podruja (TA), ukoliko je to potrebno, u MTX (H), tako da MS prepoznaje drugu frekvenciju pozivajueg kanala (Calling Channel) u novom TA. MS inicira trenutno auriranje MTX (H) o promjeni TA. Spomenute akcije odvijaju se potpuno neosjetno za radiomobilnog pretplatnika. U mobilnoj radiotelefoniji naziv za ovo prebacivanje je "Switching of Call in Progress", za onaj sluaj kada na podruju neke zemljopisne cjeline postoji samo jedna MTX. Za drugi sluaj (postojanje dviju ili vie MTX) neto precizniji naziv za ove akcije je prebacivanje veze unutar MTX-a.Meutim, radiomobilni pretplatnik moe se iz poloaja B nai i u poloaju C, tj. na podruju pokrivanja BS koja se nalazi na podruju posluivanja druge (posjeene) MTX.Gore opisana funkcija kontinuiranog mjerenja odnosa signal/um se nastavlja, u MTX (H), dok svi rezultati sa svih susjednih BS ne budu nezadovoljavajui. Tada, temeljem zadnje aurirane vrijednosti o TA za dotinu MS, MTX (H) odluuje kojoj suraujuoj MTX (V) e uputiti zahtjev za mjerenjem jaine signala, a za specificirani MS broj. MTX (V) odabire BS i prometni kanal, a rezultat toga je obavijest MTX (H) o bazi prihvaanja radiomobilnog poziva. Nakon toga MTX (H) oslobaa dotini prometni kanal, a veza se preusmjerava izmeu MTX (H) - MTX (V) - BS (V) - MS. Ovog trenutka govori se o uspostavljenoj funkciji roaming, a opisane akcije nazivaju se prebacivanje veze izmeu razliitih MTX centrala (Inter-exchange Hand over). Ova funkcija potpuno je neosjetna za mobilnog pretplatnika, s tim da pretplatnik ima indikator drave na svojoj MT kombinaciji, kao i mogunost izbora, eli li da bude tarifiran prema tarifi zemlje koju mu ukazuje indikator ili ne. U sluaju negativnog odgovora (s tipkovnice MT kombinacije), obavlja se skaniranje okolnih BS, u susjednoj dravi, a koje mogu na sebe vezati dotinog pretplatnika. Ukoliko takvih BS nema, ili je odnos signal/um preslab, indikator ostaje na podruju drave na kojoj se MS trenutno nalazi, a pretplatniku ostaje izbor hoe li obaviti poziv ili ne.

MTX-Tarifiranje i obrada tarifnih podataka (Billing)

Slika 16. Prikaz organizacije biling centra na MTX centrali

MTX Zagreb ima unutar podsustava za tarifiranje CHS (Charging Subsystem) angairanu funkciju toll ticketing, TT. Svi tarifni podaci o svakoj uspostavljenoj vezi biljee se na magnetsku vrpcu unutar izlazno/ulaznog podsustava (nema elektronikog brojaa impulsa). Tarifni podaci, izmeu ostalog, sadre: pozivajui pretplatniki broj (A - broj), pozvani broj (B - broj), datum i vrijeme poetka razgovora, duinu razgovora koji e se tarifirati, tarifnu klasu poziva, odlazni smjer i dolazni smjer. Na MTX centrali Zagreb takoer se obrauju off-line tarifni podaci. Ovakav nain obrade tarifnih podataka predstavlja decentralizirani model centra za obradu tarifnih podataka - takozvani (decentralizirani biling). Osobno raunalo je opremljeno mrenom karticom X.25, tako da je mogue izravno oitavanje, iz MTX-a, tarifnih zapisa na osobnom raunalu. Osim ovoga, osobno raunalo opremljeno je i

itaem magnetske vrpce koja se nakon skidanja s I/O jedinice prenese do itaa, prepie na disk raunala, arhivira i zatim obrauje. Nakon zavrene obrade podaci se alju u Odsjek za obraun i kontrolu prihoda. Ovi podaci se sastoje od onih informacija koje su prijeko potrebne za finalni ispis rauna pretplatnicima, dok se arhiviranje kompletno svih poziva obavlja na MTX centrali Zagreb. Svaki pretplatnik moe svakog mjeseca uz raun dobiti i kompletan ispis svih ostvarenih poziva (biling) i to adekvatno svjetskim standardima. Funkcija Toll Ticketing predstavlja savrenu tarifno - statistiku metodu unutar podsustava za tarifiranje CHS. Ukoliko se obrada magnetske vrpce obavlja na raunalu, moe se dobiti itav niz vrlo preciznih prometnih pokazatelja i statistika. Na prvom mjestu vrijedi istaknuti veoma preciznu dnevnu dinamiku polaznog radiomobilnog prometa na MTX. Sa strane HT-a znaajan je itav niz pokazatelja, kao to su minute i impulsi, unutar kojih je opet vano imati podatke o ostvarenim nacionalnim i meunarodnim minutama i impulsima, kao i njihovu raspodjelu po meunarodnim tarifnim zonama. Gledamo li od samog poetka eksploatacije MTX centrale Zagreb, od 1991. godine naovamo, moemo primijetiti da je trend porasta broja novih korisnika NMT mree konstantan, i da je rastao po mjesenoj stopi od 700 do 900 novih pretplatnika mjeseno. No, ne smije se zaboraviti na poetnu cijenu mobilnog ureaja i prikljuka koja je tada bila oko sedam puta vea od dananje cijene. Doda li se gornjim navodima podatak da je trenutana cijena za instaliranje fiksnog prikljuka jednaka cijeni mobilnog prikljuka, lako se moe pretpostaviti dodatna preorijentacija interesa buduih zasnivaa telefonskih ugovora na mobilnu telefoniju, tim vie to je realizacija ugovora svedena na jedan dan ekanja poslije uplate. Sljedei parametar koji moe biti dosta znakovit prigodom projektiranja MTX kapaciteta i povezivanja s PSTN je razdioba polaznih minuta na meunarodne, nacionalne (pozivi u fiksnu nacionalnu mreu) i mobilne (pozivi prema drugim mobilnim pretplatnicima). Vidi sliku 17.

Slika 17. Raspodjela polaznog prometa prema vrsti poziva

Od dnevnih statistika vrijedna je i ona o broju mobilnih pretplatnika koji su ostvarili barem jedan poziv, o dnevnom prometu po baznim stanicama kao i izraunavanje vrnog prometnog sata PBH (Peak Busy Hour).

Planiranje i budui kapaciteti MTX Zagreb

MTX centrala Zagreb uvedena je u eksploataciju poetkom 1991. godine. Meutim, oprema za ovu centralu nabavljena je 1986. godine s osnovnom namjenom da MTX bude u eksploataciji za "Univerzijadu 1987." Ovaj podatak ilustrira jedan tehnoloki trenutak, a to je za pojmove vezane uz razvoj telekomunikacijskih tehnologija u svijetu sada ve i zastarjelost na polju mobilnih komunikacija. U hrvatskoj telekomunikacijskoj mrei ve je petnaestak godina u radu komutacijski sustav AXE 1O, a i MTX je dio ovog sustava. Kako je AXE 1O sustav prerastao ve sada u vodeu svjetsku makrokoncepciju na podruju telekomunikacija, a svojom modularnou, unutranjom strukturom i fleksibilnou omoguuje uvoenje novih funkcija i slubi, to je razumljivo i opredjeljenje HT-a da u postojeoj MTX centrali Zagreb izvri zamjenu aplikacije, podiui je na najviu trenutno moguu razinu NMT standarda. Glavni razlozi za ovakvu promjenu aplikacije su:-poveanje kapaciteta -uvoenje novih funkcija za poboljanje rada cjelokupne radiomobilne mree -poboljanje kvalitete usluga za sve korisnike mobilne mree Hrvatske -dovoenje sustava za komutiranje na istu funkcijsku razinu s ostalim europskim sustavima mobilne telefonije - olakan rad i manji trokovi nadzora i odravanja.

Zamjena aplikacijskog sustava ukljuuje potpunu zamjenu sustava za upravljanje (APZ) kao i podsustava za ulazno/izlaznu komunikaciju (IOS). Obavljanje te zamjene povjereno je tvrtci Ericsson-Nikola Tesla. Promjenom aplikacija MTX centrala Zagreb postaje centrala najvie tehnoloke razine NMT standarda (tzv. faza NMT 65), s najnovijim centralnim procesorom APZ 212 11, novim podsustavom IOS-a opremljenim IOG11B, podsustavom za signalizaciju po zajednikom kanalu No.7, sa 66O novih digitalnih prijenosnika za vezu prema baznim stanicama, s mogunou dodatnih proirenja.

DIGITALNI - CRONET 098

Tablica 5. -Neke karakteristine komparativne veliine GSM sustava.

Elementi komparacije Frekvencijski opseg

G S M sustavi 890 - 960 MHz (Ovaj band je standard za sve potpisnice MoU) 992 25 kHz 45 MHz 2 - 18 km 25 W

Broj radiokanala irina jednog kanala Duplex razdvajanje Domet pokrivanja BS (promjer) Max. snaga BS (transmiter) Snaga mobilne stanice (MS): - maksimalna - srednja - mala Kvaliteta govorne veze Veza prema PSTN (Public Switches Telephone Network) (javna telefonska mrea) Roaming (slobodno kretanje pretplatnika i u druge drave)

6,0 W 1,0 W 0,1 W bolja CCITT No.7 (Blue Book) Potpuno automatsko (uspostavljeno sa vie od 20 drava)

Digitalizacija osigurava poveanje kapaciteta sustava na dva naina. Prvi nain je smanjenje frekvencijskog pojasa za svaki kanal, to rezultira veim brojem kanala u raspoloivom frekvencijskom spektru, a drugi nain je primjena viestrukog pristupa je na bazi vremenske raspodjele (TDMA - multipleksiranje) gdje se prenosi vie kanala na jednoj noseoj frekvenciji. Uz to, digitalna tehnika osigurava visoki stupanj kvalitete, sigurnosti i automatizacije sustava. Digitalni prijenos osigurava kvalitetu veze priblino jednaku onoj u fiksnoj telefoniji, a digitalno kodiranje govora kakvo je primjenjeno u GSM sustavu i onemoguava bilo kakvu mogunost prislukivanja razgovora.

elijsko planiranje

Grad Zagreb kao gospodarsko i upravno politiko sredite jedan od prometnog najkompleksnijih i najzahtjevnijih podruja u dravi. U njemu se koncentrira gotovo 50 % korisnika usluga pokretnih komunikacija zbog ega je potrebno na drukiji nain pristupiti planiranju i dimenzioniranju GSM mree. U skladu s tim u Zagrebu e se uskoro primijeniti novi nain planiranja koji do sada nije bio primijenjen u CRONET sustavu - hijerahijska struktura elija sa implementarnim tzv. frequency hoppingom. Uz takav pristup izradi frekvencijskog plana planira se i izrada mikro-elijskog plana sa vie od 50 lokacija, te 80.-tak lokacija na razini makro-plana. Jo jedan aspekt koji valja uzeti u obzir pri planiranju mree u velikim gradovima, a tako i u Zagrebu jest kretanje i koncentracija GSM pretplatnika. to se vie pribliavamo gradskim sreditima, vea je i koncentracija pretplatnika, a samim time planiranje i projektiranje mree tee je i zahtjevnije. Lokacije su sve blie jedna drugoj, te prioritetnim postaje pitanje ostvarivanja prometa po etvornom kilometru, u Zagrebu broj Erlanga po etvornom kilometru. Naravno, uz potrebnu kvalitetu i doputene prometne gubitke. Nakon elijskog planiranja kree se sa podizanjem kvalitete mree i optimiziranjem svih logikih procedura koje se u njoj odvijaju. Kada se govori o optimiziranju mree, treba naglasiti da e se upravo tom poslu tijekom sljedee godine pridati najvea vanost, ne samo u Zagrebu ve u cijeloj dravi. Voditi e se nove softverske mogunosti, a to znai da e se GSM usluga pruati na kvalitetnoj, vioj razini. Jedan od osobito vanih zadataka grupe za planiranje i optimizaciju je praenje i analiziranje suvremenih dostignua u sustavima pokretnih komunikacija. Jedino se na takav nain moe osigurati izvjesna budunost hrvatskih telekomunikacija i njihova integracija sa svjetskim komunikacijskim sustavima, posebno u podruju pokretne radio telefonije. Jedan od svjetskih sustava je DCS sustav pokretnih komunikacija u novije vrijeme uvrijeenog naziva GSM 1800. GSM 1800 je razina gotovo istog standarda kao GSM 900 od kojeg se razlikuju po daleko veem kapacitativnom potencijalu, dvostruko viem frekvencijskom podruju, te veem broju raspoloivih frekvencijskih nositelja - kanala. Ovaj sustav uveden je u zemljama koje imaju velike potrebe za dodatnom kapacitivnom raspoloivou, posebno u visoko razvijenim urbanim sredinama. Prelazak na GSM 1800, ukoliko to bude potrebno, nee biti problematian jer kod nas ve postoje svi tehniki preduvjeti za to. Prate se zbivanja na globalnoj telekomunikacijskoj sceni, na koju e za nekoliko godina stupiti UMTS (Universal Mobile Telefon System) trea generacija pokretne telefonije, standard koji e objediniti sve postojee u jedan jedinstven. U svakom je poslu pa tako i u implementaciji GSM mrei najvanije uspostaviti vrste temelje. Upravo tu ulogu planiranja i izgradnje, koja je nedvojbeno jedna od najznaajnijih u realizaciji cijelokupnog projekta implementaciji GSM-mree u hrvatski telekomunikacijski sustav, ima grupa za planiranje i optimizaciju, koja djeluje u okviru sektora pokretnih komunikacija. Praenjem i analiziranjem suvremenih dostignua u razliitim sustavima pokretnih komunikacija (NMT, GSM, CDMA, Paging, DCS-GSM 1800, UMTS....), te stjecanjem praktinih iskustava tijekom izgradnje hrvatskih sustava pokretne radiofonije (Mobitel, Cronet).Ova je grupa dostigla visoko strunu raznu na kojoj moe odgovoriti na sve komunikacijske zahtjeve dananjice ali i na zahtjeve doba jo suvremenijih komunikacija. Ukratko reeno, zadaci grupe za planiranje i optimizaciju, najvaniji su korak na putu od ideje GSM-a do njezina oivotvorenja pretoenog sada kroz stotinu tisua aktivnih GSM ureaja u rukama zadovoljnih korisnika.

Faze planiranja i izgradnje

Planiranje je osnova svega, o njegovoj uspjenosti ovisi i uspjenost i izgradnje,uspjenost cijelokupnog projekta implementacije GSM sustava. Sustav je podijeljen u 8 kljunih faza kroz koje prolazi svaka osnovna postaja GSM mree na svom putu od ideje do izgradnje, te naravno eksplotacije. a) Plan izgradnje -obilazak lokacije, izrada plana, izgradnja po telekomunikacijskim centrima i prikupljanje podataka, lokacija, vrsta opreme (tip kabineta), antenski sustav (tip, visine i mehaniki nagib antene), potrebe za prijenosom, napajanjem i prostorom. b) Obavijest o planu izgradnje -o svim planiranim aktivnostima izvjeuje se nadleni sektor u direkciji telekomunikacija, te kordinator odreenog TK-centra, utvruju se potrebe za ureajima prijenosa i napajanja te prostorne potrebe za antenskim nosaima i stupovima. c) Izrada projekta radijskog djela mree- na osnovi izvjea izrauje se postavni plan u skladu s tehnikim podlogama (koji treba dobiti suglasnost planera) - u suradnji s kolegama iz TK centra utvruje se potrebna duljina kabela, te koliina i vrsta uvrsnice montanog pribora

- izrada projektne dokumentacije d) Izdavanje radnih naloga e) Pripremanje radova- prikupljanje potrebne dokumentacije - kontrola naloga za izdavanje opreme - planiranje izvoenja radova u skladu s utvrenim rokom izgradnje -utvrivanje potrebe za radnim osobljem

f) Uvoenje radova- radovi se izvode u skladu s tehnikom dokumentacijom, dinamikom i raspoloivim brojem radnog ososblja

g) Kontrola kvalitete mjerenja- kontrola kvalitete opreme osnovnih postaja - kontrola kvalitete izvoenja radova - mjerenje

h) Predaja objekta na odravanje Prema najnovijem je planu predviena izgradnja kojom e CRONET sustav ostvariti kapacitet za oko pola miljona korisnika. Vei je dio toga plana ve realiziran (zavreni su poslovi u priobalnim telekomunikacijskim centrima), a u iduih e 6 mjeseci radovi biti zavreni i u kontinentalnom dijelu zemlje, ime e biti zaokruena realizacija ugovora zakljuenog sa Siemensom o isporuci GSM opreme - 10/98. Do sada su postupkom izgradnje bile obuhvaene 554 osnovne postaje ili drugaije reeno, ostalo nam je vie od 84 % populacijske te vie od 60 % teritorijalne pokrivenosti nae zemlje. Kada se zadovolji prostorno kapacitivno projektiranje, tj. kada se osigura eljena pokrivenost signalom, kree se u tzv. logiko projektiranje (optimizacija) u okviru kojeg se, optimiranjem velikog broja parametara u bazama podataka za BSC i MSC poveava kvaliteta funkcionalnosti GSM sustava, te se u implementiranje novih softverskih mogunosti podie sveukupna kvaliteta sustava, to je s korisnikog komunikacijskog aspekta nezaobilazan segment u izgradnji mree. Dakle mora se voditi rauna ne samo o ekonomskoj isplativosti pokrivanja tih podruja ve i o interesima RH i svih njezinih graana. Grupa za planiranje i optimizaciju HT-a raspolae sa suvremenim mjernim instrumentarijem s pomou kojeg je mogue izmjeriti ne samo razinu GSM signala (tzv. RXLEV) i pripadajue gubitke u prijenosu, (broj izgubljenih bita na 100 prenesenih bita - tzv. RXQUAL) ve i kvalitetu prenesenog signala na audio platformi sa stajalita korisnika koji osjeti bolju ili slabiju kvalitetu govora, uz odreene popratne efekte - efekt presluavanja, jeka, efekt maskiranja i sl. Analiza mjerenja, iji se rezultati prikupljaju mjernim vozilom, te na svim bitnim sueljima u GSM sustavu kao to su Um, Abis, Asup, tj. na OMC-u, BSC-u i MSC-u vri se korekcija parametara za BSC i MSC (ukljuujui i korekciju frekvencijskog plana sa obzirom na rezultate mjerenja C/I i C/A, to jest susjedno kanalnih i istokanalnih interferencija) te se na taj nain eksplotacija sustava pribliava svom optimumu bez dodatnih hardverskih investicija. Na taj se nain podie i uspjenost uspostave veze od pokretnog radio telefona i prema njemu (tzv. MOC i MTC rastereuje se zaguenje pojedinog podruja, podie se uspjenost prebacivanje veze sa elije na eliju tz. Hand over procedura).

Popis koritene literature: http://www.fpz.unizg.hr/ztos/PRSUS/GSM.pdf http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=628 http://slobodni.net/t10434/#axzz1bEztmxiw

http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=592 http://www.mathos.hr/~jmilanov/Mobilni%20ured.doc http://brumec.com.hr/Data/Sites/1/clanci-i-radovi/SBrumec/Magisterij.pdf