Protorealizam- traje od 1860. do 1881.

- početkom šezdesetih godina ukida se Bachov apsolutizam i pokrenute su stranke – unionistička, narodnjačka i pravaška

- 1871. – Ivan Mažuranić postaje ban, a pravaš Ante Kovačić mu se izruguje parodijom Smrt babe Čengićkinje

- Hrvatska ostaje bez Danice i Zore dalmatinske - nema više časopisa

o tek 1852. Mirko Bogović pokreće časopis Neven

- sve veću ulogu ima drama i glumište

o prvi dramatičari: Kukuljević, Demeter, Bogović

o prvi poznati moderni komediograf – Antun Nemčić

August Šenoa (1838.-1881.)- žurnalist, feljtonist, urednik, pripovjedač, romanopisac, dramatičar, glorifikator Zagreba

- idejno se vezuje uz Strossmayerove narodnjake i južnoslavensku koncepciju, ali se usmjeruje na probleme uže Hrvatske

- ističe ulogu knjige u djelovanju na naš socijalni život

- među prvima je oformio jezično-stilski kanon, dosljedno se opredjeljujući za standardni oblik štokavskog književnog jezika

- jezični uzor mu je bio suvremenik, dalmatinski pisac Mihovil Pavlinović

- obilježio je drugu polovicu devetnaestog stoljeća više nego itko drugi

ZLATAROVO ZLATO

- prvi roman novije hrvatske književnosti

- povijesni roman o Zagrebu 16. stoljeća

o povijesna fabula : sukob feudalca Stjepka Gregorijanca i Zagrepčana

o ljubavna fabula : nesretna ljubav Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca

o intriganti:

Grga Čokolin

Klara Gruberova

- Grga otruje Doru, a Pavle pogiba u borbi s Turcima

- ostali romani

o Čuvaj se senjske ruke

o Diogenes

o Kletva (dovršio Josip Eugen Tomić)

- pripovijetke

o Prijan Lovro – začetak realistične pripovijetke, lik intelektualca slabića

o Prosjak Luka

o Branka

o Karanfil s pjesnikova groba

- povjestice – epske pjesme sa sadržajem iz narodne predaje ili iz povijesti (napisao ih je 40ak)

o Propast Venecije

o Smrt Petra Svačića

o Kugina kuća

o Postolar i vrag

o Prokleta klijet

o Kameni svatovi

- feljtoni – Zagrebulje, Vječni žid u Zagrebu, Dopisi iz Praga

- jedina komedija - Ljubica

Realizam- književno razdoblje koje traje od 1830. do 1870. godine

- nakon romantizma koji ističe izdvojenog pojedinca, realizam opisuje svakidašnju sadašnjost

- likovi su obični ljudi iz svakodnevnog života i iz svih društvenih slojeva

- prostori su također obični – stanovi, ulice, tržnice, noćni lokali...

- interijeri otkrivaju socijalnu motivaciju likova koja uvjetuje njihove postupke, ponašanje, psihologiju i svjetonazor

o detaljni opisi ambijenata socijalno i psihološki karakteriziraju likove koji su najčešće i uvjetovani sredinom iz koje potječu

o u težnji za istinitim prikazom, pisci unose autentične govore (narječja, provincijalizme, žargonizme...)

- realistični junak - želi društveni uspon, uspjeh

- naglašena socijalno-moralna problematika – kritički odnos pisaca prema stvarnosti

- realisti se pozivaju na znanstvene spoznaje o čovjeku i društvu

o vodeća filozofska doktrina 19. stoljeća je pozitivizam – vjera u znanost i razum (utemeljitelj Auguste Comte)

- dok su romantičari njegovali liriku, realisti se okreću prozi – roman postaje glavna književna vrsta

- ideju o romanu kao o zrcalu stvarnosti iznosi Stendhal u svom romanu Crveno i crno (1830.)

o lik Julien Sorel svojom inteligencijom i nizom veza kroči ka vrhu, ali nadomak sreći gubi kontrolu jer se nije snašao u svijetu

velikih i utjecajnih; osuđen na smrt, ogorčen je na društvo koje zatvara vrata sposobnima i siromašnima

- realistički pripovjedač - najčešće je objektivan, iskazan u trećem licu i nenazočan u radnji

- fabula – slijedi kronološki red zbivanja, a događaji su povezani čvrstim uzročno-posljedičnim vezama

o podređena je stvaranju karaktera koji je u pravilu socijalno motiviran

- motivacija likova – određena je njihovim karakterima i socijalnim okolnostima

o socijalna motivacija

o psihološka motivacija

o genetska (biološka) motivacija

- najčešći postupci – portretiranje, portretiranje s pomoću ambijenta, detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje

- realisti su književnost približili znanosti i uveli analitičku metodu prikazivanja stvarnosti

FRANCUSKA

- poetika francuskog realizma zastupa prikazivanje tipičnih ljudi u tipičnim okolnostima

- Balzac u Ljudskoj komediji (26 knjiga) pokušava klasificirati neiscrpnu ljudsku stvarnost miješajući romaneskne, dokumentarne i

teorijske razine

- Flaubert je ponudio novi tip – kritički realizam – označuje ga veoma estetizirani izraz, smatra se i ocem proznog modernizma

- teoretičar realizma – C.H. Champfleury – manifest Le Realisme – ideal fotografske točnosti književne slike

- glavni predstavnici francuskog realizma

o Honoré de Balzac

o Marie-Henri Beyle (poznatiji kao Stendhal)

o Gustave Flaubert

ENGLESKA

- viktorijansko razdoblje blisko je realističkoj poetici

- romanopisci ne samo da opisuju nego i kritiziraju englesku stvarnost – daju kritiku socijalnih nepravdi i bijede najnižih slojeva

o Charles Dickens – Oliver Twist, David Copperfield, Posmrtni spisi Pickwickova kluba, Velika iščekivanja

o William Makepeace Thackeray – Sajam Taštine

o George Eliot (žena) – Mlin na rijeci Flosi

o sestre Brontë – Charlotte, Emiliy i Anne

Charlotte Brontë – Jane Eyre

Emily Brontë – Orkanski visovi

Anne Brontë – Agnes Gray

o Robert Louis Stevenson – Otok s blagom, Neobična zgoda s doktorom Jekyllom i gospodinom Hydeom

o Lewis Carol – Alisa u zemlji čudesa

o Thomas Hardy – Tessa iz porodice d'Urbervillesa

RUSIJA

- ruski realizam nastaje četrdesetih godina 19.stoljeća kad nastupa vrijeme pripovjedne proze

- podjela

o rani realizam – Nikolaj Vasiljevič Gogolj

o razvijeni realizam – Ivan Sergejevič Turgenjev poetski realizam (realizam u opisu likova, poetski opis prir.)

o visoki realizam – Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Lav Nikolajevič Tolstoj

Honoré de Balzac – Otac Goriot- 1799.-1850.

- utemeljitelj socijalnog i kritičkog realizma

- 90 romana, pet drama, niz novela – 2000 likova

- ciklus romana Ljudska komedija – zaokružena slika francuskog društva nakon Napoleona, u tri dijela

o Studije iz ljudskog života (ovdje je Otac Goriot)

o Filozofske studije

o Analitičke studije

- u svim njegovim djelima novac je pokretačka snaga

- socijalno-psihološki roman Otac Goriot ima tri fabule vezane uz stanare pansiona Vauquer

o prva fabula - J.J. Goriot – nekoć bogati tvorničar i otac tri kćeri

o druga fabula – Eugene de Rastignac – siromašni plemić koji iz provincije dolazi na studij

„rastignac“ – netko tko ne preže ni pred čim da bi se uspeo na društvenoj ljestvici

o treća fabula – Vautrin – mistični eks-robijaš koji vješto upravlja sudbinama ljudi, a pojavljuje se kao Eugeneov duhovni uzor

romantičarski i titanski lik – izdvojen, netipičan, drugačiji, pretjeran u svemu

Gustave Flaubert – Madame Bovary- 1821. – 1880.

- francuski pripovjedač koji je cijeli život bio nesretan, živčan i bolestan – živio povučenim životom u Normandiji

- teži potpunoj objektivnosti u prikazivanju likova i prizora iz malograđanskog života

- najvažniji romani

o Madame Bovary

o Sentimentalni odgoj

o Salambo – maštovita novela o kartaškoj princezi Salambo

- Madame Bovary je povijest života mlade žene Emme Bovary koja postaje žrtvom vlastitih iluzija

- bovarizam – nerealna slika o samome sebi, želja za bijegom od stvarnosti koju se smatra nedostojnom samog sebe

- tri dijela romana – očekivanje, iskustvo i razočaranje

- Emmini snovi su u neskladu sa malograđanskim životom kojem se niti želi niti može prilagoditi

- udana je za prostodušnog seoskog liječnika Charlesa koji ne vidi njezino zadovoljstvo i njemu rađa kćer za koju ju je briga

- utjehu traži u ljubavnicima Rodolpheu i Leonu

- na kraju, pritisnuta dugovima, sama sebi oduzima život i zadaje očaje mužu koji je još uvijek voli

- Flaubert je bio notorno poznat po svojem perfekcionizmu i vječnom traženju le mot juste (prave riječi)

- zbog nemoralne fabule Flaubert završava na sudu, no biva oslobođen optužbi

Nikolaj Vasiljevič Gogolj – Kabanica- 1809.-1852. – ruski pripovjedač i komediograf, siromašni ukrajinski plemić

o smatran „ocem modernog ruskog realizma“

o Dostojevski: „Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve kabanice.“

- nakon kriza vjerskog misticizma umire poremećnog uma

- kombinira elemente romantizma, realizma i modernizma na vrlo duhovit i ciničan način

o tzv. „gogoljevski smijeh“ – smijeh kroz suze, kroz smiješnu situaciju nazire se jad i tuga

- Kabanica – pripovijetka - realistično-fantastična pripovijest o činovniku Akakiju Akakijeviču Bašmačkinu i njegovoj kabanici

- Mrtve duše –roman – vrhunska realistički prikazana slika Rusije – glavni lik je snalažljivi varalica Čičikov

- Revizor – drama – izruguje se ruskoj birokraciji i malograđanštini

Ivan Sergejevič Turgenjev – Šuma i stepa- 1818.-1883. – ruski pripovjedač i romanopisac

- kao imućan plemić putuje Europom i prvi je ruski pisac koji se proslavio na zapadu

- u zbirci pripovjedaka Lovčevi zapisi toplo opisuje likove kmetova koje je susretao kao lovac, a prirodu opisuje poetskim realizmom

o utjecao na Ksavera Šandora Gjalskog, kojeg su zvali „hrvatskim Turgenjevom“

o posebno istaknute pripovijetke Šuma i stepa te Nadstojnik

- obnovio u ruskoj prozi lik suvišnog čovjeka, kakav smo sretali u Childeu Haroldu i Evgeniju Onjeginu

o protagonist nihilist Bazarov u romanu Očevi i djeca

o individualac, ponekad talentiran i nadprosječan, koji se ne uklapa u točno određene kalupe društva

o često su nihilisti i fatalisti te vrlo autodestruktivni, puni depresivne dosade i nezainteresirani za društvo oko sebe

Lav Nikolajevič Tolstoj – Ana Karenjina- 1828.-1910. – ruski pripovjedač i dramatičar, plemićka obitelj

- najbolji romani – Ana Karenjina te Rat i mir

- Rat i mir – opisuje Napoleonov napad na Rusiju 1812. i reakcije pet aristokratskih obitelji

- Ana Karenjina – likovi

o Ana i njezin suprug Karenjin, ljubavnik Vronski (Ana+Karenjin+Vronski)

o njen brat Stiv Oblonski i njegova žena Doli (Stiv+Doli)

o Dolina sestra Kiti i njezin suprug Levin (Kiti+Levin)

o kroz Levina Tolstoj iznosi svoje ideje braka, društva i života općenito)

- tema romana – brak, licemjerje, ljubomora, vjernost i obiteljski život – vrhunskog djelo ruske i svjetske književnosti

- smatra se modernom romanesknom tragedijom

- inspiraciju za Anu nalazi u Puškinovoj najstarijoj kćeri Mariji

Fjodor Mihajlovič Dostojevski – Zločin i Kazna- 1821.-1881. – ruski romanopisac i najveći ruski realist uz Tolstoja

- u mladosti zastupa napredne društvene poglede i kreće se tragom Gogoljevog realizma roman Bijedni ljudi

- osuđen zbog socijalističkih stavova i poslan na robiju; po povratku osuđuje revolucionarnu djelatnosti roman Demoni

- traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo – mijenja se tematika djela: egzistencijalne teme

- prekapa po najskrivenijim dijelovima ljudske psihe i koristi kriminal samo kao okvir za rasprave o problemu zločina i kazne

- likovi – cinici i buntovnici protiv društva, razvratnici i nemoralni tipovi, a s druge strane dragi, poštovani, nesebični, pasivni likovi

- osim Zločina i kazne, bitni romani su

o Poniženi i uvrijeđeni

o Idiot – Kristu sličan knez Miškin i đavlu sličan Rogožin oboje vole Nastasju Filipovnu, jedan iz milosrđa, drugi iz pohote

o Braća Karamazovi – visoka moralna problematika – ubijeni otac Fjodor i sinovi Mitja, Ivan i Aljoša + nezakoniti Smerdljakov

- Zločin i kazna – razmatra probleme zločina i kazne, grijeha i ispaštanja, prava i pravde

- siromašni student Rodion Romanovič Raskoljnikov iz viših ciljeva odlučuje ubiti babu lihvaricu čijim bi novcem pomogao sestri i

drugima koji su poniženi i uvrijeđeni robinhudovske ideje

o nakon ubojstva pratimo, kroz niz unutrašnjih monologa, njegovu dramu i borbu sa samim sobom

- Sonja Marmeladovna – čedna kršćanka, prostituka koju na to tjeraju prilike koje je nametnuo njen razvratni otac

o Rodion Romanovič joj priznaje zločin, što prečuje lik intrigant Svidrigajlov, koji želi Raskoljnikovljevu sestru Dunju

- iz nejasnih razloga Svidrigajlov se ubija, a Sonja natjera Raskoljnikova da se preda policiji – osuđen na robiju u Sibiru

- epilog – Sonja posjećuje Raskoljnikovog u Sibiru gdje on doživljava kršćansku katarzu i pokajanje pod njenim utjecajem

- ostali likovi

o Razumihin – Raskoljnikovljev razumni prijatelj

o detektiv Porfirij – ima osjećaj da je Raskoljnikov kriv, ali ne može dokazati

- Dostojevski je snažno utjecao na modernu europsku prozu 20. stoljeća prvi prikazao tjeskobu i osamljenost modernog čovjeka

o također je značajna uloga koju Dostojevski pridaje ambijentu prvi prikazao tmurno ozračje velegrada

- u njemu vide preteču i predstavnici modernog psihološkog romana toka svijesti, te ekspresionisti i egzistencijalisti

o kod nas utječe na: Cesarca, Kranjčevića, Kovačića, Krležu, Ujevića…

Naturalizam- nastavak i produžetak realizma

- književni pokret koji traje od 1880. do 1900. godine

- još više od realizma pronalazi duhovne zasade u pozitivističkom shvaćanju znanosti

- teoretičar – Hippolyte Taine – učenje da je čovjek proizvod tri motivacije

o nasljeđe (rasa)

o sredina (milje)

o trenutak (povijesna situacija)

- najvažniji pisac i ujedno i teoretičar je Emile Zola koji u djelu Eksperimentalni roman (1880.) i u predgovoru Thérése Rauqin ističe da

je zadaća naturalista da preuzmu eksperimentalne metode iz prirodnih znanosti

- Zolin sljedbenik Guy de Maupassant u svojim djelima (npr. Medanske večeri) i romanima zastupa naturalističku koncepciju, ali ističe

kako književnost ne može prikazati potpunu istinu, već svatko stvara svoje viđenje svijeta

- naturalizam opisuje i najružnije strane života (estetika ružnoće)

o naturalistički pisci razotkrivaju socijalnu i moralnu izopačenost, zločin, duševne bolesti, grubu seksualnost, nastranost

o za razliku od realista, uvode masu kao književnog junaka (rudari u Zolinu Germinalu)

- verizam – javlja se u talijanskoj književnosti druge polovice 19. stoljeća

o predstavnik Giovanni Verga – Obitelj Malavoglia (sicilijanska obitelj propada), Cavaliera Rusticana (opera od Mascagnija)

Émile Zola – Germinal i Thérése Raquin- 1840.-1902. – osnivač i najznačajniji predstavnik naturalističkog pokreta

- „J'accuse“ – otvoreno pismo predsjedniku republike zbog tzv. Dreyfusove afere (antisemitizam, ogromni politički skandal)

- vrlo važan kao tvorac tzv. eksperimentalnog romana

- već u prvom romanu Thérése Raquin uvodi znanstvene metode – analizira različite temperamente i rase

o mlada i strastvena Therese [kolerik] je očajna jer ju dobronamjerna tetka Madame Raquin udaje za bratića Camillea

[flegmatik]

o spetlja se s bratićevim rođakom Laurentom [sangvinik] i odlučuju utopiti Camillea (bratića/muža)

o nakon toga završe zajedno i brinu se za tetku koja doživi infarkt i ostaje potpuno paralizirana osim očiju (zatočena u tijelu)

o jednom prilikom uspijeva pomaknuti prst dovoljno da napiše „Therese i Laurent su u…“ ali nema snage za dovršiti rečenicu

o Therese i Laurent shvaćaju da ne mogu živjeti zajedno i potajno svaki kuje plan da ubije drugog

o u trenutku kada oboje krenu ubiti jedan drugog, shvate svoje planove i dožive krah, shvaćajući jad svojih života

o odluče svaki popiti dozu otrova te se tako i ubijaju, pod budnim okom Madame Raquin

- roman Germinal – izrazito grubo i realistički opisan štrajk rudara u sjevernoj Francuskoj

o ime prema mjesecu Germinalu iz republikanskog kalendara

o prvo pojavljivanje socijalističkih ideja u francuskom romanu

o opisuje rudare kao masovni lik

o animalizacija - uspoređuje rudnik sa zvijeri koja guta ljude (ime rudnika Voreux, vorax,cis = proždrljiv, lat.)

o majstor masovnih scena (kao kod nas Šenoa),

Guy de Maupassant – Na vodi- 1850.-1893. – francuski pripovjedač i romanopisac, uz Zolu glavni predstavnik naturalizma

- majstor nbovele – izvrstan promatrač, hladan i objektivan opisivač s pesimističnom vizijom svijeta

- stvara likove čijim postupcima upravljaju biološki i sociološki motivi

- najpoznatija novela – Na vodi

o pisac dolazi na odmor gdje upoznaje ribara koji mu otkriva divan svijet vode, čamaca i veslanja

o jednom pisac sâm šeće i odluči se odmoriti u čamcu ali uskoro idila postane jezivom – želi pobjeći, ali ne može dignuti

sidro

o tri ribara mu moraju doći pomoći i nakon što uspiju dići sidro, shvate da je otpor pružao leš žene s kamenom oko vrata

Hrvatski realizam- hrvatski realizam traje samo desetak godine (1880.-1890.) iako ima začetke već u Šenoi

- najzrelija realistička ostvarenja poput Novakovih Stipančića ostvaruju se tek na prijelazu stoljeća (1899.)

- društvene prilike – vrijeme Khuena, spašavanja nacionalne svijesti, agrarne krize, propast plemstva, seljaštvo pati

- političke prilike – narodnjačkim prosvjetiteljskim težnjama suprotstavila se pravaška koncepcija kritiziranja i negiranja svega uopće

o pravaši stekliši (bijesni) bili su radikalci koji su htjeli slobodnu hrvatsku – poznata polemika između narodnjaka Šenoe i

pravaša stekliša Kovačića

o pravaši su bili najvažniji hrvatski pisci realisti – Ante Kovačić, Eugen Kumičić, neko vrijeme i K. Š. Gjalski

- tri važna kruga društvene problematike

o propast plemstva

o socijalna problematika selo-grad

o nacionalno pitanje

- časopisi – glavni list ostaje Šenoin Vienac

- književne vrste i teme – cvjetaju roman i pripovijetka, puno manje poezija (SSK), a drame skoro da i nema

- regionalna obilježja

o Hrvatsko zagorje – Ante Kovačić, KŠ Gjalski

o Slavonija – Josip Kozarac

o Istra i Primorje – Eugen Kumičić, Vjenceslav Novak

- sredinom osamdesetih prevladava kritički realizam – nepoštedna kritika cijelog društva

- krajem osamdesetih pisci prodiru u psihu junaka

- kod Gjalskog se osjećaju natruhe simbolizma

Eugen Kumičić – Urota Zrinsko frankopanska- prvi naš naturalist i socijalni pripovjedač koji se poput Flauberta i Zole služio dokumentarno realističkom metodom

- tri skupine djela

o naturalistička tematika – moralna izopačenost zagrebačke građanske i aristokratske sredine

o idilični romani iz istarskog života

o nacionalno-povijesne teme s pravaškim programatskim djelima

- najvažnija djela

o Urota zrinsko-frankopanska

o Začuđeni svatovi

Ante Kovačić - U registraturi- pripovjedač, feljtonist, polemičar, pjesnik, vatreni pravaš

- u borbi sa životnim problemima doživljava slom i umire pomračena uma u ludnici

- piše travestiju Smrt babe Čengičkinje kao ruganje Mažuranićevom Smail-agi

- U registraturi – poluautobiografski roman pisan u prvom licu

- tema – opisuje životni put i tragičnu sudbinu Ivice Kičmanovića, talentiranog seoskog djeteta koji doživljava slom iluzija u gradu

- kao službenik u registraturi (arhivu) doživljava tjelesni i duševni slom

- prstenasta struktura romana (nije kronološka)

- višeslojan roman – neke epizode možemo odvojiti u novele, najčešće je to epizoda o djetinjstvu Ivice Kičmanovića

- osporava se je li Ivica zapravo protagonist budući na nije on taj koji pokreće radnju, koji ima volju za djelovanjem

- Ivicu guta vrtlog gradskog života, postaje objekt na kojem se provodi tuđa volja

- ovisi o ljudima koje ili

o mrzi (kao npr. Mecenu)

o izruguje (kao npr. Žorža)

o voli, ali ih se boji (Laura)

- nakon razočaranja, vraća se na selo gdje postaje mrk, ozbiljan i s vremenom alkoholičar, poludi i zapali registar i umire u vatri

- Laura – femme fatale glavni pokretač radnje (ključni moment djela je njen susret s Ivicom)

o u prvom kontaktu s Ivicom otkriva se kao privržena, dobrodušna, nježna osoba, ali samouvjerena

o zatim, produbljivanjem odnosa s Ivicom i drugim likovima, upoznajemo je kao proračunatu, superiornu, zločestu i

amoralnu

o lik intrigant , romantičarski lik

- kumordinar Žorž – isto dolazi sa sela u grad, gdje postaje sluga i ulizica, ali se svima na selu hvali da je uspio u životu

- ljubavni trokuti

o Ivica-Laura-Mecena

o Laura-Ivica-Anica

Ivica Anicu voli platonski, a Lauru erotski

- ispreplitanje romantizma, realizma, naturalizma i modernizma

o Realizam – opisi sela i grada, tipična tema, psihološka karakterizacija sporednih likova

o Romantizam – lik Laure (hajdučica Lara), oživljeni spisi, fantastični elementi (trovanja), krvava svadba

o Naturalizam – genetsko određenje čovjeka, animalizacija (slično kao u Smail-agi), incest Laure i Mecene

o Modernizam – defabularizacija, miješanje vremenskih perspektiva

Ksaver Šandor Gjalski – Pod starim krovovima- 1854.-1935. – pravim imenom Ljubo Babić

- na njega jako utječu Turgenjevljevi Lovčevi zapisi i poetski realizam zvan hrvatskim Turgenjevom

- Pod starim krovovima – zbirka uokvirenih novela (Rahmenerzählung) – opisuje svijet zagorskih plemića (nostalgiju i otpor)

o Illustrissimus Battorych – pravi plemić - žali zbog propadanja plemstva koje se ne može prilagoditi

o Perillustris ac generosus Cintek – lažni plemić (ironično) – žali ga zbog njegove silne želje da bude plemić, a ne ide mu

- poetski realizam – uključuje odnos Gjalskog prema temi propasti plemstva kroz upotrebu stilskih sredstava lirizam

- načelo autentičnosti – koristi se štokavskim jezikom, ali likovi u govoru koriste i ostala narječja, pogotovo kad su emotivni

- prvi pokušaji psihološkog romana, najava impresionističkog funkcionalnog pejzaža, lirizam, govorna karakterizacija…

Josip Kozarac – Tena- 1858.-1900. – važan za regionalnu književnost = Slavonija

o kao Kanižlić u baroku, MP Katančić u klasicizmu i MA Reljković u prosvjetiteljstvu

- govori o problemima u svojoj regiji - raspadanje društvenih zadruga, pauperizacija seljaka

- Tena je personifikacija Slavonije – na početku neugledna, pa prekrasna, no eksploatiraju ju

Vjenceslav Novak – Posljednji Stipančići- 1859.-1905. – najplodniji pisac hrvatskog realizma zvan hrvatskim Balzacom

- opisivao je dvije sredine

o Senj

o Zagreb

- književne vrste

o pripovijetke – Iz velegradskog podzemlja, U glib…

o romani – Posljednji Stipančići…

- „kršćanski socijalizam“ – govori o radnicima i načinu života, ali i o važnosti opraštanju…

- Posljednji Stipančići – roman koji opisuje propadanje ugledne senjske patricijske obitelji Stipančić sredinom 19. stoljeća

- članovi obitelji Stipančić

o autoritarni otac Ante

o požrtvovna majka Valpurga

o rastrošni i nemoralni sin Juraj – razmetni sin

o nesretna i dobra kći Lucija - majka joj šalje izmišljena pisma, umire od sušice

- tematika – povijesno-politički obiteljski roman

- tip razrade radnje – prstenasta fabula (počinje sa Lucijinom bolešću i vraća se u vrijeme Jurajeva rođenja)

o uokviren roman – Rahmenerzählung – počinje i završava istim likovima, vremenom i mjestom (kao u filmu)

- dvije fabule

o obitelj Stipančić

o političko-socijalne prilike u Senju

- ostali problemi osim propadanja plemstva – položaj žena, odnosi roditelja i djece, uloga odgoja, ideologije i stranke…

Silvije Strahimir Kranjčević- 1865.-1908. – prvi hrvatski moderni pjesnik, rodom iz Senja

- zbirka Bugarštice – prvi put srećemo kod Hektorovića još – tužaljke, tužne pjesme

- piše refleksivnu poeziju - piše o univerzalnim, astralnim temama uz uporabu mnogih stilskih sredstava (alegorija, simbolika…)

- astralne teme – izvan svakodnevnog, uobičajenog

- u pjesmama poput Mojsije traži smisao života i razmišlja o slobodi, idealima, ropstvu…

- bibleizmi - u pjesmama s biblijskim motivima se nadahnjuje likom Isusa Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!)

o pita se je li se Isusova žrtva isplatila – još nije

- Mojsije – sukob Mojsija i Boga – Bog ne želi preferirati jedan narod, ali kasnije shvaća da nisu svi isti

o Mojsije – hipersenzibilni individualac, neshvaćen od mase (naroda)

usp. Cesarić – Poludjela ptica, Ujević – Visoki jablani, Baudelaire - Albatros…

- zaslužan za uvođenje motiva radnika u hrvatsku poeziju (spajanje kršćanskih i socijalnih motiva)