31
REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) MINISTÉRIO DA ADMINISTRAÇÃO ESTATAL

REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009:LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II)

MINISTÉRIO DA ADMINISTRAÇÃO ESTATAL

Page 2: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014
Page 3: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009:LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II)

PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIADILI, TIMOR-LESTE

JUÑU 2014

Page 4: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

LIA MAKLOKEK Kintu (V) Governu Konstitusionál Timor-Leste iha komitmentu atu implementa politika desentralizasaun iha Timor-Leste atu hasa’e prestasaun servisu no governasaun iha parte hotu iha rai laran. Hanesan parte ida hosi prosesu ne’e, importante tebes katak ami iha governu buka atu define estatutu konsellu suku nian relasiona ho planu desentralizasaun ba oin.

Ministeri Administrasaun Estatál liu hosi apoiu tekniku no asisténsia hosi Fundasaun Ázia, hala’o ona peskiza kona-ba estatutu konsellu suku nian tuir Lei No 3/2009 (Lideransa Komunitária no sira-nia Eleisaun), partikularmente haree liu ba iha entendementu papél no responsabilidade, eleisaun no orsamentu. Rezultadu hosi relatoriu ne’e mak sei sai hanesan evidensia ida ne’ebé Ministeriu Administrasaun Estatálutiliza atu revee fali Lei No 3/2009, no fó informasaun ne’ebé favoravel ba estadu, liu-liu, Ministeriu Administratasaun Estatál no mós futuru ne’ebé di’ak ba suku sira hotu iha rai laran.

Hodi Ministeriu Administrasaun Estatál nia naran, ha’u hakarak hato’o ha’u nia obrigadu wa’in ba Fundasaun Ázia ba sira nia asisténsia teknika no apoiu finansas durante peskiza ne’e. Ha’u mós hakarak atu kongratula ekipa peskiza Ministeriu Administrasaun Estatál nian, ba sira nia esforsu no dedikasaun hodi hala’o servisu terrenu durante peskiza ne’e.

Miguel de Carvalho

Diretór Jerál Dezenvolvimentu LokálMinisteriu Administrasaun Estatál Repúblika Demokrátika Timor-Leste

Autór relatóriu nian: James E. Scambury Susan Marx Satornino Amaral

Peskizadór terrenu nian:Ekipa Governasaun Lokál Fundasaun Ázia nian: Eurico da Costa, Mengalica Santos Daos, Satornino Amaral

Ekipa Peskiza Ministériu Administrasaun Estatál nian: Adelia dos Santos, Francisco Soares, Jacinto Freitas, Antonio C. Belo

Asisténsia editoriál no dezeñu: Diana Fernandez no Lewti Hunghanfoo

Page 5: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

1

KONTEÚDUPREFÁSIU 2

I. INTRODUSAUN 3

II. SUMÁRIU EZEKUTIVU 6

III. METODOLOJIA 8

IV. KONSELLU-SUKU NINIA FUNSAUN NO KOMPETÉNSIA SIRA NE’EBÉ MAKA AGORA DAUDAUN NE’E IHA 9

V. KONSELLU-SUKU NIA KOMPETÉNSIA NO FUNSAUN SIRA IHA TEMPU OINMAI 13

VI. PROSESU ELEITORÁL NO KOMPOZISAUN KONSELLU SUKU NIAN 15

VII. ORSAMENTU KONSELLU SUKU NIAN 17

VIII. KONKLUZAUN 19

IX. REFERÉNSIA SIRA 21

ANEKSU A: METODOLOJIA NO KUADRU PESKIZA 22

Page 6: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

2

PREFÁSIUFundasaun Ázia ho haksolok hodi aprezenta rezultadu peskiza faze daruak nian kona-ba “Reflesaun ba Lei No 3/2009: Lideransa Komunitária no sira-nia Eleisaun.” Peskiza ida ne’e hala’o hosi Fundasaun Ázia hamutuk ho ekipa peskiza hosi Ministériu Administrasaun Estatál entre Marsu no Juñu 2014.

Peskiza ida ne’e hala’o iha tempu ida ne’ebé importante tebetebes ba devolusaun podér hosi governu sentrál ba distritu sira no seluk, no halo parte servisu boot lubuk ida hosi Fundasaun Ázia kona-ba desentralizasaun no projetu dezenvolvimentu lokál. Rezultadu sira hosi traballu rua ne’e loke dalan importante ida ba funsionamentu konsellu-suku no papél ne’ebé sira hala’o iha moris loroloron sidadaun Timór nian. Objetivu hosi peskiza ne’e maka atu hatebes liután perspetiva hosi lideransa komunitária no komunidade sira ne’e nian rasik kona-ba knaar no responsabilidade no mandatu lideransa lokál iha Timor-Leste. Intensaun maka atu uza peskiza ida ne’e no peskiza seluk hanesan ho peskiza ida ne’e, atu fó-hatene ema sira ne’ebé maka foti desizaun polítika kona-ba nesesidade halo reforma ba lei ne’ebé regula lideransa suku iha Timor-Leste.

Importánsia hodi armoniza prioridade dezenvolvimentu lokál ho polítika desentralizasaun governu nian la bele ezajera. Fundasaun Ázia hein katak liuhosi aumentu utilizasaun peskiza bazeia iha evidénsia hanesan ida ne’e iha formulasaun polítika, reforma sei fó hanoin hikas kona-ba dezeju sosiedade Timór-oan nian en-jerál.

Fundasaun Ázia hato’o kumprimentus no obrigadu ba ita-nia kolega governu iha Ministériu Administrasaun Estatál, liuliu ba orientasaun no apoiu hosi Diretór Jerál Miguel de Carvalho, nune’e mós dedika ba ekipa peskizadór ne’ebé servisu ho badinas ho ami iha koleta informasaun, verifikasaun dadus, no koordenansaun diskusaun grupu foku. Agradese mós ba ami-nia konsultór, James Scambury, ne’ebé servisu ho ekipa iha análize no elaborasaun relatóriu. Fundasaun Ázia mós agradese tebes ba governu Austrália liuhosi ninia programa ajuda nian ba kontinuasaun apoiu finanseiru ba ami-nia programasaun no fiar katak informasaun ida ne’e sei aumenta diskursu kona-ba nesesidade dezenvolvimentu lokál no desentralizasaun iha país.

Susan Marx Responsavel Lokál, Fundasaun Ázia nian Dili, Juñu 2014

Page 7: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

3

I. INTRODUSAUNSentralizasaun podér no rikusoin iha sidade kapitál no sentru sidade boot sira, no prestasaun servisu asisténsia ne’ebé kotu-kotu iha interiór, maka karakterístika ida hosi país barak ne’ebé iha dezenvolvimentu. Governu nasionál no doadór sira haree kle’ur ona desentralizasaun hanesan solusaun ida ba problema ida ne’e; nu’udar meius ida atu garante distribuisaun rikusoin, servisu no dezenvolvimentu ba nivel sub-nasionál, no mós atu promove responsabilidade ne’ebé boot liu hosi governu sentrál ba sira-nia eleitór sira. Kapasita governu nivel lokál sai tiha ona meiu integrante estratéjia sira desentralizasaun nian.1 Iha trimestre dahikus sékulu nian, liu nasaun 75 koko ona transfere responsabilidade estadu nian ba nivel inferiór governu nian.2

Maski nune’e, esperiénsia desenftralizasaun nian, no tentativa sira atu kapasita governu lokál, sai ona variável tebetebes. Prosesu desentralizasaun ne’ebé lalais hafoin Suharto Indonésia nian, porezemplu, prodús ona rezultadu kresimentu dezigualdade ne’ebé maka’as entre distritu sira.3 Kona-ba asuntu akuntavelidade, haktuir rezultadu relatóriu ida, desentralizasaun mós bele rezulta iha aumentu, la’ós redusaun, iha korrupsaun iha ne’ebá. Tanba bele desentraliza prestasaun servisu, relatóriu ne’e argumenta, korrupsaun mós bele desentraliza.4 Iha Papua-Giné Foun, esperiénsia iha uzu governu nivel lokál hanesan pontu fokál ba prestasaun servisu báziku, en-jerál, ikus mai failla. Maioria relatóriu dehan katak, prestasaun servisu estadu nian iha kapitál Port Moresby nia liur hotuhotu failla.5 Maski nune’e, iha Samoa, halo ona énfaze kona-ba fortalesimentu relasaun entre governu no entidade reprezentativa komunidade lokalizada sira, hanesan konsellu-suku tradisionál ka matai. Envezde investe sira ho podér boot liu ka orsamentu boot liu, sira-nia podér no responsabilidade barak maka hetan ona redusaun – maski sira iha kbiit uitoan hodi halo regulamentu lokál hodi regula sira-nia moris. Maski bele argumenta katak relasaun hanesan ne’e fasil liu atu jere iha país ki’ik hanesan Samoa, maibé, rezultadu sira ne’e bele konsidera hanesan susesu ne’ebé maka bele sukat.6

Rezultadu oioin ba esforsu hirak ne’e bele tanba fatór oioin. Limitasaun ne’ebé temin dala barakliu ba implementasaun susesu maka falta kapasidade iha nivel sub-nasionál governu nian atu hala’o responsabilidade ba servisu públiku. Jestaun prosesu ne’ebé ladún di’ak signifika mós katak desentralizasaun hamosu responsabilidade ne’ebé lahanesan ba administrasaun nivel oioin, hamosu konfuzaun iha liña komunikasaun, liña komandu no nivel autoridade nian.7 Saida maka esperiénsia hirak ne’e hatudu, liuliu, maka relasaun entre governu lokál no kresimentu distritu nian kompleksu uitoan duké buat ne’ebé mak hanoin ona antes, no katak prosesu desentralizasaun konsideravelmente involve buat barabarak no la’ós halo de’it a justamentu tékniku no lejizlativu.

Saida maka karik haluha mós maka desentralizasaun mós altera signifikativamente natu-reza relasaun entre nivel governu no lider lokál, no entre líder lokál ho sira-nia komunidade sira. Oinsá relasaun hirak ne’e sei jere no define bele sai fatór determinante iha susesu ka frakasu projetu desentralizasaun nian.8

1 Conyers, Diana, 1984, ‘Decentralization and development: a review of the literature’ Public Administration and Development, Vol. 4 187-197.2 Ahmad, Junaid, Devarajan, S., Khemani, S., Shah, S., 2005, ‘Decentralization and Service Deliv-ery’ World Bank Policy Research Working Paper 3603, May. Found at: http://elibrary.worldbank.org/doi/pdf/10.1596/1813-9450-3603.3 McCulloch, Neil and Malesky, Edmund, 2011 ‘Does better local governance improve district growth performance in Indonesia?’ IDS Working Papers, Vol 2011, Issue 369, pájina 1–48.4 Green, Keith, 2005, ‘Decentralization and good governance: The case of Indonesia’, Social Science Research Network. Available at SSRN: http://ssrn.com/abstract=14933455 Hegarty, David, 2009, ‘Governance at the Local Level in Melanesia – Absent the State’ Commonwealth Journal of Local Governance, Issue 3.6 Schoeffel, Penelope and Turner, Mark, 2003, Local level governance in the Pacific’ State, Society and Governance in Melanesia Discussion Paper 2003/7, ANU, Canberra.7 7 Ahmad et.al. op. cit. 8 ibid.

Page 8: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

4

Governu Timor-Leste hahú ninia estratéjia rasik kona-ba desentralizasaun iha 2003, bainhira estabelese grupu servisu inter-ministeriál. Programa Dezenvolvimentu Lokál (PDL) iha 2004 ho objetivu atu halo teste ba modelu ba desentralizasaun no governu lokál oioin. Halo pilotu dahuluk iha 2005, programa ida ne’e ikusmai haluan ba distritu hotu-hotu iha 2010.9 Maski momentum ba desentralizasaun hahú mihis daudaun hafoin tinan barak, liuliu hafoin konflitu komunál entre 2006-7 no mudansa governu, agora desentralizasaun firme fali iha a jenda.

Iha paralelu ho inisiativa lejizlativa, iha ona programa lubuk ida hodi estimula dezenvolvimentu sub-nasionál liuhosi programa infraestrutura ki’ik, hanesan PDL, Programa Dezenvolvimentu Desentralizadu (PDD), no ikusliu hotu, Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Bazeia lijeiramente iha eskema ida ne’ebé hanesan iha Indonézia, PNDS fó subsídiu ba projetu ki’ik kona-ba infraestrutura suku nian, sei jere hosi konsellu komunidade ne’ebé bazeia iha suku.10

Estatutu legál, papél no kompeténsia sira konsellu-suku nian hateten iha Lei No 3/2009. To’o agora, konsellu-suku funsiona ho luan hanesan lian komunidade eleitu no hanesan mahein autoridade tradisionál. Sira halo mediasaun iha disputa no atua hanesan kanál entre governu no sira-nia komunidade, fasilita programa no projetu sira governu nian iha nivel suku. Enkuantu sira-nia ámbitu kompeténsia no responsabilidade luan, konsellu-suku define hanesan organizasaun komunitária ne’ebé define iha Lei No 3/2009. Maski nune’e, ho momentum atuál iha insiativu lubuk ida ba dezenvolvimentu nivel distritál hanesan PNDS, papél tradisionál no espetativa konsellu-suku nian muda no haluan ona substansialmente, maibé lahó aumentu asisténsia iha formasaun, finansiamentu, apoiu ka autoridade.

Ho rekoñesimentu ba aumentu iha papél prestasaun servisu ne’e, supervizaun no envolvimentu iha planeamentu, no iha esforsu hodi halo konsellu sai responsável liu ba jestaun fundu, governu daudaun ne’e iha posibilidade halo alterasaun ba lei atu konsellu-suku halo parte ba governu. Hanesan maka hateten iha relatóriu ida uluk hosi Fundasaun Ázia nian, iha sira-nia kompozisaun no definisaun atuál, konsellu-suku maka entidade íbrida governu nian, kontein elementu atributu baze tradisaun no estadu nian. Enkuantu sira hetan eleitu liuhosi prosesu formál ida, sira mós tenke iha lejitimidade kulturál, preferénsia hanesan membru ida hosi ierárkia grupu dexedénsia komún ida.11 Natureza íbrida ida ne’e hetan dezafiu kompleksa lubuk ida ba kualkér tentativa hodi lejizla mudansa ida iha estatutu, liuliu kona-ba kompeténsia sira, no nivel autoridade no responsabilidade ne’ebé maka presiza. Ulun-boot respeitadu hosi grupu dexendénsia nian ida, porezemplu, la nesesariamente bele iha abilidade ne’ebé presiza atu administra fundu no monitoriza projetu sira. Nomós, karik konsellu-suku maka atu asumi funsaun administrativa foun oioin, estrutura ne’ebé agora daudaun ne’e iha, ho ninia pozisaun ne’ebé ezije atu katuas tradisionál sira tenke okupa, porezemplu, sei adekuada ka apropriada ka lae? Kona-ba konsellu-suku to’o agora identifika besik liu ho kultura tradisionál duké liman sanak governu nian, iha mós implikasaun ba natureza relasaun entre konsellu-suku no a jénsia sira-seluk, no mós ho sira-nia komunidade sira.

Bazeia ba relatóriu anteriór hosi Fundasaun Ázia nia ‘Reflesaun ba Lei No 3/2009: Lideransa Komunitária no sira-nia Eleisaun’,12 relatóriu ida ne’e buka atu hatán pergunta hirak ne’e

9 Kuehn, Susanne, 2011, Briefing Note on the decentralization process in Timor-Leste, UNDP-UNCDF Local Governance Support Program, Dili.10 The Asia Foundation, 2013 ‘PPA component Two: state society relations at the suku level’ in The Asia Foundation Timor-Leste PPA year two annual component report, Dili11 The Asia Foundation, 2013, ‘Reflections on Law No 3/2009: Community Leadership and their Election’ November, Dili, Timor-Leste12 ibid.

Page 9: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

5

balu. Enkuantu foku hosi relatóriu ida ne’e kontinua hanesan loloos ho relatóriu ida uluk, inklui liña pergunta adisionál lubuk ida, hanesan pergunta sira kona-ba kompozisaun konsellu-suku nian iha tempu oinmai, kompeténsia no limitasaun ba podér. Hala’o hamutuk entre Fundasaun Ázia no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), peskiza terrenu nian ba relatóriu ida ne’e hala’o iha sentru rurál no urbanu hosi distritu lima: Aileu, Ermera, Viqueque, Lautem no Manufahi. Entrevista, grupu foku no enkontru públiku hala’o ho organizasaun sosiedade sivíl, autoridade lokál no membru sira konsellu-suku nian. Peskiza terrenu nian hala’o atu ezamina área prinsipál haat kona-ba estatutu no responsabilidade konsellu-suku nian:

1. Entendimentu funsaun no kompeténsia konsellu-suku nian hanesan maka daudaun ne’e iha haktuir Lei No 3/2009

2. Kompeténsia no funsaun saida maka konsellu-suku tenke iha, iha tempu oinmai

3. Prosesu eleitorál no kompozisaun konsellu-suku nian

4. Orsamentu konsellu-suku nian

Relatóriu ida ne’e hala’o iha parte tolu. Hahú ho sumáriu ezekutivu, iha ne’ebé aprezenta rezultadu prinsipál sira, korpu prinsipál hosi relatóriu ne’e fahe ba títulu haat ne’ebé hateten iha leten, molok konklui ho sumáriu ida no reflesaun sira kona-ba rezultadu prinsipál sira.

Page 10: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

6

Relatóriu ida ne’e halo rezumu ba rezultadu sira hosi projetu peskiza fulan ida nian ne’ebé hala’o durante semana haat iha Maiu, 2004, hosi Fundasaun Ázia no MAE iha distritu lima iha Timor-Leste. Rezultadu prinsipál sira ne’ebé estabelese iha ne’e haktuir eskema peskiza terrenu nian, maka hanesan tuirmai:

1. Entendimentu funsaun no kompeténsia konsellu-suku nian hanesan maka daudaun ne’e iha haktuir Lei No 3/2009

2. Kompeténsia no funsaun saida maka konsellu-suku tenke iha, iha tempu oinmai

3. Prosesu eleitorál no kompozisaun konsellu-suku nian

4. Orsamentu konsellu-suku nian

1. Entendimentu funsaun no kompeténsia konsellu-suku nian hanesan maka daudaun ne’e iha haktuir Lei No 3/2009

Maioria autoridade lokál no organizasaun sosiedade sivíl sente katak konsellu-suku iha entendimentu ne’ebé kuran kona-ba sira-nia kompeténsia. Bele si’ik, membru konsellu-suku sira rasik en-jerál hanoin kontráriu. Maski nune’e, iha konsensu komún katak konsellu-suku presiza formasaun, orientasaun no apoiu barak liután hodi hala’o sira-nia papél haktuir sira-nia obrigasaun nu’udar lei haruka. Fonte barakliu hato’o katak iha entendimentu ida ne’ebé sólida kona-ba prosedimentu rezolusaun disputa iha kazu sivíl sira no iha limitasaun kona-ba sira-nia autoridade iha kazu kriminál sira, iha ne’ebé refere ona ba autoridade formál sira.

Fonte barakliu konkorda katak en-jerál iha relasaun pozitiva entre konsellu-suku no sira-nia komunidade sira, maibé relasaun ida ne’e dalaruma hetan prejuízu tanba ho lejitimidade ne’ebé kuran. Iha kazu barak, ida ne’e atribui ba sistema pakote13, iha ne’ebé membru sira komunidade nian la sente katak sira hili tiha ona membru sira konsellu-suku nian rasik, ka polítika interfere ho sira-nia desizaun ne’ebé maka foti. Krítika seluk maka kuran asesu ba finansiamentu ba nesesidade komunidade nian, hanesan liuhosi proposta sira ba liña ministeriál, no mós halo konsellu-suku ka xefe-suku atu lakon oin iha komunidade. Relasaun entre konsellu-suku no xefe-suku jeralmente pozitivu. Armonia ida ne’e atribui hosi balun ba uzu sistema pakote eleisaun nian, ne’ebé fiar katak iha konfiansa no valór polítika komún ne’ebé fasilita kooperasaun, enkuantu sira seluk atribui ida ne’e ba lasu kulturál ne’ebé forte. Maski nune’e, sira seluk salienta katak sistema pakote hamenus kapasidade eleitór sira-nian hodi hili kandidatu kualifikadu sira ba kada pozisaun, hamenus kompeténsia globál membru sira konsellu nian hanesan ‘kandidatu forte’ ne’ebé aloka iha kada pakote nia lista ulun.

Relasaun ho liña ministeriál no administrasaun sub-distritál sira jeralmente hato’o katak funsiona ho di’ak. Bainhira mosu problema, ida ne’e liuliu en-jerál atribui ba funsionáriu liña ministeriál nian no administrasaun sub-distritál nian ne’ebé la respeita autoridade konsellu-suku nian tanba sira-nia estatutu hanesan organizasaun komunitária, ka, kontráriu, konsellu-suku rasik la respeita autoridade administrasaun sub-distritál sira. Iha sentimentu jerál katak relasaun bele sai di’ak liután bainhira iha liña komandu ne’ebé define di’ak liu entre nivel governasaun oion hirak ne’e.

2. Kompeténsia no funsaun saida maka konsellu-suku tenke iha, iha tempu oinmai

13 Haktuir sistema ne’ebé maka daudaun ne’e iha, konsellu-suku hetan eleitu iha ‘pakote’ pre-determi-nadu kandidatu nian, signifika katak eleitór sira la ho nesesáriu bele vota ba kandidatu preferidu ba pozisaun determinada.

II. SUMÁRIU EZEKUTIVU

Page 11: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

7

Komponente importante ida iha seksaun peskiza ida ne’e ne’ebé sai mós pergunta maka konsellu-suku sei sai parte sistema administrativu governu formál (funsionáriu públiku). Enkuantu resposta barakliu ne’ebé mosu entre konsellu-suku maka favorese ba mudansa estatutu ida ne’e, implikasaun saida mak sei mosu husi mudansa ne’e seidauk hatene loloos. Organizasaun sosiedade sivíl no autoridade lokál sira fó resposta ne’ebé lahanesan. Maski nune’e, iha konsensu komún katak konsellu-suku tama iha funsaun públika ka lae, tenke iha rekezitu edukasaun mínimu ba kargu sira, inklui ramata eskola sekundária no, menus liu, iha abilidade alfabetizasaun bázika.

Maski iha exesaun balu, fonte barak defende kontinuasaun papél konsellu-suku nian iha prezervasaun kulturál no implementasaun lei tradisionál hanesan tara-bandu. Iha mós xamada kuaze lia ida de’it ba konsellu-suku hodi fó ba nia autoridade hodi monitoriza projetu sira iha suku, no iha kbiit hodi kansela projetu sira ne’ebé la hala’o tuir padraun ka nesesidade komunidade nian.

3. Prosesu eleitorál no kompozisaun konsellu-suku nian

Pergunta sira kona-ba eleisaun konsellu-suku nian hato’o resposta ne’ebé la ho laran rua-rua. Iha akordu komún katak eleisaun konsellu-suku tenke kontinua no tenke hala’o simultaneamente. Iha sujestaun oioin kona-ba oinsá hili konsellu-suku, ida komún liu maka xefe-suku hili diretamente membru sira konsellu-suku nian hosi entre xefe-aldeia sira. Enkuantu fonte balu defende sistema pakote hodi poupa osan no promove armonia entre konsellu-suku, resposta barakliu rekomenda fali eleisaun nakloke (aberta). Reklamasaun prinsipál kona-ba sistema pakote atuál iha ne’ebé maka hamenus lejitimidade konsellu-suku nian, hanesan ida ne’e la permite ema atu hatene sé maka sira vota ba, no ida ne’e promove nepotizmu. Iha mós sentimentu komún ida katak la iha ema ida, inklui funsionáriu públiku, tenke sai elijivel hanesan kandidatu, maibé hanesan hateten ona iha leten, tenke iha kualifikasaun mínima hanesan ramata eskola sekundária ka iha abilidade alfabetizasaun.

Ema barak hanoin katak estrutura konsellu-suku nian adekuada hanesan ida uluk, maski iha sujestaun balu atu aumenta tezoreira na’in ida, reprezentante igreja nian na’in ida, no sekretáriu na’in ida ba xefe-suku. Iha mós rekomendasaun barak atu hetan asisténsia barak liután ba pesoál apoiu administrativu suku nian (PAAS) no ba pesoál seguransa suku nian na’in ida. Ideia kolokasaun liña ministeriál nian mós populár tebetebes. Iha ezijénsia partikulár ba kolokasaun iha área agrikultura, saúde, bee, saneamentu, edukasaun no floresta.

4. Orsamentu konsellu-suku nian

Hanesan relasiona ho kestaun eleisaun nian, tópiku finansa suku nian atrai resposta ne’ebé afirmativa tebetebes. Iha akordu komún katak pagamentu insentivu ne’ebé agora dadaun iha ne’e la sufisiente, hanesan la refleta volume servisu xefe-suku no membru konsellu suku sira-nian ne’ebé maka agora daudaun iha. Barak argumenta katak sira tenke simu montante hanesan ho xefe-aldeia nian, hanesan sira sente katak sira hala’o hela servisu ne’ebé hanesan. Iha mós konsensu komún katak manutensaun no orsamentu operasionál sei selu diretamente ba konsellu-suku, ne’ebé maka fonte hotu-hotu fiar katak bele jere ida ne’e ho transparénte bainhira fó formasaun ne’ebé loos no supervizaun ne’ebé adekuada.

Hanesan ho relatóriu ida uluk, hosi perspetiva respondente sira-nian, opsaun hodi konsellu-suku halo parte ba funsaun públika maka universalmente populár. Maski nune’e, rezultadu prinsipál ne’ebé mai hosi peskiza ne’e maka lakuna entre papél no responsabilidade oioin konsellu-suku nian ne’ebé maka atu hala’o, no sira-nia kapasidade no rekursu no autoridade ne’ebé sira iha, iha sira-nia dispozisaun atu kumpre hirak ne’e. Buka solusaun ida ne’ebé satisfatória hodi sai ponte ba divizaun ida ne’e sei sai dezafiu prinsipál ba governu.

Page 12: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

8

Lahó abilidade, esperiénsia no kualifikasaun ne’ebé maka presiza hodi hala’o sira-nia mandatu ne’ebé maka agora daudaun ne’e iha, no fó responsabilidade barak liután, no finansiamentu barak liután la signifika sei rezulta iha melloramentu iha prestasaun servisu ka dezenvolvimentu iha nivel suku nian.

Iha mós indikasaun momoos kona-ba espetativa ba benefísiu alkansadu pozisaun governu nian, maka hanesan pensaun, tanba ne’e halo konsellu-suku halo parte ba estrutura governu nian bele kria problema barak, no ho kustu ne’ebé boot, duké rezolve. Haree ba natureza íbrida konsellu-suku nian, sei ho natureza kontensioza kona-ba eleisaun konsellu-suku nian ne’ebé ho natureza taka (fexada) no aumentu potensiál kona-ba asesu ba fundu, iha indikasaun katak reforma ida-ne’e bele hamosu tensaun aas iha komunidade no nune’e mós hamenus liután autoridade entre konsellu-suku ho sira-nia komunidade sira.

III. METODOLOJIAServisu terrenu nian ba peskiza ida ne’e hala’o tiha iha suku 20, iha sub-distritu sanulu iha distritu lima maka hanesan Viqueque, Lautem, Manufahi, Alieu no Ermera. Suku alvu fahe tiha entre urbanu no rurál hodi kapta variasaun entre populasaun diferente rua ne’e. Peskiza no transkrisaun hala’o hosi Abríl-Juñu 2014, ho análize no relatóriu finál iha Juñu. Peskiza hala’o hodi uza abordajen métodu oioin inklui diskusaun grupu foku nian, entrevista kle’an ho informante xave sira, observasaun partisipante no métodu adisionál ba konsulta públika aumenta iha Relatóriu Faze Daruak nian. Entrevista hala’o ho inklui lider eleitu lokalmente, ofisiál sira governu nian iha nivel sub-distritál no distritál, lider tradisionál, membru konsellu nian, membru komunidade, partidu polítiku sira no reprezentante sosiedade sivíl nian, inklui igreja.14

Entendimentu Lei No 3/2009

Lista atividade, kompeténsia no responsabilidade sira ba konsellu-suku nian ne’ebé

14 Ba metodolojia no kuadru peskiza nian ne’ebé kompletu bele haree Aneksu A

Page 13: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

9

IV. KONSELLU-SUKU NINIA FUNSAUN NO KOMPETÉNSIA SIRA NE’EBÉ MAKA AGORA DAUDAUN NE’E IHAhateten iha Artigu 10 to’o 14 Lei No 3/2009 kobre área sia ne’ebé lahanesan, inklui tulun iha manutensaun infraestrutura sosiál, dezenvolvimentu ekonómiku, promosaun lian nasionál. Alínea ‘c’ Artigu 12 luan liu no nakloke liu, husu konsellu-suku atu ‘identifika, planea no akompaña implementasaun atividade sira iha área saúde, edukasaun, meiu-ambiente, promosaun servisu, seguransa ai-han, entre sira-seluk ne’ebé sei hala’o ba dezenvolvimentu suku nian’. Aleinde devér hirak ne’e, iha obrigasaun hodi rezolve konflitu, no atu ‘promove kriasaun mekanizmu ba prevensaun violénsia doméstika.’ Iha mós estipulasaun ba enkamiñamentu kazu sira ne’ebé la rezolve ka kriminál ba polísia.

Resposta sira ba pergunta oinsá konsellu suku daudaun ne’e komprende di’ak sira-nia papél no responsabilidade haktuir Lei No 3/2009 ne’ebé maka previzivelmente fahe tiha iha liña membru sira konsellu suku nian no membru sira la’ós konsellu suku nian. Sentimentu komún liu entre autoridade lokál no organizasaun sosiedade sivíl nian maka konsellu-suku barak iha entendimentu ne’ebé kuran kona-ba sira-nia kompeténsia no fusaun, liuliu tanba sira simu orientasaun ka formasaun ne’ebé la sufisiente. Enkuantu fonte sira hosi organizasaun sosiedade sivíl nian fiar katak konsellu-suku organiza sira-nia komunidade razoavelemente di’ak, ho enkontru regulár estraordináriu, dalabarak ladún iha partisipasaun hosi membru sira konsellu-suku nian. Respondente ida hateten katak enkontru barak ne’ebé maka membru sira konsellu nian husu atu tuir maka razaun ba sira-nia inefikásia. Enkuantu sentimentu maka konsellu-suku balu hatudu ona inisiativu, halo planu dezenvolvimentu hamutuk ho komunidade, uitoan liu mak sujere katak sira iha papél hodi halo promosaun ba, porezemplu, insiativu sira ne’ebé iha objetivu atu hamenus violénsia bazeia ba jéneru. Barak liu konkorda katak, maski nune’e, lahó rekursu, formasaun no saláriu ne’ebé adekuadu, konsellu-suku la iha insentivu boot atu foti ka halo inisiativu sira ne’ebé foun.

Suku urbanu no rurál hetan auto-avaliasaun ida ne’ebé pozitivu tebetebes kona-ba pontu ida ne’e, maski hetan resposta kahur liu uitoan entre suku rurál sira. Konsellu-suku ida iha ona planu ida atu sosializa programa sira hanesan Programa Nasionál ba Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKDV) 2010 iha nivel aldeia nian, maibé iha resposta ne’ebé uitoan liu ne’ebé hateten ho detalle kona-ba inisiativa hirak ne’e, no ne’e reforsa fali pontu-de-vista sosiedade sivil nian no rekursu autoridade lokál nian kona-ba inefikásia konsellu-suku nian. Sira mós hato’o sentimentu katak sira presiza formasaun barak liután no instrusaun barak liután – balu husu manuál instrusaun formál, no haruka/refere ba manuál ida ne’ebé maka dezenvolve hosi Fundasaun Ázia kona-ba papél konsellu-suku nian. Reprezentante feto retira tiha hosi pontu ida ne’e, maibé balu afirma katak sira kontinua hala’o sira-nia papél bazeia ba sira-nia kapasidade ne’ebé di’ak liu, hanesan sosializasaun kona-ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru. Balu afirma katak sira la simu apoiu ruma no susár ba sira atu hala’o sira-nia papél ho loloos. Hanesan membru konsellu suku feto ida hosi suku urbanu nian hato’o:

“Ami la komprende ami-nia funsaun no kompeténsia sira. Tanba ami la hatene momoos ami-nia papél, ami la hatene loloos saida maka ami tenke halo. Ami tuir enkontru regularmente, maibé ami la envolve hanesan baibain ami halo de’it kafé.”

Page 14: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

10

Haktuir Artigu 11, 12 no 13, Lei No 3/2009, konsellu-suku tenke hala’o prosesu konsulta ne’ebé kontínuu ho komunidade iha planeamentu no dezenvolvimentu programa komunidade nian. Sira tenke prepara planu dezenvolvimentu anuál suku nian, no hasoru malu dala ida iha fulan tolu-tolu ka liu bainhira presiza. Fonte barak liu – konsellu suku no observadór sira, hato’o katak konsellu-suku atualmente halo enkontru regulár fulafulan, no enkontru estraordináriu bainhira presiza. Barak liu deskreve kona-ba prosesu ida iha ne’ebé sira halo enkontru ho komunidade hodi formula planu dezenvolvimentu suku nian. Xefe-suku urbanu nian ida hateten sira-nia prosesu hanesan tuirmai:

“Uluknana’in, ami halo enkontru ho komunidade atu identifika nesesidade komunidade nian iha suku. Bainhira prosesu ne’e ramata, ami halo enkontru regulár konsellu-suku nian atu avalia nesesidade hirak ne’e hanesan maka aprezenta hosi xefe-aldeia sira. Hafoin ne’e ami tuur hamutuk atu formula proposta, ne’ebé maka tuirmai sei aprezenta ba administrasaun sub-distritál no hafoin aprezenta ba administrasaun distritál nian.”

Iha suku ida, feto halo planu ketak ida, iha ne’ebé sira aprezenta uluknana’in ba suku molok haruka ba administrasaun sub-distritu nian. Iha kazu barak, konsellu-suku hotu tuir enkontru hirak ne’e maibé, dalaruma komunidade mós hetan konvite. Iha mós konsellu-suku ida halo enkontru iha loron Segunda-segunda hodi halo planu semanál no revé planu semanál ida kotuk nian. Artigu 15 Lei No 3/2009 ko’alia kona-ba subsídiu ba xefe-suku no membru konsellu suku nian ne’ebé maka tuir enkontru, no hanesan fonte ida afirma, regularidade enkontru nian depende ba fundu ne’ebé maka iha.

Maski nune’e, respondente sira hatudu katak pagamentu insentivu sei bele de’it simu iha kada fulan tolu to’o fulan neen. Kona-ba membru sira konsellu-suku nian ne’ebé dala barak halo via jen iha distánsia ne’ebé dook hodi ba tuir enkontru, falta kompensasaun ba despeza hanesan mina ka hahán, ka falta remunerasaun imediata, bele sai dezinsentivu forte ba sira-nia partisipasaun iha enkontru sira ne’e.

Relasaun ho komunidade

Resposta barak liu, liuliu iha konsellu-suku urbanu nian, hatudu katak iha relasaun di’ak ho komunidade. Maski nune’e, fonte ida afirma katak enkuantu ida ne’e sempre promove nesesidade komunidade nian ba liña ministeriál liuhosi proposta no iha ekontru sira, proposta hirak ne’e uitoan maka hetan ona aprovasaun, tanba ne’e sira laiha lejitimidade iha komunidade nia matan. Autoridade lokál balu hato’o katak relasaun bele dalaruma kontráriu ne’ebé afeta hosi interese polítika no interese privadu seluk hodi interfere ba servisu konsellu-suku nian. Kompara ho konsellu-suku urbanu, iha resposta ne’ebé kahur liu entre konsellu suku rurál nian kona-ba relasaun ho komunidade. Konsellu-suku ida afirma nia proativu iha ninia papél iha organizasaun komunidade nian. Ida ne’e forma ona grupu foinsa’e no feto no dezenvolve ona planu asaun ho sira. Maski nune’e, balu afirma katak iha kazu sira seluk, ladún iha partisipasaun komunidade nian iha konsellu-suku nian – iha ne’ebé balu atribui ba lejitimidade ne’ebé ki’ik husi konsellu suku tanba sistema pakote.

Relasaun ho konsellu-suku

Kona-ba relasaun ho konsellu-suku, iha resposta uitoan liu ne’ebé hateten ho detalle kona-ba kestaun ida ne’e. Fonte barakliu, forma fonte konsellu-suku no la’ós konsellu-suku nian konsidera katak relasaun armoniza entre konsellu-suku no xefe-suku sira – ida atribui ida ne’e ba sistema pakote. Barak liu afirma katak relasaun konsellu-suku funsiona ho di’ak no ho armonia. Konsellu-suku balu afirma katak iha enkontru regulár semanál, ho knaar no responsabilidade ne’ebé fahe hanesan, no desizaun foti hosi konsellu tomak, la’ós de’it xefe-suku.

Page 15: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

11

Prosesu rezolusaun konflitu

Resposta barakliu hatudu katak konsellu-suku iha komprensaun ne’ebé forte kona-ba sira-nia responsabilidade, prosesu sira envolve iha rezolusaun konflitu no limitasaun autoridade konsellu-suku nian. Ho exesaun ida de’it, bainhira membru konsellu suku rurál nian ida, ne’ebé maka hato’o preferénsia hodi koko atu rezolve kazu violénsia bazeia ba jéneru liuhosi métodu tradisionál molok haruka ba polísia, fonte barak hateten prosesu ida ne’ebé disputa sivíl uluk nanain hetan mediasaun iha nivel aldeia, bainbain ho kooperasaun entre lia-na’in no Igreja. Karik la rezolve, kazu hirak-ne’e haruka ba nivel suku. Kazu kriminál haruka ba polísia no prosesu judisiál normál.

Koordenasaun ho liña ministeriál sira

En-jerál iha relasaun di’ak ho liña ministeriál sira, ho enkontru regulár ne’ebé maka planeia ona, maibé dalaruma ladún iha partisipasaun hosi governu. Fonte konsellu-suku no la’ós konsellu-suku hato’o, dala ruma ofisiál governu ka ministru sira haree konsellu-suku hanesan lider komunitáriu de’it, la halo parte ba funsaun públika, maski iha kazu ida, ida ne’e afirma katak konsellu-suku balu ne’ebé la kooperativu. Hanesan ema ida hateten kona-ba relasaun ida-ne’e,

‘Iha koordenasaun di’ak ho liña ministerial tanba konsellu-suku komprende katak sira maka ain governu nian’.

Ministériu balu, porezemplu Terra no Propriedade, iha ne’ebé hato’o iha koordenasaun di’ak ho konsellu-suku, hanesan sira respeita sira-nia koñesimentu kona-ba baliza suku nian no kultura lokál, maibé ministériu balu hatene ona atu implementa de’it projetu sira diretamente iha nivel suku lahó konsulta. Maski membru konsellu suku nian ida reklama, dalaruma konsellu-suku la bele partisipa iha atividade sira iha distritu ka sub-distritu ida tanba falta informasaun ka konvite, enkuantu seluk hato’o katak sira la iha duni autoridade ruma, dala ida tan, tanba governu haree sira hanesan lider komunitáriu nian de’it. Suku rurál nian ida afirma katak la iha liu koordenasaun ruma ho liña ministeriál. Iha konsellu rurál nian ida afirma katak iha de’it enkontru irregulár ho liña ministeriál sira, no mezmu nune’e, ho partisipasaun ne’ebé menus.

Koordenasaun ho administrasaun distritál no sub-distritál

Aleinde kompromisu atu koopera ho administrasaun munisipál, Lei No 3/2009 kontein de’it dispozisaun ne’ebé mamuk (vaga) estabelese relasaun entre konsellu-suku no nivel sira-seluk governu nian, hanesan administrasaun sub-distritál. Hodi haree ba konsellu-suku simu fundu diretamente hosi governu, sira-nia xefe iha obrigasaun hodi hato’o karta, to’o de’it ba governu nasionál no linã ministeriál relasionada. Maski nune’e, barak liu hato’o, koordenasaun ho administrasaun sub-distritál en-jerál la’o di’ak. Setór hotu-hotu hato’o katak en-jerál, iha enkontru ne’ebé maka planeia ho regulár, no relatóriu progresu regulár ba administrasaun sub-distritál no liña ministeriál sira. Fonte lubuk ida estabelese prosesu ida iha ne’ebé konsellu-suku avalia nesesidade komunidade nian no aprezenta planu anuál ba administrasaun sub-distritál hodi halo desizaun, no hafoin aprezenta ba administrasaun distritál no hafoin ba liña ministerial sira.

Dalaruma relasaun sai tiha ona aat ba razaun lubuk balu, ho kritika barak ne’ebé mosu hosi entrevista sira ho autoridade lokál sira. Hanesan autoridade lokál nian ida hato’o, dalaruma iha problema bainhira konsellu-suku la rekoñese autoridade administrasaun sub-distritál nian kona-ba sira:

“Baibain iha koordensaun di’ak entre administrasaun sub-distritál no xefe-suku; xefe-suku mai no hetan aprovasaun hosi ami molok aprezenta proposta ba

Page 16: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

12

governu no sira-nia parseiru sira. Maibé dalaruma sira sei la partisipa enkontru sira tanba sira hateten katak sira de’it maka lider komunitáriu loloos tanba komunidade hili sira.”

Fonte autoridade lokál seluk reklama katak konsellu-suku nein sempre tuir instrusaun administrasaun sub-distritál nian ka respeita sira-nia autoridade, tanba ne’e sira la iha kontrolu ba atividade sira suku nian. Dalaruma ida ne’e kontráriu, maski nune’e, balu afirma katak administrasaun sub-distritál nian la rona duni konsellu-suku ka tuir enkontru ho regulár. Hanesan ho liña ministeriál balu, mosu falta rekoñesimentu ida ne’e dalaruma tanba klasifikasaun konsellu-suku hanesan“autoridade komunitaria”. Hodi haree katak Artigu 2 Lei No 3/2009 hateten katak governu la iha obrigasaun atu tuir desizaun konsellu-suku nian, ida ne’e susar ba sira hodi obriga a jénsia sira governu nian atu atua ba pedidu sira konsellu-suku nian.

Rezultadu prinsipál sira:

• Konsellu-suku sira en-jerál hala’o ho di’ak sira-nia funsaun báziku liu, hanesan organiza komunidade, koordena ho administrasaun sub-distritál no liña ministerial sira, no prosesu rezolusaun konflitu. Sira esforsu hodi komprende, no, tanba ne’e, implementa knaar ne’ebé luan ka kompleksu tebetebes ne’ebé halo parte ba iha sira-nia mandatu.

• Iha reklamasaun oioin sira kona-ba lejitimidade maka dezafiu prinsipál iha relasaun entre konsellu-suku ho nivel oioin governu nian.

• Iha nesesidade ba liña komandu ida ne’ebé definida liu entre administrasaun sub-distritál no konsellu-suku.

Page 17: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

13

V. KONSELLU-SUKU NIA KOMPETÉNSIA NO FUNSAUN SIRA IHA TEMPU OINMAI Artigu 2 Lei No 3/2009 esplisitamente hateten katak konsellu-suku la halo parte ba administrasaun públika. Resposta barakliu maka favorese ba artigu ida ne’e daudaun ne’e altera ona. Maski nune’e, iha resposta ne’ebé sukat liu hosi autoridade lokál sira. Balu hateten katak status quo tenke prevalese, katak konsellu-suku tenke kontinua hanesan lider komunitáriu, maibé presiza iha liña komandu ida ne’ebé klaru ho konsellu-suku diretamente hato’o ba administrasaun sub-distritál, no liña komunikasaun ne’ebé forte liu, atu nune’e sira bele monitoriza dezenpeñu konsellu-suku nian ne’ebé di’ak liu. Hanesan administradór sub-distritál nian ida hato’o,

“Ha’u la konkorda ho konsellu-suku sai parte ba funsaun públika. Sira hetan eleitu hosi sira-nia komunidade ba sira-nia kapasidade lideransa nian, la’ós sira-nia kapasidade téknika. Karik sira sai funsionáriu públiku, sira tenke iha kualifikasaun sira ne’ebé relevante.”

Fonte ida haree katak dalaruma konsellu-suku hato’o diretamente ba administrasaun distritál, la inklui liu administrasaun sub-distritál. Konsellu-suku urbanu barak afirma dezeju ida atu artikula liu liña komandu no liña komunikasaun nian ho sub-administrasaun. Rekomendasaun ida hosi setór ida ne’e maka sai parte ba funsaun públika signifika katak sira bele tulun administrasaun sub-distritál ho servisu maka hanesan halibur no fahe impostu suku nian. Suku rurál sira mós iha lia ida de’it ba sira-nia dezeju atu sai parte ba funsaun públika nian, no konfortável hodi fó relatóriu ba no hetan supervizaun hosi administrasaun sub-distritál nian.

Papél kulturál

Resposta barak hatudu katak konsellu-suku kontinua hala’o papél kulturál ne’ebé forte iha sira-nia komunidade. Fonte lubuk ida hateten katak papél xefe-suku no konsellu-suku nian iha selebrasaun seremónia sira hanesan tara-bandu iha rezolusaun konflitu, no rituál tradisionál lubuk ida sira-seluk maka hanesan fó-bensa ba silu-batar, mantein uma-lulik no komemora eventu rituál espesiál no komemorasaun sira hanesan ‘Loron Matebian’. Respondente barakliu defende kontinuasaun papél kulturál ba konsellu-suku nian maski fonte autoridade lokál nian rua argumenta katak ida ne’e tenke husik ba liurai no lia-na’in. Iha resposta limitada no kahur hosi suku rurál sira ba pergunta sira kona-ba valór kulturál saida maka konsellu-sukui tenke reprezenta, balu hateten tenke kontinua hodi reprezenta direitu kostumeiru ka tradisionál. Maski nune’e, fonte ho númeru ki’ik oan afirma katak karik konsellu-suku sai funsionáriu públiku, sira la bele reprezenta kultura iha tempu ne’ebé hanesan. Membru konsellu suku urbanu nian ida reklama katak bainhira hamutuk ho igreja, sira hala’o seremónia tradisionál hanesan tara-bandu, membru parlamentu nian balu mai no hateten ba komunidade katak konsellu-suku la iha autoridade atu impoin lei ida-ne’e.

Papél no responsabilidade sira iha tempu oinmai

Sentimentu prinsipál ne’ebé hato’o kona-ba kompeténsia no funsaun foun saida maka presiza maka presiza atu fó autoridade ba konsellu-suku hodi halo monitorizasaun projetu no halo desizaun bainhira projetu la tuir padraun ka nesesidade sira komunidade nian. Ida ne’e progresu importante ida hodi haree ba programa sira nivel komunidade nian ida ne’e ne’ebé finansia hosi governu no a jénsia dezenvolvimentu nian sira seluk inklui Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Hanesan maka lei atuál iha, konsellu-

Page 18: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

14

suku iha de’it obrigasaun ba planeamentu no implementasaun programa dezenvolvimentu komunidade nian, tulun administrasaun munisipál no departamentu sira governu nian iha dezenvolvimentu suku nian, no manutensaun infraestrutura sosiál, iha ne’ebé inklui estrada no komunikasaun. Maski nune’e, peskiza ida ne’e hatudu dezeju boot ba responsabilidade monitorizasaun no fiskalizasaun nian hosi konsellu sira iha sira-nia komunidade ba projetu sira ne’ebé daudaun ne’e implementa.

Rekomendasaun komún seluk maka ba konsellu-suku atu kontrola ba sira-nia rekursu naturál sira. Balu rekomenda presiza atu autoriza konsellu-suku halibur impostu sira rekursu naturál nian. Membru konsellu suku rurál nian ida mós husu autoridade atu rezolve disputa rai tuir lei tradisionál, no halo regulamentu sira suku nian. Ida ne’e konserteza área ne’ebé kompleksa duni ne’ebé presiza armonizasaun lei no polítika, no la’ós buat ida ne’ebé maka bele hetan ho adekuadu no buat ne’e la aborda iha servisu ida ne’e.

Sujestaun sira seluk liuliu hosi konsellu-suku urbanu balu relasiona oinsá asegura akuntavelidade husi kada membru konsellu suku individuál. Liuliu, iha sujestaun atu konsellu iha kbiit hodi troka membru individuál sira ne’ebé maka la hala’o ninia funsaun.

Rekomendasaun espesífika seluk relasiona ho programa determinadu no mekanizmu fiskalizasaun nian, dala barak liu relasiona ho dezeju atu hadi’ak servisu iha nivel suku nian. Liuliu, ideia sira kona-ba presiza atu fó autoridade ba reprezentante sira feto nian ne’ebé responsavel ba propina eskola nian hodi koordena ho konsellu-suku. Iha mós rekomendasaun atu fó autoridade ba

Rezultadu prinsipál sira:

• Iha apoiu boot husi sira hotu-hotu ba konsellu-suku hodi tama ba estrutura governu nian, maibé iha tempu ne’ebé hanesan, atu kontinua hala’o papél hodi prezerva valór no patrimóniu kulturál.

• Iha ezijénsia maka’as ba konsellu-suku atu iha autoridade hodi monitoriza no bainhira presiza, kansela projetu sira ne’ebé iha baliza suku nia laran.

Page 19: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

15

VI. PROSESU ELEITORÁL NO KOMPOZISAUN KONSELLU SUKU NIAN Resposta barakliu maka pozitivu kona-ba pergunta karik eleisaun atu hili reprezentante sira komunidade nian sei kontinua. Resposta barakliu defende eleisaun konjunta xefe-suku no xefe-aldeia nian. Enkuantu sentimentu komún kona-ba importánsia eleisaun kontinua, opiniaun kona-ba administrasaun barak tebetebes. Kona-ba selesaun konselllu-suku, iha sujestaun alternativa lubuk ida. Resposta ida bolu administrasaun sub-distritál nian atu nomeia xefe-suku. Seluk hateten katak karik xefe-suku halo parte ba funsaun públika, eleisaun sei la presiza, maibé sira tenke iha kualifikasaun ba serbisu ne’e. Sujestaun seluk maka tenke hili lider sira konsellu-suku nian tuir sira-nia liña jen no senioridade iha uma-lulik. Membru konsellu-suku urbanu nian ida rekomenda katak eleisaun sei hala’o de’it iha suku sira ne’ebé menus dezenvolvidu, afirma katak suku sira ne’ebé maka avansadu ka dezenvolvidu ho di’ak la presiza eleisaun; signifika governu tenke hili de’it funsionáriu públiku ida hodi sai xefe-suku. Tuir respondente sira, sistema ida ne’e, koñesidu hanesan Sistem Kelurahan, sistema ne’ebé iha durante tempu okupasaun Indonézia nian, liuliu iha suku urbanu sira.

Hanesan ho relatóriu anteriór, iha insatisfasaun jeneralizada ho sistema pakote. Haktuir sistema atuál, husu populasaun atu vota konsellu-suku pre-‘pakote’ duké membru individuál iha konsellu. Hanesan relatóriu anteriór nota, enkuantu ida ne’e karik sai barratu liu no fasil liu atu administra sistema ida ne’e, ninia natureza fexada ka taka kria tiha ona problema lubuk ida sira seluk.15 Enkuantu fonte ho númeru uitoan husu atu kontinua sistema pakote, ne’ebé fiar katak ida ne’e hasa’e estabilidade no kooperasaun karik ema hotu iha opiniaun polítika ne’ebé hanesan, kuazu iha apelu ho lia ida de’it ba eleisaun atu sai nakloke. Krítika komún ida ba sistema pakote maka populasaun la hatene sé maka sira-nia kandidatu molok sira hili sira. Lejitimidade mós mosu hanesan tema forte ida, no fonte lubuk ida sujere mós atu xefe-aldeia sira, hamutuk ho komunidade, tenke hili konsellu-suku diretamente hosi xefe-aldeia eleitu sira. Hanesan asistente administrasaun suku nian ida nota:

“Iha ha’u-nia opiniaun, sistema pakote iha vantajen no dezvantajen sira. Vantajen maka xefe-suku bele hili sira-nia ekipa konsellu-suku nian rasik, maibé dezvantajen maka sira la iha lejitimidade tanba públiku sente katak sira la hili sira.”

Resposta barakliu mós afirma katak sistema pakote enkoraja nepotizmu. Sistema substitutu ka rezerva mosu ba iha krítika partikulár, ne’ebé gasta tempu no rekursu umanu, no kria ezijénsia entre rezerva sira hodi simu mós pagamentu insentivu.

Elejibilidade

Artigu 19 Lei No 3/2009 daudaun ne’e esklui funsionáriu públiku hosi elejibilidade ba eleisaun konsellu-suku nian. Ho exesaun uitoan, opiniaun jerál karik sira sei sai elejível fila-fali karik naran ema ida bele kandidata ba eleisaun, inklui funsionáriu públiku, maibé sira tenke hatene lee no hakerek no iha edukasaun mínimu eskola sekundária, laiha moras, no sira tenke hela iha suku. Balu hateten katak membru sira partidu polítiku nian loloos labele kandidata, enkuantu ema ida sujere atu sira tenke hetan nomeasaun hosi uma-lisan.

15 The Asia Foundation, ‘Reflections on Law No. 3/2009: Community Leadership and their Election’ (2013), Dili, Timor-Leste

Page 20: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

16

Kompozisaun atuál

Aleinde xefe aldeia sira, konsellu-suku daudaun ne’e kompostu hosi feto na’in rua, foinsa’e na’in rua feto ida no mane ida, katuas na’in ida no lia-na’in na’in ida – ne’ebé nomeia hosi konsellu-suku. Resposta komún hosi autoridade lokál sira kona-ba sufisiénsia hosi kompozisaun konsellu-suku nian maka ida ne’e sufisiente hanesan maka daudaun ne’e iha. Barakliu sujere, hanesan setór sira seluk, tenke aumenta funsionáriu hodi servisu ho PAAS, inklui funsionáriu governasaun, dezenvolvimentu no tékniku nian, ka atu tulun xefe-suku iha dezenvolvimentu suku no governasaun suku nian, no pesoál seguransa suku nian.

Iha sujestaun barak hosi entre konsellu suku urbanu sira atu aumenta kompozisaun konsellu-suku nian. Aleinde sujestaun sira ne’ebé temin iha leten, iha rekomendasaun ba tezoreira ida; reprezentante igreja nian ida; sekretáriu ida ba xefe suku, funsionáriu planeamentu no dezenvolvimentu nian, no ema ida ne’ebé tau matan ba patrimóniu suku nian. Fonte ida ne’e rekomenda katak xefe-aldeia sira mós presiza xefe bairo ida, afirma katak xefe aldeia barak maka iha difikuldade kontrola sira-nia komunidade tomak. Respondente uitoan argumenta katak la presiza lia-na’in ka katuas iha konsellu-suku, tanba sira hala’o buat ne’ebé hanesan, enkuantu balu argumenta katak loloos la bele iha reprezentante feto ka foinsa’e nian. Hirak-ne’e opiniaun ema uitoan nian, maski nune’e, balun bazeia ba iha kompeténsia governante lokál sira-nian iha pozisaun hirak ne’e. Respondente lubuk ida halo komparasaun ho sistema governasaun lokál Indonézia nian. Hanesan xefe suku rurál nian ida rekomenda:

“Iha tempu Indonézia, iha suku iha xefe unidade governasaun nian (kepala urusan pemerintahan), xefe unidade dezenvolvimentu nian (kepala urusan pembangunan), no xefe administrasaun suku nian (kepala urusan desa) ne’ebé tulun xefe-suku iha sira-nia servisu. Iha ha’u-nia haree, ita tenke uza sistema Indonézia nian.”

Destakamentu Ministeriál

Iha aprovasaun komún kona-ba nesesidade kolokasaun ka destakamentu ministeriál, liuliu atu tulun iha planeamentu no dezenvolvimentu hodi tulun PAAS. Iha mós sujestaun hosi autoridade lokál sira katak ida ne’e tenke iha de’it nivel sub-distritál, tanba rekursu umanu no limitasaun orsamentál. Resposta seluk maka kolokasaun hirak ne’e sei fó resposabilidade liután ba suku sira iha setór sira hanesan agrikultura, edukasaun, saúde, bee no saneamentu, seguransa sosiál, floresta, no pontu fokál feto. Iha mós sujestaun balu ba tékniku (la espesifikadu) no planu tékniku. Fonte ida sujere katak kolokasaun sei hala’o iha de’it nivel sub-distritu nian. Iha mós pedidu ba uma ba kolokasaun servisu públiku iha suku, atu nune’e sira bele hela iha distritu.

Rezultadu prinsipál sira:

• Iha apoiu maka’as atu fila-fali ba sistema eleisaun nakloke antigu. Sistema pakote haree hanesan problemátika tanba ida ne’e haree hanesan enkoraja nepotizmu, no mós tanba konsellu-suku luta ba lejitimidade karik komunidade sente katak sira la hili sira.

• Enkuantu iha sujestaun lubuk ida atu aumenta ka a justa, opiniaun jerál maka kompozisaun konsellu-suku nian adekuadu hanesan maka agora daudaun ne’e iha, maibé presiza liután apoiu pesoál, liuliu ofisiál seguransa nian.

• Ideia kolokasaun liña ministeriál hanesan floresta, agrikultura, saúde, edukasaun no bee no saneamentu ne’ebé maka populár tebetebes.

Page 21: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

17

VII. ORSAMENTU KONSELLU SUKU NIAN Pagamentu Insentivu

Fundu no rekursu sira ne’ebé konsellu-suku atu hetan ho objetivu ne’ebé luan ba knaar ne’ebé maka sira iha ba ladún define di’ak, no ho volume ne’ebé menus liu, duké sira-nia knaar no responsabilidade ne’ebé maka aloka ba sira. Artigu 15 Lei No 3/2009 kontein espesífiku balu kona-ba natureza pagamentu konsellu-suku nian tenke simu. Iha direitu lubuk ida atu simu reembolsu ba partisipasaun iha enkontru sira no kustu sira-seluk ne’ebé maka selu, no kláuzula ambígua ida ne’ebé hateten sira-nia direitu ba materiál sira ne’ebé maka bele tulun sira hodi kumpre sira-nia knaar sira. Saida de’it maka sai substansiál tebetebes tenke uza liuhosi proposta ida hosi konsellu-suku, iha ne’ebé, hanesan resposta lubuk ida hatudu, fó dala ruma de’it.

Diskusaun barakliu kona-ba orsamentu maka hale’u tema rua; pagamentu insentivu, no kontrolu ba orsamentu manutensaun no operasionál nian. Autoridade lokál barakliu hateten pagamentu insentivu konsellu-suku nian agora daudaun ne’e adekuadu, maibé afirma katak tenke selu fulan-fulan. Iha mós sentimentu kahur kona-ba pagamentu insentivu entre organizasaun sosiedade sivíl sira. Fonte ida fiar katak insentivu la sufisiente; ida ne’e la refleta volume servisu ne’ebé konsellu-suku hala’o, enkuantu seluk fiar katak pagamentu la bele aumentu tanba sira nu’udar lider komunidade nian de’it.

Keixa prinsipál entre membru sira konsellu-suku nian katak pagamentu insentivu la refleta volume servisu ne’ebé maka sira hala’o, hanesan ba implementasaun PNDS nian, ka kobre sira-nia kustu sira. Hanesan xefe-suku urbanu nian ida hateten:

“Pagamentu (insentivu) ne’ebé governu fó ba suku la sufisiente tanba dalaruma ami tenke uza ne’e hanesan parte hosi ami-nia servisu; porezemplu, bainhira ami iha bainaka ba ami-nia aldeia, ami tenke hasai ami-nia osan rasik atu prepara hahán no bee-malirin/manas.”

Respondente lubuk ida husu atu iha insentivu seluk ba konsellu-suku tomak, no atu insentivu ho montante ne’ebé hanesan, hanesan ne’ebé selu ba xefe-aldeia sira, tanba sira sente katak membru sira konsellu-suku hala’o volume servisu ne’ebé hanesan. Balu husu atu insentivu troka fali ba saláriu – iha rekomendasaun ida atu fiksa klasifikasaun ida ne’e ba iha nivel lima funsionáriu públiku nian – no sei selu fulan-fulan (daudaun ne’e, ida ne’e dalabarak sei simu de’it kada fulan tolu to’o fulan neen). Iha mós sujestaun atu fó pensaun ba xefe-suku bainhira sira-nia mandatu ramata, hanesan ho funsionáriu públiku sira.

Kontrolu orsamentu manutensaun no operasionál nian

Daudaun ne’e, konsellu-suku sira simu fundu ba rekizitu loroloron nian liuhosi subsídiu rua: fundu fiksu no fundu operasionál. Fundu hirak-ne’e uluknana’in hahú liuhosi Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Komunidade no Apiou Suku nian, molok aprovasaun finál iha Ministériu Finansas nian. Tuirmai, fó fundu hirak ne’e ba ofisiál apoiu administrativu suku nian (PAAS) liuhosi Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste ninia sukursal iha distritu. Maski nune’e ba kustu asesóriu hanesan atu hadi’a karreta ka motor, sira tenke lori ba Dili, ezersísiu ida ne’ebé dala barak gasta liu tempu no karun duké hadia rasik. Ida ne’e presiza via jen dalabarak ba sidade atu halibur montante ne’ebé relativamente uitoan hamosu krítika hosi ema lubuk ida.

Iha akordu jerál entre setór hotu-hotu katak iha nesesidade ba aumentu iha orsamentu manutensaun, administrativu no operasionál, no husik jere orsamentu atu nune’e bele implementa ninia programa rasik. Kontrolu ba orsamentu, fonte barak afirma, sei fó kbiit

Page 22: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

18

ba konsellu-suku hodi planeia no atua lalais liu hodi atende nesesidade sira suku nian. Fonte konsellu-suku urbanu nian ida rekomenda sistema ida ne’ebé hanesan ho ida ne’ebé uza durante tempu Indonézia nian iha ne’ebé suku bele jere diretamente.16

Aleinde pedidu no limitasaun orsamentu globál, respondente balu konsentra iha detalle relasiona ho grupu vulnerável sira, nune’e mós pedidu detalladu liu ba pesa ekipamentu partikulár. Ho nune’e, iha pedidu balu ba alokasaun orsamentu espesiál ba feto no foinsa’e, fundu seguransa sosiál ba ki’ak no sira-nia família sira ne’ebé maka mate prematura, nune’e mós pedidu atu troka mákina hakerek nian sira ne’ebé daudaun ne’e uza ba komputadór no impresora. Iha mós pedidu ba farda, emblema suku nian no kuadru ai ida.

Kona-ba kestaun responsabilidade, iha akordu ho lia ida de’it entre setór hotu-hotu katak konsellu-suku bele duni jere orsamentu ho responsavel no transparente ho kuantidade loloos formasaun no supervizaun nian, no fiskalizasaun adekuada hosi administrasaun sub-distritál no governu.

Rezultadu prinsipál sira:

• Iha konsensu maka’as katak pagamentu insentivu la adekuadu ho volume servisu ne’ebé hala’o, tenke formál liu no selu ho regulár.

• Iha mós apoiu maka’as ba konsellu-suku atu iha kontrolu ba sira-nia orsamentu rasik. Iha akordu ho lia ida de’it katak konsellu suku tenke jere ho transparénsia fundu ida ne’e bainhira de’it sira hetan formasaun no supervizaun adekuada.

16 Sistema ida-ne’e koñesidu hanesan Inpres, Banpres, Bantuan Langsung Presiden ka IDT

Page 23: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

19

VIII. KONKLUZAUNRezultadu sira iha relatóriu ida ne’e barakliu reflete Relatóriu anteriór Fundasaun Ázia nian “Reflesaun ba Lei No 3/2009: Lideransa Komunitária no sira-nia Eleisaun”. Relatóriu ne’e, publika iha Novembru 2013, nota dezeju ne’ebé hanesan entre membru sira konsellu-suku nian atu halo parte iha estrutura governu nian, no sai funsionáriu públiku ne’ebé hetan salariu. Relatóriu ne’e mós identifika katak maski membru sira konsellu-suku nian presiza formasaun barak iha sira-nia papél no responsabilidade, iha mós nivel frustrasaun ne’ebé hanesan relasiona ho espetativa ne’ebé aas ba sira kona-ba sira-nia papél no servisu sira ne’ebé sira tenki halo, sein autoridade, apoiu, no fundu korrespondente atu hala’o papél hirak ne’e ho adekuadu. Fonte barakliu hato’o dezeju atu iha autoridade hodi jere orsamentu no monitoriza projetu sira iha sira-nia baliza suku nia laran, hodi garante sira tuir nesesidade komunidade nian. Iha mós insatisfasaun ne’ebé hanesan ho sistema pakote fexadu eleisaun konsellu-suku nian, no ezijénsia ba kualifikasuan mínima hodi okupa pozisaun hirak ne’e.

Bazeia ba relatóriu anteriór no rezultadu sira hosi peskiza ida ne’e, tema xave rua sai hamutuk. Tema dahuluk maka lejitimidade. Resposta sira iha peskiza ida ne’e hanesan ho relatóriu anteriór, hatudu katak persepsaun kona-ba lejitimidade, ka falta lejitimidade, hamosu ona impaktu ba relasaun entre konsellu-suku no órgaun sira governu nian hanesan liña ministeriál no administrasaun sub-distritál. Órgaun sira governu nian dalaruma la konkorda lejitimidade konsellu-suku nian, hanesan maka sira haree sira nu’udar lider komunidade de’it. Tuirmai, iha ninia haree mós katak konsellu-suku bele mós lakohi atu rekoñese lejitimidade pesoál administrasaun sub-distritu nian, tanba sira funsionáriu ne’ebé la’ós eleitu. Iha nesesidade ne’ebé klaru atu armoniza rekoñesimentu no liña autoridade nian entre nivel autoridade oioin. Resposta sira mós hatudu katak sistema pakote fexadu haree hetan momoos hamenus duni lejitimidade konsellu-suku nian, liuhosi persepsaun katak komunidade la hili sira, maibé mós sira-nia inkapasidade atu atrai fundu ba dezenvolvimentu suku, no hala’o kontrolu ba projetu dezenvolvimentu iha sira-nia suku laran.

Pontu ikusliu diretamente relasiona ho tema prinsipál, iha ne’ebé komunidade ninia espetativa aas ba konsellu-suku no ámbitu luan kona-ba sira-nia papél no responsabilidade. Amplitude papél no obrigasaun sira haktuir Lei No 3/2009 kontradís maka’as kona-ba obrigasaun ne’ebé la klaru hosi nivel governu nian oioin ba konsellu-suku relasiona ho apoiu, formasaun, no finansiamentu. Iha mós kontradisaun kona-ba falta deskrisaun ho detallu kona-ba relasaun entre a jénsia sira governu nian ho konsellu-suku. Ida ne’e liuliu tanba liña komandu ne’ebé la klaru ho administrasaun sub-distritu nian. Aleinde falta rekursu no apoiu, komentáriu sira hosi sosiedade sivíl independente no fonte autoridade lokál; aleinde xamada barak ba padraun edukasionál mínimu ba membru sira konsellu-suku nian; hamosu dúvida sériu kona-ba kapasidade xefe-suku nian atu kumpre sira-nia papél ne’ebé boot. Hodi haree katak maski a jénsia sira estadu nian ne’ebé hetan finansiamentu di’ak ho pesoál kualifikadu dala barak luta hodi planeia, implementa, jere no monitoriza projetu sira ho adekuadu, ka hala’o kampaña kona-ba violénsia bazeia iha jéneru no kestaun relasionada sira-seluk, ida ne’e haree hanesan razoável hodi hein katak membru sira konsellu-suku nian ne’ebé barakliu laiha formasaun, ne’ebé dalabarak iha edukasaun mínima, atu komprende ho adekuadu no hala’o papél hirak ne’e.

Haree ba ámbitu atuál kona-ba papél no responsabilidade konsellu-suku nian, ida ne’e haree hanesaun justu bainhira sira sai funsionáriu públiku ho salariu. Maski nune’e, tanba falta tebetebes kapasidade entre membru sira konsellu-suku nian, iha evidénsia uitoan de’it maka hatudu katak mudansa estatutu konsellu-suku nian sai parte estrutura governu nian, no aumentu sira-nia responsabilidade iha área sira hanesan monitorizasaun projetu sira porezemplu, sei rezulta iha melloramentu signifikante ba komunidade-nia moris iha nivel suku. Karik iha melloramentu, aleinde kriasaun enkargu administrativu adisionál relasiona ho supervizaun finanseira no monitorizasaun ba governu iha país ho populasaun ho medida hanesan ne’e, ida ne’e sei hamosu tan espetativa ida ne’ebé boot liután ba konsellu suku hodi halo duni dezenvolvimentu suku nian. Falla hodi alkansa espetativa hirak ne’e, hamutuk

Page 24: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

20

ho injesaun finansiamentu, bele halo fásil atu hamenus lejitimidade, nune’e mós akuzasaun korrupsaun no nepotizmu, no ikusmai bele hamosu tensaun iha komunidade.

Labele haree popularidade kona-ba opsaun konsellu suku nian sai parte governu nian hanesan indikasaun matenek koletivu nian. Hanesan relatóriu anteriór nota, resposta ida ne’e bele dalaruma fó nu’udar solusaun simplés no prátika ba kestaun kompleksa, maibé haree ba atrasaun universál ba pozisaun governu nian ne’ebé maka hetan pagamentu – no benefísiu hotu-hotu ne’ebé maka simu, labele diskonta elementu forte ida husi interese pesoál. Espetativa prestasaun servisu ida ne’ebé fasil, hanesan resposta balu hatudu – hanesan sujestaun sira atu halo pozisaun permanente no elejível ba pensaun, sei kria komplikasaun legál no sosiál oioin. Karik sira nu’udar funsionáriu públiku, porezemplu, sira sei kontinua sai reprezentante komunidade nian? Sira sei kontinua sai eleitu? Dala ida tan, espetativa hirak-ne’e kria posibilidade ne’ebé reál tebetebes ba tensaun iha komunidade. Bainhira, porezemplu, perspetiva desentralizasaun no aumentu finansiamentu ba suku sira maka levanta ba dala uluk iha 2009, pelumenus relatóriu rua nota katak iha aumentu tensaun iha komunidade nu’udar konsekuénsia.17

Solusaun tuirmai haree hanesan tur iha fatin balu entre atu hamenus no refina amplitude responsabilidade no espetativa konsellu-suku nian, no aumenta kapasidade no rekursu administrasaun nivel distritu nian atu permite prestasaun servisu ne’ebé di’ak liu iha nivel suku. Karik konsellu-suku sente sira-nia saláriu la reflete volume servisu ne’ebé maka sira halo, bele haree hanesan lójiku liu atu hamenus sira-nia knaar, hanesan ho modelu ema Samoa nian ne’ebé temin uluk ona, duké aumenta sira-nia saláriu. Maibé tenke tetu mós potensiál impaktu husi hamenus mandatu no responsabilidade autoridade ida nian, sein troka ne’e ho solusaun ida ne’ebé adekuadu. Pontu forte konsellu-suku nian, hanesan maka hatudu iha peskiza ida ne’e, maka kontinua sai hanesan konduta ka kanál entre sira-nia komunidade ho governu. Tamba ne’e, kapasidade no rekursu barakliu bele atribui ba administrasaun nivel distritu nian, la’ós hatodan konsellu-suku ho knaar adminisrativu barakliu ho espetativa antendimentu públiku nian, ho nune’e hamenus risku potensiál tensaun iha komunidade. Relasiona ho popularidade evidente kona-ba ideia kolokasaun liña ministeriál nian iha peskiza ida ne’e, ida ne’e hanesan konsiderasaun ida ne’ebé aas nu’udar dalan ida ne’ebé ideál atu uza hodi implementa dezenvolvimentu nivel suku nian no sosializasaun kampaña governu nian hanesan redusaun violénsia bazeia iha jéneru. Tuirmai funsionáriu públiku sira bele hala’o sira-nia knaar, no lider komunitáriu sira bele fila-fali lidera sira-nia komunidade.

17 Haree iha Muggah, Robert and LeBrun, Emile (eds), 2010, ‘Timor-Leste Armed Violence Assessment: Final Report’ Geneva Small Arms Survey, Geneva no Catholic Relief Services 2010, ‘Laletek (Bridge) pro-gram baseline study report’ Catholic Relief Services Timor-Leste, Dili. Relatóriu hirak-ne’e atribui ba pozisaun konkorrensiál hodi asesa ba fundu hirak-ne’e, no tanba xefe-suku iha-ezersísu hirak-ne’e, ne’ebé lakon iha eleisaun suku liubá maibé lakohi husik podér.

Page 25: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

21

IX. REFERÉNSIA SIRA

Ahmad, Junaid, Devarajan, S., Khemani, S., Shah, S., 2005, ‘Decentralization and service delivery’ World Bank Policy Research Working Paper 3603, Bele hetan iha: http://elibrary.worldbank.org/doi/pdf/10.1596/1813-9450-3603

The Asia Foundation, 2013, ‘Reflections on Law No. 3/2009: Community leadership and their election’, November, Dili, Timor-Leste

The Asia Foundation, ‘PPA component two: state society relations at the suku level’ in TAF Timor-Leste PPA year two annual component report, Dili

Catholic Relief Services, 2010, ‘Laletek (Bridge) program baseline study report’ Catholic Relief Services Timor-Leste, Dili

Conyers, Diana, 1984, ‘Decentralization and development: a review of the literature’ Public Administration and Development, Vol. 4 187-197.

Green, Keith, 2005, ‘Decentralization and good governance: The case of Indonesia’, Social Science Research Network. Disponivel iha SSRN: http://ssrn.com/abstract=1493345

Hegarty, David, 2009, ‘Governance at the Local Level in Melanesia – Absent the State’ Commonwealth Journal of Local Governance, Issue 3.

Kuehn, Susanne, 2011, ‘Briefing Note on the decentralization process in Timor-Leste’, UNDP-UNCDF Local Governance Support Program, Dili.

McCulloch, Neil and Malesky, Edmund, 2011 ‘Does better local governance improve district growth performance in Indonesia?’ IDS Working Papers, Vol. 2011, Issue 369, pájina 1–48.

Muggah, Robert and LeBrun, Emile (eds), 2010, ‘Timor-Leste Armed Violence Assessment: Final Report’ Geneva Small Arms Survey, Geneva.

Schoeffel, Penelope and Turner, Mark 2003, ‘Local Level Governance in the Pacific’ State, Society and Governance in Melanesia Discussion Paper 2003/7, Australian National University, Canberra.

Page 26: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

22

ANEKSU A: METODOLOJIA NO KUADRU PESKIZAReflesaun ba Lei No 3/2009 Lideransa Komunitária no sira-nia Eleisaun

Objetivu sira

Peskiza ida ne’e ho objetivu atu investiga aplikasaun Lei No 3/2009 hodi kontribui ho dalan signifikativa ba dokumentu polítika relevante no permite revizaun ba lei bazeia iha esperiénsia sira tinan hirak liubá nian. Peskiza ida ne’e sei foka kona-ba prosesu eleitorál relevante no kompozisaun konsellu-suku, konsellu-suku ninia kompeténsia no funsaun sira no ezamina oinsá konsellu-suku hala’o ona sira-nia funsaun no kompeténsia iha tinan hirak-ne’e hotu. Peskiza ne’e mós ezamina kapasidade ezekusaun orsamentál suku nian.

Ámbitu no prioridade sira

En-jerál, peskiza ida ne’e sei hala’o ho objetivu atu investiga estatutu konsellu-suku nian hosi perspetiva lider suku, membru komunidade, no ofisiál sira governu nian iha nivel distritál no sub-distritál. Pergunta sira tuirmai sei esplora ho detalle iha tema prinsipál sira iha-okos:

1. Oinsá konsellu-suku hala’o ninia funsaun no kompeténsia sira: ida ne’e atu ezamina konsellu-suku nia kompeténsia sira ne’ebé maka lei atribui ba sira no oinsá konsellu-suku hala’o ninia funsaun. Ida ne’e mós sei analiza dezafiu/problema sira ne’ebé konsellu-suku hasoru bainhira hala’o ninia funsaun no kompeténsia no tansá?

• Oinsá xefe-suku no konsellu-suku kompriende sira-nia kompeténsia no oinsá hala’o kompeténsia hirak ne’ebé enkaixa ho lei no. 3/2009, no oinsá lei ida ne’e suporta sira bainhira hala’o sira nia funsaun sira?

• Oinsá xefe-suku hala’o sira-nia kompeténsia no oinsá xefe-suku no konsellu-suku hala’o sira-nia funsaun sira?

• Oinsá relasaun servisu entre konsellu-suku no xefe-suku sira?

• Oinsá relasaun entre konsellu-suku no xefe-suku sira ho ministériu sira?

2. Konsellu-suku ninia kompeténsia no funsaun iha tempu oinmai: ida ne’e atu ezamina kompeténsia no funsaun ida ne’ebé maka konsellu-suku sei hala’o iha tempu oinmai no analiza tansá funsaun no kompeténsia hirak ne’e importante?

• Konsellu-suku hala’o papél importante iha reprezentasaun valór kulturál suku nian no konsellu mós serbí hanesan reprezentante governu ka munisipál nian iha nivel suku. Tipu valór kulturál saida maka konsellu-suku sei reprezenta iha suku iha tempu oinmai? Setór governu nian ida ne’ebé maka sei delega ba konsellu-suku hanesan reprezentante governu ka munisipál nian iha nivel suku ?

• Kompeténsia no funsaun saida maka konsellu-suku buka atu hadi’ak iha tempu oinmai atu sira bele hala’o sira-nia funsaun sira di’ak liután?

3. Prosesu eleitorál no kompozisaun konsellu-suku nian: ida ne’e atu investiga prosesu/modelu eleitorál no kompozisaun ida ne’ebé maka enkaixa di’ak liu ba konsellu-suku hodi garante lejitimidade reprezentasaun konsellu-suku nian iha suku no tansá?

• ida ne’e presiza atu iha eleisaun líder komunitáriu hodi garante lejitimidade? Eleisaun ba sé? Konsellu-suku hotu-hotu? Xefe-suku? Xefe-suku no xefe-aldeia? Tansá?

• Saida maka konsellu-suku ninia preferénsia relasiona ho eleisaun suku nian? Nakloke ka taka? Tansá? No oinsá?

Page 27: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

23

• Sidadaun ida ne’ebé maka elejível atu konkorre ba eleisaun suku nian no hetan eleitu hanesan xefe-suku no membru konsellu-suku nian? Funsionáriu públiku elejível hodi konkorre iha eleisaun hirak ne’e?

• Kompozisaun atuál konsellu-suku nian ne’e adekuada? Presiza atu haboot ka hamenus? Tansá?

• Presiza destakamentu funsionáriu públiku nian hodi fornese apoiu konsultivu ba suku? Tansá la presiza? Karik ida ne’e presiza, funsionáriu liña ministeriál ida ne’ebé maka importante liu hodi destaka ba suku?

4. Orsamentu suku nian: ida ne’e atu ezamina apoiu finanseiru ne’ebé maka konsellu-suku presiza atu hala’o sira-nia funsaun ho di’ak, no oinsá konsellu-suku uza orsamentu no iha tempu ne’ebé hanesan garante transparénsia iha ezekusaun orsamentu nian ba públiku?

• Apoiu finanseiru saida maka sei fó ba suku atu garante katak suku hala’o sira-nia funsaun sira ho di’ak? Oinsá garante suku gasta sira-nia orsamentu anuál? No oinsá atu garante responsabilidade ba despeza suku nian ba públiku?

• Estratéjia saida maka konsellu-suku presiza atu iha atu garante iha nafatin apoiu finanseiru ba suku?

Servisu terrenu nian

Servisu terrenu nian sei hala’o iha distritu 5: Lautem, Viqueque, Manufahi, Aileu + Maubisse no Ermera. Iha distritu ida-idak, ekipa peskiza nian sei hala’o entrevista kle’an ho reprezentatante sira komunidade, ofisiál governu nian no reprezentante sosiedade sivíl suku rua nian hosi kada distritu (ida hosi área urbana no ida hosi área rurál). Ekipa peskiza nian mós sei hala’o diskupsaun grupu foku ho membru na’in rua hosi konsellu-suku iha kada distritu. Ikusliu, ekipa peskiza nian sei hala’o konsulta públika ho líder komunitáriu sira (ho xefe-suku) iha distritu alvu lima hanesan amostra ba peskiza.

Planu servisu nian

Orientasaun ba servisu terrenu nian sei dezenvolve hosi Fundasaun Ázia iha kolaborasaun ho ekipa MAE nian (DNPACHE no DNDCAS). Fundasaun Ázia sei hala’o konsulta liután ho DGDL kona-ba ida ne’e.

Ekipa servisu terrenu nian: terrenu servisu nian sei hala’o hamutuk entre DNPACE, DNDCAS no Ekipa Fundasaun Ázia nian.

Análize no Elaborasaun Relatóriu: Fundasaun Ázia sei halo análize no sei konsulta regularmente ho ekipa peskiza no DGDL iha prosesu.

Pergunta Detallada sira:

I. Kompeténsia no funsaun sira konsellu-suku nian (ne’ebé maka agora daudaun iha)

1) Nu’udar membru ida hosi konsellu-suku, ita-boot hatene ita-boot ninia kompeténsia no papél sira? Karik la hatene, tansá? Ita-boot hanoin katak kompriende ita-boot ninia kompeténsia no papél sira bele tulun ita-boot hodi serbí ita-boot ninia suku?

2) Ita-boot hanoin katak konsellu-suku hala’o ona ninia funsaun sira ho efikás no ho efisiente?

3) Oinsá konsellu-suku hala’o ninia funsaun sira? Konsellu-suku iha planu servisu loroloron nian?

• Enkontru dala hira maka xefe-suku organiza enkontru suku nian iha fulan ida? Sé maka hola parte iha ekontru hirak ne’e no membru komunidade sira bele partisipa iha enkontru hirak ne’e?

Page 28: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

24

• Oinsá koordenasaun servisu ho liña ministeriál iha nivel distritál? Iha nivel administrasaun distritál no sub-distritál?

• Oinsá ita-boot rezolve problema sira ne’ebé la bele rezolve iha nivel suku nian? Oinsá konsellu-suku refere kazu hirak ne’e ba iha sistema justisa formál nian?

• Oinsá konsellu-suku apoia formulasaun planu dezenvolvimentu anuál suku nian?

• Oinsá konsellu-suku bele apoia iha konvokasaun enkontru hodi sustenta prinsípiu igualdade, hadi’ak ambiente no apoia iha manutensaun kostume lokál, tradisaun, patrimóniu atrasaun turístika no sst?

4) Oinsá relasaun entre xefe-suku ho konsellu-suku nian?

5) Oinsá relasaun entre konsellu-suku ho komunidade sira? Oinsá konsellu reprezenta nesesidade komunidade nian iha dezenvolvimentu?

6) Oinsá relasaun servisu entre konsellu-suku no liña ministeriál iha nivel distritál, porezemplu iha edukasaun, saúde, agrikultura no setór seluk.

• Ita-boot iha enkontru regulár? Iha fulan ida hala’o enkontru dala hira no sesé maka hola parte iha ekontru hirak ne’e?

• Oinsá konsellu-suku reprezenta nesesidade komunidade nian iha liña ministeriál?

II. Kompeténsia no papél sira konsellu-suku nian (iha tempu oinmai)

1) Ita-boot hanoin katak kompeténsia no papél sira konsellu-suku nian ne’ebé maka agora daudaun ne’e iha hanesan define iha Lei No 3/2009 ne’e adekuada?

2) Presiza revé kompeténsia no papél sira ne’ebé maka agora daudaun ne’e iha? Karik presiza revé, papél no kompeténsia ida ne’ebé maka tenke haboot ka hamenus?

3) Haree ba oin, saida maka ita-boot hanoin kona-ba relasaun konsellu-suku nian ho liña ministeriál iha nivel distritál no nasionál ne’e hanesan saida? Ka ho munisipál ne’e hanesan saida?

4) Saida maka ita-boot hanoin karik ita mantein estatutu suku nian ne’ebé maka agora daudaun ne’e iha (status quo)? Saida maka ita-boot hanoin kona-ba relasaun entre suku ho munisípiu sira iha tempu oinmai?

5) Kompeténsia no funsaun saida maka liña ministeriál tenke delega ba konsellu-suku hodi hala’o iha nivel suku nian?

6) Konsellu-suku reprezenta valór kulturál suku nian no mós serbí hanesan reprezentante governu ka munisipál nian:

• Valór kulturál no papél tradisionál saida maka konsellu-suku tenke mantein aliende tara-bandu?

• Funsaun saida ka liña ministeriál, governu ka munisipál ida ne’ebé maka tenke delega ba konsellu-suku hanesan reprezentante governu nian iha nivel suku?

• Kompeténsia no funsaun saida maka konsellu-suku bele kontribui ba governu ka munisipál?

III. Prosesu Eleitorál no kompozisaun konsellu-suku nian

Prosesu eleitorál

1) Iha nesesidade hodi mantein prosesu eleitorál ba lider komunitáriu sira ka ida ne’e tenke

Page 29: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

25

troka ho nomeasaun? Tansá ita-boot hanoin ida ne’e tenke mantein eleisaun no tansá maka la’e?

2) Sé maka ita-boot hanoin tenke hetan eleitu liuhosi eleisaun direta? Konsellu-suku tomak? Xefe-suku de’it? Xefe-suku no xefe-aldeia sira? Oinsá?

3) Saida maka ita-boot hanoin kona-ba sistema pakote eleitorál ba eleisaun suku?

4) Ita-boot prefere maka ida ne’ebé, eleisaun suku ho lista taka ka nakloke? Saida maka vantajen no dezvantajen sira hosi kada opsaun ida ne’e?

5) Sé maka ita-boot hanoin elejível atu konkorre iha eleisaun hirak ne’e no hetan eleitu hanesan xefe-suku no membru konsellu-suku nian? Liurai-nia oan no beioan sira? Funsionáriu públiku? Ka sidadaun hotu-hotu elejível?

Kompozisaun Konsellu-Suku nian

6) Kompozisaun konsellu-suku nian ne’ebé maka agora daudaun ne’e adekuada no reprezen-tativa nato’on? Karik la adekuada, ida ne’e presiza hamenus ka haboot? Tansá no oinsá? 7) Ita-boot hanoin reprezentasaun feto sira iha konsellu suku nian adekuada? Tansá? 8) Ita-boot hanoin tenke iha destakamentu ka rekrutamentu funsionáriu públiku atu fó apoiu konsultativu ba konsellu suku? Karik nune’e, tansá? Karik la nune’e, tansá? 9) Ita-boot hanoin tenke iha reprezentante ka funsionáriu liña ministeriál nian ne’ebé hetan destakamentu hodi servisu iha nivel suku? Karik nune’e, liña ministeriál ida ne’ebé maka im-portante liu no tansá? IV. Orsamentu 1) Insentivu ne’ebé maka agora daudaun ne’e iha ho forma apoiu finanseiru ne’ebé maka governu fó ba suku adekuadu ba xefe-suku sira hodi hala’o sira-nia funsaun? Tansá ita-boot hanoin ida-ne’e sufisiente no tansá la sufisiente? 2) Apoiu finanseiru saida maka tenke fó ba suku hodi kapasita sira hodi hala’o sira-nia funsaun ho di’ak? 3) Karik iha apoiu finanseiru ba suku, oinsá suku garante katak apoiu finanseiru ida ne’e uza ba interese públiku no governu nian tinan-tinan? 4) Karik iha apoiu finanseiru hosi a jénsia ka governu balu, oinsá konsellu-suku garante akun-tavelidade ba komunidade relasiona ho despeza suku nian?

Page 30: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

26

Page 31: REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA ......REFLESAUN BA LEI Nº 3/2009: LIDERANSA KOMUNITÁRIA NO SIRA-NIA ELEISAUN (II) PREPARA HOSI FUNDASAUN ÁZIA DILI, TIMOR-LESTE JUÑU 2014

MINISTÉRIO DA ADMINISTRAÇÃO ESTATAL