RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

"DRAVSKA LIGA" UPOZORAVA! Na Skupštini "Dravske lige" Saveza ekoloških udruga Drave, Mure i Dunava

održane 15. lipnja 2002. godine u Varaždinu, predsjednica gospoda Dora R a d o s a v l j e v i ć , dipl. ing., podnijela je izvješće o zaštiti prirode i okoliša va­raždinske Podravine. Izvješće se odnosi na stanje preostalih triju prirodnih dijelova toka Drave nizvodno od akumulacijskih jezera od granice sa Slovenijom, do spoja rijeke s kanalom HE Dubrava kod mosta u Donjoj Dubravi. Preostali prirodni tokovi Drave zbog raznolikosti staništa i izuzetnoga biodiverziteta ugrađeni su u prostore obuhvata predloženog Biorezertvata Drava-Mura-Dunav, zatim u prostor­ni plan Varaždinske županije kao prioritet za zaštitu Zakonom o zaštiti prirode i za izradu Prostornoga plana posebnih obilježja

Iako je iskonski riječni tok znatno degradiran, spomenuti dijelovi toka ostavljeni kao "biološki minimum" predstavljaju jedinu prirodnu vrijednost toga područja. Usprkos zaštićenosti toga dijela Drave, odnosno njegova uključenja u navedene dokumente u tijeku je uništavanje tih prostora velikih razmjera regulacijskim rado­vima i eksploatacijom šljunka za autoceste. Tako je, primjerice, dionica prirodnog toka Drave između akumulacijskih jezera HE Čakovec i HE Dubrava uništena kao stanište velikoga dijela pripadajuće vodene, priobalne i kopnene flore i faune, a ne­stale su i ugrožene vrste, pasji trn i kebrač, te vidra, mala čigra i glavatica.

Prije spomenutih regulacijskih zahvata i eksploatacije šljunka nije izrađena stu­dija utjecaja na okoliš. Staništa spomenutih vrsta, kao i brojnih drugih zaštićenih vrsta uništena su, iako je Zakonom o zaštiti prirode to najstrože zabranjeno.

Upozoreno je da će daljnjom eksploatacijom šljunka u koritu Drave nizvodno od Šemovca pa do Hrženice, te isto takve eksploatacije na toku uzvodno od Varaždina uslijediti potpuni nestanak ili smanjivanje populacije više zakonom zaštićenih vrs­ta. Pregrađivanjem rijeke pragovima, odnosno odsjecanje živih rukavaca od glav­nog toka onemogućuje se migracija i mrijest većine dravskih riba, a doći će do uni­štenja posljednjega hrvatskog staništa patuljastoga rogoza.

Prilikom izgradnje hidroelektrana u varaždinskoj Podravini u Gospodarskoj jedinici "Varaždinske podravske šume", u šumama su nastale velike štete sušenjem drveća. Daljnjim otvaranjem šljunčara šume se krče i mijenjaju vodni odnosi, a stanje njihove vodoopskrbe sve je problematičnije. Smatramo daje posljednji tre­nutak da se pustošenju prirode u Podravini koje obavljaju i pojedinci i državne insti­tucije, stane na kraj.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

Naslovna stranica - Front page: Nacionalni park Krka - Krka National Park Pakleni otoci kraj grada Hvara - Pakleni otoci (islands) near the town of Hvar (Foto: M. Harapin) Naklada 1770 primjeraka

UDK630*(05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB

Š U M A R S K I L I S T Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate

Uređivački savjet:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Branko Belčić, dipl. ing. Mr. sc. Vladimir Bogati Damir Delač, dipl. ing. Ivan Đukić, dipl. ing. Prof. dr. sc. Mladen Figurić Ivica Fliszar, dipl. ing. Dr. se. Joso Gračan Ilija Gregorović, dipl. ing. Zvonko Kranjc, dipl. ing.

10. 11. 12. 13.

14. 15. 16. 17.

Herbert Krauthacker, dipl. ing. Dr. se. Vice Ivančević Željko Marman, dipl. ing. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Damir Matošević, dipl. ing. Dujo Pavelić, dipl. ing. Mr. sc. Ivan Pentek Milan Prescčan, dipl.ing.

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

Prof. dr. se. Branimir Prpić Luka Radošević, dipl. ing. Zvonko Rožić, dipl. ing. Tomislav Starčević. dipl. ing. Mario Stipetić, dipl. ing. Dr. se. Vlado Topić Berislav Vinaj. dipl. ing. Prof. dr. sc. Joso Vukelić

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:

/. Šumski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Doc. dr. se. Marijan Grubešić, lovstvo

2. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. se. Vlado Topić, krške šume Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode

3. Iskorišćivanje šuma Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva

Glavni i odgovorni urednik prof. dr. se. Branimir Prpić Tehnički urednik Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Lektor - Dijana Sekulić-Blažina

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list«

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija

6. Uređivanje šuma Doc. dr. se. Juro Čavlović, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u šumarstvu

7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva.

SADRŽAJ - CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 188 + 182.1 Medak , J., S l ade , D., Vuke l i ć , M., M e d v e d o v i ć , J.:

Šume hrasta lužnjaka u predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero" u Lici Peduncled Oak Forests in the Regions of "Premužno Jezero" and "Crno Jezero" in Lika 251

UDK 630* 304 + 964 S p o r č i ć , M., Sabo , A.: Ozljeđivanje radnika u hrvatskom šumarstvu tijekom razdoblja 1991-2000.

Workers' Injuring in Croatian Forestry During the Period of 1991-2000 261 PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 181.8 + 270 Kremer , D.: Cvjetanje nekih drvenastih vrsta tijekom zime u Botaničkom vrtu

Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Flowering of some Woody Plants During the Winter in the Botanical Garden of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics 273

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 232.1 + 524 Z e l i ć , J., M e đ u g o r a c , K.: Prilog poznavanju gospodarenja crvenim hrastom

(Querem borealis maxima Sarg.) A Contribution to Management with Red Oak (Quercucs borealis maxima Sarg.) 287

UDK 630* 451 + 462 Vuke l i ć , M.: Pašarenje na Velebitu

Grazing on Velebit 299 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Bezak , K.: Oscilacije između mitologije i kvantne fizike 307 OBLJETNICE J a k o v a c , H : Otkriveno spomen obilježje pok. prof. dr. sc. Đuri Raušu 310 M r k o b r a d , M.: 50 godina Šumarije Vrbovec 311 KNJIGE I ČASOPISI Kramer , H.: Obična jela (Abies alba) u Hrvatskoj - Silver Fir (Abies alba) in Croatia 313 Kušan , V: Prof. dr. sc. Marinko Olu ić : Snimanje i istraživanje zemlje iz svemira:

sateliti, senzori, primjena 314 F r k o v i ć , A.: Ugroženi planet 316 G r o s p i ć , F.: L' Italia Forestale e Montana, Monti e bosehi 318, 320 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Hofer , M., D u n d o v i ć , J.: Interlaub 2001., 50. Međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu

u Offenburgu - Njemačka 325 NOVI DOKTORI ZNANOSTI Gračan , J.: Dr. se. Sanja Perić 328 Gračan , J.: Dr. se. Valentin Roth 329 ZAŠTITA PRIRODE Arač , K.: Kukavica (Cuculus canorus L.) 331 IZ ŽIVOTA I RADA STUDENATA ŠUMARSTVA Ž e l j e z i ć , A., M a h n i ć , I.: Obilježavanje Dana planeta zemlje Cvjetni trg, 21. i 22. travnja 2002. 332 IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA G r o s p i ć , F.: Od Trga Mažuranića do Sv. Jure i natrag - stručna ekskurzija Hrvatskoga

šumarskog društva - ogranak Zagreb na područje Dalmacije 333 J a k o v a c H . : ZAPISNIK s Izborne (106. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva 337 IN MEMOR1AM I van če v i c , V: Miroslav Prpić, (1926 - 2001) 353 Vrdol jak , Ž.: Oleg Vrtačnik, (1926 - 2002) 354 S t a r č e v i ć , T: Lidija Firšt 355 Tomić , I.: Luka Milosevic, (1941 - 2002) 355

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 251-260 UDK 630* 188 + 182.1

ŠUME HRASTA L U Ž N J A K A U P R E D J E L I M A " P R E M U Ž N O J E Z E R O I "CRNO J E Z E R O " U LICI

PEDUNCLED OAK FORESTS IN THE REGIONS OF "PREMUŽNO JEZERO" AND "CRNO JEZERO" IN LIKA

Jasnica MEDAK*, Danko SLADE*, Marko VUKELIĆ**, Juraj MEDVEDOVIĆ*

SAŽETAK: Šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj nalaze se najvećim dijelom u sjevernom, Panonskom dijelu, a u njenom jugozapadnom dijelu na malim disjunktnim površinama nalaze se na području krša u Lici. Dvije takve po­vršine lužnjakovih šuma nalaze se nedaleko mjesta Otočac, u predjelima "Premužno jezero " i "Crno jezero ".

Lužnjakove šume na kršu, još k tome na stjenovitom terenu relativno veli­kih nadmorskih visina, rijetkost je ijedna izuzetna vegetacijska pojava, pa je stoga Šumarski institut u suradnji s Upravom šuma Gospić proveo znanstve­na istraživanja tijekom 1999. i 2000. godine.

U tim šumama provedena je analiza flornog sastava lužnjakovih šuma i izrađena karta šumskih zajednica, uzeti su uzorci biljnog materijala hrasta lužnjaka (grančice s pupovima), kako bi se utvrdilo genetsko porijeklo lužnja­ka te istražena povijest tih šuma.

Istraživanjima je utvrđeno: 1. Šume hrasta lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i

običnog graba (ass. Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) Rauš 1969.), s naglašenom abundacijom mezofllnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim karakterističnih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanurri) s velikom abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, zatim Phytillis scolopen-drium, Sorbus torminalis, Abies alba i druge.

Postoje izuzetne vegetacijske pojave. Jedna je i ta što se šume lužnjaka na­laze između vapnenih blokova na tlima raznih dubina, a mjestimično i nema tla, pa vapnenac izbija na površinu. Druga neobična pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bukve i jele, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj, i treće, specifičan je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma ponegdje je jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna širine do 100 m. Postoje mjesta, gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna specifična pojava. Nadalje, šume su redovito izložene kratkotraj­nim, ali učestalim poplavama visine vode oko 1 mito 2-3 puta godišnje u tra­janju od nekoliko tjedana.

2. Hrast lužnjak istraživane populacije porijeklom je s Apeninskog polu­otoka, a u Lici se vjerojatno pojavio prije 11 000 do 10 000 godina.

3. Šume hrasta lužnjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim nači­nom, što se zaključuje po pojedinim preostalim stablima u Gackom polju, a ne postoje nikakvi zapisi o eventualnom sađenju hrasta lužnjaka.

Ključne riječi: hrast lužnjak, Lika, karta šumskih zajednica, florni sastav, genetsko porijeklo

* Jasnica Medak, dipl. ing. šum., mr. se. Danko Slade, dr. se. Juraj Medvedović, svi iz Šumarskog instituta, Jastrebarsko ** Marko Vukelić, dipl. ing. šum., 53220 Otočac, Branimirova 6.

251

Medak. D. Slade. M. Vukelić. J. Medvedović: SUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA . Šumarski list br 5 6, CXXVI (2002), 251-260

UVOD U šumskim predjelima "Premužno jezero" i "Crno

jezero", na planinskom masivu sjevernog Velebita u Gospodarskoj jedinici "Crno jezero-Markovačke rudi­ne", na području Šumarije Otočac u Lici, nalaze se šu­me hrasta lužnjaka. Nazivi predjela preuzeti su iz topo­grafske karte mjerila 1 : 25 000, a u Gospodarskoj os­novi koriste se nazivi "Mala Kosa" i "Sarapine Drage". Lokaliteti su odvojeni, površine 5,10 hau Crnom jeze­ru (Mala Kosa) i 14,77 ha u Premužnom jezeru (Sara­pine Drage) te prikazani na topografskoj karti mjerila 1:25 000 (Karta 1). Osim šuma kojima upravlja Šuma­rija Otočac, ima i nešto (do 5 ha) privatnih lužnjakovih šuma. Razlika u površini lužnjakovih šuma koju je utvrdila Služba za premjeru šuma Uprave šuma Gospić i površine utvrđene GPS metodom (14,77 i 13,96 ha), proizlazi iz individualne procjene šumarskih stručnja­ka o položaju granice, jerje ona mjestimično jako difu-zna i ima mjesta gdje lužnjak i jela rastu zajedno, stoje jedna specifična pojava.

Međusobna zračna udaljenost središta predjela je 2 km, a najniži položaji terena Premužnog jezera izno­se 455 m nadmorske visine.

Najniže položaje oba predjela zauzimaju pašnjaci, nekada oranice, na višim su položajima šume hrasta lužnjaka, a iznad su njih šume bukve i jele.

Introdaction Ove lužnjakove šume ostaci su depresija na rubnim

dijelovima, gdje su također bile zastupljene i na tipi­čnim tlima nastalim na naplavinama, što se jasno vidi na priloženim fotografijama. Njihovo pojavljivanje u kontaktnoj zoni i na vapnencu, na zaravnjenim tereni­ma, uvjetovano je hidrološkim režimom depresija kao specifičnih stanišnih cjelina.

Posebnost položaja lužnjakovih šuma je u tome što se nalaze na tlima između kamenih, vapnenih blokova. Na njih se nastavljaju jelove šume, koje nedaleko ovih lokaliteta pridolaze na najnižoj nadmorskoj visini u Lici (oko 480 m). U vrijeme visokog vodostaja rijeke Like, redovito se pojavljuje poplavna voda, najčešće oko 3 m iznad najnižih položaja terena, koja u pravilu zahvaća i lužnjakove šume.

Analizom kloroplastne DNA utvrdilo se iz kojeg glacijalnog pribježišta potječe hrast nađen na ovom lo­kalitetu.

Zbog zanimljivosti ove vegetacijske pojave, istraži­vači Šumarskog instituta Jastrebarsko proveli su 1999. i 2000. godine istraživanja povijesti nastanka tih šuma, analizu reljefnih oblika, hidroloških prilika, utvrđivanje genetskog porijekla hrasta lužnjaka te analizu flornoga sastava. U "Premužnom jezeru" su lužnjakove šume vi­še cjelovite, krošnje stabala su bolje sklopljene i više su

Karta 1. Topografska karta dijela Like u kojem se nalaze šumski predjeli "Crno jezero" i "Premužno jezero" (Preslika karte mjerila 1 : 25 000)

Map 1 A topographic map of a part of Lika with the regions "Premužno jezero" and "Crno jezero" (a copy of the map 1 : 25 000)

252

J. Mcdak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUMK HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA , Šumarski list br. 5 6. CXXV1 (2002), 251-260

karakteristične nego u "Crnom jezeru", pa je prilikom istraživanja tom predjelu posvećena veća pozornost.

Šume hrasta lužnjaka na većim nadmorskim visina­ma ( od onih gdje je njegova najveća rasprostranjenost) istraživali su Stefano vi ć (1969) i Buca lo (1999).

Djelatnici Uprave šuma Gospić dobrom su surad­njom s djelatnicima Šumarskog instituta doprinjeli pri­kazu rasprostranjenosti lužnjakovih šuma u Lici.

PRIRODNE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Natural characteristic of the investigated area

Geološka podloga je kredni vapnenac, a tlo je sme­đe, plitko do srednje duboko, skeletno. Stijene izbijaju na površinu ponegdje i više od 50 %.

Klima je umjereno topla i kišna, nema sušnog raz­doblja, oborine su jednoliko razdijeljene cijele godine, najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksi­mumu oborine u početku toplog dijela godine pridru­žuje se maksimum u kasnoj jeseni, koji je veći od prvo­ga. Klimatska formula je "Cfsbx" (preneseno iz mono­grafije "Šume u Hrvatskoj", poglavlje "Klima u Hrvat­skoj", S e l e t k o v i ć i K a t u š i n (1992). Povoljnost klime za šumsku vegetaciju je dobra, jer prema karti indeksa povoljnosti klime (Medvedović 1992) is­traživano područje pripada indeksu K.L-8.

Vodni režim staništa lužnjakovih šuma je osim lo­kalnim oborinskim prilikama određen i razinama vode

u rijekama Lici i Gackoj. Rijeka Lika u D. Kosinju na nadmorskoj visini 484 m ulazi u vodni tunel dužine 9 km, koji ulazi u rijeku Gacku na visini od 450 m kod Otočca. Visinska je razlika dakle 34 m. Dio vode iz Li­ke, koji se ne odvodi tunelom, prelijeva se i preplavlju­je Lipovo polje. Između Like i Gacke nalaze se "Crno" i "Premužno jezero" i njihov je vodni režim o njima ovisan, ali i o visini vode u retenciji Lipovog polja. Prema zakonu o spojenim posudama, poplave u jezeri­ma su u vrijeme velikog vodnog vala u Lici i Gackoj te u vrijeme poplave u Lipovom polju. To se događa u trajanju od nekoliko tjedana, najčešće u proljeće, rjeđe zimi, kao stoje bilo 15. siječnja 2001. godine, kada je i Otočac djelomično poplavljen.

MATERIJAL I METODE RADA Šumska zajednica hrasta lužnjaka i zajednice u nje­

nom okruženju utvrđene su analizom flornog sastava prema metodi Braun - Blauquet (Vukelić i Rauš 1998) i na temelju ranijih istraživanja (Pelcer 1972, Rauš i drugi 1992, 1998).

Digitalni model reljefa "Premužnoga jezera" izrađen je digitalizacijom topografskih karata mjerila 1 : 25.000 te mjerenjem graničnih i profilnih točaka me­todom globalnog satelitskog pozicioniranja (GPS).

Digitalizacijom je vektorizirana granica lužnjakove šume i livade prema stanju na karti (staro stanje) i sloj-nice za digitalni model reljefa predmetnog područja. Predmetno područje proteže se na dva lista topografske karte, te je poslije skaniranja bilo potrebno izvršiti spa­janje datoteka.

Za digitaliazciju i naknadnu obradu grafičkih prika­za korištenje programski paket Surfer. Vrhovima kilo­metarskih kvadrata na skaniranoj topografskoj karti dodijeljene su jedinične vrijednosti koordinata. Potom je izvršena digitalizacija svake pojedinačne slojnice naredbom "digitize". U datoteke je pohranjena odgo­varajuća visina kao treća koordinata. Za vrijeme rada svaka je datoteka iscrtavana na podlozi kako bi se pre-kontrolirala točnost digitalizacije i izbjegla ponovna digitalizacija iste slojnice. Na kraju su sve datoteke spojene u jednu datoteku s tri broja u svakom retku: prva dva broja predstavljaju ravninske koordinate u

- Material and working methods Gauss-Kruegerovoj projekciji (apscisa y i ordinata x) te nadmorska visina (H). Koordinate se odnose na lo­kalni Besselov elipsoid, a visine na približnu srednju razinu mora. Dobivena datoteka poslužila je kao ulazni podatak za izradu digitalnog modela reljefa. Digitalni model reljefa izrađen je u obliku pravilnog rastera, tj. pravilne pravokutne mreže. Vrijednost visina u točka­ma rastera dobivene su interpolacijom između točaka digitaliziranih slojnica.

Na terenu je izvršeno određivanje koordinata toča­ka GPS-prijamnikom GeoExplorer tvrtke Trimble. Iz­mjerena je granica lužnjakove šume s livadom, lužnja­kove šume s jelovom šumom te kontrolni visinski pro­fili terena. Izmjereno je ukupno oko 900 točaka. Koriš­tenjem GPS metode dobivaju se trodimenzionalne ko­ordinate u globalnom geodetskom sustavu WGS84, dok se visine odnose na plohu globalnog elipsoida WGS84. Koordinate dobivene digitalizacijom topo­grafske karte i koordinate dobivene GPS mjerenjima ne odnose se na isti sustav. Zbog toga je potrebno izvr­šiti odgovarajuće transformacije koordinata, tj. uklopi­ti GPS-koordinate u model topografske karte. Najuo­čljivija razlika između koordinata s topografske karte (Basselov elipsoid) i GPS-om dobivenih koordinata (WGS84 elipsoid) je u visinskoj komponenti koja se za predmetno područje razlikuje za više od 40 m.

253

J. Medak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA ... Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 251-260

Materijal za utvrđivanje genetskog porijekla hrasta lužnjaka u Lici uzorkovan je i analiziran po metodi kori­štenoj u sklopu Fair Oak projekta (Synthetic maps of gene diversity and provenance performance for utilisa­tion and conservation of oak genetic resources in Euro­pe - Sintetičke mape genetske raznolikosti i pokusi pro­venijencija za upotrebu i očuvanje genetičkih resursa hrasta u Europi). Time je rezultat dobiven ovom anali­zom usporediv s rezultatima analize svih populacija analiziranih u sklopu tog Europskog projekta. Rezultati su publicirani u posebnom izdanju časopisa Forest Eco­logy and Managenet (ukupni rezultati Pet i t et. al., (2002), za srednju Europu Bordacs et al, (2002)), te detaljnije za područje Hrvatske Slade et al. (2000).

Uzeti su uzorci grančica s pupovima hrasta lužnjaka iz gospodarske jedinice "Crno jezero - Markovačke rudine". Iz pupova je ekstrahirana ukupna DNA (de-

Slika 1. Šuma hrasta lužnjaka na stjenovitom terenu u predjelu "Premužno jezero" (u pozadini je šumajcle)

Picture I Peduncled Oak forest on rocky terrain in the region of "Premužno jezero" (Fir forest in the background)

(Foto: D. Slade)

zoksiribonukleinska kiselina) po c-tab protokolu. Četi­ri segmenta kloroplastne DNA umnožena su lančanom reakcijom polimeraze. Segmenti su pocijepani na frag­mente restrikcijskim enzimima (proteini koji režu mo­lekulu DNA na točno određenim mjestima). Fragmenti su razdvojeni elektroforezom na poliakril-amidnom gelu. Sto je fragment DNA veći, on putuje sporije u električnom polju kroz gel. Na osnovi položaja (razlike u veličini) vrpci na gelu, detektirani su genotipovi klo­roplastne DNA. Svaki haplotip prikazan je na karti određenom bojom i brojem, po internom ključu uspo­stavljenom kroz Fair Oak projekt.

Povijest lužnjakovih šuma utvrđena je uvidom u gospodarske osnove, stare zapise o Imovnoj općini Otočac i na temelju kazivanja nekadašnjih djelatnika u šumarstvu Like.

Slika 2. Zimski pejsaž šume lužnjaka i šume jele u "Premužnom jezeru"

Picture 2 Peduncled Oak forest and Fir forest in "Premužno jezero" in Winter

(Foto: J. Medak)

REZULTATI ISTRAZF Šumske zajednice - Forests communities

Šumske zajednice i njihov prostorni raspored u pre­djelu "Premužno jezero" prikazano je na Karti 1. Naj­niže položaje (u središtu karte) zauzimaju nešumske površine, a na samo nekoliko metara višim položajima nalaze se šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpi-no betuli - Quercetum roboris Rauš 1969) na još višim je položajima šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum di-naricum Treg 1957) te šume crnog graba s jesenskom šašikom (Seslerio - Ostryetum Ht. et H-ić 1950).

Vegetacijski specifična pojava je to što se šume luž­njaka nalaze na plitkim, srednje dubokim i dubokim tlima između vapnenih blokova, gdje mjestimično i ne­ma tla, pa vapnenac izbija na površinu. Druga pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bu-

NJA - Research results kve i jele, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj, i treće, poseban je florni sastav šumske zajednice.

Granica tih dviju šuma je ponegdje jasna, šume su oš­tro odijeljene, a negdje je difuzna, širine do 100 m. Po­stoje mjesta gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj dru­gog. I to je jedna specifična pojava (fotografije 1, 2, 3).

Na karti 2. prikazanje i poprečni presjek reljefa na profilu "A-A", sa šumskim zajednicama od najnižih do najviših položaja terena.

Fitocenološko snimanje lužnjakovo-grabovih šuma obavljeno je 13. 9. 2000. godine, a florni je sastav pri­kazan u Tablici 1. Za ostale šumske zajednice ne navo­de se fitocenološke tablice i one se ne opisuju, jer su opisane u ranijim radovima (monografija "Šume u Hr­vatskoj" (1992), Vuke l ić i Rauš (1998), Ces t a r i dr. (1972, 1978).

254

J. Medak, D. Slade. M. Vukelić, J. Medvedović: SUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA . Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 251-260

Šume bukve i jele u okolišu "Premužnog jezera" u pada zajednici "Šuma jele s mahovinom Pleurozium navedenoj su literaturi opisane kao Dinarska bukovo-je- Schreberi (Pleurozio Schreberi-Ahietetum Pelcer. prov.). lova šuma (Abieti-Fagetum dinaricum Treg 1957), a prema istraživanjima Z. P e 1 c er a (198 ), ova šuma pri-

mn/m 550

500

0

A

^̂ fl * . ! ^ S |

500 m

Poprečni presjek - Transection A-A WH?^ A

Legenda - Legend

Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš 1969)

Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957)

Šuma crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio - Ostryetum Ht. et H-ić 1950)

Livada, neobraslo šumom (Meadow, non-covered forest land)

Pojedinačno učešće Individual appearance

A Quercus robur

Q Carpinus betulus

^ > Abies alba

Karta 2. Karta šumskih zajednica "premužno jezero" u lici Map 2 A Vegetational map of forest communities "Premužno Jezero" in Lika

255

J. Medak, D. Slade. M. Vukelić, J. Medvedović: SUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA . Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002). 251-260

Rezultati analize flornoga sastava šuma hrasta luž­njaka u predjelu "Premužno jezero" (Tablica 1), poka­zuju daje osim tipičnih vrsta i pratilica, na ovim lokali­tetima uočljiva prisutnost znatnoga udjela stranih vrsta za ovu zajednicu, kao što su bijeli jasen i obična jela. Na jugozapadnim padinama Premužnog jezera, u šumi hrasta lužnjaka pridolaze termofilne vrste kao što su gluhač (Acer obtusatum) i drijen (Cornus mas), a po­

mladak jele je mjestimično obilan na terenima iznad razine poplavne vode, tj. 3-4 m iznad najnižih položaja terena. Lužnjak dolazi čak i do 70 m iznad najnižih po­ložaja "Premužnog jezera", gdje se pojavljuju hrast kit-njak (Quercus petraea) i obični grab, koji još u višim položajima dominira zajedno s gluhačem, crnim gra­bom, trepetljikom i brekinjom u šumskoj zajednici cr­noga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum).

Tablica 1. Fitocenološkc snimke šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino hetuli-Quercen roboris /Anić 1959/ Rauš 1969) u šumskom predjelima "Premužnojezero" i "Crnojezero" izrađene 13. 9. 2000. godine

Table 1 Plantsociological structure of the forest of Peduncled Oak and Common Hornbeam (Carpino hetuli-Quercen roboris /Anić 1959/ Rauš 1969) in the regions of "Premužno jezero" and "Crnojezero", made on 13. 9. 2000.

Biljne vrste

1 Sloj drveća

Quercus robur Carpimts hetulus Ulinus carpinifolia Prunus avium Fruxinus excelsior II Sloj grmlja Cornus sanguinea Rubus fruticosus Fraxin us excelsior Ulmus carpinifolia Acer pseudoplatanus Cornus mas Carpinus betulus Euonvmus latifolia Corvlus avellana Pints communis Prunus spinosa Ligustrum vulgare Salix caprea Popu/us tremu/a Salix viminalis Euonvmus europaea Rhamnus frangula Rosa sp. Crataegus monogyna Viburnum opulus Rubus idaeus Quercus robur Acer campestre Juniperus communis Malus svi vest ris Abies alba Lonicera nigra Samhucus nigra

Lokaliteti Premužno jezero Crnojezero

pokrovnost 7 0 % 3.3 1.1

8 5 % 3.3 1.1 1.1

+•

t + + + + + + + + + + + + + + +

7 0 % 3.3 + + + +

6 0 % 2.2 + 1.1 1.1 + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + +

Biljne vrste

III Sloj prizemnog rašća

A cer pseudoplatan us Deschampsia caespitosa Carex vesicaria Lvsimachia numnudaria Solanum dulcamara Galium cruciata Fragaria vesca Viola reichenbachiana Galium lucidum Rhamnus frangula Acer campestre Lvsimachia vulgaris Convallaria maja lis Festuca heterophvlla Ulmus carpinifolia Veronica chamaedrys Stellaria holostea Ajuga reptans Pulmonaria officinalis Urtica dioica Asarum europaeum Abies alba Geranium rohertianum Moeringia muse osa Phyllitis scolopendrium Lactuca muralis Agrimonia eupatoria Sorbus torminalis Hypericum perforatum Carex sylvatica Quercus robur Brachypodium sylvaticum Potentilla erecta Geum urbanum Cynanchum vincetoxicum Galeopsis tetrahit Clematis vitalba Polygonatum multiflorum

Lokaliteti Premužno jezero Crnojezero

pokrovnost 40 %

1.1 1.2 + + + ~ -+ + + + + + • + -+ + + + + + + + + + + + +

6 0 % + + + + + + + -+ +

1 2 + 1.2 + + + + + +

256

J. Medak. D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA ... Šumarski list br. 5 6, CXXV1 (2002), 251-260

Na jugozapadnim je padinama zbog toga granica luž-njakovih i jelovih šuma difuzna, dok je s druge strane, na sjeveroistočnim oštro izražena. Tu se jelove šume izravno nastavljaju na šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Zbog toga se tu u lužnjakovim šumama pojav­ljuju jela i bijeli jasen u sloju grmlja i prizemnog rašća. Također se na blokovima stijena javljaju vrste iz reda Fagetalia: Moehringia muscosa, Lactuca muralis, Phyllitis scolopendrium, Geranium robertianum, Lo-n i cera nigra, i druge.

Digitalni model reljefa - Digital elevation model Digitalni model reljefa "Premužnog jezera" je pri­

kazan trodimenzionalno (u pogledu odozgo i sa strane) na karti br. 3.

Na najnižim položajima je livada, na višim su šume hrasta lužnjaka (između crvenih crta) i na još višim su mezofitne šume jele i termofitne šume crnoga graba.

Genetsko porijeklo hrasta lužnjaka u Lici - Ge­netic origin of the Peduncled Oak

Hrast lužnjak u istraživanoj populaciji je haplotipa 2. Hrast ovog haplotipa kloroplastne DNA izgrađuje populacije hrasta lužnjaka u Istri (Motovunska šuma), Lici (Drežničko polje, Trnovačke bare kod Gospića, spomenuta populacija kod Otočca), Turopolju (Turo­poljski lug kod Velike Gorice). Sporadično je nađen i u populacijama središnje Hrvatske u kojoj ne izgrađuje čiste sastojine, već se miješa s drugim haplotipovima. Distribucija haplotipa 2 u Europi prikazana je na karti 4. On je rasprostranjen od Sicilije na jugu do Litve na sjeveroistoku ( P e t i t i dr. 2002).

Zadnje ledeno doba hrastovi su preživjeli u malim enklavama na jugu Europe. Nalazišta fosilnog polena

Slika 3. Poplava u šumi hrasta lužnjaka "Premužnog jezera" na dan 15. 1. 2001. godine

Picture 3 Flood in the Peduncled Oak forest in "Premužno jezero" on 15. January 2001

(Foto: M. Vukelić)

iz vremena maksimuma ledenog doba (glacijalnog maksimuma, prije 18-15.000 godina) upućuju na glaci-jalna pribježišta na obroncima planina Sierra Nevada na Iberijskom poluotoku (današnja Španjolska), Sre­dišnjem dijelu Apeninskog poluotoka (današnja sred­nja Italija) i na južnim obroncima Sarsko-Pindskog gorja na jugu Balkanskog poluotoka (današnja Grčka) (Brewer i dr. 2002).

Distribucija haplotipa 2 prikazana na karti 4, upu­ćuje na njegovo Apeninsko porijeklo. S povlačenjem leda on se širio od današnje srednje Italije (Laghi di Montichio) duž lanaca Apenina na sjeverozapad (Fi-nesch i i dr. 2002). Krajem ledenog doba razina Jadran­skog mora bila je niža nego danas, pa je plitak Sjeverni Jadran tada bio kopno. Preko ovog kopnenog mosta

Karta 3. Digitalni trodimenzionalni model reljefa šumskog predjela "Premužno jezero" Map 3 Digital elevation model of the forest area "Premužno jezero"

257

J. Mcdak. D. Skide. M. Vukelic. J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 25L260

Karta 4. Distribucija genotipa 2 nađenog u Lici Map 4 Distribution of the genotype 2 found in Lika

hrastovi ovog haplotipa širili su se prema Istri i Lici. Njegovo daljnje širenje usporili su planinski lanci Di-narida. Širenje ovog genotipa na zapad bilo je sprije­čeno širenjem hrastova iz pribježišta s Iberijskog polu­otoka do jugozapadnih obronaka Alpa, a na istok i ju­goistok dolaskom hrastova iz Balkanskog pribježišta u Panonsku nizinu s istoka. Prije otprilike 10 000 godina daljnjim zatopljenjem klime hrastovi uspijevaju preći barijere Alpa i Dinarida. Tada je haplotip 2 došao do jugozapada Panonske nizine, čime mu je bio otvoren put na sjeveroistok.

Povijest lužnjakovih šuma - Peduncled oak fo­rests history

Šume lužnjaka na širem prostoru Gackoga polja u prošlosti su zauzimale znatno veće površine nego da­nas. Najvećim su dijelom posječene i pretvorene u po­ljoprivredne površine. Lužnjak je tada služio kao vrlo dobro građevno i ogrijevno drvo, a u vrijeme naselja­vanja ovih područja postojala je čak obveza krčenja šuma za nove doseljenike, posebice na ravnijim povr­šinama. Na području sela Covići gdje su, po usmenim predanjima, rasle veće i ljepše lužnjakove sastojine, često se tijekom 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća prilikom obrade zemljišta nailazilo na hrastove panje-ve. Tako o prisutnosti lužnjaka u prošlosti na ovom po­dručju govori i toponim Dubrava. Ostaci tih šuma vide se u rijetkim soliternim stablima lužnjaka u Gackom polju (Fotografija: 4). Također ne postoje nikakvi zapi­si o osnivanju lužnjakovih sastojina na ovom području.

Slika 4. Hrast lužnjak, soliter u Gackom polju Picture 4 Peduncled Oak, single tree in Gacko polje

(Foto: J. Medak)

258

J. Medak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedovic: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 251-260

Istraživanjem tipova šuma i šumskih staništa 60-ih (70-ih) godina utvrđene su šume hrasta lužnjaka, ali radi malih površina nisu detaljno istraživane. Prva Os­nova gospodarenja Gospodarske jedinice "Crno jezero

- Markovačke rudine" izrađena je 1956. godine, ali luž­njakove šume spominju se tek u najnovijoj Gospodar­skoj osnovi (1997-2006), nakon ponovnog uređivanja šuma, kojim su ove šume uređene u posebne odsjeke.

ZAKLJUČCI - Conclusions

Istraživanjem flornog sastava šuma hrasta lužnjaka u predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero" u Lici, te istraživanjem genetskog porijekla i povijesti tih šu­ma utvrđeno je: 1. Sume hrasta lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici

hrasta lužnjaka i običnog graba (ass. Carpino betu-li-Quercetum roboris (A n i ć 1959) R a u š 1969), s naglašenom abundancijom mezofilnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim karakterističnih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer cam-pestre, Carex sylvatica, Geum urbanum) s velikom abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseiidoplatanus, Phyllitis scolopendrium, Sorbits torminalis zatim Abies alba, i druge. Postoje specifične vegetacijske pojave. Jedna je i što se šume lužnjaka nalaze na tlima između vapne-nih blokova, koja su raznih dubina, a mjestimično i izostaju, pa vapnenac izbija na površinu. Druga

specifična pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bukve i jele, što je jedinstven slu­čaj u Hrvatskoj, i treće, poseban je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma je pone­gdje jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je di-fuzna širine do 100 m. Postoje mjesta, gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna spe­cifična pojava. Nadalje, šume su redovito izložene poplavama visine vode oko 1 m i to u pravilu 2-3 puta godišnje u trajanju od nekoliko tjedana.

2. Hrast lužnjak istraživane populacije porijeklom je s Apeninskog poluotoka, a u Lici se vjerojatno poja­vio prije 11 000 do 10 000 godina.

3. Šume hrasta lužnjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim načinom, što se zaključuje po poje­dinim preostalim stablima u Gackom polju i nema nikakvih zapisa o eventualnom sađenju hrasta luž­njaka.

LILERÄTURA - References

B o r d a c s , S., P o p e s c u , F., S l a d e , D., C s a i k l , U. M., L e s u r , I., B o r o v i c s , A., K e z d y , P., K ö n i g , A. O., G ö m ö r y , D., B r e w e r , S., B u r g , K , P e t i t , R. J., (2002): Chloroplast DNA variation of white oaks in northern Bal­kans and in the Carpathian Basin. Forest Ecolo­gy and Management, 156, 197-209.

B r e w e r , S., C h e d d a d i , R., De B e a u l i e u , J. L., R e i l e , M., (2002): Lhe spread of deciduous Quercus throughout Europe since the last glacial period, Forest Ecology and Management, 156, 27-48.

B u c a l o , V. (1999): Šumske fitocenoze planine Ja-dovnik. Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Beograd.

C e s t a r , D., H r e n , V . , K o v a č e v i ć , Z . , M a r t i n o -v i ć , J., Pe l c e r , Z., (1972): Regionalni ekološ-ko-gospodarski tipovi šuma, na području Šum­skog gospodarstva Gospić, Šumarski institut, Ja-strebarsko (elaborat).

C e s t a r , D., H r e n , V, K o v a č e v i ć , Z., M a r t i n o -v i ć , J., P e l c e r , Z., (1978): Lipološkeznačajke šuma na profilu Štirovača-Lešće. RADOVI br. 33: 1-104, Šumar. inst. Jastrebarsko, Zagreb.

F i n e s c h i , S., L a u r c h i n i , D., G r o s s o n i , P., P e ­t i t , R. J., V e n d r a m i n , G. G., (2002): Chloro­

plast DNA variation of white oaks in Italy, Fo­rest Ecology and Management, 156, 103-114.

M e d v e d o v i c , J.,(1992): Pluviotermički indeksi po-voljnosti klime za šumsku vegetaciju. Radovi Šumar, inst., Vol. 27, br. 1, str. 77-89, Zagreb.

P e t i t , R.J., C s a i k l , U.M., B o r d a c s , S. i dr., (2002): Chloroplast DNA variation in European white oaks Phylogeography and patterns of diversity based on data from over 2600 populations, Forest Ecology and Management, 156, 5-26.

R a u š , Đ., L r i n a j s t i ć , I., V u k e l i ć , J., M e d v e ­d o v i c , ! . , (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. Monografija "Šume u Hrvatskoj", gl. ur. Đ. Rauš, str. 33-80, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LP."Hrvatske šume", Zagreb.

S e l e t k o v i ć , Z., K a t u š i n , Z., (1992): Klima Hr­vatske. Monografija "Šume u Hrvatskoj", gl. ur. Đ. Rauš, str. 13-18, Šumarski fakultet Sveučili­šta u Zagrebu i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.

S l a d e , D., P e t i t , R. J., G r a č a n , L, L i t t v a y , L , (2000): Genetic cartography of Oak populations in Croatia based on Cp DNA markers, 7. Hrvat­ski biološki kongres s međunarodnim sudjelova­njem, Postersko izlaganje, Zbornik radova, (40), Hvar.

259

.1. \ledak. 1). Slade. M. Vukelić. J. Medvedovie: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA ... Šumarski list br. 5-6. CXXV1 (2002). 251-260

S t e f a n o v i ć , V., (1969): Fitocenoze brdskog lužnja- V u k e l i ć , J., R a u š , Đ., (1998): Šumarska fitoceno-ka u istočnoj Bosni (Quercetum roboris monta- logija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Udžbenik num Stef. 1960). Ekologija, Vol. 4, No. 2, Beo- sveučilišta u Zagrebu, str. 1-309, Šumarski fa-grad. kultet Zagreb.

Šumarski Institut, 1963-1991: Karte šumskih zajednica i tipova tala Hrvatske mjerila 1 : 100 000.

SUMMARY: Peduncled Oak forests in Croatia are mostly found in its northern, Pannonian part, while in its south-western part these forests can be found on small, isolated areas in the Karst area of Lika. Two such areas with Peduncled Oak forests are located not far from Otočac, in the regions of "Premužno jezero " and "Crno jezero ".

Forests of Peduncled Oak on Karst, on rocky terrain of relatively high alti­tudes, are a rare and extraordinary vegetation phenomenon. Thus, the Forest Research Institute, in cooperation with the Forest Administration of Gospić, carried out scientific investigations during 1999 and 2000.

The flora content of these Peduncled Oak forests was analysed and a map of forest communities produced. Samples of Peduncled Oak plant material (twigs with buds) were taken for the purpose of determining genetic origin, and the history of these forests was investigated.

Investigations determined the following: 1. Peduncled Oak forests belong to the forest community of Peduncled

Oak and Common Hornbeam (ass. Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959, Rauš 1969) with a marked abundance of mesophilic species from the Fagetalia order. Apart from characteristic species of the association (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanum) there is a great abundance of Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, followed by Phytillis scolopendrium, Sorbus torminalis, Abies alba, and others.

There are some extraordinary vegetation phenomena. One such phenome­non is that the forests of Peduncled Oak are situated between limestone blocks on soils of various depths, while in other places there is no soil and limestone projects onto the surface. The second extraordinary phenomenon is that the forests of Peduncled Oak are immediately beside forests of Beech and Fir, which is unique in Croatia. The third phenomenon is the flora content of the forest community. In some places the border between these two forests is quite clear, i.e. the forests are clearly separated, while in other places it is dif­fuse and up to 100 m. There are some places where fir and Peduncled oak grow next to each other. This is an extraordinary phenomenon. Furthermore, the forests are regularly exposed to short-term, frequent floods, with water reaching approximately one metre, lasting for several weeks and occurring 2-3 times in a year.

2. The Peduncled Oak of the investigated population originates from the Italian Peninsula, and was most likely introduced to Lika 10 000 to 11 000 years ago.

3. The Peduncled Oak forests in Lika are natural, i.e. they developed in a natural way, which can be concluded by the remaining single trees in Gacko polje, and there are no records of planting Peduncled Oak.

Key words: Peduncled Oak, Lika, map of forest communities, flora content, genetic origin

260

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271 UDK 630* 304 + 964

OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA 1991-2000.

WORKERS' INJURING IN CROATIAN FORESTRY DURING THE PERIOD OF 1991-2000

Mario ŠPORČIĆ*, Anton SABO**

SAŽETAK: U članku su prikazane ozljede na radu kao pokazatelj razine sigurnosti i zaštite zdravlja šumarskih radnika. Osnovni podaci, broj ozljeda, broj smrtnih slučajeva, invalidi rada, broj izgubljenih radnih dana prikazani su na razini "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Radi utvrđivanja trendova pro­mjena na području sigurnosti i zaštite pri radu, analizirane su sve ozljede evi­dentirane na području Uprave šuma Delnice u razdoblju od 1991. do 2000. godine. Analiza 436 ozljeda obavljena je prema: vremenu nastanka, kategori­ji radnika, uzroku i izvoru ozljede, vrsti ozljede i ozljeđenom dijelu tijela, dobi ozljeđenih radnika i drugim kriterijima. Postignuti rezultati pokazuju da na području zaštite na radu u navedenom desetljeću nije bilo unapređenja.

Ključne riječi: šumski rad, zaštita na radu, zdravlje i sigurnost, ozljede na radu

1. UVOD - Introduction Ozljede na radu, profesionalna oboljenja, smanjena

radna sposobnost i smrtni slučajevi pokazatelji su razi­ne sigurnosti i djelotvornosti zaštite radnika. Prema broju profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika, šu­marstvo je na drugom mjestu medu svim privrednim granama u Republici Hrvatskoj (Mar t in ić 1999).

Fizičko opterećenje i mnoge opasnosti kojima su šu­marski radnici izloženi pri obavljanju radova, predstav­ljaju trajni rizik za očuvanje zdravlja i života radnika. Oko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu u "Hrvat­skim šumama" p.o. Zagreb (HS) godišnje (Coil l te 2002) - čini stopu nesreća na radu vrlo visokom.

Preko 900 zaposlenika HŠ registrirano je kao invali-dno osoblje, koje ima nisku proizvodnost rada (Coil l­te 2002). Invalidi rada gube radnu sposobnost uglav­nom prije stjecanja prava na starosnu ili invalidsku mi­rovinu. Do stjecanja prava na mirovinu oni ostaju zapo­slenici HŠ te bivaju raspoređeni na radove za koje ne-

* Mario Šporčić, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Za­grebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

** Mr. se. Anton Sabo, "Hrvatske šume", Uprava šuma Delnice, Frana Šupila 32, 51300 Delnice

maju izričitu radnu zabranu. Jedna desetina invalida rada od ukupnoga broja zaposlenih ili gotovo jedna pe­tina od broja proizvodnih radnika, postaje sve značajni­jim trajnim ekonomskim problemom u Poduzeću.

Navedene činjenice upozoravaju na nepovoljno po­stojeće stanje te ukazuju na nužnost unapređenja sigur­nosti i zdravlja šumarskih radnika. Važnost je zaštite radnika, kao sastavnice uspješnosti svake proizvodnje, prepoznata od strane mnogih domaćih i stranih struč­njaka. Sigurnost pri šumskim radovima predmetom je brojnih istraživanja, znanstvenih i stručnih radova te savjetovanja. Predlagani su modeli unapređenja zaštite na radu, programi osposobljavanja radnika za rad na siguran način, testirana su osobna zaštitna sredstva.

Radi procjene uspješnosti unapređenja zdravlja i si­gurnosti šumarskih radnika, analizirali smo ozljede na radu za prošlo desetljeće. Osnovni pokazatelji u svezi sa zaštitom na radu prikazani su za razinu "Hrvatskih šuma". Detaljno su analizirane ozljede evidentirane na području Uprave šuma (US) Delnice u razdoblju od 1991. do 2000. godine. Središnji cilj analiza trebale bi biti poopćene informacije kao dodatna potpora trajne skrbi pri očuvanju zdravlja ljudskog resursa, kao nuž­nog uvjeta trajnog razvoja Poduzeća.

261

M. Sporčić, A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA . Šumarski liši br. 5-6, CXXVI (2002), 261-271

2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Svrha je istraživanja bila ustanoviti i prikazati (ne)-

postojanje trendova i promjena koje su nastupile na po­dručju sigurnosti i zaštite na radu u hrvatskome šumar­stvu tijekom desetljeća 1991-2000. Općim podacima o ozljedama na radu nastojala se utvrditi razina sigurno­sti i zdravlja šumarskih radnika te posredno ocijeniti uspješnost Poduzeća u gospodarenju vlastitim radni­cima. Analizirani podaci također oslikavaju dobrotu nacionalnih normi i pravilnika kojima se uređuje zašti­ta radnika u šumarstvu.

- Scope and objective of research Detaljne analize o ozljedama načinjene su za podru­

čje UŠ Delnice. Rezultatima provedenih analiza poku­šalo se dati odgovor na pitanja: Tko se ozljeđuje? Koji se dijelovi tijela ozljeđuju? Zašto i kako se ozljeđuje? Odgovori na ta pitanja temeljna su podloga i ishodište svih akcija unapređenja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika. Logičkim povezivanjem dobivenih rezultata s pokazateljima prethodnih razdoblja i ranije korištenih metoda, tehnika i tehnologija rada, ispitani su ostvareni pomaci zaštite na radu.

3. METODE ISTRAŽIVANJA - Research methods Ozljede na radu evidentiraju se i prate prema po­

stojećim zakonskim propisima. Kada se dogodi neka ozljeda slijede propisani postupci: prva pomoć, pri­jave, uviđaji, izvješća i dr. Evidencija svake ozljede sa­drži podatke o ozljedenom radniku, o vremenu i mjestu ozljede, vrsti ozljede, uzroku i izvoru ozljede, načinu nastanka ozljede i dr. Korištenjem dostupnih dokume­nata prikazane su i analizirane evidentirane ozljede (1991-2000) s područja UŠ Delnice. Za svaku je ozlje­du prikupljeno 16 pokazatelja. Kao izvor podataka o ozljedama na razini Poduzeća, poslužila su Poslovna izvješća "Hrvatskih šuma".

Da bi se dokazala (nejjednakost između pojedinih skupova podataka, oni su uspoređivani Hi-kvadrat tes­tom (x2), a jakost je veza ispitivana koeficijentom kon-tingencije (Ck). Pri analizama su korištene apsolutne i relativne frekvencije ozljeda.

Promjene u ustroju HŠ i organizaciji zaštite na radu, utjecale su i na načine evidencije o zaposlenicima, ozljedama i ostalim pojavama te su otežale praćenje pojedinih varijabli kroz analizirano razdoblje. Rješenja korištena u prikazu pojedinih nepotpunih ili nedostat­nih skupova podataka naznačena su u rezultatima rada kao metodska ograničenja.

4. POKAZATELJI SIGURNOSTI I ZAŠTITE RADNIKA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" P.O. ZAGREB

Indicators of safety and protection of workers in "Hrvatske šume" Inc. Zagreb Vrlo su česte tvrdnje da se u hrvatskom šumarstvu

ne posvećuje dovoljna pozornost sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika. Primjedbe da se na tome području ne odvija gotovo nikakva djelatnost, dobivaju na jačini usporedbom sa šumarstvom razvijenijih zemalja. Po­

kazatelji ozljeđivanja radnika u HŠ prikazani su u ta­blici 1. Neki dodatni pokazatelji razine sigurnosti i zdravlja radnika u šumarstvu RH prikazani su u članci-m a M a r t i n i ć a iVondre (1998, 1999).

Tablica 1. Pokazatelji ozljeđivanja radnika u "Hrvatskim šumama" Table 1 Indicators of workers' injuring in "Hrvatske šume"

Godina Year

1994 1995 1996 1997 1998 1 999

Broj zaposlenika, N

Number of employees, No

10201 10034 10122 9228 8488 8818

Udio proizvodnih radnika, %

Share of productive workers, %

54,90 54,61 54,39 50,74 48,04 49,10

Broj ozljeda, N Number of injuries, No

625 613 736 631 546 602

Smrtno stradali, N Number of deaths, No

4 1 1 2 7 0

Invalidi rada, N

Disabled workers, No

700 702 786 746 602 597

Prosječno vrijeme bolovanja po ozljedi, dani Average sick

leave time by injury, days

29 32 28 28 27 32

Izgubljeni radnik-dani

Lost worker-days

17883 19898 20649 17559 14932 19494

U promatranom razdoblju svake se godine u HŠ do­godilo prosječno 625 ozljeda na radu. Broj se ozljeda i smrtni slučajevi, prisutni gotovo svake godine, nije smanjivao usprkos smanjenju broja zaposlenika. Naj­veći pad zaposlenih dogodio se tijekom 1997. i počet­

kom 1998. godine, kada su radne jedinice "Hrvatskih šuma" bile izdvojene u posebna poduzeća, društva s ograničenom odgovornošću ("d.o.o.") osnovana u vla­sništvu HŠ.

262

M. Šporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA ... Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002). 261-271

Velik broj invalida rada postaje sve značajniji eko­nomski problem u Poduzeću. Njima valja pridružiti i znatan broj zaposlenih invalida rata i radnika s umanje­nom radnom sposobnošću.

Navedeni pokazatelji upozoravaju da sigurnost i zdravlje šumarskih radnika zapravo ne predstavljaju

strateški interes HŠ. Ozljede i bolesti radnika, odnosno izgubljeno radno vrijeme zbog bolovanja, može uzro­kovati i financijske teškoće u Poduzeću. Za 1999. go­dinu izgubljeni su radni dani zbog ozljeda predstavljali trošak od 3 886 864 kn (0,25 % od ukupnih troškova).

5. ANALIZA OZLJEDA RADNIKA ZA UPRAVU ŠUMA DELNICE Analysis of workers' injuries in Delnice Forest Administration

U tablici 2 prikazana je raspodjela ozljeda po godi­nama i organizacijskim jedinicama. Osim za šumarije, tablica sadrži podatke i za stručne odjele Uprave šuma (S. O. Delnice) te za radne jedinice. U promatranom je

razdoblju ustroj radnih jedinica mijenjan u nekoliko navrata, pa su radi preglednosti i sažetosti prikaza po­daci za radne jedinice stavljeni pod zajednički naziv "Radne jedinice".

Tablica 2 Table 2

Pregled ozljeda na Upravi šuma Delnice Survey of injuries in Delnice Forest Administration

Organizacijska jedinica Management Unit

F 0

š r e

u s

m t

a r 0 1 f J f a

i

c e

Crni Lug Delnice Fužine Gerovo Gomirje Klana Lokve Mrkopalj Prezid Ravna Gora Rijeka Skrad Tršće Vrbovsko

S.O. Delnice Compartments Radne jedinice Operational Units Ukupno Total

N %

Raspodjela broja ozljeda po godinama i organizacijskim jedinicama Break down of injuries by years and Management Units

1991 9 6 4 7 4 8 . 0 4 4 0 2 2 4

0

2

56 12,84

1992 6 2 5 3 5 2 -5 3 3 1 2 5 1

1

6

50 11,47

1993 3 7 2 3 2 5 -3 3 0 1 2 0 1

0

7

39 8,94

1994 4 3 4 3 2 1 -0 0 2 1 5 0 2

5

4

36 8,26

1995 1

11 2 3 1 4 -1 1 6 1 5 1 4

2

4

47 10,78

1996 3 6 3 6 2 1 1 2 1 2 1

s3 1 9

4

5

50 11,47

1997 3 3 3 5 6 1 1 7 3 1 1 6 0 3

2

8

53 12,16

1998 0 6 1 1 5 2 0 3 1 0 1 2 4 6

3

1

36 8,26

1999 1 4 1 4 2 2 1 2 4 3 0 0 2 8

1

0

35 8.03

2000 3 3 3 2 0 3 3 5 2 1 0 3 4 0

2

0

34 7,80

Ukupno Total

N 33 51 28 37 29 29 6

28 22 22 7

30 19 38

20

37

436

% 7,57 11,70 6,42 8,49 6,65 6,65 1,38 6,42 5,05 5,05 1,61 6,88 4,36 8,72

4,59

8,49

100,00

Broj se ozljeda na području UŠ Delnice u promatra­nom razdoblju kretao od najmanje 34 do najviše 56 oz­ljeda godišnje. Svake se godine dogodilo prosječno oko 44 ozljeda na radu. Testiranjem podataka pokazala se statistički značajna razlika između 1991. i 2000. go­dine (x2 = 29; Ck = 0,49). Međutim, naznačeni pad bro­ja ozljeda ne predstavlja trend. Naime, u promatranom desetljeću zabilježeno je i razdoblje povećanja učesta­losti ozljeđivanja radnika (1994-1997). Istraživanjima stavova šumarskih radnika o vlastitoj profesiji (Von-dra 1998) upozoreno je na smanjenje razine organizi­ranosti radilišta na oko 60 % predratne djelotvornosti. Ispitanici su također naveli da broj i temeljitost struč­nih obrada na redovitim liječničkim sistematskim pre­gledima opada.

Razlike koje su prisutne između organizacijskih je­dinica mogu se objasniti posebnostima svake šumarije, obzirom na površinu kojom gospodari, etat, broj zapo­slenika i dr. U istraživanje uzroka razlika razine sigur­nosti na radu u pojedinim razdobljima te između poje­dinih organizacijskih jedinica, valjalo bi uključiti i čimbenike iz šireg okruženja (društvenog, političkog, ekonomskog). Sigurno je da svaka US i svaka šumarija odražava neke specifične uvjete geopolitičkog i radnog prostora u kojem djeluje. Proučavanje pojava i procesa nužno zahtijeva uvažavanje svih uvjeta i ograničenja u kojima oni nastaju.

263

M. Spurčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271

5.1. Proizvodni i režijski radnici - Productive workers and nonproductive workers Broj se zaposlenih radnika u UŠ Delnice tijekom Ukupan je broj zaposlenih te ukupan broja ozljeda pro­

izvodnih i režijskih radnika prikazan u tablici 3. godina mijenjao. Prikupljeni su podaci omogućili ispi­tivanje razlika između proizvodnih i režijskih radnika.

Tablica 3. Ozljede proizvodnih i režijskih radnika Table 3 Injuries with productive workers and nonproductive workers

Godina Year

1991 1992 1993 1994» 1995a

1996 1997" 1998h

1999" 2000

Ukupno Total

Ozljede - Injuries Proizvodni radnici

Productive workers

Režijski radnici Nonproductive

workers Udjeli, % - Shares, %

87,50 92,00 89,74 80,56 80,85 76,00 86,79 69,44 74,29 82,35

82,57

12,50 8,00 10,26 19,44 19,15 24,00 13,21 30,56 25,71 17,65

17,43

Ukupno, N Total, N

56 50 39 36 47 50 53 36 35 34

436

Zaposlenici - Employees Proizvodni radnici

Productive workers

Režijski radnici Nonproductive

workers Udjeli, % - Shares, %

56,20 48,91 60,00 48,32 47,40 42,74 39,39 35,78 41,26 47,89

46,79

43,80 51,09 40,00 51,68 52,60 57,26 60,61 64,22 58,74 52,11

53,21

Ukupno, N Total, N

1210 1104 1035 983 1000 992 749 682 761 923

944

a Struktura zaposlenika određena je prema stvarnim kvalifikacijama Structure of employees established with respect to actual qualification

h Ne sadrži podatke za radne jedinice - No data for Operational Units

U promatranom je razdoblju broj ozljeda na tisuću zaposlenih kolebao od najmanje 37 (2000) do najviše 53(1998). Ako se promatraju samo proizvodni radnici, te se vrijednosti penju do 156 ozljeda na tisuću radnika (1997). Naime, u 82 % slučajeva ozljeduju se proizvo­dni radnici. Velik udio režijskih zaposlenika, skoro kroz cijelo razdoblje činili su više od polovice svih za­

poslenih, može stvoriti krivu predodžbu o broju ozlje­da. Proizvodni radnici su kritična kategorija i broj oz­ljeda ne treba povezivati s ukupnim brojem zaposleni­ka, već s onom skupinom radnika na koju se odnose.

Različite udjele ozljeda u strukturi zaposlenih rad­nika ilustrira slika 1.

C/3

B Udio ozljeda u ukupnom broju zaposlenih Share of injuries in tola! number of employees

• Udio ozljeda u broju proizvodnih radnika Share of injuries in productive workers

E] Udio ozljeda u broju režijskih radnika Share of injuries in nonproductive workers

1991 19i)2 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 201111 Ukupno Total

Godine - Years

Slika 1. Relativni udjeli ozljeda u strukturi zaposlenih Figure 1 Relative shares of injuries in the structure of employees

264

M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU 1 "MEKOM RAZDOBLJA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271

Uz pretpostavku da broj ozljeda odgovara broju oz-ljedenih radnika, odnosno da se radnik u jednoj godini ne ozljeđuje više puta, mogli bi reći da se godišnje ozlje-duje tek oko 0,5 % svih zaposlenih. Posve različiti re­zultati dobivaju se za dvije temeljne kategorije radnika. Uz uvažavanje izrečene pretpostavke, prosječno se sva­ke godine ozljeđuje 8,5 % proizvodnih radnika ili svaki

12-ti radnik. Istodobno se ozljeđuje oko 1,6 % režijskih radnika ili svaki 73-ći radnik. Najmanje se proizvodnih radnika (5,6 %) ozljedilo 1993., a najviše (15,6 %) 1997. godine. Razlika od 10 % posljedica je broja ozlje­da ali i različitih udjela proizvodnih radnika u strukturi ukupnoga broja zaposlenika.

5.2. Vrijeme ozljeđivanja radnika - Workers' injuring time S obzirom na vrijeme ozljeđivanja analizirana je:

mjesečna, tjedna i dnevna dinamika ozljeđivanja. Po­znato je da se ozljede najčešće događaju u prvim sati­ma rada. Ponedjeljak je dan s najvećim brojem ozljeda, a prema kraju tjedna njihov se broj smanjuje (Rano-

gaj ec 1989). Rezultati su naših istraživanja potvrdili pravilnosti u pojavljivanju ozljeda na radu.

Raspodjela je ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu prikazana u tablici 4. U četvrti su tjedan uvrš­tavani i preostali dani do kraja promatranoga mjeseca.

Tablica 4. Raspodjela ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu Table 4 Break down of injuries by months and weeks in the month

Tjedan Week

1. 2. 3. 4.

Ukupno Total

N %

Mjesec - Month I 5 7 9 11 32

7,34

II 13 9 9 13 44

10,09

III 10 14 7 7

38 8,72

IV 5 12 9 8

34 7,80

V 4 10 7 9

30 6,88

VI 17 15 11 12 55

12,61

Vll 13 4 15 11 43

9,86

VII 11 8 3 12 34

7,80

IX 11 9 14 13 47

10,78

X 3 10 6 12 31

7,11

XI 12 10 3 8

33 7,57

XII 5 4 3 3 15

3,44

Ukupno - Total N

109 112 96 119

436

% 25,00 25,69 22,02 27,29

100,00

Iz podataka proizlazi da se na UŠ Delnice ozljede događaju relativno ravnomjerno tijekom cijele godine. Učestalost ozljeda ovisi o broju radnih dana u pojedi­nom mjesecu i proizvodnoj zadaći koja se mora obavi­ti. Nepostojanje je značajne razlike između trendova

promatranih varijabli potvrđeno i statističkim podaci­ma. Uz 33 stupnja slobode (SS = 33) dobio se x2 = 39 i Q = 0,29.

Na slikama 2 i 3 prikazan je tjedni i dnevni broj ozljeda.

251

20

15

10

5-

0

/

•••

Ponedjeljak Monday

Ulorak Tuesday

Srijeda Wednesday

Čelertak I aarsda'.

Petak Friday

Subota Saturday

Dani - Days

Slika 2. Raspodjela ozljeda tijekom tjedna Figure 2 Distribution of injuries during the week

Između broja ozljeda na početku i kraju tjedna postoji značajna razlika. U ponedjeljak se dogodilo 24,1 %, a u petak 14,2 % ozljeda. Subote su najčešće neradne i otuda mali udio ozljeda. Na razini radnoga dana, najveći se dio ozljeda dogodio u prvim satima ra­da. Od početka rada do 10 sati dogodilo se 44 % ozlje­da, a do 12 sati čak 76 %.

Doba dana, sati - Time of day, hours

Slika 3. Raspodjela ozljeda tijekom dana Figure 3 Distribution of injuries during the day

Razlog učestalog ozljeđivanja ponedjeljkom i po­četkom radnoga dana valja tražiti u načinu na koji rad­nici provode vikend te vremenu koje je radnicima po­trebno za urađivanje. Prema kraju tjedna, odnosno pre­ma kraju dana, radnici rade smanjenim intenzitetom, pa su stoga manje izloženi opasnostima i ozljedama.

5.3. Uzroci i izvori ozljeda - Causes and sources of injuries Izvorom ozljeda radnika na radu smatraju se sred- jali, materije, životinje i štetnosti koje proizlaze iz teh-

stva rada i drugi izvori ovisno o procesu rada (materi- nološkog procesa rada) koji izazivaju ozljede. Deset-

265

M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TEIEKOM RAZDOBLJA . Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 261-271

godišnjom su evidencijom ozljeda na području UŠ Delnice bilježeni njihovi uzroci i izvori sukladno za­konskim propisima. Pri formiranju tablice 5 korištene su stvarne oznake za grupe izvora i vrste uzroka povre­da. Izvori su predstavljeni sljedećim oznakama: 1 - Postrojenja, strojevi i uređaji - Plants, machines

and units 2 - Transportna sredstva - Means of transport 3 - Sredstva opreme - Equipment 4 - Izvori ovisni o procesu rada - Sources depending

on work process 5 - Radna okolina - Working environment 6 - Drugi izvori - Other sources

Najčešći su uzroci ozljeda u HS: obavljanje radnih operacija protivno pravilu zaštite na radu, nepravilan način rada te propuštene mjere sigurnosti i neopreznost (Mar t in ić 1999). Uzroci zastupljeni s manje od je­dan posto združeni su u zajedničku rubriku "ostalih 8" (tablica 5). Uzroci s većim udjelima razdijeljeni su u tri glavne skupine.

Neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu su: 812 - Neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i

Tablica 5. Raspodjela ozljeda prema uzroku i izvoru Table 5 Break down of injuries by cause and source

833

850

površina s kojih se obavlja rad - Faulty, slip­pery and obstructed passage and working area Poremećaji u tehnološkom procesu rada Malfunctions of technological working process Ostala neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu - Other non-implemented basic rules of protection at work

Neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu su: 855 - Izvođenje radne operacije na način protivan

pravilima zaštite na radu - Performance of the working operation against the rules of protec­tion at work Izvođenje radne operacije bez uporabe odgova­rajućeg osobnog zaštitnog sredstva ili neisprav­nog osobnog zaštitnog sredstva Performance of the working operation with no use of the adequate personal protective equipment or use of faulty personal protective equipment Ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu - Other non-implemented special rules of protection at work Viša sila - Force majeure

856

870

Source

1 2 3 4 5 6

Ukupno Total

N %

Uzrok ozljede - Cause of injury

812

34 5 6

41 80 33 199

45,64

833

5 0 1 3 1 0 10

2,29

850

15 1 4 18 13 14 65

14,91

855

11 4 1 7 8 9

40 9,17

856

3 0 1 4 0 3 11

2,52

870

4 0 0 5 4 17 30

6,88

891

7 4 2 12 5

36 66

15.14

Ostalih 8 -Other 8

4 3 2 3 1 2 15

3,44

Ukupno - Total

N

83 17 17 93 112 114

436

%

19,04 3,90 3,90

21,33 25,69 26,15

100,00

Slika 4. Mjesto ozljede na radu Figure 4 Spot of injury at work

Oko 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnovnim pravilima zaštite na radu. To znači da su najčešći uzroci ozljeda bili u čovjeku i njegovu odnosu prema radu. Udio ozljeda uzrokovanih višom silom (l 5,1%) ukazuje na rizik pojave ozljeda i nakon poduzimanja tehničkih, tehnoloških i drugih mjera sigurnosti. Na djelovanje slučajnih, nepredvidi-vih čimbenika može se tek neznatno utjecati. Stoga će oni uvijek biti prisutna opasnost. Medu ostalim uzroci­ma ozljeda su: neispravnost sredstava rada, pomanjka­nje ili neispravnost zaštitne naprave na oruđu za rad, dijelovi pod naponom električne struje, biotički čimbe­nici radne okoline, pomanjkanje stručne sposobnosti, rad bez razrađene tehnologije rada, loša organizacija rada te protupravno djelovanje treće osobe. Neprimije­njenim posebnim pravilima zaštite na radu pripisano je 19,7% ozljeda.

266

M. Sporčić, A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 261-271

Obzirom na izvor ozljeda, najzastupljenija grupa je radna okolina (25,7 %). Pojedinačno najznačajniji izvor ozljeda su strojevi i uređaji za iskorištavanje šuma i obradu drva sa 15,1 %. Slika 4 prikazuje mjesto i uvjete nastanka ozljede na radu. Ozljeda se dogodila 9. travnja 2001. godine u Šumariji Tršče, Gospodarska jedinica Crni Laži, odjel 74, prilikom kresanja grana motornom pilom. Pri radu je jedna napeta grana odbacila motornu pilu koja je lancem ozljedila lijevu potkoljenicu radnika.

Velik broj ozljeda čiji su uzroci i izvori svrstani u kategoriju "ostalo, nenavedeno" govori o neprilagođe­nosti postojećeg izvješćivanja i statistike stvarnim po­trebama šumarstva. Temeljni je motiv unapređivanja sigurnosti na radu sprječavanje ozljeda, a da bi se od­govarajuće mjere zaštite mogle provesti, osnovni je uvjet raspolaganje svim ključnim informacijama.

5.4. Starost ozljeđenih radnika - Age of injured workers U tablici 6 prikazana je raspodjela ozljeda po život- Svaka ozljeda uvrštena je u starosni razred prema godi-

noj dobi radnika i broju njihovih prijašnjih ozljeda. nama radnika u vrijeme ozljeđivanja.

Tablica 6. Raspodjela ozljeda po starosnim razredima radnika i broju ranijih ozljeda Table 6 Break down of injuries by age categories and number of previous injuries

Broj ranijih ozljeda Number of

previous injuries 0 1 2 3

> 4 Ukupno

Total N %

Starosni razredi, godina - Age categories, years

< 2 0

2 0 0 0 0 2

0,46

21 -25

15 1 1 0 0 17

3,90

2 6 - 3 0

49 9 3 0 0

61 13,99

31 -35

57 20 3 2 1

83 19,04

3 6 - 4 0

48 22 8 0 2 80

18,35

41 -45

51 29 5 2 1

88 20,18

4 6 - 5 0

39 13 5 1 2 60

13,76

5 1 - 5 5

21 4 3 3 1

32 7,34

>56

9 3 1 0 0 13

2,98

Ukupno - Total

N

291 101 29 8 7

436

%

66,74 23,17 6,65 1,83 1.61

100,00

Najveći broj ozljeda dogodio se radnicima između 41. i 45. godine života (20,2 %). Zanimljivo je da se gotovo najveći broj radnika (17,5 %) po prvi puta ozl-jedio tek u toj životnoj dobi. Dosada provedenim istraživanjima utvrđeno je da se najveći broj radnika ozljeđuje u prvih pet godina rada (Ranogajec 1989,

Vondra 1998). Ograničenje usporedbi utvrđenih zakonitosti i rezultata prikazanih u tablici 6 proizlazi iz nesigurnosti veze starosti radnika s godinama staža u šumarstvu. Ipak, malo je vjerojatno da značajan broj radnika počinje raditi u šumarstvu tek s 40 godina.

r

25

20-

1?

•̂fc-

j Ukupan broj ozljeda Total number of injuries

1 Pojava prve ozljede Occurrence of the first injury

aJ Slika 5. Figure 5

<20 21-25 26-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55

Starosni razredi, godina - Age categories, years

Raspodjela ozljeda po starosnim razredima Break down of injuries by age categories

>56

Slika 5 ilustrira vrijeme pojave prvih ozljeda. Mali broj ozljeda u prvim starosnim razredima može se objasniti malim udjelom mladih radnika u ukupnoj

strukturi svih zaposlenika UŠ Delnice. Između raspo­djele broja svih i prvih ozljeda u starosne razrede zabi­lježena je čvrsta veza. Najviše je ozljeđenih radnika u

267

VI. Sporčic. A. Sab»: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJKKOM RAZDOBLJA . Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002), 261-271

starosnim razredima u kojima je najviše zaposlenih. Struktura zaposlenih radnika 2000. godine prikazana je na slici 6.

U proteklom je desetljeću izostalo zapošljavanje mladih radnika. S druge strane, razina izvođenje rado­va neovisnim poduzetnicima nije dovoljna da pokrije manjak radnih kapaciteta (Mar t in ić 1998). Također valja napomenuti da ne postoje objedinjeni podaci o radnicima i ozljeđivanju radnika vanjskih izvođača.

U promatranom razdoblju najveći se broj radnika ozljedio samo jedanput (66,7 %). Koliko će se puta neki radnik ozljediti tijekom radnoga vijeka ne može se pouzdano procijeniti. Prikupljeni podaci nisu omo­gućili povezivanje broja ozljeda s brojem radnika koji­ma su se one dogodile. Prema Vondri (1998) nešto više od petine proizvodnih radnika se ne ozljeđuje.

20 - 29 60 - 65

Starosni razredi, godina Age categories, years

Slika 6. Struktura zaposlenika US Delnice 2000. godine Figure 6 Distribution of employees of Delnice Forest Administra­

tion in 2000

5.5. Vrsta ozljede i ozljeđeni dio tijela -Evidencija svake ozljede mora između ostalog sadr­

žavati i podatke o vrsti ozljede i ozljedenom dijelu tije­la. U tablici 7 prikazane su najčešće ozljede dijelova ti­jela. Manje učestale vrste ozljede združene su u zajedni­čki razred. Ozljedama su dodijeljene sljedeće oznake: 10 - Prijelom - Fracture 25 - Uganuće i nategnuće - Sprain and strain 30 - Komocije i ostale unutarnje povrede

Commotions or other internal injuries 40 - Amputacija i enukleacija

Amputation and enucleation

Type of injury and injured part of body 41 - Ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed

nagnječenja, rane s povredama živaca i dr.) Other wounds (cuts, wounds caused squashing, wounds with injured nerves, etc.)

50 - Površinska ozljeda (oderotine, ogrebotine plik i dr.) Superficial injury (abrasions, scratches blisters, etc.)

55 - Kontuzija i nagnječenje - Contusion and squash 95 - Ostala nenavedena oštećenja

Other non-mentioned damages

Tablica 7. Raspodjela ozljeda prema vrsti ozljede i ozljeđenom dijelu tijela Table 7 Break down of injuries by type of injury and injured part of body

Ozlj eden i dio tijela

Inj uri cd part ofbody

Glava - Head Trup - Body Ruke - Anns Noge - Legs Ostalo - Other Ukupno

Total N %

10

2 8 10 17 0 37

7,99

25

2 7 12 57 2 80

17,28

30

3 10 3 5 0

21 4,54

Vrsta

40

18 0 1 1 0

20 4,32

ozljede -

41

39 10 54 65 1

169 36,50

Type of injury

50

6 2 10 7 1

26 5,62

55

9 14 18 30 1

72 15,55

95

6 4 5 1 1 17

3,67

Ostalih 5 Other 5

9 1 5 4 2

21 4,54

Ukupno - Total

N

94 56 118 187 8

463

%

20,30 12,10 25,49 40,39 1,73

100,00

Ukupan je broj ozljeda u tablici 7 veći zbog ozljeđi­vanja više dijelova tijela pri pojedinim nesrećama. Za­nimljivo je daje za različite dijelove tijela ozljeđene u jednoj nesreći uvijek evidentirana ista vrsta ozljede.

Najčešće stradavaju noge. One su predmet ozljeđi­vanja u 40,4 % slučajeva. Najveći dio ozljeda nogu či­ne ozljede potkoljenice (36,4 %), zatim ozljede koljena (16 %). Na rukama se najviše ozljeduju prsti (29,7 %), na glavi oči (38 %), a na trupu prsni koš (55,4 %).

Najveći dio ozljeda su različite posjekotine i rane

uslijed nagnječenja (36,5 %). Značajna su još uganuća i nategnuća te kontuzije i nagnječenja s udjelima od 17,3 % odnosno 15,6 %. Ostalih pet manje zastupljenih vrsta ozljeda su: iščašenja, opekotine, akutna trovanja i intoksikacija, oštećenja stranim tijelom i višestruke ozljede.

Veliku važnost u otklanjanju ili ublaživanju mogućih ozljeda imaju osobna zaštitna sredstva. U našim je orga­nizacijskim jedinicama (šumarijama) odnosno uprava­ma šuma stanje opskrbe osobnim zaštitnim sredstvima

268

M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski lisl br. 5 6. CXXV1 (2002). 261-271

različito. Naime, poslodavac opskrbljuje radnike propi- jeva, s malim zakašnjenjem u 39 % i s velikim zakašnjc-sanim zaštitnim sredstvima: pravodobno u 14 % sluča- njem u47 % slučajeva (Vondra 1998).

6. RASPRAVA - Discusion Na osnovi analiziranih dokumenata procijenjeno je

da se u "Hrvatskim šumama" od osnutka 1991. dogodilo oko 6 800 ozljeda na radu. Stvarni broj ozljeda u šumar­stvu Republike Hrvatske obuhvaća još i ozljede zapo­slenika neovisnih poduzetnika te određen broj lakših oz­ljeda koje se ne prijavljuju. O ozljedama vanjskih izvo­đača ne postoje objedinjeni podaci. HŠ ne evidentiraju te ozljede niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti i zaštite zdravlja radnika vrijednosni kriterij za odluči­vanje o najpovoljnijem ponuđaču. Razvoj poduzetništva u svim djelatnostima šumarstva morao bi se temeljiti na ispunjenju jasno definiranih tehničkih, tehnoloških, ekoloških i sigurnosnih kriterija za izvođenje šumskih radova. Upravo zato što HS imaju zadaću (mandat) cje­lovitog gospodarenja državnim šumama, one moraju imati u tome glavnu ulogu i biti nositelj razvoja.

U šumarstvu se pored brojnih ozljeda bez trajnih posljedica, ozljeda s posljedicama po zdravlje i radnu sposobnost radnika događaju i najteže, smrtne ozljede. Pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika utvrđe­ni u ovom radu upozoravaju da u proteklom desetljeću nisu ostvareni pozitivni pomaci. Nepovoljno stanje najbolje ilustrira činjenica da 50 % šumarskih radnika nakon svega što su doživjeli ne bi ponovo odabralo istu profesiju (Vondra 1998). Naime, 82 % svih ozljeda odnosi se na proizvodne radnike, a broj ozljeda na tisu­ću radnika kreće se i do 156 (1997).

Iako radnici očuvanje vlastitog zdravlja ističu kao prioritetni kriterij (Vondra 1998), čak 65 % analizira­nih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnov­nim pravilima zaštite na radu. Ozljede se i dalje najviše događaju ponedjeljkom i u prvim satima rada, a noge predstavljaju najčešće ozljeđivani dio tijela. Najviše se (20 %) ozljeda na području UŠ Delnice dogodilo rad­nicima između 41. i 45. godine života. To stanje može se objasniti najvećim brojem zaposlenih u tim staro­snim razredima te nedovoljnom upućenošću o skoko-vitom smanjenju vitalnosti i radne sposobnosti koja se kod šumarskih radnika pojavljuje nakon navršenih če­trdeset godina života (Dolenec 1993). U pravilu se očekuje kompenzacija te promjene velikim iskustvom i mudrošću pri radu. Poznata je i ugroženost mladih,

neiskusnih radnika u prvim godinama rada. Radnici često ističu potrebu za osnivanjem škole (centra) za os­posobljavanje šumarskih radnika i profesionalnim os­posobljavanjem u trajanju od jedne do dvije godine (Vondra 1998).

Predmet analiza u ovom radu bile su ozljede na radu. Međutim, česta profesionalna oboljenja također su važna sastavnica cjelovite skrbi o ljudskom resursu i nikako se ne smiju zanemariti. Godine 1997. zbog oz­ljeda na radu izgubljeno je 17 559 radnik-dana, a zbog bolesti 181 482 radnik-dana (Ranogaj ec 1999). Ra­zina troškova koje poduzeće trpi zbog ozljeda i bolesti radnika trebala bi troškove prevencije te osmišljavanja i provedbe različitih sigurnosnih programa tretirati kao vrlo isplativa ulaganja. Naša je stvarnost još udaljena od takve razine gospodarenja ljudima u poduzeću.

Veliko ograničenje u provođenju ovakvih i sličnih istraživanja predstavlja neusklađenost postojeće statis­tike o zdravlju u šumarstvu. Neujednačeni načini pri­kupljanja i obrade podataka onemogućavaju usporedbe između pojedinih razdoblja, područja ili između poje­dinih organizacijskih jedinica. Osnovni je uvjet una­pređivanja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika po­sjedovanje svih relevantnih informacija o ozljedama i bolestima koje su potrebne za njihovo razumijevanje i smisleno tumačenje. Moderna informatička tehnologi­ja, brzi pristup informacijama (Internet) iz svjetskih baza znanja omogućava jednostavnu i jeftinu razmjenu podataka. Za očekivati je da će ta tehnološka pogod­nost i u nas biti iskorištena u oblikovanju međunaro­dno i međustrukovno usporedive statistike.

Negativni pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika navode na zaključak da ljudi, njihov razvoj, motivacija i zadovoljstvo nisu prepoznati kao osnovni načini postizanja organizacijske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća. Sasvim je sigurno da znanja, spo­sobnosti, kreativni i razvojni potencijali naših radnika ne mogu doći do izražaja ako nisu ispunjeni osnovni uvjeti zaštite njihovog zdravlja i života. U tom smislu cjelovita skrb o sigurnosti i zdravlju radnika treba predstavljati poduzetnički interes ne samo poduzeća "Hrvatske šume" već i šireg društvenog okruženja.

7. ZAKLJUČCI Šumarstvo je u Hrvatskoj na visokom mjestu po broju ozljeda na radu, invalida rada te brojnosti pro­fesionalnih oboljenja. U "Hrvatskim šumama" p. o. Zagreb godišnje se dogodi oko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu.

Conclusions Svake godine ozljeđuje se 8,5 % proizvodnih radni­ka ili svaki 12-ti radnik. U razdoblju 1991-2000. na području sigurnosti i za­štite zdravlja radnika nisu ostvareni pozitivni po­maci.

269

M. Sporčic. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA . Šumarski list br. 5 -6, CXXVI (2002). 261-271

4. Najčešći uzroci ozljeda su u čovjeku, njegovu od­nosu prema radu, prema opasnostima iz okoline i prema vlastitom zdravlju te životu uopće.

5. Veliko ograničenje unapređenja zaštite na radu predstavlja neusklađenost postojeće statistike. Po­stojeći načini izvješćivanja o zaštiti i zdravlju radni­ka nisu prilagođeni stvarnim potrebama šumarstva.

6. O radnicima i ozljedama radnika neovisnih podu­zetnika ne postoje objedinjeni podaci. Pri ugovara­

nju radova, razina sigurnosti i zaštite radnika nije vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču. Razvoj, motivacija i zadovoljstvo radnika nisu pre­poznati kao osnovni načini postizanja organizacij­ske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća.

8. LITERATURA - References 1. D o 1 ene c, S., 1993: Utjecaj socioekonomskih i psi­

holoških činitelja na radnu sposobnost i učin­kovitost šumarskih radnika. Magistarski rad. Šu­marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, str. 1-115.

2. Gogi i a, V, 1997: Ergonomske značajke šumarske mehanizacije - problemi njihova mjerenja i vrednovanja. Mehanizacija šumarstva, 22 (4): 209-217.

3. Mar t in i ć, I., 1997: Na pragu novog tisućljeća-si­gurniji rad u šumarstvu. Mehanizacija šumar­stva, 22 (3): 149-155.

4. M a r t i n i ć , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja šum­skih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnici­ma. Mehanizacija šumarstva, 23 (1): 7-15.

5. M a r t i n i ć , I., 1999: Sigurnost i zdravlje šumskih radnika - poticaj za njihovo unapređenje u Hr­vatskoj. Šumarski list, CXXIII (5-6): 201-211.

6. Pe t z , B., 1994: Statistika za praksu. MUP Hrvat­ske. Zagreb, str. 1-155.

7. Ranoga j ec , B., 1989: Povrede na radu u šumar­stvu. "Slavonska šuma» Osijek, str. 1-80.

8. Ranoga j ec , B., 1999: Sigurnost i zdravlje šum­skih radnika - poticaj za njihovo unapređenje u Hrvatskoj (2). Šumarski list, CXXIII (7-8): 339-343.

9. Vondra , V, 1995: Radne norme i opterećenje šum­skog radnika. Mehanizacija šumarstva, 20 (4): 189-197.

10. Vondra , V., 1998: Promišljanje šumskih radnika o vlastitoj profesiji. Mehanizacija šumarstva, 23 (3-4): 101-129.

11.

12.

13.

15.

17.

19. 20. 21.

22.

23.

U r š i č , C. & A. Fa tu r -V ide t i ć , 1998: Reševa-nje delovne i zaposlitvene problematike invalid-nih delavcev v gozdarstvu. Gozdarski vestnik, 56 (9): 396-403.

*** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovna izvje­šća 1994. do 1999., Zagreb.

*** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Zbirka pravnih propisa, Bilteni 1 do 7, Zagreb 1995-1998.

*** Zapisnici o prijavi nesreće na poslu od 1. 1.1991. do 31.12.2000. godine, Delnice.

*** Poslovni izvještaji Uprave šuma Delnice od 1991. do 2000., Delnice.

***Godišnji izviještaji o povredama i profesional­nim oboljenjima radnika na radu Uprave šuma Delnice od 1991. do 2000., Delnice.

*** Izvješće konzultantske tvrtke "Coillte». http://www.hrsume.hr/restrukturiranje/ /izvješ­taji/ htm

*** Zakon o šumama (N.N. 52/90 & N.N. 9/91 & N.N. 6/93)

*** Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/1996) *** Zakon o inspekciji rada (N.N. 59/1996) *** Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu Hrvat­

ske (N.N. 10/1986) *** Pravilnik o zaštiti na radu u "Hrvatske šume"

p.o. Zagreb, 1992. *** Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima

i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (N.N. 52/1984)

SUMMARY: This paper shows injuries at work as an indicator of the level of safety and health protection of forestry workers. The research objective was to establish and show the (non) existence of trends and changes occurred in the area of safety and protection at work in the Croatian forestry during the last decade (1991 to 2000). The basic indicators related to protection at work are shown at the level of the enterprise "Hrvatske šume". Detailed analyses of injuries have been made for the area of Delnice Forest Administration.

270

M. Šporčić. A. Saho: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA ... Šumarski list hr. 5 6. CXXV1 12002). 261-271

On the basis of the analyzed documents, it has been established that since the foundation of "Hrvatske šume" (1991) about 6800 injuries at work have occurred or 600 injuries each year. Business year with no incidence of fatali­ties are an exemption rather than a rule. In fact three deaths occur annually on the average. A conspicuous loss of working capacity is illustrated by the data that approximately 700 employees are disabled workers. This figure should be increased by a considerable number of disabled war veterans and workers with limited working capacity.

A series of interesting data have been obtained by a detailed analysis of injuries. Here are some of them:

Directly involved workers get injured in 82 % of cases. The number of injuries per a thousand of employees, in the analyzed period, ranged between min. 37 (in 2000) and max. 53 (in 1998). If only directly involved workers are considered the values are much higher. They reach up to 156 injuries per a thousand of productive workers (1997). On the average, each year 8,5 % of directly involved workers get injured or every 12th worker.

The accidents are most frequent on Mondays (24,1 %) and in early work­ing hours (44 % of injuries occur until 10 o'clock). As much as 65 % of all injuries were caused because the basic rules of protection at work were not implemented. Machines for forest harvesting and wood processing are the most significant source of injuries with a share of 15,1 %.

Workers aged between 41 and 45 suffered the highest number of injuries (20 %) in the area of Delnice Forest Administration. This unusual situation can be partly explained by insufficient workers' awareness of the sudden decrease of their vitality and work capacity regularly appearing with forest workers after their forties.

Legs are usually the first to be hurt. They are injured in 40,4 % of cases. Speaking of leg injuries, the most frequent are the injuries of the lower leg (36,4 %) and then the injuries of the knee (16 %). The most frequent injuries on the arms are those of fingers (29,7 %), on the head the eyes (38 %) and on the body the chest (55,4 %). Injuries are mostly made of different cuts and wounds caused by squashing (36,5 %). Sprains and strains are also signifi­cant as well as contusions and squashes with the share of 17,3 %and 15,6 %, respectively.

Negative indicators of safety and protection of workers established in their work lead us to believe that people, their progress, motivation and satis­faction are not recognized as the basic tool for achieving organizational suc­cess, vitality and development of the enterprise. It is beyond question that the knowledge, skill, creative and development potentials of our workers cannot be revealed unless the basic conditions of their health and life protection are met. In this respect, a comprehensive care of the safety and health of workers should not only be the entrepreneur interest of the enterprise "Hrvatske šume " but also of a wider social environment.

Key words: forest work, protection at work, health and safety, injuries at work

271

V-%vJ-

.->: . w

••«£«* •x %wi

• - * v « ; %

• . > - ' -4

» • - V . .

Y- u * i * . >

£ YV>~" * * ' ' Vi •

&.' * ! \ ^

iV^Ä-J •**

8r 3 ',-••.

\. "" '*** • i

•jt * . "

* * * A i '"" >

<S V - ' , . '• '#*Vk

f » ^ ,.V(£S *sf<SV f ' :- '

±ŽW$?% -"*

1 " * , ••• •• \ ' 1

W - ^ ̂ pn

VI l *

::•*/ Y / J

"• * » " • •••' $ .

*t/4-*^"

ik, : Ä *>.VV,V,V V N ?»;«

•».Si . •«* r. <

.\\ '.'.'<' ;>'; .#»i

':'%/?£ • '• N- *

:H#>Y • * j? '<; •

•• S';ijf<'S,'- •'

•w- ... "i SiU

1 - ^StiJt *' ?J ••* • • *

fb .'.V nm S3 - ,-M

WEISS'

unikomerc-uvoz Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 273-286 UDK 630* 181.8 + 270

CVJETANJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA T I J E K O M ZIME U B O T A N I Č K O M VRTU P R I R O D O S L O V N O - M A T E M A T I Č K O G A

FAKULTETA SVEUČILIŠTA U Z A G R E B U

FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS DURING THE WINTER IN THE BOTANICAL GARDEN OF THE FACULTY OF

NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS

Dario KREMER*

SAŽETAK: U razdoblju od 1998-2000. godine u Botaničkome vrtu Priro-doslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bilježeni su vrijeme početka cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja nekih vrsta koje cvjetaju tijekom zime ili u rano proljeće. Riječ je o vrstama iz rodova Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera i Sarcococca. Pri to­me je ustanovljeno da se za vrste Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflo-rum, Lonicera fragrantissima i Lonicera xpurpusii, koje u povoljnim vremen­skim uvjetima cvjetaju tijekom cijele zime, ne može unaprijed predvidjeti vri­jeme početka, a često ni vrhunca cvjetanja. Vrijeme cvjetanja je u ovih vrsta pod vrlo snažnim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije srednjih dnevnih i srednjih mjesečnih vrijednosti temperature zraka. Druge vrste (Sarcococca hookeriana var. humilis, S. saligna, Corylopsis sinensis var. glandulifera, ve­ćina vrsta roda Forsythia, Lonicera praeflorens,) cvjetaju svake godine pribli­žno u isto vrijeme i na njih djeluju samo veće klimatske promjene, posebno više temperature u drugom dijelu zime. Njima su bliske vrste treće skupine ('Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica. 'Zuc-cariniana', Forsythia viridissimaj koje su tijekom tri godine cvjetale prakti­čno u isto vrijeme. Općenito možemo zaključiti da vrste koje cvjetaju ranije pokazuju veću varijabilnost u pogledu vremena cvjetanja nego one koje cvje­taju kasnije (krajem zime ili početkom proljeća). Pri tome sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, nešto manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja najvarij'obilnije.

Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvjetanja, Chimonanthus, Cor­nus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera, Sarcococca

U V O D Introduction

U urbanom šumarstvu rijetke su vrste koje se sade zbog njihova cvjetanja tijekom zime ili u rano proljeće. S obzirom daje malen broj naših domaćih vrsta drveća ili grmlja koje cvjetaju pri niskim temperaturama sade se strane vrste. Mnoge od njih nakon introdukcije u Botaničkom vrtu i prilagodavanja našem podneblju po­kazuju i svoju prilagodljivost u velikim urbanim sredi-

* Mr. sc. Dario Kremer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svctošimunska 25

nama. Da bi istražili fenologiju cvjetanja domaćih i stranih vrsta koje u nas cvjetaju zimi, pratili smo cvje­tanje vrsta i kultivara zasađenih u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagebu. Bo­tanički vrt u Zagrebu prikladno je mjesto za takva istra­živanja, jer se u njemu nalazi zasađeno preko 10.000 biljnih svojti (taksona) ( U n g a r i R e g u l a - B e v i l a c -q u a 1989), medu kojima važan dio zauzimaju vrste i kultivari drveća i grmlja. Većina tih vrsta dosegla je svoju fiziološku zrelost. Zastupljne su u dovoljnom bro-

273

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

ju da bi se vidjela njihova raznolikost u vremenu cvjeta­nja kroz duže razdoblje, kako između različitih vrsta, tako i unutar vrste, ukoliko je zasađeno više primjeraka. Cvjetanje je praćeno tijekom 1998., 1999. i 2000. godi­ne, kako bi podaci bili pouzdaniji i što primjenljiviji pri planiranju i sadnji u okućnicama, parkovima i arboretu-mima. Sadnjom zimi cvjetajućih vrsta, kao i proljetnih ranocvjetajućih vrsta unijelo bi se više živosti tijekom zime u opustjele gradske parkove stvarajući dojam sko-roga dolaska proljeća i toplijih dana.

Brojni su radovi koji se bave fenološkim istraživa­njima drvenastih vrsta. Detaljniji prikaz tih radova na­veden je već ranije (Kremer 2001). Od domaćih au­tora to su E t t i nge r (1882, 1883, 1883a), Urban i (1914),Anić (1946), Vajda (1946), Il i j anić etal. (1974), M. J u r k o v i ć (1987, 1988, 1990, 1994), M. Ju rkov i ć i B. Ju rkov i ć (1996, 1997), Borzan i Krap inec (1996), S e l e t k o v i ć i T i k v i ć (1996).

Uz literaturne podatke (Anić 1946, Bai ley 1960, Bean 1973, Krüssmann 1976-1978, Fukarek 1983, 1983a, Gazi 1983, Jovanov ić 1983, Ka-ravla 1983, Rajevski 1983, Vidaković 1983) o izgledu cvjetova i vremenu cvjetanja vrsta čije smo cvjetanje pratili, navest ćemo ukratko i naša opažanja. No, prije toga ukrako bi iznijeli jednu zanimljivost. Za­nimljivo je da su u Zagrebu neke vrste drveća i grmlja, koje u okviru ovih istraživanja nismo redovito pratili, u kasnu jesen i početkom zime 2000. godine po drugi put obilno procvjetale. Posebnu pozornost zavređuje Davi-dia involucrata Baill. - golublji davidovac koja je u par­ku Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obilno

Također ćemo spomenuti nepoznatog autora (1917) koji preuzima članak iz "N. N.", u kojemu piše da su se zbog neobično jake zime potpuno smrzli cvjetni pupo­vi magnolija u zagrebačkom Botaničkom vrtu. Panov (1949) piše da su u naše najvrijednije vrste, hrasta luž­njaka list i cvijet potpuno razvijeni 23. travnja, na dan Svetoga Jurja (odatle stari naziv u narodu hrast-jurjev-njak), za razliku od kasnoga hrasta lužnjaka (Quercus robur var. tardissima) u kojega je list potpuno razvijen 21. svibnja, na dan Svete Jelene (odatle u narodu naziv hrast-jelenčak). Rano i kasno listanje hrasta lužnjaka pratio je i S to jkov ić (1991). Ungar (1971) je istra­živala utjecaj temperature na fenologiju biljaka, a od stranih autora značajniji i nama dostupni radovi su Kramera (1957), M a k s i m o v a (1961), S t a r s h o -ve (1972),Kukave (1988), B lasse i H o f m a n n a (1993),Fittera etal. (1995), Yoshina etal. (1996).

cvjetala, ponovo prelistala i formirala plod u kasnu je­sen i početkom zime 2000. godine (Borzan, neobjav­ljeni podaci, slika 1 i 2). Razlog tomu su svakako po­voljne vremenske prilike u rujnu 2000. godine, pa ćemo za ilustraciju samo navesti da su uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka od 17,8 °C zabilježena 22 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka između 15,1 i 20,0 °C, 5 dana s temperaturom između 20,1 i 25,0 °C, te 3 dana s temperaturom između 10,1 i 15,0 °C. To nas je navelo da posebnu pozornost obratimo na stabla golub-ljega davidovca zasađenog u Botaničkom vrtu u Zagre­bu, no na njemu te godine u to vrijeme taj fenomen nije zapažen. Moguće je daje upravo položaj stabla na otvo-

MATERIJAL I METODE ISTRAZR Fenologija cvjetanja nekih vrsta i kultivara rodova

Chimonanthus Lindl., Cornus L., Corylopsis Siebold et Zucc, Forsythia Vahl, Hamamelis L., Jasminum L., Lo-nicera L. i Sarcococca Lindl. praćena je u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Botanički vrt smješten je u samom središtu grada Zagreba na geološkoj podlozi koju čine šljunčani i pješčani nanosi rijeke Save. Najviša točka Botaničkoga vrta nalazi se na 115 m nadmorske visine, dok prema Köppenovoj klasifikaciji vrt pripada klimatskom podru­čju Cfwbx". To je umjereno topla, kišna klima bez suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim tijekom cijele godine, a najsuši je hladni dio godine. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -3 "C, dok su ljeta svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijega mje­seca ispod 22 °C. Klimatski dijagram prema Walteru za meteorološku postaju Zagreb-Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine, a koji možemo smatrati relevantnim za Botanički vrt navodi T i k v i ć (1997).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPR

NJA - Material and working metods Opažanja su bilježena jednom ili dva puta (u vrije­

me intenzivne cvjetanja) tjedno tijekom 1998., 1999. i 2000. godine. Radi boljega uvida u fenologiju cvjeta­nja za neke su vrste navedeni i rezultati opažanja s po­četka 2001. godine. Bilježeni su vrijeme početka cvje­tanja, vrhunac i kraj cvjetanja. Za dan početka cvjeta­nja uzet je onaj dan tijekom kojega su na biljci opaženi prvi potpuno razvijeni cvjetovi. Vrhuncem cvjetanja smatran je dan tijekom kojega je opažen najveći broj procvjetalih cvjetova na biljci, a krajem cvjetanja dan u kojem više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svje-žega izgleda, već su one bile dijelom suhe ili su počele otpadati. Zabilježeno vrijeme cvjetanja promatrano je u odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima tem­perature zraka. Znanstvena i hrvatska imena istraživa­nih vrsta su prema B o r z a n u (2001).

- Results of research and discussion

274

P. Krcmer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIMK U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5-6. CXXVI {2002). 273-286

Slika 1. Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac (4. 10. 2000.)

Figure 1 Davidia involucrata Baill. - dove tree (4th October 2000) (Foto: Ž. Borzan)

Slika 2. Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac (4. 10. 2000.)

Figure 2 Davidia involucrata Baill. - dove tree (4th October 2000) (Foto: Z. Borzan)

renom, a vezano uz to i potpuna izoženost sunčevom svjetlu bio odlučujući čimbenik koji je potaknuo cvjeta­nje stabla samo u fakultetskom parku. Tijekom zime na stablu golubljega davidovca u parku oko Šumarskog fa­kulteta listovi su se smrznuli, pocrnili i posušili, a plo­dovi nisu dozreli, ali su ipak dosegli polovicu svoje nor­malne veličine. Na proljeće 2001. godine je to stablo normalno prolistalo, a zatim i procvjetalo tijekom trav­nja. Ovaj podatak iznijeli smo kao primjer koji ukazuje na veliku povezanost temperature i fenofaza nekih vrsta koje u ekstremno blagim zimama drukčije reagiraju. Poznati su također neki primjeri kad vrste izrazito hlad­nih područja, prenijete u toplije klimatsko područje ra­nije potjeraju u proljeće pa stoga stradavaju od kasnih mrazova. Primjere navode Pe t rač ić (1955) i Vida-ković (1982). Detaljan prikaz cvjetanja i njenu ovis­nost o temperaturnim kolebanjima opažali smo na slje­dećim taksonima:

Rod Chimonanthus Lindl. - mirisovac pripada porodici Calycanthaceae Lindl. Rod obuhvaća tri li­stopadne, odnosno vazdazelene vrste podrijetlom iz Kine. Cvjetaju prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, na kratkoj stapci, s više listića ocvijeća, bez posebno izdi-ferenciranih listića časke i vjenčića. Prašnika ima 5-6. Plod je tobolac.

Chimonanthus praecox (L.) Link. (= Ch. fragans (Loisel.) Lindl., Calycanthus praecox L.) - rani miri­sovac, je listopadni do 2 (u područjima s blagom kli­mom do 4) metra visoki kineski grm. Cvjetovi se razvi­jaju na dvogodišnjim izbojcima. Mirisavi cvjetovi su oko 2,5 cm široki, vanjski listići ocvijeća veći i žućka­sto zeleni, a unutrašnji manji, smedežuti do purpurni (slika 3). Prema Kri issmannu (1976) cvjeta od siječ­nja do ožujka, a prema Be an u (1973) od studenoga do

Slika 3. Chimonanthus praecox (L.) Link - rani mirisovac Figure 3 Chimonanthus praecox (L.) Link - winter sweet

(Foto: D. Kremer)

ožujka. Za nas su važna opažanja Ju rkov ića (1990) koji za ovu vrstu navodi da cvjeta od 18. prosinca do 7. ožujka. Praćena je cvatnja dvaju grmova, za prvi grm 1998. godine zabilježen je početak cvjetanja 31. siječ­nja, vrhunac 7. veljače i završetak 5. ožujka. Drugi je grm počeo s cvjetanjem 7. veljače, vrhunac je bio 14. veljače, a kraj 5. ožujka 1998. godine. U prosincu 1998. godine nisu uočeni cvjetovi, što se može obrazložiti nešto nižim temperaturama, pa je tako (prema podacima za meteorološku postaju Zagreb-Grič) u prosincu 1998. godine zabilježeno 16 dana sa srednjom dnevnom vri­jednosti temperature zraka između -4,9 i 0,0 °C, 9 dana s temperatom između 0,1 i 5,0 °C, te 6 dana s temperatu­rom između -9,9 i -5,0 °C. Najviša srednja dnevna tem­peratura zraka je iznosila 3,2 °C. Sljedeće, 1999. godi­ne, prvi je grm procvjetao 4. veljače, vrhunac cvjetanja je bio 20. veljače, a završetak 6. ožujka 1999. godine. I drugi grm je imao slično vrijeme cvjetanja, a jedina raz­lika je bila u nešto ranijem početku cvjetanja (31. sije­čnja), dok su vrhunac i završetak cvjetanja bili kao i u prvoga grma (20. veljače, odnosno 6. ožujka). Iste ka­lendarske godine (15. prosinca 1999) uočena je pojava

275

D. Kremcr: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 273-286

novih cvjetova (oko 10 % u odnosu na broj cvjetova otvorenih na vrhuncu cvjetanja) na obje biljke. Zbog niskih temperatura tijekom siječnja cvjetanje je presta­lo, a cvjetovi se ponovo pojavljuju 1. veljače 2000. go­dine. Vrhunac cvjetanja nastupio je u oba grma 7. velja­če, a kraj 3. ožujka 2000. godine. Ponovno smo 5. pro­sinca 2000. godine uočili pojavu cvjetova (oko 15 % u odnosu na broj cvjetova na vrhuncu cvjetanja) na oba grma. U prvoga grma vrhunac je nastupio već 22. prosinca, a sve manji broj cvjetova nalazili smo do kraja kalendarske godine. U drugoga grma vrhunac je nastupio 19. siječnja 2001. godine. Ovakav pomak u vremenu vrhunca cvjetanja može se obrazložiti neuobi­čajeno visokim temperaturama tijekom prosinca 2000. godine, kada su zabilježena tek 3 dana s vrijednošću srednje dnevne temperature zraka između -4,9 i 0,0 °C, 11 dana s temperaturom između 0,1 i 5 °C i čak 12 dana s temperaturom između 5,1 i 10,0 °C, odnosno 5 dana s temperaturom između 10,1 i 15,0 °C. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka varirale su između-5,4 i 14,8 °C. Vidljivo je da se u vrs­te C. praecox ne može točno pretpostaviti početak, pa ni vrhunac cvjetanja. Jedino završetak cvjetanja nastupa svake godine gotovo u isto vrijeme. Prema našim opa­žanjima razdoblje cvjetanjaje u ove vrste od 5. prosinca do 6. ožujka, što se velikim dijelom poklapa s opažanji­ma Ju rkov ića (1990). Zbog toga se problematika vremena cvjetanja vrste C. praecox u Botaničkome vrtu može smatrati velikim dijelom istraženom.

Rod Cornus L. - drijen pripada porodici Corna-ceae Dumort. Rod obuhvaća oko 40 vrsta listopadnoga grmlja ili manjega drveća. Cvjetovi su sitni, dvospolni, četveročlani, s jednim tučkom, u štitastim ili paštitas-tim cvatovima. Plod je koštunica.

Cornus mas L. (= C. mascula L.) - tvrdi drijen je grm ili manje stablo srednje i južne Europe, Male Azi­je, Armenije i Kavkaza. Cvjetovi su sitni (oko 4 mm ši­roki), žuti, u oko 2 cm širokim štitastim cvatovima, koji su pri osnovi okruženi sa četiri pricvjetna listića. Cvjetanje je prije listanja, prema K r ü s s m a n n u (1976) od veljače do travnja, a prema J o v a n o v i ć u (1983) i Be an u (1973) u veljači i ožujku. E t t i nge r (1882, 1883, 1883a) navodi za ovu vrstu daje 1882. godine počela cvjetati 26. veljače, a 1883. godine 11. ožujka. Borzan i K r a p i n e c (1996) prateći genera­tivne fenofaze ove vrste navode da je cvat u oba pro­matrana stabla u cijelosti bio razvijen 24. veljače 1994, odnosno 23. veljače 1995. godine. Dana 3. ožujka 1994. godine, odnosno 28. veljače 1995. procvjetalo je 50 % cvata, a svi su cvjetovi procvjetali do 17. ožujka 1994., odnosno do 14. ožujka 1995. godine. Otpadanje latica je 1994. godine uslijedilo 25. ožujka, a 1995. go­dine u razdoblju između 21. i 28. ožujka. Mi smo prati­li cvjetanje dvaju stabala koja su 1998. godine počela s cvjetanjem 20. veljače, vrhunac je nastupio 26. velja­

če, a kraj 9. ožujka. Sljedeće, 1999. godine oba su sta­bla s cvjetanjem započela 23. veljače. Vrhunac cvjeta­nja je u jednoga stabla nastupio 15., a u drugog 18. ožujka, dok je cvjetanje u oba stabla završilo 26. ožuj­ka 1999. godine. Treće godine fenologija cvjetanjaje u oba stabla bila istovjetna, pa početak bilježimo 23. ve­ljače, vrhunac 15. ožujka, a kraj 26. ožujka 2000. godi­ne. Dakle, početak cvjetanja je u drijena ujednačen i redovito nastupa oko 20. veljače, iako treba napome­nuti da nijedna od triju zima tijekom kojih je cvjetanje praćeno nije bila osobito jaka. Nešto je hladnija bila veljača 1999. godine kada je srednja mjesečna tempe­ratura zraka iznosila 3,2 °C, te su niže temperature po-maknule vrhunac cvjetanja u sredinu ožujka. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti tempe­rature zraka kretale su se od -3,8 do 14,8 °C. Promatra­jući odnos vrhunca cvjetanja i srednjih dnevnih vrijed­nosti temperature zraka, uočljivo je daje vrhunac cvje­tanja pod znatno većim utjecajem temperaturnih kole­banja od početka ili završetka cvjetanja. Završetak cvjetanja ovisi o vrhuncu cvjetanja, te u pravilu nastu­pa desetak dana nakon što je cvjetanje doseglo svoj maksimum.

Rod Corylopsis Siebold et Zucc. - korilopsis pri­pada porodici Hamamelidaceae R. Br. Rod obuhvaća oko 20 listopadnih grmova ili manjih stabala Japana, Kine i Himalaja. Cvjetovi su dvospolni, peteročlani, žuti, mirisavi, u grozdastim cvatovima, na osnovi s tankim listićima nalik braktejama. Plod je tobolac.

Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Ren­der et Wilson (= C. glandulifera Hemsl.) - varijetet glandulifera kineskoga korilopsisa je 4-5 m visoki grm središnje i zapadne Kine, u kojeg su mlade granči­ce žljezdaste. Mirisavi cvjetovi su limunžute boje, lati­ce jajaste (oko 8 mm duge) i duže od prašnika, a lapovi zelenkastožuti, kratki i zaobljeni. Polenovnice su žute. Žućkastozeleni pricvjetni listići su konkavni, s unutra-

Slika 4. Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Rehdcr & Wilson - varijetet glandulifera kineskog korilopsisa

Figure 4 Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Rehder & Wilson - variety glandulifera of Chinese winterhazel

(Foto: D. Kremer)

276

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU . Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

šnje strane i uz rub svilenasti, s vanjske strane goli. Od 12 do 18 cvjetova okupljeno je u 3-5 cm duge, viseće grozdaste cvatove (slika 4). Kr i i ssmann (1976) i Bean (1973) za ovu vrstu navode da cvjeta u travnju. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjeta­nja je bio 7. ožujka, vrhunac 26. ožujka, a kraj 10. trav­nja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 24. ožujka, a kraj 3. travnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilje­žili smo 15. ožujka, vrhunac 25. ožujka, a kraj 4. travn­ja 2000. godine. Ako zbrojimo rezultate, vidjet ćemo da početak cvjetanja možemo očekivati u prvoj polovi­ci ožujka, vrhunac od sredine do kraja ožujka, a zavr­šetak početkom travnja. Dakle, riječ je o vrsti kod koje postoje tek manja odstupanja u vremenu cvjetanja od jedne do druge godine.

Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - klasnsti kori-lopsis je do 2 m visoki grm Japana (slika 5). Cvjetovi su mirisavi, svijetložuti s oko 1 cm dugim laticama i pur­purnim polenovnicama. Latice su duge kao prašnici. Od 6 do 12 cvjetova okupljeno je u visećim, 3-4 cm dugim grozdastim cvatovima. Pricvjetni listići su žućkastoze-leni, s unutrašnje strane svilenkasti. Prema Kriissma­nn u (1976) cvjeta u travnju, a prema Be anu (1973) u

Slika 5. Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - klasasti korilopsis Figure 5 Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - spike winterhazel

(Foto: D. Kremer)

ožujku i travnju. J u r k o v i ć (1994) za ovu vrstu navodi da cvjeta krajem zime. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja zabilježili smo 12. ožujka, vr­hunac 20. ožujka, a kraj 4. travnja 1998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 22. ožujka, a završetak 6. travnja 1999. godine. Treće godi­ne cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 22. ožuj­ka, a kraj 6. travnja 2000. godine. Dakle, slično kao u vrste C. sinensis var. glandulifera, tako i u ove vrste po­stoje tek manja odstupanja u vremenu cvjetanja od jed­ne do druge godine. Kraj cvjetanja i u ove vrste pokazu­je najmanja odstupanja tijekom promatranoga razdo­blja, pa zaključujemo daje najmanje ovisan o srednjim dnevnim vrijednostima temperature zraka

Corylopsis willmottiae Rehder et Wilson - Wil-lmottov korilopsis je do 4 m visoki kineski grm. Svi­jetložuti, mirisavi cvjetovi imaju lopataste do bubreža-ste latice, koje su mnogo duže od prašnika. Polenov-nice su žute boje. Do 20 cvjetova okupljeno je u 5-7 cm duge grozdaste cvatove. Kr i i s smann (1976) za ovu vrstu navodi da cvjeta od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima početak cvjetanja je 1998. godine nastupio 12. ožujka, vrhunac 4. travnja, a kraj 18. travnja. Sljedeće, 1999. godine početak cvjetanja bio je 10. ožujka, vrhunac 24. ožujka, a kraj 6. travnja. Treće godine cvjetanje je počelo 11. ožujka, vrhunac je bio 27. ožujka, a kraj 10. travnja 2000. godine.

Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijed­nosti temperature zraka kretale su se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: u C. sinensis var. glandu­lifera od 2,3 do 17,9 °C, u C. spicata od 2,3 do 18,2 °C, te u C. willmottiae od 2,3 do 18,2 °C. Općenito, sve tri promatrane vrste roda Corylopsis cvjetaju svake godi­ne približno u isto vrijeme, te se bez obzira na vanjske prilike može pretpostaviti vrijeme cvjetanja tijekom sljedećih godina. Uz druge značajke, poput ranoga cvjetanja ili dekorativnih cvjetova, ovo je jedna od ka­rakteristika koja ih čini vrlo pogodnim za primjenu u urbanom šumarstvu.

Rod Forsythia Vahl - forsitija pripada porodici Oleaceae Hoffmanns, et Link. Rod obuhvaća 6-7 vrsta listopadnog grmlja od kojih jedna od prirode raste u ju­goistočnoj Europi, a ostale u istočnoj Aziji. Cvjetaju prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, na kratkim stap-kama, od 1 do 6 zajedno, a nastaju iz pupova koji se razvijaju u pazušcima prošlogodišnjih izbojaka. Cvje­tne stapke imaju 2-4 male ljuske. Časka je četverolapa, zelena, a vjenčić žut, u donjem dijelu cjevast, u gor­njem četverodijelan s duguljastim zubeima (vršcima) vjenčića. Njuška tučka je dvodijelna, a vrat tučka dug ili kratak. Prašnika su dva. Plod je višesjemeni, dugu­ljasti, suhi tobolac.

Forsythia europaea Degen et Bald. - albanska forsitija je 1,5-2,5 (3) m visoki grm sjeverne Albanije,

277

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 5 6. CXXV1 (2002). 273-286

zapadnoga Kosova i Makedonije. Cvjetovi su pojedina­čni, ponekad u parovima, tamnožuti, na kratkim stapka-ma sa široko jajastim lapovima koji su kraći od cjevas­toga dijela vjenčića. Vjenčić je oko 3 cm širok s usko-duguljastim, usiljenim zubcima. Prašnici su relativno krupni. Kriissmann (1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u travnju, a Bean (1973) u ožujku. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja je nastupio 28. veljače, vrhunac 7. ožujka i kraj 6. travnja 1998. go­dine. Sljedeće, 1999. godine, cvjetanje je počelo 15. ožujka, vrhunac je bio 19. ožujka, a kraj 16. travnja 1999. godine. Iste jeseni se po nekoliko cvjetova moglo opaziti u razdoblju od 11. do 25. listopada (slika 6). Tre­će godine cvjetanje je počelo 13. ožujka, vrhunac je bio 21. ožujka, a kraj 10. travnja 2000. godine.

Slika 6. Forsythia europaea Degen et Bald - albanska forsitija Figure 6 Forsythia europaea Degen et Bald - European golden ball

(Foto: D. Kremer)

Forsythia giraldiana Lingelsh. - j e 1,5 - 4 m vi­soki, uspravni grm sjeverozapadne Kine gdje raste u provincijama Kansu, Shensi i Hupeh. Cvjetovi su pojedinačni, vjenčić svijetložut, u prosjeku 3,7 cm širok s kratkim cjevastim donjim dijelom i s četiri du-guljastolancetasta, usiljena zubea. Prašnici su žuti. Bean (1973) za ovu vrstu navodi da cvjeta kraj em ve­ljače ili prvog tjedna u ožujku (obično nešto prije nego F. ovata). Prema našim opažanjima cvjetanje je 1998. godine počelo 28. veljače, vrhunac je bio 7. ožujka, a kraj 10. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 15. ožujka, vrhunac je bio 20. ožujka, a kraj 16. travnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabi­lježen je 13. ožujka, vrhunac 21. ožujka, a kraj 12. travnja 2000. godine.

Forsythia xintermedia Zabel 'Mertensiana' -kultivar 'Mertensiana' hibridne forsitije jedan je od petnaest kultivara hibridne F. xintermedia (= F. sus­penso (Thunb.) Vahl x F. viridissima Tindl.) koje na­vodi Kr i i ssmann (1977). Cvjetovi su svijetložuti, mnogobrojni, s kratkim vratom tučka. Literaturni po­datak za vrijeme cvjetanja ovoga kultivara nismo pro­

našli, dok tipični hibrid cvjeta u travnju (Kriis­smann 1977). Prema našim opažanjima početak cvjetanja je 1998. godine nastupio 25. veljače, vrhunac 7. ožujka, a kraj 6. travnja. Sljedeće, 1999. godine cvjetanje je počelo 11. ožujka, vrhunac je bio 18. ožuj­ka, a kraj 24. travnja. U jesen iste godine moglo se po nekoliko cvjetova opaziti u razdoblju od 11. listopada do 2. studenog. Treće godine zabilježili smo početak cvjetanja 13. ožujka, vrhunac 21. ožujka i kraj 15. trav­nja 2000. godine. I ujesen 2000. godine ponovo smo mogli vidjeti po koji otvoreni cvijet u razdoblju od 15. do 29. prosinca.

Forsythia ^intermedia Zabel 'Spectabilis'-kulti­var 'Spectabilis' hibridne forsitije je do 2,5 m visoki grm bujnoga rasta. Cvjetovi su gusto zbijeni, mnogo­brojni, tamnožuti. Časka je nešto kraća od cjevastog di­jela vjenčića. Vjenčić je u prosjeku 3,7 cm dug i 8 mm širok, na vrhu obično sa četiri (ponekad s pet ili šest) uvijenih zubaca u kojih je rub povinut prema natrag. Vrat tučka je kratak. Ovo je jedna od najpoznatijih i naj­omiljenijih forsitija. Literarurni podatak za vrijeme cvjetanja ovoga kultivara nije pronađen, dok tipični hi­brid cvjeta u travnju (Kriissmann 1977). Prema na­šim opažanjima početak cvjetanja je 1998. godine na­stupio 5. ožujka, vrhunac 12. ožujka, a kraj 14. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 14. ožujka, vrhunac je bio 18. ožujka, a kraj 27. travnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 13. ožujka, vrhu­nac 21. ožujka, a kraj 21. travnja 2000. godine.

Forsythia ovata Nakai - korejska forsitija je obi­čno do 1 m visoki grm Koreje. Cvjetovi su pojedinačni ili po 2 zajedno, svijetložuti, lapovi časke široko jaja­sti, kraći ili jednako dugi kao cjevasti dio vjenčića. Kri issmann (1977) i Bean (1973) za ovu vrstu na­vode da cvjeta u ožujku. Prema našim opažanjima cvjetanje je 1998. godine počelo 23. veljače, vrhunac je bio 7. ožujka, a kraj 18. travnja. Sljedeće, 1999. go­dine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je zabilje­žen 18. ožujka, a kraj 16. travnja. Posljednje, treće go­dine zabilježili smo početak cvjetanja 9. ožujka, vrhu­nac 21. ožujka i kraj 21. travnja 2000. godine.

Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl - viseća for­sitija je do 3 m visoki grm Kine. Cvjetovi su pojedi­načni ili do 6 zajedno, zlatnožuti. Tapovi časke su du-guljastolancetasti, u prosjeku 6 mm dugi. Vjenčić je oko 2 cm dug i oko 3 cm širok, na do 2 cm dugoj stap-ci. B ean (1973) za ovu vrstu navodi da cvjeta krajem ožujka i početkom travnja. Prema našim opažanjima cvjetanje je 1998. godine počelo 25. veljače, vrhunac je bio 5. ožujka, a kraj 6. travnja. Druge godine cvjeta­nje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 13. ožujka, a kraj 26. travnja 1999. godine. Ujesen iste godine po­novno smo u razdoblju od 11. do 25. listopada zabilje­žili poneki otvoreni cvijet. Treće godine zabilježili smo početak cvjetanja 6. ožujka, vrhunac 21. ožujka i

278

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 273-2X6

kraj 21. travnja 2000. godine. I ujesen 2000. godine mogao se u razdoblju od 5. listopada do 6. studenoga vidjeti poneki otvoreni cvijet.

Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl var. sieboldii Zabel - varijetet sieboldii viseće forsitije je do 2,5 m visoki grm porijeklom najvjerojatnije iz vrtova Japana, gdje je tipična vrsta unijeta vrlo davno iz Kine. Cvjeto­vi su na dugim stapkama. Cjevasti dio vjenčića je ši­rok, crveno i žuto isprugan, dok su zubci vršnoga dije­la vjenčića široki, plosnati i malo razmaknuti. U odno­su na F. suspensa var. fortunei (Lindl.) Rehder zubci vršnoga dijela vjenčića su manje razmaknuti, a i njihov gornji rub je manje povinut unatrag. Kr i i ssmann (1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u prvoj polovici travnja. Prema našim opažanjima prve je godine cvje­tanje počelo 25. veljače, vrhunac je bio 7. ožujka, a kraj 6. travnja 1998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 10. ožujka, vrhunac je bio 18. ožujka, a kraj 17. travnja 1999. godine. Treće godine zabilježili smo po­četak cvjetanja 6. ožujka, vrhunac 21. ožujka i kraj 21. travnja 2000. godine. U zimi iste godine mogao se po­neki cvijet vidjeti u razdoblju od 22. prosinca 2000. do 10. siječnja 2001. godine.

Forsythia viridissima Lindl. - zelena forsitija je do 2,5 m visoki grm Kine. Cvjetovi su svijetložuti, po­jedinačni ili do 3 zajedno (slika 7). Lapovi su jajasti, a duljina im doseže polovicu ili tri četvrtine duljine cje­vastoga dijela vjenčića. Vjenčić je oko 2 cm dug i oko 3 cm širok, s 4 uskoduguljasta zubca. Kr i i ssmann (1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u drugoj polovici travnja, a B e a n (1973) da cvjeta obično u travnju (1-2 tjedna nakon F. suspensa). Prema našim opažanjima cvjetanje je 1998. godine počelo 5. ožujka, vrhunac je nastupio 12. ožujka, a kraj 6. travnja. Sljedeće, 1999. godine cvjetanje je počelo 9. ožujka, vrhunac je bio 15. ožujka, a kraj 26. travnja 1999. godine. Ujesen iste go­dine poneki cvijet mogao se vidjeti u razdoblju od 9. do 23. listopada. Treće godine cvjetanje je počelo 10.

Slika 7. Forsythia viridissima Lindl. - zelena forsitija Figure 7 Forsythia viridissima Lindl. - greenstem forsythia

(Foto: D. Kremcr)

ožujka, vrhunac je nastupio 21. ožujka, a kraj 20. trav­nja 2000. godine.

Analizirajući vrijeme cvjetanja tijekom tri pro­matrane godine vidjet ćemo daje 1998. godine cvjeta­nje u većine vrsta počelo, te dosegla vrhunac 1-2 tjedna ranije nego 1999. i 2000. godine. Razlog tomu je neu­običajeno topla veljača 1998. godine, sa srednjom mje­sečnom temperaturom zraka od 7,7 °C (1999. godine 3,2 °C, a 2000. godine 6,5 °C) i čak 14 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka između 10,1 i 15,0 "C. Općenito, cvjetanje u forsitija možemo očekivati od za­dnje dekade veljače do sredine travnja. Tijekom cvje­tanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kre­tale su se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: u F. europaea od 1,4 do 18,2 °C, u F. giraldiana od 1,4 do 18,2 °C, u F. x intermedia 'Mertensiana' od 1,4 do 18,2 °C, u F. ^intermedia 'Spectabilis' od 1,4 do 20,6 °C, u F. ovata od 1,4 do 20,6 °C, u F. suspensa od 1,4 do 20,6 °C, u F. suspensa var. sieboldii od 1,4 do 20,6 °C, u F. viridissima od 1,4 do 19,8 °C. Temperature zraka pri daleko slabijem drugom (jesenskome ili zim­skom) cvjetanju nisu uzete u obzir, jer to cvjetanje pri ozelenjavanju urbanih sredina ima malu praktičnu vri­jednost. Iz naprijed navedenog vidimo da sve promatra­ne forsitije cvjetaju pri jednakim minimalnim vrijedno­stima srednje dnevne temperature zraka, te da se ne mogu izdvojiti one vrste koje bi cvjetale pri nižim tem­peraturama tj. znatno ranije od drugih. Tako pri izboru vrsta za sadnju treba voditi o drugim značajkama, kao što su visina biljaka, bogato cvjetanje, veličina i uvije-nost vrhova vjenčića.

Rod Hamamelis L. - palijeska pripada porodici Hamamelidaceae R. Br. Rod obuhvaća 6 vrsta listo­padnoga grmlja i manjega drveća Sjeverne Amerike i istočne Azije. Cvjetovi su dvospolni, četveročlani, okupljeni u postrane, glavičaste cvatove. Plod je tobo-lac s dvije sjemenke.

Hamamelis japonica Siebold et Zucc. 'Zuccarini-ana' - kultivar 'Zuccariniana' japanske palijeske raste kao grm ili manje stablo do 5 m visoko (slika 8). Cvjetovi su slabije mirisavi, svijetle, limunžute boje, la­tice 11-12 mm duge i naborane, časka razdijeljena, s vanjske strane dlakava, s unutrašnje zelenkasta ili žuć­kasto zelena (slika 9). Prema Kriissmann u (1977) cvjeta krajem ožujka, a prema Beanu (1973) krajem veljače i u ožujku. Vi đakov ić (1983) za tipičnu vrstu H. japonica navodi da cvjeta od siječnja do ožujka. Pre­ma našim opažanjima početak cvjetanja je 1998. godine nastupio 18. veljače, vrhunac 25. veljače, a kraj 5. ožuj­ka. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 22. veljače, vr­hunac je zabilježen 3. ožujka, a kraj 22. ožujka 1999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 21. veljače, vr­hunac je doseglo 2. ožujka, a kraj 13. ožujka 2000. godi­ne. Vidimo da ovaj kultivar cvjeta svake godine pribli­žno u isto vrijeme, pa je i neobično topla veljača 1998.

279

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002). 273-286

Slika 8. Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -kultivar 'Zuccariniana'japanske palijeske

Figure 8 Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -cultivar 'Zuccariniana' of Japanese witch-hazel

(Foto: D. Kremer)

Slika 9. Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -kultivar 'Zuccariniana'japanske palijeske

Figure 9 Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -cultivar 'Zuccariniana' of Japanese witch-hazel

(Foto: D. Kremer)

godine tek neznatno ubrzala početak cvjetanja. Zato se s priličnom sigurnošću može pretpostaviti vrijeme cvjeta­nja tijekom sljedećih godina, što također ovu vrstu čini zanimljivom za urbano šumarstvo. Inače, tijekom cvje­tanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kre­tale su se između 0,2 i 14,2 °C.

Rod Jasminum L. -jasmin pripada porodici Olea-ceae Hoffmanns, et Link. Rod obuhvaća oko 300 listo­padnih grmova ili penjačica, većinom tropskih i sup­tropskih krajeva. Cvjetovi su dvospolni, žuti ili bijeli (rijetko crveni), najčešće mirisavi, okupljeni u paštitaste cvatove. Vjenčić je cjevast ili ljevkast, na vrhu tanjura-sto proširen i razdijeljen na 4 do 9 zubaca. Prašnika su dva. Plod je crna boba s jednom ili dvije sjemenke.

Jasminum nudiflorum Lindl. (= J. sieboldianum Blume) - rani jasmin je listopadni, do 3 m visoki i široki kineski grm. Cvjetovi se razvijaju prije listanja u pazušcima lisnih pupova na prošlogodišnjim izbojci­ma (slika 10). Pojedinačni cvjetovi su na oko 0,5 cm

Slika 10. Jasminum nudiflorum Lindl. - rani jasmin Figure 10 Jasminum nudiflorum Lindl. -winter jasmine

(Foto: D. Kremer)

Slika 11. Jasminum nudiflorum Lindl. - rani jasmin Figure 11 Jasminum nudiflorum Lindl. - winter jasmine

(Foto: D. Kremer)

dugoj stapci, 2-2,5 cm široki, žuti, s nekoliko malih i uskih, zelenih pricvjetnih listića. Časka je sastavljena od 6 linearnih i usiljenih lapova. Vjenčić je oko 2,5 cm dug, na osnovi cjevast, na vrhu razdijeljen u šest zuba­ca (slika 11). Prema Kr i i s smannu (1977) cvjeta od prosinca do travnja, prema Be an u (1973) od stude­noga do veljače, a prema Fuka reku (1983a) od ve­ljače do travnja. Prema našim opažanjima 1998. godi­ne početak cvjetanja zabilježen je 16. siječnja, vrhunac 31. siječnja, a kraj 4. travnja. Iste godine, 11. studeno­ga jasmin je počeo ponovo s cvjetanjem, da bi sa snjež­nim padavinama (3. prosinca) cvjetovi smrzli i propali. Pojava novih cvjetova zabilježena je 15. veljače 1999. godine, vrhunac cvjetanja nastupio je 11. ožujka, a kraj 3. travnja 1999. godine. I ujesen 1999. godine od 5. studenog, pa sve do 25. siječnja 2000. godine, bilježi­mo pojavu manjeg broja cvjetova. Nakon pauze od de­setak dana novi cvjetovi su zabilježeni 5. veljače te se postupno njihov broj povećava do vrhunca cvjetanja 10. ožujka 2000. godine. Cvjetanje je završilo 24. trav­nja 2000. godine. Već od 16. listopada iste godine po­javljuju se pojedinačni cvjetovi, te najveći broj otvore­nih cvjetova (uključujući i početak sljedeće kalendar-

280

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 273-286

ske godine) bilježimo 15. prosinca 2000. godine. Me­đutim, na vrhuncu cvjetanja bilo je samo oko 50 % cvjetova u odnosu na broj otvorenih cvjetova na vr­huncu cvjetanja tijekom 1998. i 1999. godine. Za vrije­me cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka varirale su između -6,6 i 21,7 °C.

Rod Lonicera L. - kozokrvina pripada porodici Caprifoliaceae Juss. Rod obuhvaća oko 200 vrsta. Po 2 cvijeta na stapci nalaze se u postranim paštitastim cvatovima u pazušcu lista ili su cvjetovi udruženi u vršne cvatove sastavljene od trocvjetnih paštitastih cvatova. Cvjetovi su peteročlani, s cjevastim ili zvon-častim vjenčićem, koji je u gornjem dijelu razdijeljen u 5 zubaca. Oni su aktinomorfni ili zigomorfni. Prašnika ima 5. Kozokrvine su entomofilne vrste. Plod je više-sjemena boba.

Lonicera fragrantissima Lindl. ex Paxton - miri­sna kozokrvina je zimzeleni, do 2 m visoki kineski grm. Cvjetovi su po dva zajedno, mirisavi, kremasto bijeli, oko 1,5 cm dugi, na golim i oko 6 mm dugim stapkama. Cjevasti dio vjenčića je kratak, izvana gol. K r ü s s m a n n (1977) i Bean (1973) za ovu vrstu na­vode da cvjeta od prosinca do ožujka. Prema našim opažanjima, cvjetanje je 1998. godine počelo 25. ve­ljače, vrhunac cvjetanja nastupio je 7. ožujka, a kraj 1. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 11. ožujka, vrhunac je bio 24. ožujka, a kraj 13. travnja 1999. go­dine. Treće godine cvjetanje je počelo 7. ožujka, vrhu­nac je nastupio 14. ožujka, a kraj 7. travnja 2000. godi­ne. U zimi iste godine (15. prosinca) uočena je pojava novih cvjetova na biljci, tako daje 29. prosinca inten­zitet cvjetanja bio oko 50 % od maksimuma cvjetanja koji je nastupio 9. ožujka 2001. godine.

Lonicera praeflorens Batalin - je listopadni, do 2 m visoki grm Mandžurije i Koreje. Cvjetne stapke su gu­sto i kratko dlakave, vjenčić žućkastobijel, oko 1,5 cm dug, s unutrašnje i s vanjske strane gol, slabije dvous-nat. Cjevasti dio vjenčića je kratak i malo naboran. Po-lenovnice su purpurne. Krüssmann (1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta od ožujka do travnja. Prema na­šim opažanjima cvjetanje je 1998. godine počelo 7. ve­ljače, vrhunac je bio 14. veljače, a kraj 23. veljače. Slje­deće godine početak cvjetanja bilježimo 1. ožujka, vr­hunac 4. ožujka, a kraj 10. ožujka 1999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 13. ožujka, vrhunac je nastu­pio 21. ožujka, a kraj 27. ožujka 2000. godine.

Lonicera Xpurpusii Rehder (= L. fragrantissima Lindl. ex Paxton X L. standishii Jacques) - ranocvje-tna hibridna kozokrvina je do 3 m visoki listopadni grm gustog, zaobljenog habitusa. Od 2 do 4 bijela, miri­sava cvijeta nalaze se u postranim kiticima. Vjenčić je oko 1,5 cm dug i 1,2 cm širok, izvana gol. Prašničke niti su sjajnobijele, a polenovnice zlatnožute boje (slika 12). Krüssmann (1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta od

Slika 12. Lonicera Xpurpusii Rehder - ra-nocvjetna hibridna kozokrvina

Figure 12 Lonicera Xpurpusii Rehder (Foto: D. Kremcr)

prosinca do travnja, dok prema B eanu (1973) cvjeta u veljači. Prema našim opažanjima 1998. godine cvjeta­nje je počelo 14. veljače, vrhunac je nastupio 19. velja­če, a kraj 4. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 2. ožujka, vrhunac je nastupio 15. ožujka, a kraj 8. travnja 1999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 21. ve­ljače, vrhunac je bio 15. ožujka, a kraj 6. travnja 2000. godine. U zimi (15. prosinca) iste godine već je uočena pojava novih cvjetova, no intenzitet cvjetanja nije tije­kom prosinca prelazio više od 15 ili 20 % broja cvjetova na vrhuncu cvjetanja (10. veljače 2001. godine).

Toplija veljača 1998. godine imala je utjecaj i na vri­jeme cvjetanja kozokrvina, pomaknuvši cvatnju pojedi­nih vrsta za 1-3 tjedna ranije u odnosu na 1999. i 2000. godinu. Tijekom razdoblja cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: za L. fragrantissima izme­đu 1,4 i 16,7 °C, zaL. praeflorens između 2,1 i 14,8 °C, te za L. xpurpusii između -2,9, i 17,9 °C. Uzevši u ob­zir da L. xpurpusii, prema našim opažanjima, cvjeta od 15. prosinca do 8. travnja, pri najvećem rasponu tempe­ratura od svih promatranih kozokrvina, te da obiluje cvjetovima intenzivnog mirisa možemo je svakako pre­poručiti za potrebe urbanog šumarstva.

Rod Sarcococca Lindl. - bobara pripada porodici Buxaceae Dumort. Rod obuhvaća 16-20 vrsta Indije, Kine i Malezije. To su niski, vazdazeleni grmovi s je-dnospolnim i jednodomnim, sitnim, bjelkastim cvjeto­vima okupljenim u paštitaste cvatove. Cvjetovi su bez vjenčića, s 4 do 6 lapova i isto toliko prašnika, te 2 do 3 tučka. Plod je jajasta do kuglasta boba.

281

D. Kremcr: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOVI ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 273-286

Slika 13. Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex Sealy - niska bobara

Figure 13 Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex Sealy

(Foto: D. Krcmcr)

Slika 14. Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapfex Sealy - niska bobara

Figure 14 Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapfex Sealy

(Foto: D. Kremer)

Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex Sealy (= S. hookeriana var. humilis Rehder et E. H. Wilson) - niska bobara je vazdazeleni, raz­granati, do 50 cm visoki grm Kine, gdje raste u provin­cijama Hupeh i Sečuan (slika 13). Cvjetovi su sitni, bi­jeli, intenzivnoga mirisa, okupljeni u kitice smještene u pazušcima listova (slika 14). Ženski cvjetovi imaju dva tučka, a muški ružičastocrvene polenovnice. Prema Krüssmannu (1978) cvjeta od siječnja do ožujka, dok Jurković (1994) navodi da se cvjetovi "pojavlju­ju prosječno u prvoj polovici veljače". Prema našim opažanjima 1998. godine cvjetanje je počelo 30. sije­čnja, vrhunac je nastupio 18. veljače, a kraj 5. ožujka 1998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 1. velja­če, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 15. ožujka 1999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 21. siječnja, vr­hunac je bio 25. veljače, a kraj 13. ožujka 2000. godine.

Sarcococca saligna (D. Don) Müll. Arg. (= S. pru-niformis Lindl.) - j e vazdazeleni, 0,6-1,2 m visoki grm

Slika 16. Sarcococca saligna (D. Don) Müll. Figure 16 Sarcococca saligna (D. Don) Müll.

(Foto: D. Krcmer)

zapadnih Himalaja i Afganistana (slika 15). Cvjetovi su mirisavi, zelenkasti, u kratkim, postranim kiticama (slika 16). ženski cvjetovi imaju dva tučka, a muški žute polenovnice. Krüssmann (1978) za ovu vrstu navodi da cvjeta od prosinca do ožujka. Prema našim opažanjima 1998. godine cvjetanje je počelo 2. veljače, vrhunac je nastupio 18. veljače, a kraj 5. ožujka 1998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 12. veljače, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 15. ožujka 1999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 29. siječnja, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 13. ožujka 2000. godine.

Iz naprijed navedenoga vidimo da tijekom tri godi­ne praćenja fenologije cvjetanja, pomaci u vremenu cvjetanja od jedne do druge godine za ove dviju vrsta iznose desetak dana. Zato se razdoblje u koje pada cvjetanje ovih dviju vrsta može unaprijed predvidjeti s priličnom preciznošću. Tijekom razdoblja cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se za vrstu S. hookeriana var. humilis između -6,9 i 14,8 °C, a za S. saligna između -3,8 i 14,8 °C.

U tablici 1 pregledno je prikazano vrijeme cvjeta­nja svih naprijed navedenih zimi cvjetajućih vrsta.

282

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

Tablica 1. Razdoblje cvjetanja zimi cvjetajućih vrsta - Table 1 Flowering period of the winter flowering species

Vrsta Species

Chimonanthus praecox

(prvi grm - first shrub)

C. praecox (drugi grm - second shrub)

Cornus mas (prvo stablo - first tree)

Cornus mas (drugo stablo - second tree)

Corylopsis sinensis

var. glandulifera

C. spicata

C. willmottiae

Forsythia europaea

F. giraldiana

F. x intermedia 'Mertensiana'

F. x intermedia pectabilis'

F. ovata

F. suspensa

F. suspensa var. sieboldii

F. viridissima

Hamamelis japonica

'Zuccariniana'

Jasminum nudiflorum

Lonicera fragrantissima

L. praeflorens

L. Xpurpusii

Sarcococca humilis

S. saligna

God. Year 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998 1999 2000

Početak Beginning

31. 1. 4 .2 . 1.2. 7.2.

31. 1. 1.2.

20.2 . 23.2 . 23.2 . 20 .2 . 23.2 . 23.2 .

7 .3 . 8 .3 .

15.3. 12.3. 8 .3. 8.3.

12.3. 10.3. 11.3. 28 .2 . 15.3. 13.3. 28.2 . 15.3. 13.3. 25.2 . 11.3. 13.3. 5 .3 .

14.3. 13.3. 23 .2 .

8 .3 . 9 .3 .

25.2 . 8 .3 . 6 .3 .

25.2 . 10.3. 6 .3 . 5 .3 . 9 .3 .

10.3. 18.2. 22.2 . 21.2 . 16. 1. 15.2. 5.2.

25.2 . 11.3. 7 .3 . 7.2. 1.3.

13.3. 14.2.

2 .3 . 21.2 . 30. 1.

1.2. 21. 1.

2 .2 . 12.2. 29. 1.

Vrhunac Culmination

7.2. 20 .2 .

7.2. 14.2. 20.2 .

7.2. 26 .2 . 15.3. 15.3. 26.2 . 18.3. 15.3. 26 .3 . 24 .3 . 25 .3 . 20 .3 . 22 .3 . 22 .3 .

4 .4 . 24 .3 . 27 .3 .

7 .3 . 19.3. 21 .3 .

7 .3 . 20 .3 . 21 .3 .

7 .3 . 18.3. 21 .3 . 12.3. 18.3. 21 .3 .

7 .3 . 18.3. 21 .3 .

5 .3 . 13.3. 21 .3 .

7 .3 . 18.3. 21 .3 . 12.3. 15.3. 21 .3 . 25 .2 .

3 .3 . 2 . 3 .

31 . 1. 11. 3. 10.3.

7 .3 . 24 .3 . 14.3. 14.2. 4 .4 .

21 .3 . 19.2. 15.3. 15.3. 18.2. 25 .2 . 25 .2 . 18.2. 25 .2 . 25 .2 .

Kraj End 5 .3 . 6 .3 . 3 .3 . 5 .3 . 6 .3 . 3 .3 . 9 .3 .

26 .3 . 26 .3 .

9 .3 . 26 .3 . 26 .3 . 10.4. 3.4. 4 .4 . 4 .4 . 6.4. 6.4.

18.4. 6.4.

10.4. 6.4.

16.4. 10.4. 10.4. 16.3. 12.4. 6.4.

24.4. 15.4. 14.4. 27 .4 . 21.4. 18.4. 16.4. 21.4.

6.4. 26 .4 . 21.4.

6.4. 17.4. 21.4.

6.4. 26.4. 20.4.

5 .3 . 22 .3 . 13.3. 4 .4 . 3.4.

24.4. 1.4.

13.4. 7.4.

23.2 . 10.3. 27 .3 .

4 .4 . 8.4. 6.4. 5 .3 .

15.3. 13.3. 5 .3 .

15.3. 13.3 .

Drugo cvjetanje u istoj godini Second flowering in the samr year

-15. 1 2 . - 3 1 . 12. 5. 1 2 . - 3 1 . 12

-1 5 . 2 . - 3 1 . 12. 5. 1 2 . - 3 1 . 12.

-_ --------------

11. 10 . -25 . 10. -----

11. 10 . -2 . 11. 15. 12 . -29 . 12.

-------

11. 10 . -25 . 10. 5. 10.- 6. 11.

--

22. 12.- 10. 1.2002. -

9. 10 . -23 . 10. ----

11. 1 1 . - 3 . 12. 5. 11 . -25. 1.2000. 16. 1 0 . - 9 . 4 . 2 0 0 1 .

--

15. 1 2 . - 9 . 4 . 2 0 0 1 . -----

15. 12,- 9 .4 .2001 . ------

283

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5 6. CXXVI {2002). 273-286

ZAKLJUČAK Kod vrsta čije je cvjetanje praćeno, mogu se uočiti

određene razlike u reakciji na promjene vrijednosti sre­dnje dnevne i srednje mjesečne temperature zraka. Tako neke vrste (Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflorum, Lonicera fragrantissima, Lonicera xpur-pusii) za povoljnih vremenskih prilika cvjetaju gotovo tijekom cijele zime. Za njih nije moguće točno pretpo­staviti vrijeme početka, a često ni vrhunca cvjetanja, jer je ono pod snažnim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije temperature. Druge vrste (Sarcococca spp., Corylopsis sinensis var. glandulifera, većina vrsta For-svthia, Lonicera praeflorens) cvjetaju uz manje pomake svake godine približno u isto vrijeme. Na ove vrste djeluju jedino veće promjene temperature u dru­gom dijelu zime, posebno u veljači. Njima su bliske

LITERATURA Anić , M., 1946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šu­

marski priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 475-582.

Bai ley, L. H. 1960: The Standard Cyclopedia of Hor­ticulture (vol. I). The Macmillan Company, New York, 858-859.

Bean, W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the Bri­tish Isles (8: I-III). M. Bean and John Murray Ltd, Frome and London.

B la s se , W., Hofmann, S., 1993: Phanologische Un­tersuchungen an Suss und Sauerkirschen. Er­werbsobstbau 35(4): 88-91.

Borzan , Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja - latinski, hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima. Hr­vatske šume, p. o. Zagreb, 485 pp.

Borzan , Ž., Krap in ec, K., 1996: F enološka opaža­nja nekih taksona roda Cornus u Botaničkom vr­tu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šu­marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumar­ski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp. 37-54.

E t t i nge r , J., 1882: Izkaz kada je godine 1882. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list 6(4): 204-207.

E t t i nge r , J., 1883: Izkaz kada je godine 1882. i 1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira poči­malo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list 7(5): 252-255.

E t t i nge r , J., 1883a: Izkaz o cvatnji i dozrijevanju ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagre­ba. Šum. list 7(6): 303-305.

F i t t e r , A. H., F i t t e r , R. S. R., Har r i s , I . T B. & W i l l i a m s o n , M. H., 1995: Relationships bet-

- Conclusion vrste treće skupine (Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica 'Zuccariniana', Forsythia viridissima) koje su tijekom tri godine cvje­tale praktično u isto vrijeme. Općenito možemo zaklju­čiti da vrste koje cvjetaju ranije pokazuju manju stabil­nost u pogledu vremena cvjetanja nego one koje cvje­taju kasnije (krajem zime ili početkom proljeća). Pri tome sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, nešto manje vr­hunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja naj-varijabilnije. No, bez obzira na određene razlike u vre­menu cvjetanja, svaka od promatranih vrsta samim tim što cvjeta zimi zaslužuje posebnu pozornost u okviru urbanoga šumarstva.

- References ween first flowering date and temperature in the flora of a locality in central England. Functional Ecology 9(1): 55-60.

Fukarek , P., 1983: Forzitija. U: Potočić, Z. (ur.), Šu­marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Za­greb, 1:558-559.

Fuka rek , P., 1983: Jasmin. U: Potočić, Z. (ur.), Šu­marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Za­greb, 2:177-178.

Gaz i , V., 1983: Himonant. U: Potočić, Z. (ur.), Šu­marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Za­greb, 2: 61.

I l i j a n i ć , Lj., Sugar , J., Topic , J., Šegu l j a , N., 1974: Proučavanje sezonskih promjena u vege­taciji Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija 9(2): 107-132.

J o v a n o v i ć , B., 1983: Dren. U: Potočić, Z. (ur.), Šu­marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Za­greb, 1:361-362.

J u r k o v i ć , M., 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova (Magistarski rad). Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 402 pp.

J u r k o v i ć , M., 1988: Fruktifikacija i subspontano razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu. Šum. list 112(7-8): 327-334.

J u r k o v i ć , M., 1990: Fenološke karakteristike nekih drvenastih egzota u Zagrebu. Šum. list 114(6-8): 237-249.

J u r k o v i ć , M., 1994: Nove vrste dendroflore intro-ducirane na području Hrvatske. Šum. list 118(11-12): 237-249.

284

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU arski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

J u r k o v i ć , M., J u r k o v i ć , B., 1996: Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima. Šum. list 120(7-8): 327-334.

J u r k o v i ć , M , J u r k o v i ć , B., 1997: Prilog intro­dukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota- lista-če - u zagrebačkim parkovima. Šum. list 121 (5-6): 269-276.

K a r a v l a , J., 1983: Kozokrvine. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: 297.

K r a m e r , P. J., 1957: Thermoperiodism in Trees. In: Thimann, K. V., W. B. Critchfield, M. H. Zim­mermann (eds.), The Physiology of Forest Trees, The Ronald Press Company, New York, 573-580.

K r e m e r , D., 2001: Cvjetanje nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matema-tičkog fakulteta u Zagrebu. Šum. list. 125(9-10): 476-486.

K r i i s s m a n n , G., 1976-1978: Handbuch der Laubge­hölze (I-III). Paul Parey, Berlin und Hamburg.

K u k a v a , A. A., 1988: Flowering biology and pro­ductivity in some hazel cultivars in the Kolkhida lowlands. Subtropicheskie Kul'tury, Georgia, 5: 25-31.

M a k s i m o v, N. A., 1961: Fiziologija bilja. Dnevnik, Novi Sad, 467 pp.

Nepoznati autor, 1917: Iz zagrebačkog sveuč. botanič­kog vrta. Šum. list 41(3-4): 129.

P a n o v, A., 1949: Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća. Šum. list 73(12): 407-413.

P e t r a č i ć , A., 1955: Uzgajanje šuma, ekološki osnovi (2 izd.). Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 171 pp.

R a j e v s k i , L., 1983: Sarkokoka. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 3: 162.

S e l e t k o v i ć , Z., Tikvić, I., 1996: Fenološka motre­nja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvat­skoj. U: Sever, S. (ur.), Zaštita šuma i pridobi­

vanje drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Za­grebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp.89-102.

S t a r s h o v a , N. P, 1972: The 'anthccology' of Phel-lodendron amurense in the Middle Volga region, I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal 57(11): 1402-1412.

S t oj k o v i ć, M., 1991: Varijabilnost i nasljednost lis­tanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glas. šum. pokuse 27: 227-259.

T i k v i ć , I., 1997: Klimadijagram prema Walteru za meteorološku postaju Zagreb - Grič. U: Matić, S., Š. Meštrović, J. Vukelić (ur.), Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području gra­da Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fa­kultet, Zagreb, 213 pp.

U n g a r , S., 1971: Zapažanja o zimskoj otpornosti bilja domaćeg i stranog porijekla u zbirkama Bota­ničkog vrta PMF Sveučilišta u Zagrebu. Horti­kultura 3: 68-75.

U n g a r , S., Lj. Regula-Bevilacqua, 1989: Vodić kroz Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fa­kulteta Sveučilišta u Zagrebu, Botanički zavod. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 188 pp.

U r b a n i , N., 1914: Phenološke bilješke. Šum. list 38(1): 16-20.

V a j d a , Z., 1946: Uzgajanje šuma. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski priručnik, II dio, Poljoprivredni nakla­dni zavod, Zagreb, pp. 615-724.

V i d a k o v i ć , M., 1982: Četinjače, morfologija i vari­jabilnost. JAZU i Sveučilišna naklada Liber, Za­greb, 710 pp.

V i d a k o v i ć , M., 1983: Hamamelis. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Kr­leža, Zagreb, 2: 49-50.

Y o s h i n o , M., P a r k - O n o , H. S., O m a s a , K., K a i , K., T a o d a , H., 1996: Variations in the plant phenology affected by global warming. Climate change and plants in East Asia, Springer-Verlag Tokyo, Tokyo, 9:93-107.

ZAHVALA - Acknowledgement

Na poticaju za ova istraživanja i korisnim savjetima prilikom izrade ovoga rada zahvaljujem se prof. dr. sc. Želimiru Borzanu. Ovim putem također zahavljujem mr. se. Biserki Juretić i mr. se. Mati Jurkoviću, te dje­latnicima Botaničkoga vrta Prirodoslovno-matematič-

koga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su mi omu-gućili da obavim ova istraživanja.

285

D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

SUMMARY: The time of the beginning, culmination and ending of flower­ing was recorded during 1998, 1999 and 2000 on some species which flower during the winter or early in the spring in the Botanical garden of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics University of Zagreb. Those were the species of genus Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera and Sarcococca. It was found out that for the species ('Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflorum, Lonicera fragrantissima, Lonicera xpurpusiij, which in good weather conditions flower during the whole winter, we cannot predict the time of the beginning of flowering and neither very often the time of the culmination of flowering. For those species the time of flowering is under the strong influence of the weather conditions, especially the average value of daily and monthly air temperature. Other species ('Sarcococca spp., Corylopsis sinensis var. glandulifera, most species from the genus Forsythia, Lonicera praeflorensj flower approximately at the same time every year and only greater changes of weather conditions, espe­cially higher temperature in the second part of the winter, have influence on these species. The species of the third group (Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica 'Zuccariniana', Forsythia viridissimaj, which flowered at the same time during the period of three year, are closely related to the species of the second group. Generally, we can conclude that species which flower earlier show more variability as regards the time of flowering than species which flower later (at the end of winter or at the begin­ning of spring). All species show the most stability according to the time of ending of flowering, according to the time of culmination stability is less, while the time of the beginning of flowering is the most variable.

Key words: phenology, time of flowering, Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera, Sarcococca

286

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 287-298 UDK 630* 232.1 + 524

PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM (Quercus borealis maxima Sarg.)

A CONTRIBUTION TO MANAGEMENT WITH RED OAK (Quercucs borealis maxima Sarg.)

Juraj ZELIĆ*, Krešimir MEĐUGORAC**

SAŽETAK: Crveni hrast (Quercus borealis maxima Sarg.) unesen je prije četrdesetak godina kao šumska satojinska vrsta alohtonog porijekla na po­dručje Požeške kotline.

Prirodni areal rasprostranjenja crvenog hrasta je Sjeverna Amerika. U 19. stoljeću prenesen je u Europu kao parkovna i šumska vrsta. Zbog široke amplitude prilagodljivosti ekološkim uvjetima, kao gospodarska vrsta drveća uzgaja se od prije stotinjak godina i u Hrvatskoj.

Osnivanje sastojina crvenog hrasta u požeškim šumama obavljeno je dvo­godišnjim sadnicama na degradiranim površinama hrasta kitnjka, graba i bukve, na lesiviranom šumskom tlu. Pošumljavanje je obavljeno s oko pet ti­suća komada sadnica po hektaru.

Poslije osnivanja sastojina nije sustavno praćen rast i razvoj sastojina, a u gospodarenju sastojinom oponašala se tehnika gospodarenja hrastom lužnja­kom i kitnjakom.

U radu su istraživane ekološko-gospodarske značajke crvenog hrasta. Svrha istraživanja je utvrđivanje vertikalne i horizontalne strukture sastojine, visinski, debljinski i volumni rast, prirast i razvoj, vrijeme kulminacije tečaj­nog periodičnog prirasta, a cilj je utvrditi vrijeme, intenzitet i metode njege i obnove sastojine. Parametri strukture sastojine utvrđivani su metodom anal­ize stabla i metodom izvrtaka.

Utvrđene zakonitosti prikazane su matematičkim funkcijama i grafikonima. Posebno je obrađena distribucija broja stabala po hektaru i po debljin-

skim stupnjevima, te uspoređena s teoretskom raspodjelom. KIj u č n e r ij e č i: crveni hrast, ekološko-gospodarske značajke, analiza

stabla, rast, prirast, distribucija stabala, normalna raspodjela stabala.

UVODNO RAZMATRANJE - Introduction Crveni hrast (Quercus boreali maxima Sarg.) je in-

troduciran u Hrvatsku kao sastojinska šumska vrsta prije stotinjak godina. Vjeruje se da je kao parkovna vrsta unesen ranije, no ne prije devetnaestog stoljeća1.

* Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Uprava šuma Požega, Milke Trninc 2, 34000 Požega

** Krešimir Mcđugorac, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" Uprava šuma Požega, Milke Trnine 2, 34000, Požega

Prva kultura crvenog hrasta osnovana je u Hrvat­skoj prije 110 godina u šumskom predjelu Pičulin, u dolini rijeke Kupe2.

Mladen Obad Šćitaroci: Hrvatska parkovna baština, zaštita i ob­nova, Školska knjiga, Zagreb. Autor nabraja unesene parkovne vrste, str. 192. i 193. i spominje crveni hrast pod nazivom Quercus rubra. B. Prpić, Đ. Rauš, P. Prebjcžić: Mogućnost unošemja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima Sarg.), Šumarski list, Zagreb, 1981.

287

J. /d ie . K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298

Kao vrsta drveća široke ekološke amplitude, pori­jeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, dobro se prilagođava u umjerenom pojasu Europe i zapadnom dijelu Azije.

Odlikuje se brzim rastom i prirastom te je u tom po­gledu konkurentna domaćim hrastovima lužnjaku i kit-njaku. Javlja se na različitim geološkim podlogama i ti­povima tala, dobro se regenerira prirodnim putem iz sjemena.

U našim uvjetima preporučuje se da se unaša zajed­no s brzorastućom crnogoricom (duglazija borovac, ariš) na degradiranim šumskim tlima, i to posebno na područjima rasprostranjena šumskih zajednica bukve s

rebračom (Blechno - Fagetum Horv.), kitnjaka i graba (Querco - Carpinetum croaticum Horv.) i lužnjaka i graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš).

Najbolji visinski i volumni rast ima crveni hrast u šu­mi kitnjaka i graba, te je u tom pogledu superiorniji u odnosu na domaće hrastove, kitnjak i lužnjak. U kultu­rama crnogorice brzog rasta (duglazija, borovac, ariš) odoljeva konkurenciji, a preporuča se unašanje u grupa­ma u omjeru smjese 15-20 % uz unošenje autohtonih vrsta kitnjaka ili lužnjuka u omjeru smjese 15-20 %. U čistim kulturama crvenog hrasta preporučuje se primje­sa do 30 % autohtonih vrsta, kitnjaka ili lužnjaka.

SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Aim and purpose of investigations

Crvani hrast je na požeškom području unašan u ne­koliko sastojna početkom šesdesetih godina. Od tada

je prošlo četrdesetak godina, te se na temelju zapaža­nja u gospodarenju tim sastojinama mogu donijeti re­levantni zaključci za buduće gospodarenje.

Sastojine stare 40 godina nalaze se u g.j "Sjeverni Dilj I", odjel la (0,56 ha) i 2d (3,92 ha), te u g.j. "Sje­verna Babja gora", odjel 75a (3,99 ha).

Na temelju utvrđivanja visinskog, debljinskog i vo-lumnog prirasta, konkretne i teoretske distribucije bro­ja stabala po 1 ha, te ostalih taksacijskih elemenata u odabranoj sastojini utvrdit će se učinkovitost gospoda­renja sastojinama crvenog hrasta.4

Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih re­zultata odrede daljne smjernice u gospodarenju i even­tualno potakne veći interes za podizanje čistih ili mje­šovitih kultura crvenog hrasta.

Slika 1. Sastojina crvenog hrasta, odjel la Picture 1 The forest assocation off Red Oak, department la

Slika 2. Poprečni presjek stabla crvenog hrasta Picture 2 The transversal section off Red Oak - tree

4 O komercijalnoj uporabi crvenoga hrasta nema jasnog saznanja. U "Hrvatskom standardu" (H S) za drvne Sortimente nije uvršten crveni hrast. Na svjetskom tržištu (posebno amaričkom) nude se izvjesne količine rezane građe, te su ga poneke drvne industrije koristile za različite namjene. Za potrebe uređivanja šuma korištene su tablice, odnosno tarife za hrast lužnjak.

288

J. Zelić, K. Međugomc: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br. ? ft. CXXV1 [21)1)2). 2S7-29X

METODA ISTRAŽIVANJA The research method

Kako bi se utvrdila biološka, uzgojna i gospodarska svojstava crvenog hrasta odabrana je karakteristična sastojina starosti 40 godina, površine 0,56 ha teje istra­živanje obavljeno u četiri osnovna smjera: 1) utvrđivanje temeljnih ekološko-gospodarskih ka­

rakteristika staništa, 2) utvrđivanje rasta i prirasta putem analize stabla cr­

venog hrasta (visinski, debljinski i volumni rast i prirast),

3) izračunavanje tečajnog debljinskog prirasta meto­dom izvrtaka, određivanje sastojinske visinske kri­vulje, procjena drvne mase po hektaru pomoću srednjeg kubnog stabla (po Hohenadlu) i ukupnog broja stabala

4) izmjera taksacijskih elemenata konkretne sastojine totalnim klupiranjem, utvrđivanje konkretne i teo­rijske distribucije stabala po debljinskim stupnjevi­ma po 1 ha.

Opis rada

1) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike sta­ništa dane su u tabličnom obliku. Obuhvaćene su geografske, orografske, geološke, pedološke i kli­matske značajke istraživanog područja unutar g.j. "Sjeverni Dilj I".

2) Utvrđivanje rasta i prirasta metodom analize stabla. Stabla za analizu uzeta su u odjelu la, g.j. "Sjeverni Dilj I". Prvo stablo (1), starosti 40 godina, na panju 32 go­

da, prsnog promjera 14,36 cm, visine 15,23 m, odabra­no je kao donje primjerno stablo (dd) po metodi Hohe-nadla. Sekcioniranje je obavljeno u 4 sekcije po 2 m dužine i 5 sekcije po 1 m dužine.

Drugo stablo (2) starosti 40 godina, na panju 38 go­dova prsnog promjera 27,36 cm, visine 20,84 m, oda­brano je kao gornje primjerno stablo dg po metodi Ho-henadla. Sekcioniranje je obavljeno u 5 sekcija po 2 m dužine i 8 sekcija po 1 m dužine.

Visina panja je za oba stabla iznosila 30 cm visine. Prilikom sekcioniranja izrađen je ostatak drvne mase kao prostorno drvo, te zajedno s drvnom masom debla i panja iskazan kao bruto drvna masa stabla.

U istoj sastojini izmjereno je pedesetak visina visi-nomjerom Blume - Leis, statističko - matematičkom metodom izravnata je visinska krivulja funkcijom Mi-hajlova, te prikazana u tabličnom i grafičkom obliku.

Analiza kolutova (presjeka) obavljena je u uredu brojanjem godova i mjerenjem promjera do točnosti 1 mm, uz procijenu desetog djela milimetra. Zbog lak­šeg brojanja godova površina presjeka (koluta) obrađe­

na je blanjalicoma, a prilikom brojanja godova korište­na je lupa. 3) Tečajni debljinski prirast mjerenje metodom izvrta­

ka pomoću Preslerovog svrdla. Izvrći su analizirani u uredu, uz prethodnu obradu i uz pomoć lupe. Re­zultati mjerenja prikazani su u obliku tablica i jed­nadžbi.

4) Distribucija broja stabala i distribucija drvne mase po debljinskim stupnjevima u konkretnoj sastojini (0,56 ha) i svedeno po 1 ha obavljena je na osnovu podataka totalne klupaže sastojine. Dobiveni poda­ci su izjednačeni Be ta - funkcijom i prikazani grafi­čki. Približno je izračunata ukupna drvna masa sas­tojine i drvna masa po hektaru pomoću drvne mase srednjeg kubnog stabla po Hohenadlu i ukupnog broja stabala te uspoređena s drvnom masom obra­čunatom po tarifnom nizu za hrast lužnjak iz osnove gospodarenja.

Za matematičko-statističku obradu korišteni su slje­deći postupci i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih pro­

mjera upotrebljena je aritmetička sredina po formuli: Xa = I f; Xj / 1 f,

b) Za izračunavanje varjance primijenjen je postupak, a2 = S ((fj X,)2 / I fj) - (X fj X, / Z f,)2

c) Visine sastojine izjednačene su funkcijom Mihaj-lova,

Hc = (B 2*e-B I D )+ l , 30 d) Izjednačenje rasta po starosti obavljeno je funkci­

jom oblika, Yc = B2*e"B 1 / x

e) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera satoji-ne upotrebljena je beta - distribucija,

f (x) = konst. I (x - a)" * (b - x)', a za koeficijent asimetrije

ß, = m 3 / a \ te za koefcijent zaobljenosti,

ß2=(m4 /a4)-3. f) Prosječni tečajni prirast visine i volumena izjedna­

čenje funkcijom parabole, Yc = a + b X + c X2

g) Volumen stabla određenje po formuli: V = D 2 * n / 4 * H * f ,

D - prsni promjer, H - pripadajuća visina, f- oblični broj

g) Za izjednačenje tečajnog debljinskog prirasta upo­trebljena je linearna jednadžba

Yc = a + b X

289

J. Zelić. K. Međugomc: PRILOCi POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVKNIM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 287-298

REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The results of investigation 1) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike staništa 1) The basic ecological and menagment characteristics of a site.

Tablica 1.

Red. broj

1.

2. 3. 4. 5. 6. 7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Ekološko-gospodarski parametar

Gosopodarska jedinica, šumski predjel, odjel odsjek

Površina odsjeka Nadmorska visina Geografske koordinate Ekspozicija Inklinacija Prosječna godišnja temperatura

Srednja godišnja količina padalina (mm)

Broj dana s mrazom

Smjer vjetrova

Klasifikacija klime po Köppenu

Geološka podloga

Tlo

Ekološko-gospodarski tip i uredajni razred

Taksacijski elementi

Značajke ekološko gospodarskog parametra

"Sjeverni Dilj I"

ha m

Šumski predjel odjel 1, osjek a

0,56 140

6 487 905.60 Y 5 011 859.82 X Pretežno južna i jugozapadna ( S. SW ) Blaga nagnutost, 5° - 10° 11 °C (1975-1985), 10,1 °C (1961-1970) 810 mm (1975-1985), 795 mm (1961-1970) Ljeto je najkišovitije, proljeće više padalina od zime 47 (1948-1960), najranija pojava 9. rujna a najkasnije 29. svibnja. Nije zapažena zimotrenost. Zapadni i sjeverozapadni smjer vjetra u toplijem dijelu godine, zimi moguć utjecaj istočnih vjetrova. "Cfwbx", temperatura najhladnijeg mjeseca između - 3 °C - 18 °C, ljeta svježa sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C, padaline su jednoliko raspoređene tijekom godišnjh doba, najsuši je zimski a najvlažniji ljetni period. Geološku podlogu čine glinoviti lapori, pjeskovite gline i pješčenjaci, djelom lesne naslage i vapnoviti lapor, aluvijalni nanosi. Ovisno o matičnom supstratu i mikrogeomorfologiji razvio su se najvećim dijelom pseudoglej obronačni, lesivirano tlo tipično i pseudoglejno. Manje su se razvila eutrična smeđa tla i rendzine. U odjelu la razvio se pseudoglej obronačni na podlozi glinovitig lapora. U istraživanoj sastojini tlo je lesivirano, duboko, produktivno, kisele reakcije (pH 3,5 - 5,5). Po mehaničkom sastavu su lake gline s nešto pjeskovitih glina. Tlo je deficitarno na fiziološki aktivnom fosforu, dobro je opskrbljeno kalijem i bogato dušikom. EGT - tip II - E 10, uredajni razred sjemenjača crvenog hrasta Starost 40 godina, obrast 1,0, sklop potpun, omjer smjese; crveni hrast (81), kitnjak(8), OTB (3), OMB (7), hs = 18,71 m, ds = 20,86 cm, drvna zaliha crvenog hrasta je 242 m3 / ha, broj stabala je 681 po hektaru, srednje kubno stabla crvrnog hrasta je 0,36 m3, prosječni godišnji volumni prirast je 6,0 m3 / ha.

2) Analiza stabala (1) i (2) crvenog hrasta, rast i prirast visine, prsnog promjera i volumena prema starosti

2) The analysis of trees (1) and (2) Red Oak, growth and increment of height, breast diameter and volume by the ages

Rezultati analize dvaju stabala crvenog hrasta (1) i bla. Izjednačenje rasta visina po starosti za stablo (1) (2) iz odjela la gospodarske jedinice "Sjeverni Dilj I" iskazano je funkcijom: Hc = 17,37882 * e S476587 >5 Za prikazani su u tablicama 1-3 i grafikonima 1-4. Tablica stablo (2) funkcijom Hc = 37,57606 * e 2145185 '. Rast u 1 prikazuje visinski rast i prirast donjeg i gornjeg sta- visinu po starosti predstavljen je na grafikonu 1.

290

J. Zelic. K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002), 287-298

Izjednačenje tečajnog godišnjeg prirasta visine donjeg stabla (1) iskazuje se funkcijom:

Yc = 1,346 - 0,0847 X + 0,00146 X2, a gornjeg sta-

Tablica 2. Visinski rast i prirast Stablo (1, donje)

Tablica 2(1)

Starost t

godina 32

30 27

25 22

20 17

15 12

10 7

5 2

Visina izravnalo

m 13.33

12.70

11.82

10.56

8.58

5.17

0.25

Tečajni prirast periodični

m

0.63

0.88

1.26

1.98

3.41

4.92

godišnji m

0.13

0.18

0.25

0.40

0.68

0.98

Prosječni prirast

m 0.42

0.47

0.54

0.62

0.72

0.74

0.13

bla (2) funkcijom Yc = 1,346 - 0,0847 X + 0,00146 X2. Tečajni godišnji prirast za oba stabla predočen je u tablici 2.

Stablo (2, gornje) Tablica 2(2)

Starost t

godina 38

35 33

30 28

25 23

20 18

15 13

10 8

5 3

Visina izravnato

m 21.37

19.62

17.47

14.79

11.41

7.22

2.57

1.00

Tečajni prirast periodični

m

1.75

2.15

2.68

3.38

4.19

4.65

1.57

godišnji m

0.35

0.43

0.54

0.68

0.84

0.93

0.31

Prosječni prirast

m 0.56

0.59

0.62

0.64

0.63

0.56

0.32

0.33

ci

20 25 30 35 40 45

Starost (godina)

Grafikon 1. Rast u visinu, (1) donje stablo, (2) gornje stablo

Iz tablice 2 i grafikona 1 i 2 može se zaključiti da sjena) tjekom razvoja sastojine. Do desete godine sta-stablo (1) i stablo (2) različito rastu i prirašćuju u visi- rosti donje stablo ima prosječan godišnji prirast veći od nu, što je odraz promjene stanišnih uvjeta (svjetlost i gornjeg stabla. U rastu se izjednačuju u 17 godini, a iza

291

J. Zelić. K. Mcjdugumc: PRILOG POZNAVANJU CiOSPODARKNJA CRVHMM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 2S7-29S

toga gornje stablo brže raste od donjeg stabla, no već u ti metode i intenziteti njegovanja sastojine u cilju regu-35. godini i gornje stablo ima prosječni godišnji visin- lacije odnosa između pojedinih individua. Najveći vi­ski prirast od svega 25 cm

Pored gotovo istovjetnih bioloških (genetskih) ka-sinski prirast dominantnih stabala crvenoga hrasta iz­među 15 i 20 godine navodi nas daje upravo poslije te

rakteristika svakog stabla u sastojini na rast u visinu dobi nužna regulacija odnosa u svrhu poticanja de utječu edafski uvjeti, međuodnosi s drugim individua­ma sastojine u borbi za vodu, hranu i svjetlo. Sazna­njem o rastu i prirastu stabala u visinu mogu se odredi-

Tablica 3. Debljinski rast i prirast Debljinski rast i prirast, stablo (1, donje)

Tablica 3(1)

bljinskog prirasta, jer je visinski u opadanju. Rast i prirast stabla u debljinu na prsnoj visini pri­

kazanje u tablici 3 i grafikonu 2.

Debljinski rast i prirast, stablo (2, gornje) Tablica 3(2)

Starost t

godina 32

30 32

30 27

25 22

20 17

15 12

10 7

Promjer d

cm 14.40

13.00

11.80

10.00

7.80

5.40

2.00

Tečajni periodični

cm

1.40

1.20

1.80

2.20

2.40

3.40

prirast godišnji

cm

0.28

0.24

0.36

0.44

0.48

0.68

Prosječni prirast

cm 0.45

0.41

0.44

0.45

0.46

0.45

0.29

1.20

T3 G

0.40

0.20

0.00

Starost t

godina 38

35 38

35 33

30 28

25 23

20 18

15 13

10 8

Promjer d

cm 27.40

25.80

22.20

18.60

15.00

10.20

5.00

2.00

Tečajni periodični

cm

1.60

3.60

3.60

3.60

4.80

5.20

3.00

srirast godišnji

cm

0.32

0.72

0.72

0.72

0.96

1.04

0.60

Prosječni prirast

cm 0.72

0.68

0.67

0.66

0.65

0.57

0.38

0.25

Starost (godina)

Grafikon 2. Prosječni tečajni godišnji debljinski prirast donjeg stabla (1) i gornjeg stabla (2)

292

.1. /ciic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVHN1M HRASTOM.. Šumarski list br. 5 6. CXXV1 (2002). 287-298

U tablici 3 vidljivo je da donje stablo u dobi od 40 35 godine iznosio gotovo istovjetnih 0,72 cm godišnje, godina doseže promjer u prsnoj visini od 14,36 cm, a Upravo podatak daje došlo do zastoja u tečajnom deb-gornje stablo 27,36 cm. Analiza pokazuje daje i prosje- Ijinskom prirastu poslije dvadesete godine pokazuje po­eni tečajni debljinski prirast bio za donje stablo veći do trebu prorjeđivanja sastojine u toj dobi. deset godine (0,68 cm), no već u petanaestoj godini gor- K a o r e z u i t a t rasta stabla u visinu i debljinu je razvoj nje stablo ima maksimalan prosječni godišnji prirast volumena stabla. Analiza volumnog rasta i prirasta pri-(1,04 cm). U dvadesetoj godini taj prirast opada da bi do kazana je u tablici 4 i grafikonima 3 i 4.

Tablica 4. Analiza volumnog rasta i prirasta debla Volumna analiza, stablo (1)

Tablica 4(1) Starost

t godi la

32 30

32 30

27 25

22 20

7 15

12 10

7 5

2

Volumen

m3

0.13897

0.11395

0.08785

0.05269

0.03027

0.01208

0.00145

0.00002

Tečajni periodični

m3

0.02502

0.02610

0.03516

0.02242

0.01819

0.01063

0.00143

prirast godišnji

m3

0.00500

0.00522

0.00703

0.00448

0.00364

0.00213

0.00029

Prosječni prirast

m3

0.00434

0.00356

0.00325

0.00240

0.00178

0.00101

0.00021

0.00001

Volumna analiza, stablo (2) Tablica 4(2)

Starost t

godina 38

35 38

35 33

30 28

25 23

20 18

15 13

10 8

5 3

Volumen

m3

0.53171

0.47091

0.34313

0.21377

0.12596

0.05680

0.01156

0.00186

0.00006

Tečajni periodični

m3

0.06080

0.12778

0.12936

0.08781

0.06916

0.04524

0.00970

0.00180

prirast godišnji

m3

0.01216

0.02556

0.02587

0.01756

0.01383

0.00905

0.00194

0.00036

Prosječni prirast

m3

0.01399

0.01239

0.01040

0.00763

0.00548

0.00316

0.00089

0.00023

0.00002

0£

20 25

Starost (godina)

Grafikon 3. Rast volumena donjeg stabla (1) i volumena gornjeg stabla (2)

45

293

J. Zclić, K. Mcđugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski liši br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298

Izjednačenje rasta volumena u odnosu na starost donjeg stabla iskazano je funkcijom:

Vc = 0,41174 * e •43-08110/,j a gornjeg stabla funkcijom

Vc = 3,02519 * g-72'33833". Rast volumena pokazan je bez kore i odnosi se na deblo stabla. Za izračunavanje ukupnog volumena stabla dodan je volumen kore i vo­lumen grana. Tako je izračunato daje ukupan volumen donjeg stabla s korom 0,1390 m3, a gornjeg stabla 0,6072 m3.

Na grafikonu 3 i u tablici 4 uočava se znatno superi­orniji razvoj volumena stabla (2) u odnosu na volumen stabla (1).

Prosječni tečajni godišnji volumni prirast u ovisno­sti sa starošću za donje stablo iskazan je funkcijom:

Yc = - 0,0045 + 0,00084 X + 0,000017 X2, a za gornje stablo funkcijom:

Yc = - 0,00791 + 0,00117 X + 0,0000039 X2.

Iz grafikona 4 vidljivo je da volumni prirast donjeg stabla počinje opadati u tridesetoj godini, dok se trend porasta prosječnog prirasta za gornje stablo i dalje na­stavlja.

Prosječni dobni volumni prirast za gornje stablo u tridesetpetoj godini je 0,01239 m3 i još znatno zaostaje za prosječnim tečajnim volumnim godišnjim prirastom koji iznosi u istoj starosti 0,02556 m3. Izjednačenje ova dva prosječna prirasta očekuje se u osamdesetoj godi­ni, na koliko je određena ophodnja crvenog hrasta.

Analizom stabla izračunat]Q faktor kore (K), koji za stablo (2) iznosi 1,0621, po čemu se zaključuje daje kora crvenog hrasta relativno tanka (0,90 cm).

Međutim, izračunati volumen kore u ukupnom vo­lumenu stabla iznosi za stablo (2) 13,61 %.

3) Tečajni debljinski prirast utvrđen metodom izvrtaka, sastojinska visinska krivulja, procjenjena drvna zaliha po hektaru

3) The anaual current diameter increment by Pressler method, stand height curve, provisional volume per hectare

Na temelju uzorka od 88 stabala i matematičko-sta-tističke obrade, utvrđen je tečajni godišnji debljinski

prirast crvenog hrasta. Obrađeni podaci prikazani su u tablici 5.

Tablica 5. Tečajni godišnji prirast i postotak tečajnog godišnjeg prirasta (metoda izvrtaka)

Gospodarska jedinica "Sjeverni Dilj I", odjel la

Šumarija Pletemica

T

6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16 17 18 S

Me p % As

Z| (mm) z2 (mm)

Prsni promjer (D) cm

12.5

1 2 2 2 6 3 2 4 1

23 13.0 6.15

13.30 3.76 3.85

17.5

1 6 4 2 2 1 1

17 13.0 4.40

13.30 3.76 3.85

22.5

1 4 6 4 4 1 1 2

23 11.0 4.04

11.00 4.55 4.55

27.5

1 4 3 3 2 1

1

15 9.0 4.04 9.60 5.21 5.56

32.5 4 2

6 6.5 4.77 6.33 7.90 7.70

37.5 2

1 1

4 7.0 5.81 7.25 6.90 7.14

T vrijeme prijelaza

6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16 17 18 88

medijana post. prirasta

aritmet. sredina prir. po a. sred. prir. po med.

rY = 0.244888 8.. = 8.54 r I XY - NXaYa ^ rx = 0,098677 5V = 1,55 N5X8,

Tečajni godišnji prirast (metoda izvrtaka) Yc = 4,497 +0,034171 X

x, 12.50 17.50 22.50 27.50 32.50 37.50

150.00

Prirast (z,) Y,

3.76 3.76 4.55 5.21 7.90 6.90

32.08

Yc 4.924 5.095 5.266 5.437 5.608 5.778

32.11

Xc

24.84 24.84 24.92 24.99 25.25 25.15

149.99

294

J. Zclić. K. Medugurac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 287-298

pa

15 20 25 30

Debljinski stupanj (cm)

Grafikon 5. Konkretna i izravnata distribucija broja stabala po ha

35 45

Prema frekvenciji vremena prelaza (T) po debljin­skim stupnjevima od 12,5 do 37,5 cm prsnog promjera, izračunate su srednje vrijednosti, medijana i aritmeti­čka sredina vremena prelaza. Za srednje vrijednosti (medijana, aritmetička sredina) izračunati su tečajni debljinski prirasti z, i z2. Izjednačenje je obavljeno za podatke tečajnog godišnjeg prirasta po aritmetičkoj sredini iskazano je linearnnom funkcijom:

Yc = 4,497+ 0,034171 X. Jačina veze (korelacije) po Chaddocku je neznatna,

tj nema značajne i praktične vrjednosti veza između te­čajnog godišnjeg prirasta i prsnog promjera. Izračunati koeficijent korelacije (po Pearsonu) rx = 0,098677. Ukupni koeficijent korelacije r = 0,31.

Iz tablice 5 vidljivo je da se porastom debljinskog stupnja tečajni godišnji debljinski prirast blago pove­ćava.

Sastojinska visinska krivulja konstruirana je na temelju izmjerenih pedesetak visina crvenog hrasta u svim debljinskim stupnjevima. Izjednačenje podataka obavljeno je funkcijom Mihajlova

Hc = 28,46166 *e l ( U"7 3 D+1,3. Porast visine je u nižim debljinskim stupnjevima ja­

či te se blago snižava u višim debljinskim stupnjevima. U debljinskom stupnju 40 cm, crveni hrast doseže

visinu 23,5 m.

Oblični broj izračunat je iz analize volumena do­njeg, gornjeg primjernog stabla i srednjeg primjernog stabla i volumena valjka za isti prsni promjer i visinu stabla. Oblični broj pokazuje trend smanjenja od nižih k višim debljinskim stupnjevima. Za donje primjerno stablo oblični broj f = 0,5646, za srednje primjerno stablo, f = 0,5822, a za gornje primjerno stablo, f= 0,4958.

Ako se tako izračunati oblični broj usporedi sa Shi-effelovim obličnim kvocijentom q2, kao kvocijentom promjera debla na polovici visine stabla i prsnog pro­mjera istog stabla, dobit će se koeficijent punodrvnosti debla. Tako izračunati oblični kvocijent iznosi za sta­blo (1); q2 = 0,72337, a za stablo (2); q2 = 0,56172.

Približna drvna masa sastojine izračunata je množe­njem volumena srednjeg primjernog stabla 0,355 m3 s brojem stabala po hektaru 681. Izračunata je drvna ma­sa crvenog hrasta u sastojini 241,76 mVha.

Obračunom drvne zalihe u konkretnoj sastojini prema tarifi 113, hrast lužnjak (Špiranec), koja je primijenjena prilikom izrade Osnove gospodarenja do­bije se drvna masa crvenog hrasta konkretne sastojine (0,56 ha) u iznosu od 280,43 mVha.

Razlika od 38 mVha u odnosu na procjenjanu drvnu masu po srednjem kubnom stablu ukazuje na moguće pogrešno odabran tarifni niz za hrast lužnjak.

4) Konkretna i teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima 4) Concrete and theoretically distribution of trees per diameter grade

Izmjerom svih stabala u sastojini, odjel la, g.j. 1 cm) dobivena je konkretna distribucija broja stabala "Sjeverni Dilj I" po debljinskim stupnjevima (stupanj po debljinskim stupnjevima na površini 0,56 ha.

295

J. Zelić, K. Međugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 287-298

Ukupan broj stabala je 381, odnosno 681 / ha. Izravnanje distribucije broja stabala crvenoga hras­

ta po hektaru iskazano je beta - funkcijom: f (x) = 0,000363267 * I (x - 9,50 ) °66 * ( 39,50 - x )

Na grafikonu 5 uočava se daje teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima lijevo (pozi­tivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljin­skim stupnjevima (a < y, odnosno 0,66 < 3,37) u odno­su na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetri-jejeß, =-0,2043.

Koeficijent zaobljenosti je ß, = - 0,7592, tj. spljo-štenost ili zaobljenost konkretne distribucije je nega­tivna. Normalna distribucija šiljastija je od konkretne.

I mjera asimetričnosi i mjera zabljenosti pokazuje da

lako je sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kul­tura dvogodišnjim sadnicama, počela se razvijati pre­ma zakonitostima prirodne sastojine, kao ekosustava koji se formira na bazi inter-retro djelovanja. Pojedini individui sastojine u međusobnoj utakmici bore se u mikroedafskim i mikroklimatskim uvjetima, te prema genetskoj produktivnoj sposobnosti zauzimaju prema rastu, prirastu i razvoju svoje mjesto u sastojini.

Distribucija stabala po horizontalnoj i vertikalnoj strukturi sastojine više nije slučajna, ona postaje zako­nitost, mjera asimetrije pomiče se s lijeve u desnu stra­nu u korelaciji sa starošću, a zaobljenost (spljoštenost) je sve veća.

Analizom visinskog, debljinskiog i volumnog rasta prirasta i razvoja utvrđena je navedena zakonitost raz­voja sastojine kao skupa živih individua, te je pokazano da je donje stablo u mladosti, između 10 i 15 godina imalo brži visinski, debljinski i volumni rast i prirast. Uslijed konkurencije okolnih stabala bilo je potisnuto u nuzgrednu i podstojnu etažu, dok je drugo stablo uslijed okolišnih uvjeta zauzelo položaj u dominantnoj etaži.

U gospodarenju sastojinom crvenoga hrasta nije uvažena činjenica da je nakon maksimalnog visinskog

ZAKLJUČCI -U istraživanoj sastojini, starosti 40 godina u omjeru

smjese s drugim vrstama (kitnjakom, grabom, treš­njom, lipom) crveni hrast je sudjelovao s 81 %.

Srednji sastojinski prsni promjer je 20,86 cm, sred­nja sastojinska visina 18,71 m, prosječno kubno stablo je 0,355 m\ broj stabala po hektaru 681, a drvna zaliha crvenog hrasta 241,76 mVha .

Visinski tečajni godišnji prirast crvenoga hrasta najveći je između 5. i 15. godine. Tečajni godišnji deb-

je konkretna distribucija stabala po debljinskim stupnje­vima različita od normalne, tj. ima negativnu asimetriju i negativnu zaobljenost. Broj stabala po hektaru iznad srednjeg sastojinskog stabla, (aritmetička sredina je 20,86 cm) veći je nego je po normalnoj distribuciiji. Iz­nad srednjeg sastojinskog stabla nalazi se 315 stabala, dok normalna distribucija pokazuje 154 stabla.

Zamjećuje se nedostatak stabala u nižim debljin­skim stupnjevima 12,5 i 17,5, a ima višak stabala u de­bljinskim stupnjevima 22,5, 27,5 i 32,5.

Prema podacima doznake za njegu sastojine prore­dom uočava se daje nepotrebno mnogo stabala dozna­čeno 1996. godine u debljinskim stupnjevima 12,5, i 17,5, ukupno 100 stabala po hektaru, a u svim višim debljinskim stupnjevima 45 stabala po hektaru.

prirasta između petnaeste i dvadesete godine trebalo obaviti njegu sastojine proredom uz uvažavanje normal-nosti distribucije stabala po debljinskim stupnjevima.

Odabir stabala za sječu i sječa proredom obavljena je relativno kasno, u tridesetpetoj godini i u neadekvat­nim debljinskim stupnjevima.

Prema podacima analize gornjeg primjernog stabla vidljivo je daje tečajni godišnji debljinski prirast po­sljednjih petnaestak godina na istoj razini (0,72 cm /god), a tečajni godišnji prirast dobiven metodom izvr-taka pokazuje da ne postoji jaka veza između prsnog promjera i debljinskog prirasta (r = 0,31).

Kao pokazatelj poremećenog normaliteta sastojine je pojava obilnog pomlatka i izbojaka iz panja crveno­ga hrasta, kao poslijedica "niske prorede". Stabla u do­minantnoj etaži su punodrvna s visokim težištem, sa slabo razvijenom krošnjom te nakon prorede dolazi do vjetroizvala koje su pored navedenog pospješene edaf-skim čimbenicima (lesivirano tlo na glinovitim lapori­ma). Međutim, preostala stabla u podstojnoj etaži su zdrava i vitalna. To potvrđuje činjenicu da crveni hrast dobro podnosi zasjenu, da mu je za razvoj dovoljno i difuzno svijetlo.

- Conclusions ljinski prirast, dobiven analizom stabla, je između 15. i 20. godina starosti, iznosi prosječno 1,00 cm godišnje, a izračunat metodom izvrtaka 1,07 cm godišnje.

Nije utvrđena znatna veza (korelacija) između po­većanja prsnog promjera i tečajnog godišnjeg prirasta. Izračunati koeficijent korelacije r = 0,31.

Sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, razvija se prema zakonitosti­ma prirodne sastojine.

DISKUSIJA - Discussion

296

J. Zelić, K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU (jQSPODARHNJA CRVKMM HRASTOM... Šumarski list br. 5 6. CXXVI (20(12), 2K7-29X

Teorijska, beta - distribucija broja stabala po de-bljinskim stupnjevima je lijevo (pozitivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim stupnjevima (a < Y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu dis­tribuciju, koja je blago negativno asimetrična, poma­knuta udesno, a koeficijent asimetrije je ßl = - 0,2043.

Koeficijent zaobljenosti je ß2 = - 0,7592, tj. spljošte-nost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna. Normalna distribucija je šiljastija od konkretne.

Gospodarenje sastojinom treba prilagoditi utvrđe­nim parametrima, tj njegu sastojine provoditi u vreme­nu i prostoru te intenzitetom koji su u skladu s njima.

LITERATURA - References

B e z a k , K. 1992: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izra­zima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Vinkovci.

B e z a k , K., 1997: Visinske krivulje i jednoulazne vo-lumne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnog tipa, Radovi, Šumarski institut, Jastrebarsko, broj 2.

E m r o v i ć , B., 1960: O najpodesnijem obliku izjed-nadžbene funkcije potrebne za računsko izjed-načivanje pri sastavu dvoulaznih drvno - gro-madnih tablica, Glasnik za šumske pokuse, knji­ga 14, Zagreb.

Gospodarska jedinica, "Sjeverni Dilj I" (1991-2001) Osnova gospodarenja (1998 - 2007).

H or v a t , J. 1995: Statistika pomoću SOSS / PC +, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek.

H r e n , V i K o v a č i ć , Đ . 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, Šumarski institut Jastre­barsko.

K l e p a c , D. 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb.

K l e p a c , D. 1965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

K l e p a c , D. i K o v a č i ć , Đ . 1993: Još jedna moguć­nost primjene jednadžbi funkcije rasta, Anali za šumarstvo 1 8 / 2 , str. 41-53 (1-13), Zagreb. Šu­marski institut Jastrebarsko, broj 78.

K o v a č i ć , Đ. 1993: Zakon rasta i numeričko boni-tiranje šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Glasnik za šumske pokuse 29, str. 77-132, Zagreb

L e v a k o v i ć , A. 1938: Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb.

M a t i ć , S. 1991: Njega šuma proredom, Šumarski fa­kultet, Hrvatske šume, Zagreb.

P e t z , B. 1997: Osnovne statističke metode za nemate-matičare, "Naklada Slap", Jastrebarsko.

P r a n j i ć , A . , 1979: Standardne visinske krivulje i je­dnoulazne tablice hrasta lužnjaka, Šumarski list, br. 7-8, Zagreb.

P r a n j i ć , A. i L u k i ć , N. 1997: Izmjera šuma, Sve­učilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Za­greb, 1997.

P r p i ć , B., R a u š , Đ. P r e b j e ž i ć , P. 1981: Mogućnost unošenja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima Sarg.), Šumarski list, Zagreb.

R a u š , Đ.: Šumarska fitocenologija (skripta) Zagreb. S e r d a r , V: Udžbenik statistike, Školska knjiga -

Zagreb. Š ć i t a r o c i Mladen Obad: Hrvatska parkovna bašti­

na, zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb Š p i r a n e c , M. 1975: Prirasno prihodne tablice (hrst

lužnjak, kitnjak, bukva, grab, pitomi kesten), Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb.

Šumarska enciklopedija, (I - II), JLZ, Zagreb, 1963, i (I - III), JLZ, Zagreb.

V u k e l i ć , J., R a u š , Đ. 1998: Šumarska fitocenologi­ja i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

SUMMARY: Red oak ('Quercus borealis maxima Sarg.) was introduced in Požega Valley forty years ago. In the past period, red oak was denominated and managed as Quercus robur.

The paper deals with ecological conditions of the site (geographical, geo­logical, pedological, climatic) and management characteristics of red oak.

The investigation presents data analysis of two trees (inferior and superior model trees, by Hohenadel) in the observed period (40 years). The annual current diameter increment was measured with the Pressler method, as were the stand height curve, the shape number and shape quotient.

297

J. /flic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARhN.IA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list hr. 5-6. C'XXVl (2002). 287-298

The provisional volume per hectare of red oak and the concrete and theo­retical distribution of trees per diameter grades were based on the above parameters.

Statistical analysis and mathematical function show basic characteristics of growth and Increment height, diameter and volume by ages. There is no proportion (correlation) between the annual current diameter increment and the diameter grades (rx= 0.098677, by Pearson).

Key words: red oak, ecological conditions of the site, tree analysis, growth and increment, annual current diameter Increment, concrete and theo­retical distribution.

298

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 299-305 UDK 630* 451 + 462

PAŠARENJE N A V E L E B I T U

GRAZING ON VELEBIT

Marko VUKELIĆ*

SAŽETAK: Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda u Lici i Velebitu, kao stoje paša i brst, u povijesti ima dugu tradiciju i može se podijeliti na:

a) razdoblje do Drugog svjetskog rata, b) razdoblje poslije Drugog svjetskog rata. Prvo razdoblje odnosi se na Vojnu krajinu i Kraljevinu SHS, kada žitelji

Like nisu plaćali sporedne šumske proizvode zbog servitutnih prava u Austro­ugarskoj Monarhiji, a koja su naslijedili 1918. u Kraljevini SHS.

U razdoblju poslije Drugog svjetskog rata žitelji na prostoru bivše Vojne krajine gube ta prava i mogu ih koristiti samo uz naknadu po propisima ZOŠ-a i odredbama šumskogospodarskih osnova.

Svrha ovog članka je da ukaže na povijest pašarenja na Velebitu i u sjever­noj Dalmaciji, s posebnim osvrtom na problem koza i kozarenja, koje je u po­vijesti doživjelo nekoliko zabrana zbog devastacije šuma, a u nekim našim krajevima održalo se i danas.

Na pisanje ovog članka ponukala me je izjava jednog stočara - kozara iz Obrovca koji je na HTV-u u emisiji "Svakodnevica "prilikom rasprave o cje­niku pašarenja izjavio daje koza "kanader", da je korisna jer djeluje preven­tivno u suzbijanju šumskih požara. Nakon nekoliko minuta javio se telefonom u emisiju kao slušatelj moj stari prijatelj i kolega Tompak i oštro uzvratio, re­kavši daje taj kozar izrekao totalnu neistinu, u čemu sam ga i sam u mislima podržao. Koza nije nikakav 'kanader', već demon za šumarstvo i okoliš.

Neprocjenjive su štete koje su koze učinile na prostorima od Istre, Pri­morja, Velebita i sjeverne Dalmacije.

Ključne riječi: Pašarenje, brst, naknada, kanader i demon

U V O D Introduction

Stočari Like, dijelom Gacke, sjeverne Dalmacije i Primorja, stoljećima su pašarili na Velebitu. Stoke je bilo mnogo i to: ovaca, goveda i koza. Ličani su bili prisiljeni na stočarska kretanja radi paše i brsta pošto stoku nisu mogli prehraniti sa svojih polja. Na Velebit su kretali ljeti, a zimi u Primorje i sjevernu Dalmaciju.

Primorski i sjevernodalmatinski stočari kretali su sa svojom stokom na ispasište samo ljeti i to na Velebit i ličko sredogorje. Zbog velikog broja stoke došlo je do devastacije šuma na Velebitu i ličkom sredogorju. To su među prvima zaključili austro-ugarski šumari krajiških

* Marko Vukelić, dipl. ing. šum., 53300 Otočac, Branimirova 6

pukovnija Karlovačkog generalata. Da bi se u šumama uvelo više reda i prestalo s devastacijom šuma, Karlo­vački generalat 1765. g. donosi propis "Međutimni šumski red" kojim se između ostalog regulira paša i brst. Stoka se mogla napasati samo na određenim paš­njacima i šumama, a kozama je bilo zabranjeno pašare­nje i brst u šumi i u blizini šuma. Toje bilo prvi put u po­vijesti šumarstva da je jedan takav propis donesen. Tom propisu najviše je doprinijeo weldmeister F r a n z o n i. Otada pa sve do razvojačenja Vojne krajine 1971. g. ko­ze su bile skoro nestale. Polovicom 18. st., prema povi-jesničaru V a n i č e k u , u Vojnoj krajini je bilo mnogo stoke, ne gledajući na kvalitet grla, a svaka graničarska

299

M. Vukelić: PASARENJE NA VELEBITU Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 299-305

kuća imala je i do 300 koza. Zbog velikog broja stoke, šume su kroz idućih stotinjak godina devastirane. Tako taksator D. I l i j i ć 1889. g. piše "Memorandum" kra­ljevskom županu u kom izvještava o velikim i ogrom­nim štetama što ih čine graničari sa svojom brojnom sto­kom i zaključuje: "Dokle god naš graničar svoje blago bude napasao u šumi, a ne ne jaslama svojim, dotle se naše šume zeleniti neće ".

Druga zabrana držanja koza na otvorenom prostoru te paša i brst u državnim šumama uslijedila je 1877. g., kada je u Vojnoj krajini uvedena civilna uprava, a treća je donesena 1954. g.

Niti jedna zabrana držanja koza i brsta u šumama nije se striktno provodila, pogotovo ne južnije od Gos­pića te u Primorju i sjevernoj Dalamciji.

Uzaludno je protiv koza agitirao jezikoslovac i lju­bitelj Velebita prof. Š u 1 e k u Otočcu i Gospiću, koji je javno izjavio: "Koza je dobročinitelj koji dva puta više uzima nego daje ".

Svi naši krajevi uz more su devastirani i erodirali su zahvaljujući kozi, a tek nakon migracije stanovništva s tih prostora koza je bilo sve manje, pa su se devastirane površine počele prirodno obnavljati autohtonom vege­tacijom.

Danas je zabrinjavajuće brojno stanje koza u nekim mjestima Primorja i sjeverne Dalmacije (Bukovica), gdje šumarstvo ima problema s kozarima koji uzgajaju koze, iz razloga što koza nije izbirljiva u ishrani, jede sve od trnine, gloga, šipka do ostalog raslinja i šumskog bilja, na terenima gdje druga stoka ne može prići.

POVIJEST KRETANJA STOČARA U LICI The history of cattle breeding in Lika

Gospodarska orijentacija Like (manje Gacke i Kr­bave) stoljećima je bila vezana uz transhumantno sto­čarstvo. Planine koje okružuju ovaj prostor sa svih strana pogodovale su takvoj orijentaciji. Najviše su to­me pogodovali klimatski fenološki uvjeti u nastupanju pašnjačke vegetacije tijekom pojedinih godišnjih doba. Ličani, da bi osigurali svojoj stoci - posebno ovcama

podjednaku ishranu kroz sva godišnja doba, bili su pri­siljeni na stočarska kretanja. Ljeti se najveći broj tih stočara kretao sa svojom stokom u okolne planine. Najviše stoke prebivalo je u zoni Velebita, ličkog sre-dogorja i Poštaka. Na Plješivicu nisu dizali svoja stada zbog toga što su to bila granična područja i tadašnje vlasti su zabranjivale ispašu zbog sigurnosti. Zimi su

Karta nekadašnjih kretanja stočara iz sjeverne Dalmacije na područje Like

300

M. Vukelić: PASARENJE NA VELEBITU Šumarski lisl br. 5 6. CXXV1 {21)1)2). 2W-J(I5

se stočari iz Like zbog velikog snijega kretali sa svo­jim stadima na ispašu u Primorje i sjevernu Dalmaciju. Dalmatinski stočari su svoju stoku izgonili ljeti na paš­njake Velebita, u ličko sredogorje i Poštak.

Tako su se stočarska kretanja odvijala u reciprocite­tu interesa obiju strana i to sve do Drugog svjetskog rata. Poslije Drugog svjetskog rata došlo je do velike migracije stanovništva za boljim životom i stočni fond je znatno smanjen, pa nije bilo potrebe za stočarskim kretanjima i ona su gotovo prestala.

Stočarska kretanja u Lici i na području Velebita za­počela su još u davnoj prošlosti, kada su na tim prosto­rima obitavali praslavenski narodi. O kretanjima stoča­ra i stoke iz tog vremena svjedoče pisani spomenici. U Lomskoj Dulibi na Velebitu postoji i danas tkzv. "pisa­ni kamen" koji potječe još iz rimskih vremena, na ko­me je uklesan natpis na latinskom jeziku, iz kojeg je vidljivo kako su tadašnja ilirska plemena Ortoplini i Parentini sklopili mir i dogovorili se oko korištenja ži­ve vode u Begovači, koja je bila od životnog značenja za opstanak ljudi i stoke na Velebitu.

Razdoblje turske vlasti prekinuo je stočarska kre­tanja u Lici i taj prekid trajao je sve do protjerivanja Turaka, kada se ponovo vraćaju raniji oblici stočarskih kretanja.

Prvi dokumenti o stočarskim kretanjima u Lici po­tječu iz arhiva Vojne Krajine iz 18. stoljeća. Ti doku­menti vezani su uglavnom za prijestupe dalmatinskih stočara na ličkom području. Prijestupi stočara rješavali su se u krugu tadašnjih seoskih glavara. Ako ih glavari nisu mogli riješiti, tada se spor oko ispaše i kretanja stoke rješavao na sudu tadašnje državne vlasti. U Lici se sudbena vlast nalazila u rukama lokalnih zapovjed­nika Vojne Krajine, dok se u mletačkoj Dalmaciji sre­dišnji sud nalazio po namjesničkoj upravi u Zadru. To su tada bili sudovi dviju različitih država. Cesto uzroci stočarskih sporova oko ispaše tim sudovima nisu bili jasni, jer nisu znali po kojem pravnom propisu se tre­baju voditi. Sudu nije bilo jasno tko je kome počinio štetu, jer su se stočari na sudu pozivali na svoja starin­ska prava. Mnogi sporovi stočara završavali bi grubim fizičkim obračunavanjima. Tada su glavari ličkih sela zajedno sa zapovjedništvom Vojne krajine tražili da se sačine ugovori o stočarskim kretanjima, te pravima i obvezama stočara koji bi bili prihvatljivi kako za ličke tako iza dalmatinske stočare.

Takva incijativa urodila je plodom prvi puta u Ra-duču i Gračacu. Krajiška uprava u Karlovcu i Gospiću nakon pregovora s mletačkim namjesništvom u Zadru je 29. srpnja 1775. godine potpisala "Radučki ugovor", a godinu dana kasnije 24. listopada 1776. godine "No­vigradski ugovor". S ova dva ugovora stočarska kreta­nja unutar ličkog i sjevemogdalmatinskog područja pravno su regulirana.

Radučkim ugovorom dalmatinski stočari dobili su jamstvo da njihova stoka može slobodno pašariti na 35

Pastir s ovcama u Ličkom Sredogorju, Fortica, Otočac (Foto: M. Vukelić)

ličkih pašnjaka i to na južnom Velebitu, Poštaku i lič­kom sredogorju, dok su lički stočari Novigradskim ugovorom stekli pravo na zimsku ispašu u sjevernoj Dalmaciji u području Bukovice i Ravnih kotara.

Predmetni ugovori su tijekom vremena dopunjavani, tako su početkom 19. stoljeća na usavršavanju Raduč-kog i Novigradskog ugovora radile mješovite terenske komisije. U to vrijeme bilo je pojedinačnih prijestupa i kršenja stočarskih prava. Lički zemljoposjednici najvi­še su se tužili na dalmatinske stočare što se prilikom prolaza do pašnjaka ne pridžavaju utvrđenih stočarskih puteva i što se prilikom prolaza stoka napaja na vrelima na kojima to nije dopušteno, a često je bilo i pritužaba na podizanje nastambi za stočare što nije bilo dozvolje­no. Ovakva problematika uspješnije se počela rješavati po dovršenju ličkog i sjevernodalmatinskog katastra. Nakon toga pristupilo se novom tekstu ugovora s novim kartama i kartiranim pašnjačkim površinama. Tako je 7. prosinca 1887. godine nakon skoro 100 godina sačinjen novi ugovor nazvan "Gospićki ugovor". Isti je otisnut u obliku knjige i razdijeljen svim ličkim i sjevernodal-matinskim općinama i stočarima.

Gospićki ugovor sastojao se od 35 članaka u kojima su date odrednice stočarskih prava i obveza iz područja transhumantnog stočarstva na području Like.

U uvodu Gospićkog ugovora utvrđena su sva os­novna prava ličkih i dalmatinskih stočara na bazi zaje­dničkog interesa i reciprociteta. Dalmatinsko namje-sništvo iz Zadra priznaje pravo ličkim stočarima da mogu preko zime napasati svoja stada na dalmatin­skim pašnjacima na desnoj strani Zrmanje i Morlačkog kanala na prostoru od Priveza do Tribnja. Za tu uslugu lička strana jamči dalmatinskim stočarima slobodu pri­stupa i korištenje pašnjaka na području Like. Na ličke sezonske pašnjake moglo je preko ljeta dolaziti do 60.000 ovaca i to 35.000 na planinske pašnjake južnog Velebita, a ostalih 25.000 ovaca imalo je slobodu pri­stupa na Poštak i ličko sredogorje. U Gospićkom ugo-

301

M. Vukelić: PAŠARENJE NA VELEBITU Šumarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 299-305

voru bilo je točno precizirano koja dalmatinska sela imaju pravo na ljetni uzdig u Liku. Ta sela nalazila su se u sastavu dalmatinskih općina Knin, Kistanje, Skra­din, Benkovac, Obrovac i Nin. U pogledu trajanja ljet­ne odnosno zimske paše, bio je utvrđen točan vremen­ski raspored. Paša dalmatinske stoke na ličkom teritori­ju otpočinjala je svake godine 1. lipnja, a morala je okončati do 30. rujna. Zimska ispaša ličkih stočara na dalmatinskom teritoriju započinjala je 1. listopada i trajala do 30. travnja iduće godine. U daljnjem tekstu Gospićkog ugovora bilo je govora o svih 35 pašnjaka Like koji su bili rezervirani za stočare iz Dalmacije.

S dalmatinske strane nije bilo tako precizno zacrtano o pašnjacima koji su bili namijenjeni za ličke stočare. To je vjerojatno ijedan od razloga stoje krajem 19. stoljeća počeo jenjavati interes ličkih stočara za pašnjake u sje­vernoj Dalmaciji. Zbog toga se u Gospićkom ugovoru govori uglavnom o ograničenju prava kretanja i ispaše dalmatinske stoke u Lici, a puno manje o ograničavanju prava ličke stoke u Dalmaciji. Glavni pristupni putevi dalmatinske stoke u Liku vodili su preko velebitskog prijelaza kod Vučjaka u Gračac, te dalje Glogovo i Ce-mernicu sve do Mazina. Drugi važniji put vodio je doli­nom Zrmanje preko Velike Pop i ne za Poštak, a treći do­linom Butišnice izravno na Poštak. Jaka ograničenja branila su posvuda dalmatinskoj stoci korištenje lič­kih šuma. Vlasnicima dalmatinskih stada nije bilo do­pušteno da na teritoriju Like podižu svoje sezonske nas­tambe. Gospićki ugovor potpisali su predstavnici zain­teresiranih ličkih i dalmatinskih općina i predstavnici ta­dašnjih vlada u Zagrebu i Zadru.

Stupanjem na snagu Gospićkog ugovora stočari iz Bukovice i Ravnih kotara izgonili su svoju stoku u Li­ku sve do početka Drugog svijetskog rata. Prema karti koja se nalazi u prilogu ovog članka vidi se daje sjuž­ne strane rijeke Zrmanje bilo nekad pet skupina dalma­tinskih sela, koja su se preko ljeta kretala sa stokom u Liku radi ispaše.

Najzapadniju, prvu, skupinu činila su sela: Briševo, Visočane, Dračevac, Poljica, Rubac i Ražanac. Stada su se prevozila čamcima preko Velebitska kanala u tri glavna smjera: prvi prema Tribnju, drugi prema Lede­niku, a treći prema Starigradu.

Stada koja su se prevozila prema Tribnju kretala su se dalje preko Počiteljskih vrata na pašnjak Jelovac. Stada iz Ledenika kretala su se preko Ribničkih vrata na pašnjak Oglavinovac, a "stada iz Starigrada nastav­ljala su put kroz Veliku Paklenicu na pašnjak Doce ili Struge.

Druga skupina sjevernodalmatinskih stočara pola­zila je prema Lici iz šire okolice Novigrada i to sela: Paljuv, Prigrada, Karin i Popović. Stoka iz Slivnice i Posedarja kretala se smjerom preko Vinjerca. Sva sto­ka prevozila se lađama preko Velebitskog kanala do

Starigrada ili Selina. Dalje su se razilazili po Velebit­skim pašnjacima od Javornika do Svetog brda.

Treća skupina stočara iz Dalmacije polazila je iz kr­ševite Bukovice te sela iz Ravnih kotara: Benkovac, Lisičić, Lepuri, Dobropoljci i Brgud. S područja Buko­vice najviše je stoke dolazilo iz Kruševa. Bukovička stada kretala su se preko Bruške i Zelengrada do Obrovca gdje je bilo glavno križanje stočarskih puteva. Iz Obrovca jedan dio išao je na Mali Halan, drugi dio na pašnjake Milu i Žulinu, a treći se kretao preko Maš-kovaca za Crnopac.

Četvrta skupina kretala je južnije od Ervenika i stoka iz Bjeline, Modrinog i Biovičinog sela. U Erveniku su se stočari razilazili u dva pravca. Jedan dio je kretao pre­ko Žegra i Krupe do Golubića i dalje na pašnjake Jabu-kovac i Vučjak, a drugi je išao preko Doca za Javornik. Većina dalmatinskih stočara koji su se kretali prema Ja-vorniku produžavala bi kretanje u unutrašnjost Like, sve do Gutešinog vrela između Dabašnice i Mazina.

Peta skupina, s ishodištem u okolici Skradina, kre­tala se preko Kistanja, Rudelje i Radučića, gdje se je dijelila u tri pravca. Prvi pravac vodio je dolinom Zr­manje prema Javorniku, drugi preko Prljeva na Poštak, a treći dolinom Budišnice na Poštak i Gutešino vrelo.

Lički stočari, koji su u 19. stoljeću zimovali u Dal­maciji, kretali su se u dva pravca. Prvi pravac vodio je velebitskim stazama do Primorja, a drugi dolinom Zr­manje.

Na zimsku ispašu u Primorje kretala su se stada iz sela: Čitluk, Počitelj, Medak, Kukljica, Međuvode, Sveti Rok, Stikada, Gračac, Glogovo, Omšica, Bruvno, Mazin i Velika i Mala Popina. To su sela koja su dijelila svoje pašnjake sa stočarima iz Dalmacije. Lička stada zadržavala su se u Primorju do proljeća, kada bi okop­nio snijeg vraćali su se u Liku. Lički stočari prvi su obustavili stočarska kretanja u Dalmaciju, dok su dal­matinski stočari to učinili mnogo kasnije.

Stočarska kretanja poslije Drugog svjetskog rata potpuno su prestala. Tamo gdje je još prije nekoliko de­setljeća trajao dinamičan stočarski život, danas na tim prostorima više nema žive duše.

Taj nagli preokret u gospodarskoj orijentaciji Like i sjeverne Dalmacije poslije Drugog svjetskog rata po­sljedica je velike migracije stanovništva u potrazi za boljim životom. Nastupile su velike društvene promje­ne popraćene razvojem industrije, školstva, turizma, kulture, stoje sve izmijenilo način života na ovim pro­storima.

Ličkih i dalmatinskih polunomadskih stočara više nema, ostala je samo priča iz prošlosti, kao nepobitna is­tina naglog progresa koje je donijelo vrijeme življenja.

302

VI. Vukelič: PASARKNJK NA VELEBITU Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 299-305

NAKNADA ZA PAŠARINU I ZOŠ-a Naknade za pašarinu, kao i druge sporedne šumske

proizvode, u Vojnoj krajini nije se plaćala, jer su kraji­šnici imali prava servituta (služnosti). Ta ista prava su naslijedili u Kraljevni SHS.

Poslije Drugog svjetskog rata ukida se pravo servi­tuta i žitelji Vojne krajine morali su plaćati pašarinu i druge sporedne šumske proizvode. Zakonom o šuma­ma i odredbama šumskogospodarskih osnova regulira­no je pravo pašarenja i iskorištavanje drugih sporednih šumskih proizvoda prema važećim cjenicima.

Pašarenje u prebornim šumama Like i Velebita nije bilo dozvoljeno, te se moglo pašariti samo na šumskim pašnjacima i površinama izvan šume. Broj stoke je stalno opadao, pa je i potreba za pašom znatno smanje­na. Danas se još može naići na manja stada ovaca na is­paši, dok krupne stoke i nema, jer se hrani na jaslama.

U sjevernoj Dalmaciji može se naići na manja stada ovaca na poljoprivrednim površinama, a rijetko na šum­skim pašnjacima, dok se kozarstvo zadržalo u većoj mjeri. U sjevernoj Dalmaciji i Primorju koze su česta pojava u većim stadima. Podneblje ljutog krša pogodni­je kozarstvu, jer ona se nahrani tamo gdje druga stoka ne može ni prići, a u izboru hrane nije zahtjevna.

U povijesti se nisu sve zabrane držanja koza i ishra­ne u šumama u potpunosti ostvarile, u sjevernoj Dalm-ciji ih neki smatraju "kanaderima", neki političari to podržavaju, a šumari šute.

Prema članku 44. st. 2. Zakona o šumama (NN 52/1990) zabranjeno je iskorištavanje sporednih šum­skih proizvoda kao i paše, brsta i dr., ako to nije predvi­đeno šumskogospodarskom osnovom područja, osno­vom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programom za gospodarenje šumama.

Izuzetno od odredaba članka 44. st. 2 ovog zakona dozvoljeno je iskorištavanje pod uvjetom da nije u su­protnosti sa šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom za gospodarenje gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama.

Poduzeće za šume, odnosno pravna osoba koja gos­podari šumom, može općim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebe građana, ali uz naknadu isko­rištavanje svih sporednih šumskih proizvoda, a pašu, brst i žirenje u šumama i šumskom zemljištu, osim u šumama raznodobnih sjemenjača i plantaža, te u šuma­ma jednodobnih sjemenjača i panjača za vrijeme traja-

Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda kao što su paša i brst imaju u Lici i sjevernoj Dalmaciji dugu tradiciju. Stoljećima je na tim prostorima bilo mnogo stoke, goveda, ovaca i koza, a to je jedan od glavnih razloga devastacije šuma.

nja obnove i rasta mladika i kultura u prvom dobnom razdoblju, ali uz obvezno čuvanje stoke.

Poduzeće za šume, odnosno pravne osobe koje gos­podare šumama, utvrđuju općim aktom vrstu spored­nih šumskih proizvoda, te uvjete pod kojima ih građani mogu skupljati, kao i način korištenja.

Općim aktom iz navedenog članka u skladu s progra­mom za gospodarenje šumama Poduzeće za šume, od­nosno pravna osoba, izuzetno može predvidjeti određe­ne površine degradiranih šuma i šikara na kojima se može dozvoliti "brst" pod uvjetima da takve površine čine cjeloviti kompleks veći od 100 ha, uz obvezno ču­vanje stoke. Brst se ne može dozvoliti na površinama degradiranih šuma i šikara za vrijeme njihove obnove, ako su u tim šumama zastupljene vrste drveća koje omo­gućuju njihov razvoj, a vrednije šume, kao i u šume u kojima se provode ili pripremaju uzgojne mjere melio­racije ili konverzije, sve do vremena uzrasta glavnih vrsta drveća do 6 metara visine, ili ako su to šume koji­ma se zaštićuju objekti ili površine ugrožene od erozije.

Za šume s pravom vlasništva akt iz st. 1. navedenog članka donosi općinska skupština, odnosno organi koje ona odredi.

Prema članku 84. istog zakona predviđene su oštre kazne za one koji dozvole, kao i za počinitelje pro­tupravnih radnji iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda.

U ZOŠ-u su točno precizirana i regulirana pita-nj'a paše i brsta, pa se pitamo da li se te odredbe provode na terenu i da li je šumarski inspektor oba­vio nadzor i poduzeo mjere protiv svih prekršitelja. Pretpostavlja se da Poduzeće za šume nije podnijelo prekršajnu prijavu protiv kozara koji nisu platili pašu i brst u državnim šumama, i da šumarska inspekcija nije poduzela mjere u skladu sa ZOS-em. Ovakva situaci­ja nije začuđujuća, jer u nekim našim županijama šumarski inspektori nemaju diplomu inženjera Šu­marskog fakulteta biološkog smjera, pa im kozari drže lekcije kako su koze korisne u protupožarnoj zaštiti u Dalmaciji.

Nitko ne brani kozarima da uzgajaju koze u svojim ograđenim prostorima, ali paša i brst koza izvan istih može se dozvoliti samo u skladu sa ZOŠ-a i drugim pra­tećim propisima, i to prema cjeniku Poduzeća za šume.

Prve rezultate na sprječavanju devastiranja šuma u Lici bilježimo u doba vladavine Austro-ugarske Mo­narhije, kada je barun von Beck, zapovjednik Karlo­vačkog generalata naredio "weldmeisteru" Franzoniju 1765. godine, da sačini propis kojim bi se u državnim

ZAKLJUČAK

303

M. Vukelić: PAŠARENJE NA VELEBITU Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 299-305

šumama uvelo više reda. Franzoni je iste godine sači­nio i predložio propis koji se nazivao "Medutimni šumski red". To je bio jedan od prvih propisa u šumar­stvu na području tadašnje Hrvatske i Vojne krajine, s kojim se između ostalog reguliralo pašarenje i brst u državnim šumama. Rezultati nisu izostali, izdvojene su površine za pašarenje, a kozama se zabranjuje paša i brst u šumama i u blizini šuma, što je značilo zabranu držanja koza. Prema historičaru Vaničeku polovicom 18. st. u Vojnoj krajini svakoje domaćinstvo imalo i do 300 koza, a nakon osnivanja imovnih općina, prema statistici Šandora Perca, u Otočkoj imovnoj općini 1894. godine bilo je samo 8 koza. U Gospićkoj imov­noj općini, koja nije bila konstituirana, broj koza bio je znatno veći. To je bio jedan od razloga da se 1877. go­dine izda nova uredba o zabrani držanja koza, a treća uredba o zabrani držanja koza na otvorenom prostoru donesena je 1954. godine.

Zabrana koza i ispaše u šumama na Velebitu najma­nje su se poštivale na području južnije od Gospića, te u Primorju i sjevernoj Dalmaciji gdje ih i danas ima u većem broju. Rezultati nakon donošenja propisa o šumskom redu i o zbrani kozarstva znatno su doprinjeli smanjenju devastacije šuma. Propisi o stočarskim kre­tanjima, kao što su Radučki, Novigradski i Gospićki ugovor, koji su pravno regulirali pašarenje na Velebitu i sjevernoj Dalmaciji, kozu uopće ne spominju zato što je kozi bilo zabranjeno kretanje na ispašu i brst. Razlo­

zi zbog kojih koza nije uništena leži u tome stoje sta­novništvo područja Istre, Hrvatskog Primorja i sjever­ne Dalmacije bilo životno vezano za kozu, koja je jedi­na mogla opstati u tim surovim predjelima ljutog krša, gdje druga stoka nije mogla preživjeti. Koza i kozar­stvo u genima su tog stanovništva, jer ih je odhranila i prehranila. Koliko je koza nekada značila, danas se može vidjeti na znaku jedne naše stranke i grbu Istar­ske županije, kojoj je koza zaštitni znak.

Migracijom stanovništva u potrazi za boljim živo­tom, te razvojem turizma, industrije i drugih grana pri­vređivanja, razdoblje poslije Drugog svjetskog rata do­nijelo je preokret i novi način življenja, broj stoke i koza smanjivao se, stoje doprinjelo daljnjem smanje­nju devastacije šuma, a na tim prostorima došlo je do prirodne obnove autohtone vegetacije.

Danas je pašarenje i brst sveden na lokalne pašnja­ke, te se mora obavljati u skladu s postojećim popisima ZOŠ-a, uz punu primjenu važećih cjenika.

Na kraju, najveće rezultate na uzgoju šuma i sprje­čavanju devastacije šuma postići ćemo ako se budemo pridržavali postojećih propisa ZOŠ-a i drugih akata o iskorištavanju sporednih šumskih proizvoda. Još jed­nom valja ponoviti: koza nije 'kanader' i ona neće rije­šiti problem šumskih požara, već čovjek, šumar, ako poduzme sve preventivne i represivne mjere za zaštitu šuma od požara.

LITERATURA

l . A r d a l i ć , V : Bukovica-Zbornik za narodni život i običaje, JAZU, knj. 4, 5. i 7, Zagreb 1899-1902.

2. G ušić , B. 1973: Naseljenje Like do Turaka, Lika u prošlosti i sadašnjosti. Materijali s naučnog sku­pa održanog na Plitvicama.

3. M a r k o v i ć , M. 1971: Stočarska kretanja na Dinar­skim planinama, Zbornik za narodni život i obi­čaje, JAZU, knj. 45, Zagreb.

4. M a r k o v i ć , M. 1979: Narodni život i običaji se­zonskih stočara na Velebitu, Zbornik za narodni život i običaje, knj. 48, Zagreb.

5. Pavč i ć , S. 1963: Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje, JAZU, knj. 41, Zagreb.

6. S i m o n o v i ć, R. 1936: Stočari u Lici na Velebitu, Lički kalendar za 1937. godinu, Zagreb.

Ugovor Sklopljen na temelju previšnjih odlukah od 13. srpnja 1878. i 23 svibnja 1886., Gospić 1886.

M a r k o v i ć , M. 1979: Udio Like u znanosti i pri­vredi, Zbornik radova sa znanstvenog simpozija. Iz prošlosti kretanja stočara na području Like, Gospić.

7

8

SUMMARY: The exploitation of secondary forest products in Lika and Velebit, such as grazing and browsing, has a very long tradition and can be divided into:

a) the period up to the Second World War, b) the period after the Second World War. The first period relates to the Military Border and the Kingdom of Serbs,

Croats and Slovenes, when the inhabitants of Lika did not pay for secondary forest products owing to servitude rights in the Austro-Hungarian Monarchy, which were transferred to the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in 1918.

304

M. Vukclič: PAŠARHNJE NA VELEBITU Šunuirski lisl hr. 5 b. CXXVI (21)021. 299-31)5

In the period after the Second World War, the inhabitants of the former Military Border lost those rights and could only use them for a fee according to the regulations in the Forestry Act and in forest management plans.

The article deals with tne history of grazing on Velebit and in northern Dalmatia with a special reference to the issue of goats and goat rearing. Rearing goats was banned several times in the past on the ground of its dev­astating effects on forests, but it has been preserved in some parts of Croatia till present times.

The idea for this article came from a TV programme "Svakodnevica" (Eventsofthe Day), in which one goat breeder from Obrovac compared a goat to a "kanader" (a fire-fighting plane) and claimed that goats contributed to the prevention of forest fires. After several minutes my old friend and col­league Mr Tompakphoned in and sharply refuted the goat-breeder s words as total untruth, which I silently agreed with in my mind. A goat is not a "kantzder"; on the contrary, it is a demon for forestry and the environment.

The damage inflicted by goats in the area from Istria, Primorje, Velebit and Northern Dalmatia is incalculable.

Key words: grazing, browsing, compensation, fire-fighting plane ("kanader") and demon

INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU

":,

OJ

Visinomjeri: digitalni (Hagiof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)

J

Jff A&gMj0b

Spiegel Relascop i Telerelascop Fob

Promjerke: digitalne, drvene i aluminijske,

taksac, cm, mm

. * n

^5Ir \

P. svrdla (boreri) za tvrdo ili meko drvo +

rezervni djelovi (boreri i igle)

ml l f ,JI I

Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor

• dalekozori, snajperi • ormari za nacrte • stolovi sa svjetlom za čitanje karata • crtaći pribor • ploteri, fotokopirni aparati • Majzekovi trokuti, razmjernici • planimetri, kurvimetri • trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve

COMMUNiCATtOn\ "'"

KOMTEH ^ I TECHNOLOGIES

KOMTEH-GEO 10000 ZAGREB, Trg športova 11

tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 e-mail: komteh@zg.tel.hr

http: I'/www, recro.hr/komteh

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA

OSCILACIJE I Z M E Đ U MITOLOGIJE I KVANTNE FIZIKE Nikada mi se nije sviđala upotreba

finalnih uzroka u istraživanju prirode Ruđer Bošković

Smije li si hrvatsko šumarstvo, krajnje praktična struka koja gospodari trećinom državnog teritorija, uopće dopustiti oscilacije između mitologije i kvantne fizike?

Odgovor na metaforičko pitanje Olega A n t o n i ć a, dipl. ing. šumarstva, iz Instituta Ruder Bošković, Za­greb, postavljenog u zadnjoj rečenici Zaključka u član­ku "Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava - gledi­šte izvoditelja istoimene studije za "HE NOVO VIR-JE", objavljenog u Šumarskom listu broj 3-4 (2002).

Gibanje je jedan od najsloženijih pojmova u fizici. Predodžbe vezane uz gibanja protežu se od treperenja lišća, povećanja obujma krošanja, plodonošenja, rasta u debljinu, rasta u visinu pa sve do pada stabla tijekom sječa. Fizički je zakon stalna veza između neke pojave i odgovarajućih veličina, a koja se može napisati po­moću matematičkih simbola u obliku jednadžbi.

Pojmovi, zakoni, formule, i slično, uzeti zajedno, čine egzaktnu znanost. I rastenje je egzaktna znanost.

Promatrajući poprečni presjek hrastovog debla na slici 1. uočavamo karakteristične pojave - koncentri­čne krugove, godove.

Slika 1. Poprečni presjek hrastovog debla

Ako analiziramo malo detaljnije, uočavamo godove ranog i kasnog drva. Uočavamo i oscilacije u širini go­dova. No, sve te pojave povezuje nešto zajedničko, ve­zano uz neke periodične procese. Izazivaju predodžbe, a vezano uz predodžbe stvoren je pojam val. Da bi ga učinili posve jednoznačnim pripisana su mu četiri pa­rametra: amplituda, A, brzina v, valna duljina, X, i frekvencija co.

Istinski jezik prirode je jezik kvantne mehanike. On nas uvodi u svijet kvantnih pojava u prirodi. Taj jezik čarolija otvara mikrosvijet elementarnih čestica, otkri­va čvrste veze između mikrosustava i makrosustava te sile koje ih kontroliraju.

Kvantna mehanika je opće prihvaćena fundamental­na teorija prirode.

Kvantna mehanika je sustav formula, pojmova i pre­dodžbi koje nam omogućavaju da objasnimo i predvidi­mo uočljiva svojstva kvantnih objekata.

Kvantni objekt je fizikalna stvarnost kojoj je osnov­no načelo dualizam i čija se svojstva mogu opisati upo­trebom kvantne mehanike ( P o n o m a r e v , 1988).

Kvantni objekt je svaka biljka, svako stablo, šumske sastojine, sa svim pojavama koje nismo mogli objasniti aksiomima, klasičnim zakonima i metodama.

Biljka je jedina u stanju hvatati valne pakete crvene sunčeve svjetlosti, pohraniti energiju, reciklirati valne pakete ugljičnog dioksida i isto tako isporučiti valne pakete kisika te pritom proizvesti valne pakete organ­ske tvari.

U jednom satu kvadratni metar lišća uzme iz zraka 6-8 grama ili 3-4 litre ugljičnog dioksida te ispustiti jednak volumen kisika. Čovjek potroši oko 500 litara kisika na dan i vrati istu količinu ugljičnog dioksida biljkama. Toliko daju tri odrasla stabla hrasta, jasena, graba i svake druge šumske vrste.

Sada postavljam pitanje kolegi Olegu A n t o n i ć u: Zar ćemo staviti na kocku šumu Repaš - Gabajeva

greda, Koprivničke nizinske šume, Svibovicu i Banov brod, ekosustav zaobalja HE VIRJE, taj čudesni labo­ratorij što nam život znači, da bi dobili samo kilovate?

Kilovate koje će elektroprivreda skupo naplatiti, a Hrvatsko šumarstvo će o svom trošku sanirati poslje­dice.

Planeta Zemlja prima 2 kalorije u minuti na 1 cm2. Od 4.2 milijuna tona fotona, koliko Sunce emitira sva­ke sekunde, Zemlja prima samo 1.85 kg. Prema Ein-steinovoj formuli E = me2 snaga 2 kilograma fotona je

307

1.7 IO17 J/s, stoje 20 tisuća puta više od snage svjetskih elektrana. Većina te energije apsorbirana je u tlu, a sa­mo 0.1 % energije zračenja Sunca hvataju biljke kroz fotosintezu organske tvari iz ugljičnog dioksida i vode.

U hladnoj pustoši svemira tih manje od dva kilogra­ma fotona u sekundi je ono što održava oazu na našem planetu toplom i zelenom. Zahvaljujući njima, teku rijeke, pusu vjetrovi, šušte šume i napreduje ljudska vrsta (Ponomarev , 1988).

U svojoj studiji "HE NOVO VIRJE" fotosintezu u nekoliko navrata samo ste spomenuli, ali i ispravno za­ključili da fotosinteza ovisi o temperaturi zraka, inten­zitetu Sunčeve radijacije, koncentraciji C02, i o opskr­bi biljke vodom. To su ključni čimbenici o kojima ovisi fotosinteza, a za nas šumare najvažnije, rast i razvoj sa-stojinske strukture.

Ako je kemija kvantna, zar to nije i fotosinteza? Kemijski sastav plavozelenkastog klorofila a sa­

stoji se od 137 atoma: (CssH72N405MJ

Brzina elektrona u vodikovom atomu reda je veli­čine ac ~ 1/137, gdje je a - konstanta fine strukture, ac - brzina svjetlosti.

Konstanta fine strukture jedna je od ključnih funda­mentalnih prirodnih konstanata. Empirijska konstanta, u smislu da nema teorijskog objašnjenja za njenu veli­činu. Kad bi njena brojčana vrijednost bila velika, svi­jet bi izgledao sasvim drukčije; moglo bi se reći, neza­mislivo drukčije (Wich man, 1971).

Svaka se kemijska veza ostvaruje preko para elek­trona. Kada se kidaju dvije veze vodik - kisik, treba po­maknuti četiri elektrona. Promjena razmještaja atoma zahtijeva mnogo energije: 3.32 eVza. raskidanje veze iz­među vodika i kisika u molekuli vode, a još 1.68 eV za uklanjanje atoma kisika iz C02. Taj se atom zatim spaja s drugim atomom kisika iz molekule H20, i nastaje mo­lekula 02.

Potrebnu energiju zeleni list uzima od toka kvanata sunčane svjetlosti, a za to je potrebno najmanje osam kvanata crvene svjetlosti, tj. dva kvanta po elektronu. Dozračena energija, temperatura, ugljični dioksid i voda su valni paketi o kojima ovisi fotosinteza, produkcija ki­sika i organske tvari. Valne amplitude (maksimumi i mi­nimumi) su nepogodne sile koje ograničavaju rastenje.

Valni paketi su prostorno vremenski ograničena valna gibanja.

Valni paketi su i godovi koje ste prikazali na slici 8. i 10. u studiji Glavnog izvješća. Na slici 8. vidljive su os­cilacije u radijalnom prirastu. Valni paketi su srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka i dozračene Sunčeve energije prikazane na slici 19. studije. Prakti-

opažanja —> pojava —» predodžba t

308

čno harmonična gibanja s vrlo malim oscilacijama mak­simalnih i minimalnih amplituda. Valni su paketi dostu­pna voda u tlu i razine podzemne vode, vidi slika 26.

Tijekom definiranja zavisnih i nezavisnih varijabli, autori su očito lutali prostorom i vremenom kada su se odlučili za aproksimacije iznijete u studiji. Levaković je to uradio elegantnije (usporedi npr. Levaković 1935, 1938) kada je rastenje doveo u vezu s dinamičkim zbi­vanjima. Rastenje je jedna vrsta nejednoličnog gibanja na koje djeluju vanjske i unutarnje sile. Vanjske sile je podijelio na dvije glavne skupine: 1. sile koje pokreću rastenje i podržavaju ga, dotično

pogoduju mu (pogodne sile); 2. sile, koje se suprotstavljaju rastenju (nepogodne

sile). Ukupna snaga prve skupine sila stoji u upravnom

omjeru s brzinom rastenja, a s ukupnom snagom druge skupine sila u obrnutom omjeru. Najprihvatljivija je hi­poteza da broj nepogodnih sila, kao i njihova pojedina­čna snaga, raste s vremenom u smislu eksponencijalne funkcije. Levakovićeve funkcije rastenja, pa i Kollero-va funkcija, osnivaju se na omjeru sila pogodnih i ne­pogodnih, jednih i drugih uzetih samo u pozitivnom smislu. Levaković unutrašnje sile nije ni razmatrao.

Ja sam otišao korak dalje i u proučavanja temeljnog fenomena prirode uključio unutarnje sile. Hipotezom daje u stablu diskretni skup bioloških oscilatora s pul-sirajućom frekvencijom, uspio sam postaviti komplek­sne jednadžbe sastojinskog debljinskog i visinskog ras­tenja. Model debljinskog rasta i priraštaje Zakon pri­gušenih sinusoidnih oscilacija, a visinskog rasta i pri­rasta Zakon prisilnih gibanja. Koeficijent elastičnosti co, zamijenio sam koeficijentom pulsacije cop, koji je za hrast lužnjak (nije slučajno) reda veličine ac ~ 1/137.

Poznavajući interferenciju valova, svaka promjena frekvencije i amplitude može dovesti do raspada susta­va. Tijekom same izgradnje hidroelektrane poremetit će se opskrba biljke vodom, a posljedica su sušenje šu­ma. Primjere imate u zaobalju HE Čakovec i He Du­brava uzvodno uz rijeku Dravu.

Sveobuhvatnu zakonitost rasta i razvoja sastojinske strukture istražujem već preko četvrt stoljeća. Pritom sam u okviru tipoloških istraživanja osobno postavio preko 500 primjernih ploha, izmjerio preko 30 000 vi­sina, analizirao preko 30 000 izvrtaka i osobno obavio analizu preko 1000 stabala glavnih vrsta drveća, svih starosti, a za hrast lužnjak 3 dominantna stabla starih 150. godina. Usput uredio sam timski i osobno preko 60 000 ha šuma.

U osobnim istraživanjima primijenio sam metodu zajedničku za sve znanstvenike svijeta, shematski pri­kazanu formulom:

—> pojam —> formula —> pokus

U tom kaosu podataka uočio sam mnoge pojave koje do danas nisu objašnjene i došao do spoznaja o kojima kolega Antonić može samo sanjati. Vi sa dvo­godišnjim istraživanjima, na 21. plohi i 330 izvrtaka niste ni mogli uočiti pojave i zakonitosti razvoja sasto-jinske strukture, a usuđujete se dati zeleno svjetlo za izgradnju "HE NOVO VIRJE".

Prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta odr­žanja šumskih ekosustava, studija koju je izradila tvrtka OIKON d.o.o., za Hrvatsko je šumarstvo neprihvatljiv.

Zahvaljujem kolegi Antoniću na dobronamjernoj sugestiji i savjetima kako da istražujem i gdje da obja­vim rezultate svojih istraživanja. Rezultate sam obja­vio u brojnim časopisima s međunarodnom recenzi­jom, jedan na IUFRO kongresu 1995. u Finskoj, u Ra­

dovima Šumarskog instituta, a mnogi rezultati osobnih istraživanja pohranjeni su u ladici i čekaju neka bolja vremena. Unatoč prigušenom razvoju, a često puta i prisilnom radu, uspio sam postići znanstveno zvanje -viši znanstveni suradnik.

Načelo potrajnog gospodarenja šumama temeljni je postulat gospodarenja i razvojne strategije Hrvatskog šumarstva, ugrađeno u sve osnove i programe gospo­darenja šumama. Zahvaljujući Hrvatskom šumarstvu, krajnje praktičnoj struci, šumarskoj znanosti i šuma­rima praktičarima, Hrvatske su šume najvrjednije i naj­prirodnije u Europi.

Lekcije Hrvatskom šumarstvu, šumarskim znan­stvenicima i stručnjacima, u stilu dr. se. Olega Antoni-ća ne želim ni komentirati.

LITERATURA A n t o n i ć , O., 2Q02: Općenito o studiji "HE NOVO

VIRJE - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava". Šumar­ski list 3-4, 176-181.

A n t o n i ć , O., 2002: Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava - gledište izvoditelja isto­imene studije za "HE NOVO VIRJE". Šumarski list 3-4, 181-188.

B e z a k , K., 1982: Proučavanje strukture i veličine sa-stojinskog debljinskog rasta i prirasta hrasta luž­njaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta luž­njaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae -Quercetum roboris Horv. 38), Radovi br. 52;

B e z a k , K., 1990: Proučavanje strukture i veličine sa-stojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quer­cus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s veli­kom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetum roboris Horv. 38), Disertacija, Šumarski fakul­tet, Sveučilišta u Zagrebu.

B e z a k , K., 1992: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim iz­razima, Zbornik o Antunu Levakoviću, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna iz­danja VI: 57-83 Vinkovci.

B e z a k , K., 1995: The supressed oscilations of the pe­dunculate oak (Quercus robur L.) stand diame­ter growth (Prigušene oscilacije sastojinskog de­bljinskog rasta hrasta lužnjaka), IUFRO XX World Congress, 6-12 August 1995, Danish Fo­rest and Landscape Research Institute: 7-17. Tampere, Finland.

B e z a k , K., 2000: The Uncertainty principle of dia­meter growth and increment in pedunculate oak (Quercus robur L.), (Načelo neodređenosti deb-ljinskoga rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quer­cus robur L.), IUFRO WORKING GROUPS, International Conference OAK 2000, Imrove-ment of Wood Quality and Genetic Diversity of

Oaks, Poster Abstracts, s. 13-14., Zagreb. B o š k o v i ć , J. R., 1763: Theorija philosophiae natu­

ralis, Venetiis MDCLXIII, Prijevod 1974: Teori­ja prirodne filozofije, Institut za filozofiju Sve­učilišta u Zagrebu; Zagreb.

K l e p a c , D., 1975: Oscilacija i struktura debljinskog prirasta hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici "Josip Kozarac" od 1950 do 1971. godine, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci.

K l e p a c , D., 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka; knji­ga: HRAST LUŽNJAK (Quercus robur L.) U HRVATSKOJ, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Zagreb;

L e v a k o v i ć , A., 1935: Analitički oblik zakona raste -nja, Glas. šum. pokuse 4., Zagreb.

L e v a k o v i ć , A.,1938: Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja, Glas.šum. pokuse 6., Zagreb.

Oikon d.o.o., 1999: HE Novo Virje - prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava (Glavni izvještaj). Oikon d.o.o., Za­greb.

P o n o m a r e v, L. I. 1988: The Quantum dice, prijevod 1995: Kvantna kocka, Školska knjiga, Zagreb.

P r p i ć , B., 2002: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Quercus ro­bur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE NOVO VIR­JE. Šumarski list 7-8, 181-188.

P r p i ć , B., 2002: Mišljenje o gledištu izvoditelja šu­marske studije za "HE NOVO VIRJE". Šumar­ski list 3-4, 189-191.

S u p e k , I., Furić M., 1994.: Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb.

W i c h m a n , E. H., 1971: Quantum physics, Berceley physics course - volume 4, Prijevod: Zovko N., 1988: Kvantna fizika. Udžbenik fizike Sveučili­šta u Berkeleyu - svezak 4., Tehnička knjiga, Zagreb.

Karlo Bezak

309

OBLJETNICE

OTKRIVENO SPOMEN OBILJEŽJE POK. PROF. DR. SC. ĐURI RAUSU U povodu pete godišnjice smrti našeg istaknutog

znanstvenika i šumarskog stručnjaka prof. dr. sc. Đure R a u š a , 21. svibnja 2002. god. okupili su se na Rabu na Nastavno pokusnom šumskom objektu predstavnici znanosti i prakse, članovi obitelji, obnašatelji bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Raba i ostali prijatelji i poštiva-telji pok. profesora, da mu otkrivanjem spomen obilje­žja odaju priznanje i zahvalnost, kao glavnom uteme­ljitelju i prvom upravitelju petog Nastavno pokusnog šumskog objekta šumarskog fakulteta Sveučilišta u Za­grebu. U četvrtoj knjizi "Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998. u izdanju Šumarskog fakulte­ta, tiskanoj povodom obilježavanja 100-te obljetnice visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, čitamo, daje još 1923. godine prof. dr. sc. Andrija P e t r a č i ć doveo studente šumarstva na Rab da im pokaže bilje i šume najzelenijeg otoka na Jadranu. Uz prekid tijekom II svjetskog rata, to su postale stalne studentske eks­kurzije do osnivanja NPŠO Rab, kada počinje stalna

Poštovana obitelji Rauš, cijenjene gospođe i gospo­do, dragi prijatelji!

U relativno kratkom vremenskom odmaku, nepunih pet godina od smrti našeg profesora Đure Rauša, veći­na nas je opet zajedno ovoga dana koji posvećujemo profesoru i njegovu dijelu. To je bez sumnje snažna po­tvrda prigodnih riječi oproštaja kojima smo opisali profesorov rad, rezultate i velika postignuća u struč­nom, društvenom i privatnom životu. Ovaj put podiže­mo spomenik kao trajno obilježje sjećanja na našeg profesora i njegov doprinos razvoju Šumarskog fakul­teta, odgoju mladih stručnjaka i uspjehu cjelokupne hrvatske šumarske struke. Sto smo željeli postići podi­zanjem i današnjim otkrivanjem spomenika i koje su

studentska praksa. Njegov utemeljitelj pok. prof. Rauš u publikaciji 1986. je zapisao. "Šumarski fakultet sve­učilišta u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostruč-nih kadrova i znanstvenoistraživačkog rada gospodari dijelom mediteranskih šuma na otoku Rabu. Šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje od Skupštine općine Rab, ugovorom br. 01/1-105/1-75. od 6. 03. 1975. Spomenute šume imaju posebnu namjenu i spe­cifičan karakter (šume s posebnom namjenom, Zakon o šumama N.N. br. 52/90), a glavni im je cilj zorna izo­brazba studenata šumarstva, obavljanje znanstvenois­traživačkog rada u vezi s prirodnom obnovom šuma našeg Mediterana i postizanje optimalne turističko-re-kreativne uloge šuma otoka Raba"

O pok. prof. dr. sc. Đuri Raušu i svrsi otkrivanja ovog spomen obilježja, sve zaznajemo iz prigodne rije­či njegovog nasljednika prof. dr. sc. Jose V u k e l i ć a , koju prenosimo u cijelosti:

nas ideje vodile? Ponajprije vodio nas je osjećaj za­hvalnosti i obveze vraćanja dijela duga našemu profe­soru za sve što je u svome znanstveno-nastavnom i edukativnom radu učinio, ne zbog toga što dug, ma kakav bio, morate vratiti, već zbog istinske zahvalnosti za sve ono što nam je profesor nesebično podario. 1 na­glašavam, ovo je samo malen dio toga duga, ostatak će vraćati naraštaji šumarskih stručnjaka u Hrvatskoj čitajući njegova djela, učeći po njegovu nauku, citira­jući i primjenjujući brojne njegove spoznaje u funda­mentalnom, ali i u primjenjenom radu. Ostatak će vra­ćati obični ljudi uživajući, i ne znajući tko je za to za­služan, na mnogim zaštićenim prirodnim objektima u Hrvatskoj, od Vukovara do Raba, koji su istraženi, opi-

310

sani i vrednovani zahvaljujući ingenioznim idejama profesora Rauša. On je u njima znao prepoznati iskon­sku ili vrijednu prirodnu baštinu, koja će nekomu po­služiti za produbljivanje stručnih i znanstvenih spozna­ja, a nekomu će poslužiti da se na trenutak prepusti za­grljaju s prirodom i da jednostavno uživa, prenoseći svoju ljubav i osjećaje na druge ljude i stvari oko sebe. Zahvalnost osjećamo i prema gradu Rabu. Ovdje smo u svako vrijeme i u svakom sustavu naišli na razumije­vanje i pomoć jer su Rabljani Šumarski fakultet pri­hvatili kao dio svoga grada. Spomen obilježje podiže­mo u Kalifrontskom carstvu hrasta crnike zato što je profesor Rauš posebno volio ovaj kraj i vječni šum va­lova u Uvali svete Mare, a volio je i ovdašnje ljude koje je dobro razumio. Grad Rab zaslužuje i ovaj i još mno­ge druge spomenike zbog više nego primjerenog odno­sa prema svojoj prirodnoj, posebice šumskoj baštini. Ne mogu se u ovom trenutku sjetiti da još neko mjesto u Hrvatskoj poput Raba u svojim parkovima i šumama ima dva spomenika dičnim šumarskim stručnjacima: jedan u parku Komrčar podignut 1974. godine u znak zahvalnosti svomu utemeljitelju i šumaru Pravdoju Beliji, a drugi evo otkrivamo danas utemeljitelju ovog nastavno-pokusnog objekta prof Đuri Raušu. Imao je Rab u svojoj prošlosti, a ima i danas svoje sinove, vrsne šumare, ali je nesebično prigrlio strance s velikim idejama omogućivši im njihovo ostvarenje bez obzira na sve teškoće. Oni su mu na najbolji mogu­ći način vratili ističući uvijek u prvi plan njegove lje­pote, prirodno bogatstvo i turističke atrakcije. I zbog toga je ovaj čin neobično značajan jer pokazuje daje odnos prema prirodnoj baštini zapravo odnos prema nama svima. Gospođe i gospodo, ovo spomen obilježje nosi nekoliko poruka. Jednu svakako upućenu sadaš­njim i budućim studentima šumarstva, ali i drugih pri-rodnoznanstvenih disciplina. Svi oni dolaze učiti na ovaj objekt, a za djelo profesora Rauša znaju iz litera­ture. Spomenik je poticaj da zastanu, da razmisle i da se poklone istinskom velikanu iz svoje struke i da to ne zaborave, da Rab napuste ponosniji na svoju struku i bogatiji za spoznaju primjerenog odnosa prema njezi­nim zaslužnim pojedincima. Druga je poruka upućena stranim posjetiteljima Raba kojih u ljetnim mjesecima

Svečanom priredbom 28. srpnja Šumarija Vrbovec obilježila je 50. godišnjicu osnutka i rada. Bio je to sre­dišnji događaj dvodnevne manifestacije tijekom koje je, dan ranije, u vrbovečkoj Narodnoj knjižnici otvorena prigodna izložba fotografija o povijesti Šumarije, a na­večer u šumi Novakuši održano literarno šumarsko veče.

Vrbovečka šumarija danas je dama u pedesetim go­dinama, sva u punini svoje ljepote, dama i mati koja

ovdje prođe na stotine. Oni svake godine moraju vidjeti određene promjene i napredak, oni će se raspitati i znati komu je i zašto podignut ovaj spomenik. Bit će si­gurno još uvjereniji da narod koji umjetničkim djelima vraća dugove svojim sinovima sigurno ima i dugu i bo­gatu povijest, plemenitu dušu i izglednu budućnost-ma kako kratka bila njegova državotvornost. Poštovana obitelji, poštovana gospođo Rauš, od danas vaša briga koju nakon svakoga posjeta profesorovu počivalištu na Mirogoju, uz znak zahvalnosti u razgovoru istaknete-samo nam je važno da ga ne zaboravite neće biti potre­bna: ovo je dokaz privrženosti i zahvalnosti svih djelat­nika Šumarskog fakulteta u Zagrebu, posebice članova Zavoda za uzgajanje šuma autoru preko 190 znanstve­nih i stručnih radova, autoru šest skripata i udžbenika, dvadeset vegetacijskih karata, uredniku najpoznatijih šumarskih monografija na kraju prošlog stoljeća. U izradi spomen-obilježja i ugodi ovoga dana nesebično su nam pomogli akademski kipar gospodin Anto Jur-kić, direktor umjetničke ljevaonice Likovne akademije gospodin Goran Maćešić, Uprava šuma Senj na čelu s gospodinom Juricom Tom Ijen o vićem, gra­đani Raba, posebno gospodin Zeljko Vi das -B a car, pa im od srca i s istinskim priznanjem zahvaljujemo. Sama ideja postavljanja reljefa i natpisa na prirodni kamen s otoka Raba potekla je od nas prvih učenika i suradnika profesora Rauša. Njome smo željeli spojiti simbole prirode-kamen i i umjetnosti-brončani reljefni lik, za koji smo molili gospodina Jurkića da istakne karakteristično nagnutu glavu udesno i pomalo oštar i prodoran istraživački pogled pokojnog profesora. Po­gled koji nas je uvijek hrabrio, podržavao, i kad je bilo najteže, pratio nas brižno, pogled koji, vjerujte, draga gospodo, i danas osjećamo.

Nakon prigodnih riječi sadašnjeg gradonačelnika Raba gosp. Zdenka A n t e š i č a , dipl. ing., Predsje­dnika Općinske skupštine Rab 1975. god,, gosp. Josipa F a f l j a i dr. se. Vicka I v a n č e v i ć a , predstavnika Hrvatskih šuma d.o.o., spomen obilježje otkrio je de­kan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica G r b a c .

H. Jakovac

nas mazi i drži u svojem krilu i prema kojoj se ponekad odnosimo kao prema maćehi, a ona nam oprašta naše pogreške...

Tako je dipl. ing. Đuro K a u z l a r i ć , poetski i za­ljubljeno, na svečanoj priredbi povodom 50. obljetince Šumarije Vrbovec opisao Šumariju i izrekao zahval­nost svim prethodnicima koji su "svojim i najmanjim radom doprinijeli da ona bude prepoznata kako u struč-

50 GODINA ŠUMARIJE V R B O V E C

311

nom tako i svakom drugom pogledu". Poželio je šuma­riji i njenim šumama ono stoje svakom šumaru najvaž­nije, "mnogo redovitih uroda žira, manje sušenja i što prirodnije i zdravije šume za buduće generacije". Spo­menuo je današnji upravitelj Kauzlarić i sve svoje pret­hodnike, od Vladimira Ž e g a r e c a , Vlade L o n č a r i -ć a, Pavla Vo j t a do mr. Zdravka Mota l a i Tomisla­va S t a r č e v i ć a , koji su ustrojili Šumariju i dali svoj obol onome stoje danas.

Osnovana spajanjem državnih šuma bivše Šumarije Draganec i Imovinskih šuma Šumarije Sv. Ivan Žabno, te kasnije pripajanjem još nekih područja, vrbovečka Šumarija danas gospodari s 8.175 ha šuma. Tijekom proteklih 50 godina i brojnih reorganizacija šumarstva, i vrbovečka je Šumarija mijenjala status, od ekonom­ske jedinice u Šumskom gospodarstvu Kalnik 1959. godine do pogona s žiro-računom a kanije i OOUR-a u Šumskom gospodarstvu "Mojica Birta" Bjelovar.

Danas je vrbovečka Šumarija jedan od značajnih subjekata u Upravi šuma Podružnici Bjelovar, s godiš­njim etatom od oko 40.000 m3, prostire se na pet opći­na, brine o drvnoj zalihi od preko 2,4 milijuna kubika ili 369 mVha, u kojoj je najzastupljeniji hrast lužnjak s 55 %. Godišnje se obavlja njega pomlatka na 125 ha, pošumljavanje i popunjavanja na 40-ak ha. No, jedna­

ko je važno, istaknuo je ing. Kauzlarić, stoje na ovom području Specijalni zoološko-ornitološki rezervat Va-roški lug te više posebnih rezervata prirode, pet trajnih ploha međunarodnog projekta čovjek i biosfera, što su Vrbovec svih ovih godina posjećivale skupine šumara sa svih kontitnenata i "divile se ljepoti šuma i klanjali hrastu lužnjaku", stoje šumarija dva puta bila domaćin stručnim ekskurzijama Kongresa IUFRO i što su stu­denti ovdje redovito na terenskoj nastavi. U šumariji su danas zaposlena 72 radnika, a od osnutka do danas tu je radilo preko 250 ljudi, što znači daje šumarija hranila preko 250 obitelji.

Pridružujući se čestitkama slavljeniku, prof. dr. Slavko IVI at i ć prisjetio se stare uzrečice:"Kad vidim kakove su vam šume, reći ću vam kakvi ste ljudi. A ovo su kvalitetne i kvalitetno pomlađene šume u kojima dominira lužnjak, zaštitni znak hrvatskoga šumarstva. One su rezultat smišljenoga rada ovdašnjih šumara u ne tako dugoj povijesti Šumarije, kada se zna da se u Hrvatskoj sustavno gospodari šumama već 237. godi­na". Šume su vječni snimatelji i promatrači svega što se u njima i u njihovoj okolini događa s klimom, voda­ma, faunom. Šume i čovjek neraskidivio su povezani od pamtivjeka i taj je odnos prolazio kroz više etapa, rekao je prof. Matić podsjećajući daje na ovim prosto-

'Jt

V

l w"m

EHJ I wt

i

W^-*% Sa svečane priredbe

rima, u Križevcima, bilo i prvo šumarsko učilište još 1860. godine.

Zadovoljstvo je biti među najboljima, a da bi se to postiglo, mora postojati izazov, motiv, podsjetio je još jedan vrbovečki šumar, dipl. ing. Tomislav Starčević. Za taj iskorak potrebna je ljubav, odricanje, potreban je red, rad i disciplina čega u vrbovečkoj Šumariji nikad nije nedostajalo. Ovdje je posebno njegovan kolektivni duh, ovdje se nikad nije pazilo na radno vrijeme.

Šumarstvo nije djelatnost u kojoj su promjene revo­lucionarne, no brojne reorganizacije, pa i skoro restruk­turiranje uvijek su izazov, rekao je pozdravljajući goste zamjenik direktora dipl. ing. Ivan Hodić . No u svim tim promjenama cilj je isti, očuvati potrajnost gospoda­

renja. Putokaz u takvim situacijama mogu biti šumari i šumarije koje kao vrbovečka ovako uspješno rade.

Sudionicima proslave obratili su se i prof. Paula Durbeš i ć poručujući "da šume ne sječemo nego nje­gujemo i obnavljamo", te zaljubljenik u šumu prof. Antun Š r a m e k iz Sv. Ivna Žabna za koga je "boravak u šumi svečanost na kojoj šuma pred goste izlaže svoje bisere". Cjelokupnom svečanom ugođaju pridonijeli su vrbovečki KUD "Petar Zrinski" sa svojim tamburaš­kim orkestrom i muškim oktetom, a proslava ovog vr-bovečkog jubileja završila je domjenkom za uzvanke u lugarnisci Fuki.

Miroslav Mrkobrad

312

KNJIGE I ČASOPISI

A L L G E M E I N E

FORST-JAGDZEITUNG SILVER FIR (Abies alba) IN CROATIA

Herausgeber M at i ć und B. P rp i ć. Veröffentlicht von Akademija Šumarskih Znanosti gemeinsam mit Hrvatske Šume, Zagreb. 2001. ISBN 953-98571-0-4 (Akademija). 896 Seiten mit zahlreichen Abbildungen, Tabellen und Graphiken.

Nachdem 1996 das über die Grenzen Kroatiens sehr beachtete Buch über "die Stieleiche in Kroatien" unter der Redaktion von Professor Dr. Dušan Klepac her­ausgegeben wurde, ist nunmehr eine weitere bedeu­tende Baumarten-Monographie über die "Weißtanne in Kroatien" erschienen. Dieses glänzend ausgestattete Werk wurde nach 5-jahriger Arbeit gemeinsam von der Akademie für Forstwissenschaften und dem Verlag "Kroatische Walder" (Croatian Forests) in kroatischer und englischer Sprache herausgegeben.

Die Weißtanne liefert nach der Eiche das wertvoll­ste Holz in Kroatien. Sie hat einen Anteil von 9,4 % am Holzvorrat der kroatischen Wälder, während die übri­gen Nadelhölzer, wie Fichte, Kiefer, Schwarzkiefer und Douglasie, insgesamt nur einen Vorratsanteil von 5,2 % aufweisen. Sie stockt, vor allem in Buchen-Tan­nen-Beständen auf insgesamt 220 000 ha. Gemeinsam mit der Buche bildet sie eine Hauptbaumart der kro­atischen Plenterwälder, die eine Fläche von 150 000 ha einnehmen.

An dem beinahe 900 Seiten starken Buch haben 57 Autoren mitgearbeitet. Nach einem Vorwort durch den Präsidenten der Akademie für Forstwissenschaften Professor Dr. Dr. h. c. M at i ć und einer ausführlichen Einleitung durch den Chefredakteur Professor Dr. Prpić folgt ein umfassender Bericht von Professor Dr. K lepac über die Entwicklung der kroatischen Forstwirtschaft und hierbei v. a. der Forsteinrichtung vom 17. Jahrhundert an bis zur Gegenwart, unter be­sonderer Berücksichtigung der Weißtanne. Der Haupt­

teil des Werkes ist in 8 große Abschnitte gegliedert, die jeweils von einem bedeutenden Forstwissenschaftler redigiert wurden. 1. Professor Dr. V u k e l i ć : Waldgesellschaften und

ökologische Bedingungen. 2. Professor Dr. Prp ić : Die ökologische Konstitution

der Weißtanne. 3. Professor Dr. V i d a k o v i ć : Pflanzenziichtung bei

Weißtanne. 4. Professor Dr. M a t i ć : Waldbau einschließlich Sa­

menproduktion, Baumschulen und waldbaulichen Maßnahmen im Plenterwald.

5. Professor Dr. K l e p a c : Wachstum, Forstplanung und Dendrochronologie bei Tanne.

6. Professor Dr. G1 a v a š : Forstschutz und Jagd. 7. Professor Dr. Ljuljka: Holznutzung, Mechanisie­

rung, Verwendunag von Tannenholz, Anatomie und Technologie des Holzes.

8. Professor Dr. F i g ur i ć : Ökonomie der Tannenwirt­schaft. Tannenholzmarkt weltweit und in Kroatien. Berechnung des Wertes der Tannenwälder unter Berücksichtigung seiner Wohlfahrtswirkungen. Das Buch wird durch ein sehr umfangreiches Lite­

raturverzeichnis bereichert. Die sehr breit angelegte Monographie wendet sich

nicht nur an die Forstwissenschaft und Forstwirtschaft Kroatiens, vielmehr spricht sie auch die Tannenwirt­schaft in ganz Europa an. Die Herausgeber des Werkes haben daher sämtliche Beiträge durch ausgewiesene Experten aus Deutschland, der Tschechischen Repu­blik, der Slowakei, Sloweniens, Bosniens und Herze­gowinas, Italiens und Kroatiens rezensieren lassen.

Diesem erfreulichen, sehr interessanten Werk ist eine weite Verbreitung auch außerhalb Kroatiens zu wünschen.

OBIČNA JELA (Abies alba) U HRVATSKOJ Za izdavača Mat ić i B. P r p i ć , objavilaAkademi- Zagreb 2001. ISBN 953-98571-0-4 (Akademija), 896

ja šumarskih znanosti zajedno s Hrvatskim šumama, stranica s brojnim slikama, tabelama i grafikonima.

313

Nakon stoje 1996. godine izdana i dočekana s veli­kim zanimanjem i izvan granica Hrvatske, knjiga u re­dakciji dr. Dušana Klepca , Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ova predstavlja još jednu značajnu monografiju o obič­noj jeli u Hrvatskoj. Ovo blistavo opremljeno djelo je po petogodišnjem radu na hrvatskom i engleskom jeziku objavila Akademija šumarskih znanosti u suradnji s po­duzećem "Hrvatske šume".

Od obične jele se, nakon hrasta, dobiva najvrijedni-je drvo u Hrvatskoj. Njen udjel je 9,4 % u drvnoj zalihi hrvatskih šuma, dok je ukupan udjel ostalog crnogo-ričnog drveća - smreke, bora, crnog bora i duglazije -5,2 %. Ona se pojavljuje, ponajprije u bukovo-jelovim sastojinama na ukupno 220 000 ha. Zajedno s bukvom tvori glavnu vrstu drveća u hrvatskim prebornim šuma­ma na površini od 150 000 ha.

Na gotovo 900 stranica je sudjelovalo 57 autora. Iza predgovora predsjednika Akademije šumarskih znano­sti profesora dr. dr. h.c. Ma t i ca i iscrpnog uvoda glavnog urednika profesora dr. P rp i ća , slijedi opšir­no izvješće profesora dr. K lepca o razvitku hrvat­skog šumskog gospodarstva, popraćeno člancima osta­lih autora o uređivanju šuma od 17. stoljeća do danas, s posebnim osvrtom na običnu jelu. Glavni dio knjige podijeljen je na 8 velikih poglavlja, koje su redigirali značajni šumarski znanstvenici. 1. Profesor dr. Vuke l i ć : Šumske zajednice i ekolo­

ški uvjeti.

Dana 25. rujna 2001. godine u velikoj vijećnici HAZU održano je predstavljanje knjige Snimanje i is­traživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primje­na autora Marinka 01 u i ć a, sveučilišnog profesora u mirovini.

Knjiga Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena obima je 516 stranica, s 310 slika i crteža (cmobijelih i u boji) te 95 tablica. Da su knjigom obuhvaćena najnovija znanja iz domene da­ljinskih istraživanja potvrđuje i 467 citata recentne strane i domaće literature.

Sadržaj knjige podijeljen je u osam poglavlja s pod-poglavljima (do četvrte razine). Time je knjiga vrlo do­bro strukturirana i u skladu je s trendovima koji su uo­bičajeni pri pisanju knjiga iz područja daljinskih istra­živanja u svijetu. Knjiga sadrži: 1. Uvod 2. Fizikalne osnove daljinskih istraživanja 3. Rakete nosači

2. Profesor dr. Prpić : Ekološki sastav obične jele. 3. Profesor dr. V i d a k o v i ć : Oplemenjivanje obične

jele. 4. Profesor dr. M a t i ć : Uzgoj šuma i proizvodnja sje­

mena, rasadnici i šumsko-uzgojne mjere u prebor-noj šumi.

5. Profesor dr. K1 e p a c : Uređivanje šuma, rast, šum­sko planiranje i dendrokronologija obične jele.

6. Profesor dr. G1 a v a š: Zaštita šuma i lovstvo 7. Profesor dr. Lj u 1 j k a: Uporaba drva, mehanizaci­

ja, primjena jelovine, anatomija i tehnologija drva. 8. Profesor dr. F i g uri ć : Ekonomija gospodarenja je­

lom, tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj. Obraču­navanje vrijednosti jelovih šuma s obzirom na op­ćekorisne funkcije. Knjiga je obogaćena vrlo opširnim popisom litera­

ture. Vrlo široko koncipirana, ova monografija obrađuje

ne samo šumarsku znanost i gospodarstvo Hrvatske, već govori i o gospodarenju jelom u cijeloj Europi. Iz­davači ovog djela su stoga sve priloge dali na recenziju odabranim stručnjacima iz Njemačke, Češke Republi­ke, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Hrvatske.

Veselimo se ovom zanimljivom djelu, te mu želimo odlazak daleko izvan granica Hrvatske.

H. Kramer

4. Svemirske letjelice 5. Analiza i interpretacija snimaka 6. Primjena satelitskih daljinskih istraživanja 7. Daljinska istraživanja i GIS 8. Popis pojmova, izraza i skraćenica

Satelitska daljinska istraživanja, koja su tema ove knjige pripadaju u mlađe discipline za prikupljanje, obradu i analizu podataka o površini Zemlje i njenim resursima. Stoga su znanja iz ove domene neophodna širokom krugu stručnjaka koji se bave proučavanjem Zemljine površine i njenih resursa, osobito danas u promijenjenim i narušenim ekološkim prilikama.

U knjizi je ukratko opisana povijest satelitskih da­ljinskih istraživanja kroz razvoj tehnika snimanja, sate­litskih tehnologija te metoda za interpretaciju snimaka. Osim toga definirani su temeljni pojmovi iz domene daljinskih istraživanja te opisani ciljevi koji vrlo dobro opisuju karakter i širinu ove discipline. Nadalje su de­taljno opisane teoretske postavke neophodne za razu-

Prof. dr. se. Mannko 01 u i ć : SNIMANJE I ISTRAŽIVANJE ZEMLJE IZ SVEMIRA:

SATELITI, SENZORI, PRIMJENA

314

mijevanje tehnika snimanja Zemlje iz Svemira te inter­pretaciju snimaka, (elektromagnetska energija, EMV spektar i njegove karakteristike, interakcija EMZ, re­fleksija od Zemlje, objekata i atmosfere, registriranje EMZ). Ujedno su opisani i načini snimanja koji se ko­riste ili su se koristili u daljinskim istraživanjima te senzori za snimanja.

Opisane su također i rakete nosači koje su neophod­ne pri odnošenju satelita za snimanje u Svemir, odnos­no u putanju oko Zemlje. Opisane su gotovo sve rakete koje su različite zemlje koristile prilikom lansiranja svojih satelita za potrebe snimanja Zemlje. Svojim obujmom i sadržajem ovo poglavlje predstavlja jedin­stven primjer u pisanju knjiga iz domene daljinskih is­traživanja. Naime rijetke su knjige u kojima je ovaj segment tako iscrpno obrađen.

Nadalje su opisane letjelice kao nosači senzora po­moću kojih se snima površina Zemlje. Opisom su obu­hvaćeni svi aktivni sateliti kao i oni koji to više nisu, kako bi se dobio uvid u razvoj Dl te prikazale moguće smjernice daljnjeg razvoja. Pritom su detaljno opisane karakteristike senzora koji služe za snimanje, kao i tehničke karakteristike letjelica koje ih nose. Za većinu opisanih senzora prikazani su primjeri snimaka.

Poglavlje o analizi snimaka predstavlja logičan sli­jed prethodnih poglavlja. U njemu su opisane glavne tehnike analize i interpretacije snimaka te načini izd­vajanje specifičnih informacija iz njih.

Najveći dio knjige opisuje primjenu daljinskih istra­živanja u geologiji, šumarstvu, poljoprivredi, kartogra­fiji, meteorologiji, prostornom planiranju i urbanizmu, za vojne potrebe te u ekologiji. Taje primjena opisana na temelju mnogobrojnih primjera iz literature. Većina opisanih primjera popraćena je originalnim slikovnim materijalom. Na taj su način opisana mnogobrojna istra­živanja koja su diljem svijeta obavljena primjenom da­ljinskih istraživanja. U ovom je poglavlju značajno na­pomenuti da se pojavljuju i primjeri primjene daljinskih istraživanja domaćih autora, što je za razvoj daljinskih istraživanja u Hrvatskoj vrlo značajno.

U sedmom poglavlju ukratko su opisani geografski informacijski sustavi koji čine temelj za praktičnu pri­mjenu rezultata daljinskih istraživanja, ali i korisno pomagalo prilikom interpretacije snimaka općenito.

Posljednje, osmo poglavlje, predstavlja značajan do­prinos razvoju daljinskih istraživanja i njihovom šire­nju, jer su u njemu dani popisi pojmova i izraza (245) te skraćenica (138) sa tumačenjima, pa ovo poglavlje mo­žemo smatrati prethodnicom rječnika pojmova iz daljin­skih istraživanja, koji se sve više nameće kao potreba.

Ova knjiga vrijedan je doprinos razvoju daljinskih istraživanja u Hrvatskoj. Mnogim će stručnjacima predstavljati prvu informaciju o daljinskim istraživa­njima i mogućnostima njihove primjene, gdje će naći

temeljne postavke, metodološki pristup te ideje za pri­mjenu daljinskih istraživanja, dok će iskusnijim struč­njacima iz te domene predstavljati izvrstan podsjetnik. Knjiga će mnogim studentima agronomije, arheologi­je, geodezije, geofizike, geografije, geologije, gradi­teljstva, oceanografije, povijesnog nasljeđa, rudarstva, šumarstva predstavljati temeljni izvor znanja o daljin­skim istraživanjima i mogućnostima njihove primjene. Stoga se može reći daje ova knjiga izuzetno vrijedan doprinos razvoju daljinskih istraživanja kao znanstve­ne discipline i njihove primjene u mnogim strukama.

Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku nema. Uspoređujući je sa sličnim knjigama na engle­skom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku, može se uočiti da sadržajno i koncepcijski nimalo ne zaostaje za recentnom literaturom iz domene daljin­skih istraživanja u Europi i Svijetu. Osobita vrijednost ove knjige očituje se u tome da su mnogi primjeri primjene daljinskih istraživanja rezultat rada autora samog, ili u suradnji s drugim stručnjacima.

Unatoč složenosti i širini opisane materije, knjigaje napisana jednostavno, razumljivo te sistematski logi­čno. Korištene mjerne jedinice i stručni nazivi u skladu su s mjeriteljskim propisima i normama te sa termino­logijom daljinskih istraživanja, ali i ostalih struka koje su opisane u ovoj knjizi.

315

Bogatom opremom i širinom tematskog obuhvata ova knjiga nadilazi klasične udžbenike te se približava kategoriji monografija.

O kvaliteti najbolje govore recenzije, a ovdje će se prikazati izvodi onako kao su navedeni u knjizi.

"Razmatrana knjiga sveobuhvatno, sustavno, meto-dično i na jasan način iznosi fizikalne osnove daljinskih istraživanja, lansiranje važnijih satelita i svemirskih po­staja te odgovarajućih senzora za snimanje i mjerenje pojava na Zemlji i u atmosferi. Opisana je analiza i in­terpretacija satelitskih snimaka, pri čemu se naglašava svrsishodnost računalne tehnologije za analizu podata­ka. Iznijeti su glavni postupci digitalnog procesiranja satelitskih snimaka i odgovarajuća računalna interpre­tacija. Opširno su iznijete primjene satelitskih podataka u različitim znanostima, što je ilustrirano brojnim pri­mjerima. Izloženi su postupci satelitskih opažanja i pri­mjena u znanstvenim i stručnim područjima u: geologi­ji, geofizici, geodeziji, šumarstvu, poljoprivredi, karto­grafiji, prostornom planiranju i urbanizmu, meteorolo­giji, ekologiji i za vojne potrebe. Također je opisana me­đusobna povezanost daljinskih istraživanja i GIS tehno­logija. Zbog svega iznesenog smatram da je potrebno i opravdano ovu knjigu objaviti te je toplo preporučam ".

Akademik Dragutin Skoko

"Zaključno se može reći da djelo obrađuje vrlo aktu­alnu tematiku koja je, zbog svoje multidisciplinarnosti od interesa za široki krug stručnjaka i znanstvenika. Tekst, kako je komponiran i ilustriran prilozima, sadrži korektno prikupljena i jasno prikazana metodska znanja za korištenje satelitskih snimaka i njihovu interpreta­ciju. Knjiga je po tematici obrađene materije sveobu-

Knjiga Ugroženi planet, ili kako to u podnaslovu stoji Priče o biološkoj raznolikosti zoologinje dr. se. Ranke S e k u l i ć u mnogome podsjeća na rado čitane rubrike o zanimljivostima iz biljnog i životinjskog svi­jeta što ih susrećemo u nekim našim i/ili stranim časo­pisima, kojima je priroda predmet pisanja. Ova knjiga, kako to u uvodu istiće autorica, govori o nekim bolje poznatim životinjama i nekim biljkama, razmatrajući probleme njihove zaštite. Najprije ukazuje na primjere zaštite ugroženih vrsta u različitim dijelovima svijeta, počevši od Afrike ("gdje se Čovjek razvio s mogim vrstama velikih životinja") pa preko Azije, Australije i obje Amerike pa sve do "dobre stare" Europe, u kojem poglavlju raspravlja i o ugroženoj fauni i flori "lijepe naše Hrvatske".

Naime, valja imati na umu daje naš Planet (čiji smo Dan Zemlje proslavili 22. travnja!) suočen s najvećim

hvatna i do sada u nas (pa ni u nama dostupnoj literatu­ri) ne postoji slično djelo. Stoga preporučam da se knji­ga objavi u izdanjima HAZU".

Akademik Ivan Gušić

"Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku nema. Uspoređujući je sa sličnim knjigama na engle­skom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku mo­že se uočiti da sadržajno i koncepcijski ova knjiga ni malo ne zaostaje za recentnom literaturom iz domene daljinskih istraživanja u Europi i Svijetu. Ova knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz temeljnih postavki, metoda snimanja i interpretacije snimaka te primjenu rezultata interpretacije u svim disciplinama koje se bave proučavanjem Zemlje. Neka poglavlja su vrlo original­na te predstavljaju jedinstven primjer u pisanju knjiga iz domene daljinskih istraživanja. Knjiga je suvremeno i logično koncipirana, jasno i koncizno napisana, te će mnogim stručnjacima, studentima i zainteresiranim lai­cima predstavljati temeljni izvor znanja o daljinskim is­traživanjima i mogućnostima njihove primjene. Za oče­kivati je da će ova knjiga pobuditi i interes šireg kruga ljudi, jer daljinska istraživanja svakim danom zauzima­ju sve značajnije mjesto u životu svakog čovjeka. Stoga, ovu knjigu preporučujem svima koji žele biti aktivni su­dionici događanja u 21. stoljeću ".

Doc. dr. se. Vladimir Kušan

Knjiga se može nabaviti u tvrtki GEOSAT d.o.o. Zagreb, Poljana B. Hanžekovića 31,

Tel./fax: (01) 38 33 910; e-mail: geo-sat@zg.tel.hr.

Priredio dr. sc. Vladimir Kušan

izumiranjem vrsta. Neki stručnjaci smatraju da čovjek danas gubi jednu vrstu svakih 20 minuta ili do 100 vrs­ta svaki dan. Mnogi sisavci, ribe, biljke, kukci - kojima su trebali milijuni godina da se razvijaju - sada su u ne­volji, rezolutna je Ranka Sekulić, okrivljujući za to Čo­vjeka - pretežito uništavanjem područja u kojima žive razne vrste, ali postoje i mnogi drugi razlozi. Genetički inženjering još je jedna ljudska aktivnost koja može ugroziti prirodnu biološku raznolikost.

Sto je zapravo bioraznolikost i zašto je tako važna, upitat će mnogi revnosni čitatelji u čije ruke dospije ova knjiga. Znanstvenici procjenjuju da na našem Pla­netu danas obitava između 14 i 100 milijuna vrsta bi­ljaka, životinja i mikroorganizama. Sva ova raznoli­kost života na Zemlji naziva se biološka raznolikost. O važnosti bioraznolikosti možemo, po autorici, govoriti iz tri razloga:

U G R O Ž E N I P L A N E T

316

1. sve vrste su vrijedne poštovanja, čak i ako nisu od neposredne koristi,

2. sve vrste - uključivši i njihov okoliš - održavaju naš Planet zdravim i

3. bioraznolikost je važna čovjeku za hranu, lijekove i mnoge druge potrebe. Od brojnih ispričanih "priča" i "pouka" iz Afrike

pažnju ljubitelja prirode, pa i nas šumarnika, zasigurno će zanimati ona o ptici "dodo", najpoznatijoj izumrloj ptici na svijetu. Riječ je o golemom neletećem golubu s velikim kljunom, koji sve do dolaska pomoraca na oto­ku Mauricius nije imao neprijatelja. Dolaskom mornara i avanturista ptica "dodo" (riječ dolazi od nizozemske riječi koja znači debeo i polagan) ova im je ptica postala laka hrana i posve je istrijebljena do 1670. godine.

Sprema li se tako nešto našem vuku, "najugroženi­jem kopnenom sisavcu u Hrvatskoj"? To je mnogima, reći će Sekulić, teško za povjerovati, jer se od malena uči da se vuka treba bojati. Vuk rijetko napada čovjeka. Ne postoji ni jedan jedini slučaj u čitavom svijetu daje vuk ubio čovjeka. Pored obrane vuka autorica diže svoj glas za zaštitu smedeg medvjeda, puhova, dupina, sredozemne medvjedice, šišmiša, kornjače čančare, želvi... ali i nekih insekata, školjki, cvijeća, jela (Mo­žemo li spasiti naše jele?) i drugog.

Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF) pet je čimbenika sadržanih u kratici PRIZG, koji najviše

ugrožavaju život na Zemlji. To su: prevelika potrošnja, rast stanovništva, introdukcija stranih vrsta, zagađenje i gubitak staništa. Čitajući knjigu Ugroženi planet i sami se možemo upitati: kakvu smo pogrešku učinili spram izvornih vrsta ispuštajući primjerice divlju svi­nju na neke naše otoke? Zar otok Mljet nema i previše muke s unešenim mungosom daje brže bolje "dobio" lopatara, aksisa, divlju svinju? Ipak glavni razlog nes­tanka pojedinih vrsta je gubitak staništa. Jesmo li svje­sni da smo čistom sječom šume ili isušenjem močvare uništili zapravo sav živi svijet tih biotopa?

Jedno poglavlje iz drugog velikog dijela knjige pod naslovom Primjer iz Europe - lijepa naša Hrvatska, (C. Jadran) autorica je, na primjeru Kornata, posvetila restauraciji mediteranskih šuma. "Prije početka takvog programa najvažnije je pitanje jesu li uzroci nestanka šuma otklonjeni. Ima li smisla započeti skupe progra­me, ako mnoga stabla neće preživjeti u današnjoj Eu­ropi, gdje se četvrtina stabala klasificira kao oštećena, uključujući 30 % hrastova, glavne vrste zrele medite­ranske šume. Restauracija se šuma mora, naravno, za­početi zajedno s naporima smanjivanja zagađenja, jer ono i u manjim koncentracijama dovodi do stresa sta­bala. Na sreću, naša obala je manje zagađena od većeg dijela Europe. No valja se potruditi da se zagađenje još više smanji ... Krajnji je rezultat restaurirana medite­ranska šuma".

Prenoseći izjavu o načinu gospodarenja šumama iz­rečenu na konferenciji Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj 1992.godine ("Šumama treba gospodariti eko­loški održivo da bi se zadovoljile društvene, ekonom­ske, ekološke, kulturne i duhovne ljudske potrebe da­našnjih i budućih generacija") te pet glavnih elemenata WWF/IUCN strategije za šume, na samom kraju auto­rica citira misao Jeffreya Me N e e 1 y a, glavnog znan­stvenika IUCN-a, koja glasi: Jedno stablo može trebati 800 godina da naraste, podari nam čistu vodu, umjere­nu klimu, ekoturizam, ljekove i ljepotu, a 800 sekundi da se posiječe za građevno drvo i papir!

Knjigu Ugroženi planet (Zemlja nam je jedino po­znato mjesto u Svemiru gdje nam je život moguć!) mogla je napisati samo osoba poput zoologinje Ranke Sekulić. Rođena u Rijeci (1953), sa 11 godina odlazi s roditeljima u Tanzaniju, gdje nakon srednje škole 1972. odlazi u SAD i upisuje biologiju na Sveučilištu Harvard. Doktorirala je na University of Maryland (Oregon, SAD). Specijalnost su joj antilope i majmuni o kojima je snimila više filmova u BBC National Hi­story Unit. Povratkom u Rijeku osniva udrugu "Ugro­ženi Planet".

I za sam kraj poslužimo se završnom rečenicom autoričina uvodnika: Uživajte u knjizi!

Alojzije Frković

317

L' ITALIA FORESTALE E M O N T A N A (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima

izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti-Firenze)

Iz broja 6 studeni-prosinac 2001. izdvajamo:

Stefano M a z z o 1 e n i, Mario B e 11 e 11 i, Assunta E s p o s i t o , Carlo Rico11a , Gaetano di P a s q u a l e , Carlo BI as i: Požari i krajolik, primjer Cilento (Campania)

U ovom članku autori su prikazali rezultate istraži­vanja o požarima na području Nacionalnog parka Ci­lento. Zona istraživanja proteže se od razine mora do 2000 m n.v. na vapnenim i laporastim terenima. Klimu obilježava siječanjska temperatura od 10 °C i tempera­tura u kolovoza od 25 °C, dok su u unutrašnjosti te vri­jednosti 3 °C i 19 °C. Oborine se kreću od 800 mm uz obalu, do 1200 mm u planinskom dijelu unutrašnjosti. Projekt istraživanja obuhvatio je tri pojasa: obalni po­jas makija i grmlja s velikim rizikom požara, međuzo-nu koja obuhvaća brežuljke na vapnenom supstratu obrasle česminom i kestenom, te unutrašnju zonu šuma česmine, kestena, mješovitih šuma i bukve.

Proučavanje požara i njihovih utjecaja na vegetaci­ju krajolika obuhvatilo je tri faze: 1. sastavljanje banke podataka događanja i prostorne

rasprostranjenosti požara, 2. analiza promjena uporabnih vrijednosti tla, 3. uspostavljanje kartografije požara i proučavanje

prostorne konfiguracije opožarenih površina. Za sastavljanje banke podataka upotrjebljene su in­

formacije uprava šumskih jedinica. Na taj način skup­ljeni su podaci zadnjih 25 g. za površine 40 općina. Na bazi kartiranih podataka i izjava šumara uspostavljena je "tablica požara" na kojoj su evidentirani: datum po­žara, lokacija, tipovi opožarene vegetacije (grmovi, makija, panjače, visoke šume-četinjače i listače i druge kulture), zatim površina u ha parcijalna i totalna. Za svaki pojedini požar ustanovljene su koordinate kao osnovica za kartografiju. Dobiveni podaci su arhivirani na matrice Excel za daljnju obradu. Analiza uporabne vrijednosti tla obavljena je na bazi analize katastarskih podataka i starih arhivskih karata te aviosnimaka iz 1943. i 1990. g. Ovi podaci također su arhivirani.

Radi obnove i uspostavljanja kartografije odabrani su požari veličine od najmanje 4 ha površine. Tako do­bivene karte zatim su digitalizirane uz uporabu softwa­re Ilwis 2,23-ITC the Netherlands.

Popisom požara evidentirano je preko 2700 slučajeva u posljednjih 25 g. Najviše je požara bilo u obalnom po­jasu, gdje dominiraju travnate formacije i grmlje, i gdje je antropološki utjecaj najveći. Analizom je ustanovlje­no daje u posljednje vrijeme došlo do povećanja učesta­losti požara, ali na manjim površinama, te da u 50 % slu­čajeva površine obuhvaćene požarom ne prelaze 3 ha.

Autori naglašavaju da je problem požara aktualan, ali je pogrešno misliti daje sva vegetacija obuhvaćena vatrom uništena. Požari koji danas sve češće obuhvaća­ju mediteransku zonu izravno su ili neizravno antropo­genog porijekla. Najčešće obuhvaćaju slabije razvijenu vegetaciju koja je sastavljena od vrsta koje imaju obilje­žje samoobnove u kratkom razdoblju.

Vatra je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na definiranje vegetacije krajolika u mediteranskoj zoni, i predstavlja prirodnu komponentu koja se pojavljuje više-manje redovito u prirodnim ciklusima dajući obi­lježje mozaiku fitocenoze, koja se mijenja u prostoru i vremenu.

Vittorio L e o n e : Uzgojni zahvati za obnovu opo­žarenih šumskih površina

Svake godine u mediteranskom bazenu evidentira se prosječno 50 000 požara koji obuhvaćaju preko 600 000 ha šumskih površina. U sjevernom dijelu Američkog kontinenta te su vrijednosti desetak puta veće. U nekim zonama kao na primjer područje Ama­zone ili jugoistok Azijskog kontinenta obim požara po1

prima katastrofalne dimenzije s teškim posljedicama kao što su: smanjena vidljivost, magle, zdravstveni problemi stanovništva i životinja, razaranje prirodnih resursa, raseljavanje populacija i ugrožavanje života u raznim oblicima. Računa se da svake godine požari po­haraju površinu šuma od 52 000 kvadratnih kilometara. U Italiji je tijekom 2000. g. evidentirano 8600 požara na površini od oko 115 000 ha (u istom razdoblju u Hr­vatskoj je opožareno 33 212 ha op. autor).

Uzrok požara najčešće su zlonamjerne ili nesmotre­ne ljudske aktivnosti. Radi se o fenomenu koji ima ka­pacitet da uzrokuje štete i da se ponavlja sve češće, uni­štavajući šumsku i ostalu vegetaciju te faunu, a u kraj­njem slučaju uzrokuju eroziju i osiromašenje tla, pres-tavljajući tako veliku prijetnju prirodnim ekosustavima.

Taj fenomen ima najčešće takve dimenzije da živo aktivira javno mišljenje i emocije zbog kojih se često poduzimaju neodgovarajuće intervencije, koje ne do­prinose optimalnoj ekološkoj obnovi.

Autor upozorava da ekosustavi obuhvaćeni poža­rom trebaju biti optimalno tretirani kako se ne bi poja­čavali negativni učinci požara.

Problematikom postpožarnih intervencija bavi se nova ekološka grana definirana kao "ekologija poža­ra", koja sugerira zahvate suglasne ekološkim obiljež­jima opožarenih biocenoza. Ti zahvati trebali bi biti realizirani u funkciji mnogih čimbenika kao što su raz­doblje djelovanja, intenzitet djelovanja, težina ošteće-

318

nja, dimenzija površina, a posebice regenerativne stra­tegije glavnih vrsta koje se ponovo unose a to su: - strategija sprouter, koja se bazira na vegetativnoj

reprodukciji, - strategija seeder, bazirana na razmnažanju sjeme­

nom, facultative resprouter, strategija mješovitog načina. Vrste koje imaju sposobnost vegetativnog obnavlja­

nja bilo iz panja ili iz korijena (sprouters), imaju nespa-vajuće sjemenje koje je osjetljivo na visoke temperatu­re, te je vegetativni način glavni oblik obnove mnogih listača (stabala i grmlja), a posebno roda hrastova.

Obnova sjemenjem (seeders) koje je ostalo sačuva­no u tlu ili u krošnjama opožarenih stabala obilježava vrste koje se obnavljaju isključivo sjemenom. U tu gru­pu spadaju borovi Pinus halepensis i P. pinaster, čije je sjemenje zbog debelog zaštitnog ovoj a otporno na vi­soke temperature te ostaje sačuvano u tlu ili u češerima na krošnjama stabala.

Metode obnove opožarenih površina trebaju res­pektirati prirodne mehanizme i ne činiti nepotrebne traume zahvatima koji nemaju ekološko obilježje. Tu spada obvezna jesenska sječa poslije požara u ljeto (koju je propisao zakon) koja djeluje negativno osobito u panjačama zbog naglog otvaranja opožarene površi­ne, što pospješuje zagrijavanje tla, gubitak vlage i or­ganske materije. Osim toga, mnoge vrste kao na prim­jer hrast imaju debelu koru, koja pri površinskom po­žaru manjeg intenziteta sačuva živa tkiva kambija, te je njihova preuranjena sječa štetna. Također, pod utjeca­jem emocija, zakonskih propisa i javnog mijenja često se nerazborito pribjegava ishitrenim akcijama, te se pretjeruje sadnjom četinjača na površinama opožare­nih listača.

Kod opožarenih površina alepskog bora treba voditi računa o karakteristikama sjemena koje ostaje zatvore­no u češeru i poslije sazrijevanja, i koje je opskrbljeno čvrstom i na temperaturu otpornom ovojnicom, što čini banku sjemena u krošnji koja je sposobna naploditi ci­jelu opožarenu površinu. Takva se stabla bora ne smiju uklanjati, jer će omogućiti zasijavanje sjeme­nom odozgo.

Autor u daljnjem članku sugerira da čišćenje opoža­renih terena ne bude nikako prije kraja prve zime posli­je požara, ili bolje ne prije kraja drugog vegetacijskog razdoblja. Povoljno je da opožareni materijal bude sa­mljeven na licu mjesta, a ne spaljen. Autor ne preporu-ča stvaranje plantaža poslije požara, jer negativno dje­luju na genetsku raznolikost i izgled krajolika.

Kao preventivne mjere za smanjenje opasnosti i šte­ta od požara autor preporuča pravovremene uzgojne radove, i to prorede i čišćenje od grana kako bi se po­većao razmak od tla do krošnje, što smanjuje moguć­nost da površinski požar obuhvati krošnju.

Giovanni Bo via : Planiranje zaštite od šumskih požara u okviru zakona 353/2000

U razdoblju od 1980. do 2000. g. u Europi je opoža-reno 10 620 000 ha površine s godišnjim prosjekom od oko 505 000 ha. U odnosu na europske zemlje najma­nji postotak požara je u Francuskoj (0,55 % površine), a najviše u Portugalu (2,71 %). Za Italiju ta vrijednost iznosi 1,33 % površine (Hrvatska oko 0,6 % op. autor).

Učinci vatre raznoliki su, ali je sigurno da su najštet-niji požari na površinama koje su obrasle šumom.

Planiranje protupažarne zaštite obuhvaća sve aktiv­nosti koje se primjenjuju u borbi protiv požara. Tu spa­daju preventivni uzgojni radovi, programirana (dirigi­rana) vatra, kontrola zapaljivog materijala, simulacija ponašanja fronte plamena i slično, ovisno o karakteri­stikama okružja za koje se plan donosi (npr. Područja općine).

U Italiji je nakon prethodnih zakona donesen novi okvirni zakon 353/2000, koji donosi nove regulative s ciljem što učinkovitijeg očuvanja šumskih resursa i li-mitiranja obima šumskih požara.

Autor navodi pozitivna gledišta ovog zakona, koji se uglavnom sastoji od sljedećeg: - Utvrđena je definicija požara po kojoj se pod poža­

rom podrazumjeva vatra koja ima tendenciju da se raširi na šumske površine obrasle drvećenm i grm-ljem, uključujući obrađene i neobrađene površine kao i susjedne pašnjake.

- Obvezuju se Regije da donesu regionalni plan zaštite i borbe protiv požara s posebnim osvrtom na zaštiće­ne površine, parkove prirode i prirodne rezervate.

- Uvodi se u kazneni zakon čl. 423, koji predviđa za­tvorsku kaznu od 4 do 10 g. za onoga tko prouzroči šumski požar.

- Obvezna je evidencija i kartiranje svih požara u raz­doblju od posljednjih 5 g.

- Utvrđuju se zone posebnog rizika kao i vrijeme u kojemu je opasnost od požara povećana, te su u tim okolnostima zabranjene sve radnje koje mogu izaz­vati požar

- Zabranjuje se promjena namjene opožarenih šum­skih površina za period od 15 g., kao i lov i pašare-nje za razdoblje od 10 g.

- Potrebno je osigurati prognoze požara te mogućno­sti dnevnih uvida u opasnosti, vezano za vremen­ske prognoze globalne i lokalne.

- Stimuliraju se asocijacije za preventivno djelovanje i obnovu opožarenih površina.

- Potrebno je osposobljavanje kadra za preventivne radnje, kao i za akcije gašenja požara. Negativani aspekti zakona su:

- kratko razdoblje za realizaciju planova zbog potre­be elaboriranja velikog broja podataka,

319

oskudna sredstva (10 milijardi lira za razdoblje 2000. do 2002. g. podijeljenih između regija pro­porcionalno štetama u proteklom petogodišnjem razdoblju), nedovoljna jasnoća o operativnoj odgovornosti i nejasna podjela zadataka (dobrovoljci, vojska, poli­cija, itd.), zabrana djelovanja tehničkih službi za pošumljava-nje u trajanju od 5 g. na opožarenim površinama javnog dobra, šuma i pašnjaka, nejasne odredbe za izravnu preventivu (radnje na čišćenju šuma, ograničenju količine zapaljive bio­mase i si.), nedostatak uputa o programiranoj (dirigiranoj) vatri kao preventivnoj mjeri i nejasnoće između rizika i opasnosti u kontekstu od­redaba zakona. Okvirni zakon ujedinjuje sve odrednice potrebne u

borbi protiv požara, od kojih je glavna obveza donoše­nje plana predviđanja, preventive i gašenja požara. Okvirni zakon je instrument za reguliranje svih aspe-kata, s upozorenjem da je borba protiv požara kom­pleksan problem koji se sastoji od tehničkih, političkih, socijalnih i ekonomskih čimbenika.

Tiziana P a n z a v o l t a , Riziero T i b i e r i : Provje­ra učinkovitosti borbe protiv borovog četnjaka po­moću Bacillus thuringiensis-a i Diflubenzurona

U mediteranskoj zoni borov četnjak Thaumetopoea pithvocampa (Den. i Schiff) je najpoznatiji štetnik, uz­ročnik višestrukih problema ekonomskog i ekološkog karaktera u slobodnoj prirodi i urbanim sredinama.

Gusjenice se hrane iglicama bora i tako uzrokuju de-foliacijiu koja smanjuje prirast i uzrokuje fiziološko sla­bljenje stabala. Ovome treba dodati sanitarno-higijen-ske štete uzrokovane raspršivanjem urtikarijskih dlačica u ambijentu koje imaju gusjenice nakon treće godine ži­vota. Oštećena stabla uglavnom nisu nepovratno izgub­ljena, ali u urbanim sredinama prag tolerancije napada je nizak jer sanitarno-higijenski moment nadilazi šum-sko-ekološki, zbog toga što prisutnost gusjenica četnja­ka može uzrokovati ozbiljne probleme za ljude i stoku.

Problematika vezana uz borovog četnjaka prouča­vana je u mnogim zemljama, ali postignuti rezultati u

suzbijanju štetnika nisu primjenjivi u svim uvjetima. Najuspješnija metoda suzbijanja četnjaka je upora­

ba Diflubenzurona, koji ima komercijalno ime "Dimi-lin", te preparat na bazi Bacillus thuringiensis-a. Ije­dan i drugi neškodljivi su za čovjeka i životinje.

Bacillus thuringiensis je entomopatogen, čije je djelovanje uvjetovano povoljnim klimatskim prilika­ma, posebno temperaturom. "Dimilin" ima šire djelo­vanje i veću otpornost, uz napomenu da njegova upora­ba treba biti ograničena u određenim uvjetima, jer dje­luje i na ostale vrste koje imaju sličan ciklus razvoja.

Da bi se optimiziralo korištenje kemijskog i biološ­kog preparata protiv borovog četnjaka u raznim faza­ma razvoja trebat će još naknadna istraživanja.

U razdoblju od 1995. do 1997. g. u Toskani su obavljena istraživanja u dvije borove sastojine, gdje je evidentiran napad četnjaka. Obavljena su tretiranja s raznim dozama preparata. Bacillus thuringiensis je pri­mjenjivan u dva preparata: "Biobit" i "Thuricide", a Diflubenzuron pod nazivom "Dimilin". Nakon primje­ne uhvaćeni su pomoću lovka s feromonom primjerci gusjenica i dani na laboratorijsko istraživanje.

Ustanovljeno je da je razvoj leptira u retrogradnoj fazi, što se očituje naglašenim smanjenjem plodnosti ženki i povećanim mortalitetom gusjenica. To je usta­novljeno usporedbom s primjercima iz gnijezda netre-tiranih stabala.

Biobit u praksi predstavlja manje učinkovit prepa­rat, ali se odlikuje većom rezistencijom. Thuricide pak daje bolje rezultate u borbi protiv borovog četnjaka, kada je cilj u što kraćem vremenu reducirati populaciju gusjenica leptira.

Ova istraživanja upućuju na činjenicu da u borbi protiv borovog četnjaka nije uputno odabrati jedinstve­ni način, jer odabir sredstva i metode ovisi o ambijen-talnim uvjetima i namjeni borovih kultura.

U produktivnim borovim kulturama i onima turisti­čko rekreativne namjene uputno je upotrebljavati Di­milin, a u područjima u kojima se treba respektirati ravnoteža izmađu raznih komponenata biocenoze opravdanija je primjena preparata na bazi Bacillus thu­ringiensis-a, koji neće uzrokovati štetno djelovanje na ostalu faunu.

MONTI E BOSCHI (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš)

Iz broja 1 siječanj-veljača 2002. izdvajamo osvrte na sljedeće članke:

Renzo Mot ta , Paolo Nola : Zeleni "starci" u Italiji i svijetu-životna dob stabala između nauke i legende

Starost stabala, a posebice maksimalna dob koju može doživjeti pojedina vrsta, od posebnog je interesa ne samo sa šumarskog stanovišta već i zbog mnogih povjesnih, kulturoloških, prirodoslovnih i religioznih razloga.

320

Česta pitanja "koliko je staro ovo stablo" i "koliko godina doživi ova vrsta" prelaze okvire uobičajene ra­doznalosti. Nerjetko u procjeni životne dobi stabala prevladavaju gledišta vezana za mit i legendu u odnosu na stroge primjene znanstvenih saznanja.

Definiciju starosti stabala dali su 1995. g. Kaene l l i S c h w e i n g r u b e r , a to je: dob jednog živog stabla nastalog iz sjemena je broj godina proteklih između formiranja prvog goda u kotiledonu i formiranja po­sljednjeg goda.

Ustanovljenje točne starosti stabala vrlo je složena operacija, i to je postao predmet proučavanja speciali-zirane discipline koja se zove dendrokronologija. To je nauka koja se bavi vremenskim rasporedom godova u prirastu stabala.

Ispravna procjena starosti po broju godova moguća je u sjevernim zonama i zonama umjerenog pojasa, gdje

postoji jasna razlika između vegetativnog razdoblja i mirovanja, iako je i to često vrlo teško.

Određivanje starosti bazira se na uzimanju popreč­nog uzorka (što predviđa obaranje stabla) ili uzimanje izvrtka pomoću Presslerovog svrdla. U tom slučaju po­trebno je voditi računa o visini na kojoj se uzima uzo­rak i godinama koje su stablu trebale da dosegne tu vi­sinu. Kod rada s Presslerovim svrdlom, kod debelih stabala teško je doseći središnju srž te je potrebno vadi­ti više izvrtaka. Uzimanje poprečnog uzorka uz obara­nje stabala ne dolazi u obzir kod monumentalnih povi­jesnih stabala, te u zonama od posebnog naturalistič-kog interesa. Nikako nije moguće odrediti starost sta­bala po njegovim dimenzijama ili procjenom broja go­dova kod stabala s trulim ili šupljim deblom.

U daljnjem tekstu autor nudi popis vrsta za koje je ustanovljena starost stabala veća od tisuću godina, koje zbog inte -esantnosti navodimo:

Vrsta Pinus longaeva Fitzroya cupressoides Sequoiadendron giganteum Juniperus occidentalis Pinus aristata Pinus balfouriana Sequoia sempervirens Larix lyalli Juniperus seopulorum Pinus flexi lis Thuja occidentalis Chamaecyparis nootkatensis Taxodium distichum Pinus albicaulis Lagarostrobus franklin ii

Starost 4844 3620 3266 2675 2435 2210 2200 1917 1889 1670 1653 1636 1622 1267 1089

Lokacija Wheeler Pk., Nevada, USA Northern Patagonia, Chile Sierra Nevada, California USA Sierra Nevada, California USA Central Colorado, USA Sierra Nevada, California USA Northern California, USA Kananaskis, Alberta, Canada Northern New Mexico, USA Northern New Mexico, USA Ontario, Canada Vancouver Island, Canada Bladen, North Carolina, USA Central Idaho, USA Tasmania, Australia

Godina mjerenja Currey 1965 Lara, Villalba 1993 M. Hughes, R. Touchan, E.Wright Miles and Worthington 1998 Brunstein and Yamaguchi 1992 A. Caprio E. Fritz Worrall 1990 H.Grissino-Mayer, E.Warren T.Swetnam, T. Harlan Kelly and Larson 1997 L.Jozsa Stahle, Cleaveland, Hchr 1988 Perkins and Swetnam 1996 Cook et al. 1991

Starost stabala bila je nepoznanica do polovice XX stoljeća. Ozbiljnim proučavanjem počeo se baviti Ed­mund Sc hum an, asistent A. E. Doug lass -a na sveučilištu u Arizo-ni. On je 1957. g. otkrio stablo bora Pinus aristata staro 4723. g., što je bio tadašnji rekord. God. 1964. mladi asistent Donald Cur rey , dobio je dozvolu da sruši jedno stablo radi iz­rade doktorske dizertacije i ustanovio da ima 4844. g., stoje apsolutni svjet­ski rekord.

Vrsta Pinus aristrata podijeljena je u dvije podvrste, te je podvrsta koja raste u Nevadi i Utah-u klasifici­rana kao Pinus longaeva, a ona u Arizoni, New Mexicu i Coloradu je ostala Pinus aristata.

Slika Pinus longaeva (Utah USA) je najstarije živo stablo koje ima gotovo 5000 g.

Slika 2. Ariš u Alta Valmalenco je najstari­je stablo Italije, ima preko 1000 g.

321

Slika 3. Fitzroya Cupressoides u "Humbold State Park" Nacional­nom parku "Los Alerces" preko 1000 g.

To nisu visoka stabla (do 20 m), a rastu u sušnim predjelima na visini od preko 3 000 m n.v.

U Italiji, kao i u ostaloj Europi stabla ne dozive tako veliku starost, najviše iz razloga stoje tu tisućljećima prisutan antropološki utjecaj. Ipak u Alpama i Apenini­ma ima grupa stabala izuzetne starosti.

Dendrokronološkim metodama evidentirane su sta­rosti nekih šumskih vrsta u Italiji:

Vrsta Larix decidua Pin us leucodermis Pinus cembra Pinus laricio Fagus sylvatica Abies alba Picea abies Pinus uncinata Pinus sylvestris

Starost god. 1057 827 629 551 510 494 447 442 379

Lokacija Ghiacciaio Ventina (SO) Monte Pollino (CS) Bosco Aleve (CN) Fosso Cupone (CS) Monte Penna (GE) Vallonc Madonna (RC) Paneveggio (TN) Val Troncea (TO) Brusson (AO)

Najstarija stabla rastu u graničnim uvjetima u odno­su na nadmorsku visinu, siromašno tlo i reduciranu sta-nišnu produktivnost. U optimalnim uvjetima vrste dosi­žu znatno veće dimenzije zbog velikog prirasta, ali ne tako veliku starost, koju je često teško utvrditi zbog tru­leži ili šupljine u središnjem dijelu stabla.

U svijetu je evidentirano 16 vrsta koje mogu doži­vjeti preko 1000 g. U Italiji je ariš najdugovječniji, ali i mnoge ostale vrste dosežu višestoljetnu starost.

Enrico L. De Capua , Anna Maria Tor ni a: Po­kusi o otpornosti drveta poljskog jasena na napad Hesperophanes cinereus (Villers)

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia L., F. oxycarpa Gaertn., F. oxiphylla Bieb.) je često smatran varijaci­jom bijelog jasena (F excelsior), a ponekad i crnog ja­sena (F. ornus) zbog morfološke sličnosti. Zbog svojih pozitivnih karakteristika (visina preko 30 m, opseg preko 3 m) je vrijedna šumska vrsta.

Drvo ovog jasena teže je i tvrde od drveta bijelog jasena. Vrlo je elastično, i zbog te kvalitete upotreblja-

322

Slika 4. Sequoia sempervirens" Humbold State Park" California USA-starost preko 1000 g.

va se za izradu raznih sportskih rekvizita. U ovom članku autori iznose prve rezultate pokusa

otpornosti ovog drveta na napad bioloških agenata, ponajprije insekata ksilofaga, od kojih se ističe vrsta Hesperophanes cinereus (Villers) iz porodice Ceram-bicidae.

Ovaj insekt raširen je u cijeloj južnoj Europi, u me­diteranskom bazenu i Aziji. Ima ga u cijeloj Italiji. Od­rasli insekt dugačak je 15-23 mm i autori daju njegov opis u svim fazama razvoja.

Insekt napada drvo listača, a po nekim autorima na­pada i četinjače. Prouzrokuje znatne štete, jer ličinka buši hodnike u zoni bijelike.

Slika 5. Hesperophanes cinereus odrasli primjerak

U svrhu pokusa uzeti su uzorci drva veličine 5x2,5x1,5 cm, pravilne strukture i širine godova od oko 7 mm i 12 % vlažnosti. Za pokus su upotrebljene tek izležene ličinke i one stare oko 6 mjeseci. Radi uspo­redbe stavljeni su i uzorci bukve, hrasta i cera istih di­menzija. Svi uzorci zajedno s ličinkama stavljeni su u komoru na temperaturu od 27 °C, s vlagom od 75-80 %.

Aktivnost ličinka kontrolirana je i evidentirana. Poslije 60 dana nanošenja mladih ličinka na drvo evi­dentiranje progresivni razvoj hodnika, a što se tiče ve­likih ličinka za manje od 15 dana primijećeni su trago­vi oštećenja.

Pokusi otpornosti poljskog ja­sena na napad ksilofagnog parazita H. cinereus pokazuju da ta vrsta "nije otporna". Uzorci jasena naj­češće su potpuno razoreni, hrasta malo manje, a bukve najmanje.

Aktivnost ličinka, a posebice mladih, uočena je na uzorcima iz raznih pozicija debla, pa tako i na onima iz osrženog dijela blizu sre­dišta stabla.

Zbog apetita gusjenica na drvo poljskog jasena uzorci su prikladni za laboratorijski uzgoj insekta, što će omogućiti daljnja istraživanja otpornosti ostalih vrsta drveća.

Antonella P u d d u, Tiziana A n n e s i, Emma M o t -t a, Federica della R o v e r e:

Mogućnost biološke borbe protiv gljive Hetero­hasidion Annosum

Autori u članku opisuju mogućnost biološkog suz­bijanja gljive Heterohasidion annosum, koja svojim djelovanjem pospješuje starenje i slabljenje vitalnosti pinije (P. pinea) u parku kod Castel Fusana.

323

Pinije kod Castel Fusana predstavljaju jednu od naj­starijih formacija na tirenskom priobalju nadomak Rima. To je oko 1000 ha površine posebne vrijednosti s vegetacijskog, faunističkog i arheološkog značaja, koja bi trebala postati prirodni rezervat.

U posljednje vrijeme, posebice nakon požara u 2000. g uočeno je ubrzano starenje, propadanje i rušenje stabala. Ta situacija omogućila je širenje gljive Hete-robasidion annosum koja uzrokuje truljenje korjenovog aparata, stoje potencirano zbog biološki oslabljenih sta­bala. Mnoga stabla sama su se srušila, a mnoge druge bilo je potrebno ukloniti zbog sigurnosti. U tim okolno­stima bilo je potrebno ograničiti širenje gljive kojoj su panjevi ostavljeni na licu mjesta idelalan supstrat.

Izbor metode borbe protiv gljive u ovakvom zna­čajnom ekosustavu je vrlo delikatan. Kemijska borba je učinkovita, ali negativno djeluje na ostale elemente ekosustava. Iz tih razloga prioritet je dan biološkoj me­todi uz upotrebu gljive Pheliopsis gigantea (Fr) Jülich, Basidiomicetes iz porodice Corticiaceae, uzročnika bijele truleži kod sirovog drva, koji je trofički antago­nist gljivi H. annosum. U tu svrhu može se upotreblja­vati i komercijalni preparat Rotstop, koji još nije regi­striran u Italiji. Primjena takvog preparata u umjetnim kulturama namijenjenim za sječu prihvatljiva je, ali kad se radi o ekosustavima koji su pod obveznom zaš­titom, preporuča se posvetiti pozornost punu opreza. Zbog toga su provedena istraživanja u kontroliranom ambijentu, da bi se ustanovila mogućnost uporabe ove gljive u borbi protiv H. annosum. U laboratoriju su uz­gojene kulture gljive koje su pomoću leđne pumpe na-nošene na panjeve borova.

Primjena gotovog preparata Rotstop, kao i kultura gljive P. gigantea iz laboratorija, dali su dobre prve re­zultate u zaštiti stabala pinije na lokaciji Castel Fusa­na, ali je potrebno obavljati daljnja istraživanja na ve­ćem broju uzoraka radi provjere primjenjivosti u raz­nim uvjetima.

Ignazio M o n t e l e o n e , Steven Groo t , Karine Tesn ie r , Piero B e l l e t t i : Sjemenski i rasadničar-ski problemi hrasta plutnjaka

Hrast plutnjak (Quercus suber L.) je tipična medite­ranska vrsta rasprostranjena na površini od preko 2 mil. ha. Od ukupne površine otpada na Portugal 33 %, Špa­njolsku 23 %, Alžir 21 %, Italiju 10 %, Maroko 9 %, Tu­nis 3 % i Francusku 1 %. U Italiji je plutnjak uglavnom zastupljen na Sardiniji te manje na Siciliji, Calabriji, Laciju i Toskani.

U posljednje vrijeme značajno je povećan interes za hrast plutnjak radi velike tražnje pluta za razne upo­rabe, te ekološke vrijednosti vrste kao elementa medi­teranske vegetacije u prirodnom i ruralnom okružju.

Jedan od glavnih problema sastojina plutnjaka je njihova starost, a za pomlađivanje tih sastojina mladim

Slika 8. Hrast plutnjak

Slika 9. Sušenje žireva plutnjaka poslije berbe

sadnicama osjeća se pomanjkanje kvalitetnog sadnog materijala. Uporaba sadnica iz rasadnika obilježena je teškoćom, zato što sadnice uzgojene od sjemena koje klija neposredno nakon berbe (kasno ujesen) dosegnu prevelike dimenzije prije razdoblja optimalne sadnje (sljedeća jesen). Odgoda sijanja sjemena za nekoliko mjeseci onemogućena je slabom mogućnosti očuvanja žireva zbog gubitka sposobnosti klijavosti u relativno kratko vrijeme i dehidracije pri normalnim i relativno niskim temperaturama (stoje česta pojava i kod žireva ostalih hrastova, a manje kod lužnjaka). Daljnji prob­lemi vezani su za neujednačeno spavanje sjemena i kod optimalnih uvjeta, što otežava ujednačenu kli-javost. Spavanje sjemena može se eliminirati strati­fikacijom žira u uvjetima povećane vlažnosti i niske temperature.

Europska zajednica financirala je projekat kojega je koordinirao Fakultet sveučilišta iz Torina.

324

Sjeme plutnjaka bere se na klasičan način sa zemlje ili pomoću postavljenih cerada. Klijavost sjemena ubranog pomoću cerada malo je veća od onoga skup­ljenog sa zemlje (97 % / 87 %).

Obavljena su istraživanja ponašanja sjemena u raz­nim uvjetima, pri promjeni temperature i vlage, što je omogućilo korisna saznanja.

Žirevi plutnjaka imaju reduciranu i neujednačenu ra­zinu spavanja (zbog embrionalne nezrelosti) te stratifi­kacija daje lagani porat klijavosti. Stratifikacija na 0 °C s 12 % vlage uz primjenu supstrata u razdoblju od 42 da­na daje dobre rezultate. Klijavost žira ostaje nepromije-

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

U Offenburgu (Baden-Württemberg) 9. studenog 2001. godine, održano je redovito godišnje sada već 50. međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu u organizaciji Udruge pilanara i drvne industrije Baden -Württemberg.

Mr. sc. Josip D u n d o v i ć, dipl. ing. šum. - savjetnik i Darko B i šćan, dipl. ing. šum. - komercijalist, Direk­cija "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Jurica Tomljano-v i ć, dipl. ing. šum. - upravitelj Uprave šuma Senj, Stje­pan Kovačević , dipl. ing. šum. - rukovoditelj Komer­cijalnog odjela Uprave šuma Bjelovar te Marijan Ko­fer, dipl. ing. šum. - GIU CROATIADRVO Zagreb.

Pozvani su kao predstavnici Hrvatske od Udruženja pilanske i drvne industrije Baden Württemberg, uteme­ljitelja ovog savjetovanja. Sudjelovanje naše delegacije poželjno je i potrebno, jer hrvatska proizvodnja, prerada i trgovina tvrdim bjelogoričnim drvom zauzima značaj­no mjesto u europskim razmjerima.

Na Interlaub 2001. došli su predstavnici iz Francu­ske, Belgije, Švicarske, Austrije, Njemačke i Hrvatske, te predstavnici ministarstva, šumarstva, pilanske i drv­ne prerade, proizvođača furnira, građevinske stolarije, parketa, namještaja i dijelova namještaja, konzalting poduzeća, trgovine - dakle lanca proizvodnje (sirovina - prerada - finalna proizvodnja - trgovina i konzalting za tvrdo drvo bjelogorice) iz Europe.

Na savjetovanju su bili iznijeti referati: 1. Tržište bjelogoričnog drva s Francuskog i Europ­

skog stajališta gospodin Rene Maechler , potpredsjednik francuskog udruženja pilanara i glasnogovornik

njena i nakon 9 mjeseci, a ta su svojstva nepromijenjena i do jedne godine.

Čuvanje žireva na višoj temperaturi (npr. 5 °C) i ma­njoj vlažnosti (npr. 34 %) ne daje dobre rezultate. Žirevi koji se drže na temperaturi nižoj od 0 °C trpe oštećenja od smrzavanja.

Uporaba vrećica od polietilena uz kontroliranu tem­peraturu i vlagu omogućuje očuvanje klijavosti sjeme­na do vremena koje je optimalno za sjetvu.

Frane Grospić dipl. ing.

Udruženja, potpredsjednik europskog udruženja pilanara

2. Aktualni događaji na tržištu bjelogorične oblovine - gospodin Klaus Hummel , predsjednik udruže­

nja pilanske i drvne industrije Baden - Württem­berg i glasnogovornik za bjelogorično drvo

3. Aktualno stanje tržišta oblog i piljenog bjelogorič­nog drva u Njemačkoj - gospodin W. Koope, glasnogovornik Udruže­

nja pilanske i drvne industrije Sjever 4. Aktualni izgledi i tržni zahtjevi u izvozu bjelogorič­

nog drva u Aziju - gospodin K. P o 1 z, glasnogovornik za bjelogori­

čno drvo Austrije U ovom dijelu, kao i na prethodnim savjetovanjima,

podnijeto je i zajedničko izvješće "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i GIU CROATIADRVO o stanju i kretanji­ma proizvodnje i tržišta bjelogoričnog drva u Hrvat­skoj. Referat je podnio g. Marijan Hofer.

U drugom dijelu savjetovanja, moderator Dr. Bru-cker, ravnatelj Udmženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg, usmjerena je rasprava na slje­deće teme: 1. Certificiranje šuma, korišteni sustavi PEFC i FSC,

sukobi između ova dva sustava, produžetak certifi­kata na proizvodni lanac do krajnjeg korisnika,

2. Zašto izostaju investicije u sektoru prerade drva u EU, a pojačano se premještaju u istočno-europske države,

3. Kako uskladiti nesklad između šumarske ponude oblovine u svim napadajućim kvalitetama i vrstama

INTERLAUB 2001. 50. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE O BJELOGORIČNOM DRVU U

OFFENBURGU - NJEMAČKA U VREMENU OD 8. 11. - 11. 11. 2001.

325

drva s ograničenim traženjima kupaca piljene grade i izrađenih sortimenata definirane kvalitete, dimen­zija i vrste drva, te kako to sve uskladiti i u cijenama radi očuvanja konkurentnosti. U raspravi je sudjelovao veći broj sudionika s

postavljenim pitanjima, a odgovor su pokušali dati predstavnici pojedinih zemalja i njihovih udruženja te institucija:

g. B. Cull ier , Francuska, voditelj marketinga Na­cionalnog ureda za šume (ONF), Strasbourg, K. Hummel , Njemačka, predsjednik Udruženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg i glasnogovornik za bjelogorično drvo, M. Joos , Njemačka, voditelj referade za drvo u Ministarstvu za prehranu i poljoprivredno područje - Baden - Württemberg

- W. Koppe, Njemačka, glasnogovornik Udruženja pilanske i drvne industrije Sjever,

- R. Moechler , Francuska, glasnogovornik za bje­logorično drvo - Francuska i Europa, potpredsjed­nik Europskog udruženja pilanara (EOS) K. Po Iz, Austrija, glasnogovornik za bjelogorično drvo Austrije,

- R. Schafroth, Švicarska, glasnogovornik za bje­logorično drvo Švicarske g. Hess , Švicarska, vlasnik poduzeća za preradu drva, investitor u Rumunjskoj, M.Hofer iJ. Dundović , Hrvatska, predstavnici u ime šumarstva i prerade drva iz Hrvatske. Rasprava je bila vrlo živa i svrsishodna s naglasci­

ma na moguća rješenja. Iz rasprave se po temama mo­gu naglasiti sljedeća razmišljanja i stajališta:

Ad. 1. Certifikacija certifikacija je pokrenuta radi zaštite tropskih šuma od krčenja i premošćivanja bojkota uvoza drva iz tih šuma, uslijed pojačanih pokreta za očuvanjem prirode certifikacija je nametnuta šumarstvu u cijelom svi­jetu, u Europi su aktualni FSC (južnoamerički i engles­ki) i PEFC (srednjeeuropski) sustavi među kojima vladaju interesni sukobi i međusobno nepriznavan­je, većina zemalja Europe, a u tome sve članice EU, podržavaju sustav PEFC jer se smatra prikladnijim i jeftinijim za europske uvjete, i Hrvatska je podržala sustav PEFC, ali je započeto certificiranje po sustavu FSC jer su to tražili kupci; oko ovog je bilo dosta rasprave nakon našeg obra­zloženja da moramo udovoljiti željama kupaca (Fa-lijana); rečeno je da kao kandidati za ulazak u EU moramo i djelom pokazati da smo spremni i provo­diti dogovore članica EU i odlučnije se suprostaviti pritisku FSC; izrečena je i zanimljiva tvrdnja da

zemlje bez vlastite sirovine (Italija) podržavaju FSC sustav, što upućuje na jaču marketinšku aktiv­nost ovog sustava i jaču financijsku moć od PEFC sustava, certifikacija šuma mora se produžiti kroz cijeli pro­izvodni lanac za drvo u bilo kojem obliku prerade i iskorištavanja, čime će se ispuniti smisao i svrha certifikacije, jer osim ponude i potražnje na tržištu je važno i povjerenje. prema podacima UN ECE, sredinom 2001. godine certificirano je šuma:

po FSC Švedska - 43 % Poljska - 1 6 % Hrvatska -10% Ujed. Kraljevstvo - 4 % Ostale zemlje Europe - 6 % SAD - 1 2 % Ostali - 1 9 % Sveukupno oko 19,5 mil. ha

po PEFC Finska Norveška Njemačka Švedska Austrija

- 60 % - 23 % - 12%

- 4 % - 1 %

Sveukupno oko 36,8 mil. ha

Ad. 2. Premještanje proizvodnje u istočno-europske zemlje i smanjivanje ulaganja u proizvodnju u matičnim zemljama Zapadne Europe

Uz već rečeno u pojedinim referatima, u raspravi su iznijeti elementi motivacije za investiranje u Rumunj­skoj na primjeru kojeg je izlagao gospodin Hess iz Švi­carske:

njegov holding ima 6 tvrtki u Francuskoj i tvrdi da bez Rumunjske ne bi mogli opstati u sljedeće 3 go­dine, u Rumunjskoj je investirao u pilanu, proizvodnju furnira, ploča, lameliranih elemenata i oplemenje­nih dijelova iz drva za automobilsku industriju (ka­že da u Rumunjskoj radi 20 000 zaposlenih za auto­mobilsku industriju Mercedes),

- za Rumunjsku se odlučio jer ima obilje sirovine i dobru stručnu radnu snagu uz nisku cijenu rada; smatra da treba ispuniti sljedeće uvjete za uspješno poslovanje u Rumunjskoj:

• Njemačko vodstvo - koje tamo živi i zna jezik • Rumunjski partner s vezama s Vladom - stranci ne­

maju šansi rješavati administrativne probleme • puno kapitala - morate imati vlastitu vodu, struju,

velike zalihe rezervnih dijelova. Onaj tko ima dobar projekt s visokovrijednim pro­

izvodima i puno kapitala, može uz navedene uvjete us­pješno poslovati u Rumunjskoj.

326

Ad. 3. Nesklad ponude oblovine i potražnje prerađenih proizvoda u smislu kakvoće i cijena, te uporabljivosti neodgovarajućih dijelova drva i vrsta drva

Ova tematika zahvatila je pitanja vrlo širokog spek­tra, kao stoje npr. crveno srce kod bukve, pojmovi "ni­sko - visoko vrijedno" drvo, uklapanje dijelova drva s "greškama" - kvrge i si. u konačni proizvod, pojam "greška" drva ako je ono inače zdravo, kako iskoristiti što više drvne mase i si., kako primjereno uskladiti ci­jene sirovine s cijenama iz njih dobivenih tržišno traže­nih proizvoda. U raspravi na tu temu, koja je bila vrlo snažno poticana i iz publike, može se naglasiti: - velika je vlastita pogreška proglasiti i upotrebljavati

iraz "nisko vrijedno" drvo, "kost nije meso - ali kvrga je drvo" (Polz, Austrija)

- bilo bi dobro kada bi mogli od stabla uzeti samo ono što nam odgovara a ostatak ostaviti da raste, no kako to nije izvedivo onda treba:

• naći kupce za sve Sortimente - ali uz pravu cijenu, • povećati potrošnju i preradu usitnjavanjem u ploče i

druge proizvode - iz sirovine koju "naizgled" trži­šte ne traži,

• povećati potrošnju u proizvodnji energije u zamje­nu za skupo plaćenu naftu (korištenje biomase),

• sortiranje šumskih sortimenata prema namjeni uz adekvatne cijene,

• povećati cijene izrazito traženog drva i sortimenata da bi se moglo sniziti cijene manje traženih sorti­menata,

• nastojati dugoročnije dogovarati sječu i proizvod­nju, te preradu prema tržnoj potražnji a ne proizvo­diti neovisno o tome treba li ili ne treba tržište takvu robu,

• cijene oblovine u osnovi mogu se izvesti samo iz međunarodno važećih cijena piljene građe,

• treba raditi na promociji i edukaciji korisnika i ku­paca proizvoda iz drva; u tu svrhu se organiziraju razne manifestacije ("tjedan drva i si.") a formiraju se i fondovi za unapređenje prodaje drva, iz šumar­stva i iz drvne industrije, na temelju prodanog m3

robe, • potrebno je promovirati ideju "NATUR - PUR" - u

slobodnom prijevodu "ČISTA PRIRODA", jer smo kroz industrijsku preradu ali i supstitute za drvo do­vedeni u situaciju daje dobro samo ono drvo koje je najsličnije plastičnoj masi,

• drvo je u mnogim segmentima istisnuto drugim ma­terijalima, što predstavlja značajne teškoće plasma­na nekih sortimenata npr. bukovih pragova, koji u velikoj mjeri rješavaju pitanje uporabe bukve s cr­venim srcem a gotovo su nestali iz potražnje. Na kraju je uz ostalo po ovoj temi, koja sama po

sebi može biti dostatna za dugotrajne rasprave, gospo­din Koppe izrekao misao koja odgovara težini ove pro­blematike: "onaj tko riješi ove probleme - riješio je za budućnost najveće probleme šumarstva i prera­de drva".

Pilanarima je upućen savjet: - nužna je promjena strukture proizvodnje, - potreban je kontakt s arhitektima, - nužna j e izobrazba p i 1 anara, - potrebna je hrabrost i disciplina u ostvarivnju zacr­

tanih ciljeva. Idući sastanak "Interlaub 2002." održat će se u

Offenburgu drugog petka u studenom 2002. godine.

Ostali dojmovi: Nastup predstavnika iz Hrvatske, kako u izvještaj- srednim kontaktima iskazivali svoj interes i na poslov­

nom dijelu, tako i u raspravi, ugodno je primljen od nom planu, vodstva savjetovanja i brojnih nazočnih koji su nepo-

Zaključak: Vrlo uspjeli konkretni nastup predstavnika iz Hrvat­

ske treba produbiti u razne oblike suradnje i umrežava­nje hrvatskog šumarstva i prerade drva u europske to­kove, udruženja i si. Upućenost na izvoz drva i proiz­voda od drva zahtijeva od nas ne samo trgovačko i kon­kurentsku prisutnost već i ono u kreiranju politike i struke u području stvaranja propisa, normi i si. - što sve djeluje i na naše poslove i perspektive u našim dje­latnostima. Posebice se nameće potreba našeg djelova­

nja u skladu s propisima i mjerama članica EU, čime se i djelotvorno potvrđuje naša želja i namjere što skori -jeg članstva u EU. Na očekivanom nastupu iduće godi­ne bilo bi uputno nastupiti s problemskim referatom i u raspravi.

Marijan Hofer, dipl. ing. šum. mr. se. Josip Dundović, dipl. ing. šum.

327

NOVI DOKTORI ZNANOSTI

Dr. se. SANJA PERIC

Dr. se. Sanja Per ić , dipl. ing. šum., obranila je 19. prosinca 2001. godine disertaciju pod naslovom "Šumsko-uzgojna svojstva različi­tih provenijencija hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Hrvatskoj". Time je stekla akademski stupanj doktora znanosti u području bioteh­ničkih znanosti, polje šumarstvo. Di­sertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Joso Vukel ić (predsjednik), prof. dr. sc. h. c. Slavko Matić (mentor) i dr. se. Joso Gračan (član).

Sanja Per ić rođena je 16. kolo­voza 1966. godine u Zagrebu. Os­novnu školu završila je u Ivanskoj, a srednju pedagošku u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u Bjelovaru. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1985. godine. Diplomirala je 1990. godine iz kolegija pedologija, te stekla naziv di­plomirani inženjer šumarstva. Iste godine zapošljava se kao pripravnik u poduzeću "Hrvatske šume", p.o. Zagreb u Upravi šuma Bjelovar. U Direkciji istog po­duzeća volontira četiri mjeseca tijekom 1991. godine, a u travnju 1992. godine zapošljava se na radnom mjestu revernika u Šumariji Jastrebarsko, Uprava šuma Karlo­vac. Od lipnja 1997. godine do listopada 1998. godine zaposlena je u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Upravi za šumarstvo i lovstvo, kao viši savjetnik za zaštitu šuma, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo. Od 1998. radi u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog instituta, Jastrebarsko, najprije kao asis­tent, a od 18. siječnja 2002. godine u istraživačkom zvanju viši asistent.

Za vrijeme rada u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, upisala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu poslijediplomski studij iz kolegija Silvikultura. U siječnju 1998. godine obranila je magistarski rad pod naslovom: "Njega i obnova u strukturno i ekološki narušenim zajednicama hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu". Upisana je u registar istra­živača Ministarstva znanosti i teh­nologije Republike Hrvatske pod brojem 22774. Sudjeluje u znan­stvenoistraživačkom radu kao su­radnik na više projekata, a u novom istraživačkom razdoblju samostalno radi na dva zadatka. Sudjelovala je u

radu više domaćih i inozemnih znanstvenih skupova, u radu IUFRO sekcije za rasadničku proizvodnju u Italiji 2001. godine, IUFRO savjetovanju o hrastovima OAK 2000, te u EUFORGEN sekciji za socijalne listače u Norveškoj 2001. godine. Sudjelovala je na kraćim stručnim ekskurzijama u Austriji, Italiji i Sloveniji.

Samostalno i u koautorstvu do danas je objavila 16 radova. Koautor je poglavlja "Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske" u knjizi "Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i ak­cijskim planovima zaštite". Član je Hrvatskog šumar­skog društva, Hrvatskog ekološkog društva, IUFRO sekcije za rasadničku proizvodnju, EUFORGEN sekci­je za socijalne listače, te sudjeluje u radu Povjerenstva za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo pri Ministar­stvu poljoprivrede i šumarstva.

Popis objavljenih radova Pe r i ć , S., 1998: Istraživanje sastojina hrasta lužnjaka

{Quercus robur L.) u fazi pomlatka u pokup­skom bazenu. Rad. Šumar. inst. 33 (2): 19-29, Zagreb.

P e r i ć , S., 1998: Njega i obnova u strukturno i ekolo­ški narušenim zajednicama hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu - Ma­gistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Za­grebu, 20.1.1998.

Pe r i ć , S., 1999: Prorede u srednjodobnim i starim sa-stojinama hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u pokupskom bazenu. Rad. Šumar. inst. 34 (2): 77-101,Zagreb.

Brund ić ,D . , S. Ču r l i n , M. Deur , I . J a r d a s , M . K e r o v e c , S. L u p u r e t - O b r a d o v i ć , M. Mrakovč ić ,T . N i k o l i ć , S. P e r i ć , H.Pin-t a r i ć , J. R a d o v i ć , N. T v r t k o v i ć , 1999: Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske -

328

Pregled stanja biološke i krajobrazne raznoliko­sti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovi­ma zaštite, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

P e r i ć , S., S. O r l i ć , 2000: Utjecaj krupnoće sjemena crnog, alepskog i primorskog bora te pinije na preživljavanje i razvoj biljaka u rasadniku. Rad. Šumar. inst. 35 (2): 27-39, Jastrebarsko.

P e r i ć , S., J. G r a č a n , B. D a l b e l o - B a š i ć , 2000: Flushing variability of pedunculate oak (Quer­em robur L.) in the provenance experiment in Croatia. Glas. šum. pokuse 37: 395-412, Zagreb.

O r l i ć , S., S. P e r i ć , M. O c v i r e k , 2000: Razvoj korjenovog sustava stabala u kulturi osnovanoj u ljetnoj sadnji sadnicama obložena korjena. Rad. Šumar. inst. 35 (2): 17-26, Jastrebarsko.

P e r i ć , S., 2001: Prvi rezultati o produkciji drvne mase u pokusu provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Znanost u po-trajnom gospodarenju hrvatskim šumama -znanstvena knjiga, 223-232, Zagreb.

P e r i ć , S., B. D a l b e l o - B a š i ć , J. G r a č a n , A. J a z b e c 2001: Applying Survival Analysis for Estimating and Comparing Flushing Time Va­riability, 23rd Int. Conf. Information Technology Interfaces ITI 2001, June 19-22, 2001, Pula, Croatia, 273-278.

P e r i ć , S., 2001: Šumsko-uzgojna svojstva različitih provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur

L.) u Hrvatskoj - doktorska disertacija, Šumar­ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 19.12.2001.

G r a č a n , J., M. I v a n k o v i ć , D. S l a d e , S. P e r i ć , I. P i l a š , 2001: The First Results of Beech In­ternational Provenance Test in Croatia, poster, Escherode, Njemačka, lipanj, 28-29. 2001.

O r l i ć , S., S. P e r i ć , 2001: Pokus provenijencija sit-kanske smreke (Picea sitehensis (Bong.) Carr.) u okolici Bjelovara. Rad. Šumar. inst. 36 (1): 33- 43, Jastrebarsko.

O r l i ć , S., S. P e r i ć , 2001: Rezultati istraživanja njege mladih kultura američkog borovca (Pinus strobus L.) proredom na bujadnicama i vriština-ma, Rad. Šumar, inst., u tisku.

O r l i ć , S., S. P e r i ć , 2001: Rezultati istraživanja njege mladih kultura američkog borovca (Pinus strobus L.) proredom, Znanost u potrajnom gos­podarenju hrvatskim šumama - znanstvena knji­ga, 213-222, Zagreb.

P e r i ć , S., J. G r a č a n , 2001: Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače, Šumarski list 9-10, 507-510., Zagreb.

P e r i ć , S., J. G r a č a n , 2001: Success and production of stemwood in 16 provenances of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Croatia. Poster na Sa­vjetovanju Nursery production and stand esta­blishment of broad - leaves to promote sustaina­ble forest management, 7 - 10. 5. 2001., Rome.

Joso Gračan

Dr. sc. VALENTIN R O T H

Dr. sc. Valentin R o t h , dipl. ing. šum., uspješno je 12. travnja 2002. godine obranio disertaciju pod naslo­vom "Različita svojstva hrasta luž­njaka (Quecus robur L.) iz sjemen­skih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske u rasadniku i šumskoj kulturi", te stekao akademski stu­panj doktora znanosti u području bio­tehničke znanosti, polje šumarstvo. Disertacija je obranjena na Šumar­skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom prof. dr. sc. Zvonko S e l e t k o v i ć , predsjednik, prof. dr. sc. Slavko M a t i ć (mentor) član i dr. se. Joso G r a č a n , član.

Valentin R o t h je rođen 8. velja­če 1953. godine u Pakracu, gdje je

završio i osnovnu školu. Srednju školu (elektro-smjer) završio je u Daruvaru, 1971. godine. Nakon za­vršetka vojnog roka zaposlio se u INI i JUGOLINIJI, gdje je radio 4 godine. Šumarski fakultet Sveučili­šta u Zagrebu upisao je 1977/78. akademske godine. Diplomirao je kao prvi student svoje generacije 1981, obranom diplomskog rada pod naslovom "Odnos planinskog bora (Pinus mugo var. mughus Scop.) i obične bukve (Fagus syl-vatica L.) prema svjetlu u nekim ponikvama na području Velebita". Nakon završetka studija kraće je vrijeme radio na poslovima uređi­vanja šuma u IRC - Birou za pro-

329

jektiranje, Banja Luka. U Šumarskom institutu Jastre-barsko, zaposlenje od 1. veljače 1983. godine. Nakon završetka pripravničkog staža i položenog stručnog is­pita raspoređen je na poslove i zadatke stručnog surad­nika u Odjelu rasadničke proizvodnje. Poslijedi­plomski studij iz kolegija Silvikultura upisao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. Kao dragovoljac sudjeluje u domovinskom ratu 1991/92 gdje je pohvaljen, odlikovan, nositelj je Spomenice 1990.-2992., stekao je čin poručnika Hrvatske vojske.

Magistarski rad pod naslovom "Neka svoj'stva sje­mena i sadnica hrasta lužnjaka (Querem robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske" obranio je 4. veljače 1999. godine. Nakon obrane ma­gistarske radnje izabran je u istraživačko zvanje asis­tent i raspoređen na poslove i zadatke istraživača u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma. Upisan je u regi­star istraživača koji vodi Ministarstvo znanosti i tehno­logije pod brojem 066674. Suradnik je na projektu "Obnova i zaštita šumskih ekosustava", temi trajne is-

Sever , S., V. Gol ja , D. Horva t , V. Roth , 1984: Energetska kontrola transportnog uređaja za do­ziranje treseta na liniji Paperpot. Mehanizacija šumarstva 11-12, 263-273, Zagreb.

O r e š k o v i ć , Ž., V. Ro th , 1986: Odjel rasadničke proizvodnje Šumarskog instituta Jastrebarsko. (Poster), IUFRO 18. Kongres, Ljubljana.

O r e š k o v i ć , Ž., V. Roth , 1988: Rasadnička proiz­vodnja Šumarskog instituta Jastrebarsko. Rad. Šumar. inst. 75, 249-254, Jastrebarsko.

O r e š k o v i ć , Ž.,V. Roth , R. Marad in , 1993: Pro­izvodnja šumskog sadnog materijala u rasadniku Šumarskog instituta Jastrebarsko. Rad. Šumar, inst.. Vol. 28 (1/2) 275-287, Jastrebarsko.

O r e š k o v i ć , Ž., V. Roth , 1999: Proizvodnja šum­skog sjemena u Hrvatskoj. IUFRO Division 3, RGs: Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i pro­mjene tehnologija na kraju stoljeća. (Poster-izla-ganje) Opatija 27. 9 . - 1 . 10. 1999.

traživačke djelatnosti "Unapređenje proizvodnje i uz­goja šumskih kultura". Ova istraživanja financira Mi­nistarstvo znanosti i tehnologije. U okviru programa znanstvenoistraživačkog rada za razdoblje 2001 .-2005, koji financiraju "Hrvatske šume", d.o.o Zagreb voditelj je dva zadatka u projektu 1, potprojektu 2, a odnose se na unapređenje dorade sjemena i rasadničke proizvodnje listača i četinjača i istraživanje uspijevanja hrasta lužnjaka iz različitih sjemenskih jedinica. Sudjelovao je na više domaćih i stranih skupova u zemlji i inozemstvu, od kojih ističemo IUFRO - savje­tovanje o genetici i uzgoju hrastova (OAK 2000) koje je održano u Zagrebu 2000. godine, s referatom na znanstveno-stručnom skupu Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, koji je održan na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 10. i 11. travnja 2002. Samostalno i u suautorstvu objavio je 8 radova. Član je Hrvatskog šumarskog društva i Sekcije asistenata društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika.

Roth, V. 1999: * Neka svojstva sjemena hrasta lužnja­ka (Querem robur L.) iz različitih sjemenskih zo­na i rajona Hrvatske. (* Skraćeni oblik dijela ma­gistarskog rada obranjenog na Šumarskom fakul­tetu u Zagrebu, dana 4. veljače 1999. godine). Rad. Šumar. inst. 34 (2): 53-76, Jastrebarsko.

Roth , V. 2000:. Prilog poznavanju dorade sjemena običnog bora (Pinus silvestris L). Rad. Šumar, inst. 35 (2): 5-16, Jastrebarsko.

Roth , V. 2001: Neka svojstva sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) 1+0 iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama. Znanstvena knjiga, Šumarski fakultet Sveučili­šta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, "Hrvatske šume" p.o. Zagreb; 243-252, Zagreb.

Joso Gračan

Popis objavljenih radova

330

ZAŠTITA PRIRODE

KUKAVICA (Cuculus canorus L.)

Kukavica je naša selica stanarica koja boravi u Hr­vatskoj od travnja do rujna. U jesen odlazi na zimova­nje u Afriku sve do njenog juga.

Iako je rasprostranjena diljem Hrvatske, rijetko je opažamo u prirodi. Najčešće smo upozoreni njenim vrlo prepoznatljivim glasom "kuk - kuu" daje negdje u našoj blizini, najčešće u krošnjama drveća, ali teže je opažamo. Poznata je i po svojoj prilagodbi da ne pravi vlastito gnijezdo i ne sjedi na svojim jajima. Zabilježe­no je više od 150 vrsta ptica pjevica diljem svijeta u čija gnijezda nese svoja jaja. I to da u svakom gnijezdu snese po jedno jaje. Jaja su razmjerno mala, prema ve­ličini tijela kukavice, otprilike kao vrapčja, a snese oko 12 jaja. Tijekom gniježdenja zapazio sam mladunče kukavice u gnijezdima bijele pastirice i trstenjaka cvr-kutića. Kronologija jednog opažanja bila je sljedeća:

- 16. lipnja pronašao sam gnijezdo velikog trstenjaka s tri jaja

- 3. srpnja izlegla su se tri ptića ijedno novo jaje (ku­kavičje )

- 10. srpnja u gnijezdu samo jedan ptić i to mlada ku­kavica, koja je izbacila iz gnijezda ptiće svoga do­maćina. Golišavi mladunci kukavice uz agresivnost (izbacu­

ju jaja ili mladunče ptice domaćina) su i vrlo proždrlji­vi. Odrasla kukavica hrani se insektima i dlakavim gu-sjenicama (gubara glavonje, zlatokraja, četnjaka) koje druge ptice izbjegavaju zbog toksičnih dlačica koje izazivaju žarenje i svrbež u kljunu i grlu ptica.

Kukavica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.

Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.

Slika 1. Golišavi ptić kukavice, koji je izbacio iz gni­jezda mladunčad svoga domaćina

Slika 2. Odrasla kukavica

331

IZ ŽIVOTA I RADA STUDENATA ŠUMARSTVA

OBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE Cvjetni trg, 21. i 22. travnja 2002.

Ekološka sekcija Studentske Udruge Šumar­stva, sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, aktivno se uključila u ovogodišnju manifestaciju obilježavanja Dana planeta Zemlje. U organizaciji Zelene akcije i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, ekološkim je udrugama pružena prilika da se predstave kroz svoje programe i ciljeve te da upozore građanstvo na probleme koje smatraju aktualnima.

Osnovni ciljevi naše udruge bili su: skrenuti pozor­nost na činjenicu daje ekologija sastavni dio šumarske znanosti (i struke!), prezentirati šume i šumarstvo Hrvatske (koliko je bilo moguće s obzirom na vremen­ska i prostorna ograničenja) te, nama možda i navažni-je, ispitati poznavanje šum(ar)ske problematike i javno mnijenje.

Za ovu je prigodu Ekološka sekcija pripremila ma­terijale prezentirane na štandu i četiri panoa (postavlje­ni na Cvjetnom trgu u Zagrebu) koji su sadržavali os­novne podatke o šumama, organizaciji šumarstva, po-

Slika 1. Štand i dio panoa u Preobraženskoj ulici (Foto: I. Mahnić)

vijesti, aktualnim procesima (reorganizacija Hrvatskih šuma, Nacionalna šumarska politika i strategija, novi Zakon o šumama), flori i fauni šuma, zaštiti prirode, is­korištavanju šuma itd. Poseban pano posvećenje poža­rima koje smo istakli kao jedan od većih problema u šumarstvu, a koji je u izravnoj vezi sa širom javnošću (glede prevencije, pojave pa i gašenje požara). Na štandu su bile izložene i neke od publikacija kao npr. Šume u Hrvatskoj, časopisi Šumarski list i Hrvatske

šume itd.. Na štandu smo dijelili edukativne letke (o Parku prirode Medvednica, o požarima, te "komenta­re" na pitanja postavljena u anketi).

Svojim stručnim savjetima profesori i asistenti Šu­marskog fakulteta pomogli su izradu materijala, dok su stručnjaci Hrvatskih šuma pružili relevantne informa­cije te donirali promotivne materijale.

Uz štand i panoe "dežurali" su studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su zainteresira­nim posjetiteljima pomagali u pronalaženju informaci­ja te provodili pripremljenu anketu. Anketa je trebala pokazati informiranost (poznavanje trenutnog stanja

Slika 2. Anketa (Foto: O. Livada)

Slika 3. Informativni pano (Foto: I. Mahnić)

332

šuma i osnovnih principa šumarstva) ispitanika te nji­hove vizije budućnosti gospodarenja i zaštite šuma u Hrvatskoj. Posebno su nas zanimali njihovi komentari i "pitanja koja bi postavili šumarima".

85 % ispitanika smatra da nije dovoljno infor­mirano o stanju šuma u Hrvatskoj - čija je odgo­vornost da ih o tome informira?

Vjerojatno je upravo zbog te neinformiranosti čak 50,8 % ispitanika odgovorilo da bi trebalo zakonom zabraniti sječu u gospodarske svrhe! 83,7 % nikada nije čulo za pojam potrajno gospodarenje šumama i smatra da bi nakon bilo kakve sječe trebalo provoditi pošumljavanje (načelo: dvije nove sadnice za svako srušeno stablo) dok prirodnu regeneraciju smatra nedo­statnom i lošom (???). 89,3 % njih odgovorilo je da gospodarske šume u Hrvatskoj propadaju te da je Hr­vatska (u odnosu na Europu) ekološki srednje očuvana zemlja, ali da joj u zadnje vrijeme sve više prijeti opa­snost od uništenja prirodnih bogatstava, te da bi zamje­nom drva umjetnim materijalima većim dijelom riješili problem očuvanja šuma.

41,1 % ispitanika, nakon popunjene ankete, zapisa-lo je svoje komentare i pitanja šumarskoj struci, što do­kazuje velik interes javnosti. Mi smo njihove komenta­re podijelili u dvije grupe:

Zahtjevi: 1. Želimo više informacija; edukativnih emisija na

TV-u! -21 ,6% 2. Čuvajte naše šume! - 19,3 % 3. Koliko posječete toliko i posadite; organizirajte jav­

ne akcije pošumljavanja- 13,6 % Pitanja:

1. Zašto "loše" postupati sa šumom?; zašto sječete š u m e ? - 1 9 , 3 %

2. Razna stručna pitanja - 20,4 % 3. Zašto izvozite poluproizvode - 5,7 %

Nakon što su ispitanici popunili anketni listić, dali smo im da pročitaju komentare na neka od pitanja iz an­kete. Zatim smo im postavljali pitanja u smislu: da li smatrate da su vam ove nove informacije korisne, da li smatrate da vas se one tiču, itd. Rezultat: 86,3 % ispitanika odgovorilo je pozitivno na naše upite.

Rezultati ankete, ali i cijele manifestacije, dokazali su našu pretpostavku da je javnost vrlo zainteresirana za pitanje šuma i brigu o njima, a istodobno slabo (pogre­šno?) informirana, čime su stvoreni idealni uvjeti za me­đusobno nerazumijevanje i ishitrene osude. Konkretni dokaz tome često je pitanje koje su ispitanici upisivali u ankete: "Zašto nerazumno siječete šume?". Gubitak po­vjerenja u šumarsku struku trebao bi nas zabrinuti i po­taknuti da razmislimo o odnosu prema zainteresiranim skupinama (uostalom, one imaju sve veći utjecaj na to što će se događati sa šumama i šumarstvom!).

Prema našem mišljenju, odnosi s javnošću i eduka­cija moraju biti jedan od prioriteta struke u budućnosti (što je naglašeno i u nacrtu Nacionalne šumarske stra­tegije i politike). To je odgovornost struke, ako već ne prema javnosti, onda prema onome što najviše cijeni­mo - našim šumama.

Autori: Ana Željezić i Ivan Mahnić,

studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentska Udruga Šumarstva (sof@hrast.sumfak.hr)

Svetošimunska 25, Zagreb

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

OD TRGA MAZURANICA DO SV JURE I NATRAG -stručna ekskurzija Hrvatskoga šumarskog društva -

ogranak Zagreb na područje Dalmacije Stručna ekskurzija HŠD - Ogranak Zagreb na po­

dručje Dalmacije organizirana je s ciljem upoznavanja problematike gospodarenja u Upravi šuma Split (Šu­marije Sinj, Makarska i Šibenik).

Ekskurzija je trajala od 2. do 4. travnja (nedjelja-utorak), a odazvalo se 29 članova i gostiju. Sudionike je pratilo lijepo vrijeme i dobro raspoloženje.

Točan polazak u 7 h, kratko zadržavanje u motelu "Borje" u Korenici, obećavali su točno pridržavanje "programa ekskurzije", a sastavio ga predsjednik ogran­ka dipl. ing. Herbert K r a u t h a k e r sa suradnicima (koji nažalost zbog zauzetosti nije putovao).

Nakon duge vožnje uz obalu Peručkog jezera, kroz područje šumarije Sinj, stigli smo do brane na jezeru

333

gdje nas je dočekao upravitelj šumarije Sinj, kolega Vlatko K u te ro vac dipl. ing. sa suradnicima. Nakon dobrodošlice, upravitelj je u opsežnom izlaganju pre­dočio sve aktivnosti koje se tijekom godine posebice provode u toj velikoj šumariji, na podizanju, uzgajanju i zaštiti šuma. Velike probleme predstavlja obrana od šumskih požara i saniranje šteta. Tijekom razgovora razvila se opširna rasprava.

Slika 1. O gospodarenju, točnije zaštiti šu­ma sinjske šumarije govorio nam je dipl. ing. Vlatko Kuterovac, upravitelj šumarije

(Foto: A. Frković)

Nakon prigodnog ručka u šumarskom objektu kod brane, domaćini su nam nazdravili, te uz pjesmu i gi­taru kolege dipl. ing. Davora Kapeca , nastavilo se druženje.

Prije odlaska, još smo jednom razgledali branu Pe-ručkog jezera, koju je neprijatelj tijekom Domovin­skog rata minirao, s nakanom da u bezumnoj nemoći vodnim valom zaprijeti cijelom Sinjskom polju i niz-vodnim naseljima uz Cetinu uključujući i Omiš. Vode­na masa od preko 500 milijuna kubika prouzročila bi vodeni val od 20 m visine i više, te uništila sve pred so­bom. Pakleni plan nije ostvaren, i danas je brana vrlo kvalitetno sanirana te predstavlja jednu od najvećih brana takve vrste na svijetu.

Nakon toga krenuli smo predivnim krajolikom smjerom Sinj, Cista Provo, Brela, Makarska za Drve­nik u hotel Ouercus (vlasništvo Hrvatskih šuma) koje je naše konačno odredište.

Večera, spavanje doručak i polazak autobusom 3. 6. (ponedjeljak) u po programu predviđeno vrijeme na sastanak s organizatorima našeg posjeta Biokovu.

Na ulazu u Park Prirode Biokovo, dočekali su nas upravitelji šumarije Makarska, dipl. ing. Boris Šabić sa suradnicima i gospodin Filip (Vilim) Šabić, šumars­ki lovni stručnjak, umirovljeni upravitelj šumarije, koji

Slika 2. Obnovljena brana Peručkog jezera, s cvatućom brnistrom na kruni i vanjskim stranama

(Foto: A. Frković)

u ime zakupnika lovišta Biokovo, g. Ivice To d o r i ć a, upravlja stručnim dijelom gospodarenja lovištem Bio­kovo. Krenuli smo terenskim automobilima, dobrom ali uskom cestom na Biokovo, prema najvišem vrhu Sv. Juri. Usput smo se zaustavili na više mjesta, gdje nam je upravitelj Boris dao informacije o aktivnostima šumarije na podizanju i zaštiti šuma, a posebno o ob­novi nakon požara koji iz godine u godinu poharaju znatan dio površina šuma, koje su uz velike napore po­dignute na ovim krškim terenima, zahvaljujući stručnom znanju i velikom trudu prethodnog i sadašnjeg šumarskog osoblja. Promatrali smo s vidikovca "Ravna Vlaška" prostrani zeleni tepih alep-skog i crnog bora koji se prostire od podnožja Biokova do morske obale, što pogledu s visoka na otoke daje prekrasan sklad kamena, šume i mora.

Obnova šuma nakon požara, koji se nažalost doga­đaju unatoč opsežnim preventivnim mjerama, vrlo je uspješna, zahvaljujući prirodnim osobinama alepskog bora, čije sjemenje podnosi visoku temperaturu. Ono je obavijeno otpornom ovojnicom, a nalazi se u zatvo­renom češeru. Tako sjemenje nakon požara ostaje u krošnji sačuvano i nakon jakog požara pa i naknadno naplodi površinu i stvori gusti pomladak.

334

Slika 3. Pogled sa strmih strana Biokova na Makarsku (Foto: F. Grospić)

O neposrednoj prošlosti šumarstva Biokova i Ma-karskog priobalja te o zahvatima u lovstvu, opširno nas je informirao naš stari prijatelj šumarski i lovni struč­njak, zaljubljenik prirode, gospodin Filip Šabić (koje­mu su ime Vilim matičari zamijenili u Filip). On nam je rekao da na Biokovu ima preko 1 200 biljnih vrsta, od kojih pet endemičnih. Mnogi strani i domaći bota­

ničari istraživali su vegetaciju Biokova. Zanimljivo je da je jedan talijanski botaničar nazvao jednu vrstu luka koju je otkrio na Biokovu po imenu svoga pratioca Fi­lipa latinskim imenom Allium philipensis.

Osobito je značajan pothvat unošenja divokoza i muflona u Biokovski masiv. Prije 30-ak godina unese­no je 48 divokoza, da bi se u prijeratnom razdoblju po­pulacija popela na preko 1 000 grla. Nakon ratnog stra­danja, populacija se ponovo obnovila zahvaljujući stručnom radu osoblja uz svestranu podršku struci od strane lovozakupnika Todorića.

Tom prilikom sam se sjetio davne 1964. g. kada sam bio u pratnji francuskog lovnog stručnjaka iz Mar-seilla, kojega sam nekoliko dana vodio po Velebitu. On je izračunao lovno ekonomski-kapacitet Velebita za di-vokozu u količini od 6 000 grla, stoje u odnosu na po­vršinu realno, jer su životni uvjeti za divokozu na Vele­bitu ipak lošiji. S time se složio i moj sugovornik i sus­jed u autobusu dipl. ing. Alojzije F r k o v i ć , naš poz­nati lovni ekspert koji se zauzima za intenzivnije uno­šenje divokoza u višlje predjele Velebita.

Pri usponu do jednog vidikovca, do nas je došao glas daje stanje utakmice Hrvatska-Meksiko 1:0, a mi nismo ni posumljali da to nije za Hrvatsku, što nam je dalo poleta za daljnji uspon.

Poslije smo automobilima došli do samog vrha Sv. Jure (1 762 m n.v.), stoje gospodin Filip s ponosom re­kao, da je 5 m više od Velebita rječima "mjerili su oni mjerili ali uzalud". Da sam ja kao ličanin ranije znao da ću to doživjeti, bio bih s mojim planinarima nabacao pe­desetak kubika kamena na Vaganski vrh (1 757 m n.v.).

Nakon ugodnog boravka pod vrhom i prigodnog domjenka, spustili smo se automobilima do autobusa, pozdravivši se sa ljubaznim domaćinima koji su nam zaželjeli sretan put i ponovni posjet Biokovu.

Malo gorčine osjetili smo pri saznanju da smo izgu­bili od Meksika. Navečer je naš kolega Kapec, ne u lo­šoj namjeri, raspalio u hotelu uz gitaru "La cucaracha, la cucaracha" i još druge meksičke pjesme. Dobro smo prošli jer u hotelu nije bilo žestokih navijača, mogli smo nedužni stradati.

Treći dan, utorak danje povratka i posjeta Nacional­nom parku "Krka" na području šumarije Šibenik. Pola­zak je bio u 7 h nakon doručka i pozdrava s ljubaznim osobljem hotela "Quercus". Usput smo se divili ljepoti krajolika koji se doimao još ljepšim u jutarnjim satima. Imali smo prilike ponovno vidjeti obnovljene šume, što su nakon požara silnom snagom krenule na već stvore­nom šumskom tlu da nadoknade štetu i izgubljeno vri­jeme. Bit će to sastojine mnogo ljepše nego one pretho­dne, koje su počinjale svoj rast na mnogo siromašnijem tlu. U autobusu se vodila stručna rasprava po grupama. U mojoj blizini posebno su se isticali Dragutin Böhm, Alojzije Frković i gost prof. dr. Zeljko Polj ak.

335

Slika 5. Prioodne i pejsažnc vrijednosti Krke posebno dolaze do izražaja na slapištu Skradinski buk

(Foto: A. Frković)

Prije ulaska u Nacionalni park, u naš je autobus ušao upravitelj šumarije Šibenik, dipl. ing. Branko K e k e 1 i ć, koji nas je pozdravio i informirao o progra­mu posjeta N. P. Tom prilikom iznio je podatke o šu­mariji Šibenik i aktivnosti s kojima se šumarija bavi,

Slika 6. Fotografija za uspomenu; u NP Krka podno Skradinskog buka u društvu s domaćinima pred povratak u Zagreb

(Foto: A. Frković)

kao i sve informacije o osnivanju Javne ustanove N. P. "Krka", upravljanju i kronologiji događanja od progla­šenja 1985 godine. To je sedmi naš Nacionalni park (osmi je NP "Sjeverni Velebit").

Po izlasku iz autobusa počeli smo obilazak slapova Krke kao najveće atrakcije N.P To je sedam velikih slapova složenih od bezbroj manjih, sve jedan ljepši od drugog. Divili smo se ljepoti koju je teško opisati. Buj­na vegetacija sa preko 860 različitih vrsta, bogata fau­na, važni povijesni i kulturni spomenici, brojna nalazi­šta iz pretpovijesnog razdoblja i ostaci srednjevjekov-nih utvrda daju još veće značenje Nacionalnom parku.

Nakon detaljnog obilaska došli smo do odmorišta na podnožju slapova s visinskom razlikom od preko 200 m gdje su nas dočekali ostali domaćini na čelu sa dr. Vladom Top ićem, diplomiranim inženjerom, s kojim je bio i naš tajnik dipl. ing. Hranislav J a k o -vac , koji nam se tamo pridružio nakon nazočenja skupštini HŠD ogranak Split.

U ime ŠD Ogranak Split, srdačne pozdrave dobro­došlice uputio nam je predsjednik Ogranka dr. Vlado Topić, koji se u svom obraćanju osvrnuo na stanje stru­ke, strategiju razvoja, ljudske resurse, kreativnost, za­jedništvo i posebno na opće funkcije šume, koja u no­vije vrijeme poprima sve veće značenje. Na ovako sr­dačnom dočeku u naše ime zahvalio se dopredsjednik našeg ogranka Slavko H o r v a t i n o v i ć , dipl. ing. Na tom odmorištu priređen je i zajednički ručak, nakon čega je uz gitaru i pjesmu nastavljeno druženje do vre­mena predviđenog za povratak.

Do autobusa nas je čekao dosta oštar uspon i pove­lik broj stepenica. Kad sam vidio kako dobro kroče naši stariji članovi, nisam se mogao oduprijeti uvjere­nju da redovito posjećuju teretanu. Kako je kolega Ka-pec nosio gitaru i pjesmom olakšavao uspon, meni je dodao svoju tešku torbu. Kada smo došli do autobusa zamolio sam ga da mi bar pokaže stoje to tako teško u torbi. Bilo je to desetak kilograma nota i pola kilogra­ma teška inspektorska značka. Koliko povjerenja, a poznajemo se "tek" 45 godina. Pozdravili smo se s na­šim dragim domaćinima i krenuli.

Uz ugodnu atmosferu u autobusu i sigurnu vožnju vozača Marijana, stigli smo na Mažuranac oko 22 h.

Bilo je nezaboravno!

Frane Grospić

336

ZAPISNIK s Izborne (106. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva,

održane u Zagrebu 20. lipnja 2002. god. U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,

kojima je ove godine pokrovitelj Ministarstvo poljopri­vrede i šumarstva, kao i svake godine, tako i ove, odr­žana je 106. redovita, ovaj puta izborna skupština Hr­vatskoga šumarskog društva (HŠD-a). Skuština je odr­žana u Zagrebu u dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ul. grada Vukovara 78, 20. lipnja 2002. god. s početkom u 9 sati.

Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka HŠD-a (65 - poimenični popis u privitku), članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom mandatnom razdoblju te gosti i ostali - ukupno nazočnih u prvom dijelu Skupštine 118, odnosno 272 u drugom dijelu na tematskoj raspravi.

Prof. dr. sc. Slavko M a t i ć , predsjednik HSD-a u proteklom mandatnom razdoblju, pozdravio je sve na­zočne, posebice mr. se. Božidara P a n k r e t i ć a , mini­stra poljoprivrede i šumarstva, Željka R e n d u l i ć a , dipl. ing., pomoćnika ministra i Željka L e d i n s k o g , direktora "Hrvatskih šuma" d.o.o. (s napomenom da su se zbog neodgodivih obveza ispričali predsjednik Sa­borskog odbora za zaštitu okoliša prof. dr. sc. Zlatko K r a m a r i ć , ministar gospodarstva, gosp. Hrvoje Vojković i predsjednik Hrvatske gospodarske ko­more, gosp. Nadan Vidošev ić ) , zahvalivši se svima na odazivu. Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red, usvojen je bez nadopuna.

D n e v n i r e d : I. RADNI DIO 1. Izbor radnih tijela Skupštine :

a) Radnog predsjedništva (3 člana) b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjeren­

stva e) Povjerenstva za zaključke.

2. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te u proteklom mandatnom razdoblju: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) Izvješće Nadzornog odbora.

3. Verifikacija programa rada i financijskog plana za 2002. godinu.

4. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog po­vjerenstva i izbor članova Uravnog odbora i Nadzor­nog odbora te predsjednika i dva dopredsjednika.

5. Izbor predstavnika HSD-a u Skupštinu Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a).

6. Članstvo u Hrvatskom prirodoslovnom društvu. 7. Razno.

II. TEMATSKA RASPRAVA S POČETKOM U 11 sati Teme:

1. Pomoć Zemaljske gospodarske komore za poljopri­vredu i šumarstvo Štajerske privatnim šumovlasni-cima, predavač dipl. ing. Helmut Sp i t ze r , voditelj Šumarskog odjela.

2. Korištenje biomase kao energetskog izvora, preda­vač dipl. ing. dr. Horst J a u s c h n e g g , voditelj re­ferade za energetiku u istoj Komori. Ad 1. U Radno predsjedništvo izabrani su dr. se. Vla­

do Topić, dipl. ing. Ilija Gregorović i prof. dr. sc. Slavko Matić; za zapisničara tajnik HŠD-a dipl. ing. Hranislav Jakovac; za ovjerovitelje zapisnika mr. se. Božidar To-mičić i prof. dr. sc. Joso Vukelić; za članove verifika-cijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva dipl. ing. Zvonko Rožić, dipl. ing. Damir Delač, dipl. ing. Stjepan Vidaković i dipl. ing. Zlatko List; u Povjerenstvo za zaključke prof. dr. sc. Slavko Matić, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Ivan Hodić, prof. dr. sc. Branimir Prpić i dipl. ing. Hranislav Jakovac.

Dr. Topić se u ime izabranih zahvalio na ukazanom povjerenju i pozvao Verifikacijsko-kandidacijsko-iz-borno povjerenstvo da utvrdi broj nazočnih predstavni­ka delegata. Prema izvješću odnosnog povjerenstva, sukladno članku 26. Statuta HŠD-a, od 72 predstavni­ka (delegata) s pravom glasa, nazočno je 65 ili 90 % (popis delegata po ograncima s vlastoručnim potpisom prilog je ovom Zapisniku), pa će sve odluke donesene na ovoj Skupštini biti pravovaljane.

Slijedio je poziv nazočnima, posebice gostima, da po želji pozdrave Skupštinu. Nazočnima se obratio direktor Hrvatski šuma d.o.o. Željko Ledinski, dipl. ing. Zaže­ljevši Skupštini uspješan rad, naglasio je kako je ovo prvo obraćanje člansvu HŠD-a, ne više direktora javnog poduzeća, nego trgovačkog društva, koje bi trebalo omogućiti bolje poslovanje i osigurati boljitak za njego­ve zaposlenike i u konačnici za cijelu zajednicu. Odao je priznanje člansvu HŠD-a, koje je bilo vrlo aktivno pose­bice u zadnje vrijeme raspravljajući o niz pitanja značaj­nih za struku i poduzeće. Vrlo značajnim smatra zalaga­nje članova na promicanju struke i tumačenju šumarskih gledišta i saznanja javnosti, koja nedovoljno educirana nepovoljno reagira na normalne poslove koje nam nala­že struka. Svima nam je zadaća približiti struku javnosti i truditi se, unatoč tome što nemamo baš podršku čak niti javnih medija. Možda je to zato što nismo ekscesni, samozatajno radimo a to nažalost nije vijest koja privla­či. No, upornost se na kraju uvijek isplati i naša je zada­ća omogućiti našim kolegama utjecaj izvan šumarskih institucija. Tako je već tridesetak šumarskih inženjera zastupljeno u tijelima javnih ustanova zaštite okoliša, u

337

glavnom radničkom vijeću Hrvatskih šuma po prvi puta je sedam šumarskih inženjera te u raznim udrugama, no to je još nedovoljno, posebice nas je malo u politici, pa i u našem sindikatu nas nema dovoljno, što nije dobro. Potrebno je pored posla u struci, biti aktivniji u našem širem okruženju. Pozdravljajući nazočnost ministra i doministra, koristi priliku pozvati ih da pripomognu zastupljenosti šumarskih stručnjaka u odgovarajućim tijelima, gdje bi njihova nazočnost bila od koristi. Iako je ovo skupština HSD-a, ipak je potrebno nešto reći i o poslovanju Hrvatskih šuma, jer su većina članova zaposlenici ovoga trgovačkog društva. Poduzeće je sta­bilna tvrtka, koja prije svega ispunjava sve svoje obveze prvo prema svojim zaposlenicima, zatim dobavljačima i državi. Po prvi puta dug prema dobavljačima je nešto ispod 50 mil. kn., a potraživanja od kupaca oko 150 mil. kuna dospjelog duga (ukupno oko 300 mil. kn.). I Vlada RH ima pozitivan stav glede rada u Hrvatskim šumama, pa je čak i iskazano mišljenje da u buduće treba voditi brigu o tome trebaju li nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodariti Hrvatske šume, a ne druge institucije. Također se očekuje slobodno formira­nje cijena drveta. Od prijašnjih gotovo 10 500 zaposle­nika, uz otpremnine zainteresiranim i dijelom ivalidima rada (od 950 sada 500), stanje je svedeno na 9 700. Kroz petnaestak dana poduzeće će dobiti PFC certifikat što će biti značajno za naš proizvod na svjetskom tržištu. Za­početi proces restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. u završnoj je fazi, što će osigurati komercijalni mandat i vođenje poslova koje do sada nismo radili. Prvenstveno tu mislimo na poslove vezane za državnu imovinu -šumsko zemljište, gdje se predlaže model sličan onom u Austriji. Svi budući procesi koji slijede bit će otvoreni za stručnu raspravu, te predlaže HŠD-u tematsku raspra­vu na temelju završnog dokumenta o restrukturiranju "Hrvatskih šuma" d.o.o., gdje će struka imati prilike is­kazati svoje gledište.

Skup je zatim pozdravio mr. se. Božidar P a n k r e -t i ć, ministar poljoprivrede i šumarstva, kojeg smo pre­ma najavi očekivali u drugom, tematskom dijelu skup­štine, no zbog sjednice Vlade pridružio nam se odmah na početku, ispričavši se što će radi obveze morati ranije otići. Njegovu pozdravnu riječ prenosimo u cijelosti.

Dame i gospodo šumari, dragi gosti, zadovoljstvo mi je pozdraviti vas osobno i u ime Mi­

nistarstva poljoprivrede i šumarstva, te vam poželjeti ugodan boravak i plodnu diskusiju o temama koje ove godine, povodom obilježavanja "Dana hrvatskog šu­marstva" u okviru 106. redovite sjednice Hrvatskog šumarskog društva, okupiraju zanimanje šumarske javnosti i struke.

Svuda u svijetu šume predstavljaju posebno prirod­no bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim danom i sve veće ekološko značenje. Sume u Hrvatskoj

ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospodarske, ekološ­ke i društvene funkcije. One znatno utječu na kakvoću okoliša i opću zaštitu prirode. Zbog tako iznimne važ­nosti šumama se gospodari po načelima racionalnosti i održivosti, poštivajući postulate struke ali i tradicije, čemu, medu ostalim, možemo zahvaliti što u Hrvatskoj još uvijek imamo prirodne i relativno zdrave šume kao rijetko gdje u Europi.

Unatoč tomu, svjesni smo da se pred hrvatskim šu­marstvom danas nalaze veliki izazovi, čije će rješava­nje odlučiti o tome pripadamo li modernom i razvije­nom svijetu ili ćemo se zatvoriti u sebe ne vodeći raču­na da nas vrijeme i događaji gaze, a mi ostajemo sami u svojoj hvali o našim šumama.

Ovo spominjem iz razloga što su u Hrvatskoj zapo­čeli nepovratni razvojni procesi u društvenom i gospo­darskom smislu, pri čemu se i od hrvatskog šumarstva očekuje da u tome sudjeluje.

Republika Hrvatska se svekoliko i nedvosmisleno opredijelila za pristup europskim integracijskim proce­sima, strukturalnim promjenama i gospodarskim refor­mama. Iako nitko razuman ne može promatrati pred­stojeća događanja i promjene očekujući samo idealno, ipak vjerujem da nam je svima u interesu bolja, otvore­nija i bogatija Hrvatska, sa sretnijim i zadovoljnijim građanima, koji s više perspektive i optimizma ulaze u novi dan.

U tu je svrhu i hrvatsko šumarstvo pokrenulo zna­čajne projekte, od kojih ponajprije treba naglasiti one najvažnije, restrukturiranje poduzeća "Hrvatske šu­me ", izradu Nacionalne šumarske politike i strategije te novog Zakona o šumama, koji će zajedno definirati ulogu i zadaće šumarskog sektora u gospodarstvu i društvu. Te temeljne novosti, odnosno promjene, pre­duvjet su i potrebno okruženje svih budućih projekata i procesa koji nas očekuju. Uz prioritetno očuvanje šum­skih ekosustava i biološke raznolikosti, poboljšanje učinkovitosti i smanjenje troškova poslovanja u šu­marstvu, one su i uvjet povećanja konkurentnosti naših šumskih proizvoda na međunarodnom tržištu.

Govoreći o razvojnim procesima i projektima, za­dovoljstvo mi je primijetiti teme i predavače o kojima i s kojima ćete vi, šumarski stručnjaci i svi zainteresirani danas raspravljati na prigodnoj raspravi povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumar­stva. Naša šumarska tradicija ne bi bila tako cijenjena i značajna da se tijekom povijesti nije obogaćivala stručnim znanjima iz inozemstva i iskustvima naših ko­lega iz susjednih zemalja. Zato izražavam posebno za­dovoljstvo stoje Hrvatsko šumarsko društvo pozvalo u goste naše drage prijatelje iz Štajerske. Oni će nam da­nas govoriti o svojim saznanjima i iskustvima vezanim uz unapređenje gospodarenja privatnim šumama, te o korištenju biomase kao energetskog izvora koji danas

338

zbog prisutnog problema u okolišu dobiva sve veće značenje. Obje teme vrlo su aktualne, sa čisto stručnog stajališta i u smislu uvođenja novih aktivnosti i tehno­logija, koje će u konačnici pridonijeti razvoju hrvat­skog šumarstva i šumarskog sektora, a time i gospo­darstva u cjelini.

Na kraju, unatoč ove godine nešto skromnijoj, ali sudionicima i temama svakako bogatoj svečanosti, po­želio bi vam puno uspjeha u daljnjem radu i skrbi o našim šumama, koje već desetljećima pronose svije­tom glas o hrvatskoj šumarskoj struci kao perjanici u gospodarenju šumama.

Na kraju ministar je ukazao na niz susreta na razli­čitim razinama, na rasprave s argumentima a ponekad i bez argumenata te uputio pitanje: jesmo li spremni, gledajući nas kao ljude u Hrvatskoj, sjedajući za stol prihvatiti stajalište, da počmemo razgovor od onoga što nam je zajedničko, a ne što nas razlikuje, i na tom zajedničkom pokušat graditi nešto bolje u svakom seg­mentu, ovdje konkretno u šumarstvu? To nije lako, promjene su uvijek podosta teške, ali su neizbježne, i možemo ih graditi samo na način da smo svi zajedno i da se međusobno razumijemo.

Još jednom prof. Matić se zahvalio ministru mr. se. B. Pankretiću, kako na upućenim riječima tako i na odazivu ovom skupu i pokroviteljstvu nad Danima hrvatskoga šumarstva.

Ad2. Izvješće o radu HŠD-a u mandatnom razdo­blju 1998-2002

2a)Izvješće predsjednika Prof. dr. sc. Slavka M a t i c a Kada govorimo o radu HŠD-a, gledajući formalno,

možemo Vas i sve zainteresirane uputiti na redovita go­dišnja izvješća sa skupština: 102. redovite skupštine, održane 16. srpnja 1998. god.

u Zagrebu, 103. redovite skupštine, održane 25. lipnja 1999. god.

u Ogulinu, 104. redovite skupštine, održane 20. lipnja 2000. god.

u Zagrebu i 105. redovite skupštine, održane 13. lipnja 2001. god.

u Zagrebu. Pored izvješća o radu i financijskom poslovanju, na

skupštinama uvijek raspravljamo o trenutno aktualnim temama hrvatskoga šumarstva, objavljujući sve to, kao i ostale aktivnosti, u našem znanstveno-stručnom i sta-leškom glasilu Šumarski list, osiguravajući time jav­nost rada naše udruge.

Ostalo bi znači izvješće s ovogodišnje Skupštine za razdoblje imeđu prošle 105. i ove 106. skupštine HŠD-a. No, kako je ovo izvješće za proteklo mandatno razdo­blje, potrebno je prisjetiti se najznačajnijih aktivnosti i događanja. Dio njih bit će prikazan u izvješću tajnika, dok će prikaze mnogobrojnih, nazovimo ih sitnijih ak­

tivnosti, zainteresirani moći potražiti u više tematskih rubrika Šumarskog lista odnosnih godišta. Međutim, počet ćemo ipak s 1997. godinom, baš zbog onih aktual­nih tema. Naime, i ovim zaključcima te 101. skupštine HŠD-a, učvrstit ćemo našu tvrdnju da HŠD ide ne samo u korak, nego i ispred vremena, dokazujući da nam nije potrebno "otkrivati" ono što smo mi sami mnogo prije otkrili. Mnoge današnje aktualnosti raspravili smo i prije spomenute 1997. godine. Prisjetimo se i danas ak­tualnih zaključaka te 101. redovite skupštine HŠD-a, održane 9. svibnja 1997. god., donesenih nakon raspra­ve na temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra".

Skupština Hrvatskoga šumarskog društva: 1. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i šu­

marstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategije i koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga stručnih usta­nova. Strategija, koju bi Vlada usvojila, treba biti temelj za možebitnu izradu novog Zakona o šuma­ma i preustroj šumarstva, koji bi se trebao najprije provjeriti na probnom modelu.

2. Očituje Ministarstvu pljoprivrede i šumarstva i Vla­di RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom pre­ma "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, i šumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanak očekiva­nih rezultata i nezadovoljstvo medu šumarskim dje­latnicima.

3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost nje­zine politike prema "Hrvatskim šumama", p.o. Za­greb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva u cije­losti izdvajaju sredstva za Proračun RH, uz istodob­no podržavanje netržišnog odnosa šumarstva i drv­ne industrije dodjelom dionica poduzeća koje Vlada spašava od stečaja, Listom fmalista, reprogramira­njem dugova i si. Ovdje svakako treba razmotriti i pitanje cijena drva, koje su ponekad nesrazmjerno niske u odnosu na kakvoću.

4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju (slično Dr­žavnoj upravi za vode) zbog neodrživoga i potpuno neprimjerenoga položja šumarske struke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.

5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva opravdanja proširivati nacionalne parkove na štetu šumskih površina kojima gospodare "Hrvatske šu­me", p.o. Zagreb, jer se tim površinama upravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu.

6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pri izradi i davanju suglasnosi na zakonske i druge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno zatraži mi­šljenje stručnih i znanstvenih šumarskih institucija.

7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove u šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani za rad u šumi i šumarstvu.

339

Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, pri­dobivanja drva, zaštite šuma, uređivanja šuma, mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih nacionalnih par­kova, park šuma, parkovnih površina (drveće, drvoredi, arboretumi idr.), lovstva i primarne prerade drva, mogu obavljati isključivo šumarski stručnjaci: diplomirani in­ženjeri šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari i kvalificirani šumski radnici kao prevoditelji.

Ustanove koje gospodare šumama i šumarska stru­ka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug rada, već ga naprotiv trebaju širiti, omogućujući da se ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4 000, kako neki predlažu, ne­go da se povećava u skladu s poslovima koji po struč­nosti pripadaju šumarstvu. Nestručno obavljanje ovih poslova imat će dalekosežne nepovoljne posljedice, jer će se u najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga bogatsva Republike Hrvatske. 8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da

organizira stručnu raspravu o izradi programa sana­cije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom Po­dunavlju.

9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako je industrijske, energetske i druge objekte, koji mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekološki već narušenom prostoru, koji će se na taj način do­nekle urediti (za što obično nema novaca), te svaka­ko izvan parkova i zaštićenih krajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godine uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere te koji je 1984. godine proglašen parkom prirode, potrebno je dosljedno štititi od neekološke gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrana "Lukovo Sugarje".

10. Predlaže Vladi RH nužnost promjena nekih članova Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove imenuje iz redova šumarske struke i na način predviđen 21. člankom Zakona o šumama.

11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog dru­štva da uputi zahtjev HRT da se na programu HRT emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome šumarstvu u trajanju od 1 sata. Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih uspjeti, jer hr­vatsko šumarstvo, koje skrbi za šume i šumsko zem­ljište na 43,5 % površine Hrvatske, to i zaslužuje.

12.Ističe "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, potrebu dosljednije primjene revirnog sustava gospodare­nja. To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo sada­šnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo do sada nije zabilježeno.

13.Zaključuje kako je potrebno organizirati: a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada

je riječ o temama od sudbonosnog značenja za

šumarsku struku, na kojima bi šumarski struč­njaci raspravljali i predlagali zaključke, koje bi mjerodavni trebali prihvatiti,

b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu.

14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita priobalnih šuma, kojega će ostvarenje, među osta­lim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu šuma.

15.Proglašava 20. lipnja Danom hrvatskoga šumarstva (slijedi obrazloženje daje tog dana 1991. HSD na redovitoj Skupštini, u slobodnoj Republici Hrvat­skoj, jednoglasno promijenilo dotadašnji naziv u stari naziv Hrvatsko šumarsko društvo). Ovi zaključci, poslani na sve mjerodavne adrese, s

jedne strane pokazuju aktualne zadaće koje smo tada rješavali i program daljih aktivnosti, a s druge strane omogućuju nam ocijeniti njihov utjecaj i ostvarenje. Koliko glede toga možemo biti zadovoljni ili nezado­voljni, možemo zaključiti ako se upitamo što bi i kako bi bilo da ih nismo donijeli i uputili mjerodavnima. Najnezadovoljniji možemo biti tempom kojim se neke stvari pomiču. Primjerice, već tada se oštro inzistiralo na decentralizaciji, s tvrdnjom da se šumariji, kao neiz­bježno temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom od­govornošću i ovlaštenjima u dohodovnoj utakmici, ne daje dovoljno značaja, kao i svim mogućim poticajno­stima, bez kojih, kao što je rečeno zasigurno nema ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. Po našoj ocjeni potpuno nezodovljni smo glede točke 11., tj. od­nosa HRT-e, gdje unatoč nastojanjima nismo naišli na razumijevanje, te točke 14. glede projekta Svjetske banke, koji je otišao u potpuno pogrešnom smjeru, tro-šeći novac na bespotrebne administrativne poslove koje odrađuju inozemni stručnjaci, a koji predviđa smanjenje zaposlenosti, umjesto onog izvornog koji je osiguravao razvoj i radove te veću zaposlenost.

U povodu Dana hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja 1998. godine, održan je terenski kolokvij na temu "Sume Medvednice jučer, danas i sutra". Pozvani su predstavnici medija, planinara i "novih" zaštitara pri­rode da ih upoznamo s nekim radovima iz područja naše struke. Odabrano je pet stajališta: 1. iznad pilane Bliznec, mlada bukova sastojina, ob­

navljana od 1974, god.; 2. kod Adolfovca, rezultati intervencije šumarskih

stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 1974. god. (sadnja smreke, borovca i dr.);

3. srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastoji­na sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala;

4. "šumarev grob" preborna šuma jele i bukve u zoni šumskog rezervata (danas park šuma) i

5. kod Puntjarke, obnova smreke i jele poslije čistih sječa između 1935 i 1945. god.

340

Tema 102. redovite skupšine HŠD-a, održane u Za­grebu 16. srpnja 1998., bila je slična prethodnoj "Pro­mišljanje o stanju šumarstva na pragu 21. stoljeća". Poticaji raspravi, predsjednika HŠD-a Slavka Matica i tadašnjeg direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja te rasprava, bili su temelj zaključcima sažetim u 14 toča­ka. Navest ćemo najznačajnije: 1. Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slo­

bodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoru­žani mnogim specijalističkim znanjima iz područja biologije, ekologije, informatike, i sve do promidž­be. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana pravna država.

2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativno­sti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira, šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centra­lizmu na svim područjima, koji je pothranjivan pre­živjelom iluzijom kako je moguć napredak bez su­protstavljanja i borbe mišljenja.

3. Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u provedbi unčikovite organiziranosti, proizvodi gu­bitak motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka. U ostalim zaključcima naglašava se: potreba usklađivanja zakona, pravilnika i drugih odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šu­marske struke, a zadiru u probleme šumarstva u užem i širem smislu; nužno uspostavljanje i razvijanje tržišnih odnosa iz­među šumarstva i drvne industrije;

- licenciranje radova u šumarstvu; potreba da razvoj šumarstva prati šumarska znanost i sveobuhvatna stručna naobrazba uključivši i sred­njoškolsku; potreba izvedbe vodotehničkih zahvata, na način da se ne mijenjaju hidrološke prilike biotopa i ne ugro­žava opstanak nizinskih šumskih ekosustava, te da se kod građevinskih radova u prostoru izbjegava uništavanje vrijednih šumskih površina;

- jednoglasna podrška direktoru "Hrvatskih šuma" Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izrečenim u poticajnom referatu. Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do

emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih požara, održali smo u prostorijama HSD-a 4. studenoga 1998. god. Okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva". Uz nazočnost predstavnika HŠD-a, Hrvatskih šuma, nadležnih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i šu­marstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja i unutar­njih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovje­dništva DVD, Zbora novinara za okoliš, HRT i tiska, nakon rasprave, doneseni su zajednički zaključci.

Najvažnije stavke tih 6 zaključaka su: - osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protu­

požarna preventiva pretpostavlja izradu i donošenje Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge za razvoj različitih gospodarskih aktivnosti, ali i ob­vezu korisnika prostora glede protupožarne preven­tive,

- jedinstvenom vrhovnom stožeru vatrogasne službe, predlaže se ustrojavanje multidisciplinarnog Znan­stvenog savjeta za protupožarnu zaštitu,

- u suradnji sa službama odnosnih županija, stručnja­ci Hrvatskih šuma trebaju prići izradi Procjene opa­snosti od šumskih požara,

- na području priobalja, Hrvatskim šumama je potre­bno sa državne razine osigurati financijsku potporu za organiziranje kvalitetne i čvrste šumarske službe,

- zakonskom regulativom potrebno je osigurati veće kaznene mjere za prekršitelje propisanih mjera za­štite od požara,

- potrebna je edukacija stanovništva i praćenje svega putem javnih medija te osnivanje DVD-a duž pri­obalja, stimulativnim mjerama treba riješiti problem zapu­štenih poljoprivrednih površina,

- potrebno je poboljšati metodologiju obračuna šteta od požara;

- vjeruje se da će država shvatiti da je preventiva mnogo učinkovitija i jeftinija od saniranja posljedi­ca požara. Na 103. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj u Ogu­

linu 25. lipnja 1999. godine, dan uoči natjecanja šu­marskih ranika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni proble­mi i zadaće hrvatskoga šumarstva": a) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima

prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili su Tomislav Starčević, Robert Laginja, tadašnji do-ministar, Vladimir Čamba iz Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije i Darko Getz),

b) Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rje­šenja (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Petar Jurjević),

3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj podu­zetništva u šumarstvu (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Josip Dundović). Raspravljajući o odnosnim temama, uputili smo od­

govornima pitanja: - kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglaša­

vanje nacinalnim parkovima područja koja su više od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šu­marske struke, a sve to bez temeljite znanstveno-stručne podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativ­nih postavki o zaštiti prirode i okoliša; zašto ta po-

341

dručja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda obavljati sječe (nestručno), dakle protivno članku 4. Zakona o zaštiti prirode; da lije Hrvatski sabor, proširenjem nacinalnih par­kova na gospodarske šume, svjestan bespotrebnog fmacijskog gubitka i degradacije tog prostora ne­stručnim gospodarenjem i činjenice da će javne us­tanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode trajno opterećivati državni proračun; zašto se zaštita prirode monopolizira, uzimajući je iz ruku šumara koji su je uz pomoć biologa provodi­li i nadomješta vođenjem javnih ustanova s malo­brojnim i nestručnim ljudstvom te skromnim os­novnim sredstvima; zašto zaštita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je već načinom gospodarenja šuma zaštićena i nije po­trebno izdvajati je u posebna područja; zašto u zemljama slične šumarske tradicije (Austri­ja, Njemačka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodare šumari, a kod nas se od toga odustaje? Što se vodoprivredne naknade, nedopustivo je daje

plaća onaj tko osigurava optimalni vodni režim. Stoga se smatra potrebnim:

"Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, kao stoje to učinjeno u zapadnoeu­ropskim državama; tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju ošte­ćenih šumskih sastojina, čije površine zbog poznate pojave propadanja šuma nisu zanemarive; razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Treća tema posebno je danas interesantna, jer se

sada u ponuđenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvat­skih šuma" govori o višku zaposlenih, a ovdje je bio naglasak na prestrukturiranju dosadašnjih pa i uvođe­nju novih poslova.

Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, na­značeno je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke mo­raju dugoročno ostati isti. Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna finacijska ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zapo­slenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, biološke i tehničke investicije, u znan­stvenoistraživački rad, nema razvoja hrvatskoga šu­marstva. Iskazuje se potreba sačiniti Program učinko­vitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glav­nih šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnosti­ma. Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi, aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako podu­zeće, Vlada i druge državne institucije te mjere uz po­

moć međunarodnih financijskih institucija. Kao za­ključak preporuča se: utvrditi norme potrebnog broja režijskih zaposlenika na svim razinama poduzeća; utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz po­većanje proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost posvetiti stručnom usavršavanju; odmah provesti mje­re za razvoj poduzetništva; utvrditi omjer rada s vlasti­tim zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i poduzetništvu, te potrebe davanja licenci i certifikata za sredstva rada i radove u šumi.

Držeći se zaključaka ove 103. skupštine, 25. stude­noga 1999. godine organizirali smo Okrugli stol na temu zaštitite prirode i okoliša, a pod radnim naslovom "Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim i čestitim djelima". Poziv je bio upućen kao i obično svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materi­jom, što znači od Sabora do medija. Uz poticajne refera­te ( Matić, Laginja, Starčević, Prpić) razvila se rasprava u kojoj su naznačena i pitanja: Stoje to zaštita prirode u Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih šuma? Jesmo li tako bogato društvo da gospodarstvu i tržištu oduzimamo na stotine tisuća kubika kvalitetnog drva na račun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne za­štite? Tko je to kvalificiraniji od šumara upravljati i gos­podariti šumom? Koje obveze proizlaze iz Programa prostornog uređenja RH? Koje su pretpostavke za racio­nalno ostvarenje zaštite prirode? Kakvo je stanje u na­cionalnim parkovima i parkovima prirode danas?; Koji su razlozi za takvo stanje? Iz izvješća tadašnjeg domi-nistra dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je naše Ministarsvo činilo i čini glede poslova zaštite pri­rode i okoliša te odnosima s Državnom upravom za za­štitu prirode i okoliša. U zaključcima se predlaže prove­sti znanstveno-stručnu multidisciplinarnu raspravu o dosadašnjim prostornoplanskim i razvojnim projekcija­ma, integralno upravljački i gospodarski pristup, racio­nalnost upravljanja povjeravanjem Hrvatskim šumama upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen šuma, jer su šumarski stručnjaci dovoljno biološki obrazovini za gospodarenje tim najsloženijim ekosustavom držeći se načela potrajnosti, danas rečeno održivog razvoja.

Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabo­ra, gospodina Zlatka Tomčića, koji je bio nazočan sku­pu, 20. lipnja 2000. god. na 104. redovitoj skupštini HŠD-a, održana je tematska rasprava pod radnim na­slovom "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Uz poti­caj raspravi, predsjednika HŠD-a prof. dr. sc. S. Matica i pomoćnika ministra dipl. ing. Ž. Rendulića, nakon sveobuhvatne rsprave, pripremljeno je 11 zaključaka, koji su upućeni na već navedene adrese.

Prva dva zaključka odnose se na sudjelovanje šu­marske struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazi­vom "Hrvatska za 21. stoljeće". Treći zaključak glasi: Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudje-

342

lovanje znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih sa­stavnica ovoga gospodarskog kompleksa, mora biti pretočena u revidirani Dugoročni program razvoja, pa onda i Program restrukturiranja "Hrvatskih šuma" u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi po donošenju Hrvatskog sabora, dugoročno ostao, ba­rem u ciljevima nepromijenjiv. 4. Osiguranje provedbe takvog dugoročnog Programa

razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u njemu institucije države koje propisuju, prate i nad­ziru gospodarski život šumarstva Hrvatske.

5. Osnovni cilj u razvoju šumarstva Hrvatske mora biti jedinstveno ustrojena organizacija šumarstva, s ciljem dugoročno stabilne provedbe uravnoteženog razvoja na načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojst­vo šumarstva mora poštovati gospodarske cjeline, tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i re­gionalno iskrivljene zahtjeve prema šumi. Državi i javnosti nužno je dati do znanja kako dobit u šumar­stvu nije moguća. Svako izdvajanje novca u druge namjene (proračun, šumska renta, slivna vodna na­knada i si.), najizravnije umanjuje nužnu biološku reprodukciju šuma.

6. Preduvj et kval itetne provedbe ovakvog programa j e maksimalna poslovna i financijska decentralizira-nost, koja će proizvesti i čvrsto formulirati mađuso-bne odnose na gospodarskim načelima i poslovnoj nužnosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instru­menata i mehanizama poduzetničkog djelovanja mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija, smanjenje troškova i rast produktivnosti.

7. Između svih djelatnosti šumarstva, nužno je obaviti odabir onih koje mogu trajno povećati prihode i osi­gurati zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti programe njihovog razvoja , te inzistirati na usklja-đenju onih zakonskih propisa koji dezintegriraju upravljački i gospodarski pristup, posebice unutar zaštićenih objekata prirode gdje je temeljni feno­men šumski ekosustav.

8. Ove ciljeve hrvatsko šumarstvo može postići samo s maksimalno i moderno osposobljenim poslovod-nim kadrovima, trajnom i nužnom edukacijom, po­trebnim prekvalifikacijskim doškolovanjem, trajno njegujući moralna i etička načela zaposlenika.

9. Unatoč činjenici da hrvatsko šumarstvo već posluje na načelima trgovačkog društva, posebno u ovom ozbiljnom zaokretu s naglašenim tržišnim odnosi­ma, osjećamo potrebnim upozoriti na nužnost sus­tavne izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao i kompetentne funkcije državnog nadzora nad izvr­šenjem radova i kontroli poslovanja, kako bi u ko-načnici bitka za povećanje poslovnog učinka sjed­ne strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete

naših šuma s druge strane, završila na razumnoj crti, koja u nacionalnom smislu jamči poštivanje odredaba Ustava RH u odnosu na šumu, kao opće dobro koje uživa posebnu brigu države.

10.Ovu raspravu ocjenjujemo pokretačkom u nizu ak­tivnosti i rasprava u formuliranju programa restruk­turiranja, uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude ja­van, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argu­mentiranoj borbi, kako bi konačni oblik programa bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja.

11. Uvjereni u razumijevanje glede naših stavova, oče­kujemo suradnju i podršku Hrvatskog sabora, Vla­de RH i svih drugih institucija države na izradi i provedbi ovako predloženih vizija razvoja hrvat­skoga šumarstva u 21. stoljeću.

Slijedom ovih zaključaka, Vlada RH je na sjednici održanoj 20. prosinca 2000. god. donijela pod 3 zaklju­čak:

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restrukturi­ranje Hrvatskih šuma prema sljedećim odrednicama: - jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i

financijskom odgovornošću proširenomi na najniže organizacijske jedinice (šumarije)

- privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utje­caj na gospodarenje šumama. Poslije ovog zaključka Vlade RH, počinje priprema

a zatim poslovi na restrukturiranju koji su još uvijek u tijeku

Početkom ove 2000. godine, nezadovoljni odnosom dotadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša prema hrvatskom šumarstvu, promjenom vlasti i ustro­jem Ministarsta zaštite okoliša i prostornog uređenja, HŠD, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume, uputili su dopis resornom ministru gosp. Kovačeviću, s molbom za razgovor nudeći bolju suradnju. Ministar je prihvatio prijedlog, nakon razgovara je očekivana dobra surad­nja, no prema onome stoje slijedilo, možemo reći osta­lo je na obećanjima.

Krajem te iste godine 23. i 24. studenog 2000. u Krasnu smo obilježili 235. obljetnicu šumarije Krasno i 110. obljetnicu rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena. Re­ferate su pripremili dr. se. Vicko Ivančević, prof. dr. sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan Glavaš.

Na prethodnoj 105. redovitoj skupšini HŠD-a, odr­žanoj 13. lipnja 2001. god. u okviru cijelotjednog bo­gatog programa Dana hrvatskoga šumarstva, rasprav­ljali smo na temu šume, vode i zraka, koji čine opsta­nak. Poticajni referati: Šuma "tvornica" vode i zraka (prof. Prpić), Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proiz­vodnosti (prof. Matić) i Što je to šuma i njen održivi razvoj (prof. Vukelić), ali i trenutna događanja glede

343

neprihvatljivih izmjena Zakona o šumama, na dnev­nom redu Hrvatskog sabora, bili su temelj rasprave i zaključaka. 1. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i

nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i ne­djeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Ta­kav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontrolira­nog korištenja.

2. Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i njihova biološka raznolikost, temeljni su uvjeti sta­bilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izra­zito osjetljivoga ekosustava, koji samo u takvom stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spo­znaje o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima.

3. Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosus­tavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedo­či izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstve-no-stručnih postulata u pogledu potrajnog (održi­vog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove.

4. Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog intere­sa za Republiku Hrvatsku (članak 52. Ustava), Hr­vatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hr­vatskom saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šuma­ma, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje te­meljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donoše­nja novih odredbi Zakona o šumama. Na temelju ovih zaključaka, sačinjen je i upućen

dopis svim zastupnicima Hrvatskog sabora i članovima Vlade RH, sažet u 5 točaka. I taj dopis, kao i sve ras­prave i zaključke, dali smo na uvid članovima HŠD-a i svim čitateljima putem Šumarskog lista. Iz onoga stoje slijedilo, zaključujemo daje zahtjev uvažen.

Za aktivnost HŠD-a u 2001, godini značajno je pod­sjetiti na organizaciju multidisciplinarnog Okruglog

stola pod naslovom "Žirenje, pašarenje i brst u prirod­nim šumskim ekosustavima". Saznanje šumarsko-lov-ne znanosti i struke u Hrvatskoj o štetnim posljedicama prisutnosti domaće stoke u šumskim ekosustavima i nastali problemi njihovim ulaženjem u šumu, a i oni još veći koji bi prema tadašnjoj i sadašnjoj situaciji na terenu mogli nastati, ponukali su nas da, posebice na­kon nestručne televizijske emisije o toj temi, o ovoj problematici raspravimo pred medijima zajedno sa stručnjacima iz područja šumarstva, lovstva, agrono­mije, veterine, biologije i ekologije. Nakon rasprave usklađeno je 5 zaključaka: 1. Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i na­

pose samoobnovljivosti, osjetljivih, a sad i znatno ugroženih prirodnih šumskih ekosustava, temeljna je zadaća šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakon­skih odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šu­mama, kao opasnom ekscesu za šumska staništa, os­novni je preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska do­maće stoke u prirodni šumski ekosustav.

2. U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće stoke u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i dugoročne posljedice: zbog prehrambene i prostorne konkurencije divljači; u pogledu uništavanja staništa zbog prekobrojnosti; zbog genetskog zagađenja kri­žanjem (divlja-domaća svinja); radi pada ugleda lov­stva u Europi i gubitka tržišta za lovni turizam.

3. Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta u nepo­štivanju pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zaštite živo­tinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njhovog obilježavanja (markiranja), vide potencijalnu opa­snost od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja, bruceloze, bjesnoće i drugih bolesti. Predvidljive i dugoročne tragične posjedice na mnogim gospodar­skim granama, dovoljan su razlog za jasno upozore­nje znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propi­sa koji reguliraju zabranu takvog ekstezivnog i ne­kontroliranog načina stočarenja.

4 Rješenje ove problematike sudionici okruglog stola vide isključivo u dosljednom poštivanju, od RH potpisanih međunarodnih konvencija, svih zakon­skih odredbi i donošenju prostornih planova, koji će jasno razgraničiti površine šuma od poljodjelstva i stočarstva.

5. Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosusta­va, razvoj šumarstva, lovstva i naprednog stočar­stva bit će postignut samo onda, budu li sve intere­sne i stručno odgovorne skupine; od institucional­nih, gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kon­trolnih, savjesno i odgovorno izvršavale svoje funk­cije, poštivale i provodile zakone.

344

Predviđanja iz točke 3. su se nažalost obistinila. Upravo ovih dana na području nizinskih šuma srednje Posavine hara svinjska kuga na velikom broju već ugi­nulih pitomih svinja, koje su ilegalno i protuzakonito držane u šumi. Svijedoci smo da ti leševi služe kao hra­na onim još uvjek živim pitomim svinjama i pitamo se do kad će se primitivizam i isključivo nelegalni priva­tni profit tolerirati od aktualne vlasti. Nažalost, šumar­stvo je tu nemoćno i bagatelizirano.

U drugom dijelu protekle godine do danas u izradi su tri dokumenta značajna za hrvatsko šumarsvo, nazna­čena kao glavni problemi u programu rada za prošlu pa i 2002. godinu: Nacinalna šumarska strategija i politika, restrukturiranje Hrvatskih šuma i Zakon o šumama.

Želeći znati dokle smo stigli glede odnosnih doku­menata i što nas očekuje, organizirali smo 30. siječnja 2002. god. Okrugli stol : Koja su stručna, odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumar­stva, restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zako­nu o šumama.

Na raspravu smo pozvali predstavnike nadležnih Saborskih odbora, Vlade, Ministarstava poljoprivrede i šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja, gos­podarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, pred­stavnike ogranaka HŠD-a te tiska i elektronskih medi­ja. Poticatelji rasprave bili su Željko Rendulić, dipl. ing., pomoćnik ministra, Ivan Istok, dipl. ing. načelnik u Ministarstvu i Ivan Hodić, dipl. ing., zamjenik direk­tora Hrvatskih šuma. Nakon sveobuhvatne rasprave i prijedloga pripremljeni su zaključci i radni materijali, koji su upućeni svim ograncima na uvid i mišljenje s prijedlozima za dopunu. Usklađeni zaključci i prikaz posebnih prijedloga ogranaka na uvidu su svima u Šu­marskom listu. Zaključci su, kao uvijek poslani na sve relevantne adrese. Oni u pojedinim dijelovima odstu­paju od zhtjeva nekih ogranaka, ali predstavljaju sažeto zajedničko mišljenje i stav o predmetnim dokumenti­ma koje očekujemo da budu doneseni.

Nakon ovog dosta iscrpnog pregleda rada HŠD-a u protekle 4 godine možemo postaviti dva temeljna pi­tanja: 1. Ima li još kakvih tema i problema koje nismo do

sada uočili a koji su i danas aktualni? 2. Usprkos našim prijedlozima, apelima i stručnim i

znanstvenim zaključcima da li je uopće koji pro­blem riješen? Mišljenja smo da su skoro svi problemi ostali, a do­

šli su i novi, riješeno nije ništa. Pored već navedenih problema koji su i danas aktualni, možemo istaći neke nove, a isto tako upozoriti i na one stare koji danas stvaraju još veće probleme.

Naša je dužnost da stručnu i ostalu javnost upozori­mo na pojavu koja traje veći niz godina, a odnosi se na

sve veće smanjenje šumskih površina, ponajprije zbog izgradnje autocesta te ostalih aktivnosti gdje je divlja izgradnja na vidnom mjestu.

Ponosili smo se činjenicom da se u Hrvatskoj u zad­njih sto godina nije smanjila površina šuma iz jedno­stavnog razloga što se uvažavao temeljni postulat kad su u pitanju površine šuma, a to je potrajno gospodare­nje ili održivi razvoj. Svako na znanstvenim načelima utemeljeno i organizirano šumarstvo uvažava načelo da površine šuma moraju biti svake godine iste ili pak veće. Pravna se država na temelju pozitivnih zakonskih propisa o tome brine i kontrolira. U pojačanoj izgradnji autocesta koje skoro uvijek u pravilu prolaze kroz šu­me, iste nestaju a istodobno se ne podižu nove, što je u povijesti šumarstva ove države bilo neprikosnoveno načelo. Za svaki hektar posječene šume moraju se osi­gurati sredstva za osnivanje novih. To se danas ne radi. Šume se sijeku, šumsko tlo se asfaltira, ne podižu se nove, a država i njen narod ostaju uskraćeni za tisuće ha šuma. Da stvar bude još tragičnija, daljnji je postu­pak da strane kompanije preuzimaju koncesiju za te ceste, a nama je preostalo samo to da plaćamo skupe cestarine. Primjera radi navodimo, da će samo u potezu izgradnje autoceste od tunela Sveti Rok u smjeru Splita, u dužini od 160 km država biti osiromašena za 16 000 ha šuma i šumskog zemljišta. O površinama šu­ma kroz Gorski kotar i Liku bolje da ne govorimo.

Tragična je činjenica daje Zagreb u zadnjih pet go­dina ostao bez 1 000 ha šuma koje je progutala bes­pravna izgradnja. Koliko nam je poznato šumarske in­spekcije podnijele su uredne prijave za taj očiti krimi­nal, ali bez ikakvog učinka.

Umjesno je postaviti pitanje kakav je stav Ministar­stva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja i Ministar­stva za poljoprivredu i šumarstvo po ovom pitanju. Isto tako umijesno je predložiti da se osnuje Ministarstvo šumarstva i zaštite okoliša, jer smo sigurni da se ova­kvi propusti ne bi događali, a državni proračum bi si­gurno bio puno bogatiji.

Što se učinilo po pitanju naših traženja o zabrani dr­žanja svinja u šumi, paši i brstu koza. Do danas ništa, ali činjenica je da danas svinjska kuga hara u Posavini i gospodarstvu stvara velike probleme, zbog toga da se netko ne bi zamjerio potencijalnim glasačima, makar oni bili s onu stranu zakona, kršeći temeljne postavke važećeg Zakona o šumama.

Potrošili bi puno vremena kada bi iznosili sve aktu­alne probleme šumarstva Hrvatske. Sa žalošću mora­mo zaključiti da se u preko dva stoljeća dugoj povijesti šumarstva Hrvatske, nije nikad aktualna vlast tako ig-norantski odnosila prema šumarima, šumarstvu i ljudi­ma koji u njima rade, kao u zadnjih desetak godina. Sve ovo što se danas događa u šumarstvu Hrvatske re­zultat je takvog stava, bez obzira stoje on prije svega

345

formiran iz neznanja ljudi koji vjerojatno nemaju kva­lifikaciju za mjesta koje pokrivaju. To će vjerojatno trajati dok politika bude važnija od struke, dok nema­mo pravnu državu ili dok šume ne izgube ona svojstva koje ih svrstavaju medu najkvalitetnije u Europi.

Mnogi su mišljenja da se mi borimo za sebe i ta svoje osobne interese. Zaboravljaju da je šumarska struka stvorena radi toga da zaštiti šume od propadanja i devastacije, i da je hrvatsko šumarstvo stoljećima u tome uspijevalo. Ovdje moramo istaći u svijetu pozna­tu činjenicu da šumari i šumarska struka uživaju najve­ći ugled u zemljama kao što si Italija i Španjolska u ko­jima su nestale šume. Italija ima sama 7 šumarskih fa­kulteta i izvrsno organiziranu struku kao dio pravne dr­žave, a slično je i u Španjolskoj. Nije li to malo preveli­ka cijena da dođemo u takvu situaciju. Šumari Hrvat­ske sigurno to ne žele.

Mišljenja smo da s ove skupštine ne upućujemo ni­kakve apele ni poruke, jer nas oni kojima to upućujemo ne slušaju niti shvaćaju o čemu govorimo. Poruke mo­ramo uputiti sebi, da samo većim radom, poštenjem, angažiranjem i boljom organizacijom sačuvamo šume prije svega zbog općeg interesa i omogućimo da ljudi zaposleni u šumarstvu za pošteni i kvalitetan rad osigu­raju kvalitetan život. Šume koje smo generacijama stvarali i održavali te ih učinili vječnim, dovoljno su jamstvo za vjeru u bolju budućnost.

Očekujemo Vašu podršku za aktivnost koju smo za­počeli glede priznanja našim zaslužnim kolegama po­dizanjem spomen obilježja. Tako je ovih dana na Kal­niku otkriveno spomen obilježje kolegi mr. se. Ivanu Đuričiću. Za one one koji su svojim raznolikim radom zaslužili bar kamenu pločicu na mjestu gdje su proveli radni vijek, to je najmanje što možemo učiniti i na taj način njih i njihov trud oteti zaboravu.

2b) Izvješće tajnika Hranislava J a k o v c a, dipl. ing. Kao što nam je poznato, HŠD je donošenjem novog

Zakona o udrugama 1997. godine, bilo dužno ustrojiti se i registrirati kod tada nadležnog Ministarstva uprave. Nakon demokratske rasprave u svim tadašnjim društvi­ma a sadašnjim ograncima, jednoglasno je odabran da­našnji ustrojstveni oblik, jedinstveno Hrvatsko šumar­sko društvo kao pravna osoba s ograncima, koji su pot­puno samostalni, kako glede aktivnosi tako i financija (članak 25. Statuta). Naravno, da se svi ogranci pridrža­vaju Statuta HŠD-a usklađenog na već spomenutim ras­pravama, i svojih Pravila kojima ureduju svoje posebno­sti. Poštujući zakonom određene rokove za ustroj i regi­straciju udruga, HŠD je 18. prosinca 1997. godine odr­žalo Izvanrednu izbornu skupštinu, na kojoj je izabran predsjednik, dopredsjednici, Upravni i Nadzorni odbor te usvojen Statut HŠD-a. Na temelju Statuta, odluka i Zapisnika sa Skupštine, HŠD je 15. siječnja 1998. god. pod brojem 83 registrirano u Ministarsvu uprave. Nakon

dobivanja Rješenja o upisu u registar udruga, sljedila je prijava HŠD-a i ogranaka Državnom zavodu za statisti­ku, čime su ispunjene sve predradnje i pribavljeni potre­bni dokumenti za otvaranje žiro-računa po ograncima. To je bio prilično obiman posao za Tajništvo (Stručne službe) HŠD-a, kao i onaj kojeg je Tajništvo dobilo odlukom o ustrojsvenom obliku HŠD-a. Naime, kao pravna osoba, središnjica je dužna obavljati za ogranke računovodstvene poslove, uključujući i finacijska iz­vješća. Uz redovite administrativne poslove i one veza­ne uz Šumarski list, tu je još i priprema i uređenje goto­vo 3 000 stranica Šumarskog lista u ovom mandatnom razdoblju. Prema mogućnostima i raspoloživom vreme­nu, nastojali smo biti i osobno nazočni kako na skupšti­nama, tako i na ostalim događanjima u organizaciji ogranaka HŠD-a, pripomažući im u radu.

Kao stoje poznato, HŠD čini 19 ogranaka, i prema upravo ovih dana korigiranom broju 3 018 članova i to: Vinkovci 292, Bjelovar 290, Zagreb 267, Delnice 232, Karlovac 181, Osijek 179, Gospić 170, Požega 166, Našice 160, Split 155, Koprivnica 152, Ogulin 132, Senj 128, Slavonski Brod 115, Virovitica 106, Sisak 101, Buzet 76 Nova Gradiška 68 i Varaždin 48.

Kada dalje govorimo o aktivnostima i poslovima koje smo radili u proteklom mandatnom razdoblju, u ovom ćemo izvješću najprije spomenuti to, da je sve glavne aktivnosti navedene u predsjenikovom izvje­šću, Tajništvo moralo organizacijski popratiti, a tajnik je u njima i izravno sudjelovao. Počevši od 1998. god. navodimo ostale manje aktivnosti, ne obrazlažući ih detaljnije, jer ih kao i one glavne, posebno zainteresira­ni mogu pronaći zapisane u našem znanstveno-struč-nom i staleškom glasilu "Šumarski list" (što znači do­godile su se). Dakle, 1998. godine u organizaciji ogra­naka i središnjice već prema mogućnostima, posjećen je sajam u Münchenu "Interforst 98". Aktivni smo u pripremi i održavanju Inženjerskog sabora u organiza­ciji Hrvatskog inženjerskog saveza, čija smo članica. Ovaj skup imao je za cilj raspraviti ulogu inženjerske struke u hrvatskoj državi, smatrajaući je pokretačem razvoja, a ocjenjujući daje podcijenjena na račun stru­ka koje rađaju administraciju a ne proizvodnju. U okvi­ru godišnje Skupštine tematska rasprava bila je o pro­blemu tiskanja znanstveno-stručnih časopisa članica HIS-a, posebice glede financiranja od strane Ministar­stva znanosti i tehnologije. Sudjelujemo u obilježava­nju 100. obljetnice šumarske i 50. obljetnice drvnoteh-nološke sveučilišne nastave u Hrvatskoj. Krajem godi­ne u Senju je obilježena 120. obljetnica osnutka senj­skog "Kraljevskog nandzomištva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljava­nje krševa, goleti i uređenja bujica" i 20. obljetnica Ve­lebita kao Međunarodnog rezervata biosfere. Počet­kom 1999. god. na inicijativu HŠD-a ogranka Vinkov­ci, održanje u Vinkovcima multidisciplinami Okrugli

346

stol na temu "Mogući utjecaj višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave". Zaključci s ovog skupa također su upućeni na potrebne adrese, a s ovim materijalima, kao i s našim Zbornikom s međunarodne konferecije o zaštiti nizinskih rijeka, koristi se "Drav­ska liga", promičući zaštitu porječja Drave, Save i Du­nava. U okviru Tršćanskog sajma "Agrimar-Florest 2000", zajedno s ograncima Delnice i Buzet, na od or­ganizatora ponuđenom štandu, predstavili smo uspje­šno cjelokupno hrvatsko i regionalno šumarstvo. U ovogodišnjem je programu odnosnog Sajma (rujan), također dogovoren nastup Hrvatske, a osim toga i trasi­ranje međunarodne "Poučne staze" (Italija, Slovenija i Hrvatska). Aktivno sudjelujemo na skupovima koje or­ganiziraju i naši ogranci i druge institucije, primjerice naše Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (Nacio­nalna šumarska strategija i politika, restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o., certifikacija šuma i si.), Mini­starstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (redoviti godišnji sastanci ministra s predstavnicima NVO, Okrugli stol o bioraznolikosti u šumarstvu i si.), Hrvat­ske šume d.o.o. terenski kolokviji, te nama bliske stru­kovne udruge (Hrvatsko ekološko, Hrvatsko biološko, Hrvatsko prirodoslovno, Hrvatsko novinarsko društvo-Zbor novinara za okoliš i.dr). Zajedno s NVO porječja rijeke Drave, koje u svom programu imaju zaštitu oko­liša, utemeljili smo "Dravsku ligu", upravo s ciljem za­štite porječja rijeka Drave; Save i Dunava. Posebice smo se u okviru tog saveza udruga založili za zaštitu područja koje bi bilo ugroženo izgradnjom HE Novo Virje. Između ostalog u rujnu 2001. god. zajedno s Gradskim poglavarstvom Koprivnice, predavanjima uz sudjelovanje i naših predstavnika (Ledinski, Prpić, Belčić), zatim prigodnim crtežima učenika na pločniku ispred Županije te izložbom slika i skulptura, obilježen je Međunarodni dan Drave. Ovih dana na godišnjoj skupštini Dravske lige, gdje su bili i naši predstavnici (Prpić i Kranjc), pored ostalog raspravljan je problem "regulacije" dijela porječja, koju zagovaraju vodopri-vrednici, a što je po mišljenju sudionika, samo kamu-flaža za iskop šljunka (naravno besplatno) za autocestu te daljnje ugrožavanje ekosustava. Tijekom 2000. i 2001. godine, zajedno s AŠZ radili smo na pripremi i tiskanju znanstvene monografije "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", koja je predstavljena na pro­šlogodišnjoj Skupštini HŠD-a. Ujesen 2001. zajedno sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama, orga­nizirali smo jednotjednu stručnu ekskurziju u Austriju. Domaćin je bila Pro-Silva Austrija. Zajedno sa Šumar­skim fakultetom i Hrvatskim šumama, bili smo doma­ćini stručnih ekskurzija Bavarskog ministarstva poljo­privrede i šumarstva i Pro-Silva Austrija. Predstavnici HŠD-a (Matić, Dundović, Jakovac) sudjelovali su na 60. skupštini Saveza njemačkih šumarskih društava u Dresdenu. U prostorijama HŠD-a održano je pored

okruglih stolova i niz predavanja, naravno najviše u or­ganizaciji ogranka Zagreb, ali ponešto i središnjice, za­tim tečajeva (primjerice Ocjenjivanje lovačkih trofeja) i si., te prijama inozemnih stručnjaka gostiju Hrvatskih šuma i HŠD-a. U istom prostoru, predstavljene su knji­ge Lexikon silvestre, autora prof. dr. sc. Vjekoslava Glavača i Hrvoja Glavača, prof; Izmjera šuma autora prof, dr.sc. Ane Pranjić i prof. dr. sc. Nikole Lukića; Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvat­skoj, autora prof. dr. sc. Jose Vukelića i pok. prof. dr. sc. Đure Rauša, Gljivične bolesti šumskoga drveća, au­tora prof. dr. sc. Milana Glavaša, Upravljanje proiz­vodnim sustavima u preradi drva i proizvodnji namje­štaja, autora doc. dr. se. Tomislava Grladinovića. Or­ganizirano je i nekoliko izložbi slika i fotografija ovom prostoru, ali i u okviru programa Dana hrvatskoga šu­marstva (kao npr. 1999. god. u HŠD-u izložba u povo­du 120. obljetnice "Kraljevskog nadzorništva za po-šumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumaljavanje krševa, goleti i uređenja bujica i 20. godina Velebita kao međumarodnog rezervata biosfe­re, te izložba fotografija Gorana Novotnog, a trenutno je u našem prostoru izložba plakata učenika II razreda grafičkog smjera Škole primijenjene umjetnosti i dizaj­na, na temu i povodom akcije "Milijuni sadnica za lije­pu našu".

. Pored čisto stručne aktivnosti, potrebno je nešto reći i o drušveno sportskoj aktivnosti. Ekipa HŠD-a priključila se europskoj šumarskoj sportskoj obitelji, uključivši se u Europsko šumarsko skijaško nordijsko natjecanje (biatlon) u Austriji 1998., Sloveniji 1999., Njemačkoj 2000., Estoniji 2001. i ponovo Austriji 2002. godine. Sljedeći domaćin je Švicarska, dok je Hrvatska iza 2007. godine potecijalni domaćin tog sportsko-stručno-turističkog susreta europskih šumara iz sada već 21 europske države. Također smo sudionici sličnog natjecanja "Alpe-Adria" (Italija, Austrija, Slo­venija i Hrvatska), a ove godine zajedno s Hrvatskim šumama, Uprava šuma-podružnica Delnice, organizi­rali smo i državno prvenstvo u skijaškom natjecanju. Povodu obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva ili drugih značajnih datuma ili događaja, ogranci HŠD-a organiziraju razne sportske aktivnosti kao što su tenis­ki turniri (primjerice Vinkovački, koji je ove godine i međunarodni), malonogometni turniri i si.

Od radova na uređenju zgrade HŠ Doma, pored re­dovitog održavanja navodimo uređenje dijela krovišta, postavljanje nove horizontalne vodovodne mreže, za­mjenu starih novim prozorima na istočnom dvorišnom podrumskom dijelu zgrade i građivinske radovi na fa­sadi, uređenje sanitarnog čvora u uređivanom podrum­skom prostoru, izrada projekta i ugradnja nove elektro-instalacije i rasvjete, instalacija centralnog grijanja i ventilacije, te keramičarske radove i djelomično opre­manje budućeg Šumarskog kluba.

347

Ovo je kratki prikaz našeg rada, no nikada ništa nije urađeno tako dobro, da ne bi moglo biti bolje, stoga ćemo se svi skupa truditi i založiti se da budemo još bolji, aktualniji i učinkovitiji.

2c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimira Prpića

(Izvješće o izlaženju i sadržaju "Šumarskoga lista" za razdoblje 1998-2001.)

U mandatnom razdoblju od 1998. do danas, "Šu­marski list" je redovito izlazio. U svakom godištu ob­javljeno je 6 dvobroja i uz dva tiskana tijekom 2002., sveukupno je izašlo 26 dvobroja. Kako je svima znano, "Šumarski list" je koncipiran davne 1876. godine kao glasilo struke, s ciljem objavljivanja stručnih i znan­stvenih članaka, društvenih šumarskih vijesti te zbiva­nja zanimljivih za šumarstvo u zemlji i inozemstvu. Glasilo se i danas pridržava spomenutoga dogovora, ali odjeveno u novo ruho i uz korištenje suvremenih gra­fičkih i informatičkih tehnologija.

Proteklo razdoblje obilježeno je značajnim aktivno­stima, raspravama, ali i odlukama izvršne vlasti koje se odnose na šumarstvo i preradu drva, raspravom o ulozi šume u krajobrazu, o zaštiti prirode povezane uz više­namjensku prirodnu šumu, o polaganju prava građana na općekorisne funkcije šuma, o zahtjevima izvršnih vlasti za što profitabilnijim, ali manje biološkim šu­marstvom, te prigovora javnosti na šumarske tehnolo­gije koje navodno degradiraju šumu, iako su dokazane u potrajnom održanju prirodne šume u Hrvatskoj, jed­ne od najočuvanijih u Europi.

Od strane izvršne vlasti inicirano je restrukturiranje "Hrvatskih šuma", izrada Strategije razvoja šumarstva, lovstva i prerade drva u 21. stoljeću i izrada Zakona o šumama. Sve navedene aktivnosti i rasprave pratio je "Šumarski list" kroz svoje stalne i povremene rubrike, držeći se stavova i zaključaka struke.

U proteklih 26 dvobroja objavljeno je 158 članaka, od kojih 57 izvornih znanstvenih, 65 ostalih znanstve­nih i 36 stručnih. Članci objavljeni u "Šumarskom li­stu" redovito su referirani u međunarodnom sustavu znanstvenog informiranja.

Prema podjeli znanstvenih grana iz "Šumarskoga lista" pristigli recenzirani rukopisi tiskani su prema granama u ovom broju članaka: Šumarska fitocenolo-gija - 1 1 , Šumarska genetika i oplemenjivanje šumsko­ga drveća - 7, Šumarska pedologija - 1, Ekologija šuma - 23, Lovstvo - 12, Uzgajanje šuma i hortikul­tura - 29, Iskorištavanje šuma - 21, Zaštita šuma 14, Izmjera šuma- 10, Uređivanje šuma 11 i Šumarska po­litika 19 - sveukupno 158 članaka.

Uz članke, tiskani su napisi pod rubrikama: Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Zaštita prirode, Knjige i časopisi,

Priznanja šumarskim stručnjacima, Izložbe, Novi dok­tori znanosti, Novi magistri znanosti, Međunarodna su­radnja, Iz Hrvatskoga šumarskog društva i In memo-riam. U izvještajnom razdoblju tiskano je sveukupno 465 napisa.

Znanstveni i stručni članci odnose se pretežito na uzgajanje šuma, stoje zasigurno dobar znak budući da se radi o najaktualnijoj znanstvenoj grani šumarstva. U našem časopisu u tu skupinu pripada i hortikultura.

I ostale znanstvene grane dobro su zastupljene u strukturi članaka našega časopisa. Ističu se šumarska fitocenologija, genetika i oplemenjivanje šumskoga dr­veća, ekologija šuma, iskorištavanje šuma, zaštita šu­ma, izmjera šuma i uređivanje šuma.

Iz pregleda članaka razvidno je da samo 20 % otpa­da na stručne članke koje pretežito pišu znanstvenici, a malo kolege iz prakse. Ponovno molimo ogranke da na svojim sastancima potaknu nadarene pojedince na pi­sanje o uspješnim stručnim iskustvima iz svih područja šumarstva. Takvi, pa makar i vrlo kratki napisi postaju vrijedan naputak neiskusnom kolegi za njegov uspješ­niji učinak.

Smionije potičemo na suradnju u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, koja se pokazala izvrsnim načinom ukazivanja na pogreške i njihovim ispravljanjem. U toj rubrici osobito se istakao ing. E Starčević, podpred-sjednik Hrvatskoga šumarskog društva, vještim nači­nom i odlučnim stilom pisanja o stručnim i moralnim pogreškama kojih smo svakodnevno svjedoci.

Rubrika Zaštita prirode kojoj je šuma neiscrpan iz­vor, smatra se vrlo poželjnom i premalo iskorištenom u šumarstvu. Već samo podržavanje prirodnosti šume predstavlja izvrsnu temu rubrike, a druga je zasigurno biološka raznolikost koju smo po međunarodnoj kon­venciji dužni održavati. Izvrstan prilog ovoj rubrici daje ing. K. Arač opisujući zaštićene biljne i životinj­ske vrste.

U rubrici Riječ glavnoga urednika praćena su zbi­vanja u struci i oko struke. Tijekom 1988. upozorava se na prodor nekvalificiranih koji bez reagiranja s naše strane preuzimaju šumarske poslove, primjerice u hor­tikulturi, nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u lovstvu i dr., pisano je o primorskim šumama, njiho­voj prioritetnoj ekološkoj i turističkoj funkciji te o su­kobu između šumarstva i stočarstva, osobito kozarstva. Ukazano je na nelogičnost nacrta Programa prostorno­ga uređenja Republike Hrvatske u kojemu se šuma de­klarativno štiti dok se apsolutna prednost daje energeti­ci, hidroelektranama mastodontima uz određivanje ka­paciteta, čijom izgradnjom se uništava golem prirodni prostor, uključujući i šumu.

Pisano je, nadalje, o certifikaciji kao šansi za hrvat­sko šumarstvo i preradu drva.

348

Tijekom 1999. u rubrici je iznesen problem neslaga­nja investitora i projektanata sa studijama o utjecaju na okoliš, izrađenih na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za kanal Dunav-Sava, koji će ugroziti spačvan-ske šume, kao i Hidroelektranu Novo Virje koja će ugro­ziti šumu Repaš i druge nizinske šume koprivničko-đur-devačke Podravine. Protivnici šumarskih stavova ne slažu se s osnovnim pravilima šumarskih istraživanja koja polaze od ekosustava, dobi i strukture šume te od relevantnih vremenskih nizova potrebnih za pouzdanost rezultata istraživanja. Investitori žele odmah graditi i is­traživati u tijeku gradnje, a šumarske stavove smatraju konzervativnima. Prema našim dosadašnjim spoznaja­ma ostvarenje navedenih investicija dovelo bi do propa­danja šuma hrasta lužnjaka velikih razmjera.

Dalje, piše se o nelogičnosti vodnoga doprinosa ko­jega plaćaju šume, o Danima hrvatskoga šumarstva, o ulozi šuma u krajobrazu te o utjecaju dovršne sječe na općekorisne funkcije šuma.

U uredničkim rubrikama tijekom 2000. godine pi­sano je o promjenama vlasti, o našem neslaganju s Dr­žavnom upravom za zaštitu prirode i okoliša zbog izra­zitoga ignoriranja šumarstva od strane te institucije, za­tim o boljoj suradnji s novoosnovanim Ministarstvom zaštite okoliša, o problemu Nacionalnoga parka "Plit­vička jezera", gdje o 23 000 ha šume vodi brigu jedan diplomirani inženjer šumarstva. U posljednjem broju posebno se govori o 104. godišnjoj skupštini Hrvatsko­ga šumarskog društva, na kojoj se raspravljalo o hrvat­skome šumarstvu u 21. stoljeću.

Ukazano je da hrvatsko šumarstvo s rezultatom dvjestogodišnjeg djelovanja, prirodnom i stabilnom šumom, predstavlja za Europu prihvatljiv model.

U 2001. godini uredničke rubrike posvećene su re­strukturiranju "Hrvatskih šuma", opovrgavanju shva­ćanja koja se čuju u nekim planinarskim društvima i ekološkim udrugama kako je prirodna obnova šume krčenje, odnosno njezino uništavanje. U jednoj rubrici pisano je o obnovi lužnjakovih sastojina pogođenih propadanjem.

Osobito je zanimljiva rubrika o pristupanju Hrvat­skoga šumarskoga društva "Dravskoj ligi", savezu ekoloških udruga Pomurja, Podravine i Podunavlja, sa zajedničkim ciljem očuvanja iskonske prirode toga po­dručja u zajedništvu s Mađarskom, Austrijom i Slove­nijom. Nedavno održana Skupština "Dravske lige" predložila je da Hrvatsko šumarsko društvo prihvati dužnost tajništva udruge radi bolje suradnje s instituci­jama u Zagrebu (Ministarstvo zaštite okoliša i dr.), što se zbog udaljenosti teže ostvarivalo. Na Skupštini je predloženo da se šumarski ogranci Podravine i nepo­sredno učlane u "Dravsku ligu".

Posebno je edukativna zadnja stranica - omotnica, koju priprema doc. dr. se. Boris Hrašovec.

2d) Izvješće Nadzornog odbora HŠD-aza2001. god. je u okviru Zapisnika s l i . sjednice Upravnog odbora HŠD-a, dostavljeno predsjednicima ogranaka i de­legatima, odnosno svima pozvanima na ovaj prvi dio skupštine, a na Skupšini gaje pročitao Slavko Šarčević dipl. ing., predsjednik Nadzornog odbora u proteklom mandatnom razdoblju. U istom Zapisniku je sadržano i izvješće tajnika o radu i financijskom poslovanju u 1991. godini. Stoga ova dva dokumenta ponovo ne iska­zujemo (i ne tiskamo), nego ih u cijelosti prilažemo ovom Zapisniku.

Ad 3) Po izvješćima, koja su iscrpno prikazala ak­tivnost i rad Hrvatskoga šumarskog društva u prošloj godini i cijelom proteklom mandatnom razdoblju, nije bilo posebnih rasprava te su jednoglasno prihvaćena. No, kao što je rečeno, uvijek treba težiti još boljem. Prof Matić se svim članovima HŠD-a članovima Upravnog i Nadzornog obora u proteklom mandatnom razdoblju, posebice dopredsjednicima Tomislavu Star-čeviću, dipl. ing. i prof. dr. sc. Mladenu Figuricu te predsjedniku Nadzornog odbora Slavku Šarčeviću, dipl. ing., zahvalio na suradnji i trudu kojeg su uložili za dobrobit struke.

Kako nam je upravo prije dva dana došla u ruke po­sljednja inačica Studije o restrukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o. (koju je izradila irska konzultantska tvrtka "Coillte") "Konačni nacrt - Hrvatske šume - Strateški akcijski plan" i "Plan razvoja ljudskih resursa za Hr­vatske šume", pa se s odnosnim dokumentima nismo stigli svi dovoljno upoznati, prof. Matić je zamolio ing. Starčevića, da skup kratko upozna s materijom i ukaže na one dijelove o kojima bi struka trebala raspraviti i dati svoje mišljenje.

Konačni nacrt-strateški akcijski plan - (od 14. lip­nja 2002.) studija o restrukturiranju za strateški razvoj "Hrvatskih šuma" d.o.o. Stavovi hrvatskog šumarskog društva (prijedlog)

Hrvatsko šumarsko društvo, kao nevladina i nestra­načka strukovna udruga, s više od 3 000 članova, do sada je bilo aktivno i angažirano uključeno u procesu izrade studije restrukturiranja "Hrvatskih šuma". Stru­čna, odgovorna i javna određenja o strategiji šumar­stva, restrukturiranju i novom Zakonu o šumama, HŠD je izreklo u Zaključcima Okruglog stola od 30. siječnja 2002. Konačni nacrt studije, od 14. lipnja 2002. HŠD nije dobilo službeno, pa je ocjena rukovodstva HŠD-a da se na današnjoj 106. redovitoj Skupštini, Konačni nacrt prezentira i da se s njim upozna Skupština. Svoje stavove o ovom Konačnom nacrtu, Hrvatsko šumarsko društvo izreći će nakon skore temeljite tematske ras­prave o toj problematici. Danas zaključujemo i predla­žemo na usvajanje sljedeće stavove: 1. Izražavamo svoju sumnju u provodljivost studije i

stvarno preoblikovanje Hrvatskih šuma d.o.o. u ko­mercijalnu kompaniju zbog:

349

nevjerice u spremnost i odlučnost Vlade RH u po­gledu provedbe okvira za razvoj, gdje je temeljno načelo u oslobađanju tržišta drvetom, neusuglašavanja zakonske regulative između Zako­na o šumama i djelatnosti u prirodi (Zakon o javnim cestama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o lovu, Za­kon o financiranju vodnog gospodarstva i si.), sporosti u izmjenama visokopropisne zakonske i podzakonske regulative koja je totalno neusuglaše-na s tržištem (na pr. Pravilnik o uređivanju šuma) ili pak nepridržavanja sada važećih zakona (primjer, žirenje, paša i brst), nejasnog razgraničenja funkcija državne uprave od Hrvatskih šuma d.o.o., uz podcijenjenu opasnost od pretvaranja Hrvatskih šuma d.o.o. u uslužne djelat­nosti, neizgrađene kompetentne funkcije kontrole, poseb­no kad studija naglašava komercijalni profit pa i fi­nancijski povrat dividende državi i istovremeno re-definiranje uzgojnih standarda. Sve to, u vrijeme kad su šumski ekosustavi ugroženi sušenjem i pro­padanjem staništa pa nalažu bitno veće stručno-radne i dakako financijske uloge, nedefiniranih i jasnih stavova o mogućnosti prome­tovanja šumama i šumskim zemljištima te jasnim odrednicama u pogledu izbora djelatnosti za pla­nirani proces privatizacije.

2. Sve "crne točke" u nalazu konzultanata na str. 9-10 Konačnog nacrta, rješive su samo uz odlučnu, od­govornu i kompetentnu suradnju države (MPŠ) i odgovarajućeg izbora pri postavljanju i promicanju mlađeg i talentiranog osoblja u Hrvatskih šuma d.o.o., zasnovanog na stručnim i poslovnim rezulta­tima, te s jasnim i proširenim ovlaštenjima.

3. Ocjenjujemo da ovako koncipiran Konačni nacrt stu­dije restrukturiranja ni izdaleka nije zadovoljio vizi­ju Vlade RH u pogledu socijalno odgovorne razvoj­ne uloge restrukturiranog poduzeća. Tu mislimo na, za Hrvatsku socijalnu politiku tako nužno, a u šu­marstvu i relativno lako moguće, otvaranje prostora za novo zapošljavanje. Sve više mladih inženjera čeka zaposlenje, a ništa se ne poduzima da se u in­tenziviranju proizvodnje, veće i bolje iskorištenje dr-veta, kroz manje revire i rezultate rada otvaraju pro­stori za nova zapošljavanja. Najavljeno korištenje novih (nedrvnih) proizvoda i usluga šume, sporo će se događati prepustimo li to spontanom razvoju. Taj razvoj mora biti kvalitetno i multidisciplinarno pro­gramiran i odgovorno vođen, a zakonska regulativa mora mu stalno osiguravati podršku u ostvarenju.

4. Za postavljeni cilj od Vlade RH, u kojem je jasno na­javljena vizija o živahnoj, profitabilnoj i ekološki potrajnoj šumarskoj kompaniji, izostalo je jasno određenje o unutarnjem preustroju, koji bi odbacio tromi i skupi centralizirani sustav i prihvatio u skla­

du s odlukom Vlade RH, jedinstveno poduzeće koje bi uz spuštanje odgovornosti na šumariju, i na njoj do detalja jasno predvidio i najavio oslobađanje kre­ativnosti, odgovornosti, međusobnu utakmicu, moti­vaciju i kao konačno cilj povećanje prihoda i dobiti.

5. Agresivan odnos prema sredstvima OKFŠ-a, pri­jenos njegova administriranja izvan Hrvatskih šuma d.o.o., proširenje njegove namjene izvan sada ZOŠ-om propisane namjene, rezultirat će drastič­nim smanjenjem ulaganja u šume, u protupožarnu zaštitu i sanaciju šuma.

6. Administrativna odluka o najavljenom i nužnom smanjenju izravnih troškova za 30 % i režijskih tro­škova za 50 % mora se operativno naći u stimulativ­nom i stručno kontroliranom sustavu. Ovako, pro­vedba takve odluke rezultirat će "uštedama" na uz­gojnim radovima i zapravo ići na račun šume.

7. U toj kompleksnoj problematici potrebno je koor­dinirano i logično poštivati redoslijed u donošenju ključnih odrednica (strategiju, restrukturiranje, za­kon o šumama), a još je više nužno da se svi sudio­nici; od državnih institucija (Vlade, ministarstava) politike i struke, umjesto nepovjerenja, isključivosti i sukoba, okrenu moralnom, stručnom i odgovor­nom zajedništvu oko zadaće izgradnje kvalitetne budućnosti šumarstva Hrvatske. Prikaz i prijedlozi ing. Starčevića jednoglasno su

prihvaćeni. Povjerenstvo za zaključke predlaže a Skupština jednoglasno prihvaća obvezu Hrvatskoga šumarskog drštva, da na odnosnu temu organizira us­koro širu raspravu (okrugli stol ili si.), gdje će struka dati svoje mišljenje i prijedloge.

Ad 4) Na Program rada i Financijski plana HŠD-a za 2002. god. nije primjedbi i nadopuna te su oba do­kumenta jednoglasno prihvaćena. Oni su također pri­log ovom Zapisniku.

Ad 5) Predsjedavajući Radnog predsjedništva, dr. Topić poziva Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno po­vjerenstvo da iskaže svoj prijedlog. U ime odnosnog Povjerenstva, ing. Zvonko Rožić podnosi prijedlog uz obrazloženje.

Upravni odbor HŠD-a broji 25 članova (najmanje). Predsjednici 19 ogranaka HŠD-a, izabrani na skup­

štinama ogranaka, prema čl. 24., 29., 30. i 36. Statuta HŠD-a, predstavljaju ogranak i već po svom položaju su članovi Upravnog odbora. To su. Dražen Husak, dipl. ing. (Bjelovar), mr. se. Ivan Pentek (Buzet), Da-mir Delač, dipl. ing. (Delnice), Ivan Matasin, dipl. ing. (Gospić), Oliver Vlainić, dipl. ing. (Karlovac), mr. se. Branko Belčić (Koprivnica), Davor Butorac, dipl. ing. (Našice), Ivo Duvnjak, dipl. ing. (Nova Gradiška), Ma­rio Stipetić, dipl. ing. (Ogulin), Berislav Vinaj, dipl. ing. (Osijek), Boris Miler, dipl. ing. (Požega), Dalibor

350

Tomljanović, dipl. ing. (Senj), Ivan Đukić, dipl. ing. (Slavonski Brod), Zvonko Rožić, dipl. ing. (Sisak), dr. se. Vlado Topić (Dalmacija, Split), Zvonko Kranjc, dipl. ing. (Varaždin), mr. se. Vladimir Bogati (Viroviti­ca), Ilija Gregorović, dipl. ing. (Vinkovci) i Herbert Krauthacker, dipl. ing. (Zagreb).

Prema čl. 36. Statuta HŠD-a za ostale članove Upravnog obora predloženi su: prof. dr. sc. Branimir Prpić, gl. urednik Šumarskog lista po položaju, prof, dr. sc. Slavko Matić, predstavnik Akademije šumarskih znanosti, prof dr. sc. Joso Vukelić, predstavnik Šumar­skog faklteta, Šumarskog odjela, prof. dr. sc. Ivica Gr-bac, predstavnik Šumarskog fakulteta, Drvnotehnološ-kog odjela, dr. se. Joso Gračan, predstavnik Šumarskog instituta i mr. se. Josip Dundović, predstavnik Hrvat­skih šuma, Direkcija.

Nadzorni odbor prema Statutu ima tri člana i jednog zamjenika članova. U Nadzorni odbor predloženi su. Ivan Tarnaj, dipl. ing. za člana - predsjednika, Đurđica List, dipl. ing., za članicu, Josip Knepr, dipl. ing., za člana i Ivica Fliszar, dipl. ing., za zamjenika člano-va/ice.

Za predsjednika HŠD-a predložen je prof dr. sc. Slavko Matić, a za dopredsjednike mr. se. Josip Dun­dović i prof. dr. sc. Ivica Grbac.

Predsjedavajući Radnog presjedništva, poziva na­zočne da dadu ako žele i svoje prijedloge. Kako drugih prijedloga nije bilo, delegati jednoglasno odlučuju, da se ne glasuje pojedinačno za svakoga kandidata, nego za cijelu listu koju je predložilo Povjerenstvo.

Jadnoglasnom odlukom nazočnih delegata u Upravni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabrani su: 1. Prof. dr. sc. Slavko M a t i ć, za predsjednika HŠD-a

iU.O. 2. Mr. se. Josip Dundov ić , za dopredsjednika HŠD-a

i U. 0. 3. Prof. dr. sc. Ivica Grbac , za dopredsjednika HŠD-a

iU.O. 4. Dražen Husak , dip. ing., predsjednik ogranka

Bjelovar za člana U.O. 5. Mr. se. Ivan Pen t ek , predsjednik ogranka Buzet

za člana U.O. 6. Damir D e 1 a č, dipl. ing., predsjednik ogranka Del­

nice za člana U.O. 7. Ivan M a t a s i n , dipl. ing., predsjednik ogranka

Gospić za člana U.O. 8. Oliver V l a i n i ć , dipl. ing. predsjednik ogranka

Karlovac za člana U.O. 9. Mr. se. Branko B e l č i ć , predsjednik ogranka Ko­

privnica za člana U.O. 10.Davor B u t o r a c , dipl. ing., predsjednik ogranka

Našice za člana U.O. 11.Ivo Duvnj ak, dipl. ing., predsjednik ogranka No­

va Gradiška za člana U.O. 12.Mario S t i p e t i ć , dipl. ing., predsjednik ogranka

Ogulin za člana U.O. 13.Berislav Vina j , dipl. ing., predsjednik ogranka

Osijek za člana U.O. 14. Boris Mil er, dipl. ing., predsjednik ogranka Pože­

ga za člana U.O. 15. Dalibor Tom lj a n o v i ć , predsjednik ogranka Senj

za člana U.O. 16.Ivan Đ u k i ć , dipl. ing., predsjednik ogranka Sla­

vonski Brod za člana U.O. 17.Zvonko Rož ić , dipl. ing., predsjednik ogranka Si­

sak za člana U.O. 18.Dr. se. Vlado Topić , predsjednik ogranka Dalma-

cija-Split za člana U.O. 19.Zvonko Kranjc , dipl. ing. predsjednik ogranka

Varaždin za člana U.O. 20.Mr. se. Vladimir B o g a t i , predsjednik ogranka Vi­

rovitica za člana U.O. 21.Ilija G r e g o r o v i ć , dipl. ing., predsjednik ogran­

ka Vinkovci za člana U.O. 22.Herbert K r a u t h a c k e r , dipl. ing. predsjednik

ogranka Zagreb za člana U.O. 23.Prof. dr. sc. Branimir Prpić za člana U.O. 24. Dr. se. Joso Gračan za člana U.O. 25.Prof. dr. sc. Joso Vuke l ić za člana U.O.

Također jednoglasnom odlukom u Nadzorni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabra­ni su: 1. Ivan Tarna j , dipl. ing. za predsjednika N.O. 2. Đurđica Lis t , dipl. ing. za članicu N.O. 3. Josip Knepr , dipl. ing. za član N.O. 4. Ivica F l i sza r , dipl. ing. za zamjenika članova/ice

N.O. Tajnik Hrvatskoga šumarskog društva je i nadalje

Hranislav J a k o v a c, dipl ing., izabran na temelju jav­nog natječaja prema članku 46. Statuta HŠD-a i u HŠD-u je u stalnom radnom odnosu.

Ad 6) Za predstavnike u Skupštini HIS-a izabrani su prof. dr. sc Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i Hranislav Jakovac, dipl. ing.

Ad 7) Na poziv Hrvatskoga prirodoslovnog dru­štva, da Hrvatsko šumarsko društvo uđe u članstvo te krovne prirodoslovne udruge zbog podudaranja zajed­ničkih osnovnih načela, Skupština jednoglasno pri­hvaća ovaj poziv.

Ad 8. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo ras­prave.

351

Napominjemo, da izvješće o tematskoj raspravi, koja slijedi u okviru drugog dijela Skupštine s počet­kom u 11 sati, nije sastavni dio ovog Zapisnika. Prikaz tematske rasprave i odnosne zaključke, kao što smo to uvijek činili, pripremit ćemo posebno i kao obično objaviti u Šumarskom listu u rubrici "Aktualno", a Za­pisnik sa Skupštine u rubrici "Iz Hravtskoga šumar­skog društva".

Na kraju Skupšine, prof. dr. sc. Slavko Matić se u ime članova Upravnog i Nadzornog odbora, kojima je Skupština u novom mandatnom razdoblju povjerila vo­đenje udruge, zahvalio na ukazanome povjerenju, uz obećanje za još aktivniji i plodonosniji rad.

Prvi, radni dio Skupštine završen je u 12,45 sati. Sljedila je kratka pauza, a zatim tematska rasprava.

Zapisnik vodio tajnik HŠD-a:

Hranislav Jakovac, dipl. ing.

Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva:

Prof. dr. sc. Slavko Matić

Ovjerovitelji Zapisnika:

Mr. sc. Božidar Tomičić

U privitku: Popis predstavnika (delegata) za Skupštinu, s potpisom nazočnih; Izvješće Nadzornog odbora; Izvješće o radu i financijskom poslovanju za 2001. god.; Program rada HŠD- za 2002. god.; Financijski plan za 2002. god.

352

IN MEMORIAM

MIROSLAV PRPIĆ, dipl. ing. šum. (1926 - 2001) Iako je grad Senj zajedno s mje­

stom Krasno kolijevka suvremenog šumarstva naše zemlje, do nedavno, razmjerno se mali broj domaćih sred­njoškolaca odlučivao na studij šumar­stva. U razdoblju nakon II. svjetskog rata šumarstvo očito nije pripadalo kategoriji atraktivnih disciplina, pa je to bio razlog više za slabo zanimanje mladih za studij šumarstva. Uza sve to, završeni gimnazijalac Miro odlu­čio se za šumarstvo svojim slobodnim izborom na temelju obiteljske tradici­je koja je sadržavala urođeni afinitet prema šumi i prirodi u cjelini. Takav izbor životnog poziva našao je punu potvrdu u njegovu radu u šumarskoj struci tijekom njegovog cijelog rad­nog vijeka.

Miroslav "Peče" P r p i ć rođenje u Senju 26. 10. 1926. godine u više-članoj obrtničkoj obitelji. Nakon za­vršene pučke škole nastavlja školo­vanje na poznatoj senjskoj gimnaziji. Međutim, zbog ratnih prilika osmi razred i maturu polaže u Zagrebu 1945. godine. Potom upisuje Poljo-privredno-šumarski fakultet u Zagre­bu kojeg završava 1952. godine. Pri­pravnički staž obavlja u Šumskom gospodarstvu "Viševica", Rijeka na području Šumarije Klana. Tijekom 1955. zapošljava se kao referent za iskorištavanje šuma u Nacionalnom parku "Plitvička jezera". Početkom 1956, pa do kraja rujna, obnaša duž­nost upravitelja Šumarije "Jelovac" u Krasnu, a potom obavlja više odgo­vornih dužnosti u DIP-u Senj. Kra­jem 1959. postavljenje za upravitelja Šumarije Rab. U to vrijeme na Rabu se obavljaju obimni radovi pošumlja-vanja otočića Dolina i vrlo nestabil­nog područja Lopara na krajnjem sje­veroistočnom dijelu otoka Raba. U novoj reorganizaciji šumarstva 1960. godine osnivanjem šumskih gospo­darstava kolega Miro postaje upravi­telj Šumarije Ravna Gora u sastavu Šumskog gospodarstva Delnice. Na tom radnom mjestu ostat će više od jednog desetljeća, gdje zapravo do­

življava svoju punu afirmaciju. Pod njegovim rukovodstvom šumarija postiže zavidne rezultate i to poglavi­to u izgradnji šumskih cesta, te raz­voju lovstva kao komplementarne grane šumarstva. Izgradnjom ade­kvatnih smještajnih kapaciteta za lovce i ostalih lovno-tehničkih obje­kata, stvorene su pretpostavke za ne­smetani razvoj domaćeg i stranog lovnog turizma. Njegov angažman u razvoju lovstva nije prošao nezapa­ženo, pa kolega Miro dobiva više po­nuda za prijelaz u specijalizirana po­duzeća za lovstvo. Međutim, po po­trebi službe, ali i protiv svoje želje, prelazi početkom 1971. godine na višu dužnost šefa nabavno-prodajne službe u Radnoj zajednici Šumskog gospodarstva Delnice. Na tom odgo­vornom i dinamičnom poslu njegove sposobnosti dobrog organizatora do­šle su do punog izražaja. Ponovnom reorganizacijom 1984. godine raspo­ređen je za internog inspektora Go-ransko-primorskog šumskog gospo­darstva Delnice do odlaska u zaslu­ženu mirovinu sredinom 1987. godi­ne. Povremeno surađuje u časopisu "Lovački vjesnik", ali je ipak najviše poznat kao dugogodišnji suradnik lo­kalnih novina šumarstva Gorskog ko­tara u području enigmatike. U dvije vrlo vrijedne knjige u povodu 10. i 20. obljetnice djelovanja Šumskog

gospodarstva Delnice, znalački je obradio poglavlja o njegovu tržištu i proizvodima. Odlaskom u mirovinu vraća se u Senj, gdje se aktivno uklju­čuje u rad područnog Lovačkog dru­štva "Jarebica". Višegodišnji je tajnik Društva, gdje se osobito ističe ne organizaciji prve izložbe lovstva u Senju 1996. i izradi lovno-gospo-darskih osnova. Za svoj rad u Dru­štvu dobiva više priznanja. I sam se bavio lovom, u čemu je nastavljao obiteljsku tradiciju. Svi njegovi trofe­ji, osim jednog, pripadaju kategoriji vrlo rigoroznog sanitarnog odstrela.

Po temperamentu bio je vedre na­ravi, te neobično jednostavan i skro­man. Volio je glazbu, a i sam je po­vremeno svirao tamburicu. Govorio je više stranih jezika, a posebno zani­manje iskazivao je za gramatiku, po­vijest i zemljopis. Pred kraj svoga ži­vota, iako teško bolestan, Miro nije opterećivao svoje najbliže, nego je stoički i s velikim optimizmom pod­nosio sve tegobe. Iz tog razdoblja prisjećamo se njegovog posljednjeg javnog pojavljivanja medu šumarima prigodom proslave 235. obljetnice Šumarije Krasno, najstarije šumarije u našoj zemlji krajem 2000. godine. Naime, organizacijski odbor spome­nute proslave odlučio je da spomen ploču na Šumariji Krasno otkrije ko­lega Miro, kao njezin najstariji upra­vitelj. Znali smo za njegovu tešku bolest i zato je čin otkrivanja ploče bio u isto vrijeme neobično tužan, ali za njega i vrlo poticajan u borbi pro­tiv podmukle bolesti.

Nekoliko mjeseci poslije prestalo je kucati srce našeg Mire, čime je šu­marska struka, ali i njegova uža i šira sredina, postala siromašnija i usam-ljenija za još jedan vrijedni i neobi­čno sadržajni život.

Hvala i slava našem Miroslavu "Peci" Prpiću.

Vice Ivančević

353

OLEG VRTAČNIK (1926 - 2002) Dana 16. ožujka 2002. godine

preminuo je u Ljubljani Oleg Vr-t a č n i k , dipl. ing. šumarstva i mer-konom, istaknuti slovenski gospo­darstvenik.

Bio je čovjek neiscrpne radne energije, vizionar i inovator, koji je svoje ideje u praksi ostvarivao na te­melju teorijskih spoznaja i najsuvre­menijih dostignuća, kako onih teh­noloških, tako i onih na gospodar­stvenom planu, posebice u domeni marketinga. Pored stručnih, resile su ga i pozitivne moralne osobine: skromnost, samozatajnost, poštenje i altruizam.

Rođenje 25. travnja 1926. godine u Ljubljani gdje je završio osnovnu školu i realnu gimnaziju. Kao pripad­nik i aktivist antifašističkog pokreta bio je za vrijeme talijanske okupacije interniran u logorima u Padovi i Tre-visu. 1945. godine upisuje Poljopri­vredno šumarski fakultet u Zagrebu, na čijem šumarskom odsjeku diplo­mira početkom 1950. godine.

Nakon*) diplome, od 1950. godi­ne zaposlen je u GG Bled i LIP Bled, gdje se posebno ističe u izgradnji mreže šumskih cesta i uvodi inovacije pri konstrukciji šumskih žičara.

Od 1958. do 1962. godine tehni­čki je direktor tvornice sportske opreme "Elan" u Begunjama. U spo­menutoj Kronici poduzeća navodi se daje bio "nadareni poticatelj znanja i razvoja", koji je u poduzeće uveo no­ve tehnologije pri proizvodnji skija, pa one postaju cijenjene i na inozem­nom tržištu, a na njima se natječu neki od najboljih svjetskih skijaša (Stenmark i drugi). Osnovao je tvor­nički razvojni institut, na čijem je bio čelu i ostvario uvjete za proširenje ponuda proizvoda namijenjenih vo­denim sportovima i gimnastici. Uz unapređenja glede tehnoloških pos­tupaka, pripadaju mu zasluge i za uvođenje novih marketinških metoda u poslovanju poduzeća.

Od 1962. do 1970. godine glavni je direktor tvornice "Meblo" u Novoj

*) Prikaz toka Olcgovog službovanja i po Enciklopedijo Slovenije, sv. 14 - 2000, Pi vlastitih saznanja tokom 52 godine prijatelj

Gorici. Pod njegovim vodstvom, po­nuđenim tehnološkim rješenjima i boljom organizacijom rada, uz ne­promijenjeni broj zaposlenih, obim proizvodnje se trostruko povećava, uz stalan rast dohotka poduzeća i pla­ća. I ovdje osniva pri poduzeću raz­vojni institut i konstrukcijski biro, koji su djelovali na temelju njegovih vizija modernog industrijskog obli­kovanja i tehnologija industrijske proizvodnje.

Tvornica je, kao prvo poduzeće u grani, podigla pogon u Italiji radi do­pune proizvodnje i poboljšanja plas­mana na konvertibilnom tržištu. Sve je to rezultiralo da je tvornica "Me­blo" dospjela u sam vrh slovenske i jugoslavenske drvne industrije. Oleg zbog postignutih rezultata u unapre­đenju poslovanja i vođenja poduzeća 1969. godine dobiva Krajgherovu nagradu, a Privredna komora Slove­nije dodjeljuje mu naziv "Tvorac su­vremene organizacije rada".

Po vlastitoj želji, nakon završene povjerene mu misije, napušta "Me­blo" i 1971. godine biva izabran za glavnog direktora LIP Bled, gdje ta­kođer unapređuje poslovanje i uvodi nove marketinške metode, no ostaje na toj dužnosti kratko vrijeme, jer ga

stignutih rezultata donosim na temelju pul imorskog slovenskog biografskog leksikona evanja.

kao priznatog i iskusnog gospodar­stvenika 1972. godine Privredna ko­mora SFRJ imenuje za svog pred­stavnika u Danskoj, koju funkciju obavlja do 1977. godine.

Tu se bavio tržišnim analizama i prenosio iskustva te male, ali privre­dno visoko razvijene zemlje, ali za­stupao i interese domaće privrede. Boravak u Danskoj Vrtačnik koristi i za osobno teoretsko obrazovanje na području ekonomskih znanosti, pa na­kon studija na tamošnjoj visokoj školi stječe zvanje merkonoma.

Po isteku mandata predstavnika Privredne komore SFRJ, postavljen je za glavnog direktora "Gornje Skandinavien A.p.S.", također sa sje­dištem u Danskoj i tu dužnost obav­lja do 1978. godine, kada odlazi u mirovinu.

Po umirovljenju osniva u Dan­skoj vlastito poduzeće "Oleg mena-gement" za savjetovanje na području rukovođenja poduzećima. Surađivao je s vodećim danskim poduzećem za izobrazbu mladih kadrova u trgovini (FUHU). Kao samostalni gospodars­ki savjetnik održavao je u okviru svoje firme predavanja i instruktažu po poduzećima u Sloveniji i nekima u Hrvatskoj.

Početkom 90-tih, nakon 40 godi­na aktivnog i plodnog rada, trajno se nastanjuje u Novoj Gorici.

Napisao je dvije knjige: "Kako pristupiti danskom tržištu" (1976), "Izvozni arketing" (1987), skripta "Podjetniška ekonomija" (1989) te objavio nekoliko članaka u "Gozdar-skom vestniku".

Uz hrvatski govorio je danski, švedski, njemački, engleski, francu­ski, ruski i talijanski jezik.

Bio je odlikovan Medaljom za hra­brost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

Žarko Vrdoljak, dipl. ing. šum.

cacije Kronika poduzeća "Elan" - 1955, 1991, Hrvatskog životopisnog leksikona te

354

Prof. LIDIJA FIRST (Pakrac, 16. 8. 1943. - Zagreb, 12. 5. 2002.)

Prerano, skrhana opakom bole­šću, u 59. godini života, 12. svibnja 2002. napustila nas je dugogodišnja urednica prirodoslovnog obrazovno-znanstvenog programa HRT-a prof. Lidija F i r š t. U ime šumarske struke Hrvatske, oprostio sam se od nje rječju, 15. svibnja na zagrebačkom Krematoriju. Čitav svoj radni vijek usmjerila je širenju znanja iz eko­logije, zaštite prirode i okoliša. Osim brojnih članaka u novinama i stručnim časopisima, potpisuje više od 1000 TV emisija. Bavila seje pro­blematikom prirodnih izvora ener­gije, ugroženim biljnim i životinj­skim vrstama, integralnim sustavima za zbrinjavanje otpada, pokretala ekološke kvizove, i kao kruna stalne i uspješne suradnje sa šumarskom strukom, nastao je serijal od devet sjajnih polusatnih emisija pod na­zivom Hrvatske šume i šumarstvo, gdje je u punom sjaju prikazana raskošna vrijednost, raznolikost, zna­čaj i posebnost naših prirodnih šum­skih ekosustava. Odabirala je i adap­tirala strane znanstvene i popularne filmove te emisije iz područja pri­rodnih znanosti. Njen predan i go­tovo zanesenjački odnos prema svo­jim zadacima obavljala je misionar­ski, pa su ta postignuća bila prepoz­nata te donijela čitav niz značajnih priznanja.

Primila je Povelju javne zahval­nosti Hrvatskog biološkog društva za razvoj, unapređenje i popularizaciju biologije (1980), Nagradu za po­pularizaciju ekologije kao znanosti Hrvatskog ekološkog društva (1985), Beyond War Award (SAD) za pro­gram povodom Međunarodnog dana planeta Zemlje (1990), Priznanje Državne uprave za zaštitu okoliša u

kategoriji Zaslužni pojedinac (1994), Zahvalnicu Ministarstva kulture i Zavoda za unapređivanje školstva za osobit doprinos i potporu školskim susretima Lidrano 1994, Povelju tvrtke ZGO za doprinos projektu "Obrazovanje stručnjaka za zbrinja­vanje otpada" (1994), Nagradu CHARTA RABUZ1ANA Hrvatskog društva za unapređenje kvalitete života (1995), Nagradu za nominaciju za profesionalno najuspješniju ženu u Hrvatskoj, časopisa "Zaposlena" (1995), Posebno priznanje škole na­rodnog zdravlja "Andrija Štampar" za promociju zdravlja i zdravstvene edukacije (1997), Nagradu Državne uprave za zaštitu okoliša (tzv. "Eko Oskar") za aktivnosti u zaštiti okoliša (1999), Priznanje časopisa Priroda za uspješnu suradnju i izvanredan dopri­nos na promicanju i popularizaciji prirodnih znanosti osobi iz medija (2000), Nagradu zbora novinara za okoliš, Hrvatskoga novinarskog dru­štva uz proglašenje doživotnom po­časnom predsjednicom (2001), Pri­znanje Milan Grlović HND-a za oso­

bite zasluge za novinarstvo (2001), Nagradu Hrvatske radiotelevizije (2001) i konačno 7. 6. 2002. (post-humno) dodijeljeno joj je Priznanje za životno djelo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Na inicijativu Lidije Firšt, Zbor novinara za okoliš utemeljio je godi­šnju nagradu za okoliš "Degenia ve-lebitica", koja se dodjeljuje povodom Dana planeta Zemlje (22. travnja) svake godine za najbolje novinarske radove iz područja zaštite okoliša. Lidija Firšt nedvojbeno je bila vodeći autoritet među novinarima koji prate ekologiju i pokretač, organizator i nositelj ekoloških programa na Hrvat­skoj televiziji prije više od 30 godina.

I kad bih nastavio s nabrajanjem svih njenih priznanja i aktivnosti, koje je kroz čitav život s ljubavlju i zanesenjački nosila, ovom pisanom sjećanju ne bi bilo kraja. Način na koji je živjela svoju misiju, toplina i iskrenost s ljudima i svih njenih sur­adnika, rađala je neizbježnim ob­vezama, radošću stvaranja i dakako, neizostavnim profesionalnim us­pjesima.

Za Lidijom Firšt, tugovat će pri­roda i sve šume Hrvatske, od dunav­skih ada, najljepših slavonskih hra­stika do šuma Kalnika, Medvednice, Žumberačke gore, Risnjaka i našeg Velebita. Siguran sam da je Lidija Firšt na put vječnosti sa sobom poni­jela dah proljeća, ljubavi i vedrine s kojom nas je sve koji smo je poznali i s njom surađivali, obilato obasipala, a njenu dušu neka put Neba ponesu njena dobra djela

Hvala prof. Lidiji Firšt za sve!

Tomislav Starčević dipl. ing.

LUKA MILOSEVIC, dipl. ing. šumarstva (1941 - 2002) U Požegi je 12. svibnja u ned­

jeljnim predvečernjim satima iznena­da u 61. godini preminuo dipl. ing. Luka M i l o s e v i c , stručni suradnik za uzgajanje šuma požeške uprave. Sve šumare Požeštine potresla je

neočekivana vijest daje na vječni po­činak otišao kolega koji je sve do svoje smrti neumorno obavljao zaht­jevne šumarske poslove. Znali smo dobro za Lukino narušeno zdravlje, za povremene zdravstvene tegobe

koje je stoički podnosio, ali nas je on upornim, temeljitim i svakodnevnim izvršavanjem radnih obveza, stalnom i uspješnom suradnjom s kolegama u radnoj zajednici i šumarijama, svo­jim životnim optimizmom, prirođe-

355

nom duhovitošću te urednim i disci­pliniranim načinom života, uvjera­vao kako se dobro nosi sa svojom bo­lešću. Zato nismo mogli vjerovati da je zauvijek prestalo kucati srce naše­ga dragog kolege. Hirovita, nepred-vidiva i neumitna smrt bila je jača od toga tihog, nenametljivog, skromnog i uzoritog šumarskog stručnjaka, po­tvrdivši po tko zna koji put spoznaju da smo samo prolaznici u ovome kratkom životu, koji se slomi poput tanke i krhke paučinaste niti, obično kada se tome najmanje nadamo. Ostaje nam tek utjeha da čovjek živi sve dotle dok živi uspomena na nje­ga, u dušama njegovih bližnjih, prija­telja, suradnika i znanaca.

Dipl. ing. Luka Milosevic rođen je 7. ožujka 1941. u požeškom kraju u Mijačima kod Kamenske, u šumo­vitom okružju Psunja i Papuka, unu­tar velikoga šumskog kompleksa Slavonije, u selu nedaleko prometni­ce Kamenska-Pakrac. Potječe iz šu­marske radničke obitelji, iz siroma­šne seoske sredine koja je živjela sa šumom i znala je vrednovati, što je bilo sudbonosno za odabir njegova životna zanimanja. Osnovnu školu završava u Bučju, srednju šumarsku u Splitu 1959., a diplomu Šumarsko­ga fakulteta u Zagrebu stječe 1969. godine. U ondašnjem Šumskom gos­podarstvu Požega, čiji je bio stipen­dist, radi do 1977. na mjestu taksato-ra, zatim postaje voditelj Odjela za uređivanje šuma. Ovu funkciju obna­ša sve do kraja 1990. godine, nepo­sredno uoči sudbonosnih događanja u Domovinskom ratu. Tijekom 1991., na samom početku burnih rat­nih zbivanja, kraće je vrijeme na duž­nosti upravitelja šumarije Kamenska, a zatim je premješten u Prozvodni odjel požeške Uprave šuma, na mje­sto stručnoga suradnika za uzgajanje šuma. Ove poslove obavlja sve do svoje prerane smrti, koja ga neočeki­vano uze iz šumarske djelatnosti, ostavljajući nam veliku prazninu.

Kolega Milosevic iza sebe je os­tavio uzorno izrađene uređajne ela­borate šuma požeškoga kraja, čiji je bio vrstan poznavatelj. S ponosom možemo reći da smo se služili Osno­vama gospodarenja naših trinaest gospodarskih jedinica, koje je dva puta izradio kao taksator ili tijekom

obnašanja dužnosti voditelja požeške taksacije. Ti uređajni elaborati bili su pouzdan temelj tijekom izrade godi­šnjih planova i bilanciranja etata. Svoje bogato uređivačko iskustvo koristio je na poslovima uzgajanja šuma, sudjelujući u izradi mnogih stručnih radova i pravilnika te uvođe­nju novih metoda u uređivanju i uz­gajanju šuma. Jednoglasni smo u ocjeni daje među nama bio najbolji poznavatelj šumskoga drveća i grm­lja, posebice prizemnoga rašća kao pokazatelja šumskih zajednica na po­žeškom području, a jedan je od rijet­kih požeških šumara koji je dobro poznavao gljive i ljekovito bilje. Bo­raveći stalno na terenima Požeške kotline, od Kamenske do Čaglina, detaljno je upoznao i proučio različi­te šumske zajednice, a tijekom iden­tifikacije raznovrsne flore na ovim prostorima s njim su se konzultirali šumari, biolozi, skupljači ljekovitoga bilja i planinari. Zadnjih deset godina budno je pratio urod sjemena, nica-nje ponika, odabirao sjemenske sas-tojinc, kontrolirao doznačivanje drv­ne mase, brinuo o skupljanju žira za podsijavanje te nadgledao izvršava­nje šumskouzgojnih radova, od pri­preme staništa, popunjavanja i po-šumljavanja, njege podmlatka i mla-dika te čišćenja guštika, uočavajući svaki nedostatak i savjetujući surad­nike na šumarijama. Nerijetko je na­vraćao u šumsko-hortikulturni rasad­nik Hajderovac, vodeći brigu o po­trebnim količinama sadnica za pro­ljetno i jesensko popunjavanje i po-šumljavanje. Sve navedene radove

pažljivo je planirao i više puta pro­vjeravao, strogo vodeći računa o si­tuacijama uzgojnih poslova i odgo­varajućim troškovima.

U svojstvu voditelja i organizatora posla Lujo, kako smo ga obično zvali, poticao je duh timskoga rada, vješto komunicirajući s ostalim kolegama, koristeći njihova znanja i sposobno­sti, a istovremeno im iskazujući poš­tovanje, kolegijalnost i zahvalnost. Suradnici su poštivali njegovu marlji­vost, pedantnost, iskrenost, poštenje i pridržavanje dogovorenog. Osim skromnosti, krasila ga je preciznost i zaljubljenost u šumarsku struku, jer je odrastao u sredini koja je znala cijeni­ti šumu. Bio je duhovit, volio se šaliti na njemu prepoznatljiv i znakovit na­čin, s primjesom blage ironije, ponaj­više na svoj račun, jer nije želio niko­ga povrijediti. U razgovoru s njim ni­kada nismo čuli daje povisio glas. U opuštenoj atmosferi tijekom druženja s kolegama unosio je životnu radost i veselje, a osobito je cijenio kapljicu dobroga vina, kušajući ga odmjereno kao dobar znalac i ljubitelj.

Kolega Milosevic zadužio nas je svojim samoprijegornim radom i do­prinosom šumarskoj struci, a praz­ninu koju je ostavio teško će biti po­puniti. Zahvaljujemo mu na zajedni­čkim druženjima koja će nam ostati u trajnom sjećanju i za sva dobra djela koja je jakom voljom i upornošću, savladavajući različite životne neda­će, učinio za šumarstvo požeškoga kraja. Kao marljiv suprug i otac bri­nuo se o svojoj obitelji, zajedno sa suprugom Ankicom, a sljedeći tradi­ciju i nova saznanja u šumarstvu po­držao je svoga sina Denisa da završi Šumarski fakultet i nastavi očevim putem u šumarskoj profesiji.

U nazočnosti obitelji i rodbine, šu­marskih stručnjaka iz požeške i dru­gih uprava te direkcije Hrvatskih šu­ma, posljednji ispraćaj dipl. ing. Mi-loševića obavljen je na gradskome groblju Sv. Ilije u Požegi, a u ime po­žeškog ogranka Hrvatskoga šumar­skog društva od pokojnika se oprostio dipl. ing. Boris Miler.

Neka je vječna slava, hvala i laka zemlja našem kolegi!

I. Tomić

356

UPUTE AUTORIMA

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz po­dručja šumarstva, primam« prerade drva, zaštite pri­rode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predava­nja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spozna­je iz drugih područja koje su važne za razvoj i una­pređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavlja­ju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju­čke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (ta­blice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s pro­redom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevi­ma Uređivački odbor časopisa može prihvatiti rado­ve nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu op-sežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izra­žavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se ra­di o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fus­note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. - Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvo­dom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise sli­ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje­mačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdi­com, dok se fusnote u tekstu označavaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani­ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi­kalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veliči­ne treba posebno objasniti u jednadžbama i si.

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu rajumljivi bei čitanja tekcta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvo­jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au­tora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti ja­sne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kri­terijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navo­dimo: 1. K lepac , D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. P rp i ć , B., K o m l e n o v i ć , N., S e l e t k o v i ć ,

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šu­marski list 5-6, str. 195-215.

- Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na oso­bnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređe­ni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu od­govarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem ruko­pisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja.

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 48 28 477,48 28 359 Telefax: 48 28 477

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist