RIZINI I ZATITINI IMBENICIRIZINI IMBENICI

Bilo koji utjecaji koji pojaavaju vjerovatnost provog pojavljivanja poremeaja, napredovanja prema vrlo ozbiljnom stanju te podravanju problematinih uvjeta.Mogu se pojaviti, egzistirati u jednom trenutku (ili due) u vremenu kao stresni dogaajIndividualnog karaktera (bioloki i dispozicijski) ili kontekstualnog karaktera

Wiliams, ayers, arthur (1997)....GENETSKI ILI BIOLOKI INITELJI RIZIKA (perinatalna trauma, neurotoksinost u trudnoi, alkohol ili droga majke)INDIVIDUALNI I VRNJAKI IMBENICI RIZIKA (misli o delinkentnom ponaanju, povezanost s delinkventnim vrnjacima, utjecaj vrnjaka)RIZINI IMBENICI VEZANI ZA KOLU (k. Neuspjeh, siromano akademsko postignue, disciplinski problemi, nedostatna privrnost koli)

....RIZINI IMBENICI U OBITELJI ( problemi u obitelji, obiteljski konflikti, obiteljska povijest visokorizinog ponaanja, neadekvatna ponaanja roditelja kao modela)RIZINI IMBENICI U ZAJEDNICI (kronino nasilje u zajednici, siromatvo- ekonomska deprivacija, kvaliteta stanovanja, zdravstvena skrb, socijalna skrb, kole...) Na razvoj ozbiljne i delinkventne aktivnosti mladih utjeu:Psihofizioloki i neuroloki initelji i dio genetskog nasljeaKognitivne potekoe (nia inteligencija, slabija koncentracija i pozornost, slabije apstraktno rasuivanje, slabije predvianje i planiranje, loije samoopaanje i samokontrola)Hiperkativnost, impulzivnost, niska tolerancija na frustracijuObiteljski odnosi (odbijanje roditelja, slabo roditeljsko ukljuivanje, kriminal i alkoholizam, razvod, razdvojenost obiteljiUtjecaj vrnjaka (posebno PUPovaca)Utjecaj kole (loe k. Postignue, problemi u ponaanju, nedovoljan nadzor uitelja,negativna k. Klima)Loija klinika slika...(Loeber, 1991)estina oitovanja problema u ponaanju u djetinjstvuRaznovrsnost problema u ponaanjuBroj sredina u kojima su se oitovalito se u ranijoj dobi djetinjstva pojavila delinkventa aktivnostLongitudinalna istraivanja....Samo k.d. koje dovodi do uhienja samo je jedan pojavni oblik ireg sindroma antisocijalnog ponaanja. Konstrukt antisoc. Pon. Je relativno stabilan od djetinjstva do odrasle dobiStatistika znaajnost ve u dobi od 8 godina na dimneziju asocijalnost kasnije u 32 god.Problematina djeca problematini odrasli problematina djecaRANA socijalna prevencija daje bolje rezultateZATItNI IMBENICIDEFINICIJAFaktori/ imbenici ijom se zastupljneou smanjuje rizik za pojavu PUP i delinkvenije mladihI TO SU....enski spolPovezanost s rod.Dogovori s obiteljiOtpornost i poz. temp.Sposobnost za prilagodbu i oporavakPodravajua obiteljska klima

.....Jaki vanjski sustav podrke koji jaa djeje napore za sueljavanje sa rizicima i stresorimaZdrava vjerovanjaProsocijalna orijentacija (dispozicija i uivanje u soc. interakcijama)

......Vjetine rjeavanja socijalnih problemaInteligencija Socijalne vjetineProsocijalne grupe vrnjakaAkademsko postignuesamodisciplinaZa efikasnu praksu...Nuno je prii razvoju punih potencijala mladog ovjeka uvaavajui igru rizinih i zatitnih imbenika te interakciju razliitih ekolokih razina (mikro, mezo, makro i egzo) u kojima se mladi razvijaju.

Uvijek pristupati riziku usmjeravajui se na jakosti, posebno one osobne, obiteljske i zatitne imbenike zajednice.otporna djeca Psiholoka neranjivost otpornostSposobnost da se odri emocionalna kompetentnost usprkos ozbiljnim nedaamaTrajniji, dosljedniji nain suoavanja sa stresom (nisu neranjivi, nego se naglaava ishod prilagodbe)Uinak interakcije initelja rizika u kombinaciji sa pozitivnim stranama (initeljima zatite) koji pridonose ishodu koji predstavlja zdravu prilagodbu (Garmezy i Masten, 1991)Otpornost se odnosi na aspekte...Dobre razvojne ishode usprkos visokoriznim situacijamaZadravanje kompetentnosti u prijeteim situacijama ili kriznim dogaajimaUspjean oporavak od traumeinitelji koji tite...1.DISPOZICIJSKA OBILJEJA (temperament i kognitivna kompetentsnost)

2. OSJEAJNE VEZE I KOHEZIJA U OBITELJI (koja omoguava emocionalnu podrku)

3. DOSTUPNOST I KORITENJE IZVANJSKE PODRKE (bilo da je koriste roditelji ili dijete)Da bi se razvila otpornost trebamo...Emocionalnu brigu i toplinuOtvorenost i prihvaanjeSamostalnost, ali uz strukturu i nadzorUsmjerenost prema postignuuRazvoj odgovarajuih normi i vrijednosti

NAJDETALJNIJI PREGLED RAZVOJA OTPORNOSTI (Loesel, 1992):-Stabilan emocionalan odnos barem s jednim roditeljem ili drugom znaajnom osobom-Socijalna podrka unutar i izvan obitelji

-Emocionalno pozitivna, otvorena i podravajua klima u koli-Dostupnost socijalnih modela kojij potiu konstruktivno suoavanje-Ravnotea izmeu zahtjeva za postignuem i socijalne odgovornosti-Kognitivna kompetentnost-Obiljeja temperamenta (koja pridonose djelotvornom suoavanju)-Doivljaj osobne djelotvornosti koji odgovara pozitivnom samopoimanju i samopouzdanju-Aktivno suoavanje sa stresorima-Osjeaj smisla, strukture i znaenja tijekom osobnog razvoja KONCEPT OTPORNOSTI U PREVENCIJI PUP-uTeite na onom to je zdravo, dobro u djetetu i njegovom okruenju, a ne samo na onom loemOptimalni proces socijalizacije ne znai dijete tititi od problema, potekoa i gubitaka. Optimalan proces soc. jest da se dijete naui nositi s takvim situacijama koristei osobne i okolinske resurseNe uimo samo iz obitelji (ima onih koji usprkos nedaama uspiju sauvati zdravo mentalno zdravlje)

Ne reducirajmo pojednica ili obitelj na sluaj. Izazov je pronai skrivene potencijale i krenuti od njih. Zajedno s korisnicima ! Kretati od onoga to ve znaju, hoe i mogu.Koncept otpornosti potie nas da bolje koristimo potencijale ueg i ireg okruenja, mreu socijalne podrke