1

MLADEN CEROVAC

R J E Č N I K

POJMOVA PRAVA I POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

I SRODNIH PODRUČJA

INAČICA ZA INTERNET STRANICU AZTN-a prosinac 2010.

RECENZIJA: prof. dr. sc. Siniša Petrović

2

PREDGOVOR Zamisao o prikupljanju pojmova s područja prava i politike tržišnog natjecanja nastala je još 1997. godine. Bilo je to na samom početku mog rada u tek osnovanoj Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. U vrijeme kad sam tek počeo stjecati prva iskustva u složenoj materiji prava i politike konkurencije, suočio sam se s problemom nedostatka stručne literature s tog područja. Značenje većine pravno-tehničkih izraza na koje sam nailazio u oskudnoj literaturi koja mi je bila dostupna i o kojima sam slušao na predavanjima, seminarima i konferencijama, u pravilu na engleskom jeziku, tek sam naslućivao. Njihovo sam pravo značenje često otkrivao tek uz pomoć stručnjaka kojima sam iskreno zahvalan što su me uveli u prekrasan i beskrajno zanimljiv krug koji volimo nazivati «competition family». Bila je to prije svih prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomić, prva ravnateljica Agencije, te prof. dr. sc. Zoran Parać, dugogodišnji predsjednik Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja i njegov zamjenik prof. dr. sc. Siniša Petrović, kao i dr. sc. Vedran Šoljan. Tijekom godina, stručna je literatura postajala sve dostupnija. Time, međutim, nisu bila riješena tri problema. Prvi problem proizlazi iz činjenice da je pravo tržišnog natjecanja pravna disciplina prožeta ekonomijom. Propisi o tržišnom natjecanju ne «vrijede jednako za sve». Oni, krajnje grubo rečeno, zahtijevaju da se poduzetnici veće tržišne snage ponašaju odgovornije od, uvjetno rečeno, «malih» poduzetnika. Štoviše, ti se propisi uopće neće primijeniti na poduzetnika koji nema određenu veličinu, odnosno tržišnu snagu. Tržišna snaga je, pak, u osnovi ekonomska, a ne pravna kategorija. Stoga je u primjeni tih propisa nužna tijesna suradnja pravnika i ekonomista. Drugi problem nije samo anegdotalna nesklonost pravnika bilo kakvim «brojevima», izražena u sentenci iurist non calculat. Problem je znatno širi i proizalzi iz činjenice što većina pravnika ne poznaje niti osnovne ekonomske kategorije kao što su npr. rabat ili marža. S druge strane, ekonomisti često nemaju znanja o nekim temeljnim pravnim institutima kao što je ništavost ugovora ili većinski udjel u temeljnom kapitalu. Treći je problem što su definicije pojmova prava i politike tržišnog raspršene u zaista velikom broju naslova s ovog područja. Sve to navelo me na zamisao objedinjavanja osnovnih pojmova prava i politike tržišnog natjecanja u jednom tekstu. Taj je tekst zamišljen kao rječnik koji bi obuhvaćao samo najuže definicije osnovnih pojmova s tih i srodnih područja (kao što je npr. europsko pravo, vanjska trgovina ili marketing). Time će korisniku rječnika biti omogućeno da se upozna tek s temeljnim sadržajem nekog pojma. Potpuno upoznavanje s njim zahtijevat će korištenje specijalističke literature. U tu sam svrhu godinama bilježio pojmove na koje sam nailazio u radu u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

3

Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi jest da bi mi ovakav rječnik, da je postojao u vrijeme kad sam se počeo baviti pravom i politikom tržišnog natjecanja, značajno olakšao rad i snalaženje u ovom izuzetno složenom području. Ono što bih želio vjerovati jest da će upravo tako nepretenciozno koncipirani rječnik pomoći u snalaženju u materiji tržišnog natjecanja najširem krugu korisnika, počevši od poduzetnika, do pravnika, ekonomista, ali i političara koji se stalno ili tek povremeno i usputno susreću s tom materijom. Na kraju, imam ugodnu obvezu da se posebno zahvalim mr. sc. Hrvoju Momčinoviću, izuzetnom čovjeku i pravniku, s kojim sam proveo tri nezaboravne godine u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, bez čijeg poticaja, razumijevanja i osobnog angažmana ovaj rječnik ne bi mogao nastati. Autor Zagreb, listopad 2003.

4

UPUTE ZA KORIŠTENJE RJEČNIKA Pojmovi prava i politike tržišnog natjecanja izuzetno su povezani, te je za razumijevanje jednog pojma često potrebno poznavati i nekoliko drugih. Stoga smo se odlučili da u tekstu u kojem se obrađuje pojedini pojam izravno upućuje na sve druge pojmove koji su na bilo koji način s tim pojmom povezani. Vizualno, to je učinjeno na dva načina. Prvi je način da su pojmovi na koje se upućuje (odnosno koje treba provjeriti) pisani italicom (kurzivom). Osim toga, zbog bolje uočljivosti oni su dodatno označeni viticom (~) koja stoji ispred njih, primjerice, ~cijene ili ~poduzetnik. Uz takav način upućivanja na povezane pojmove, koristi se i upućivanje na sve one pojmove koji nisu izravno spomenuti u tekstu, te se stoga uputa da neki pojam treba provjeriti daje iza teksta kojim se obrađuje pojedini pojam, primjerice (v. sustav dozvola).

5

A abuse of dominant postion (engl.) v. zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu abuse of monopolistic position v. zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu absolute cost advantages (engl.) v. apsolutna troškovna prednost absolute territorial protection (engl.) v. apsolutna teritorijalna zaštita acceptable buyer (engl.) v. odredba o krunskom dragulju access fee (engl.) v. razdvajanje djelatnosti acquis communautaire (franc.) v. pravna stečevina Europske zajednice acquisition (engl. i franc. aquisition; njem. Erwerb) akvizicija; tehnički izraz pojam kojim se u američkom ~pravu tržišnog natjecanja označava stjecanje većinskog udjela u ~temeljnom kapitalu ili većinskog prava glasa u jednom ~poduzetniku od strane drugog poduzetnika. Obično se povezuje s pojmom ~merger kojim se označava integracija (spajanje, pripajanje) poduzetnika, te se koristi kao jedinstveni izraz mergers & acquisitions (M&A). U europskom se pravu koristi izraz ~koncentracije poduzetnika. Za razliku od pojma merger, aquisition ne mora nužno značiti spajanje, odnosno pripajanje poduzetnika (engl. amalgamation consolidation of firms; consolidation of firms), već oba poduzetnika mogu nastaviti djelovati kao samostalni pravni i gospodarski subjekti. Aquisition se može odnositi na poduzetnika u cjelini ili na samo jedan njegov dio (npr. pogon ili podružnicu). (v. preuzimanje poduzetnika; takeover) active sales (engl.) v. aktivna prodaja (nuđenje)

6

actual competitor (engl.) v. stvarni tržišni takmac added value (engl.) v. oslobađanje od kazne administered prices (engl.) v. administrativne cijene administrativne cijene (engl. administered prices; njem. administrierte Preise) ~cijene koje je ~poduzetnik utvrdio na način da se ne mijenjaju ovisno o kratkoročnim fluktuacijama u uvjetima ponude i potražnje na ~tržištu. Neki ekonomisti drže da su one rezultat korištenja ~tržišne snage poduzetnika. advertisers' market (engl.) v. «tipping» effect advertising (engl.) v. oglašavanje Advisory Commitee (engl.) savjetodavno povjerenstvo koje čine predstavnici država članica ~Europske unije (EU) koje ima konzultativnu funkciju u onim predmetima ~antitrusta i ~koncentracija poduzetnika koje vodi ~Europska komisija za koje je to izričito predviđeno. Povjerenstvo čine predstavnici Europske komisije i predstavnici nacionalnih agencija za konkurenciju zemalja članica. Povjerenstvo razmatra i raspravlja nacrte odluka Komisije i o tome izdaje stručno mišljenje koje Komisija mora uzeti u obzir pri donošenju konačne odluke. Na taj način Povjerenstvo osigurava ujednačenost prakse u području zaštite tržišnog natjecanja. Povjerenstvo može odlučiti koja će nacionalna ~agencija za konkurenciju rješavati pojedini slučaj (~preraspodjela mjesne nadležnosti). advocacy (engl.) v. zagovaranje (promicanje) tržišnog natjecanja affected markets (engl.) v. zahvaćena tržišta after-market (engl.) v. poslijeprodajno tržište agencija za zaštitu konkurencije (engl. competition agency; competition authority; anti-monoply authoritiy; antitrust authority) posebna, sui generis tijela državne

7

uprave, s izuzetno visokim stupnjem neovisnosti djelovanja i odlučivanja, nadležna za provođenje ~prava i ~politike tržišnog natjecanja. Izvorna se nadležnost tih tijela uvijek odnosi na sprječavanje ~zabranjenih sporazuma poduzetnika, odnosno sprječavanje djelovanja ~kartela, sprječavanje ~zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu i ~kontrolu koncentracija poduzetnika. Ta se njihova nadležnost obuhvaća jedinstvenim pojmom ~antitrust. Izvan te nadležnosti u nekim zemljama, uglavnom iz povijesnih razloga, ta tijela obavljaju i poslove ~zaštite potrošača, poslove vezane uz ~nepošteno tržišno natjecanje i kontrolu ~državnih potpora. Te su nadležnosti, međutim, uvijek jasno i potpuno odvojene od antitrusta i organizirane u posebne, neovisne sektore unutar agencija. Takva se rješenja u praksi nisu pokazala najsretnijim, budući da neminovno dovode do stvaranja glomaznih tijela s veoma složenom organizacijskom strukturom i velikim brojem organizacijskih jedinica čiji poslovi u osnovi nisu ni na koji način nisu povezani. Osim toga, poduzetnicima i javnosti je u pravilu vrlo teško objasniti da tijelo koje je nadležno za osiguravanje svim poduzetnicima jednakih uvjeta za pristup i opstanak na ~tržištu istovremeno odobrava državne potpore određenim poduzetnicima koji time stječu povoljniji položaj na tržištu. Nepridržavanje propisa o ~tržišnom natjecanju od strane poduzetnika podliježe u pravilu o relativno visokim novčanim kaznama, ali i kaznenom odgovornošću fizičkih i pravnih osoba. Potrebno je naglasiti da ta tijela nemaju ulogu nekavih «državnih tijela za planiranje proizvodnje». Ona nemaju niti ulogu tržišnog ~regulatora u smislu da točno propisuju ponašanje poduzetnika na tržištu. Ta tijela nemaju zadaću da štite izravno interese poduzetnika, već ona štite javni interes u obliku očuvanja tržišnog natjecanja. Ulogu regulatora trebalo bi imati samo tržišno natjecanje promatrano dinamički, odnosno kao proces. Trenutno u svijetu djeluje preko stotinu agencija za konkurenciju, dok je njihovo osnivanje u tijeku u još tridesetak zemalja. Hrvatska ~Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja osnovana je odlukom Hrvatskog sabora 1995. godine. S radom je započela 1996. godine. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja hrvatska ~agencija za zaštitu konkurencie. Sjedište Agencije je u Zagrebu. Agenciju je osnovao Hrvatski sabor 1995. godine. Agencija je, međutim, stvarno započela s radom 14. studenoga 1996., kad je imenovana prva ravnateljica Agencije. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja obavlja stručne i upravne poslove u svezi sa zaštitom ~tržišnog natjecanja. To tijelo ima specifičan položaj u sustavu izvršne vlasti. Riječ je upravnom tijelu sui generis. Agencija, naime, nije u sastavu bilo kojeg drugog tijela izvršne vlasti (npr. nekog od ministarstava), niti je izravno odgovorna izvršnoj vlasti. Ravnatelj tog tijela odgovara isključivo Hrvatskom saboru, što omogućava Agenciji da djeluje neovisno od izvršne vlasti.

8

Agencija je ustrojena i nastoji djelovati u skladu s najsuvremenijim i najboljim komparativnim rješenjima. U osnovi je riječ o rješenjima koja podrazumijevaju da državna uprava mora biti relativno malena i učinkovita. Ona to može biti samo ako su ispunjeni i neki drugi uvjeti. To su visoka stručnost zaposlenika koji su za svoj rad i stručnost adekvatno plaćeni, te odlična tehnička opremljenost. Područja djelovanja Agencije su sprječavanje ~zabranjenih sporazuma poduzetnika, sprječavanje i otklanjanje ~zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, ~kontrola koncentracija poduzetnika i ~državne potpore (od 2003. godine). Agencija izdaje i stručna mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa. Prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja iz 1995. Agencijom je upravljao ravnatelj. Njega je imenovao i razrješavao Hrvatski sabor kojem je i odgovarao za svoj rad. Agencija je imala Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja, kao savjetodavno stručno tijelo. Savjet je imao predsjednika i osam članova. Imenovala ih je Vlada RH na prijedlog ravnatelja Agencije. Članovi Savjeta nisu bili zaposlenici Agencije, a za svoj su rad primali tek minimalnu naknadu. Bili su birani iz redova uglednih pravnika i ekonomista, stručnjaka za područje tržišnog natjecanja i srodna područja, uglavnom stalno zaposlenih na fakultetima i drugim znanstvenim institucijama. Na taj je način stvorena mogućnost da u radu Agencije sudjeluju ponajbolji, inače izuzetno rijetki, hrvatski stručnjaci za tržišno natjecanje. Oni ostaju vezani uz svoje matične ustanove, zadržavaju svoju neovisnost i ne prekidaju znanstvenu karijeru. S druge su strane time izbjegnuti proračunski troškovi za njihove plaće u punom radnom vremenu u Agenciji. Mandat članova ravnatelja i članova Savjeta bio je četiri godine uz mogućnost neograničenog broja reizbora. Donošenjem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. godine, ukidaju se institucije ravnatelja Agencije i Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja. Agencijom sada upravlja Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja. Vijeće ima pet članova od kojih je jedan predsjednik. Imenuje ih i razriješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH na rok od pet godina. Agencija ima stručne službe koje obavljaju stručne i upravne poslove u svezi sa zaštitom tržišnog natjecanja i državnim potporama. Osnovu stručnih službi čine pravnici i ekonomisti. U listopadu 2003. Za zaštitu tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj, uz Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, nadležna su još neka tijela. Riječ je o ~regulatorima, odnosno nekoliko sui generis tijela nadležnih za uređivanje odnosa na pojedinim specifičnim tržištima. Takva posebna tijela osnovana su za tržište telekomunikacija (Vijeće za telekomunikacije), tržišta energetskih djelatnosti (Vijeće za energetske djelatnosti), tržište vrijednosnih papira (Komisija za vrijednosne papire), tržište bankarskih usluga (Hrvatska narodna banka) i tržište usluga osiguranja osoba i imovine (Direkcija za nadzor društava osiguranja), tržište mirovinskih fondova (HAGENA) itd. Neka od tih tijela imaju isključivu nadležnost za rješavanje u predmetima zaštite tržišnog natjecanja na specifičnim tržištima tržištima (npr. Hrvatska narodna banka), dok neka

9

od njih imaju obvezu suradnje s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja koja je nadležna za rješavanje. Agenda 2000 dokument ~Europske komisije iz 1997. godine koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj ~Europske unije (EU) i njezinih politika, te financijski okvir za razdoblje od 2000. do 2006. godine u kontekstu proširenjana nove države članice. aggregate concentration (engl.) v. tržišne koncentracije aggregate turnover (engl.) v. ukupni prihod agregatna tržišna koncentracija v. tržišne koncentracije agreement (engl.) v. sporazum poduzetnika agreement (to lessen or restrict competition) (engl.) v. ograničavajući sporazumi poduzetnika akcize v. trošarine aktivna prodaja (nuđenje proizvoda/usluga) (engl. active sales) aktivno odnosno izravno nuđenje proizvoda/usluga individualnim ~kupcima ili skupini kupaca na području na kojem prema ugovoru isključivo pravo prodaje ima drugi ~poduzetnik/~distributer. Za razliku od ~pasivne prodaje (nuđenja), aktivna se prodaja obavlja kroz posjete kupcima, izravnim dopisima, oglašavanjem u medijima ili drugim promotivnim akcijama iz kojih je jasno vidljivo da ~distributer želi prodavati upravo na «tuđem» području, odnosno da se obraća upravo «tuđim» kupcima. Značaj aktivne prodaje ima i otvaranje skladišta ili distribucijskog centra na teritoriju na koje isključivo pravo prodaje ima drugi poduzetnik. ~Oglašavanje odnosno prodaja proizvoda putem Interneta se načelno ne smatra se aktivnom prodajom. AKZO pravilo (engl. AKZO procedure) pravila ~Europske zajednice (EZ) kojim se uređuje postupak pribavljanja i objavljivanja (otkrivanje) povjerljivih poslovnih podataka i isprava u postupcima utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja. Riječ je o tzv. osjetljivim podacima, tj. o podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu ili povjerljivu informaciju.

10

Pravilo glasi: ako ~poduzetnik od kojeg je neki podatak pribavljen smatra da je riječ o povjerljivom podatku, a ~agencija za konkurenciju koja vodi postupak smatra da taj podatak zbog potreba postupka treba objaviti u svojoj odluci, o tome će, navodeći razloge, u pisanom obliku obavijestiti poduzetnika, koji protiv takve odluke može pokrenuti postupak pred Europskim sudom prvog stupnja (European Court of First Instance – ECFI). Pravilo je nazvano po čuvenoj presudi ~Suda Europske zajednice u predmetu AKZO Chemie BV and AKZO Chemie UK Ltd. v Commission. alijanse (strateške) poduzetnika (engl. strategic alliances) svaki oblik zajedničkog djelovanja dvaju ili više pravno samostalnih i neovisnih ~poduzetnika s ciljem zajedničkog korištenja pojedinačnih snaga članova alijanse u obrani njihove konkurentne pozicije. Takvim se povezivanjem stvara prodajna kooperacija između strateških saveznika, a time smanjuje i ~tržišno natjecanje i ~zapreke pristupu tržištu. Po svom obliku strateške alijanse mogu biti horizontalne (između poduzetnika koji prodaju iste proizvode ili pružaju iste usluge, dakle, između ~tržišnih takmaca), vertikalne (između poduzetnika koji djeluju na različitim stupnjevima istog proizvodno-prodajnog lanca) i dijagonalne (između poduzetnika koji djeluju na različitim, ali na neki način ipak povezanim ~tržištima, čest slučaj kod medija), te konglomeratne (između poduzetnika koji djeluju na različitim, međusobno nepovezanim tržištima). Strateške se alijanse pojavljuju u različitim oblicima. Tako se one mogu pojavljivati kao različiti oblici kooperacije, ~zajedničkih pothvata i sl. Vrlo često se alijanse stvaraju u svrhu zajedničke nabave. Općenito se smatra da su najuspješnije one strateške alijanse kod kojih između strateških partnera postoji tzv. uzajamna međuovisnost (engl. mutual interdependence). Ta bi se međuovisnost mogla slikovito opisati na način da uspješnost svakog partnera ovisi o uspješnosti ostalih partnera. alliances (engl.) v. alijanse (strateške) poduzetnika allocative efficiency (engl.) v. Paretova učinkovitost alternative (opportunity) costs (engl.) v. oportunitetni troškovi alternativni troškovi (engl. alternative costs) v. oportunitetni troškovi amalgamation (consolidation) of firms (engl.) v. acquisition; merger; koncentracije poduzetnika

11

Amsterdamski ugovor (engl. Treaty of Amsterdam; franc. La traité d'Amsterdam) ugovor koji sadrži određene dodatke ~Ugovora o Europskoj uniji. Nastao je kao na rezultat ~međuvladine konferencije u Torinu 1996. godine. Potpisan je 2. listopada 1997. ancillary firm (engl.) kooperant ancillary restraints (engl.) v. popratni ograničavajući učinci sporazuma ancillary restrictions (engl.) v. popratni ograničavajući učinci sporazuma anticompetitive behaviour (engl.) v. protutržišna djelovanja (ponašanja) anticompetitive practicies (engl.) protutržišna djelovanja (ponašanja). antimonopoly policy (engl.) izraz koji se u SAD koristi za ~politiku tržišnog natjecanja (politiku konkurencije). antitrust (US engl.; franc. politique et droit de la concurrence; njem. Antitrust) izraz koji objedinjuje područje ~prava tržišnog natjecanja (prava konkurencije) i ~politike tržišnog natjecanja (politike konkurencije). Dio gospodarske politike i zakonodavstva koji se bavi različitim oblicima ~protutržišnih djelovanja (ponašanja) ~poduzetnika. Riječ je o sklapanju ~zabranjenih sporazuma poduzetnika, odnosno ~kartelima i drugim oblicima ~koluzije, te sprječavanju ~zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, uključujući i ~kontrolu koncentracija poduzetnika. antitrust laws (US engl.) v. pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije); Sherman Act antitrustovski propisi (zakonodavstvo) v. pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije); Sherman Act apsolutna (potpuna) teritorijalna zaštita (engl. absolute territorial protection; franc. protection territoriale absolue; njem. absoluter Gebietsschutz) ugovorna odredba u ~vertikalnim sporazumima kojom proizvođač ili dobavljač neke robe/usluge jednom ~distributeru daje isključivo pravo prodaje tog proizvoda/usluge na ugovorom točno određenom zemljopisnom području (teritoriju), dok istovremeno svim drugim distributerima izričito zabranjuje prodaju. Zabrana uključuje ~aktivnu i ~pasivnu prodaju (nuđenje) tog proizvoda/usluge na tom području.

12

Apsolutna teritorijalna zaštita može se ugovarati kroz odredbu da se neće sklapati ~ugovori o licenciji izvan ugovorenog područja, odnosno kroz odredbu o zabrani tzv. ~paralelnog uvoza. U ~pravu tržišnog natjecanja općenito se smatra da je riječ o stupnju isključivosti koji se ne može opravdati sa stanovišta racionalnog iskorištavanja ~patenta, te da takvo ograničenje ima učinak ~sporazuma o podjeli tržišta. Stoga se smatra zabranjenim, tzv. hard-core ~vertikalnim ograničenjem pristupu tržištu. (v. teritorijalna zaštita) apsolutna troškovna prednost (engl. absolute cost advantages) podrazumijeva da će ~poduzetnik koji pristupa nekom ~tržištu zbog inferiorne tehnologije imati više ~jedinične troškove u odnosu na ~tržišne takmace koji već djeluju na tom tržištu. Apsolutna troškovna prednost je jedan od elemenata strukturalnih ~zapreka pristupu tržištu (uz ~diferencijaciju proizvoda i ~ekonomije obujma). apsolutno zabranjena ograničenja (tržišnog natjecanja) (engl. hard-core restrictions; franc. restricion caractérisée; njem. Kernbeschränkug) najteži oblici ograničavanja ~tržišnog natjecanja. Takva ograničenja mogu proizlaziti iz djelovanja ili ponašanja nekog ~poduzetnika na tržištu ili mogu biti utvrđena ~sporazumom poduzetnika. Odredbe sporazuma koje sadrže takva teška ograničenja nazivaju se ~black clauses. Najznačajnija apsolutno zabranjena ograničenja su ~sporazumi o cijenama (engl. price fixing), bez obzira na činjenicu je li riječ o izravnom ili neizravnom dogovoru o cijenama, te ~sporazumi o podjeli tržišta, bez obzira na činjenicu je li riječ o dogovoru o zemljopisnoj podjeli tržišta ili o podjeli tržišta s obzirom na kupce ili skupine kupaca. Kao neki sporazum sadrži takva ograničenja, na njega se neće moći primijeniti pravila o ~skupnim izuzećima. Štoviše, u pravilu će se smatrati ~zabranjenim sporazumima i ~ništavima, čak i kada je riječ ~sporazumima male vrijednosti. aquisition (of control) (engl.; franc. aquisition de contrôle; njem Erwerb der Kontrolle) v. stjecanje kontrole nad poduzetnikom arms' lenght dealings (between supplier and buyer) (engl.; franc. relations habitelles entre le fornisseur et l'achateur; njem. übliche Beziehungen zwischen Lieferant und Käufer) trajni poslovni odnos između ~prodavatelja/~dobavljača i ~kupca. U osnovi je riječ o takvom poslovnom odnosu koji se zasniva na redovitim sukcesivnim narudžbama odnosno isporukama. asimetrični oligopol v. simetrični oligopol asymmetric oligopoly (engl.) v. simetrični oligopol

13

assets (engl.) v. imovina atomistic market (engl.) v. atomizirano tržište atomizirano tržište (engl. atomistic market) nazivamo ~tržišta koja karakterizira veoma veliki broj ~tržišnih takmaca s izuzetno malim ~tržišnim udjelima. authorised dealer (distributor) (engl.; franc. distributeur agréé; njem. zugelassener Vertiebshändler) ovlašteni ~distributer. authorised distributor (engl.) v. ovlašteni distributer autorsko pravo v. sustav dozvola availability clause (engl.) v. klauzula raspoloživosti average cost (engl.) v. prosječni troškovi

14

B «backward» inegration (engl.) integracija «prema nazad» kao jedan od oblika ~vertikalnih integracija. Razlikuju se dva osnovna oblika vertikalnih integracija. To su integracije «prema naprijed» i integracije «prema nazad». bargaining power (engl.) v. kupovna snaga poduzetnika; tržišni takmaci barriers to entry (engl.) v. zapreke pristupu tržištu barriers to exit (engl.) v. zapreke istupu s tržišta basing point pricing (engl.) v. uračunavanje jedinstvene cijene prijevoza behavioural remedies (engl.) v. restrukturiranje koncentracija poduzetnika benchmark (engl.) mjera vrijednosti, standard odnosno važni (glavni) pokazatelj koji se koristi za komparativne svrhe. (v. benchmarking) benchmarking (engl.) uspoređivanje neke dimenzije vlastitog poslovanja s najboljim ~poduzetnikom u istoj djelatnosti (na istom ~tržištu). (v. benchmark) BER (block exemption rules) (engl.) v. skupna izuzeća Bertrandov (Nashov) model ravnoteže (engl. Bertrand /Nash/ equilibrium) model ~oligopola koji se odnosi na situaciju u kojoj su ~poduzetnici sudionici oligopola u takvom odnosu međuovisnosti da, iako djeluju svaki za sebe i neovisno, pri izboru najbolje poslovne strategije uzimaju u obzir poslovnu strategiju drugih oligopolista, te u konačnici izabiru istu poslovnu strategiju kao i njihovi ~tržišni takmaci. Taj se model temelji na tri pretpostavke. Prva je da je riječ o tržištu na kojem djeluje mali broj konkurenata. Druga je pretpostavka da će svi tržišni takmaci na tom tržištu

15

odabrati poslovnu strategiju koja im omogućuje da izaberu onu cijenu koja im omogućuje da prodaju ukupnu količinu proizvedenih proizvoda. Slijedom toga, treća je pretpostavka da svaki od konkurenata vjeruje da će se njegovi tržišni takmaci ponašati prvenstveno na način koji im omogućuje da održe željenu razinu cijena, a ne obujam proizvodnje. Rezultat je tzv. Bertrandova (Nashova) ravnoteža. U bitnome, ta ravnoteža predstavlja situaciju u kojoj niti jedan tržišni takmac promjenom ~cijene svog proizvoda ne može postići veći ~profit , ako ostali tržišni takmaci na tom tržištu nastave naplaćivati dosadašnje cijene. Ako je riječ o tzv. ~simetričnoj industriji (engl. symmetric industry), ako su k tome ~troškovi stalni, a proizvode se ~homogeni proizvodi, Bertrandova ravnoteža je takva da svi poduzetnici koji djeluju u toj industriji utvrđuju ~cijene koje su jednake ~graničnim troškovima. Rezultat je tzv. ~Paretova djelotvornost. Taj rezultat ne ovisi o broju poduzetnika koji djeluju u toj industriji. U tom je smislu taj model suprotan ~Cournotovom (Nashovom) modelu ravnoteže. Međutim, u slučaju da postoji ~različitost proizvoda, prema Bertrandovom modelu će doći do povećanja cijena iznad razine graničnih troškova, dok će različitost proizvoda rasti. Ako je riječ o ~duopolu, Bertrandova (Nashova) ravnoteža znači da obujam proizvodnje svakog od duopolista maksimizira njihovu ~dobit na način da se svaki od duopolista odlučuje za isti obujam proizvodnje kao i drugi duopolist. (v. elastičnost cijena) Bertrand (Nash) equilibrium (engl.) v. Bertrandov (Nashov) model ravnoteže best practicies (engl.) ukupnost najboljih iskustava stručnjaka i praktičara, uključujući i iskustva i praksu nadležnih državnih tijela, na nekom području djelovanja. (v. International Competition Network) bezobzirno tržišno natjecanje (engl. destructive/excessive/ruinous competition) pretjerano, agresivno i bespoštedno ~tržišno natjecanje, koje je zabranjeno s obzirom na ~nedopuštena sredstva kojima se ~tržišni takmaci koriste. Takvo se tržišno natjecanje provodi u pravilu na području ~cijena. Riječ je o uvođenju tzv. ~«predatorskih» cijena, odnosno o privremenom prodavanju proizvoda/usluga po cijeni nižoj od ~prosječnog varijabilnog troška proizvodnje. Za stanje na ~tržištu kad neki poduzetnik prodaje svoje proizvode/usluge po cijeni koja ne pokriva niti ~fiksne troškove, koristi se izraz «cut-throath» competition. bid rigging (engl.) v. manipuliranje ponudama na javnom natječaju «big boys» (engl.) v. «rubni» tržišni takmaci

16

big business (engl.) krupno poduzetništvo; izraz koji se koristi za najveće i najutjecajnije ~poduzetnike koji djeluju na nekom ~tržištu, u nekoj državi ili regiji. bilatrealni monopol/oligopol v. uzajamni (bilateralni) monopol/oligopol bilatreal monopoly/oligopoly (engl.) v. uzajamni (bilateralni) monopol/oligopol bitni infrastrukturni objekti v. osnovni uređaji bitno smanjivanje tržišnog natjecanja (engl. substantional lessening of competition – SLC) pristup koji neke ~agencije za konkurenciju koriste pri ocjeni dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika (npr. SAD i Kanada). U tom se pravcu provode određeni testovi (tzv. substanative tests). Jedna od definicija bitnog smanjivanja tržišnog natjecanja utvrđuje ovaj pojam kao smanjivanje razine stvarnog i potencijalnog ~tržišnog natjecanja između ~poduzetnika na nekom ~tržištu koje se jasno i nedvosmisleno može opisati kao bitno u odnosu na nebitno, beznačajno ili minimalno smanjenje. U osnovi je riječ o procjeni odnosno predviđanjima agencije za konkurenciju hoće li sudionici neke koncentracije poduzetnika nakon njene provedbe (u tzv. post-merger razdoblju) koristiti stvarnu ili potencijalnu ~tržišnu snagu nastale koncentracije na način da to dovede do bitnog smanjivanja tržišnog natjecanja. U tom se smislu provodi tzv. ~test hipotetičnog monopoliste (engl. hypotetical monopolist test – SSNIP. To je koncept kojim se pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu procjenjuje bi li hipotetični monopolist na nekom tržištu mogao profitabilno, pomalo, ali ipak značajno povećavati ~cijene određenog proizvoda (tzv. ~mjerodavni proizvod), a da time ne privuče nove tržišne takmace da pristupe tom tržištu. Otud i kratica SSNIP (engl. «small but significant non-transitory increase in price»). Obično je riječ o tzv. ~»five-per-cent» testu ili «ten-per-cent» testu. Sposobnost sudionika koncentracije da cijene povećavaju odnosno da ih održe na razini praga od pet ili deset posto (ili čak iznad tih pragova) ocjenjuje se na temelju izuzetno složenih kvalitativnih i kvantitativnih analiza ~strukture tržišta i čimbenika koji bi mogli utjecati na ponašanje tržišnih takmaca. Nakon što su početkom 21. stoljeća SLC test prihvatile i Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, u ~Europskoj uniji su počela ozbiljna razmatranja da taj pristup zamijeni dosadašnji ~test vladajućeg položaja (engl. dominance test). Ovo unatoč činjenici što mnogi stručnjaci za pravo tržišnog natjecanja drže da između ta dva pristupa nema bitne razlike, odnosno da oba testa daju u načelu iste rezultate. Taj se test u ~Europskoj uniji od 2004. godine primijenjuje u obliku ~SIEC testa (engl. significant impediment to effective competition).

17

black clause (engl.) zabranjene («crne») odredbe u ~vertikalnim sporazumima. Riječ je o odredbama ~sporazuma poduzetnika koji sadrže tzv. ~apsolutna ograničenja tržišnog natjecanja. Na sporazume koji sadrže takve odredbe ne mogu se primijeniti pravila o ~skupnim izuzećima. Odredbe o ~pojedinačnim izuzećima mogu se u takvim slučajevima primijeniti samo izuzetno. (v. white clause) block exemption rules - BER (engl.) v. skupna izuzeća bojkot v. isključivanje iz poslovanja bounty (engl.) subvencija, ~državna potpora. boycott (engl.) v. isključivanje iz poslovanja brand (branded goods) (engl.) izraz koji se uobičajeno koristi za renomirane i ~potrošačima prepoznatljive proizvode s poznatim (engl. well-knovn) ~robnim/uslužnim žigom. Tako se izraz brand uvriježio kao tehnički izraz za renomirane proizvode prepoznatljive ~potrošačima. U tom je kontekstu taj pojam širi od izvornog značenja pojma ~robni/uslužni žig (marka) proizvoda. U Hrvatskoj se usporedno koristi izraz marka proizvoda. Brand (marka) daje potrošaču određeno jamstvo stabilnih svojstava proizvoda koja su ga tom proizvodu privukla, koje je prihvatio i zbog kojih je postao privržen tom proizvodu. Kako takva vjernost (engl. brand loyality) rezultira stabilnošću prodaje, na ~tržištu u pravilu vlada ~tržišno natjecanje brandova. Upravo to je razlog što ~poduzetnici nastoje održati uspostavljeni odnos između branda i potrošača. (v. fighting brand; inter-brand tržišno natjecanje; intra-brand tržišno natjecanje; tržišno natjecanje brandova; vjernost robnom žigu /marki/) brand competition (engl.) v. tržišno natjecanje brandova branded goods (engl.) v. brand (branded goods) brand loyality (engl.) vjernost robnom žigu proizvoda.

18

Bundeskartellamt (njem.) Savezni kartelni ured; ~agencija za konkurenciju, odnosno tijelo nadležno za primjenu propisa o ~tržišnom natjecanju u Saveznoj Republici Njemačkoj. Ured ima oko 150 zaposlenih (podatak za 2003. godinu). Sjedište ureda je u Bonnu. bundling (engl.) v. vezana prodaja/kupnja burden of proof (engl.) v. teret dokaza (dokazivanja) business (business enterprise) (engl.) v. poduzeće buyer (engl.) v. kupac buyer concentration (engl.) v. tržišne koncentracije buyer power (engl.) v. kupovna snaga poduzetnika buyer's market (engl.) v. tržište kupaca buyer up-front (engl.) v. unaprijed poznati kupac buy-out (buyout) (engl.) otkup kontrolnog paketa nekog ~trgovačkog društva od strane uprave (tzv. management buy-out) i/ili radnika zaposlenih u tom društvu. Predmet otkupa može biti cijelo društvo ili njegov dio (primjerice pogon, podružnica i sl.). Otkup može biti financiran kroz bankovne zajmove, izdavanjem obveznica ili na koji drugi način. U tom slučaju govorimo o otkupu uz zaduživanje ili «polužnom» otkupu (engl. leveraged buy-out). (v. ESOP) by- laws (engl.) v. podzakonski akti

19

C

call option (engl.) v. opcija kupnje poslovnog udjela CARDS (engl. Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation; franc. Aide communautaire á la reconstruction, au développement et á la stabilisation) program tehničke pomoći ~Europske unije (EU) za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, te Srbiji i Crnoj Gori. carine (engl. customs duty; njem. Zollgebür) pristojbe, odnosno porezi koji se plaćaju na uvoz/izvoz neke robe. Na taj se način štite domaći ~poduzetnici budući da zbog plaćanja carine uvozni proizvodi postaju skuplji. U tom smislu carine predstavljaju najčešća tarifna ograničenja, odnosno jedan od oblika ~zapreka pristupu tržištu. Najčešća netarifna ograničenja su kvote (engl. quotas) odnosno kontingenti (utvrđivanje točnog broja ili količine proizvoda koja se smije uvesti u određenom razdoblju), ~standardi, dobrovoljna ~ograničavanja izvoza itd. Carinska unija (engl. Customs union; franc. Union douaniére) općenito, carinske su unije savezi država kojima se ustanovljava jedinstveno carinsko područje. Drugim riječima, carinske unije su sporazumi odnosno udruženja zemalja koje ukidaju međusobne ~carine uz istovremeno uvođenje carina na robu iz trećih zemalja.. U smislu ~pravne stečevine Europske zajednice, Carinska unija je bila glavno uporište pri sklapanju ~Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice 1957. godine. Carlsberg notice (engl.) tehnički izraz koji se koristi u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice (EZ). Obavijest je nazvana prema slučaju ~koncentracije poduzetnika Carlsberg/Tetley u kojem je prvi puta primijenjena. Riječ je o obavijesti koja se objavljuje u službenim novinama (~Official Journal) kojom ~Europska komisija obavještava javnost o podnošenju prijave (~notifikaciji)

20

~koncentracije poduzetnika, te poziva sve zainteresirane da u određenom roku Komisiju obavijeste o činjenicama za koje drže da su relevantne za konkretni slučaj. Ta obavijest sadrži samo kratki sažetak slučaja, s kojim se stranke u postupku prethodno moraju suglasiti. cartel (engl.) v. kartel case-by-case metoda (engl.) metoda kojom se koriste ~agencije za konkurenciju pri ocjenjivanju dopuštenosti mogućih ~protutržišnih ponašanja i djelovanja ~poduzetnika u konkretnim slučajevima. Svaki se slučaj ocjenjuje kao zaseban, uzimajući u obzir sve konkretne činjenice, okolnosti i uvjete na ~tržištu. Ta je metoda u skladu s jednim od temeljnih načela ~prava tržišnog natjecanja koje bi se moglo sažeti u sintagmu «ne postoje jednaki slučajevi». To, međutim, ne znači da se pri ocjeni nekog konkretnog slučaja neće proučiti i slični slučajevi iz prakse, tzv. ~vodeći slučajevi, no njihov će se značaj za konkretni slučaj procjenjivati samo u sklopu svih relevantnih činjenica i dokaza. casting vote (engl.) situacija kad se u slučaju kad dvije osobe s istim brojem glasova (npr. dva ortaka) ne mogu donijeti poslovnu odluku koja se mora donijeti jednoglasno. Takvo se ~pat-stanje (engl. deadlocks) može prevladati uključivanjem u glasovanje neke treće, neutralne osobe koja će donijeti odluku, odnosno čiji će glas biti odlučujući pri njenom donošenju. certification free-rider issue (engl.) v. problem «slijepog» putnika chain of substitution (engl.) v. lanac zamjenjivih proizvoda channels of distribution (engl.) v. kanali distribucije Chicago school (engl.) v. Čikaška škola cijena (engl. price; njem. Preis) novčani izraz vrijednosti neke robe (proizvoda/usluge) koji se formirao kroz međusobni utjecaj ~ponude i ~potražnje te robe na ~tržištu. (v. tržišna cijena) ciljni popust v. diskriminacija u cijenama

21

Clayton Act (engl.) v. zabranjene (nedopuštene) koncentracije poduzetnika; Sherman Act cluster (engl.) v. klaster collecting agency (society) (engl.) naplatna agencija; agencija (društvo; udruženje) koje obavlja naplatu za druge. U pravilu se pod tim izrazom podrazumijeva udruženje koje od korisnika ~prava intelektualnog vlasništva prikuplja tantijeme i doznačava ih vlasnicima tih prava. collecting society (engl.) v. collecting agency collective dominance (engl.) v. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu collusion (engl.) v. koluzija collusive bidding (engl.) v. manipuliranje ponudama na javnom natječaju collusive tendering (engl) v. manipuliranje ponudama na javnom natječaju combination (engl.) izraz koji se uz izraz ~ conspiracy u engleskom jeziku često koristi kao sinonim za ~koluziju (engl. collusion). I u ovom je slučaju riječ o dosluhu, tajnom dogovoru i drugim neetičnim ponašanjima i djelovanjima ~poduzetnika u smislu ~prava tržišnog natjecanja. Svodi se na tajni sporazum (tzv. tacit collusion) između dva ili više poduzetnika (u pravilu izravnih ~tržišnih takmaca) čiji je cilj, predmet ili mogući učinak stvaranje ~zapreka pristupu tržištu ili isključivanje s ~tržišta svih tržišnih takmaca koji nisu sudionici tog sporazuma. Predmet takvih sporazuma najčešće su ~sporazum o cijenama ili ~sporazum o podjeli tržišta, ali i druga ~hard-core ograničenja tržišnog natjecanja. comity (international comity) (engl.) v. uzajamno uvažavanje propisa u međunarodnim odnosima comfort letter (engl.) v. pismo podrške Commission (engl.) v. Europska komisija

22

commitments (engl.) u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice (EZ) obično se povezuje s pojmom ~remedies. Riječ je o prijedlozima, odnosno nalozima koje ~agencije za konkurenciju upućuju sudionicima koncentracije, koje sadrže precizan opis načina i uvjeta (engl. conditions) za ~restrukturiranje koncentracije poduzetnika. commodity agreement (engl.) robni sporazum. common control (engl.) v. stjecanje kontrole nad poduzetnikom Community acquis (engl.) v. pravna stečevina Europske zajednice Community law (engl.) v. pravo Europske zajednice common market (engl.) v. unutarnje tržište Community preference (engl.) v. preferencijali Community-wide turnover (engl.) v. prijava koncentracije poduzetnika company (engl.) v. trgovačko društvo competing undertakings (engl.) v. tržišni takmaci competition (engl.) v. tržišno natjecanje competition advocacy (engl.) v. zagovaranje (promicanje) tržišnog natjecanja competition agency (authority) (engl.) v. agencija za konkurenciju competition policy (engl.) v. politika konkurencije competitors (engl.) v. tržišni takmaci

23

competitive fringe (engl.) v. «rubni» tržišni takmaci competitive market (engl.) v. kompetitivno tržište competitive price (engl.) v. tržišna cijena competitiveness (engl.) v. razvijanje sposobnosti za globalno tržišno natjecanje complaint (engl.) žalba; reklamacija; prigovor; pritužba. complementary product (engl.) v. komplementarni proizvod compliance program (engl.) interni program usklađivanja načina i uvjeta poslovanja nekog ~poduzetnika s propisima o ~tržišnom natjecanju. Ključni dio takvog programa je edukacija zaposlenika i uprave. compulsory licensing (engl.) v. sustav dozvola concentration (engl.) v. tržišne koncentracije; koncentracije poduzetnika concentration indexes (engl.) v. mjerila (tržišne) koncentracije concentration measures (engl.) v. mjerila (tržišne) koncentracije concentration ratio (CR) (engl.) v. omjer (tržišne) koncentracije concentrative joint venture (engl.) v. zajednički pothvat concerted action (engl.) v. usklađeno djelovanje poduzetnika concerted practice (engl.) v. usklađeno djelovanje poduzetnika conditions (engl.) uvjeti; u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice (EZ) obično se povezuje s pojmovima ~commitments i ~remedies. Riječ je o prijedlozima

24

~agenije za konkurenciju o načinu i uvjetima (engl. conditions) ~restrukturiranja koncentracije poduzetnika upućenog sudionicima koncentracije. conference rates (engl.) kartelne ~cijene; monopolne cijene. Cijene koje su dogovorili članovi ~kartela. (v. kartel, monopol) conglomerate (engl.) v. konglomerat conglomerate merger (engl.) v. koncentracija poduzetnika connected undertakings (engl.) v. povezana društva conscious parallelism (engl.) v. prešutni sporazum poduzetnika Conseil de la Concurrence (franc.) Savjet za tržišno natjecanje. Tijelo nadležno za donošenje odluka s područja ~prava tržišnog natjecanja u Francuskoj. Savjet se sastoji od sedamnaest članova koje imenuje Predsjednik Republike. Upravne i stručne poslove za Savjet obavlja Director general de la concurrence, de la consommation et de la répression des fraudes. Ta uprava ima 270 zaposlenih (podatak za 2003. godinu). Sjedište obaju tijela je u Parizu. consent order (engl.) paket mjera za ~restrukturiranje koncentracije poduzetnika oko kojeg su se ~agencija za konkurenciju i sudionici ~koncentracije poduzetnika složili i na koje su sudionici koncentracije pristali. Ona može sadržavati ~odredbu o «krunskom dragulju». Uz to (npr. u ~pravu tržišnog natjecanja SAD). U pravilu postoji ugovor kojim se djelatnost sporne koncentracije koja je predmet restrukturiranja prenosi na poznatog kupca (approvable divestiture contract). Svrha je ovog ugovora da sudionike sporne koncentracije i kupca onog njenog dijela koji je predmet restrukturiranja potpuno razdvoji i učini od njih jake ~tržišne takmace. Takvi ugovori redovito sadrže tzv. prijelazne uglavke (transitional arrangements) koji ugovorne strane mogu kroz neko vrijeme vezati kroz. npr. zajedničku nabavu sirovina ili kroz obvezu pružanja tehničke pomoći kupcu. Kako takvo stanje može biti samo privremeno u ugovor moraju biti ugrađene odredbe kojima se predviđa i strategija za proces potpunog razdvajanja (exit strategy). Ugovor mora sadržavati odredbe o tome da kupac mora imati mogućnost da izvrši ~due diligence.

25

consolidation (amalgamation) of firms (engl.) v. konsolidacija poduzetnika consortium (engl.) v. konzorcij conspiracy (engl.) v. konspiracija consumer (engl.) v. potrošač consumer welfare (engl.) v. pogodnosti za potrošače consumers´ surplus (engl.) v. potrošački višak contestability (engl.) v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije) contestable market (engl.) v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije) «contracting out» model (engl.) v. privatizacija control of enterprises (engl.) v. stjecanje kontrole nad poduzetnikom cooperative oligopoly (engl.) v. kartel copyright (engl.) autorsko pravo; pravo izdavanja. (V. sustav dozvola) core business (engl.) v. djelatnost poduzetnika; outsorcing corporate governance (engl.) v. korporativno upravljanje corporation (engl.) v. korporacija cost-benefit analiza tehnički izraz koji označava procjenu relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili projekte.

26

Provodi se na način da se metodološki ispituju ~troškovi, koristi i rizici svih opcija te se određuju troškovno najučinovitiji načini postizanja zadanih ciljeva. costs (engl.) v. troškovi Council of Europe (engl.) v. Vijeće Europe Council of European Union (engl.) v. Vijeće Europske unije Council of ministers (engl.) v. Vijeće Europske unije conscious parallel behaviour (engl.) v. prešutni sporazum poduzetnika

countervailig power (engl.) v. snaga suprostavljanja couponing (engl.) oblik promotivne akcije kojom se ~potrošaču omogućuje da, uz predočenje kupona, na prodajnom mjestu kupi proizvod po sniženoj ~cijeni. Kupon može biti otisnut u novinama, na letku ili se potrošaču može distribuirati na koji drugi način (primjerice, u akciji izravnog mailinga). Cournot (Nash) equlibrium (engl.) v. Cournotov (Nashov) model ravnoteže Cournotov (Nashov) model ravnoteže (engl. Cournot (Nash) equlibrium) Cournotov model ~oligopola pretpostavlja da svi ~tržišni takmaci proizvode ~homogene proizvode i nastoje maksimizirati svoj ~profit promjenama obujma proizvodnje (količine proizvedenih proizvoda). Promjene obujma moraju se dešavati istovremeno (simultano) kod svih tržišnih takmaca s tim da se kao zadana količina uzima količina proizvoda koju proizvode konkurenti. Dakle, Cournotov se model zasniva na tri pretpostavke. Prva je pretpostavka da je riječ o oligopolnom tržištu, odnosno tržištu na kojem djeluje mali broj tržišnih takmaca. Druga je pretpostavka da će svaki poduzetnik koji djeluje na takvom tržištu izabrati poslovnu strategiju koja mu omogućuje da izabere obujam proizvodnje koji dovodi do maksimalnog profita. Treća je pretpostavka da će se konkurenti na tom tržištu ponašati na način da će prvenstveno nastojati održati isti obujam proizvodnje, a ne cijenu proizvoda. Stoga će obujam proizvodnje jednog tržišnog takmaca izravno utjecati na profit ostalih tržišnih takmaca, jer kod takvog modela tržišna cijena proizvoda ovisi o ukupnom obujmu proizvodnje svih tržišnih takmaca na nekom

27

tržištu. Zato svaki poduzetnik pri izboru svoje poslovne strategije mora uzeti u obzir procjenu obujma prodaje svih ostalih konkurenata. Rezultat je stvaranje Cournotove (Nashove) ravnoteže u količini proizvoda (obujmu proizvodnje). Ta se ravnoteža sastoji u tome da zbog održavanja stalnog obujma prodaje niti jedan poduzetnik ne može prodajom veće količine ostvariti veći profit. U takvoj situaciji svi poduzetnici na nekom tržištu proizvode upravo onu količinu proizvoda koja im donosi maksimalni profit. Stoga niti jedan od konkurenata nema razloga da jednostrano promjeni obujam proizvodnje. (v. Bertrandov /Nashov/ model ravnoteže) Court of Justice of the European Community (engl.) v. Sud Europske zajednice credence products (engl.) proizvodi čiju je kakvoću teško procijeniti čak i nakon što ih ~kupac/~potrošač isproba. (v. expirience products) CR indeks v. omjer (tržišne) koncentracije crisis cartel (engl.) v. krizni kartel cross price elasticity of demand (engl.) v. unakrsna elastičnost cijena cross-subsidization (engl.) slučaj kad ~poduzetnik djeluje na više ~mjerodavnih tržišta, od kojih je na jednom (proizvodnom ili zemljopisnom) izgubio ~vladajući položaj, pa sada gubitke koje ostvaruje na tom ~tržištu pokriva iz dobiti na drugim ~tržištima na kojima ima vladajući položaj. «crown-jewel» (provision) (engl.) v. odredba o «krunskom dragulju» customer (engl.) v. kupac customs duty (engl.) v. ograničavanje uvoza cut-troath competition (engl.) v. bezobzirno tržišno natjecanje cut-off point (engl.) v. elastičnost cijena

28

Č

Čikaška škola (engl. Chicago school) učenje nazvano prema Čikaškom sveučilištu na kojem je razvijeno. To je učenje dovelo do promjene smjera u primjeni propisa o tržišnom natjecanju u SAD u razdoblju od 1970. do 1980. godine. Sljedbenici Čikaške škole prednost daju velikim poduzetnicima, vjerujući u sposobnost ~tržišta da samo, bez intervencije države kroz primjenu propisa o tržišnom natjecanju, uspostavi učinkovito tržišno natjecanje. Teorija e zasniva na zamisli da će tržište samo «kazniti» neučinkovite poduzetnike. Za razliku od učenja tzv. ~Harvardske škole koja se zasniva na empirijskim modelima, učenje Čikaške škole počiva na teorijskom modelima, prvenstveno na modelu tzv. ~Paretove učinkovitosti (engl. Pareto efficiency). Ta se učinkovitost naziva i učinkovitost raspodjele (engl. allocative efficiency). Ona nastupa kada su sredstva tako raspodijeljena (alocirana) da je poboljšanje položaja jednog subjekta (~poduzetnika) moguće samo ako dođe do pogoršanja položaja drugog subjekta (poduzetnika). Glavni su nositelji ovog učenja, uz Miltona Friedmana, bili Stiegler, Demsetz, Brozen, Posner i Bork. «četiri slobode» jedna od temeljnih zamisli i najviših vrijednosti osnivanja ~Europske zajednice (EZ), odnosno ~Europske unije (EU). Riječ je o slobodi kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala bez unutarnjih granica. Ta je zamisao ugrađena u ~Rimske ugovore.

29

D

damping (engl. dumping; franc. practiques de dumping; njem. Schleuderausfuhr; Dumping) prodaja proizvoda u inozemstvu po ~cijeni nižoj od cijene sličnog usporedivog proizvoda na domaćem tržištu. Često je riječ o ~prodaji ispod jedinične cijene koštanja proizvoda (engl. selling bellow costs). Riječ je o posebnom obliku ~predatorskih cijena (tzv. international predation). Istovremeno je riječ i o posebnom obliku ~diskriminacije u cijenama. (v. izvozni kartel) dawn raid (engl.) v. nenajavljena pretraga poslovnih prostorija deadlocks (engl.) v. casting vote deadweight welfare loss (engl.) v. mjerilo gubitka blagostanja dealer (engl.) v. distributer decision (engl.) v. odluka decisive influence (engl.) v. prevladavajući utjecaj deconcentration (engl.) v. dekoncentracija tržišta deep pocket (engl.) v. duboki džep dekoncentracija tržišta (engl. deconcentration) dio gospodarske politike neke države kojom se želi ~restrukturirati poduzetnike, kako bi se smanjio stupanj ~tržišne koncentracije u nekoj industriji.

30

Ta se politika zasniva na zamisli da će «razbijanjem» najkrupnijih ~poduzetnika na manje dijelove koji bi počeli djelovati kao samostalni subjekti, doći do povećanja broja ~tržišnih takmaca i jačanja ~tržišnog natjecanja u cjelini. Takva politika, koja se često naziva i ~demonopolizacija (engl. demonopolisation), u slučaju njenog ekstenzivnog provođenja u praksi, krije u sebi mnoge opasnosti. Tako bi mogla dovesti do smanjivanja gospodarske ~učinkovitosti. Naime, neki poduzetnici moraju biti «veliki» kako bi se mogli koristiti prednostima koje proizlaze iz ~ekonomije obujma ili nadmoćne tehnologije čija je primjena neisplativa u uvjetima malog obujma proizvodnje. delivered pricing (engl.) v. uračunavanje jedinstvene cijene prijevoza de minimis v. doktrina de minimis demonopolisation (engl.) v. dekoncentracija tržišta demonopolizacija v. dekoncentracija tržišta depresijski kartel (engl. depression cartel) oblika javnog ~kartela (engl. public cartel). Kartel koji djeluje uz dozvolu države s ciljem da se u uvjetima depresije uspostavi stabilnost ~cijena i proizvodnje i/ili da se u uvjetima prekomjernih kapaciteta provede racionalizacija neke industrije. depression cartel (engl.) v. depresijski kartel deregulacija v. regulacija dergulation (engl.) v. regulacija destructive competition (engl.) v. bezobzirno tržišno natjecanje DG Competition v. Europska komisija DG IV v. Europska komisija Directorate-General for Competition v. Europska komisija

31

diferencijacija proizvoda (engl. product differentiation; franc. différentiation des produits; njem. Produkt Differezierung) skup mjera i djelovanja ~poduzetnika (proizvođača) usmjerenih na to da na ~tržištu postigne određeni stupanj razlikovanja vlastitog proizvoda od sličnih konkurentskih proizvoda. Svrha je da se proizvod na tržištu pozicionira tako da u sustavu generičke ponude u svijesti budućih ~potrošača postigne položaj koji će mu osiguravati konkurentne prednosti. Na taj način nastoji se postići i strateške prednosti u smislu postepenog supstituiranja proizvoda ~tržišnih takmaca svojim proizvodom. Ako je riječ o proizvodu koji se već nalazi na tržištu, poduzetnik će za ostvarenje tog cilja morati unaprijediti plasman tog proizvoda. Ako je riječ o razvoju novog proizvoda, proizvođač će u njega morati ugraditi određene inovacije, dok će različitost tog proizvoda u odnosu na konkurentske nastojati naglasiti osobito dizajnom. Sa stanovišta ~tržišnog natjecanja diferencijacija proizvoda predstavlja prednost za poduzetnike koji već djeluju na nekom tržištu (tzv. ~incumbent firms) u odnosu na one koji tržištu tek pristupaju, budući da će novi tržišni takmaci imati znatna ulaganja u promociju svojih proizvoda kako bi prevladali akumuliranu vjernost ~potrošača proizvodima koji se već nalaze na tržištu. Po tim je svojim značajkama diferencijacija proizvoda jedan od elemenata tzv. strukturalnih ~zapreka pristupu tržištu (uz ~apsolutne troškovne prednosti i ~ekonomije obujma). diferencirani proizvod v. diferencijacija proizvoda dionice (engl. stocks; shares; njem. Aktien) skup prava i obveza vezanih uz članstvo u ~dioničkom društvu. Izraz se koristi i za ispravu o dionici kojom se potvrđuje postojanje dionice. Takva isprava ima značaj vrijednosnog papira. Postoji više vrsta i rodova dionica (na ime, na donositelja, redovne, povlaštene, bez prava glasa). (v. poslovni udjel; dioničko društvo; temeljni kapital) dioničko društvo (engl. public company limited by shares, joint stock company, corporation; njem. Aktiengesellschaft, franc. société anonyme; tal societá per azioni) ~trgovačko društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju svojim ulozima u ~temeljnom kapitalu podijeljenom na ~dionice. Spada u skupinu ~društava kapitala. Društvo može imati i samo jednog člana. Dioničari mogu biti pravne i fizičke osobe. Oni ne odgovaraju za obveze društva. dinamička učinkovitosti v. tržišno natjecanje direct interlock (engl.) v. personalna povezanost poduzetnika

32

Directorate-General for Competition v. Europska komisija direktiva (engl. i franc. directive; njem. Richtlinie) u ~pravu Europske zajednice akti koji su glede zadatka koji se mora izvršiti obvezujući za državu članicu kojoj su upućeni. Ta je država, međutim, slobodna u načinu odabira načina i metoda ostvarivanja. Donosi ih ~Europska komisija, ~Vijeće EU i ~Europski parlament. Za inkorporiranje direktiva u nacionalno zakonodavstvo potrebno je donijeti tzv. akt transformacije nacionalnim propisom. discount (engl.) v. diskont discrimination (engl.) v. diskriminacija disekonomija obujma (engl. diseconomies of scale) zakonitost koja se iskazuje kad nakon razdoblja postupnog opadanja prosječnih proizvodnih ~troškova proizašlog iz povećanja broja proizvedenih jedinica proizvoda (~ekonomija obujma) i svođenja troškova na minimum (odnosno optimum), prosječni troškovi po jedinici proizvoda odjednom počinju rasti. Do toga dolazi iz više razloga. To se npr. događa zbog povećavanja troškova koordinacije i transporta između dijelova velikih proizvodnih sustava. To također može biti i zbog povećavanja broja razina upravljanja u velikim sustavima i sl. Tako, primjerice, ovisno o vrsti proizvoda, do povećavanja troškova može doći provedbom ~koncentracija poduzetnika. Iako se u pdoći jer razloga što povećanjem proizvodnih kapaciteta diskont (engl. discount; njem. Diskont; Kursabschlag) popusti na konačnu prodajnu ~cijenu proizvoda/usluga koji se pod određenim uvjetima odobravaju ~distributerima ili krajnjim ~kupcima/~potrošačima. Razlikujemo nekoliko vrsta diskonta s obzirom na razloge zbog kojih se odobravaju. Spomenut ćemo samo najpoznatije. Gotovinski diskont (engl. cash discount) se odobrava zbog plaćanja u gotovini ili u određenom, u pravilu kratkom, roku. Količinski diskont (engl. quantity discount; volume discount) se odobrava zbog kupnja veće količine robe. Sezonski diskont (engl. seasonal discount) se odobrava zbog kupovine određene robe izvan sezone. diskriminacija u cijenama (engl. price discrimination; franc. discrimination par les prix; njem. Preisdiskriminierung) jedan od oblika ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Riječ je o naplaćivanju različitih ~cijena za iste ili

33

odgovarajuće proizvode/usluge različitim ~poduzetnicima čime se ~kupce dovodi u neravnopravan položaj na ~tržištu. Jedan od oblika neizravnih oblika diskriminacije u cijenama je i odobravanje određenih ~popusta i sniženja ~kupcima. Spomenut ćemo dva najpoznatija. Popust lojalnosti ili vjernosti (engl. loyality rebate) je smanjenje veleprodajne cijene koji se odobravaju trgovcima na malo kao određena «nagrada za vjernost». Pritom će kupci biti diskriminirani na način da će veći popust dobiti onaj kupac koji svu robu nabavlja od poduzetnika koji odobrava popust. Ciljni popust (engl. target rebate) je popust koji proizvođač odobrava ~distributerima svojih proizvoda koji će se početi primijenjivati tek nakon što distributer u određenom razdoblju (najčešće kroz godinu dana) ostvari određeni «ciljani» promet od prodaje tih proizvoda. distribucijski ugovor v. distributer; ugovor o isključivoj distribuciji; ugovor o selektivnoj distribuciji distributer (engl. dealer; distributor; franc. distributeur; njem. Händler) zastupnik, odnosno ~poduzetnik koji s drugim poduzetnikom (tzv. principalom; engl. major) ima zaključen ugovor o prodaji određenih proizvoda/usluga na nekom području (teritoriju). To mogu biti ~ugovori o isključivoj distribuciji ili ~ugovori o selektivnoj distribuciji. distributerska marka v. privatni robni žig distributerski robni žig v. privatni robni žig diversification (engl.) v. diverzifikacija djelatnosti diverzifikacija djelatnosti (engl. diversification) poslovna strategija nekog ~poduzetnika da predmet svoje djelatnosti organizirano proširuje na druge proizvode/usluge i/ili na druga ~tržišta. Diverzifikacija može imati dva vida. Povezana diverzifikacija (engl. related diversifikation) je slučaj proširivanja djelatnosti na slične proizvode, odnosno na proizvode slične proizvodne linije. Nepovezana diverzifikacija (engl. unrelated diversifikation) je slučaj proširivanja djelatnosti na proizvode koji se po svojim fizičkim svojstvima i namjeni veoma razlikuju. Poduzetnici se na diverzifikaciju odlučuju zbog niza razloga. To može biti želja za smanjivanjem riizika koji proizlazi iz oslanjanja na samo jednu djelatnost, razlozi koji proizlaze iz ~ekonomije obujma i sl.

34

divestiture (engl.) v. restrukturiranje koncentracija poduzetnika djelatnosti od općeg interesa (engl. general-interest services) djelatnosti za koje se drži da su od najšireg društvenog interesa budući da su bitne za funkcioniranje države. Čine ih tzv. netržišne djelatnosti (engl. non-market services) kao što su obvezno obrazovanje i socijalna zaštita, državne obveze kao što su sigurnost i pravosuđe i ~javne usluge kao što su telekomunikacije i distribucija električne energije. djelatnost poduzetnika poslovna aktivnost poduzetnika. Skup djelatnosti kojima se poduzetnik bavi naziva se predmet poslovanja. Često se koristi podjela djelatnosti poduzetnika na temeljne (engl. core business) i sporedne. djelomična ništavost sporazuma v. ništavost sporazuma djelotvornost raspodjele v. Paretova djelotvornost dnevna kazna (engl. periodic penalty payment; franc. astreinte; njem. Zwangsgeld) novčana kazna koju u nekim pravnim sustavima (primjerice, ~Europska unija) izriču ~agencije za konkurenciju poduzetniku koji ne poštuje odnosno ne izvršava odluku agencije kojom mu je naloženo da prestane s ponašanjem i djelovanjima kojima se narušava ~tržišno natjecanje. Takva se kazna može izreći i zbog odbijanja ~poduzetnika da agenciji dostavi zatražene podatke i dokaze. Svrha je takve kazne da se poduzetnik prisili da se počne ponašati u skladu s odlukom agencije. Kazna je utvrđena u dnevnom iznosu i izriče se za svaki dan neizvršavanja odluke agencije. dobavljač (engl. supplier; franc. fournisseur; njem. Lieferant) proizvođač ili koji drugi ~poduzetnik kod kojeg se nabavlja roba za daljnju prodaju odnosno reprodukciju ili krajnju uporabu. Dobavljač može raditi u svoje ime i za svoj račun ili, po ovlaštenju, za tuđi račun. dobrobit (pogodnosti) za potrošače (engl. consumer welfare; franc. bien-âtre consommateurs; njem. Wohlfahrt des Konsumenten) odražavaju osobne (individualne) pogodnosti koje za ~potrošača proizlaze iz potrošnje roba i usluga. U teoriji se osobna (individualna) dobrobit za potrošača definira kao vlastita prosudba svakog pojedinca o zadovoljenju potreba koja proizlazi iz kupnje proizvoda/usluge,

35

~cijenom proizvoda i dobiti ostvarenom takvom kupnjom. Mjerilo dobrobiti za potrošače je ~potrošački višak. U teoriji ~prava i ~politike tržišnog natjecanja prevladavaju mišljenja da ostvarivanje maksimalne dobrobiti za potrošače mora na određeni način biti u ravnoteži s ostvarivanjem maksimalnih pogodnosti za proizvođače (engl. fair share of the benefit; franc. partié équitable du profit; njem. angemessene Beteiligung am Gewinn). S dobrobiti za potrošače neraskidivo je povezana tzv. ~mogućnost izbora. dobroovoljna ograničenja izvoza v. ograničavanje izvoza dogovor o cijenama v. sporazum o cijenama dogovor o podjeli tržišta v. sporazum o podjeli tržišta doktrina de minimis (od lat. de minimis non curat praetor) u ~pravu tržišnog natjecanja to je doktrina koju ~agencije za konkurenciju primijenjuju pri procjeni učinka sklapanja nekog konkretnog ~sporazuma poduzetnika na ~tržišno natjecanje s obzirom na veličinu odnosno ~tržišni udjel sudionika poduzetnika. Primjena doktrine de minimis na konkretni sporazum ima dva učinka. Prvi je učinak da sporazumi koji sadrže određene ograničavajuće odredbe koje sklapaju poduzetnici s relativno malim opsegom prometa i/ili s relativno malim tržišnim udjelom (koji ne prelazi propisom utvrđenu veličinu), ne moraju biti prijavljeni agenciji (tamo gdje postoji obveza ~notifikacije sporazuma). Takve sporazume nazivamo ~sporazumima male vrijednosti. Drugi je učinak postojanje oborive zakonske pretpostavke da agencija, zbog pretpostavljenog neznatnog učinka na tržišno natjecanje, ne treba ocjenjivati sporazuma male vrijednosti, čak niti u slučaju kad joj je takav sporazum i prijavljen. Međutim, postoji i izuzetak od primjene doktrine de minimis. Naime, agencija će ipak ocjenjivati učinke nekog sporazuma male vrijednosti ako taj sporazum sadrži neko od tzv. ~apsolutno zabranjenih ograničenja tržišnog natjecanja (engl. hard-core restrictions). doktrina učinka (engl. effects doctrine) doktrina prema kojoj se mogućnost primjene propisa neke države kojima se uređuje ~tržišno natjecanje ne procjenjuje s obzirom na činjenicu je li sjedište konkretnog ~poduzetnika u toj državi ili u inozemstvu, već se njihova primjena procjenjuje s obzirom na postojanje učinaka ponašanja ili djelovanja konkretnog poduzetnika na ~tržištu te države. Drugim riječima, ~agencija za konkurenciju primijenit će propise o konkurenciji svoje države i na poduzetnike sa sjedištem u inozemstvu ako njihovo djelovanje, ponašanje ili transakcije čiji su sudionici proizvode učinak na tržištu te konkretne

36

države (tzv. «domaćem» tržištu). Isto vrijedi i za poduzetnike sa sjedištem u toj državi (tzv. »domaće» poduzetnike) kada djeluju s područja druge države. Riječ je, dakle, o ~ekstrateritorijalnoj primjeni propisa o tržišnom natjecanju. Doktrina učinka se temelji jednom od osnovnih načela prava tržišnog natjecanja da je «nacionalnost» poduzetnika sa stanovišta primjene propisa o konkurenciji bez ikakvog značaja. dominance test (engl.) v. test vladajućeg položaja dominant firm (engl.) v. vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu dominant (market) position (engl.) v. vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu dopuštena sredstva (u tržišnom natjecanju) u ~pravu tržišnog natjecanja jedinim se sredstvima dopuštenim u nadmetanju s ~tržišnim takmacima smatraju samo niža ~cijena, bolja kakvoća i inovativnost proizvoda. Sva su ostala sredstva u tržišnom natjecanju zabranjena. (v. vladajući položaj na tržištu) downstream market (engl.) v. silazno («nizvodno») tržište drag along option (engl.) jedna od ugovornih odredbi kojima se nastoji spriječiti prestanak nekog poslovnog pothvata, primjerice. ~ortaštva ili ~zajedničkog pothvata. To je klauzula kojom se predviđa mogućnost da većinski ortak ili ortaci koji čine većinu prodaju i ~poslovne udjele ostalih ortaka po ~cijeni koju su dogovorili za prodaju svojih udjela. (v. opcija kupnje poslovnog udjela, opcija prodaje poslovnog udjela, tag along option, shotgun clause) društva kapitala (kapitalna društva) v. trgovačko društvo društva osoba (personalna društva) v. trgovačko društvo društvo-kćer (engl. subsidiary; franc. filiale; njem. Tochtergesellschaft) supsidijar, odnosno društvo unutar ~koncerna u kojem drugo društvo (tzv. društvo-roditelj; ~društvo-majka) drži većinski udjel odnosno ima većinsko pravo odlučivanja. društvo-majka (engl. parent company; franc. société mére; njem. Muttergesellschaft) društvo-roditelj; društvo koje u drugim društvima unutar

37

~koncerna (tzv. društvima-kćerima) drži većinski udjel odnosno ima većinsko pravo odlučivanja. društvo-roditelj v. društvo-majka društvo s ograničenom odgovornošću (engl. private company limited by shares, private company limited by guarantee; njem. Gesellschaft mit beschränkter Haftung) ~trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom ~temeljnom kapitalu. Članovi društva odgovaraju za obveze društva do visine vrijednosti njihovog uloga. Spada u skupinu ~društava kapitala. (v. dioničko društvo) države članice Europske unije v. Europska unija države osnivačice Europske unije v. Europska unija državne potpore (engl. state aid/ state subsidies; njem. staatliche Beihilfe) politika vlade usmjerena na stavljanje pojedinih ~poduzetnika ili sektora u povoljniji položaj kroz različite izravne ili neizravne oblike financijske potpore. Državne potpore daje država ili jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Općenito se smatra da je u nekom konkretnom slučaju riječ o državnoj potpori ako su ispunjena sljedeća tri uvjeta: ako je riječ o davanju određenih gospodarskih prednosti nekom poduzetniku, ako se potpora daje selektivno odnosno samo određenim poduzetnicima ili samo za određene proizvode i ako takva potpora može narušti ~tržišno natjecanje. Državne se potpore pojavljuju u dva osnovna oblika: izravne i neizravne državne potpore. To mogu biti izravna bespovratna novčana davanja (engl. grants) ili određene državne mjere kojima se nekom poduzetniku olakšavaju financijske obveze. Tako se državne potpore mogu javiti kao izravna državna novčana pomoć, krediti s kamatama nižim od tržišnih, državna jamstva, porezne olakšice, smanjenje uplata za socijalna davanja, prodaja roba i usluga od države ispod tržišne cijene, prodaja državnog zemljišta ispod tržišne cijene, kupnja roba i usluga od strane države po cijenama višim od tržišnih, investicije koje nisu u skladu s tržišnim načelima, oprost dugova državi i sl. Državne potpore stoga, izravno ili neizravno, utječu na tržišno natjecanje. Ovo naročito ako se potpore selektivno daju samo nekim poduzetnicima, a osobito onima koji nisu sposobni za samostalnu borbu s ~tržišnim takmacima i onima, koji neuspješno posluju kroz duže vrijeme. Na taj će se način smanjiti i opća dobrobit na razini države. U tom su smislu one dio ~politike tržišnog natjecanja.

38

Državne potpore imaju dva negativna učinka. Naime, država umjetno, novčanom potporom ili davanjem drugih financijskih pogodnosti, održava na ~tržištu neučinkovitog poduzetnika, istovremeno otežavajući tržišni položaj njegovim uspješnim tržišnim takmacima koji se vlastitim snagama bore za svoje mjesto na tržištu. Stoga su državne potpore dopuštene samo u izuzetnim, zakonom utvrđenim slučajevima. Općenito je prihvaćeno da neki oblici državnih potpora nisu nedopušteni. To su prije svega tzv. opće mjere, odnosno potpore svim poduzetnicima unutar nekog sektora. Dopuštene su i državne potpore socijalnog karaktera, one vezane uz sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i otklanjanja poteškoća u gospodarstvu, potpore gospodarski nerazvijenim područjima i područjima u kojima je životni standard stanovništva izuzetno nizak (poticanje gospodarskog razvoja i zapošljavanja), potpore vezane uz promicanje kulture i zaštitu kulturne baštine, potpore poduzetnicima koji obavljaju službe od javnog interesa čije bi obavljanje bez potpore bilo nemoguće (primjerice. dostava pošte u udaljena mjesta) i sl. «duboki džep» (engl. «deep pocket») jedan od oblika predatorskog ponašanja kojim «predator» želi navesti ~tržišnog takmaca («plijen») da se povuče s ~mjerodavnog tržišta. «Predator» to čini stvarajući kod «plijena» svijest o uvjerljivoj prijetnji da će ga «predator» tržišno nadživjeti, jer je sposoban kroz duže vrijeme podnositi gubitke izazvane ~predatorskim cijenama, te da će konačno iscrpiti financijske resurse i snagu plijena. (v. signaliziranje; reputacija) due diligence (engl.) složeni postupak ispitivanja stanja ~poduzeća prije njegove prodaje. Postupak se provodi interdisciplinarno. Ispitivanje svakog područja djelovanja poduzeća povjerava se posebnim stručnjacima (tehničkim, komercijalnim, financijskim, pravnim), koji o tome podnose detaljno izvješće s preciznim nalazima. Tako bi npr. izvješće pravnih stručnjaka (legal due diligence report) obuhvaćalo podatke o upisu u zemljišne knjige, podatke o svim ugovorima koje je poduzeće sklopilo, stanje tražbina, stanje upisa u trgovačkom registru itd. dumping (engl.) v. damping duopol (engl. duopoly; franc. duopole; njem Duopol) situacija kad na nekom ~tržištu djeluju dva glavna ~prodavatelja nekog proizvoda/usluge. Ako uz ove ~poduzetnike koji se nalaze u ~vladajućem položaju na tržištu na tržištu djeluje i određen broj poduzetnika s neznatnom ~tržišnom snagom, ti će «mali» ~tržišni takmaci (tzv.~«rubni» tržšni takmaci; engl. competitive fringe) morati svoje tržišno ponašanje neprekidno usklađivati s dominantnim poduzetnicima. U tom je smislu duopol poseban oblik ~oligopola. Situacija suprotnih obilježja, tj. kad na nekom tržištu postoje dva dominantna ~kupca za neku robu/uslugu naziva se duposon (engl. duopsony).

39

duopoly (engl.) v. duopol duopson v. duopol duopsony (engl.) v. duopol dvostruko vežući test (engl. two-tier test) v. SIEC test dynamic efficiency (engl.) v. tržišno natjecanje

40

DŽ

džentlmenski sporazum (engl. gentleman's agreement) u najširem smislu označava neformalni sporazum ~poduzetnika čije se sklapanje i izvršenje temelje na osobnim kontaktima i vezama, uzajamnim obzirima i društvenim konvencijama. Oni vežu sudionike sporazuma zbog mogućnosti gubitka časti i društvenog ugleda što im ne dopušta da od sporazuma odstupe. U ~pravu tržišnog natjecanja to može biti jedan od oblika ~koluzije. (v. price leader)

41

E

EC v. Europska zajednica Economic and Monetary Union (engl.) v. Ekonomska i monetarna unija economic interest grouping (engl.) v. gospodarsko interesno udruženje economies of scale (engl.) v. ekonomije obujma (razmjera). economies of scale in distribution (engl.) v. ekonomije obujma u distribuciji economies of multy-plant operations (engl.) v. ekonomije obujma economies of scope (engl.) v. ekonomije obuhvata economy pack (engl.) v. promotivna prodaja EC Treaty (engl.) v. Rimski sporazumi EEC v. Europska ekonomska zajednica effects doctrine (engl.) v. doktrina učinka efficiency (engl.) v. učinkovitost

42

efficiency defence v. kriterij veće učinkovitosti efekt prelijevanja v. učinak (efekt) prelijevanja ekonomije razmjera v. ekonomije obujma ekonomije obuhvata (engl. economies of scope; franc. economies de gamme; njem. Verbundvorteile) zakonitost koja se iskazuje kad je ~poduzetniku jeftinije proizvoditi dva proizvoda zajedno (tzv. skupna proizvodnja; engl. joint production), nego da ta dva proizvoda proizvodi odvojeno. Takav je učinak moguć ako poduetnik može koristiti iste komponente za različite proizvode, te kad za proizvodnju različitih proizvoda može koristiti iste proizvodne pogone i osoblje. (v. ekonomije obujma) ekonomije obujma (razmjera) (engl. economies of scale; franc. economies d'echelle; njem. Grössenvorteile) zakonitost koja se iskazuje kad se ~prosječni proizvodni trošak po jedinici proizvoda smanjuje povećanjem broja proizvedenih jedinica. Takav je učinak moguć kad je ~fiksne troškove moguće rasporediti na veći broj proizvedenih jedinica proizvoda. Postoji više tipova ekonomije obujma (product specific economies, plant specific economies, economies of multi-plant operations). (v. disekonomija obujma; ekonomije obuhvata) ekonomije obujma u distribuciji (engl. economies of scale in distribution) pod određenim uvjetima to može biti oblik nedopuštenog ~vertikalnog ograničenja tržišnog natjecanja. Riječ je o situaciji kad se proizvođač, s ciljem da smanji prodajnu ~cijenu svoga proizvoda, odlučuje da ga prodaje samo ograničenom broju ~distributera. Takvu će svoju odluku u pravilu pravdati time da mu se financijski ne isplati poslovati s velikim brojem poduzetnika. To može provesti, primjerice, sklapanjem ~ugovora o isključivoj distribuciji ili ~ugovor o isključivoj kupnji ili sporazuma koje sadrže odredbe o minimalnoj količini prodanih proizvoda (~quantity forcing) ili odredbe o minimalnoj količini kupljenih proizvoda (~minimum purchasing). Ekonomska i monetarna unija (engl. Economic and Monetary Union - EMU) proces usklađivanja gospodarskih i monetarnih politika država članica ~Europske unije s krajnjim ciljem usvajanja eura kao jedinstvene valute.

43

Proces se odvijao kroz nekoliko faza od kojih je posljednja završena ~Ugovorom o osnivanju Europske unije (Ugovor iz Maastrichta) 1993. godine, kojim je osnovana Europska središnja banka (engl. European Central Bank). ekstra profit (engl. extra-profit) ~profit nekog ~poduzetnika koji znatno prelazi normalno obnavljanje uloženog kapitala. Takva se situacija javlja kod ~monopola. U tom slučaju se taj profit često naziva monopolističkom rentom (engl. monopoly rent). U američkoj teoriji i praksi ~prava tržišnog natjecanja, ekstra-profitom se smatra svaki profit koji prelazi osam posto na uloženi kapital (nakon oporezivanja). (v. monopolistička cijena; tržišna cijena) ekstrateritorijalna primjena propisa o tržišnom natjecanju (engl. extratrrioriality; extraterritorijal application; franc. extraterritorialité; njem. Extraterritorialität) jedno od temeljnih načela ~prava tržišnog natjecanja prema kojem je «nacionalnost» ~poduzetnika sa stanovišta primjene propisa o konkurenciji bez ikakvog značaja. To konkretno znači da će ~agencija za konkurenciju primijeniti propise o konkurenciji svoje države i na poduzetnike sa sjedištem u inozemstvu ako njihovo djelovanje, ponašanje ili transakcije čiji su sudionici proizvode učinak na ~tržištu te konkretne države (tzv. «domaćem» tržištu). Isto vrijedi i za poduzetnike sa sjedištem u toj državi (tzv. »domaće» poduzetnike) kada djeluju s područja druge države. U tom smislu to načelo povezujemo s tzv. ~doktrinom učinka. (v. International Competition Network; uzajamno uvažavanje propisa o tržišnom natjecanju u međunarodnim odnosima) elasticity of demand (engl.) v. elastičnost potražnje elasticity of price (engl.) v. elastičnost cijena elastičnost cijena (engl. elasticity of price; price elasticity; franc. élasticité des prix; njem. Preiselastizität) mjerilo promjene u potražnji (količini) nekog proizvoda proizvoda) kao odgovora na promjenu u ~cijeni tog proizvoda. Utvrđuje se dijeljenjem postotka promjene potražnje s postotkom promjene cijene proizvoda. Numerički izražena elastičnost cijena. u pravilu ima negativne vrijednosti. Teoretski se može kretati u rasponu od minus beskonačno do nule. U praksi se pojavljuje u rasponu od -10 do 0. Što je udaljenija od nule to je ponuda elastičnija (i obratno). Vrijednost od -1 smatra se kritičnom točkom (engl. cut-off point). Elastičnost cijena se može utvrđivati na razini pojedinog ~poduzetnika ili na razini cijelog ~tržišta (sektora; industrije). Kada je ponuda neelastična, cijene rastu a raste i ~ukupni prihod poduzetnika. Obratno, kad je ponuda elastična, cijene rastu ali ukupni

44

prihod ~poduzetnika pada. S porastom elastičnosti potražnje, smanjuje se mogućnost povećavanja cijena. Poveže li se elastičnost cijena s postojanjem ~zamjenjivih proizvoda, govorimo o tzv. ~unakrsnoj elastičnosti cijena. U osnovi, što je više zamjenjivih proizvoda, to će potražnja biti elastičnija. (v. Bertrandova /Nashova/ ravnoteža) elastičnost potražnje (engl. elasticity of demand; franc. élasticité de la demande; njem. Nachfrageelastizität) mjerilo osjetljivosti djelovanja potražnje za nekim proizvodom/uslugom u odnosu na promjenu njegove ~cijene. employee buyout (engl.) v. buy-out Employee Stock Ownership Plan (engl.) v. ESOP EMU v. Ekonomska i monetarna unija «engleska klauzula» (engl. «English clause»; franc. clause dite «anglaise»; njem. «englische Klausel») odredba u ugovoru o prodaji određenih proizvoda sklopljenom između ekskluzivnog ~dobavljača i ~kupca koji od njega nabavlja robu radi daljnje prodaje (npr. ugovor između veletrgovca i trgovca na malo) prema kojem kupac može nabavljati i istovrsne proizvode koje mu pod povoljnijim uvjetima nude drugi dobavljači samo ako mu ekskluzivni dobavljač odbije prodavati robu pod tim povoljnijim uvjetima. Riječ je o ~vertikalnom ograničenju iz ugovora. Općenito se drži da je riječ o antikompetitivnoj ugovornoj odredbi. Međutim, je li riječ o zabranjenoj odredbi, treba procjenjivati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. Međutim, primjena takve ugovorne odredbe smatra se apsolutno zabranjenom u dva slučaja. Takva je klauzula nedopuštena kad je ugovoreno da kupac mora svom ekskluzivnom dobavljaču otkriti podatke o alternativnom izvoru nabave (ime, odnosno tvrtku tog dobavljača). Isto je tako zabranjeno da takvu klauzulu ugovara poduzetnik koji se nalazi u vladajućem položaju na tržištu. (v. vladajući položaj poduzetnika na tržištu; ugovor o isključivoj distribuciji; ugovor o isključivoj i kupnji) «English clause» (engl.) v. «engleska klauzula» enterprise (engl.) v. poduzeće entrant firm (engl.) poduzetnik koji pristupa nekom tržištu, za razliku od poduzetnika koji već od ranije djeluje na tom tržištu (engl. ~incumbent firm).

45

entrepreneur (engl.) v. poduzetnik entry barriers (engl.) v. zapreke pristupu tržištu entry-inducing return (engl.) ~profit koji, kad bi bio ostvaren, potiče ~poduzetnike da pristupe nekom ~tržištu, unatoč tome što na tom tržištu već otprije djeluju ~tržišni takmaci (tzv. ~incumbent firms). ESOP (engl. Employee Stock Ownership Plan) dioničarstvo zaposlenih. Model je nastao u SAD oko 1950. godine. To je model (program; plan) prema kojem zaposlenici stječu ~dionice društva u kojem su zaposleni. ESOP se provodi na način da društvo osniva trust fond u koji ulaže vlastite dionice, novu emisiju dionica ili novac kojim ~trust kupuje dionice društva. Moguće je da trust za kupnju dionica uzme kredit. Za kredit jamči društvo, a trust ga otplaćuje iz novčanih uloga društva osnivača trust fonda. U ESOP programu sudjeluju svi zaposlenici koji su navršili određene godine života i imaju određeni staž navršenu u tom društvu (npr. 21 godinu starosti i jednu godinu staža). Dionice uložene u trust raspoređuju se na osobne račune zaposlenika, kao dodatna pogodnost. Zaposlenici su kao imatelji dionica dodatno zainteresirani za dobre rezultate poslovanja društva i stimulirani za povećanje vrijednosti dionica. Pri odlasku u mirovinu oni dobivaju ili novac (prema evaluiranoj vrijednosti dionice) ili dionice društva (ako društvo kotira na burzi). essential facilities (engl.) v. osnovni uređaji EU v. Europska unija Europe agreements (engl.) v. Europski sporazumi European Central Bank (engl.) v. Ekonomska i monetarna unija European Commission (engl.) v. Europska komisija European Community (engl.) v. Europska zajednica

46

European Council (engl.) v. Europsko vijeće European Economic Area (EEA) (engl.) European Parliament (engl.) v. Europski parlament European Union (engl.) v. Europska unija Europska komisija (engl. European Commission; franc. Commission europénne) u praksi se često koristi skraćeni naziv Komisija (engl. Commission). Jedna od pet najvažnijih institucija ~Europske unije (EU). Komisija je nadležna za pokretanje inicijativa, provedbu ~osnivačkih ugovora, upravljanje i nadzor. U tom smislu Komisija utjelovljuje interese ~Europske zajednice (EZ). Čine je po dva člana iz Italije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva, te po jedan član iz ostalih država članica, tako da je 2003. godine imala dvadeset članova. Članove Komisije sporazumno dogovaraju i predlažu države članice, a izbor potvrđuje ~Europski parlament, kojem i odgovara za svoj rad. Mandat članova je pet godina. Komisija ima posebnu upravu nadležnu za ~politiku konkurencije. To je Opća uprava za tržišno natjecanje (engl. Directorate-General for Competition, skraćeno DG Competition; ranije DG IV). Sjedište Komisije je u Bruxellesu. Europska središnja banka v. Ekonomska i monetarna unija Europska unija (EU) (engl. European Union; franc. Union européenne) proces suradnje i integracije između šest država osnivačica: Belgije, Italije, Francuske, Luksemburga, Nizozemske i Savezne Republike Njemačke. Proces je započeo tzv. ~Schumanovom deklaracijom (Plan Schuman) 1951. godine. Uslijedili su tzv. ~osnivački ugovori, a zatim i cijeli niz drugih ugovora. Pojam EU uveden je ~Ugovorom o Europskoj uniji (tzv. Ugovor iz Maastrichta) 1993. godine. Članstvo u EU se neprekidno širilo. Godine 2002. EU je imala petnaest članica. Uz šest spomenutih država osnivačica, članice (engl. Member States) su postale i Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo (1973.), Grčka (1983.), Portugal i Španjolska (1986.), te Austrija, Finska i Švedska (1995.).

47

EU se priprema i za tzv. «peti val» proširenja (engl. enlargement), koji čine Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska Slovačka i Slovenija. U pregovorima za ulazak su još Bugarska, Rumunjska; Cipar; Malta i Turska. Republika Hrvatska je svoj zahtjev za pristupanje predala u veljači 2003. EU se temelji na tzv. ~«tri stupa» (engl. «three pillars»). Prvi stup čine tri zajdnice: Europska zajednica za ugljen i čelik (European Coal and Steel Community – ECSC), Europska ekonomska zajednica (European Economic Community – EEC) i Europska zajednica za atomsku energiju – EURATOM. Drugi stup čine zajednička vanjska i gospodarska politika, a treći suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima. EU nema pravnu osobnost. Europska zajednica (engl. European Community; franc. Communauté européene) često se rabi skraćenica Zajednica. Naziv za tri zajednice utemeljene tzv. ~osnivačkim ugovorima. Riječ je o zajednicama koje čine prvi od tzv. «tri stupa» ~Europske unije (EU): Europska zajednica za ugljen i čelik (European Coal and Steel Community – ECSC), Europska ekonomska zajednica (European Economic Community – EEC) i Europska zajednica za atomsku energiju – EURATOM. Stoga bi pravilnije bilo govoriti o Europskim zajednicama. Izraz se počinje koristiti nakon sklapanja ~Ugovora o spajanju iz 1965. godine kojim su objedinjene institucije nastale ~Ugovorom o Europskoj zajednici za ugljen i čelik i ~Rimskim ugovorima, na način da su spojena tijela tih integracija, njihove ovlasti, administrativne i stručne službe. To je ujedno i početak neslužbenog korištenja naziva ~Europska zajednica. Europski parlament (engl. European Parliament) predstavničko tijelo stanovnika ~Europske unije (EU). Parlament je nadležan za razmatranje prijedloga ~Europske komisije, sudjelovanje u donošenju propisa u postupku suodlučivanja s ~Vijećem Europske unije, imenovanje i razrješenje članova Komisije i nadzor nad njenim radom, podjela ovlasti u donošenju godišnjeg proračuna itd. Broj zastupnika pojedine države članice razmjeran je udjelu broja njenih stanovnika u ukupnoj populaciji EU. U 2002. godini Europski je parlament imao 626 zastupnika. Zastupnici se biraju izravnim glasovanjem. Europski sporazumi (engl. Europe Agreements; franc. Accords européens) poseban oblik sporazuma o pridruživanju pojedinih zemalja srednje i istočne Europe te baltičkih zemalja ~Europskoj uniji (EU). Takve je sporazume EU sklopila s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom.

48

Predmet ovih sporazuma je priprema i prilagodba tih zemalja za priključivanje EU. Temelje se na poštivanju ljudskih prava, demokracije, pravne države i tržišnih sloboda. Sporazumi se sklapaju na neodređeno vrijeme, a stupaju na snagu kad ih ratificiraju sve države članice EU. Do tada se primjenjuju tzv. privremeni sporazumi (engl. interim agreements). Europsko vijeće (engl. European Council; franc. Conseil européen) zajedničke sjednice čelnika svih država ili vlada ~Europske unije i predsjednika ~Europske komisije koje se održavaju najmanje dva puta godišnje. Predmet sjednica je rasprava o svim pitanjima bitnim za EU. Europsko je vijeće uspostavljeno ~Jedinstvenim europskim aktom 1986. godine. excess capacity (engl.) v. višak kapaciteta excessive competition (engl.) v. bezobzirno tržišno natjecanje excessive pricing (engl.) v. utvrđivanje pretjerano visokih cijena excessive prices (engl.) v. utvrđivanje pretjerano visokih cijena excess profit (engl.) dodatni, značajno povećani ~profit koji je ostvario neki ~poduzetnik. (v. proizvođački višak) excise tax (engl.) v. trošarine (akcize) exclusionary practice (engl.) v. isključivanje iz poslovanja exclusive customer allocation (engl.) v. isključiva podjela kupaca exclusive dealing (engl.) v. isključivi sporazumi exclusive distribution (engl.) v. isključiva distribucija exclusive supply (engl.) v. ugovor o isključivoj prodaji

49

exclusive supply agreement (engl.) v. ugovor o isključivoj prodaji exclusive supply obligation (engl.) v. ugovor o isključivoj prodaji exemption-type comfort letter (engl.) v. negative clearence; pismo podrške exhaustion (engl.) v. «iscrpljenje» (prava intelektualnog vlasništva) exit strategy (engl.) v. consent order ex officio (ex offo) (lat.) izraz procesnog prava kojim se označava pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Riječ je pokretanju postupka od strane nadležnoga državnog tijela (npr. državnog odvjetništva, ~agencije za konkurenciju i sl.). (v. ex privato) expirience products (engl.) proizvodi čiju je kakvoću teško procijeniti prije nego ih ~kupac/~potrošač isproba. (v. credence products) export cartel (engl.) v. izvozni kartel ex privato (lat.) izraz procesnog prava kojim se označava pokretanje postupka na zahtjev stranke, odnosno neke fizičke ili pravne osobe o čijim se pravima i/ili interesima odlučuje u postupku koje vodi nadležno državno tijelo (npr. sud, ~agencija za konkurenciju i sl.). (v. ex officio/ex offo) external diseconomy (negative externality) (engl.) v. market failure external economy (positive externality) (engl.) v. market failure externalities (engl.) v. market failure extra-profit (engl.) v. ekstra-profit extraterritorial application (engl.) v. ekstrateritorijalna primjena propisa o tržišnom natjecanju

50

extra-terrioriality (engl.) v. ekstrateritorijalna primjena propisa o tržišnom natjecanju

F factoring (engl.) v. ugovor o factoringu facilities (engl.) kapaciteti nekog ~poduzetnika; objekti; postrojenja; instalacije. (v. osnovni uređaji) facing allowances fee (engl.) v. slotting allowance failing firm defence (engl.) v. kriterij opadajućeg poslovanja failure fee (engl.) v. slotting allowance fair share of the benefit (engl.) v. dobrobit za potrošače Federal Trade Commission Act (engl.) v. Federal Trade Commission; Sherman Act Federal Trade Commission (FTC) Savezna trgovinska komisija SAD. Puni je naziv te institucije U. S. Federal Trade Commission. FTC je prva ~agencija za konkurenciju u svijetu. Osnovana je na temelju ~Federal Trade Commission Acta iz 1914. godine. FTC u predmetima zaštite ~tržišnog natjecanja dijeli nadležnost (odnosno postoji tzv. konkurencija nadležnosti) s Ministarstvom pravde (U. S. Department of Justice – Antitrust Division). Sjedište joj je u Washingtonu D. C. fighting brand (engl.) označava novu marku (~brand) već postojećeg ili sličnog proizvoda istog proizvođača koji će na ~tržištu biti dostupan samo kroz određeno

51

vrijeme i samo na određenom području, a prodaje se po vrlo niskoj ~cijeni ili se ~prodaje ispod jedinične cijene koštanja (dakle, ispod ~graničnog ili ispod ~prosječnog varijabilnog troška). Takvim akcijama obično pribjegavaju relativno veliki ~poduzetnici u tržišnoj borbi protiv većeg broja relatino malih ~tržišnih takmaca. Poduzetnici uvode fighting brand proizvod kako bi, makar i na relativno kratki rok, izbjegli snižavanje cijene nekog svojeg na tržištu već etabliranog proizvoda. U svakom slučaju je riječ o predatorskim postupcima i ~predatorskim cijenama. fiksni troškovi (engl. fixed costs) ~troškovi čija ukupna visina u određenom razdoblju ostaje nepromijenjena, neovisno o promjenama stupnja aktivnosti ~poduzetnika. U odnosu na jedinicu proizvoda ti su troškovi manji pri većoj količini proizvodje, a veći pri manjoj količini proizvodnje (stupnju aktivnosti). Takvi su troškovi npr. kamate, na zajmove, porezi na nekretnine i sl. Troškovi suprotnih obilježja su ~varijabilni troškovi. Zbroj fiksnih i varijabilnih troškova čini ~ukupne troškove. fine (engl.) novčana kazna. firm (engl.) v. tvrtka; trgovačko društvo; pooduzetnik first mover advantages (engl.) pravno-tehnički izraz kojima se označava ukupnost svih onih prednosti koje ostvaruje ili bi mogao ostvariti ~poduzetnik koji je prvi pristupio nekom ~tržištu. (v. «tipping» effect) «five per cent test» (engl.) test kojim ~agencije za konkurenciju procjenjuju bitne učinke ~koncentracije poduzetnika na ~tržišno natjecanje. Testom se utvrđuje hoće li sudionici koncentracije nakon njene provedbe moći trajno podići ~cijene proizvoda iznad određenog praga (obično je riječ povećanju od 5 ili 10 posto), a da time istovremeno ne privuku nove ~tržišne takmace ili ne potaknu proizvodnju ~zamjenskih proizvoda. fixed costs (engl.) v. fiksni troškovi «fix-it-first» (engl.) v. unaprijed poznati kupac foreclosure (of competition) (engl.) v. sprječavanje tržišnog natjecanja

52

foreign-to-foreign merger (engl.) ~koncentracija poduzetnika čija su sjedište registrirana u drugim državama. U takvom slučaju može, primjenom ~doktrine učinka, može doći do ekstrateritorijalne primjene propisa o ~tržišnom natjecanju države na čijem ~tržištu takva koncentracija proizvodi učinke. forfaiting (engl.) v. ugovor o forfaitingu form C/O (engl.) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice kojim se označava obrazac za prikupljanje obavijesti o ~poduzetnicima sudionicima ~koncentracije poduzetnika u svrhu tržišne analize pri ocjeni njihove dopuštenosti s obzirom na dimenziju Zajednice. forum shopping (engl.) v. izbor nadležnosti «forward» integration (engl.) v. vertikalne integracije franchising (engl.) paket intelektualnog vlasništva koji se ustupa radi proizvodnje, odnosno daljnje prodaje/distribucije roba ili usluga ~potrošačima ili korisnicima, a čine ga žigovi, tvrtka, modeli, uzorci, ~know-how i drugo. (v. ugovor o franchisingu) franšiza v. ugovor o franchisingu free fill (engl.) v. slotting allowance free goods (engl.) v. slotting allowance free rider (problem) v. problem «slijepog» putnika FTC v. Federal Trade Commission full cost pricing (engl.) tehnički izraz koji se koristi za način utvrđivanja ~cijene proizvoda na osnovi izravnih ~troškova proizvodnje jedinice nekog proizvoda na koji se dodaju neizravni troškovi (engl. overhead costs) i ~profit. Neizravni troškovi se u načelu nikad ne računaju na osnovi pune iskorištenosti kapaciteta. full-function joint venture (engl.) v. zajednički pothvat

53

full-line forcing (engl.; franc. vente forcéé d'une gamme compléte de produits; njem. Zwang zur Abnahme eines ganzen Sortiments) sklapanje ~ugovora o distribuciji, ~ugovora o franchisingu i sl. pod uvjetom da ~distributer preuzme obvezu da od proizvođača/~prodavatelja otkupljuje njegov potpuni asortiman, odnosno sve proizvode koje taj poduzetnik proizvodi ili prodaje. (v. vezana prodaja) functional unbundling (engl.) v. razdvajanje djelatnosti funkcionalno razdvajanje djelatnosti (engl.) v. razdvajanje djelatnosti

54

G general-interest services (engl.) v. djelatnosti od općeg interesa gentlemen's agreement (engl.) v. džentlmenski sporazum glavni dioničar (engl.) v. squeeze out «golden share» (engl.) v. «zlatna dionica» «goli» kartel v. kartel goodwill (engl.) tehnički izraz kojim se označava ugled, reputacija, odnosno «dobar glas» koji neki ~poduzetnik uživa u poslovnim odnosima odnosno na ~tržištu. Karakteristika suprotnih obilježja je tzv. negative goodwill. gospodarsko interesno udruženje (GIU) (engl. economic interest grouping) pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba radi olakšavanja ili promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti koje su predmet njihovog poslovanja, s ciljem poboljšanja ili povećavanja njihove ~učinkovitosti. Udruženje ne ostvaruje ~profit, a može se osnovati bez ~temeljnog kapitala. Riječ je o ~trgovačkom društvu sui generis. Spada u skupinu ~društava osoba.

55

granični troškovi (engl. marginal costs) ~troškovi potrebni da bi ~poduzetnik proizveo još jednu jedinicu nekog proizvoda. Funkcionalno su povezani s ~varijabilnim troškovima, pod uvjetom da se ~fiksni troškovi ne mijenjaju ovisno o obujmu proizvodnje. «greenfield» ulaganja tehnički izraz kojim se označava izravno ulaganje, u pravilu stranog kapitala. Riječ je o ulaganju kapitala koje rezidenti jedne države ostvaruju u inozemstvu. To može biti ulaganje u osnivanje vlastitog ~poduzeća (npr. novog ~trgovačkog društva), ulaganje u osnivanje zajedničkog poduzeća (npr. osnivanje ~mješovitog društva) ili osnivanje odnosno otvaranje podružnice (filijale). Za takav oblik ulaganja je karakteristično da ulagatelj stječe i aktivno obavlja kontrolu, te upravlja poduzećem u koje je uložio. Po tome se izravna ulaganja razlikuju od tzv. ~portfolio ulaganja (portfelj ulaganja; rentijerska ulaganja). Za razliku od ~koncentracija poduzetnika, kod kojih, pojednostavljeno rečeno, ulagatelj stječe kontrolu i upravu nad već postojećim poduzećem, ovdje je uvijek riječ o osnivanju novog poduzetnika. «green paper» (engl.) tehnički izraz kojim se u ~pravu Europske zajednice označavaju dokumenti ~Europske komisije kojima se želi potaknuti rasprava i započeti postupak konzultacija na razini Zajednice u svezi s područjem na koje se dokument odnosi. Izdavanje takvog dokumenta u nekim slučajevima prethodi donošenju dokumenta koji se označava tehničkim izrazom ~«white paper». Riječ je o dokumentu koji sadrži preporuke za djelovanje na nekom posebnom području. U slučaju da ~Vijeće Europske unije prihvati «white paper», taj dokumet postaje program djelovanja na području na koje se sadržajno odnosi. grupne iznimke v. skupna izuzeća gubitak blagostanja v. mjerilo gubitka blagostanja

56

H hard-core kartel v. kartel hard-core restrictions (engl.) v. apsolutno zabranjena ograničenja (tržišnog natjecanja) hard-core ograničenja (tržišnog natjecanja) v. apsolutno zabranjena ograničenja (tržišnog natjecanja) Harvard school (engl.) v. Harvardska škola Harvardska škola (engl. Harvard school) učenje nazvano prema Harvardskom sveučilištu na kojem su djelovali glavni teoretičari te škole. Sljedbenici Harvardske škole na određeni način daju prednost zaštiti malih ~poduzetnika. Oni se protive pretjeranom koncentrairanju pojedinih industrija držeći da je ta koncentriranost u nekim industrijama pretjerano velika i bez opravdanja s obzirom na ~ekonomije obujma. Za razliku od učenja tzv. ~Čikaške škole koja se zasniva na teorijskiim modelima, učenje Čikaške škole počiva na empirijskim studijama. Učenje se temelji na formuli S (structure of the market) – C (conduct of firms on the market) – P (performance of the market). Konkretno zagovornici tog učenja smatraju da struktura tržišta utječe na ponašanje poduzetnika na tom tržištu, a to ponašanje opet utječe na karakteristike tog tržišta Ovo se učenje razvijalo od 1930. do 1950. godine, da bi svoju primjenu u SAD našlo oko 1960. godine, poklopivši se s nastojanjima Kongresa da rigoidnom primjenom propisa o ~tržišnom natjecanju zaštiti male poduzetnike. Iako je učenje Harvardske

57

škole u velikoj mjeri napušteno i izloženo kritikama (naročito od strane zagovornika Čikaške škole), formula S – C – P ostala je temelj analiza tržišta pri procjeni učinaka djelovanja poduzetnika. Osnivači ove škole bili su E. S. Mason i njegov učenik J. S. Bain. Herfinndahl-Hirschmanov indeks (HHI) jedno od najpoznatijih i najčešće korištenih ~mjerila (indeksa) tržišne koncentracije. Služi za određivanje omjera između ukupnog broja i relativne veličine ~poduzetnika koji djeluju na nekom ~tržištu izražene u postotku njihovog. HHI se računa kao zbroj kvadrata ~tržišnih udjela svih poduzetnika koji djeluju na nekom tržištu. Najčešće se izražava u rasponu od 1.000 do 10.000. Tako će npr. HHI za tržište na kojim postoji ~simetrični duopol (postoje samo dva ~tržišna takmaca od kojih svaki ima tržišni udjel od 50 posto) iznositi 5.000. Općenito se drži da je tržište na kojem HHI iznosi ispod 1.000 slabo koncentrirano, ono na kojem se HHI kreće između 1.000 i 1.800 tržište je umjereno koncentrirano tržište, a ono na kojem HHI prelazi 1.800 je visoko koncentrirano tržište. HHI je samo jedan od pokazatelja koje koriste ~agencije za konkurenciju (npr. u postupcima ocjene dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika). Međutim, iako je riječ o vrlo indikativnom pokazatelju, taj pokazatelj sam za sebe ne može biti odlučujući razlog da se neka koncentracija poduzetnika ocjeni zabranjenom, već se uz njega obvezno koriste i druga mjerila i kriteriji. (v. omjer tržišne koncentracije) heterogeni oligopol v. oligopol heterogeni proizvodi (engl. hetrogenous products) za razliku od tzv. ~homogenih proizvoda, to su proizvodi koji se međusobno značajno razlikuju u toj mjeri da se uopće ili vrlo teško mogu smatrati ~zamjenskim proizvodima. (v. različitost proizvoda) heterogenous oligopoly (engl.) v. oligopol hetrogenous product (engl.) v. heterogeni proizvod «hit and run» entry (engl.) v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije) HHI v. Herfinndahl-Hirschmann indeks holding company (engl.) v. holding društvo

58

holding društvo (engl. holding company; njem. Dachgesellschaft; Holding) ~trgovačko društvo odnosno ~poduzetnik koji drži udjele u drugim, pravno samostalnim društvima. Holding društvo svojim kapitalom sudjeluje u ~temeljnom kapitalu drugih društava. Ta druga društva pak mogu svojim kapitalom sudjelovati u temeljnom kapitalu drugih društava (društava-kćeri, subsidijara; engl. subsidiary; franc. filiale; njem. Tochtergesellschaft). Na taj način holding društvo kao ~društvo-majka (engl. parent firm/company; franc. société mére; njem. Muttergesellschaft) ima kontrolu nad poslovanjem cijele tzv. grupe društava. U pravilu je svrha djelovanja holding društava upravo u ostvarivanju kontrole nad drugim poduzetnicima, a manje je to obavljanje neke vlastite djelatnosti. S obzirom na to postoji podjela na čista holding društva (bave se isključivom kontrolom nad drugim društvima) i mješovita holding društva (uz kontrolu drugih društava obavljaju još neku vlastitu djelatnost). hold separate agreement (engl.) v. restrukturiranje koncentracija poduzetnika homogeni oligopol v. oligopol homogeni proizvodi (engl. homogenous products) za razliku od tzv. ~heterogenih proizvoda, riječ je o savršenim ~zamjenskim proizvodima (supstitutima). Ti su supstituti tako savršeni da ~kupac ne zamjećuje nikakvu objektivnu razliku između istovrsnih proizvoda različitih proizvođača. Stoga će se vrlo lako moći odlučiti da zbog nemogućnosti nabave ili više ~cijene jednog proizvoda, kupi drugi homogeni proizvod. Budući da je za tržišno natjecanje kod homogenih proizvoda najvažniji čimbenik u pravilu njihova cijena, ako na ~tržištu djeluje mali broj ~trišnih takmaca, među njima može doći do ~koluzije. (v. različitost proizvoda) homogenous products (engl.) v. homogeni proizvod homogenous oligopoly (engl.) v. oligopol horizontal agreement (engl.) v. horizontalni sporazum horizontal integration (engl.) v. horizontalne integracije; koncentracija poduzetnika

59

horizontalna personalna povezanost poduzetnika v. personalna povezanost poduzetnika horizontalne integracije (engl. horizontal integration) u ~pravu tržišnog natjecanja često se pojmovno izjednačavaju s pojmom ~vertikalnih koncentracija poduzetnika s kojim se samo djelomično poklapaju. U osnovi je riječ ~prevladavjućem utjecaju odnosno ~stjecanju kontrole nad ~poduzetnicima koji djeluju na istoj razini nekog proizvodno-distribucijskog lanca. Stoga pojam horizontalnih integracija uključuje i određene oblike suradnje i djelovanja kroz ~sporazume poduzetnika. (v. vertikalne integracije) horizontal merger (engl.) v. koncentracija poduzetnika horizontalna koncentracija (engl. horizontal merger) v. koncentracija poduzetnika horizontalni sporazum (engl. horizontal agreement) sporazumi (ugovori) između ~stvarnih ili ~potencijalnih tržišnih takmaca koji djeluju na istom stupnju proizvodnog ili distribucijskog lanca. Takvi su sporazumi npr. ~ugovor o istraživanju i razvoju, ~ugovor o specijalizaciji (u proizvodnji), ~ugovor o prijenosu tehnologije itd. Horizontalni sporazumi mogu imati negativne učinke na ~tržišno natjecanje ako je njihov predmet, cilj ili mogući učinak izravno ili neizravno ~utvrđivanju prodajnih cijena (engl. price fixing), ograničavanje obujma proizvodnje ili prodaje, podjela tržišta ili kupaca ili sadrže koje drugo ~apsolutno zabranjeno ograničenje tržišnog natjecanja. Takvi ~sporazumi poduzetnika, međutim, mogu imati i pozitivne učinke na tržišno natjecanje. Ovo pogtovo ako su njihovi sudionici mali i srednji poduzetnici koji sporazum sklapaju s ciljem smanjivanja ~troškova, podijele rizika i ~know-howa na način koji omogućuje brže inovacije. hypotetical monopolist test (engl.) v. test hipotetičnog monopoliste

60

I

ICN v. International Competition Network IGC v. Međuvladina konferencija imovina (engl. assets; franc. actif; njem Vermögen) ne postoji jedinstvena definicija pojma imovine. Tako se imovina u pravnom smislu definira kao skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem. Imovina u gospodarskom smislu je skup dobara koja pripadaju određenom subjektu. Imovina u računovodstvenom smislu je aktiva (prava odnosno potraživanja) i pasiva (obveze odnosno dugovanja) nekog subjekta. Postoji nekoliko podjela imovine, od kojih je najpoznatija ona na pokretnu (engl. intangible assets) i nepokretnu imovina (engl. tangible assets) imunitet v. oslobađanje od kazne immediate supply –side substituability (engl.) v. stvarni tržišni takmac immunity (for fines in cartel cases) (engl.) v. oslobađanje od kazne income (engl.) v. prihod income elasticity of demand (engl.) v. elastičnost potražnje

61

incumbent firm (company) (engl.) ~poduzetnik koji je od ranije prisutan i djeluju na nekom ~tržištu, za razliku od novih ~potencijalnih ili ~stvarnih tržišnih takmaca koji tom tržištu tek pristupaju. Takav poduzetnik, u cilju zadržavanja svog dosadašnjeg tržišnog položaja i ~tržišnog udjela može stvarnim i potencijalnim tržišnim takmacima stvoriti tzv. ~zapreke pristupu tržištu. Ovo pogotovu ako je riječ o poduzetniku u ~vladajućem položaju na tržištu ili monopolistu. indeksi (tržišne) koncentracije v. mjerila (tržišne) koncentracije indirect interlock (engl.) v. personalna povezanost poduzetnika individual exemptions (engl.) v. pojedinačna izuzeća; skupna izuzeća individual welfare (engl.) v. dobrobit (pogodnosti) za potrošače industry concentration (engl.) v. tržišne koncentracije industrijska koncentracija v. tržišne koncentracije infringement proceeding (engl.) tehnički izraz koji se u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice koristi za postupak protiv države članice koja nije poštovala neku od obveza koje proizlaze iz ~Sporazuma o osnivanju Europske zajednice ili iz ~podzakonskih akata (engl. secondary legislative). Postupak može pokrenuti bilo koja država članica, a vodi ga ~Europska komisija. Pojedinci, odnosno fizičke i pravne osobe ne mogu pokrenuti takav postupak. Ako se utvrdi krivnja države članice, postupak može rezultirati presudom ~Sud Europske zajednice kojom se utvrđuje da je država članica prekršila propise. Ako država članica ne poštuje odluku Suda, on u posebnom postupku može izreći novčanu kaznu. in-hose councel (engl.) v. in-house lawyer in-house lawyer (in-hose councel) (engl.) u hrvatskom jeziku nema odgovarajućeg izraza za taj institut. To je osoba zaposlena u ~trgovačkom društvu ili kojem drugom obliku poslovnog udruživanja ili instituciji koja pruža pravne savjete i usluge tom društvu ili organizaciji, ~društvu-majci i ~supsidijarima.

62

U praksi će to u pravilu biti osoba sa završenim pravnim fakultetom, najčešće s položenim pravosudnim ispitom. input (engl.) unos; ulazni (nabavni) čimbenici. (v. output; učinkovitost) in-store competition (engl.; franc. concurrence au point de vente; njem. Wettbewerb in den Verkaufstäten) ~tržišno natjecanje između proizvoda različitih proizvođača unutar jednog prodajnog mjesta odnosno ~prodavaonice. intangible assets (engl.) v. imovina integracije v. horizontalne integracije; vertikalne integracije integracije «prema naprijed» v. vertikalne integracije integracije «prema nazad» v. vertikalne integracije integration (engl.) v. horizontalne integracije; vertikalne integracije intellectual property rights (IPRs) (engl.) v. pravo/zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva intended use (engl.) v. mjerodavno tržište inter-brand competition (engl.) v. inter-brand tržišno natjecanje inter-brand tržišno natjecanje (engl. inter-brand competition; franc. cncurrence intermarque; njem. Markenwttbewerb) jedan od oblika ~tržišnog natjecanja između proizvođača proizvoda poznatih ~robnih žigova (tzv. ~brandova). To je tržišno natjecanje između ~poduzetnika koji djeluju u istom segmentu nekog ~tržišta, koji su za potrebe tržišnog natjecanja razvili vlastiti ~brand, odnosno ~diferencirani proizvod. Najčešće spominjani primjer tog oblika tržišnog natjecanja je konkurencija brandova Coca-Cola i Pepsi. (V. tržišno natjecanje brandova; intra-brand tržišno natjecanje) interesi potrošača v. pogodnosti za potrošača

63

interfirm competition (engl.) ~tržišno natjecanje između ~poduzetnika koji djeluju na nekom ~tržištu. Intergovernmental Conferrence (engl.) v. Međuvladina konferencija interim agreement (engl.) v. Europski sporazumi interim measure (engl.) v. privremena mjera interlock (engl.) v. personalna povezanost poduzetnika interlocking directorate (engl.) v. stjecanje kontrole nad poduzetnikom intermediate goods and services (engl.) komponente, poluproizvodi odnosno proizvodi/usluge koje proizvođač ugrađuje u svoj proizvod. (V. proizvođač izvornog proizvoda /opreme/) internal market (engl.) v. unutarnje tržište international cartel (engl.) v. međunarodni kartel international comity (engl.) v. uzajamno uvažavanje propisa u međunarodnim odnosima International Competition Network (ICN) međunarodni forum nacionalnih i multinacionalnih (regionalnih) ~agencija za konkurenciju kao jedan od oblika ~međunarodne suradnje agencija za konkurenciju. Temeljno je načelo rada ICN-a potpuna dobrovoljnost. Ta se dobrovoljnost odnosi na pristup i istupanje iz članstva, uključivanje u rad radnih tijela i uključivanje u pojedine projekte. Pristup članstvu krajnje je otvoren i jednostavan. Činjenica članstva za članove ne stvara nikakve financijske ili radne obveze. Rad ICN usmjeren je isključivo na osmišljavanje projekata za postupno približavanje i ujednačavanje standarda utemeljenih na najboljim praktičnim iskustvima (engl. best practicies) u provedbi ~prava tržišnog natjecanja. Te standarde ICN izdaje u obliku preporuka koje nisu obvezujuće za članove mreže.

64

Te su preporuke tzv. soft law. Zamisao je bila da standardi potaknu postupno i potpuno dobrovoljno približavanje i ujednačavanje kriterija i postupovnih pravila različitih zemalja. Svaki član procijenit će hoće li u svoj pravni sustav uvesti koju od preporuka i u kojoj mjeri. Primjena standard zamišljena je, dakle, kao tzv. soft convergenc Organizacijska struktura ICN-a veoma je fleksibilna. Tako npr. ne stoji neka stalna uprava, tajništvo i sl.). Projekte utvrđuje tzv. steering group čiji se članovi neprekidno mijenjaju. ICN organizira jednu konferenciju svih članica godišnje. Prva (osnivačka) konferencija ICN-a održana je u Napulju, 29. i 30. rujna 2002. Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je kao član ICN-a prisustvovala toj konferenciji. international cooperation (between competition authorities) (engl.) v. međunarodna suradnja agencija za konkurenciju international predation (engl.) v. damping intra-brand competition (engl.) v. intra-brand tržišno natjecanje intra-brand tržišno natjecanje (engl. intra-brand competition; franc. concurrence intramarque; njem. markeninterner Wettbewerb) ~tržišno natjecanje između ~distributera, odnosno ~veletrgovaca i ~maloprodaje u prodaji proizvoda istog ~robnog žiga, odnosno ~branda. To se tržišno natjecanje može ogledati kroz različite, u pravilu niže ~cijene proizvoda u različitim trgovinama, ali i kroz davanje nekih drugih ~pogodnosti kupcima (potrošačima). Neki proizvođači nastoje ~utvrđivanjem preprodajnih cijena koje su jednake za sve ~kupce spriječiti intra-brand tržišno natjecanje u cijenama kako bi prodaju povećali kroz tržišno natjecanje koje se sastoji u davanju nekih drugih ~pogodnosti za potrošače. (v. inter-brand tržišno natjecanje) inverse index (engl.) v. indeksi koncentriranosti tržišta IPRs v. pravo intelektualnog i industrijskog vlasništva iscrpljenje isključivih prava (engl. exhaustion) tehnički izraz u ~pravu intelektualnog i industrijskog vlasništva. Nositelj tih prava ima isključivo pravo njihovog iskorištavanja kroz određeno vrijeme na određenom području (teritoriju). Međutim, nositelj takvog prava u nekoj državi ne može braniti uvoz proizvoda

65

zaštićenog pravom intelektualnog vlasništva u toj državi, ako je on sam ili tko drugi uz njegovo dopuštenje taj proizvod već ranije stavio u promet u toj državi. Drži se, naime, da je njegovo pravo u tom segmantu «iscrpljeno». U pravu ~Europske unije takvo se ograničenje ne odnosi na proizvode koji su stavljeni u promet na tržištima zemalja izvan ~unutarnjeg tržišta. isključiva distribucija v. ugovor o isključivoj distribuciji isključiva kupnja v. ugovor o isključivoj kupnji isključiva podjela kupaca (engl. exclusive customer allocation) ugovorna odredba kojm ~dobavljač preuzima obvezu da svoju robu/usluge prodaje isključivo jednom ~distributeru koji će ih prodavati samo određenim ~kupcima ili grupi kupaca. Riječ je o ~apsolutno zabranjenom ograničenju tržišnog natjecanja. isključiva prodaja v. ugovor o isključivoj prodaji isključivanje iz poslovanja (engl. exclusionary practice; boycott) tehnički izraz kojim se u ~pravu tržišnog natjecanja označava ponašanje i djelovanje ~poduzetnika koje se temelji na mjerilima i promišljanjima potpuno različitim od onih koja vrijede u ~tržišnom natjecanju. Isključivi je cilj takvog djelovanja i ponašanja da se našteti interesima ~tržišnog takmaca, čak i pod uvjetom da poduzetnik koji ih provodi i sam trpi štetu. Često korišten primjer je slučaj kad proizvođač koji se nalazi u ~vladajućem položaju na tržištu nekog proizvoda prestane tim proizvodom snabdjevati svoje ~kupce samo iz razloga što se distribucijom tog proizvoda bavi njegov tržišni takmac. Ako je riječ o sporazumu više poduzetnika o isključivanju nekog poduzetnika ili skupine poduzetnika iz poslovanja, često se koristi izraz skupni bojkot (engl. group boycott).(v. odbijanje poslovanja) isključivi sporazumi (engl. exclusive dealing arrangements; franc. accords d'exclusivité; njem. Alleinvertriebs- und Alleinbezugsvereinbarungen) ekskluzivni sporazumi; ~sporazumi poduzetnika koji sadrže elemente isključivosti. To su sporazumi koji po svom predmetu ili učinku jednu ugovornu stranu obvezuju da sve ili gotovo sve svoje potrebe za proizvodima/uslugama zadovoljava kroz poslovanje isključivo s drugom ugovornom stranom. (v. vertikalna ograničenja; vertikalni sporazumi)

66

izbor nadležnosti (engl. forum shopping) pravo stranke da, pod određenim uvjetima, izabere kod koje će nacionalne agencije za konkurenciju ili nacionalnog suda pokrenuti postupak. izvozni kartel (engl. export cartel) oblik javnog ~kartela. Riječ je o ~sporazumu poduzetnika o utvrđivanju posebnih izvoznih ~cijena i/ili o podjeli izvoznih tržišta. Neka zakonodavstva takav sporazum ne smatraju ~zabranjenim sporazumom. To pravdaju time da takav sporazum ne proizvodi nikakve učinke na domaćem ~tržištu, te da istovremeno doprinose prelijevanju prihoda inozemnih ~kupaca domaćim proizvođačima, čime se u međunarodnoj trgovini postiže određena ravnoteža. (v. damping)

67

J javne nabavke (engl. public procurement) posebnim propisom utvrđeni obvezni načini i postupci nabave robe i usluga, ustupanja radova, kupnje, najma ili zakupa od strane državnih i drugih tijela koja su korisnici državnog proračuna, jedinica lokalne i regionalne samouprave, te pravnih osoba pod kontrolom države ili jedinice ili regionalne samouprave (tzv. ~javnih poduzeća). Javne se nabavke obavljaju na temelju raspisanih javnih natječaja. S obzirom da su ~poduzetnicima u pravilu vrlo zainteresirani za poslovanje s državom kao naručiteljem, budući da je najčešće riječ o velikim i financijski isplativim i sigurnim poslovima, poduzetnici često pribjegavaju, sa stanovišta ~prava tržišnog natjecanja, nedopuštenom ~manipuliranju ponudama na javnom natječaju (engl. bid rigging). javne usluge (engl. public services; services of general economic iterest; franc. services d'intérët economique général; njem. Dienstleistungen vom allgemeienen wirtschaftlichen Interesse) komercijalne djelatnosti od općeg interesa nužne za život ljudi i obavljanje poslovne ~djelatnosti poduzetnika. Pružanje tih usluga obično je povezano s ~osnovnim uređajima. Broj, opseg i način pružanja tih usluga s vremenom se mijenja. Danas se općenito smatra da javne usluge obuhvaćaju prodaju električne i toplinske energije, prodaju plina iz distributivne mreže, prodaju javnih telekomunikacijskih usluga, poštanskih usluga i komunalne usluge prijevoza putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu (uključujući i auto-taksi usluge), opskrbu pitkom vodom, odvodnju otpadnih voda i održavanje čistoće. Javne usluge u širem smislu spadaju u ~djelatnosti od općeg interesa. javni kartel v. kartel

68

javno poduzeće (engl. public undertaking; franc. entreprise publique, njem. öffentliches Unternehmen) ~poduzetnik odnosno ~trgovačko društvo pod izravnom ili neizravnom kontrolom države, tijela državne uprave, odnosno lokalne ili regionalne samouprave. Kontrola, odnosno ostvarivanje ~prevladavajućeg utjecaja može biti posljedica što ta tijela drže većinski udjel u ~temeljnom kapitalu ili imaju većinsko pravo glasa u tim poduzetnicima ili imaju mogućnost imenovanja više od polovice članova nadzornih ili upravnih odbora (vijeća) odnosno uprave. javno trgovačko društvo ~trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom ~tvrtkom. Članovi za obveze društva odgovaraju cijelom svojom imovinom, neograničeno i solidarno. Spada u skupinu ~društava osoba. javno zagovaranje (promicanje) tržišnog natjecanja (engl. competition advocacy) dio ~politike konkurencije. To je segment djelatnosti ~agencija za konkurenciju kojima se kod ~poduzetnika, tijela državne uprave i najšire javnosti bez primjene prisile želi stvoriti svijest o gospodarskim koristima koje proizlaze iz ~tržišnog natjecanja. Uz primjenu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, javno zagovaranje tržišnog natjecanja je druga, ali jednako značajna, zadaća tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja. U osnovi je riječ o edukaciji svih adresata propisa o tržišnom natjecanju s ciljem da ti subjekti prihvate kulturu tržišnog natjecanja. To uključuje poduzetnike, državnu upravu i ~potrošače, ali i političke strukture i najširu javnost. Dakle, takvo je stvaranje svijesti o značaju tržišnog natjecanja, upravljeno na sve društvene segmente. Ovo iz razloga što do narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja ne dolazi samo djelovanjem poduzetnika, odnosno privatnopravnih subjekata, već i zbog djelovanja tijela državne uprave i političkih struktura. Riječ je o donošenju odluka i rješenja koja nisu u skladu s propisima o tržišnom natjecanju ili o donošenju zakona i podzakonskih akata koji su po svom značaju antikompetitivni. To je često posljedica nedovoljnog poznavanja temeljnih načela i propisa o konkurenciji. Međutim, to može biti i posljedica pokušaja da država, donošenjem propisa i na druge načine, određene poduzetnike (tzv. nacionalne šampione) zaštiti od izravnih konkurenata. Djelovanje agencija za konkurenciju u ovom segmentu njihove nadležnosti mora biti proaktivno. Stoga se istovremeno koriste različiti oblici djelovanja. To mogu biti stručni seminari, konferencije, okrugli stolovi i tematska predavanja, ali i manje izravni ali jednako važni načini kao što su javno objavljivanje odluka tijela nadležnog za tržišno natjecanje, priopćenja i konferencije za tisak i sl. Javno zagovaranje tržišnog natjecanja osobito je značajno za zemlje u tranziciji. Tome je više razloga. Prije svega, u tim je zemljama došlo do ~privatizacije i nagle liberalizacije tržištâ, što je rezultiralo stranim ~ulaganjima i pristupom novih tržišnih

69

takmaca. Stoga domaći poduzetnici i interesne skupine od ranije prisutni na tržištu, navikli na plansko gospodarstvo i nespremni za tržišno natjecanje, snažnim lobiranjem (ali i drugim sredstvima) nastoje pod svaku cijenu zadržati svoj dosadašnji položaj na tržištu i privilegije koje su uživali. Istovremeno, u tim zemljama djeluje vrlo mali broj stručnjaka za pravo i politiku konkurencije, što je velika poteškoća pri osnivanju tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja i sudsku ocjenu zakonitosti odluka koje ta tijela donose. jedinična cijena proizvoda (engl. costs per unit) ~cijena proizvoda/usluge koja odgovara ~prosječnom trošku proizvodnje nekog proizvoda. Izračunava se na način da se ~ukupni troškovi proizvodnje podijele s količinom (brojem) proizvedenih jedinica nekog proizvoda/usluge. Jedinstveni europski akt (engl. Single European Act) ugovor koje su države članice ~Europske zajednice sklopile u Luxembourgu i Haagu, 17. i 28. veljače 1986. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1987. godine i predstavlja prvu reviziju ~Rimskih ugovora. Sa stanovišta ~prava i ~politike tržišnog natjecanja najvažnije su odredbe ovog akta kojima se stvaraju pretpostavke za uspostavljanje ~unutarnjeg (jedinstvenog; zajedničkog) tržišta (engl. single market; internal market; common market). jedinstveno tržište v. unutarnje tržište jednostrana specijalizacija v. ugovor (sporazum) o specijalizaciji JIT (engl. just-in-time principle) način distribucije proizvoda nastao oko 1960. godine. Riječ je o revolucionarnom načinu distribucije koji se sastoji u tome da distributer naručuje isključivo onu količinu ~proizvoda koja točno odgovara potražnji za tim proizvodom u određenom trenutku. JIT znači prelazak s tzv. push koncepta prema prema tzv. pull konceptu. Push koncept je način poslovanja kod kojeg obujam proizvodnje ovisi o anticipiranoj potražnji za nekim proizvodom. Stoga se u pravilu proizvodi više od one količine proizvoda koja odgovara trenutnoj ~potražnji, a višak proizvoda se skladišti. Riječ je, dakle, o konceptu u kojem proizvođači «guraju» proizvode u lance distribucije. Nasuprot tome, tzv. pull koncept je takav način poslovanja kod kojeg distributer «privlači» proizvode u lanac distribucije, na način da naručuje samo onoliko proizvoda koliko odgovara trenutnoj (a ne anticipiranoj) potražnji za konkretnim proizvodom. Na taj način smanjuju se troškovi distribucije, budući da praktički nema troškova skladištenja. (v. lean manufacturing)

70

joint control (engl.) v. koncentracije poduzetnika; stjecanje kontrole nad poduzetnikom joint dominance (engl.) v. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu joint (shared) monopoly (engl.) v. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu joint production (engl.) v. ugovor (sporazum) o specijalizaciji; ekonomije obuhvata joint monopoly profits (engl.) v. profit joint profit maximization (engl.) v. profit joint stock company (engl.) v. dioničko društvo joint venture (engl.) v. zajednički pothvat just-in-time principle (engl.) v. JIT

71

K kanali distribucije (engl. channels of distribution; njam, Absatzwege) putovi ili kanali prodaje kao sustav usklađenog djelovanja proizvođača i ~distributera, odnosno ~poduzetnika koji se bave ~veleprodajom i/ili ~maloprodajom, koji preko svojih institucija osiguravaju da proizvodi/usluge stignu od proizvođača do ~potrošača/~kupaca. Ti su kanali, dakle, spona između proizvodnje i potrošnje. Tzv. dubina kanala distribucije ovisi o broju razina koju konkretni kanal ima. Tako razlikujemo kanale nulte razine (proizvođač – potrošač), kanal u dvije razine (proizvođač – trgovac na veliko – trgovac na malo – potrošač) i kanale na tri razine (proizvođač – trgovac na veliko - ~preprodavatelj – trgovac na malo – potrošač). kapitalna društva (društva kapitala) v. trgovačko društvo kartel (engl. cartel; ring; franc. entente; njem. Kartell; Ring) formalni ~sporazum između ~tržišnih takmaca čija je svrha ograničavanje ili potpuno isključivanje ~tržišnog natjecanja između sudionika sporazuma s ciljem da povećavanjem ~cijena ostvare dodatni, značajno povećani ~profit (engl. excess profit). U najširem je smislu kartel jedan od oblika ~koluzije. Karteli u pravilu nastaju na ~tržištu na kojem postoji ~oligopol. U teoriji se stoga takva situacija naziva kooperativni oligopol (engl. cooperative oligopoly). Razlikujemo dvije osnovne vrste kartela. Javni karteli (engl. public cartel) su karteli u kojima države utvrđuju pravila koja se odnose na cijene, obujam proizvodnje i sl. Primjeri za to su ~izvozni karteli (engl. export cartels), tzv. ~shipping conferences i ~depresijski karteli (engl. depression cartels). Ovdje još spadaju ~krizni karteli. (engl. crisis cartel) i ~međunarodni karteli (engl. inernational cartels).

72

Za razliku od javnih kartela čije je postojanje i uvjeti djelovanja obznanjeni i javnosti poznati, privatni karteli (engl. private cartels) rezultat su tajnog sporazuma ~poduzetnika na temelju kojeg samo njegovovi članovi ostvaruju određene uzajamne koristi. Njihovo postojanje nije poznato javnosti, a vjerojatnost da se za njih sazna vrlo je mala. Propisi o ~tržišnom natjecanju većine zemalja privatne kartele u pravilu smatraju per se ~zabranjenim sporazumima. Ovo pogotovu ukoliko je riječ o tzv. ~hard-core kartelima. Riječ je o kartelima čiji su predmet, cilj ili mogući učinak tzv. ~apsolutno zabranjena ograničenja tržišnog ntjecanja, kao što su ~sporazum o cijenama, ~sporazum o podijeli tržišta i sl. Najteži oblik privatnih kartela su tzv. «goli» karteli (engl.. naked cartels). Riječ je o takvim sporazumima poduzetnika koji ne sadrže baš nikakve prokompetitivne odredbe koje bi ih činile barem djelomično dopuštenima. Ti sporazumi nisu čak niti prikriveni («odjeveni») unošenjem nekih prividno prokompetitivnih odredaba koje bi barem stvarale privid o njihovoj dopuštenosti Članovi kartela nalaze se u položaju uzajamne ovisnosti, zasnovanoj na načelu «konkurenti su naši prijatelji – potrošači su naši neprijatelji». Oni moraju uskladiti svoje odluke i djelovanja, budući da odluka jednog člana izravno utječe na odluke ostalih. Iako članovi kartela zbog ostvarivanja dodatnog profita imaju vrlo jaki motiv za održavanje takvog ~usklađenog djelovanja, takva udruženja poduzetnika imaju i svoje slabosti. Naime, između članova ipak postoji određeni stupanj «konkurencije», odnosno želja za ostvarivanjem još većih profita od onih koji proizlaze iz dogovora s drugim članovima. Stoga će za uspjeh nekog kartela od presudnog značaja biti mogućnost da članovi utvrde je li netko prekršio sporazum, kao i mogućnost da se prekršitelj (tzv. maverick) sankicionira. Kako je to u praksi vrlo teško ostvarivo, čest je slučaj da se karteli nakon nekog vremena raspadnu. klaster (engl. cluster) umrežene organizacije srodnih djelatnosti. To je koncept povezivanja ~poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora uz čvrstu suradnju sa znanstvenim i državnim institucijama, najčešće na regionalnoj ili nacionalnoj razini, radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda. Povezivanje obuhvaća sve segmente, od proizvodnje do marketinga i distribucije. Riječ je, dakle, o međusobno povezanim poduzetnicima i institucijama iz javnog i privatnog sektora koji djeluju na određenom zemljopisnom području, čije su djelatnosti komplementarne te na taj način čine jedinstveni vrijednosni lanac. Članovi klastera suočeni su ss zajedničkim tržišnim prilikama i prijetnjama. Povezani su aktivnim kanalima poslovnih transakcija, komunikacija i dijaloga. Oni dijele specijaliziranu infrastrukturu, tržište rada i usluge, te na taj način nastoje biti konkurentni. Podjelom rada između članova klastera i stvaranjem zajedničkih projektnih ili institucionalnih inicijativa i infrastrukture, usuglašavaju se programi i smanjuju ~troškovi, čime se osigurava lakše financiranje istraživanja i razvitka.

73

Glavna je pokretačka snaga klastera obrazovanje i jačanja konkurentnosti. U tom su smislu klasteri pokretači rasta i inovativnosti. Stoga država u početku u pravilu financijski pomaže klastere. Glavna područja djelovanja klastera su informiranje i komuniciranje, usavršavanje, kooperacija, transfer tehnologije i ~know-howa unutar klastera, korištenje mreže klastera za razvitak i istraživanje, te internacionalizacija kroz marketing. Krajnji je cilj klastera da se kroz mrežu poslovno-inovacijskih središta stvore tržišni lideri. Time će se omogućiti ekspanzija izvoza, rasta i otvaranja novih radnih mjesta i moguće umrežavanje i drugih poduzetnika u funkciji eksternoga rasta kroz konkurentnost. klauzula najvećeg povlaštenja (engl. the most-favoured nation clause – MFN) ugovorna odredba kojom se uređuju odnosi država s obzirom na ~carine, odnosno s obzirom na uzajamna davanja povlastica na načelima nediskriminacije. Riječ je o odredbi kojom neka država jamči drugoj državi povoljniji postupak (engl. more favourable treatment) u smislu da će u slučaju da snizi carinu na neki proizvod uvezen iz jedne države odmah i bezuvjetno sniziti carinu na istovrsni proizvod koji uvozi iz druge države ugovornice. Primjena klauzule najvećeg povlaštenja često se ograničavaju primjenom ~preferencijala. klauzula o lokaciji (lokacijska klauzula) (engl. location clause) uglavak u ugovoru (npr. u ~ugovoru o distribuciji) kojim jedna ugovorna strana ustupa drugoj ugovornoj strani neko isključivo pravo na ugovorom točno utvrđenom području. klauzula (ugovor) «plati ili vozi» (engl. «ship or payy» clause; «ship or pay» contracts; skraćenica: SOP) ugovorna klauzula, odnosno ugovor koji sadrži klauzulu, kojom ~kupac prihvaća plaćati zakupljeni transportni ili tranzitni kapacitet po ugovorenoj cijeni, bez obzira na stvarno transportirane količine. klauzula (ugovor) «puno za prazno» (engl. «take or pay» clause; «take or pay» contracts; skraćenica: TOP) ugovorna klauzula, odnosno ugovor koji sadrži klauzulu, kojom se jedna ugovorna strana (~prodavatelj) obvezuje da će drugoj ugovornoj strani (~kupcu) nabaviti ugovorenu količinu neke robe ili da će biti spremna izvršiti neku uslugu, dok se druga ugovorna strana obvezuje platiti ugovorenu količinu robe ili ugovorene usluge, bez obzira je li robu preuzeo odnosno je li usluga izvršena. U pravilu, nepreuzetu količinu robe kupac može preuzeti naknadno.

74

klauzula raspoloživosti (engl. availability clause) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja povezan s izmjenama propisa ~Europske unije o distribuciji i servisiranju motornih vozila i rezervnih dijelova iz 2002. godine. Pod tim se izrazom podrazumijevaju odredbe prema kojima kupci s područja Europske unije mogu nabaviti vozilo u bilo kojoj od država članica Unije. Drugim riječima, nedopuštene su odredbe ~sporazuma kojima proizvođač motornog vozila ograničava distributeru pravo da prodaje vozila drukčije specifikacije od one koju imaju odgovarajuća vozila obuhvaćena njihovim sporazumom. Npr., time se omogućuje kupcima iz Ujedinjenog Kraljevstva ili Irske da vozila prilagođena vožnji lijevom stranom kupuju u kontinentalnoj Europi. knowledge-based economy (engl.) v. razvijanje sposobnosti za tržišno natjecanje know-how (engl. i njem.; franc. savoir-faire) dopunsko praktično znanje i iskustvo za industrijsko iskorištavanje patetentiranog izuma koji posjeduje neki pojedinac odnosno ~poduzetnik. Za prijenos know-howa karakterističnio je prenošenje neobjavljenog znanja i iskustva. Dakle, prijenos know-howa uključuje velik broj elemenata, počevši od samog tajnog izuma, tvorničkih tajni i postupaka, konstrukcija, formula i recepata, te sitnih radnih uputa. Know-how obuhvaća znanje i iskustvo pismeno fiksirano u obliku tehničke dokumentacije, ali i znanje koje je davatelj know-howa kroz tehničku obuku usmeno prenio osoblju stjecatelja.. Know-howa čine tri osnovna elementa. Tajnost (engl. secret) označava know-how koji nije općepoznat i lako dostupan. Bitnost (engl. substantial) označava know-how koji sadrži podatke neophodne i korisne proizvodnju proizvoda koji su predmet ~ugovora o licenciji know-howa. Prepoznatljiost (engl. identified) označava know-how koji je dovoljno razumljivo opisan kako bi se potvrdilo da ispunjava kriterije «tajnosti» i «bitnosti», odnosto da nije riječ o bezrazložnom ograničenju njegovog korištenja. (v. ugovor o licenciji patenta) koluzija (engl. i franc. collusion; njem. Kollusion) dosluh, tajni dogovor i druga neetična ponašanja i djelovanja ~poduzetnika. U smislu ~prava tržišnog natjecanja to je izričiti ili ~prešutni sporazum između dva ili više poduzetnika (u pravilu izravnih ~tržišnih takmaca) čiji je cilj, predmet ili mogući učinak stvaranje ~zapreka pristupu tržištu ili isključivanje s ~tržišta tržišnih takmaca koji nisu sudionici sporazuma. Predmet takvih sporazuma najčešće su ~sporazum o cijenama ili sporazum o podjeli tržišta, ali i druga ~apsolutno zabranjena ograničenja tržišnog natjecanja. Kao srodni pojmovi u engleskom se jeziku često koriste izrazi ~combination i ~conspiracy. Iako su učinci kartela i koluzije poduzetnika u praksi jednake, koluzija, za razliku od ~kartela, ne mora biti rezultat formalnog ~sporazuma poduzetnika. Ona može proizlaziti i iz tzv. ~gentlemen's agreementa.

75

komanditno društvo ~trgovačko društvo u koje se udružuje dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom ~tvrtkom od kojih najmanje jedna osoba odgovara za obveze društva cijelom svojom ~imovinom, neograničeno i solidarno (tzv. komplementar), dok najmanje jedna osoba odgovara samo do visine vrijednosti svog uloga (tzv. komanditor). Spada u skupinu ~društava osoba. Komisija v. Europska komisija kompetitivno tržište (engl. competitive market) ~tržište na kojem djeluje relativno velik broj ~stvarnih i ~potencijalnih tržišnih takmaca ujednačene ~tržišne snage. (v. vladajući položaj na tržištu) komplementarni proizvod (engl. complementary product) poseban oblik složenog proizvoda kojeg čine dva ili više proizvoda koji se uobičajeno koriste kao jedinstveni proizvod, te se vrijednost svakog od proizvoda koji ga čine povećava kad ih ~potrošači koriste kao cjelinu. U pravilu je riječ o proizvodima visoke tehnologije na ~tržištima informatičke i telekomunikacijske opreme i sl., gdje je uobičajeno da se oprema (engl. hardware) ne može koristiti bez određenih programskih proizvoda (engl. software). koncentracija v. tržišne koncentracije koncentracija tržišta v. tržišne koncentracije koncentracije poduzetnika (engl. concentrations /of undertakings/; US engl. mergers & aquisitions - M&A) termin ~prava tržišnog natjecanja ~Europske zajednice. Tim se pojmom, krajnje pojednostavljeno, označavaju različiti načini objedinjavanja dvaju ili više ~poduzetnika jedinstvenim upravljanjem i vođenjem poslovanja, odnosno jedinstvenom kontrolom. Stoga taj pojam obuhvaća oba pojma američkog prava tržišnog natjecanja, odnosno pojmove ~merger i ~acquisition. Koncentracija poduzetnika može nastati spajanjem dvaju ili više do tog trenutka pravno samostalnih poduzetnika na način da poduzetnici nastave poslovati pod ~tvrtkom jednoga od njih ili na način da osnuju novo društvo. Koncentracija može nastati i ~stjecanjem kontrole, odnosno ~prevladavajućeg utjecaja na način da jedan poduzetnik stekne većinski udjel u ~temeljnom kapitalu ili većinsko pravo glasa u drugom/drugim poduzetnicima. To može biti stjecanje kontrole jednog poduzetnika nad drugim poduzetnikom (engl. sole control) ili

76

stjecanje kontrole nad nekim poduzetnikom od strane više poduzetnika koji djeluju zajednički (engl. joint control). Koncentracije poduzetnika mogu se pojaviti u više različitih oblika. Horizontalne koncentracije su one koje nastaju između poduzetnika koji prodaju iste ili zamjenske proizvode ili pružaju iste usluge na istom tržištu (u zemljopisnom smislu). To su, dakle, koncentracije između ~tržišnih takmaca. Vertikalne koncentracije nastaju između poduzetnika koji djeluju na različitim stupnjevima istog proizvodno-prodajnog lanca. Horizontalne i vertikalne koncentracije se često pojmovno izjednačavaju s ~vertikalnim i ~horizontalnim integracijama, iako se ti pojmovi sadržajno samo djelomično poklapaju. Dijagonalne koncentracije nastaju između poduzetnika koji djeluju na različitim, ali na neki način ipak povezanim tržištima. Primjer za to su mediji, odnosno situacija kad se pod istom upravom nalaze npr. nakladnik dnevnih novina i privatna televizija i/ili radijski program. ~Konglomeratne koncentracije nastaju između poduzetnika koji djeluju na različitim, međusobno potpuno nepovezanim tržištima. Koncentracije poduzetnika treba razlikovati od pojma ~tržišnih koncentracija koje se odnose na područje ekonomike industrijske organizacije. koncentracijska stopa v. omjer (tržišne) koncentracije koncentracija kupaca v. tržišne koncentracije koncentracija vlasništva v. tržišne koncentracije koncentracija tržišta v. tržišne koncentracije koncern (engl. concern; njem Konzern) jedan od oblika povezanih ~trgovačkih društava, u koja spadaju i društvo koje u drugom društvu ima većinski udio, vladajuće i ovisno društvo, društva s uzajamnim udjelima i društva povezana poduzetničkim ugovorima (npr. ugovorom o vođenju poslova). Koncern čine vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedinjena jedinstvenim vođenjem od strane vladajućeg društva. Pod pojmom ovisnog društva smatra se pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo ima posredno ili neposredno ~prevladavajući utjecaj. To drugo društvo

77

naziva se vladajućim. Pretpostavlja se da je ovisno ono društvo u kojem drugo društvo ima većinski udjel u temeljnom kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja. Pretpostavlja se, takođe, da ovisno i vladajuće društvo čine koncern. Pojedinačna društva nazivamo društvima koncerna. Riječ je o oborivim zakonskim pretpostavkama. koncesija ugovor s državom kojim neki ~poduzetnik (ovlaštenik prava; koncesionar) dobiva dozvolu odnosno stječe pravo da uz plaćanje naknade državi gospodarski iskorištava prirodna bogatstava i druga dobra za koje zakonom utvrđeno da su od interesa za državu, stječe pravo obavljanja neke djelatnosti od interesa za državu i pravo korištenja objekata i postrojenja za obavljanje tih djelatnosti. Bitno je obilježje koncesije postojanje dvaju akata: odluke o koncesiji (koju donosi država) i ugovora o koncesiji (između države i ovlaštenika prava). konglomerat (engl. conglomerate; franc. conglomérat; njem. Mischkonzern; Konglomerat) organizacijski oblik koncentracije raznovrsne proizvodnje i kapitala. Riječ je o poduzetniku ili ~koncentraciji poduzetnika (tzv. konglomeratna koncentracija poduzetnika) koji se bave relativno velikim brojem različitih, vrlo često potpuno nepovezanim djelatnostima u različitim industrijama (sektorima), odnonosno na različitim ~tržištima. Svrha stvaranja konglomerata. je smanjivanje rizika, lakši pristup izvorima financiranja i učinkovitija alokacija resursa. S obzirom da raste broj dokaza da stvaranje konglomerata ne mora nužno biti vrlo profitabilno, raste broj prigovora na njihov negativni utjecaj na ~tržišno natjecanje. Riječ je prije svega o ~protutržišnom ponašanju kroz moguću ~cross-subsidization i ~recipročne sporazume s drugim konglomeratima. Stoga u posljednje vrijeme dolazi do ~restrukturiranja takvih koncentracija poduzetnika i njihovog usredotočenja na manji broj djelatnosti. konglomeratna koncentracija poduzetnika v. konglomerat konkurencija v. tržišno natjecanje konkurenti v. tržišni takmaci konkurentsko suparništvo v. kupovna snaga poduzetnika; tržišni takmaci konsolidacija (računovodstvena) v. konsolidirani finacijski izvještaji

78

konsolidacija poduzetnika (engl. consolidation /amalgamation/ of firms) u smislu ~prava tržišnog natjecanja riječ je o ~koncentraciji poduzetnika nastaloj spajanjem dvaju ili više ~poduzetnika, koji unose svoju imovinu i stvaraju novo društvo. Pritom društva sudionici koncentracije prestaju postojati kao samostalni pravni i gospodarski subjekti. Novo se društvo često osniva upravo sa svrhom da se razlikuje od društava od kojih je nastalo. konsolidirani finacijski izvještaji spajanje temeljnih finacijskih izvještaja matičnog poduzeća (~društva-majke) s izveštajima podružnica (~društava-kćeri) u izvještaj grupe koje se obavlja u postupku ~konsolidacije poduzetnika. Provodi se zbrajanjem (spajanjem) i isključivanjem pojedinih pozicija financijskih izvještaja, redak po redak. Konsolidirani financijski izvještaji se izrađuju u radnim bilješkama za konsolidaciju poduzetnika. Pritom se vrši isključivanje (eliminacija) svih unutargrupnih ulaganja, potraživanja, prihoda i rashoda. kontrola koncentracija poduzetnika (engl. control of concentrations; merger control; franc. contrôle des concentrations; njem. Kontrolle von Unternehmenszusammenschlüssen) ~poduzetnici provode koncentracije u trajnom nastojanju da kroz sinergijske učinke povećaju svoju ekonomsku snagu, očekujući da će tako ostvariti svoje ekonomske ciljeve. Međutim, s obzirom na njihove moguće antikompetitivne učinke, koncentracije podliježu preispitivanju od strane ~agencija za konkurenciju. Agencije ih ocijenjuju sa stanovišta njihovih mogućih učinaka na ~tržišno natjecanje. U tom su smislu ovaštene su donijeti odluku o zabrani njihove provedbe. Međutim, veoma mali broj ~koncentracija poduzetnika ima značajke ~zabranjenih koncentracija poduzetnika. U praksi ~Europske komisije zabranjeno je u prosjeku tek oko dva posto koncentracija. U najvećem je broju slučajeva riječ o koncentracijama čiji su učinci na ~tržišno natjecanje neutralni (riječ je npr. o tzv. ~«stupanju u čizme») ili čak pozitivni, odnosno takvi da unaprijeđuju ~tržišno natjecanje. Problem se može pojaviti kada kao rezultat provedbe neke koncentracije dođe do smanjivanja broja tržišnih takmaca u nekoj djelatnosti (~tržištu). Na taj način može doći do ograničavanja, a u nekim slučajevima i do ukidanja tržišnog natjecanja, odnosno do stvaranja ~monopola. To će imati negativne učinke ne samo na druge ~tržišne takmace, već i na interese ~potrošača. Stoga je prijeko potrebna intervencija kroz odgovarajuća pravila prava tržišnog natjecanja koja idu u pravcu uspostavljanja ravnoteže između prirodnih pokušaja poduzetnika da zauzmu što povoljniji položaj na tržištu i javnog interesa očuvanja ~slobodnog tržišnog natjecanja. Vitalni je interes svake države da osigura djelotvorno tržišno natjecanje. To se u nekim slučajevima očituje i kroz podizanje slobodnog tržišnog natjecanja na razinu ustavne kategorije (npr. u Republici Hrvatskoj). Djelotvorno tržišno najecanje pretpostavlja da na tržištima djeluje što veći broj tržišnih takmaca. Jedina ~dopuštena sredstva tržišnog natjecanja u borbi za osvajanje većeg ~tržišnog udjela su niža ~cijena i visoka kvaliteta proizvoda/usluga. Jaka konkurencija prisiljava

79

poduzetnike na inovacije i uvođenje novih tehnologija što dovodi do rasta kakvoće proizvoda/usluga uz istovremeno snižavanje njihove cijene. Sve to rezultira pogodnostima, odnosno određenom ~dobrobiti za potrošače kojima se na taj način osigurava široka ~mogućnost izbora proizvoda, kako po cijeni tako i po kvaliteti. Sve su to razlozi zbog kojih država mora na neki način nadzirati procese koncentriranja poduzetnika, budući da se kroz te procese broj tržišnih takmaca može smanjivati. Za izvršavanje tih zadataka suvremene države, počevši od dvadesetih godina 20. stoljeća, osnivaju posebne i neovisne agencije za konkurenciju. Jedna od temeljnih zadaća tih tijela je upravo kontrola koncentracija. U tom segmentu nadležnosti agencija njihova je zadaća da u svakom pojedinom slučaju, primjenom tzv. ~case by case metode, procjene moguće učinke konkretne koncentracije na slobodno tržišno natjecanje. Ili još određenije: njihova je zadaća da osiguraju da tržišno natjecanje nakon provedbe neke koncentracije bude barem jednako djelotvorno, a po mogućnosti i na višem stupnju nego što je to bilo prije provedbe koncentracije. Kako bi agencije mogle uspješno provoditi kontrolu koncentracija, propisi koji uređuju tu materiju u pravilu sadrže tri značajne grupe odredaba. To su odredbe koje tim tijelima daju izuzetno široke ovlasti u prikupljanju podataka, odredbe kojima se propisuje obveza sudionika koncentracije da podnesu pisanu prijavu provedbe koncentracije (tzv. notifikacija /engl. merger notification/ ili prenotifikacija /engl. pre-merger notification/) i odredbe koje agenciji daju ovlasti da ne dopuste provedbu zabranjenih koncentracija odnosno da propišu mjere, uvjete i rokove za ~restrukturiranje koncentracija. Pri ocjeni dopuštenosti koncentracija agencija, na temelju podataka iz prijave namjere provedbe koncentracije i podataka koje sama po potrebi prikupe, provode izuzetno složene pravno-ekonomske analize. Pritom primijenjuju velik broj točno propisanih kriterija. Krajnje pojednostavljeno bismo mogli reći da to tijelo primjenom niza propisanih kriterija ocijenjuje jesu li u konkretnom slučaju mogući prokompetitivni učinci neke koncentracije prevalentni u odnosu na njene moguće antikompetitivne učinke. Agencija mogu donijeti odluku kojom koncentraciju ocjenjuju dopuštenom, odluku kojom koncentraciju ocjenjuju zabranjenom i odluku kojom koncentraciju ocjenjuju uvjetno dopuštenom. Dok u prva dva slučaja agencija ne propisuje nikakve mjere, u slučaju da je riječ o ~uvjetno dopuštenoj koncentraciji agencija će odrediti mjere, uvjete i rokove nužne za uklanjanje ograničenja tržišnog natjecanja nastalih takvom koncentracijom. Te će mjere u pravilu biti upravljene na praćenje poslovanje zabranjene koncentracije (tzv. behavioural remedies) ili na njeno restrukturiranje (tzv. structural remedies). Katkada će te mjere biti propisane zajedno, tj. u kombinaciji. Mjere za restrukturiranje mogu biti upravljene na obvezu otuđivanja djelatnosti ili imovine bilo kojeg sudionika koncentracije, ukupne ili nekog njihovog dijela. Agencija će dopustiti provedbu ili opstanak takve koncentracije tek, ako i kada se ta koncentracija restruktukturira na način i u rokovima propisanim od tog tijela. U tu će svrhu agencija pratiti provedbu i dinamiku provedbe utvrđenih mjera.

80

Pri utvrđivanju mjera odnosno posebnih uvjeta i rokova, agencija će u svakom slučaju imati na umu posebnosti konkretne koncentracije i sve druge relevantne okonosti.. konspiracija (engl. conspiracy) izraz koji se uz termin ~combination, u engleskom jeziku često koristi kao sinonim za ~koluziju (engl. collusion). I u ovom je slučaju riječ o dosluhu, tajnom dogovoru i drugim neetičnim ponašanjima i djelovanjima ~poduzetnika u smislu ~prava tržišnog natjecanja. Konspiracija se svodi se na tajni, ~prešutni sporazum (engl. tacit collusion) između dva ili više poduzetnika (u pravilu izravnih konkurenata) čiji je cilj, predmet ili mogući učinak stvaranje ~zapreka pristupu tržištu ili isključivanje s ~tržišta tržišnih takmaca koji nisu sudionici sporazuma (~zapreke pristupu tržištu). Predmet takvih sporazuma najčešće su ~sporazum o cijenama ili sporazum o podjeli tržišta, ali i druga ~apsolutno zabranjena ograničenja tržišnog natjecanja. kontingenti v. ograničavanje uvoza konzorcij (engl. consortium) oblik dopuštenog ugovornog povezivanja poduzetnika s namjerom zajedničkog financiranja određenih poslovnih pothvata koji zahtijevaju značajnija financijska sredstva (npr. kod banaka i drugih financijskih institucija) ili zahtijevaju udruživanje tehničkih sredstava radi obavljanja kompleksnih poslova (npr. u građevinarstvu). Konzorciji se stvaraju i radi osnivanja novog poduzeća, izvršenja većih narudžbi i sl. kooperativni oligopol v. kartel korner jedan od oblika kartelnog ponašanja, odnosno jedan od oblika ~zlouprabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Riječ je o privremenom povezivanju poduzetnika kojim članovi ~kartela nastoje zajedničkim ovladavanjem ~tržištem utjecati na povećavanje ~cijena proizvoda. To najčešće čine otkupom cjelokupne količinu nekog proizvoda na tržištu, a zatim diktiraju njegovu cijenu. To je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda (jer je riječ o sezonskoj robi), ruda (jer im je količina ograničena) i vrijednosnih papira na burzama (kao spekulativni posao u očekivanju porasta cijene). korporacija (engl. corporation) pojam preuzet iz američkog prava kojim se označava ~dioničko društvo; ~društvo kapitala odnosno ~poduzeće. (v. trgovačko društvo)

81

korporativno upravljanje (engl. corporate governance) sustav upravljanja i kontrole ~korporacija. Obuhvaća strukturu i postupke upravljanja i kontrole ~trgovačkih društava. Strukturu korporativnog upravljanja čini određuje raspodjela ovlasti i odgovornosti između različitih tijela u korporaciji. To su prije svega uprava, nadzorni odbor, većinski ili manjinski dioničari ili imatelji udjela (~shareholders). To mogu biti i druge osoba koje su zainteresirane za uspješnost poslovanja društva. Uz dioničare odnosno udjelničare to mogu biti radnici, vjerovnici i sl. (~stakeholders). Time je ujedno određen način postavljanja i ostvarivanja ciljeva poduzeća kao i nadzor nad njihovim ispunjavanjem. Temeljna načela na kojima se zasniva teorija korporativnog upravljanja su briga o pravima i jednak tretman svih dioničara/imatelja udjela (bez obzira na veličinu njihovog udjela), transparentno poslovanje i javno objavljivanje podataka o poslovanju društva i odgovornosti uprave. Dobro korporativno upravljanje pridonosi ekonomskom razvitku trgovačkog društva i omogućavanju dotoka svježeg kapitala izvana. Ostvarenje tih načela i ciljeva u velikoj će mjeri ovisiti i o pravnom i administrativnom okviru pojedine države. Kriteriji iz Kopenhagena (engl. Kopenhagen Criteria; franc. Critéres de Copenhague) kriteriji utvrđeni na sjednici ~Europskog vijeće u Kopenhagenu 1993. godine. Na sjednici je utvrđena mogućnost primanja pridruženih država iz srednje i istočne Europe u članstvo ~Europske unije (EU). One će postati punopravni članovi tek ako ispune određene ekonomske i političke kriterije. To su stabilnost institucija koje osiguuravaju demokraciju, pravnu državu i poštivanje ljudskih prava i prava manjina, postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva, postojanje konkurentske sposobnosti ~poduzetnika da se nose s ~tržišnim takmacima iz EU i sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU (uključijući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije). Kriteriji iz Maastrichta v. kriteriji konvergencije kriteriji konvergencije (Kriteriji iz Maastrichta) (engl. convergence criteria; franc. critéres de convergence) ekonomski kriteriji utvrđeni ~Ugovorom o Europskoj uniji kojima se procjenjuje spremnost zemalja ~Europske unije (EU) za sudjelovanje u ~Ekonomskoj i monetarnoj uniji. kriterij kompromisa (engl. trade-off criteria) u ~pravu tržišnog natjecanja izraz koji se u pravilu koristi kod ~sporazuma poduzetnika. Riječ je o postojanju određenih, gospodarski ujednačenih koristi odnosno pogodnosti za obje ugovorne strane.

82

kriterij opadajućeg poslovanja poduzetnika (engl. failing firm defence; rescue merger) dodatni kriterij koji ~agencije za konkurenciju primijenjuju pri ocjeni dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika. Taj je kriterij tzv. ~safe harbour, odnosno oboriva zakonska pretpostavka i ujedno olakotna okolnost za sudionike koncentracije da se dopusti provođenje koncentracije koja bi s obzirom ne njene moguće negativne učinke na ~tržišno natjecanje po općim kriterijima bila nedopuštena (~zabranjena koncentracija). To će osobito biti slučaj kad poduzetnik u ~vladajućem položaju na nekom ~tržištu preuzima izravnog ~tržišnog takmaca čime se njegov tržišni udjel još povećava. Prvi je uvjet za primjenu ovog kriterija da poduzetnik koji je predmet preuzimanja (tzv. target company) neprekidno, stalno i kroz duže vrijeme ostvaruju značajne gubitke i gube ~tržišni udjel u tolikoj mjeri da se može razumno pretpostaviti da će biti likvidirani i nestati s tržišta (tzv. failing firm). Ratio tog kriterija leži u činjenici što agencija situaciju na tržištu promatra dinamički, u smislu da će takav poduzetnik kroz neko kraće vrijeme u svakom slučaju nestati s tržišta. Stoga se smatra da njegov trenutni, stalno opadajući tržišni udjel nema značajni utjecaj na tržišno natjecanje. Agencija će takvu obranu podnositelja prijave namjere provedbe koncentracije prihvatiti samo ako je on sam istakne. No i to samo pod uvjetom da nije bilo drugih zainteresiranih preuzimatelja «neuspješnog» poduzetnika, osobito oni s manjim tržišnim udjelom ili oni koji tom tržištu tek pristupaju. Značajno je istaknuti da razlozi za prihvaćanje takve obrane nisu socijalne niti političke naravi (očuvanje radnih mjesta, socijalni mir i sl.), već isključivo tržišne naravi. Stoga agencija ne bi smjela prihvatiti obranu da je preuzimanje nekog poduzetnika značajno isključivo zbog socijalnih ili političkih razloga. kriterij veće učinkovitosti (engl. efficiency defence) dodatni kriterij koji ~agencije za konkurenciju uzimaju u obzir pri ocjeni dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika. Taj je kriterij tzv.~safe harbour, dakle oboriva zakonska pretpostavka ili olakotna okolnost za sudionike koncentracije koja bi s obzirom ne njene moguće negativne učinke na ~tržišno natjecanje, primjenom općih kriterija bila nedopuštena (~zabranjena koncentracija). To će osobito biti slučaj kad poduzetnik u ~vladajućem položaju na nekom ~tržištu preuzima izravnog ~tržišnog takmaca ili bi se provedbom koncentracije njegov tržišni udjel još više povećao. Ova se obrana u osnovi sastoji u dokazivanju sudionika koncentracije poduzetnika da će njena provedba rezultirati određenim tehničkim i ekonomskim unaprjeđenjima, te će u tom smislu imati pozitivne učinke na tržišno natjecanje. ~Agencija će takvu obranu podnositelja prijave namjere provedbe koncentracije prihvatiti samo ako je on sam istakne. U pravilu, riječ je o dokazivanju da će provedba koncentracije imati određene sinergijske učinke, kojima će se ostvariti određene ~pogodnosti za potrošeče (npr. niža cijena proizvoda, bolja opskrba i sl.). Argumenti u kontekstu kriterija veće učinkovitosti agencije procjenjuju vrlo restriktivno, i to u pravilu samo ako ih sudionici koncentracije u svojoj prijavi na neki način konkretiziraju odnosno kvantificiraju.

83

kriterij širokog raspona v. stanje poticajnog tržišnog natjecanja (konkurencije) krizni kartel (engl. crisis cartel) oblik javnog ~kartela. To je istovremeno i oblik ~međunarodnog kartela. Riječ je o kartelima koje vlade različitih država osnivaju za pojedine industrije ili proizvode u razdobljima akutnog manjka nekog proizvoda s ciljem utvrđivanja ~cijena nedostajućih proizvoda i racionalizacije njihove proizvodnje i distribucije. kupac (engl. buyer; customer; franc. acheteur; njem. Käufer, Kunde) u smislu ~prava tržišnog natjecanja to je ~poduzetnik, odnosno fizička ili pravna osoba koja bira, procjenjuje i donosi odluku o kupnji proizvoda/usluge koji se na bilo koji način nudi na prodaju. Taj se izraz u pravu tržišnog natjecanja u određenom kontekstu često koristi kao sinonim za ~potrošača (npr. u kontekstu ~pogodnosti za potrošača). Mjesto kupnje može biti ~prodavaonica ili poslovno tržište na kojem se kupnja obavlja preko stručnih posrednika, tzv. profesionalnih kupaca, koji zbog svojih posebnih znanja za kupca donose odluku o kupnji. kupovna snaga poduzetnika (engl. buyer power; franc. puissance d'achat; njem. Nachfragemacht) sposobnost jednog ili više ~poduzetnika utemeljena na njihovom gospodarskom značaju na nekom ~tržištu koja im omogućuje da kao ~kupci robe/usluga za sebe kod ~dobavljača ugovore povoljnije uvjete kupnje. To je oblik tzv. ~snage suprostavljanja (engl. counterwailing power). Nasuprot tome stoji tzv. pregovaračka snaga dobavljača ili «moć cjenkanja» (engl. bargaining power; franc. pouvoir de négociation; njem. Verhandlungsmacht). Pregovaračka je snaga jedan od najvažnijih čimbenika koji djeluju na tzv. ~konkurentsko suparništvo (engl. rivalry). Sa stanovišta ~tržišnog natjecanja kupovna snaga poduzetnika je važan element u analizama tržišta. Ovo iz razloga što takvi značajni kupci mogu utjecati na politiku cijena ~prodavatelja velike ~tržišne snage, te na taj način uspostaviti određenu «ravnotežu snaga» na tržištu. Međutim, kupovna snaga poduzetnika može imati i negativne učinke u slučaju kad nasuprot prodavatelja male kupovne snage stoje kupci znatne kupovne snage. Učinci snage kupca u opisanom kontekstu ovisit će i o tome djeluje li taj kupac kao ~preprodavatelj (reseller), u smislu ima li taj poduzetnik kupca na tzv. ~silaznom («nizvodnom») tržištu, te kakva je kupovna snaga tog kupca. Analiza kupovne snage poduzetnika polazi uvijek od veličine ~tržišnog udjela koji neki poduzetnik ima kao kupac robe/usluga. Veličina tog tržišnog udjela odražava značaj koju njegova potražnja ima za njegove moguće ~dobavljače. (v. spiralni učinak)

84

kvote v. ograničavanje uvoza

L lanac zamjenskih proizvoda (engl. chain of substitution) poseban problem vezan uz utvrđivanje ~mjerodavnog tržišta. Riječ je o situaciji kad dva proizvoda koji nisu izravni ~zamjenski proizvodi mogu biti uključeni u isto mjerodavno tržište. To je npr. situacija kad je proizvod B izravni zamjenski proizvod za proizvode A i C. Istovremeno, proizvod C nije izravni zamjenski proizvod za proizvod A (i obrnuto). Međutim, iako proizvodi A i C nisu izravnoi zamjenski proizvodi, ta dva proizvoda se pod određenim uvjetima mogu uključiti u isto mjerodavno tržište s obzirom na njihovu zajedničku povezanost s proizvodom B. Veza između proizvoda A, B i C naziva se lancem zamjenskih proizvoda. leading cases (engl.) v. vodeći slučajevi lean manufacturing (engl.) organiziranje proizvodnje na način da se s proizvodnjom započne tek kad neki ~kupac naruči robu, te da se proizvede samo taj narudžbom točno specificirani proizvod i to u količini koja je naručena. Na taj se način, eliminiranjem suvišnih proizvodnih aktivnosti (tzv. waste) smanjuju ~troškovi proizvodnje. Ovim se načinom proizvodnje izbjegava prekomjerna proizvodnja (engl. overproduction), držanje zaliha sirovina i gotovih proizvoda, kašnjenje u isporuci i sl. (v. JIT) leasing (engl.) v. ugovor o leasingu

85

legal monopoly (engl.) v. monopol legal remedy (engl.) v. remedy leniency (engl.) v. oslobađanje od kazne Lerner index v. Lernerov indeks Lernerov indeks (tržišne snage) (engl. Lerner index) mjerilo ~tržišne snage poduzetnika koje je uveo A. P. Lerner. Njime se utvrđuje do koje mjere neki ~poduzetnik može ~cijenu svojih proizvoda podići iznad razine ~graničnih troškova. Lernerov je indeks jedno od ~mjerila tržišne koncentracije. U tom smislu pojedini autori da je taj indeks u stvari mjerilo stupnja kontrole koju neki poduzetnik zbog svoje tržišne snage ostvaruje na nekom ~tržištu. Izračunava se na sljedeći način: LI = cijena – granični trošak / cijena = -1 / elastičnost cijena Lernerov indeks kod tzv. ~stanja savršenog tržišnog natjecanja jednak je nuli. letter of comfort (engl.) v. pismo podrške leveraged buy-out (engl.) v. buy-out licencija (licenca) v. ugovor o licenciji patenta licensing (engl.) v. sustav dozvola limited distribution (engl.) jedan od oblika ~vertikalnih ograničenja tržišnog natjecanja. ~Sporazumi poduzetnika kojima se proizvođač obvezuje da će svoje proizvode prodavati samo jednom ili veoma malom broju ~kupaca. Ograničenje može imati teritorijalni značaj (prodavat će samo kupcima na određenom zemljopisnom području) ili personalni značaj (prodavat će samo određenoj skupini kupaca). (v. vertikalni sporazumi) listing (engl.) burzovna kotacija; uvrštavanje dionica nekog ~dioničkog društva na burzu. (v. listed company)

86

listed company (engl.) ~dioničko društvo čije dionice kotiraju na burzi. (v. listing) location clause (engl.) v. klauzula o lokaciji lokacijska klauzula v. klauzula o lokaciji Lorenz curve v. Lorenzova krivulja Lorenzova krivulja (engl. Lorenz curve) v. mjerila (indeksi) tržišne koncentracije loss-leader selling (engl.) tehnički izraz kojim se u ~pravu tržišnog natjecanja označava poslovna praksa koja se sastoji u tome da se prodajom jednog proizvoda iz asortimana npr. neke prodavaonice po znatno nižoj ~cijeni, nastoje privući ~kupci da ostale proizvode kupuju po normalnim, regularnim cijenama. loyality rebate (engl.) v. diskriminacija u cijenama lump-sum (engl.) paušalno određena cijena.

87

M Maastricht Treaty (engl.) v. Ugovor o Europskoj uniji M&A (mergers & aquisitions) (engl.) v. koncentracije poduzetnika; merger; acquisition maksimalna cijena (utvrđena) v. preporučena cijena maloprodaja (engl. retail; franc. vente au détail; njem. Einzelhandel) distribucija i prodaja robe namijenjene krajnjem ~kupcu/~potrošaču. Trgovac na malo nalazi se na kraju distribucijskog lanca. On robu kupuje od proizvođača ili u ~veleprodaji. Trgovina na malo dijeli se po različitim kriterijima na mnogofilijalne poduzetnike (velika trgovačka poduzeća sa širokom mrežom prodajnih mjesta), korporacijske lance (karakterizira ih zajedničko upravljanje, središnja nabava i plasman i sličan asortiman), dobrovoljni lanci (skupina samostalnih poduzetnika koji se bave maloprodajom pod sponzorstvom trgovca na veliko), potrošačke zadruge (trgovine na malo u vlasništvu potrošača), franšizni lanci (dobrovoljna udružebnja davatelja i primatelja ~franšize) itd. maloprodajna marka v. privatni robni žig management buy-out (engl.) v. buy-out

88

manipuliranje ponudama na javnom natječaju (engl. bid rigging; collusive bidding/tendering; franc. truquague d'appels d'offres; njem. Submissionsabsprache) tehnički izraz kojim se u ~pravu tržišnog natjecanja označava manipuliranje ponudama na javnom natječaju. To je posebni oblik ~koluzije poduzetnika u obliku ~sporazuma o utvrđivanju cijena (tzv. price-fixing) na natječajima, posebno onima koji su vezani uz ~javne nabavke. Postoje dva osnovna oblika manipuliranja. Prema prvome, skupina se ~poduzetnika tajno sporazumije o podnošenju zajedničke ponude, isključujući na taj način mogućnost natjecanja u cijenama. Drugi je način tzv. «metoda mjesečevih mijena» (engl. «phases of the moon»). U osnovi ovog načina je tajni dogovor skupine poduzetnika o tome koji će od njih na natječaju podnijeti najjeftiniju ponudu kako bi bio izabran kao najpovoljniji ponuditelj. Dogovorom je obuhvaćeno duže vremensko razdoblje, kako bi na slijedećem natječaju najjeftiniju ponudu podnio sljedeći poduzetnik iz te skupine, zatim treći itd. U osnovi, takav dogovor ima značaj ~kartela. margin (engl.) v. marža marginal costs (engl.) v. granični troškovi marginal firms (engl.) v. «rubni» tržišni takmaci marginal revenue (engl.) v. prihod margin squeeze (engl.) v. pretjerano snižavanje marži jedan od oblika ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, odnosno jedan od oblika ~utvrđivanja pretjerano visokih cijena. U osnovi je riječ o situaciji kada dobavljač ili proizvođač svojem kupcu koji robu od njega nabavlja radi daljnje prodaje odobrava maržu koja je premala da bi kupac mogao profirtabilno poslovati. marka proizvoda v. brand; robni/uslužni žig proizvoda market (engl.) v. tržište; mjerodavno tržište market definition (engl.) v. mjerodavno tržište market concentration (engl.) v. tržišne koncentracije

89

market developing funds – MDF (engl.) v. slotting allowance market failure (engl.; franc. défaillance du marché; njem. Marktversagen) tehnički izraz koji se ~u pravu tržišnog natjecanja koristi za situaciju u kojoj proizvodnja ili potrošnja nekih roba/usluga ima takve vanjske učinke (engl. exteranlities) koji uzrokuju štetu i ~troškove ili pogodnosti za treće, odnosno za subjekte koji nemaju utjecaja na utvrđivanje ~cijena roba/usluga o kojima je riječ niti na njihovo naplaćivanje. Spomenuti vanjski učinci se, s obzirom na njihov značaj, dijele na pozitivne i negativne. Pozitivni vanjski učinci (engl. positive externalities/diseconomy) su učinci koji trećima donose određene pogodnosti. Dakle, pravna ili fizička osoba koja je svojim djelovanjem stvorila određene pogodnosti za treće, ne može te pogodnosti kompenzirati. Kao primjer se obično koristi izgradnja cesta, koja za treće osobe koje žive na području izgradnje donosi niz koristi (turizam, gospodarski razvoj, stanogradnja) koje investitor izgradnje ne može naplatiti. Negativni vanjski učinci (engl. negative externalities/diseconomy) su učinci koji trećima uzrokuju štetu i troškove. Dakle, štetu i troškove ne snosi pravna ili fizička osoba koja ih je uzrokovala svojim djelovanjem. Primjer za to je zagađenje okoliša uzrokovanog proizvodnjom koje uzrokuje štetu i troškove (za otklanjanje posljedica) trećima. marketing poseban, znanstveno utemeljen način promišljanja i djelovanja ~poduzetnika i neprofitnih institucija na ~tržištu. To je način ponašanja pojedinaca, poduzetnika, organizacija, udruženja i institucija kojim oni svoje poslovanje prilagođavaju ~potrošačima/~kupcima i okruženju u kojem djeluju, ostvarujući tako konkurentsku prednost. To znači praćenje i uvažavanje potreba, želja i potražnje potrošača/kupaca s ciljem da te želje i potrebe zadovolje bolje od ~tržišnih takmaca. market power (engl.) v. tržišna snaga market share (engl.) v. tržišni udjel marža (engl. margin; spread; franc. marge; njem. Gewinnspanne; Handelsspanne; Marge) u osnovi taj izraz označava razliku između dvije vrijednosti. U trgovini je to razlika između prodajne i nabavne ~cijene. Pritom razlikujemo veleprodajnu i maloprodajnu maržu, kojima se izražava razlika između cijene nekog proizvoda/usluge u ~veleprodaji i ~maloprodaji. Izražava se u postotku od nabavne cijene.

90

U bankarstvu se koristi izraz spread, koji označava kamatnu (interesnu) maržu, odnosno razliku između aktivne i pasivne stope probitka. Marža služi za pokrivanje prosječnih troškova trgovine i ostvarenja prosječne stope profita za ~poduzetnika. mature market (maturity of the market) (engl.) v. zrelo tržište maturity of the market (engl.) v. zrelo tržište maverick firm (engl.) v. «odmetnutii» poduzetnik MDF v. slotting allowance međunarodna suradnja agencija za konkurenciju (engl. international cooperation /between competition authorities/) suradnja ~agencija za konkurenciju na području ~prava i ~politike tržišnog natjecanja. Ona može biti, neformalna ili formalna, odnosno utemeljena na bilateralnim ili multilateralnim sporazumima. Svrha joj je koordinacija i izmjena podataka, naročito u slučajevima prekograničnih ~koncentracija poduzetnika. Osim takvih izravnih oblika međunarodne suradnje, postoje i različiti međunarodni forumi osnovani sa svrhom utvrđivanja jedinstvenih standarda, kriterija i postupaka u pravu tržišnog natjecanja i preporuka za njihovu primjenu (tzv. soft law). Takvi su forumi npr. ~International Competition Network, OECD Competition Commitee, UNCTAD Intergovernmental Group of Competition Experts i WTO Working Group on Trade and Competiton). Države članice tih foruma nemaju obvezu prihvaćanja tih standarda, kriterija i postupaka, već same odlučuju hoće li ih i u kolikoj mjeri prihvatiti i unijeti u nacionalne propise (tzv. soft convergence). U tom je smislu to tzv. neobvezujuće pravo (engl. soft law). (v. uzajamno uvažavanje propisa o tržišnom natjecanju u međunarodnim odnosima; eksteritorijalna primjena propisa o tržišnom natjecanju) međunarodni kartel (engl. inernational cartel) oblik javnog ~kartela. U pravilu se temelje na međunarodnim robnim sporazumima (engl. international commodity agreements) koje su za pojedine proizvode sklopile vlade različitih država. Poznati su karteli proizvođača kave, šećera, a osobito kartel država proizvođača nafte (OPEC). Međuvladina konferencija (engl. Intergovernmental Conferrence - IGC; franc. Conférence intergouvermental - CIG) ovaj pojam ima dva značenja.

91

(1.) Pregovori između država članica ~Europske unije (EU) čiji je ishod u pravilu izmjena ili dopuna ~osnivačkih ugovora. (2.) Bilateralni pregovori o punoopravnom članstvu u EU između država kandidata i država članica. Member States (of European Union) (engl.) v. Europska unija merchandising (engl.) način reklamiranja robe i usluga njihovim povezivanjem s izmišljenim likovima (tzv. character merchandising), stvarnim osobama (tzv. personality merchandising), imenima, nazivima, zaštitnim obilježjima nekog proizvoda, logotipvima, elementima opreme, dizajnom i slikama, i to izvan njihovog stvarnog područja djelovanja i pojavljivanja. Navedeni se elementi koriste kao simboli s obzirom na utjecaj koji imaju kao dobro poznati i slavni (well-known; celebrity). merger (engl.; još i consolidation; amalgamation of firms; franc. fusion; njem. Fusion) pojam američkog ~prava tržišnog natjecanja. Riječ je o spajanju dvaju ~poduzetnika ili o pripajanju jednog poduzetnika drugome na način da jedan ili oba poduzetnika koja se spajaju prestaju postojati kao samostalni pravni i gospodarski subjekti ili na način da se stvara novi pravni subjekt (poduzetnik). Pojam merger se obično povezuje s pojmom ~acquisition, te se koristi kao jedinstveni izraz mergers & acquisitions (M&A). U ~pravu Europske zajednice (kao i u hrvatskom pravu) koristi se jedinstveni termin ~koncentracije poduzetnika. mergers & acqisitions (M&A) (engl.) v. koncentracije poduzetnika; merger; acquisition Merger Treaty (engl.) v. Ugovor o spajanju metoda «mjesečevih mijena» (engl. «phases of the moon») v. manipulranje ponudama na javnm natječaju metoda «udari i pobjegni» v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja MFN v. klauzula najvećeg povlaštenja

92

minimum purchasing (engl.) jedan od oblika ~vertikalnih ograničenja tržišnog natjecanja. Ugovorna odredba kojom se ~kupac (~preprodavatelj, ~distributer) obvezuje od proizvođača nabavljati najmanje ugovorom utvrđenu količinu robe. Jedan od oblika tzv. ~quantity forcinga. (v. ekonomije obujma u distribuciji) mišljenje (Europske komisije) (engl. opinion) u ~pravu Europske zajednice to su akti ~Europske komisije koji načelno nisu pravno obvezujući, ali su ih sudovi država članica ipak dužni uzeti u obzir kod primjene prava EU. Opisuju se kao tzv. ~soft law, odnosno kao pravila ponašanja koja u načelu nemaju pravnoobvezujuću snagu, ali ipak imaju praktične učinke. «mix and match» approach (engl.) jedna od mjera koje koriste ~agencije za konkurenciju pri ~restrukturiranju koncentracija poduzetnika u slučajevima kad ocijeni da je riječ o ~zabranjenoj koncentraciji. To su mjere za restrukturiranje koje predviđaju otuđivanje malih segmenata ~imovine ili ~djelatnosti nekih ili svih sudionika koncentracije. Pri utvrđivanju mjera odnosno posebnih uvjeta agencija mora imati na umu posebnosti svake koncentracije kao i sve druge relevantne okonosti. Agencija će dopustiti provedbu koncentracije pod uvjetom da se koncentracija restruktukturira na način i u rokovima propisanim od tog tijela. Ono prati provedbu i dinamiku provedbe utvrđenih mjera prvenstveno kroz izvještaje i obavijesti koje su mu sudionici koncentracije obvezni dostavljati, ali i na druge prikladne načine. mjere praćenja (poslovanja poduzetnika) v. restrukturiranje koncentracija poduzetnika mjerila (indeksi) tržišne koncentracije (engl. concentration indexes) različita mjerila koja se koriste u ekonomici industrijske organizacije. Svrha im je određivanje stupnja ~tržišne koncentracije. Konkretno, to su mjerila kojima se prikazuje struktura ~tržišta i/ili kao indikator ~tržišne snage ili stupnja ~tržišnog natjecanja između ~poduzetnika koji djeluju na nekom tržištu. U osnovi je riječ o mjerilima koja pokazuju odnos između broja i relativne razlike u veličini ~tržišnih takmaca na nekom tržištu. U praksi se koristi nekoliko mjerila tržišne koncentracije. Najčešće korišteni su ~Herfinadahl-Hirschmanov indeks (HHI), ~omjer (tržišne) koncentracije (engl. concentration ratio – CR), ~Lorenzova krivulja itd. mjerilo gubitka blagostanja (engl. deadweight welfare loss) mjerilo izgubljene (dolarske) vrijednosti ~potrošačkog viška čiji je gubitak posljedica porasta ~cijena, ali koji nije prenesen na proizvođača.

93

Pretpostavka je da se promatrana industrija nalazi u ~stanju savršenog tržišnog natjecanja te da su cijene proizvoda jednake ~graničnim troškovima. Čim je, međutim, riječ o industriji u kojoj postoji određeni stupanj ~monopola, doći će do smanajenja obujma proizvodnje i porasta ~cijena, a ~potrošački višak će se preliti proizvođaču u obliku tzv. ~proizvođačkog viška. (v. Paretova učinkovitost) mjerodavni proizvod (engl. relevant product) proizvod koji je pri utvrđivanju ~mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu (dimenziji) utvrđen kao proizvod koji je najuže povezan s mjerodavnim tržištem, različit od ~zamjenskog proizvoda. mjerodavno tržište (engl. relevant market; franc. marché en cause; njem. relevanter Markt) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja. Utvrđivanje (definiranje) mjerodavnog tržišta (engl. market definition; franc. définition de marché; njem. Marktabgrenzung) polazna je točka u svim analizama ~tržišnog natjecanja. Krajnje pojednostavljeno rečeno, utvrđivanjem mjerodavnog tržišta utvrđuju se i određuju granice i ograničenja ~tržišnog natjecanja između ~poduzetnika. Mjerodavno se tržište utvrđuje s obzirom na dvije dimenzije. Utvrđivanje proizvodne (stvarna) dimenzije (engl. product market) podrazumijeva grupiranje proizvoda ~stvarnih i ~potencijalnih tržišnih takmaca u skupine. Skupine se utvrđuju s obzirom na bitne značajke proizvoda, njihovu ~cijenu i namjenu proizvoda (engl. intended use; franc. usage auqell ils sont destinés; njem. Verwendungszweck), odnosno s obzirom na njihove bitne zajedničke značajke. U tom pogledu treba uzeti u obzir navike ~potrošača. Utvrđivanje zemljopisne dimenzije (engl. geografic market) podrazumijava utvrđivanje zemljopisnog područja na kojem se stvarni i potencijalni ~tržišni takmaci tržišno natječu pod dovoljno ujednačenim uvjetima (engl. sufficiently homogenous conditions of competition), te se po tome to tržište značajno razlikuje od susjednih. S obzirom na tu dimenziju tržište može biti lokalno, regionalno, nacionalno ili međunarodno. Uz proizvodnu i zemljopisnu, kod utvrđivanja mjerodavnog tržišta valja voditi računa i o njegovoj vremenskoj dimenziji. Riječ je, naime, o tome da mjerodavno tržište treba promatrati dinamički. Pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta valja voditi računa i o ~ponudi i ~potražnji. Tako će se procjenjivati postoje li na tržištu ~zamjenski proizvodi, odnosno može li koji potencijalni tržišni takmac brzo i bez velikih ~troškova početi proizvoditi zamjenski proizvod. (V. zahvaćena tržišta) Utvrđivanje mjerodavnog tržišta omogućuje izračunavanje ~tržišnih udjela poduzetnika koji djeluju na nekom tržištu. Na taj je način moguće utvrditi i njihovu ~tržišnu snagu, odnosno nalazi li se koji od njih u ~vladajućem položaju na tržištu. mješovita poduzeća (društva) oblik prekogranične suradnje dvaju ili više ~poduzetnika koji imaju sjedište u različitim državama.

94

U tu svrhu poduzetnici iz različitih država osnivaju zajedničko ~trgovačko društvo na teritoriju države u kojoj namjeravaju zajednički djelovati. Jedan od osnivača u pravilu će biti lokalni partner. Na taj se način poznavanje prilika na lokalnom ~tržištu koje ima lokalni partner kombinira s posebnim znanjima inozemnih partnera. Stranim je partnerima pak omogućen lakši pristup lokalnom tržištu i lakše svladavanje mogućih ~zapreka pristupu tom tržištu. Mješovito poduzeće može biti osnovano na određeno vrijeme, tj. do ostvarivanja zadataka zbog kojih je osnovano, ili može imati trajniji značaj. mobility barriers (engl.) v. zapreke kretanju na tržištu «moć cjenkanja» v. kupovna snaga poduzetnika; tržišni takmaci moguća konkurencija v. potencijalna konkurencija mogući tržišni takmac (konkurent) v. potencijalni tržišni takmac (konkurent) mogućnost izbora (engl. cosumers' choice; franc. choix des consommateurs, njem. Auswahlmöglichkeiten für die Verbraucher) u širem je smislu riječ o jednom od aspekata ~dobrobiti (pogodnosti) za potrošače. U ~pravu tržišnog natjecanja pod tim se pojmom podrazumijeva mogućnosti, odnosno pravo ~potrošača na izbor između što većeg broja proizvoda koji se međusobno razlikuju po ~cijeni i kvaliteti. Mogućnost izbora je to veća što na nekom ~tržištu djeluje veći broj ~tržišnih takmaca, odnosno što je razvijenije ~tržišno natjecanje. monopol (engl. monopoly; franc. monopol; njem. monopol) situacija u kojoj na ~tržištu djeluje samo jedan ~prodavatelj neke robe/usluge. Budući da nema ~tržišnih takmaca, na tom tržištu nema niti ~tržišnog natjecanja. Stoga taj prodavatelj (monopolist) može imati izuzetno veliku ~tržišnu snagu (tzv. monopolistička tržišna snaga; engl. monopoly power; franc.pouvoir monopolistique; njem. monopolistische Marktmacht ). Monopol karakterizira relativno mali obujam proizvodnje uz istovremene visoke ~cijene proizvoda/usluga. Za takvu je situaciju karakteristično i da monopolist ostvaruje ~ekstra-profit. Uz ~duopol i ~oligopol, monopol je najviši, odnosno ekstremni oblik ~vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. On je istovremeno i situacija suprotnih obilježja u odnosu na ~stanje savršenog tržišnog natjecanja.

95

Opstanak monopola izravno ovisi o postojanju ~zapreka pristupu tržištu. Ovo pogotovo ako se te zapreke temelje na zakonskim propisima. To znači da propis obavljanje neke djelatnosti dopušta samo jednom poduzetniku. Tada govorimo o tzv. zakonskim monopolima (engl. legal monopoly). To može biti na način da to obavlja poduzetnik kojeg je osnovala ili ga izravno kontrolira država ili na način da država daje koncesiju ili dozvolu za obavljanje djelatnosti samo jednom poduzetniku. Primjer takvih monopola su državne lutrije. Donedavno su to bile proizvodnja, predrada i prodaja duhana i duhanskih proizvoda, a ne tako davno i soli. Postoje i tzv. prirodni monopoli (engl. natural monopoly; franc. monopole naturel; njem. natürliches Monopol). To je situacija kad je ~cijena proizvoda/usluga na nekom tržištu niža ako to tržište opskrbljuje samo jedan poduzetnik nego što bi bila da tržište opskrbljuju dva ili više poduzetnika. Za razliku od drugih monopola, a osobito za razliku od zakonskih monopola, prirodni monopoli nisu rezultat djelovanja tržišnih takmaca ili države. Takvi monopoli proizlaze iz posjedovanja posebne proizvodne tehnologije, te potražnje odnosno ~ekonomije obujma i ~ekonomije obuhvata. Krajnje pojednostavljeno, riječ je o situaciji da na nekom tržištu ima mjesta samo za jednog poduzetnika, ako se želi do kraja i u potpunosti iskoristiti učinke ekonomije obujma. Takvi su monopoli npr. željeznice, prijenos električne energije, telekomunikacije i sl. S obzirom da je tehnologija proizvodnje takva da tržište opskrbljuje samo jedan poduzetnik, ta su tržišta u pravilu regulirana od države. ~Regulacija tih tržišta obuhvaća cijene, kakvoću i uvjete za pristup tom tržištu. Situaciju kad na tržištu postoji samo jedan ~kupac za neki proizvod/uslugu nazivamo monopson (engl. monopsony; franc. monopsone; njem. Monopson). monopolistic price (engl.) v. monopolistička cijena monopolistička cijena (engl. monopolistic price) ~cijena koja maksimizira ukupni profit koji ostvaruje ~poduzetnik u uvjetiima ~monopola. Ta je cijena rezultat dvaju čimbenika koji djeluju kumulativno. To su cijena proizvoda/usluge koju monopolist naplaćuje i obujma proizvodnje. Općenito, monopolist istovremeno smanjuje obujam proizvodnje i povećava cijenu. To će činiti sve dok ne postigne razinu na kojoj bi čak i najmanje povećanje cijene donijelo profit manji od onog koji bi bio ostvaren dodatnim smanjivanjem obujma proizvodnje. Iz opisanoga možemo zaključiti da je monopolistička cijena u stvari najprofitabilnija, a ne najviša cijena koju bi monopolist mogao naplatiti. Štoviše, viša bi se cijena mogla gotovo uvijek naplatiti. Međutim, naplaćivanje viših cijena bilo bi neisplativo. monopolistička renta v. ekstra-profit monopolistički položaj (poduzetnika) na tržištu v. monopol

96

monopolizacija tržišta (engl. monopolization) pojam ~prava tržišnog natjecanja pod kojim se općenito se podrazumijeva pokušaj ~poduzetnika u ~vladajućem položaju na tržištu ili skupine relativno velikih poduzetnika da kroz različite oblike zabranjenih ~protutržišnih ponašanja i djelovanja zadrže ili ojačaju kontrolu nad ~tržištem. Pojednostavljeno, riječ je o djelovanjima koja idu u pravcu pokušaja stvaranja ~monopola. monopolization (engl.) v. monopolizacija tržišta monopoly (engl.) v. monopol monopoly power (engl.) v. tržišna snaga monopoly rent (engl.) v. ekstra-profit monopson v. monopol monopsony (engl.) v. monopol mrežni učinak (engl. network effect) učinak koji se očituje u stvaranju pogodnosti za ~potrošače nekog proizvoda ili korisnike neke usluge kad taj proizvod/uslugu počnu koristiti novi potrošači. Prema teoriji ~tržišnih propusta, riječ je o tzv. pozitivnom vanjskom učinku. Pojednostavljeno rečeno, neki je sustav to privlačniji korisnicima (potrošačima), što je veći ukupni broj potrošača koji taj sustav koristi. (v. «tipping» effect) multi-branding (engl.) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja povezan s izmjenama propisa ~Europske unije o distribuciji i servisiranju motornih vozila i rezervnih dijelova iz 2002. godine. Pod tim se izrazom podrazumijeva koncept prema kojem je moguće da jedan distributer zastupa, odnosno prodaje vozila različitih proizvođača. mutual interdependence (engl.) v. uzajamni (bilateralni) monopol/monopson

97

N nacionalni postupak v. nacionalni tretman nacionalni tretman (engl. national treatment) odredba koju sadrže međudržavni ugovori kojima se uređuju pitanja uvoza kojom se zabranjuje diskriminacija uvezene robe ili usluga u odnosu na domaće proizvode, kao i diskriminacija inozemnih ~poduzetnika u odnosu na domaće, što uključuje jednaku primjenu domaćih propisa i sl. načelo ekstrateritorijalne primjena propisa o tržišnom natjecanju v. ekstrateritorijalna primjena propisa o tržišnom natjecanju «naked» cartel (engl.) v. kartel namjena proizvoda v. mjerodavno tržište Nash equilibrium v. Nashova ravnoteža Nashova ravnoteža (engl. Nash equilibrium) teorija Johna Nasha vezana uz ~strateško ponašanje, odnosno uz izbor poslovne (tržišne strategije) nekog ~poduzetnika. Zasniva se na zamisli da svaka promjena ili izbor nove strategije utječe na promjenu strategije ~tržišnih takmaca. Tako npr., ako neki poduzetnik donese odluku o poduzimanju mjera u pravcu maksimizacije ~profita, to će utjecati na donošenje iste takve odluke kod njegovih konkurenata.

98

Ako se izbor strategije odnosi na povećanje ~cijena, govorimo o ~Bertrandovoj (Nashovoj) ravnoteži. Ako se izbor strategije odnosi na povećanje količina proizvoda/usluga, govorimo o ~Cournotovoj (Nashovoj) ravnoteži. national treatment (engl.) v. nacionalni tretman natural monopoly (engl.) v. monopol negative clearance (engl.; franc. attestation négative; njem. Negativattest) tehnički izraz kojim se u ~pravu tržišnog natjecanja označava očitovanje ~agencije za konkurenciju upućena podnositeljima zahtjeva o izuzimanju nekog ~sporazuma poduzetnika po osnovi ~skupnih ili ~pojedinačnih izuzeća. Riječ je o očitovanju (koje u stvari predstavlja dopuštenje agencije za punu primjenu nekog sporazuma) izraženo na način da odredbe konkretnog sporazuma nisu u suprotnosti s propisima o tržišnom natjecanju. Otud i naziv tog dopuštenja. Očitovanje može biti formalno (u obliku obrazloženog rješenja, odnosno odluke) ili neformalno, kao tzv. ~pismo podrške (engl. negative clearence comfort letter). negative clearence comfort letter v. negative clearence negative externality (external diseconomy) (engl.) v. market failure neighbouring market (engl.) v. učinak (efekt) prelijevanja nelojalna konkurencija v. nepošteno tržišno natjecanje nenajavljena pretraga poslovnih prostorija (engl. dawn raid) neobvezujuće pravo v. međunarodna suradnja agencija za konkurenciju nepošteno tržišno natjecanje (nelojalna konkurencija) (engl. unfair competition; franc. comcurrence déloyale; njem. unlauterer Wettbewerb) radnje ~trgovaca kojima se povređuju i narušavaju dobri poslovni običaji. Najčešće je riječ o postupcima kojima se ~potrošač dovodi u zabludu glede podrijetla i osobina proizvoda (npr. ~oglašavanje, reklamiranje, označavanje proizvoda,

99

korištenje tuđe tvrtke i sl.) i one koji imaju učinak na ugled i poslovne odnose između trgovaca (npr. oglašavanje kojima se vrijeđa ili omalovažava drugi trgovac, raskid ili neispunjavanje ugovora sklopljenog s drugim trgovcem, kako bi sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcem, sprječavanje poslovnih odnosa između trgovaca i sl.). Nepošteno tržišno natjecanje često se pogrešno smatra dijelom ~prava tržišnog natjecanja (prava konkurencije). Stoga treba razjasniti temeljnu pojmovnu razliku između nelojalne konkurencije i narušavanja ~tržišnog natjecanja. Prije svega, propisi o nepoštenom tržišnom natjecanju primijenjuju se samo na osobe koje imaju status trgovca, dok se propisi o slobodnom tržišnom natjecanju primijenjuju na sve ~ poduzetnike. Osim toga, propisima o konkurenciji štiti se prvenstveno javnopravni interes. Taj javni interes ima dva vida. On se prije svega sastoji u zaštiti svakog poduzetnika od nezakonitih postupaka i ponašanja drugog poduzetnika čiji bi mogući učinak mogao biti ~zapreka pristupa tržištu drugim poduzetnicima da pod jednakim uvjetima pristupe tržištu, te da na tom tržištu opstanu i ostanu. Drugi je vid zaštita interesa ~potrošača u najširem smislu. Riječ je o tome da se kroz osiguravanje djelovanja čim većeg broja poduzetnika jača tržišno natjecanje, te se na taj način potrošačima osigurava ~mogućnost izbora kvalitetnih, jeftinih i inovativnih proizvoda. Možemo, dakle, krajnje pojednostavljeno reći da propisi o zaštiti slobodnog tržišnog natjecanja čine dio javnopravnog uređenja, dok propisi o nelojalnoj konkurenciji predstavljaju dio privatnopravne zaštite poduzetnika i to isključivo trgovaca. nerecipročni sporazumi (engl. non-reciprocal agreements) oblik ~vertikalnih sporazuma između izravnih ~tržišnih takmaca. Pod određenim uvjetima takvi sporazumi mogu biti dopušteni. Primjer za to je sporazum između dva proizvođača istovrsnih proizvoda kojim je ugovoreno da će jedan proizvođač distribuirati proizvode drugog proizvođača, ali drugi proizvođač neće distribuirati proizvode prvoga. network effect (engl.) v. mrežni učinak new item fee (engl.) v. slotting allowance ništavost sporazuma (engl. nullity) općenito, ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. U ~pravu tržišnog natjecanja ništavost se odnosi na ~sporazume poduzetnika. Ništavi su oni ~ograničavajući sporazumi koji sadrže odredbe čiji se mogući učinak sastoji u narušavanju, ograničavanju ili sprječavanju ~tržišnog natjecanja. Ništav (engl. null and void) može biti sporazum u cjelosti ili samo neke njegove odredbe.

100

Ako je riječ o ništavosti pojedinih odredaba sporazuma, riječ je o tzv. djelomičnoj ništavosti sporazuma (engl. severability). U tom će slučaju sporazum ostati na snazi pod uvjetom da može opstati bez te ništave odredbe, odnosno ako ta odredba nije bila ni uvjet ugovora niti odlučujuća pobuda zbog koje je sporazum sklopljen (tzv. causa finalis). Sporazum ili pojedine odredbe sporazuma mogu biti ništavi ex lege, odnosno na osnovi zakona. Ako su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti, za takve je sporazume ili odredbe dovoljno da sud ili npr. ~agencija za konkurenciju samo konstatira njihovu ništavost. Takvi su sporazumi ili odredbe ništavi od trenutka sklapanja sporazuma (ex tunc). Čak kad bi takav uzrok ništavosti naknadno otpao, posao ne bi mogao naknadno konvalidirati (osim u zakonom točno predviđenim slučajevima). «nizvodno» tržište v. silazno («uzvodno») tržište non-compete obligation (engl.) v. odredba o (tržišnom) nenatjecanju non-competition clause (engl.) v. odreba o (tržišnom) nenatjecanju non-linear pricing (engl.) v. quantity forcing non-market services (engl.) v. djelatnosti od općeg interesa non-opposition procedure (engl.) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice. Označava poseban skraćeni postupak davanja suglasnosti za primjenu pravila o ~pojedinačnim i ~skupnim izuzećima na pojedine vrste ~sporazuma poduzetnika. non-price agreement (between a manufacturer and a dealer) (engl.) ~sporazum ili pojedine odredbe sporazuma između proizvođača i ~preprodavatelja kojim proizvođač utvrđuje način i područje prodaje njegovih proizvoda. non-price predation (engl.; franc. éviction hours prix; njem. ausserpreislicher Verdrängungswettbewerb) ~strateško ponašanje ~poduzetnika upravljeno na podizanje troškova kod ~tržišnih takmaca. Takvo je ponašanje jeftinije i profitabilnije od uvođenja ~predatorskoh cijena. Najčešće se konkurentov položaj nastoji otežati korištenjem državnih i zakonskih mjera.

101

non-reciprocal agreements (engl.) v. nerecipročni sporazumi normal profit (engl.) v. profit; tržišna cijena normalni profit v. profit; tržišna cijena notification (engl.) v. prijava sporazuma poduzetnika; prijava koncentracije poduzetnika notifikacija (sporazuma i koncentracija poduzetnika) v. prijava sporazuma poduzetnika; prijava koncentracije poduzetnika null and void (engl.) v. ništavost sporazuma nullity (engl.) v. ništavost sporazuma

102

O

obveza nenatjecanja v. odredba o (tržišnom) nenatjecanju odbijanje poslovanja (engl. refusal to deal; refusal to sell; franc. refus de vente; njam. Liefersperre) jedan od oblika ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Pojavljuje se u dva temeljna oblika: refusall to sell i refusal to deal. Refusal to sell se očituje se u odbijanju poduzetnika u ~vladajućem položaju da proizvod/uslugu proda ~poduzetniku (u pravilu trgovcu na veliko ili trgovcu na malo). Refusal to deal je oblik odbijanja poslovanja s izravnim ~tržišnim takmacem. Da bi bila riječ o odbijanju poslovanja, bitno je da je riječ o odbijanju koje se ne može opravdati gospodarskim razlozima (npr. kupac kupuje izuzetno malu količinu proizvoda) ili ranijim ponašanjem kupca (npr. kupac još nije platio niti ranije naručenu robu). «odmetnuti» poduzetnik (engl. maverick firm) pravno-tehnički izraz koji se u pravu tržišnog natjecanja koristi za nediscipliniranog sudionika ~kartela, odnosno za ~poduzetnika koji sudjeluje u ~zabranjenom sporazumu, ali taj sporazum krši. Naime, kod poduzetnika koji djeluju usklađeno, unatoč postignutom sporazumu, uvijek postoji izazov da svoj ~tržišni udjel povećaju iznad dogovorene razine. To mogu postići na različite načine, kao što su snižavanje ~cijena ispod dogovorene razine, tajno odobravanje različitih popusta, povećanje kakvoće proizvoda, povećanje proizvodnih kapaciteta ili različite aktivnosti upravljene ne pridobivanje novih kupaca. Takvo ponašanje sudionici sporazuma o usklađenom djelovanju mogu spriječiti samo ako su poduzetnici koji krše sporazum svjesni da ostali sudionici sporazuma imaju mogućnost primjene protumjera. Svrha je tih protumjera «discipliniranje» tzv. «odbjeglog» poduzetnika. Protumjere moraju biti stvarno i brzo provedive, te učinkovite u smislu da već i sama mogućnost njihove primjene unaprijed destimulira namjeru i pokušaj kršenja sporazuma. Međutim, da bi se mjere uopće mogle primijeniti, sudionici sporazuma moraju imati mogućnost učinkovitog utvrđivanja namjere ili pokušaja kršenja sporazuma.

103

odluka (engl. decision; franc. décision; njem. Entscheidung) u ~pravu Europske zajednice to su pojedinačni obvezujući akti upravljene točno određenim adresatima, pojedinim ili svim državama članicama ili pojedinim pravnim subjektima u državama članicama. Donosi ih ~Europska komisija ili ~Vijeće EU. odredba o «krunskom dragulju» (engl. «crown-jewel» provision) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja povezan s mjerama za ~restrukturiranje koncentracija podzetnika naloženih od ~agencije za konkurenciju. To je odredba koju sadrži paket mjera za restrukturiranje koncentracije oko kojeg su se agencija i sudionici koncentracije složili (engl. consent order). Ona agenciji omogućuje da pored prodaje one imovine (djelatnosti) sporne koncentracije koja je paketom prvotno utvrđena kao predmet restrukturiranja (dakle prodaje), pod određenim uvjetima može prodati i drugu imovinu sudionika koncentracije. To može biti čak i ~temeljna djelatnost poduzetnika sudionika koncentracije (engl. core business), odnosno djelatnost čija je kupnja bila upravo odlučni razlog zbog koje je koncetracija i provedena. Agencija će imati pravo na prodaju «krunskog dragulja» samo ako sudionici koncentracije nisu u mjerama utvrđenom roku uspjeli pronaći ~prihvatljivog kupca (engl. acceptable buyer) za onaj dio djelatnosti koncentracije koji je prvotno određen kao predmet restrukturiranja. U tom slučaju agencija može prodati onaj dio djelatnosti koncentracije za kojeg je najlakše pronaći kupca. To će u praviliu biti upravo najvredniji dio djelatnosti koncentracije, tzv. krunski dragulj». Za to će u pravili imenovati ~povjerenika. Razlozi zbog kojih ~kupac nije pronađen bez utjecaja su na prodaju «krunskog dragulja». Svrha takve prodaje je kažnjavanje neefikasnosti sudionika koncentracije u pronalaženju kupca, iako će to u praksi zaista biti rijetko (npr. prema saznanjima autora u SAD je to do sada učinjeno u samo jednom slučaju). odredba o (tržišnom) nenatjecanju (engl. non-competition clause; franc. clause de non-concurrence; njem. Wettbebeverbsverbotklausel) odredba u ~sporazumima poduzetnika kojom se ~kupac neke robe/usluga, izravno ili neizravno, obvezuje ne proizvodi, kupuje, prodaje ili preprodaje robu/usluge koji konkuriraju robi/uslugama koja je predmet ugovora. Takva se obveza naziva obveza nenatjecanja (engl. non-compete obligation; franc. engagement de non-concurrence; njem. Wettbewerbsverbot). održavanje cijene daljnje prodaje v. utvrđivanje preprodajne cijene održiva cijena v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije) održivi monopol v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije)

104

OEM v. proizvođač izvornog proizvoda (opreme) Office of Fair Trading (OFT) ~agencija za konkurenciju Ujedinjenog Kraljevstva. Agencija ima ukupno 648 zaposlenika. od tog broja 175 zaposlenika radi izravno na predmetima. Sjedište agencije je u Londonu. Official Journal (OJ) (engl.; franc. Journal Officiel; njem. Amtsblatt) službeni list ~Europske unije. OFT v. Office of Fair Trading oglašavanje (engl. advertising; njem Anzeigenwerbung) svaka djelatnost koja vizualnim, akustičnim i kombiniranim porukama informira ~potrošača o određenim proizvodima/uslugama i utječe na njih da slobodno izaberu i kupe te proizvode/usluge. Svrha je da time otpočne, nastavi se ili poveća prodaja oglašavanog proizvoda s ciljem da se poslovanje učini što uspješnijim. Oglašavatelj može biti svaka pravna ili fizička osoba koja, samostalno ili preko specijalizirane agencije, emitira oglasnu poruku preko masovnih medija. Sa stanovišta ~tržišnog natjecanja o. može imati određene prednosti za potrošače, budući da može imati utjecaja na snižavanje ~cijena proizvoda. S druge strane, o. kroz poticanje ~diferencijacije proizvoda može utjecati na povećavanje ~tržišne snage poduzetnika, te u tom smislu stvoriti ~zapreke pristupu tržištu. (v. aktivna prodaja; pasivna prodaja) ograničavajući sporazumi poduzetnika (engl. agreement to lessen or restrict competition) ~sporazumi između ~tržišnih takmaca kojima ti ~poduzetnici ugovaraju određene pogodnosti samo za sudionike sporazuma, u pravilu protivno interesima poduzetnika koji nisu sudiionici sporazuma i javnom interesu (uključujući i interese ~potrošača). Najčešće je riječ o ~sporazumima o cijenama, ~sporazumima o podjeli tržišta i i drugim ~apsolutno zabranjenm ograničenjima tržišnog natjecanja.. Riječ je dakle o sporazumima s antikompetitivnim učincima. Takvi sporazumi čine osnovu za ~koluziju i stvaranje ~kartela. Ograničavajući sporazumi mogu biti formalni (izričiti i u pisanom obliku), odnosno neformalni (prešutni). Bez obzira na oblik, oni se u pravilu smatraju kršenjem pravila o ~tržišnom natjecanju. Stoga će takvi sporazumi rijetko biti sačinjeni u pisanom obliku. Određeni oblici takvih sporazuma u nekim se zakonodavstvima izuzimaju od opće zabrane ako ispunjavaju određene uvjete. Riječ je o tzv. ~skupnim iznimkama.

105

Međutim, niti tada ne smiju sadržavati tzv. ~psolutno zabranjena ograničenja tržišnog natjecanja, prije svega odredbe o utvrđivanju cijena. ograničavanje izvoza (engl. restriction on exportation) ograničavanje ili ukidanje mogućnosti da ~poduzetnik izvozi neki proizvod/uslugu. Jedan od oblika ~zapreka pristupu tržištu. Ograničenje može biti nametnuto od države izvoznika s ciljem da se sačuvaju neka neobnovljiva prirodna bogatstva (npr. nafta) ili kulturna dobra. Ono može biti i rezultat sporazuma između države uvoznice i države izvoznice nekog proizvoda na temelju kojeg država izvoznica na neki način dobrovoljno prihvaća izvozna ograničenja (npr. ograničenje izvoza japanskih automobila u SAD). To su tzv. dobroovoljna ograničenja izvoza (engl. voluntary export restraint – VER). Ograničenje može biti i rezultat primjene ~sustava dozvola kojim se izvoz ne dopušta svim onim poduzetnicima koji za to nisu dobili posebno dopuštenje (dozvolu). Ograničenje može biti posljedica ~sporazuma poduzetnika koji djeluju kao ~kartel. ograničavanje tehnološkog razvitka (engl. restriction of technology) ograničavanje ~poduzetnika u mogućnosti pristupa i korištenja novim tehnologijama. To je jedan od oblika ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. koji ima za cilj da se ograničavanjem tehnološkog razvitka ~tržišni takmaci isključe s ~tržišta. (v. sustav dozvola) ograničavanje uvoza (engl. restriction on importation) državne mjere kojima se ~poduzetnicima ograničavanjem uvoza nekog proizvoda/usluge ili skupine proizvoda/usluga ograničava pristup ~tržištu zemlje koja je ograničenje uvela. Jedan od oblika ~zapreka pristupu tržištu. Takve mjere mogu bit tarifne (engl. tariffs) i netarifne. Carine (engl. customs duty; njem. Zollgebür) su najčešća tarifna ograničenja. To su pristojbe, odnosno porezi koji se plaćaju na uvoz/izvoz neke robe. Time se štite domaći ~poduzetnici budući da zbog plaćanja carine uvozni proizvodi postaju skuplji. Najčešća netarifna ograničenja su kvote (engl. quotas) odnosno kontingenti (utvrđivanje točnog broja ili količine proizvoda koja se smije uvesti u određenom razdoblju), ~standardi, dobrovoljna ~ograničavanja izvoza itd. OJ v. Official Journal oligopol (engl. oligopoly; franc. oligopole; njem. Oligopol) situacija u kojoj na ~tržištu djeluje mali broj ~prodavatelja neke robe/usluge koji se mogu ponašati neovisno glede utvrđivanja cijena i obujma proizvodnje. Ta neovisnost, međutim, ima određena ograničenja. Naime, između oligopolista postoji odnos određene uzajamne međuovisnosti (engl. mutual interdependence) glede donošenja strateških odluka koje se odnose na ~cijene i kvalitetu proizvoda/usluga, odnosno na obujam

106

proizvodnje (engl. mutual inter-dependence). ~Poduzetnici koji djeluju na oligopolnom tržištu svjesni su činjenice da će svaka promjena njihovog tržišnog ponašanja imati učinak na ponašanje njihovih ~tržišnih takmaca. Postoji više vrsta oligopola, npr. ~simetrični oligopol (ili ~simetrični duopol) i asimetrični oligopol. Hetrogeni oligopol (engl. hetereogenous /undifferentiated/ oligopoly) je oligopol čiji članovi proizvode ~hetrogene (nediferencirane) proizvode. Nasuprot njemu, homogeni oligopol (engl. homogenous /differentiated/ oligopoly) je oligopol čiji članovi proizvode ~homogene odnosno ~diferencirane proizvode. Posebna je vrsta oligopola tzv. tight-knit oligopoly (engl.). Riječ je o oligopolu u situaciji visoke ~tržišne koncentracije, odnosno kad je ~struktura tržišta takva da se mora očekivati da će cijene biti znatno iznad razine ~tržišnih cijena, a obujam proizvodnje znatno manji od normalnog. U američkoj se teoriji i praksi ~prava tržišnog natjecanja općenito smatra da se takva situacija može očekivati kad četiri najveća ~prodavatelja koji djeluju na nekom tržištu zajedno drže tržišni udjel od 50 posto (ili više). Takva se situacija može još prije očekivati ako osam najvećih prodavatelja drže tržišni udjel od 70 posto (ili više). Oligopolisti se na nekom tržištu mogu ponašati kooperativno, odnosno na način da kroz različite oblike ~koluzije ostvaruju zajednički monopolistički ~profit. Oligopolisti se mogu ponašati i nekooperativno, odnosno strateške odluke donositi potpuno neovisno. U tom smislu oni neovisno donose odluke o cijenama (engl. price-setting model) ili o obujmu proizvodnje/prodaje (engl. quantity-setting model). Tim se modelima bave ~Bertrandov (Nashov) i ~Cournotov model ravnoteže. Ovisno o tome ponašaju li se oligopolisti kooperativno ili nekooperativno, možemo razlikovati dvije strategije, odnosno dva ponašanja. To su tzv. ~strategija «milo za drago» (engl. tit-for-tat strategy) i ~strategija «brzog odgovora» (engl. trigger strategy). Poseban oblik oligopola je tzv. ~uzajamni (bilateralni) oligopol. Situaciju kad na tržištu postoji samo jedan ~kupac za neki proizvod/uslugu nazivamo oligopson (engl. oligopsony; franc. oligopsonee; njem. Oligopson). oligopolistic dominance (engl.) v. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu oligopoly (engl.) v. oligopol oligopson v. oligopol oligopsony (engl.) v. oligopol

107

omjer tržišne koncentracije (CR) (engl. concentration ratio; CR index) koncentracijska stopa. Uz ~Herfindahl-Hirschmanov indeks, jedno od uobičajenih mjerila ~tržišne koncentracije. Njime se prikazuje ukupni (zajednički) ~tržišni udjel dva ili više najvećih ~poduzetnika koji djeluju na nekom ~tržištu. S obzirom na broj poduzetnika čiji tržišni udjel uključuje omjer tržišne koncentracije se označava s CR2,

CR3, CR4 itd. Podaci o tržišnim udjelima velikih poduzetnika rangiraju se i uključuju u skupine kako se pri objavljivanju odluka ~agencija za konkurenciju ne bi otkrili povjerljivi podaci o pojedinačnim tržišnim udjelima poduzetnika. S obzirom na takvo agregiranje omjer tržišne koncentracije ne daje jasan i precizan uvid u stanje ~tržišnog natjecanja na nekom tržištu. one-off purchase (engl.; franc. achat unique; njem. einmaliger Kauf) jednokratna kupnja nekog proizvoda/usluge. opcija kupnje poslovnog udjela (engl. call option) jedna od ugovornih odredbi kojima se nastoji spriječiti prestanak nekog poslovnog pothvata, npr. ~ortaštva ili ~zajedničkog pothvata. To je klauzula kojom se predviđa mogućnost da određeni ortak ili ortaci otkupe ~poslovne udjele ortaka koji odustaju od pothvata. (v. opcija prodaje poslovnog udjela, drag along option, tag along option, shotgun clause) opcija prodaje poslovnog udjela (engl. put option) jedna od ugovornih odredbi kojima se nastoji spriječiti prestanak nekog poslovnog pothvata, npr. ~ortaštva ili ~zajedničkog pothvata. To je klauzula kojom se predviđa mogućnost da određeni ortak ili ortaci koji odustaju od pothvata ostalim ortacima prodaju svoje ~poslovne udjele. (v. opcija kupnje poslovnog udjela, drag along option, tag along option, shotgun clause) opinion (engl.) v. mišljenje (Europske komisije) oportunitetni troškovi (engl. opportunity costs; alternative costs) koncept uspoređivanja ~troškova korištenja sredstava potrebnih za obavljanje jedne djelatnosti s troškovma najbolje moguće uporabe tih sredstava za obavljanje neke druge, alternativne djelatnosti, s ciljem da se pronađe optimalna mogućnost korištenja sredstava. Prema uobičajenim podjelama troškova (T. Barfield, C. A. Raiborn i M. Dalton), oportunitetni troškovi spadaju u grupu troškova prema kriteriju utjecaja na donošenje

108

odluka. U tu grupu spadaju još relevantni, nataloženi, izravni, neizravni, kontrolabilni, nekontrolabilni i diferencijalni troškovi. opoziv odluke o skupnom izuzeću (engl. withdrawal of the benefit of a block exemption.; franc. retrait du bénéfice de léxemption; njem. Entzug des Vorteils der Freistellung) mogućnost ~agencije za konkurenciju da pod određenim uvjetima povuče (opozove) svoju odluku o primjeni pravila o ~skupnom izuzeću na neki konkretni ~sporazum poduzetnika. Takva je mogućnost obično povezana s ponašanjem sudionika sporazuma nakon donošenja odluke ili s promjenom objektivnih okolnosti i uvjeta na ~tržištu. opportunity (alternative) costs (engl.) v. oportunitetni troškovi original equipment manufacturer (OEM) (engl.) v. proizvođač izvornog proizvoda (opreme) original equipment market (engl.) v. proizvođač izvornog proizvoda (opreme) ortaštvo (engl. partnership) društvo građanskog prava; ugovor (sporazum) kojim se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad i/ili ~imovinu zbog postizanja nekog zajedničkog cilja kao zajednicu dobara i osoba bez stvaranja pravne osobe. (v. tajno društvo; zajednički pothvat) oslobođenje od kazne (engl. leniency; immunity of fines in cartel cases; franc. immunité d'amendes dans les affairesportant sur des ententes; njem. Erlass von Geldbussen in Kartellsachen) programi za potpuno ili djelomično oslobađanje ili smanjivanje kazne ~poduzetniku koji je s ~agencijom za konkurenciju surađivao na otkrivanju ~kartela ili zabranjene neprijavljene ~koncentracije poduzetnika. Takav se poduzetnik (informator) kolokvijalno naziva «zviždač» (engl. «whistle blower»). Smisao izraza je u tome da član kartela koji se odluči na iznošenje informacija “puše u zviždaljku” kako bi na sebe skrenuo pozornost agencije. “Zviždukom” započinje svojevrsna utrka ostalih članova kartela da se uključe u suradnju. Naime, hoće li «zviždač» biti potpuno ili djelomično oslobođen od kazne ili samo blaže kažnjen, ovsit će o tome u kojoj se fazi uključio u postupak i u kolikoj je mjeri pridonio razotkrivanju kartela. Taj se doprinos «zviždača» razotkrivanju kartela naziva added value. U EU odredbe o a. sadržane su u Priopćenju ~Europske komisije o oslobađanju ili ublažavanju kazni u kartelnim predmetima (Commission notice on immunity from fines and reduction of fines in cartel cases, OJ 2002/C 45/03, od 19. ožujka 2002.). U pravu SAD tu materiju uređuje propis Corporate Leniency Policy.

109

osobna (individualna) dobrobit za potrošača v. dobrobit (pogodnosti) za potrošače osobno preplitanje v. personalna povezanost poduzetnika osnivački ugovori Europske zajednice temeljni dokumenti ~Europske zajednice koji sadrže načela i političke ciljeve ciljeve ujedinjenja država osnivača (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Savezna Republika Njemačka), odnosno država članica. Prvi od njih je tzv. ~Pariški ugovor, odnosno Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (European Coal and Steel Community), sklopljen 18. travnja 1951. Slijede tzv. ~Rimski ugovori, sklopljeni 1. siječnja 1958., koji obuhvaćaju Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) i Ugovor o osnivanju ~Europske ekonomske zajednice (EEZ; engl. European Economic Community). Osnivački ugovori čine dio ~prava Europske zajednice. Stoga su oni dio ~pravne stečevine Europske zajednice. osnovni uređaji (engl. essential facilities; franc. installations essentielles; njem. wesentliche Einrichtungen) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja pod kojim se podrazumijevaju postrojenja, objekti, instalacije i drugi infrastrukturni objekti bitni za to da neka roba/usluga stigne do ~potrošača/~kupca i bude mu dostupna kako bi mogao obavljati svoju djelatnost. Uglavnom se nalaze u funkciji pružanja ~javnih usluga. Da bi se moglo govoriti da je neki inafrastrukturni objekt bitan mora biti riječ o objektu ili instalaciji uz koje je zbog fizičkih, zemljopisnih, pravnih ili gospodarskih razloga izuzetno teško ili nemoguće izgraditi usporedni sustav iste namjene i značajki. U praksi je riječ o infrastrukturnim kapacitetima i objektima, postrojenjima i instalacijama (npr. vododovod, telekomunikacijske mreže, plinovodi, dalekovodi, kanalizacija i sl.). Riječ je, dakle, u pravilu o ~prirodnim monopolima. ~Poduzetnici koji upravljaju osnovnim uređajima su obvezni svojim ~tržišnim takmacima dopustiti pristup i korištenje tim uređajima (u pravilu uz naknadu). Sprječavanje pristupa osnovnim uređajima (engl. denying access to an essential facility) smatra se ~zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu. otkup (udjela) uz zaduživanje v. buy-out

110

otrovna pilula (engl. poison pill) taktika ~dioničkog društva koje je cilj preuzimanja (~target company) čiji je cilj obrana od neprijateljskog odnosno neželjenog preuzimanja. U pravilu je riječ o uvjetu ili statutarnoj odredbi društva koje je cilj preuzimanja koja toliko poskupljuje preuzimanje da ono za preuzimatelja postaje manje privlačno ili neisplativo, te u pravilu sprječava preuzimanje. Jedan od načina je izdavanje nove serije dionica koje «stari» dioničari mogu kupiti ispod njihove tržišne cijene, ili uz popust (u pravilu od 50 posto)., s tim da su od takve mogućnosti isključeni svi «novi» kupci dionica. Na taj se način povećava broj dionica društva koje je cilj preuzimanja i time potencijalnom preuzimatelju znatno povećavaju troškovi preuzimanja. output (engl.) proizvodnja; obujam proizvodnje; izlaz. (v. input; učinkovitost) outsorcing (engl.) povjeravanje vanjskim izvršiteljima dijela proizvodnje ili dijela obavljanja usluga koji se unutar nekog ~poduzetnika obavljaju nedovoljno djelotvorno ili njihovo obavljanje unutar poduzetnika nije nužno za obavljanje osnovne ~djelatnosti poduzetnika (tzv. core businessa). overlapping activities (engl.) v. preklapajuće djelatnosti ovisno društvo v. prevladavajući utjecaj ownership concentration (engl.) v. tržišne koncentracije

111

P

package tie-in (engl.) v. vezana prodaja/kupnja parallel import (engl.) v. paralelni uvoz parallel trade (engl.) v. paralelni uvoz paralelna licencija v. patent paralelni patent v. patent paralelni uvoz (engl. parallel import; parallel trade; franc.importations paralléles; njem. Prallelimporte) uvoz proizvoda proizvedenih korištenjem licencije ~patenta i obilježene žigom davatelja patenta u zemlju u kojoj već djeluje primatelj licencije patenta koji proizvodi i prodaje istu vrstu licenciranih proizvoda obilježenih istim žigom. Drugim riječima, to je trgovina proizvodima koja se odvija izvan distribucijskog područja utvrđenog ~ugovorom o licenciji između proizvođača ili trgovca na veliko i trgovca na malo. Koristeći vlastite distribucijske sustave i razlike u ponašanju ~potrošača/~kupaca u pojedinim državama, ~poduzetnici mogu utvrditi različite ~cijene za iste proizvode u različitim državama. Poduzetnici koji se bave paralelnim uvozom kupuju proizvode u zemljama gdje su oni jeftiniji i prodaju ih u zemljama u kojima je cijena tih proizvoda viša. Ako na nekom području niti jedan poduzetnik nema sklopljen ugovor o licenciji za neki proizvod, dakle ako ne postoji tzv. paralelna licencija ili paralelni patent, nije dopušteno ugovarati zabranu uvoza tog proizvoda na to područje. paramount market position (engl.) jedan od oblika ~vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Riječ je o situaciji kad neki ~poduzetnik ima takav položaj na

112

~tržištu da se u značajnoj mjeri može ponašati neovisno od svojih ~stvarnih ili ~mogućih tržišnih takmaca, ~potrošača, ~kupaca ili ~dobavljača. Pareto efficiency (engl.) v. Paretova učinkovitost (efikasnost) Paretova učinkovitost (efikasnost) (engl. Pareto efficiency) često se naziva i učinkovitost raspodjele (engl. allocative efficiency). Paretova učinkovitost nastupa kada su sredstva tako raspodijeljena (alocirana) da je poboljšanje položaja jednog subjekta (~poduzetnika) moguće samo ako dođe do pogoršanja položaja drugog subjekta (poduzetnika). Mjerilo učinkovitosti raspodjele naziva se ~mjerilom gubitka blagostanja (engl. deadweight welfare loss). Učinkovitost raspodjele osnova je učenja tzv. ~Čikaške škole. (v. potrošački višak; proizvođački višak; market failure) Pariški ugovor v. Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik pasivno nuđenje (proizvoda/usluga) (engl. passive sales) pasivno nuđenje proizvoda/usluga podrazumijeva odgovor na zahtjeve ~kupaca za isporuku roba ili usluga s područja na kojem prema ugovoru isključivo pravo prodaje ima drugi ~poduzetnik/~distributer. Odgovor na zahtjeve kupaca ne smije biti posljedica izravne ~aktivne prodaje (nuđenja) proizvoda/usluga individualnim kupcima. Ono može biti posljedica ~oglašavanja namijenjenog kupcima izvan isključivog područja drugog poduzetnika/distributera, ali je to oglašavanje doprlo i do kupaca na «tuđem» teritoriju. Naime, svakom je distributeru dopušteno oglašavanje odnosno prodaja proizvoda putem Interneta. Takvo se oglašavanje odnosno prodaja načelno ne smatra ~aktivnim nuđenjem. passive sales (engl.) v. aktivna prodaja (nuđenje) patent (engl. patent; franc. brevet; njem. Patent) patent daje nositelju patenta isključivo pravo gospodarskog iskorištavanja zaštićenog izuma na određenom području kroz određeno vrijeme. Patent se priznaje za izum koji je nov, inventivan i koji se može industrijski primijeniti. Bez dozvole nositelja patenta svakoj je drugoj osobi zabranjeno izrađivati, nuditi, prodavati, upotrebljavati, uvoziti i skladištiti proizvod koji je izrađen prema izumu odnosno primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu. Nositelj patenta može sklapanjem ~ugovora o licenciji patenta, pravo iskorištavanja zaštićenog izuma ustupiti drugoj osobi.

113

Patent može biti predmet djelomičnog ili potpunog prijenosa. Ako je patent istovremeno ustupljen većem broju proizvođača, govorimo o paralelnoj licenci,ji odnosno o paralelnom patentu. Postojanje paralelne licencije ili patenta značajan je za procjenu dopustivosti tzv. ~paralelnog uvoza. (v. pravo intelektualnog i industrijskog vlasništva; sustav dozvola) pat-stanje v. casting vote pay to stay fee (engl.) v. slotting allowance perfect competition (engl.) v. stanje savršenog tržišnog natjecanja (konkurencije) periodic penalty payment (engl.) v. dnevna kazna personalna društva (društva osoba) v. trgovačko društvo personalna povezanost poduzetnika (engl. interlock; interlocking directorate; franc. cumul de mandats d'administrateur; njem. interpersonelle Verflechtung) tzv. osobno preplitanje ili preplitanje uprava poduzetnika jedan je od oblika ~stjecanja kontrole nad poduzetnikom od strane drugog poduzetnika. Riječ je o stjecanju kontrole personalnim povezivanjem dvaju ili više poduzetnika. Općenito se pod personalnom povezanošću podrazumijeva situacija kad je jedna osoba član uprave dvaju ili više poduzetnika, čime se sstvara veza između tih poduzetnika. Personalna povezanost poduzetnika može biti izravna ili neizravna. Izravna personalna povezanost (engl. direct interlock) je najjači oblik personalne povezanosti poduzetnika. To će biti slučaj kad ista osoba obavlja dužnost direktora odnosno predsjednika uprave u dva ili više poduzetnika. Neizravna personalna povezanost (engl. indirect interlock) je slabiji oblik personalne povezanosti poduzetnika. To je slučaj kad su dva ili više poduzetnika koji nemaju vlastite direktore, povezani putem poduzetnika (jednog ili više) s kojima dijele zajedničkog direktora. Osim ove podjele, personalna povezanost poduzetnika, s obzirom na smjer povezivanja, dijeli se na horizontalnu personalnu povezanost i vertikalnu personalnu povezanost. Poduzetnici mogu biti povezani i na druge načine, odnosno kontola jednog poduzetnika nad drugim poduzetnikom može se steći kapitalnom povezanošću poduzetnika i ugovornom povezanošću poduuzetnika.

114

«phases of the moon» (metoda) (engl.) v. manipuliranje ponudama na javnom natječaju pillars of the European Union (engl.) v. «tri stupa» Europske unije «pipeline» products (engl.) pravno-tehnički izraz koji se u pravu tržišnog natjecanja koristi za proizvode koji se još nalaze u razvojnoj fazi odnosno u fazi ispitivanja. Takvi su proizvodi česti npr. u farmaceutskoj industriji. Ako je riječ o proizvodima za koje je veoma izgledno da će se u dogledno vrijeme započeti s njihovom serijskom proizvodnjom, takve proizvode nazivamo promising «pipeline» products. pismo podrške (engl. comfort letter, letter of comfort; franc. lettre administrative; njem. Verwaltungsschreiben) u najširem smislu riječ je o obavijesti kojim ~agencija za konkurenciju obaviještava podnositelja zahtjeva da ~sporazum koji je agenciji podnesen na ocjenu nema odredaba s protutržišnim učinkom. Za razliku od formalne odluke (rješenja) agencije, pismo podrške ne sadrži nikakvo obrazloženje. Ako se obavijest odnosi na primjenu propisa o ~skupnim izuzećima, takvo pismo podrške nazivamo ~negative clearence comfort letter. Kad je riječ o obavijesti koja se odnosi na primjenu pojedinačnih izuzeća na neki konkretni sporazum, takvo se pismo podrške naziva exemption-type comfort letter. Plan Schuman v. Schumanova deklaracija plant specific economies of scale (engl.) v. ekonomije obujma početni troškovi (engl. start-up costs) ~troškovi s kojima se ~poduzetnik suočava kad želi pokrenuti poslovnu aktivnost na nekom ~tržištu. Takvi su troškovi npr. troškovi istraživanja tržišta, troškovi kupnje ili najma poslovnog prostora, ulaganja u ~marketing budućih proizvoda/usluga i sl. poduzeće (engl. enterprise, undertaking; franc. entreprise; njem. Unternehmen) gospodarska djelatnost koju obavlja neki ~poduzetnik kao nositelji te djelatnosti u organizacijskom smislu. Izraz poduzeće se često koristi u kontekstu poslovnog pothvata (engl. business; business enterprise). U najširem značenju se pod itim podrazumijeva poduzetnik, odnosno fizička ili pravna osoba koja sudjeluje u prometu roba i usluga. ~Pravo Europske zajednice dosljedno koristi izraz undertaking (engl.). Taj izraz odgovara pojmu poduzetnika koje se koristi u hrvatskom ~pravu tržišnog natjecanja.

115

poduzetnik (engl. undertaking; entrepreneur; franc. entrepreneur; njem Unternehmer) izraz koji se dosljedno koristi u hrvatskom ~pravu i ~politici tržišnog natjecanja. Pod tim pojmom podrazumijevaju se svi oni subjekti (pravne i fizičke osobe, udruženja, državna tijela itd.) koji, makar i jednokratno, sudjeluju u gospodarskoj djelatnosti koja se sastoji u ponudi roba i/ili usluga na tržištu, neovisno o njihovom pravnom obliku, načinu financiranja ili činjenici je li ostvarivanje dobiti motiv ili posljedica obavljanja te gospodarske djelatnosti. Izraz poduzetnik odgovara pojmu ~undertaking (engl.) koji se koristi u ~pravu Europske zajednice. podzakonski akti (engl.by-laws; secondary legislation; franc. statuts; njem. Satzung) propisi kojim se razrađuju kriteriji i način primjene odredaba nekog zakona u praksi. pogodnosti za potrošače v. dobrobit (pogodnosti) za potrošače poison pill (engl.) v. otrovna pilula pojedinačna izuzeća (engl. individual exemptions; franc. exemption individuelle; njem. Eizelfreistellung) odluka ~agencije za konkurenciju kojom se neki konkretni ~sporazum poduzetnika na zahtjev njegovih sudionika na temelju individualne ocjene izuzima od opće zabrane koja vrijedi za ~ograničavajuće sporazume. ovo pod uvjetom da pogodnosti koje iz njega proizlaze prevladavaju njegove ograničavajuće učinke na ~tržišno natjecanje. Takve pogodnosti mogu biti npr. poboljšanje proizvoda, tehnološki ili gospodarski napredak, ~pogodnosti za potrošače i sl. (v. skupna izuzeća) politika konkurencije v. politika tržišnog natjecanja (politika konkurencije) politika tržišnog natjecanja (politika konkurencije) (engl. competition policy; franc. politique de la concurrance, njem. Antitrust) ukupnost mjera i pravila ponašanja koje pojedina država propisuje i provodi na području ~tržišnog natjecanja. Osnova politike tržišnog natjecanja je izražena u ~propisima o tržišnom natjecanju većine suvremenih zemalja kao zabrana narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja kroz različite oblike ograničavanja i sprječavanja poduzetničkih sloboda u prometu roba i sluga na ~tržištu. U tom je smislu politika tržišnog natjecanja neodvojivo povezana s ~pravom tržišnog natjecanja (pravom konkurencije), te se razlikuje od države do države.

116

Politika tržišnog natjecanja se bavi sprječavanjem stvaranja i djelovanja ~kartela, sprječavanjem ~zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu i ~kontrolom koncentracija poduzetnika. Politika tržišnog natjecanja obuhvaća i područje ~ državnih potpora. Cilj je politike tržišnog natjecanja omogućavanje slobodnog pristupa ~tržištu pod jednakim uvjetima što većem broju ~poduzetnika i onemogućavanje isključivanja poduzetnika s tržišta nedopuštenim ~protutržišnim djelovanjima i sredstvima. Jedina ~dopuštena sredstva u tržišnom natjecanju su stvaranje kvalitetnijeg i inovativnijeg proizvoda ili usluge i/ili niža ~cijena proizvoda ili usluge. Sve to rezultira značajnim ~pogodnostima za potrošače (kupce), a to je ~mogućnost izbora što je daljnji cilj politike tržišnog natjecanja. «polužni» otkup (udjela) v. buy-out ponuda (engl. supply; franc. offre; njem Angebot) količina nekog proizvoda/usluge koju su ~prodavtelji sposobni i žele prodati na nekom ~tržištu po određenoj ~cijeni u nekom razdoblju. popratni ograničavajući učinci sporazuma (engl. ancillary restraints; ancillary restrictions) ograničenja ~tržišnog natjecanja koja se odnose na sudionike ~sporazuma poduzetnika koja nisu primarni predmet tog sporazuma, ali su s predmetom sporazuma povezana i nužna za ostvarivanje njegove svrhe. Popratni ograničavajući učinci u opisanom smislu proizlaze u pravilu iz ugovornih ~odredaba o tržišnom nenatjecanju između sudionika sporazuma. U ovom se kontekstu sporazumima poduzetnika smatraju i ~koncentracije poduzetnika. Kod koncentracija poduzetnika popratni ograničavajući učinci proizlaze također iz ugovora. Pri procjeni učinaka takvih ograničavajućih odredaba ~agencija za konkurenciju mora imati na umu da su pojedine odredbe u nekim slučajevima nužne i izravno povezane s provedbom same koncentracije. U slučaju dvojbe ~teret dokaza je na sudoionicima koncentracije koji moraju pružiti uvjerljivo objašnjenje da provedba koncentracije bez tih ugovornih odredaba ne bi bila uopće moguća ili bi bila moguća uz velike poteškoće. popust v. diskont; rabat, diskriminacija u cijenama popust lojalnosti (vjernosti) v. diskriminacija u cijenama portfolio power (portfolio effect) (engl.) pravno-tehnički izraz u ~pravu Europske zajednice kojim se označava zamisao da je ~tržišna snaga poduzetnika koja proizlazi iz proizvodnje ili ~distribucije, odnosno nuđenja vrlo širokog asortimana

117

proizvoda/usluga nekog poduzetnika (portfolio), veća od zbroja tržišne snage koju bi taj ~poduzetnik ostvario kroz proizvodnju ili distribuciju, odnosno nuđenje svakog pojedinog proizvoda/usluge iz njegovog asortimana. Pretpostavlja se, naime, da poduzetnik koji proizvodi ili distribuira širok asortiman proizvoda/usluga ima veću fleksibilnost u strukturiranju ~cijena, promociji proizvoda i popustima. On ujedno ima mogućnost da, kroz prodaju i ~marketing svojih proizvoda, ostvari ~ekonomiju obujma i ~ekonomiju obuhvata. Negativni su učinci koji proizlaze iz snage poduzetnika zasnovane na proizvodnji, prodaji, odnosno nuđenju vrlo nuđenja širokog asortimana proizvoda veća mogućnost u nametanju ~vezane prodaje i pojačana, izravna ili neizravna, opasnost od ~odbijanja poslovanja. popust vjernosti v. popust lojalnosti portfelj ulaganja v. portfolio ulaganja portfolio effect (engl.) v. portfolio power portfolio ulaganja (portfelj ulaganja) tehnički izraz kojim se označava ulaganje u obveznice i druge vrste vrijednosnih papira čiji je izdavatelj država ili ~poduzeće (tzv. tradicionalni oblik ulaganja) ili ulaganje odnosno stjecanje udjela u poduzećima, ali ne u mjeri koja bi ulagatelju omogućavala kontrolu ili upravljanje ~poduzetnikom u kojeg je uložio svoj kapital (tzv. netradicionalni oblik ulaganja). Štoviše, ostvarivanje kontrole i upravljanje nad poduzećem u koje je ulagao nije niti cilj takvog ulagatelja. Njegov je cilj ostvarivanje rente, pa se takva ulaganja često nazivaju rentijerskim ulaganjima. Po tome se ta ulaganja razlikuju od izravnih ulaganja, kakva su npr. ~«greenfield» ulaganja. positive externality (external economy) (engl.) v. market failure poslijeprodajno tržište (engl. after-market; franc. marché d'apres-vente; njem. Anshlussmarkt) tržište rezervnih dijelova, opreme i pribora. Utvrđivanje tog tržišta može biti značajno kod utvrđivanja ~mjerodavnog tržišta u konkretnim (individualnim) slučajevima. (v. proizvođač izvornog proizvoda/opreme) poslovni udjel skup svih prava koja pripadaju članu ~društva s ograničenom odgovornošću na osnovi preuzetog ~temeljnog uloga i koja su s tim temeljnjim ulogom u svezi. Stoga se ne može govoriti o vlasništvu ili posjedovanju poslovnog uloga.

118

Pri osnivanju društva svaki osnivač može preuzeti samo jedan temeljni ulog, pa shodno tome može imati i samo jedan poslovni udjel. Kasnije može steći i više poslovnih udjela. (v. dioničko društvo; dionice; temeljni kapital) potencijalna (moguća) konkurencija (engl. potential competition) očituje se kao pritisak na ~poduzetnike koji su već prisutni i djeluju na nekom ~mjerodavnom tržištu (tzv. ~incumbent firms) zbog mogućnosti da novi, ~potencijalni tržišni takmaci pristupe tom tržištu. Novi ~tržišni takmaci mogu biti privučeni visokim ~profitima koje ostvaruju poduzetnici na tom ~tržištu, kao posljedica slabe konkurencije. Poduzetnici koji već djeluju na tržištu često se tome odupiru stvaranjem ~zapreka pristupa tržištu. potencijalni (mogući) tržišni takmac (konkurent) (engl. potential competitor) smatra se da je neki ~poduzetnik potencijalni tržišni takmac ako postoje dokazi da taj poduzetnik želi i može dodatno uložiti i/ili snositi dodatne nužne ~troškove za pristup ~mjerodavnom tržištu kao odgovor na mali ali stalni porast ~cijena. (v. tržišni takmaci; stvarni tržišni takmac; potencijalna konkurencija) potential competition (engl.) v. potencijalna konkurencija potential competitor (engl.) v. potencijalni tržišni takmac poticajna konkurencija v. stanje poticajnog tržišnog natjecanja (konkurencije) poticajno tržišno natjecanje v. stanje poticajnog tržišnog natjecanja (konkurencije) «potopljeni» troškovi (engl. sunk costs; franc. côuts irrécupérables; njem. vesunkene Kosten) ~troškovi koji kad su jednom učinjeni ne mogu više nikad biti nadoknađeni. To su oni troškovi koje ~poduzetnik nužno snosi kad želi pristupiti nekom ~tržištu i na tom tržištu djelovati, ali će biti nenadoknadivo izgubljeni ako će s tog tržišta morati istupiti. Takav je trošak npr. trošak promidžbe proizvoda poduzetnika koji je tek pristupio tržištu, učinjen s ciljem da kod ~potrošača stvori vjernost svom proizvodu. Po svom su značaju to uvijek ~fiksni troškovi. (v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja) potpuna teritorijalna zaštita v. apsolutna (potpuna) teritorijalna zaštita

119

potražnja (engl. demand; franc. demande; njem. Nachfrage) odnos između različitih mogućih ~cijena nekog proizvoda/usluge i količine tog proizvoda/usluge koju ~potrošači žele i sposobni su kupiti u nekom razdoblju. potrošač (engl. consumer; franc. consommateur; njem: Konsument) fizička ili pravna osoba koja troši ili bi u nekoj određenoj situaciji mogao trošiti neki proizvod ili uslugu. Dakle, sa stanovišta ~prava tržišnog natjecanja potrošač nije samo osoba koja stvarno troši, već i svaka osoba koja ima određenu potrebu za nekim proizvodom/uslugom koju još nije realizirala kupnjom. Taj se izraz u pravu tržišnog natjecanja u određenom kontekstu često koristi kao sinonim za ~kupca (npr. u kontekstu ~pogodnosti za potrošača). Za potrebe prava i ~politike tržišnog natjecanja potrošače možemo podijeliti u nekoliko skupina. Apsolutni nepotrošači su oni koji iz objektivnih i nepromjenjivih razloga (bioloških, fizičkih, psihičkih, tehnoloških) namaju nikakve mogućnosti trošiti neki proizvod/uslugu. Relativni nepotrošači su oni koji ne troše neki proizvod/uslugu iz razloga koji se mogu promijeniti, a to su neobaviještenost, predrasude nepovjerenje, mala kupovna moć i sl.). Stvarni potrošači su oni koji troše isti ili sličan proizvod raznih proizvođača koji su ~tržišni takmaci. (v. heterogeni proizvod; homogeni proizvod; zamjenjivi proizvod) potrošački višak (engl. cosumers' surplus) mjerilo ~dobrobiti (pogodnosti) za potrošače. U osnovi se temelji na odnosu između ~ponude (količine proizvoda) i ~cijene proizvoda. Definira se kao presezanje društvenog vrednovanja nekog proizvoda nad cijenom koja je za taj proizvod stvarno plaćena. Kako su za mjerenje potrebna dva podatka (cijena i količina proizvoda), ovo se mjerilo u praksi vrlo često koristi. Grafički se potrošački višak prikazuje kao trokut ispod krivulje potražnje odnosno iznad promatrane cijene proizvoda. (v. mjerilo gubitka blagostanja; Paretova učinkovitost; proizvođački višak) povezana društva (engl. connected undertakings; franc. entreprises liée; njem. verbundene Unternahmen) odnos između pravno samostalnih ~poduzetnika kod kojeg postoji mogućnost da jedan poduzetnik može utjecati na vođenje poslova drugog poduzetnika.

120

U tom smislu poduzetnici mogu stajati u odnosu vladajućeg i ovisnog ~trgovačkog društva, kao društva ~koncerna, društva s uzajamnim udjelima, društva povezana poduzetničkim ugovorima ili u odnosu društava u kojima jedno od njih drži većinski udjel ili kroz većinsko pravo u odlučivanju u drugome društvu. povjerenik (engl. trustee) u ~pravu tržišnog natjecanja fizička ili pravna osoba predložena i imenovana od strane sudionika uvjetno dopuštene ~koncentracije poduzetnika, odnosno one koncentracije poduzetnika koju treba restrukturirati. Kad je riječ o ~restrukturiranju koncentracije poduzetnika, povjerenik može biti imenovan u slučaju da sudionici koncentracije u roku koji je utvrdila ~agencija za konkurenciju ne prodaju dio koncentracije koji je utvrđen kao predmet restrukturiranja. Agencija, u pravilu, nema obvezu da pronađe povjerenika, ali mora potvrditi njegov izbor i imenovanje. Njegovo je imenovanje na neki je način i test ponašanja sudionika koncentracije, odnosno provjera koliko su se uopće trudili pronaći kupca i u roku provedu restrukturiranje. Povjerenik djeluje u ime sudionika koncentracije. Stoga, kad je povjerenik jednom imenovan sudionici koncentracije gube nadzor nad time kome će i pod kojim uvjetima sporni dio koncentracije (npr. tzv. ~preklapajuće djelatnosti) biti prodan. Pritom će povjerenik često biti ovlašten da restrukturiranje koncentracije provede prodajom ~«krunskog dragulja». Povjerenik će, dakle, biti ovlašten prodati širi paket djelatnosti od onoga koji bi sudionici koncentracije bili obvezni prodati da su prodaju izvršili u roku. pravilo (standard) razumne primjene (engl. rule of reason; franc. régle de raison) pravni analitički standard u ~pravu tržišnog natjecanja kojim se označava pravni pristup ~agencija za konkurenciju, sudova i drugih tijela kad u procjeni je li konkretno ponašanje ili djelovanje nekog ~poduzetnika zabranjeno uzimaju u obzir sve moguće tržišne i protutržišne učinke tog ponašanja ili djelovanja. Primjena tog pravila neodvojiva je od primjene tzv. ~»case-by-case» metode. Njegova primjena, međutim, nije moguća na takva ~protutržišna djelovanja i ponašanja poduzetnika za koje se smatra da su per se zabranjena (npr. ~sporazum o cijenama i druga ~apsolutno zabranjena ograničenja tržišnog natjecanja). pravo Europske zajednice (engl.Community law) u užem smislu obuhvaća ~osnivačke ugovore Europske zajednice (tzv. primary legislation) i propise koje donose tijela i innstitucije Zajednice (tzv. secondary legislation). U širem smislu pravo ~Europske zajednice obuhvaća i sva pravila pravnog poretka Zajednice, uključujući opća pravna načela, odluke ~Suda Europske zajednice, pravo proisteklo iz vanjskih odnosa Zajednice i pravo sadržano u međunarodnim ugovorima između država članica sklopljenih radi provođenja Sporazuma o osnivanju europske zajednice (tzv. ~Rimskih sporazuma). U tom je smislu pravo Europske zajednice dio ~pravne stečevine Europske zajednice.

121

pravna stečevina Europske zajednice (engl. Community aquis; franc. acquis communautaire) uglavnom se koristi kao skraćenica acquis. Tehnički izraz kojim se označava skup prava i obveza koje obvezuju i povezuju sve države članice unutar ~Europske unije (EU). Pojam pravne stečevine je širi od pojma prava u užem smislu. On, naime, obuhvaća i neke druge elemente kao što su propisi povezani s tzv. drugim i trećim ~stupom Europske unije. Tako pravna stečevina obuhvaća sadržaj, načela i političke ciljeve ~osnivačkih ugovora i zakonodavstvo usvojeno njihovom primjenom. Ona obuhvaća presude ~Suda Europske zajednice. Dio pravne stečevine su i deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila kao i mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, pravosuđe i unutarnje poslove. K tome stečevina obuhvaća i međunarodne sporazume koje je sklopila ~Europska zajednica kao i ugovore koje su međusobno sklopile države članice u području djelovanja Unije. Države koje žele postati članice EU moraju prihvatiti odluke iz osnivačkih ugovora te svoje zakonodavstvo uskladiti s pravnom stečevinom. Određene razlike nacionalnih zakonodavstava u odnosu na pravnu stečevinu dopuštaju se samo izuzetno, odnosno samo ako u konkretnom slučaju postoje posebne okolnosti. Međutim, i u tom slučaju te razlike mogu biti dopuštene samo u ograničenom opsegu. Proces usklađivanja nacionalnih zakonodavstava s pravnom stečevinom EU obično nazivamo usklađivanjem (harmonizacijom). pravo intelektualnog i industrijskog vlasništva (engl. intellectual and industrial property rights - IPRs; franc. droite de propriété intellectuelle et industrielle; njem. geistige Eigentumsrechte undgewerbliche Shutzrechte) sustav propisa kojima se štite ~patenti, autorska prava i ~zaštitni znakovi. Ovlaštenik takvog prava ima ~monopol na njegovo iskorištavanje na određenom području kroz određeno vrijeme. (v. sustav dozvola) pravo konkurencije v. pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije) pravo na «zaustavljanje sata» (engl. right to «stop the clock») institut ~prava tržišnog natjecanja ~Europske zajednice. Riječ je o postupovnoj mogućnosti da ~agencija za konkurenciju zastane s postupkom za vrijeme pregovora i dogovora sa strankom. Za to vrijeme svi rokovi na strani agencije prestaju teći. U pravilu je riječ o slučaju kad agencija sudionicima ~koncentracije poduzetnika daje mogućnost da sami pronađu i predlože način za ~restrukturiranje koncentracije poduzetnika.

122

pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije) (engl. competition law; fair-trading law; US engl. antitrust law; franc. droit de la concurrence; njem. Kartellrecht) pravna disciplina odnosno dio zakonodavstva koje se bavi zaštitom od različitih oblicima ~protutržišnih djelovanja (ponašanja) ~poduzetnika. Pravo tržišnog natjecanja je neodvojivo povezano s ~politikom tržišnog natjecanja (politikom konkurencije), te u tom smislu predstavlja odraz te politike. Stoga se pravo tržišnog natjecanja razlikuje od države do države. Osnovu prava tržišnog natjecanja većine suvremenih zemalja čini zabrana narušavanja ~slobodnog tržišnog natjecanja kroz različite oblike ograničavanja i sprječavanja poduzetničkih sloboda u prometu roba i sluga na ~tržištu. Riječ je prije svega o zaštiti od sklapanja ~zabranjenih sporazuma poduzetnika, odnosno o sprječavanju stvaranja ~kartela i njihovog djelovanja, kao i sprječavanje drugih oblika ~koluzije, zatim o sprječavanju ~zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, uključujući i ~kontrolu koncentracija poduzetnika. Cilj je prava tržišnog natjecanja omogućavanje slobodnog pristupa tržištu pod jednakim uvjetima što većem broju poduzetnika i onemogućavanje isključivanja poduzetnika s tržišta nedopuštenim protutržišnim djelovanjima. Jedina ~dopuštena sredstva u tržišnom natjecanju su stvaranje kvalitetnijeg i inovativnijeg proizvoda ili usluge i/ili niža ~cijena proizvoda ili usluge, što bi trebalo rezultirati značajnim ~pogodnostima za potrošače (kupce). predatorske cijene (engl. predatory pricing; franc. prix d'éviction; njem. Verdrängungswettbewerb) «grabežljive» cijene; jedan od oblika ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika koji svoje proizvode/usluge privremeno prodaje po cijenama nižim od proizvodne cijene s ciljem da ~tržišne takmace istisne s ~tržišta ili da im spriječi pristup tržištu. «Predator» na taj način povećava svoj ~tržišni udjel do moguće monopolizacije tržišta. ~Troškovi takvog ponašanja mogu biti izuzetno visoki. Snižavanjem ~cijene ispod ekonomski opravdane razine, «predator» svjesno ostvaruje gubitak. Taj poduzetnik, međutim, očekuje buduće diskontirane dobiti kojima će pokriti i prebaciti trenutne gubitke i odgođene dobiti. Kratkoročno gledano, takvo je ponašanje korisno za ~potrošače. Međutim, nakon što «predator» s tržišta istisne konkurente, on će ponovno podići cijenu, vrlo vjerojatno iznad one razine koju su imale prije početka takvog njegovog djelovanja. Općenito se može reći da se predatorskom smatra cijena ispod ~prosječnog varijabilnog troška. Takvo je ponašanje apsolutno zabranjeno za poduzetnike u ~vladajuem položaju na tržištu. ~Office of Fair Trading (OFT), ~agencija za konkurenciju Ujedinjenog Kraljevstva, navodi tri osnovna modela predatorskog ponašanja: ~duboki džep, ~signaliziranje i ~reputacija.

123

Dokazivanje predatorskih cijena vrlo je složeno. Naime, snižavanje cijena ispod proizvodne cijene ne mora uvijek biti učinjeno s ciljem istiskivanja konkurenata s tržišta (npr. u slučaju kad poduzetnik pribjegava smanjenju cijena da bi smanjio gubitke). Stoga se moguće predatorsko ponašanje poduzetnika treba procijenjivati s obzirom na sve konkretne okolnosti (tzv. ~case-by-case metoda) Tako OFT ispituje dva područja: strukturu ~mjerodavnog tržišta i značajke «predatora» (kako bi se utvrdilo je li navodna predatorska strategija provediva) i učinke navodne predatorske strategije na profitabilnost samog «predatora» i postojanje namjere za eliminacijom određenog konkurenta s tržišta. (v. non-price predation) predatory pricing (engl.) v. predatorske cijene predmet poslovanja poduzetnika skup ~djelatnosti kojima se poduzetnik bavi. pre-empting (of) facilities (pre-emption of facilities) (engl.) jedan od oblika ~zlouprabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Riječ je o obliku strateških ~zapreka pristupu tržištu koje se očituju u ozbiljnim prijetnjama dominantnog ~poduzetnika koji već djeluje na tržištu (~incumbent firm) koji prije pristupa tržištu novog takmaca počinje unaprijed pretjerano investirati u proizvodne i druge kapacitete kako bi zaprijetio «ratom cijenama». preferencijali (engl. preferential) posebne carinske povlastice koje se temelje na bilateralnim ili multilateralnim ugovorima o trgovini između pojedinih država. Te se povlastice primijenjuju isključivo između država ugovornica. Osnovna im je svrha ograničiti primjenu ~klauzule najvećeg povlaštenja. Takve ugovore u pravilu potpisuju države koje žele uspostaviti čvrste gospodarske i političke odnose. Stoga su takvi ugovori nekad bili karakteristični za odnose između matičnih zemalja i kolonija. Međutim, i danas postoje takvi primjeri. Tako je poznat tzv. community preference, kojim države članice ~Europske unije proizvodima iz država članica daju povoljniji uvozni tretman. pregovaračka snaga v. kupovna snaga poduzetnika; tržišni takmaci preklapajuće djelatnosti (engl. overlapping activities) situacija koja može nastati provedbom ~koncentracija poduzetnika. To je slučaj kad se proizvodni programi sudionika koncentracije u potpunosti ili u nekim segmentima preklapaju. Istovrsne ili bitno slične djelatnosti sudionika koncentracije nazivaju se preklapajućim djelatnostima.

124

prenotification (engl.) v. prijava sporazuma poduzetnika; prijava koncentracije poduzetnika prenotifikacija (koncentracije poduzetnika) v. prijava koncentracije poduzetnika preplitanje uprava poduzetnika v. personalna povezanost poduzetnika preporučena cijena (engl. recommended price; suggested price; franc. prix récommandé; njem. empfohlender Preis) ugovorna odredba u ~vertikalnim sporazumima kojom ~dobavljač preporučuje ~kupcu cijenu proizvoda namijenjenih daljnjoj prodaji. Iako takve ugovorne odredbe imaju značaj tzv. ~utvrđivanja preprodajnih cijena (resale price maintenence - RPM), odnosno ~sporazuma (dogovora) o cijenama (price fixing), one ne moraju uvijek biti smatrane ~zabranjenim sporazumom. preporuka (engl. recommandation) u ~pravu Europske zajednice pod tim se pojmom podrazumijevaju akti ~Europske komisije koji načelno nisu pravno obvezujući, ali su ih sudovi država članica ipak dužni uzeti u obzir kod primjene prava Zajenice. Opisuju se kao tzv. ~soft law, odnosno kao pravila ponašanja koja u načelu nemaju pravnoobvezujuću snagu, ali ipak imaju praktične učinke. preprodavatelj (engl. reseller) ~poduzetnik koji se bavi kupnjom robe koja nije namijenjena krajnjem ~kupcu i njenom daljnjom prodajom. preraspodjela mjesne nadležnosti (engl. realocation of cases) u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske unije. To je jedna od ovlasti koju ima ~Advisory Commitee koja mu omogućuje da odlučuje koja će nacionalna ~agencija za konkurenciju rješavati pojedini slučaj. prešutni sporazum poduzetnika (engl. tacit collusion; franc. collusion tacite; njem. stillschweigende kollusion) oblik ~koluzije. Stoga takvi ~sporazumi poduzetnika za razliku od ~kartela, podrazumijevaju i sasvim neformalne sporazume poduzetnika. Na oligopolnom tržištu mogu imati oblik tzv. svjesnog paralelizma djelovanja poduzetnika (engl. conscious parallel behaviour; franc. alignement conscient; njem. bewusstes Parallelverhalten), koji podrazumijeva faktično kartelno usklađeno djelovanje bez bilo kakvog formalnog sporazuma.

125

pretjerano snižavanje marži (engl. margin squeeze) jedan od oblika ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, odnosno jedan od oblika ~utvrđivanja pretjerano visokih cijena. Riječ je o situaciji u kojoj poduzetnik koji na nekom ~tržištu ima vladajući položaj sklapanje sporazuma uvjetuje prihvaćanjem pretjerano niskih ~marži. U osnovi je riječ o nametanju takvih marži koje drugoj ugovornoj strani ne omogućuju pokrivanje prosječnih troškova trgovine i ostvarenja prosječne stope profita. U trgovini je to razlika između prodajne i nabavne ~cijene. Pritom razlikujemo veleprodajnu i maloprodajnu maržu, kojima se izražava razlika između cijene nekog proizvoda/usluge u ~veleprodaji i ~maloprodaji. Izražava se u postotku od nabavne cijene. U bankarstvu se koristi izraz spread, koji označava kamatnu (interesnu) maržu, odnosno razliku između aktivne i pasivne stope probitka. preuzimanje poduzetnika (engl. takeover; franc. prise de control; njem. Übernahme) preuzimanje ~poduzetnika stjecanjem kontrole od strane drugog poduzetnika. Taj se pojam često koristi kao sinonim za ~koncentraciju poduzetnika, iako između njih postoje bitne razlike. Naime, preuzimanje poduzetnika može biti potpuno i djelomično i ne mora nužno rezultirati spajanjem ili pripajanjem poduzetnika koji je cilj preuzimanja (engl. target company). prevladavajući utjecaj odnos između vladajućeg i ovisnog društva kod kojeg vladajuće društvo na temelju svog pravnog položaja u ovisnom društvu ima takav utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka u ovisnom društvu da tijela ovisnog društva donose odluke koje odgovaraju (neposrednim ili posrednim) interesima vladajućeg društva. Riječ je, dakle, o ~stjecanju kontrole nad poduzetnikom od strane drugog poduzetnika. Pod stjecanjem kontrole podrazumijeva se mogućnost vladajućeg društva da utječe na poslovne odluke i ponašanje ovisnog društva na način da može spriječiti donošenje strateških poslovnih odluka (engl. decisive influence). Treba naglasiti da utjecaj vladajućeg društva mora biti takav da ga se ovisno društvo svojom voljom ne može osloboditi. Pod pojmom ovisnog društva smatra se pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo ima posredno ili neposredno prevladavajući utjecaj. To drugo društvo naziva se vladajućim. Pretpostavlja se da je ovisno ono društvo u kojem drugo društvo ima većinski udjel u temeljnom kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja. Riječ je o oborivoj zakonskoj pretpostavci (tzv. ~safe harbour). Vladajuće i ovisno društvo jedan su od oblika ~povezanih društava, u koja osim njih spadaju društvo koje u drugom društvu ima većinski udio, društvo koncerna, društva

126

s uzajamnim udjelima i društva povezana poduzetničkim ugovorima (npr. ugovorom o vođenju poslova). Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućeg društva, ta društva čine ~koncern. Pojedinačna društva nazivamo društvima koncerna. Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern. price-cutting (engl.) v. spiralni učinak price discrimination (engl.) v. diskriminacija u cijenama price-fixing (engl.) v. sporazum (dogovor) o cijenama price-fixing agreement (engl.) v. sporazum (dogovor) o cijenama price leader (engl.) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja kojim se označava poduzetnik u ~vladajućem položaju na tržištu (tzv. «big boy») odnosno ~poduzetnik kojeg su ~tržišni takmaci (tzv. price takers) prihvatili kao vodećeg u utvrđivanju ~cijena te ga slijede u svim promjenama cijena. Takav oblik ponašanja, tzv. price leadership, u pravilu ima oblik ~džentlmenskog sporazuma. Prihvaćanje jednog poduzetnika kao vodećeg u određivanju cijena može biti posljedica ~koluzije poduzetnika koji djeluju na nekom ~tržištu. U tom će slučaju zadaća tog vodećeg poduzetnika biti da cijene utvrdi na razini koja je dovoljno visoka da svi poduzetnici koji sudjeluju u koluziji ostvare prihod veći od onog koji bi ostvarili prodajom proizvooda po tržišnoj cijeni. Price leadership karakteriziraju neizravni načini komuniciranja između price leadera i tržišnih takmaca, relativno rijetke promjene cijena, te utvrđivanje cijena nešto ispod one cijene koja bi donosila maksimalni ~profit. price leadership (engl.) v. price leader price regulation (engl.) v. regulacija cijena price taker (engl.) v. price leader price uniformity (engl.) v. ujednačenost cijena price war (engl.) v. strategija «milo za drago»

127

prihod (engl. income; revenue; turnover; franc. recettes; njem. Reinkommen; Einnahmen) primanja fizičkih ili pravnih osoba (odnosno ~poduzetnika) u novcu ili novčana protuvrijednost izražena u robi i uslugama dobivena kao protuvrijednost za prodanu robu/usluge, prodaju ili najam nekretnina, kamate na dane zajmove i sl. Postoji nekoliko podjela prihoda. Jedna od njih je na redovne, izvanredne, fakturirane, naplaćene, neposlovne i nepredviđene prihode. Sa stanovišta ~prava i politike tržišnog natjecanja važnija je podjela na ukupne, prosječne i granične prihode. Ukupni prihod (engl. total revenue) je umnožak ukupnog broja prodanih proizvoda /usluga i ~jedinične cijene proizvoda. Prosječni prihod (engl. average revenue) je prihod koji poduzetnik ostvaruje po jedinici proizvoda. Izračunava se dijeljenjem prihoda ostvarenih od prodaje s ukupnom količinom (brojem) proizvoda. Granične prihod (engl. marginal revenue) se definira kao povećanje ukupnog prihoda proizašlo iz prodaje jedne dodatne jedinice proizvoda/usluge. Teorijski, kod poduzetnika koji nastoje maksimizirati svoj ~profit, prosječni prihod izjednačen je s ~prosječnim troškovima. (v. troškovi; Paretova učinkovitost) prihvatljivi kupac v. odredba o krunskom dragulju prijava koncentracije poduzetnika (engl. notification; franc. notification; njem. Anmeldung) u ~pravu tržišnog natjecanja izraz koji se koristi za formalnu obavijest koju ~poduzetnici podnose ~agenciji za konkurenciju obavještavajući to tijelo da namjeravaju provesti ~koncentraciju poduzetnika ili da su koncentraciju već proveli. U osnovi je riječ o različitim oblicima ~stjecanja kontrole odnosno ~prevladavajućeg utjecaja jednog poduzetnika nad drugim poduzetnikom. Ovisno o načinu koji to propisuje pravo tržišnog natjecanja pojedine države, prijava može biti obvezna ili dobrovoljna. Neke države predviđaju potpuno dobrovoljnu prijave (npr. Norveška i Indija). Neke države dopuštaju prijavu već provedenih koncentracija (npr. Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo). Neke pak predviđaju obveznu prijavu namjere provedbe koncentracije poduzetnika, tzv. prenotifikaciju. Riječ je o tome da sudionici sporazuma moraju prijavu namjeravane koncentracije podnijeti agenciji prije nego što je koncentracija do kraja provedena (obično u relativno kratkom roku po sklapanju ugovora o prijenosu dionica ili udjela ili po objavljivanju javne ponude za preuzimanje). U pravnim sustavima u kojima je propisana obveza podnošenja prijave koncentracije, ta će obveza ovisiti o tome imaju li njeni sudionici određenu veličinu, odnosno ~tržišnu snagu, odnosno prelaze li njihovi ~ukupni prihodi određni propisom utvrđeni prag (tzv. threshold ili turnover threshold). Obično je riječ o tzv. kombiniranom

128

ukupnom prihodu (engl. combined turnover). Riječ je o tome da sudionici koncentracije moraju kumulativno ostvariti dva prihoda određene visine. Osim prihoda ostvarenog na nacionalnom tržištu, oni moraju ostvariti i određeni prihod na svjetskoj razini (tzv. world-wide turnover). U ~Europskoj uniji (EU) potrebno je da poduzetnici ostvare određeni prihod na razini ~unutarnjeg tržišta (tzv. Community-wide turnover). Podnošenjem prijave u pravilu nastupa zabrana daljnje provedbe koncentracije (koncentracija ne proizvodi nikakve učinke) dok agencija ne donese odluku o tome je li riječ o ~zabranjenoj koncentraciji, dopuštenoj koncentraciji ili uvjetno dopuštenoj koncentraciji. Takvo rješenje nalazimo u pravu tržišnog natjecanja SAD, EU i većine europskih zemalja uključujući i Hrvatsku. prijava sporazuma poduzetnika u ~pravu tržišnog natjecanja izraz koji se koristi za formalnu obavijest koju ~poduzetnici podnose ~agenciji za konkurenciju obavještavajući to tijelo da su sklopili određeni sporazum te da od agencije traže ocjenu tog sporazuma sa stanovišta sukladnosti njegovih odredaba s ~propisima o tržišnom natjecanju. Ovisno o načinu koji to propisuje pravo tržišnog natjecanja pojedine države, prijava može biti obvezna ili dobrovoljna. Većina zemalja predviđa dobrovoljnu prijavu. U pravilu, nije potrebna prijava sporazuma na koje se primijenjuju pravila o ~skupnim izuzećima. Što se pak tiče neprijavljivanja sporazuma radi ~pojedinačnog izuzeća, bez obzira na činjenicu je li predviđena obvezna prijava sporazuma ili ne, sudionici sporazuma reskiraju da ga agencija naknadno (npr. povodom nekog spora) utvrdi ~ništavim. Konkretno, prijavljivanje sporazuma agenciji rezultira određenim imunitetom poduzetnika glede kažnjavanja zbog odredaba sporazuma koje nisu u skladu s propisima o tržišnom natjecanju neke države. Agencija za konkurenciju nakon ocjene sporazuma može izdati tzv. ~pismo podrške ili odnosno ~negative clearence. Postojanje obveze prijave sporazuma vezuje se i uz uz primjenu ~doktrine de minimis, odnosno ovisit će i o tome je li riječ o tzv. ~sporazumima male vrijednosti. prirodni monopol v. monopol private brand (engl.) v. privatni robni žig private cartel (engl.) v. kartel private label (engl.) v. privatni robni žig

129

privatizacija (engl. privatization; franc. privatisation; njem. Privatiesirung) općenito, proces prenošenja vlasništva odnosno kontrole nad državnom imovinom i ~poduzećima s države na privatne investitore. Privatizacija se provodi po različitim modelima. Jedan od modela je ustupanje ili prodaja ~dionica/poslovnih udjela državnih poduzeća stanovništvu, svima ili po određenim kriterijima (npr. prodaja zaposlenicima i/ili ranije zaposlenima u poduzeću koje se privatizira, ustupanje određenim socijalno ugroženim ili zaslužnim skupinama i sl.). Drugi je model tzv. «contracting out». Riječ je o privatizaciji koja se provodi na način da se određene djelatnosti od javnog interesa finacirane od države ili jedinica lokalne i regionalne samouprave prenose na privatne poduzetnike. Riječ je u pravilu o tzv. ~javnim odnosno komunalnim uslugama (npr. čišćenje ulica, odvoz i zbrinjavanje otpada) ili javnim službama (npr. obrazovanje). privatna marka v. privatni robni žig privatni kartel v. kartel privatni robni žig (engl. private brand; private label; njem Handelsmarke) ~robni žig proizvoda/usluge koju koriste ~poduzetnici koji se bave ~veleprodajom i/ili ~maloprodajom. Riječ je o proizvodima/uslugama koji se prodaju pod robnim žigom trgovca na veliko ili trgovca na malo, odnosno ~distributera. To je ili vlastiti proizvod izrađen i oblikovan neposredno u trgovini ili je to proizvod koji je po specifikaciji i recepturi trgovca izrađen i oblikovan u suradnji s proizvođačem. Često se naziva i distributerska marka, distributerski robni žig, privatni ~brand, privatni robni žig, veletrgovačka marka, maloprodajna marka, trgovačka marka. privremena mjera (engl. interim measures; franc. mesure provisoire; njem. einstweilige Massnahme) mjera koju ~agencija za konkurenciju izriče u slučaju kad zaključi da pojedine radnje narušavanja, ograničavanja ili sprječavanja ~tržišnog natjecanja prijete nastupanjem izravnoga, značajnoga i nepopravljivoga štetnog učinka za ~poduzetnike, pojedina područja gospodarstva ili ~potrošače, a konačno se rješenje još ne može donijeti, budući da još nisu utvrđene sve relevantne činjenice i izvedeni svi dokazi. Takvim rješenjem agencija u pravilu poduzetniku nalaže obustavu takvog daljnjeg postupanja i ponašanja, te utvrđuje druge mjere i posebne uvjete za koje razumno može pretpostaviti da su nužne za sprječavanje i/ili otklanjanje štetnih učinaka. Takve se mjere utvrđuju na određeno, u pravilu kraće vrijeme, obično ne duže od godinu dana.

130

privremeni sporazum v. Europski sporazumi «problem slijeđenja» v. problem «slijepog» putnika problem «slijepog» putnika («problem slijeđenja») (engl. free rider /problem/; franc. parasite; njem. Schwarzfahrer; Trittbrettfahrer) problem nastaje kad neki ~poduzetnik bez sudjelovanja u ~troškovima koristi pogodnosti iz aktivnosti i nastojanja drugog poduzetnika poduzetih u cilju promocije nekog proizvoda. Problem se najčešće pojavljuje u ~veleprodaji i ~maloprodaji. Moguća je, naime, situacija da poduzetnik koji nije ulagao u promociju nekog proizvoda nižom ~cijenom tog istog proizvoda privuče ~kupce poduzetnika koji je proizvod ~oglašavao. Poduzetnik koji nije imao troškova nalazi se u ulozi «slijepog» putnika ili je tzv. free-rider koji besplatno «jaše na valu» troškova i napora koji je stvorio drugi poduzetnik. Posebna je situacija tzv. certification free-rider issue. Naime, ~preprodavatelji određenih proizvoda poznati su po tome da drže isključivo proizvode visoke kvalitete. Stoga prodaja preko takvih renomiranih preprodavatelja može biti značajna za upoznavanje kupaca s novim proizvodom. Naime, sama činjenica da se neki proizvod prodaje isključivo putem mreže tako renomiranog prodavatelja predstavlja reklamu za proizvod. Takva je prodaja može biti dopuštena ako je ugovorena na određeni, relativno kratki rok. Problem «slijepog putnika» nalazimo i u kontekstu korištenja tzv. ~klauzule najvećeg povlaštenja, gdje se određenim carinskim povlasticama koriste države koje s drugim državama uopće nisu sklopile sporazum koji sadržai takvu klauzulu. prodaja ispod jedinične cijene koštanja (engl. selling bellow costs) izraz koji se u hrvatskom ~pravu tržišnog natjecanja koristi za poslovnu praksu po kojoj ~poduzetnici proizvode/usluge prodaju po ~cijeni koja ne pokriva troškove proizvodnje ili nabave s ciljem da se na taj način poveća ~tržišni udjel odnosno da se ~tržišne takmace isključi s ~tržišta ili da se stvor ~zapreke pristupu tržištu (kroz tehnike poznate kao «duboki džep», signaliziranje i sl.). Obično se smatra da o takvoj prodaji možemo govoriti kad se proizvodi/usluge prodaju po cijeni koja je niža od ~graničnog troška ili ~prosječnog varijabilnog troška. Opisana prodaja, međutim, ne mora uvijek imati značaj ~predatorske cijene, odnosno ~protutržišnog djelovanja (ponašanja), kao npr. u slučaju kad poduzetnik pribjegava smanjenju cijena da bi smanjio gubitke. Stoga ~agencije za konkurenciju pri njihovoj procjeni moraju voditi računa o svim relevantnim činjenicama, okolnostima i stanju na tržištu (tzv. ~case-by-case metoda).

131

prodajna koncentracija v. koncentracije prodavatelj (engl. seller; njem. Verkäufer) u smislu ~prava tržišnog natjecanja to je ~poduzetnik, odnosno fizička ili pravna osoba djelatno sudjeluje u promociji, odnosno ~oglašavanju (~aktivnom i ~pasivnom nuđenju), distribuciji i prodaji proizvoda/usluga ~kupcu. U ulozi prodavatelja može se pojavljivati proizvođač, ~distributer, odnosno poduzetnik koji se bavi ~veleprodajom i poduzetnik koji se bavi ~maloprodajom. producers' surplus (engl.) potrošački višak. product differentiation (engl.) v. diferencijacija proizvoda product specific economies of scale (engl.) v. ekonomije obujma profesionalni kupac v. kupac profit (engl. profit; franc. profit; njem. Gewinn) razlika prihoda i rashoda nastalih obavljanjem neke djelatnosti. To je, dakle, novčani iznos (višak) koji vlasniku kapitala ostaje nakon podmirenja svih ~troškova i obveza. Tako definiran profit naziva se poslovni profit. Problem profita veoma je značajan u ~pravu tržišnog natjecanja. Naime, kad neki ~poduzetnik ostvaruje znatan profit, postoji mogućnost da je to rezultat iskorištavanja ~vladajućeg položaja na tržištu. S tim u svezi je i tzv. zajednički monopolistički profit (engl. joint monopoly profit). Riječ je o profitu koji zajednički nastoje ostvariti (maksimizirati) članovi ~kartela, ~duopola ili ~oligopola. Da bi to ostvarili oni djeluju usklađeno i jedinstveno što u stvari znači da djeluju kao ~monopol. U pravu tržišnog natjecanja SAD smatra se da tzv. normalni profit (engl. normal. profit) ne smije biti veći od osam posto. profitability (engl.) v. profitabilnost profitabilnost (engl. profitability; franc. rentabilité; njem. Rentabilität) veličina dobiti na ukupno angažirani kapital. Njome se mjeri uspješnost nekog ~poduzetnika. (v. profit)

132

program usklađivanja poduzetnika s propisima o tržišnom natjecanju (engl. compliance programme) dio unutarnje poslovne politike nekog ~poduzetnika. U osnovi je riječ o razradi internog programa upravljenog na potpuno usklađivanje poslovnog ponašanja i djelovanja tog poduzetnika s propisima o ~tržišnom natjecanju. Program obuhvaća edukaciju zaposlenika o osnovama ~prava i ~politike tržišnog natjecanja, te načinu ponašanja i reagiranja na ~protutržišna djelovanja (ponašanja) kako tog poduzetnika tako i njegovih tržišnih takmaca. proizvodni troškovi v. troškovi proizvodnje proizvođač izvornog proizvoda (opreme) (engl. original equipment manufacturer; OEM; franc. fabricant qui incorpore des piéces détachées d'un autre fabricant dans ses propres prodiuits /équippementier/; njem. OEM-Käufer) tehnički izraz koji se koristi u ~pravu tržišnog natjecanja. Obično se koristi u kontekstu proizvodnje složenog tehničkog proizvoda u koji takav proizvođač, u potpunosti ili djelomično, ugrađuje dijelove koje proizvode drugi ~poduzetnici (npr. kooperanti). OEM u pravilu djeluje na dva ~tržišta. To je tzv. original equipment market, odnosno tržište na kojem prodaje svoj izvorni proizvod i tzv. ~poslijeprodajno tržište (engl. aftermarket) odnosno tržište rezervnih dijelova pribora i opreme za svoj izvorni proizvod). OEM može ovlaštenim serviserima njegovih proizvoda može uvjetovati da dijelove koji su ugrađeni u njegov proizvod nabavljaju isključivo od njega. Međutim, ~vertikalno ograničenje kojim OEM sprječava krajnje korisnike ili neovisne servisere da dijelove koji su ugrađeni u njegov proizvod nabavljaju izravno od proizvođača dijelova nedopušteno je i smatra se tzv. ~apsolutno zabranjenim ograničenjem tržišnog natjecanja. proizvođački višak (eng. producers surplus) dio izgubljenog ~potrošačkog viška koji je prenesen proizvođaču u obliku dodatnog, povećanog ~profita (engl. excess profit). (v. mjerilo gubitka blagostanja; Paretova učinkovitost) prokura trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg utvrđeni zakonom. Može ga dati samo fizička ili pravna osoba koja ima svojstvo ~trgovca. Prokura se ne može dati pravnoj osobi. Može biti pojedinačna ili skupna. Prokurist može u ime i za račun trgovca obavljati sve one poslove koje bi mogao obaviti i sam trgovac, s izuzetkom otuđivanja ili opterećivanja imovine, pokretanja stečajnog ili drugog postupka koji dovodi do prestanka društva ili davanja punomoći drugim osobama.

133

promicanje tržišnog natjecanja v. javno zagovaranje (promicanje) tržišnog natjecanja promising «pipeline» products v. «pipeline» products. propisi o konkurenciji v. pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije) propisi o tržišnom natjecanju (konkurenciji) v. pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije) propisi o zaštiti tržišnog natjecanja (konkurencije) v. pravo tržišnog natjecanja (pravo konkurencije) prosječni troškovi (engl. average costs) omjer između ~ukupnih troškova i ukupno proizvedene količine nekog proizvoda. (v. troškovi; troškovi proizvodnje; predatorske cijene) prosječni varijabilni troškovi omjer između ukupnih ~varijabilnih troškova i ukupne količine proizvedenih proizvoda. To je, u smislu propisa o ~tržišnom natjecanju, donja granica dopuštenog snižavanja prodajnih ~cijena proizvoda/usluga od strane ~poduzetnika u ~vladajućem položaju na tržištu. Namjerno privremeno utvrđivanje cijena ispod te razine može imati obilježja tzv. ~predatorskih cijena. (v. troškovi) protutržišna djelovanja (ponašanja) (engl. anticompetitive practicies; anticompetitive behaviour; franc. pratiques anticoncurrentielles; njem. wettbewerbswidrige Verhalten) različiti oblici ponašanja i djelovanja ~poduzetnika ili skupina poduzetnika na ~tržištu upravljena na ograničavanje ~tržišnog natjecanja na načina da ti poduzetnici zadrže svoj dosadašnji ~tržišni udjel i ~profit, bez promjena u vidu proizvodnje odnosno prodaje jeftinijih, kvalitetnijih i inovativnijih proizvoda/usluga. Riječ je o ponašanjima i djelovanjima koja predstavljaju kršenje propisa o tržišnom natjecanju. Postoji velik broj oblika protutržišnih djelovanja. Riječ je o ~ograničenjima tržišnog natjecanja koja se dijele na horizontalna (~karteli, ~koluzije, ~predatorske cijene, ~diskriminacija u cijenama, ~sporazumi o cijenama itd.) i vertikalna (~isključivi sporazumi, ~odbijanje poslovanja/prodaje, ~utvrđivanju preprodajne cijene, ~vezana prodaja itd). Ovisno o zakonodavstvu pojedine zemlje, ona mogu biti zabranjena per se ili je za njihovu procjenu potrebno primijeniti ~pravilo razumne primjene (tzv. rule of reason).

134

public cartel (engl.) v. kartel public company limited by shares (engl.) v. dioničko društvo public interest test (engl.) v. test javnog interesa public procurement (engl.) v. javne nabavke public undertaking (engl.) v. javno poduzeće public utilities (engl.) komunalna poduzeća, odnosno ~poduzetnici koji se bave javnim djelatnostima (vodovod, odvoz i zbrinjavanje otpada, proizvodnja i distribucija električne energije, plina i sl.). pull koncept distribucije v. JIT push koncept distribucije v. JIT put option (engl.) v. opcija prodaje poslovnog udjela

135

Q quantity forcing (engl.) jedan od oblika tzv. ~vertikalnih ograničenja iz ~sporazuma poduzetnika. Riječ je o ugovornoj odredbi prema kojoj se ~kupac određenih proizvoda namijenjenih daljnjoj prodaji (npr. trgovac na malo) obvezuje od svog dobavljača (npr. ~veletrgovca) nabavljati određenu minimalnu količinu robe (engl. minimum purchasing). Ako ne nabavi ili ne proda ugovorenu minimalnu količinu, može biti ugovoreno da mu ~dobavljač više neće isporučivati tu robu ili da će mu robu isporučivati po višoj ~cijeni (tzv. non-linear pricing). Općenito se drži da je riječ o antikompetitivnoj ugovornoj odredbi. Međutim, je li riječ o zabranjenoj i ništavoj odredbi, treba procjenjivati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. Ipak, primjena takve ugovorne odredbe smatra se apsolutno zabranjenom ako je ugovara ~poduzetnik koji se nalazi u ~vladajućem položaju na tržištu. (v. ugovor o isključivoj distribuciji; ugovor o isključivoj i kupnji; «engleska klauzula»; ekonomije obujma u distribuciji) quotas (engl.) v. ograničavanje uvoza

136

R

rabat (engl. rebate; allowance; njem. Preisnachschlass; Rabatt) odbitak od maloprodajne cijene robe/usluge koji proizvođač odobrava ~preprodavatelju za pokriće ~troškova poslovanja. Izražava se u postotku od maloprodajne ~cijene koju utvrđuje preprodavatelj. Finacijski se obračunava umanjivanjem fakturiranog iznosa ili u robi (povećanjem količine robe prodane preprodavatelju koja odgovara utvrđenom finacijskom iznosu rabata). Rabati se dijele na osnovne i posebne. Postoje dvije vrste osnovnih rabata Veleprodajni (grosistički) rabat se odobrava ~poduzetnicima koji se bave ~veleprodajom i kupuju velike količine robe. Maloprodajni (detaljistički) rabat se odobrava poduzetnicima koji se bave ~maloprodajom za korištenje njihovih distribucijskih kanala.. Odobravaju ga proizvođači ili ~poduzetnici koji se bave veleprodajom odričući se dijela svog rabata. Oba se navedena rabata odobravaju unaprijed, tj. u trenutku prodaje robe. Posebni rabati su količinski rabat, rabat za asortiman, sezonski rabat, rabat za novi proizvod, super rabat itd.. Za razliku od osnovnih, posebni se rabati odobravaju i obračunavaju naknadno, odnosno tek ako su ispunjeni uvjeti za njihovo odobravanje. R&D v. ugovor o istraživanju i razvoju rat cijena (engl. price war) v. strategija «milo za drago» rationalization agreement (engl.) v. ugovor o racionalizaciji proizvodnje

137

razdvajanje djelatnosti (engl. unbundling) razdvajanje različitih dijelova proizvodnje ili distribucije s ciljem da se u određenom segmentu neke industrije (sektora), odnosno ~tržišta uvedu elementi za koje se očekuje da će pojačati ~tržišno natjecanje. Riječ je o obliku ~restrukturiranje koncentracija poduzetnika koji se bave komunalnim i sličnim djelatnostima, te se nalaze u ~monopolističkom položaju na tržištu. Razlikujemo dva osnovna oblika razdvajanja djelatnosti. Funkcionalno razdvajanje (engl. functional unbundling) podrazumijeva omogućavanje drugim ~poduzetnicima da pristupe mreži distribucije ili uslužnoj mreži javnih (komunalnih) poduzeća (u cjelini ili u pojedinim njihovim dijelovima), s ciljem ukidanja njihovog monopolističkog položaja i uvođenjem tržišnog natjecanja i na ta zatvorena tržišta. Poduzetnici koji pristupaju tim tržištima plaćaju određenu naknadu (tzv. access fee). Strukturalno razdvajanje (engl. structural unbundling) se odnosi na potpuno vertikalno razdvajanje djelatnosti proizvodnje, distribucije i pružanja usluga javnih (komunalnih) poduzeća, na način da im se nalaže restrtrukturiranje (tzv. ~divestiture). različitost proizvoda (engl. product differentiation) smatra se da različitost proizvoda postoji ako ~kupac lako može uočiti razlike u fizičkim i drugim osobinama i značajkama proizvoda, te da se upravo zbog toga odlučuje za kupnju jednog umjesto drugoga, konkurentskog proizvoda. Osobine i značajke po kojima se proizvodi razlikuju mogu biti imidž, fizički izgled i dizajn, kakvoća, trajnost, uvjeti iz proizvođačkog jamstva, razgranatost i dostupnost servisne mreže itd. Proizvođači se odlučuju za poticanje različitosti proizvoda kako bi postigli više ~cijene, a po mogućnosti povećali i prodaju. Stoga pri njihovu promicanju naglašavaju upravo njihovu različitost u odnosu na konkurentske proizvode. Opisanu različitost proizvoda ne treba poistovjećivati s pojmom ~heterogenih proizvoda, budući da različitost proizvoda ipak omogućava da takvi proizvodi u određenoj mjeri budu ~zamjenski proizvodi. razvijanje sposobnosti za globalno tržišno natjecanje (engl. competitiveness) u užem je smislu riječ o politici koju je, još 1994. godine, zacrtala ~Europska komisija. Ta je politika definirana u obliku tzv. ~»white papera». Dokument nosi naziv White Paper on Growth, Competitveness and Employment. Riječ je o smjernicama za stvaranje politike razvijanja sposobnosti ~poduzetnika s područja ~Europske unije (EU) za tržišno natjecanje u uvjetima globalizacije ~tržišta. Dokument sadrži četiri osnovne postavke. To je prije svega pomoć europskim poduzetnicima da se prilagode novim uvjetima proizašlim iz globalizacije tržišta i uzajamne međuovisnosti. Zatim, to je iskorištavanje komparativnih prednosti europskih poduzetnika koje se postepeno trebaju usmjeravati na gospodasrtvo

138

utemeljeno na posebnim znanjima i sofisticiranim tehnologijama (engl. knowledge-based economy). Treća je postavka promicanje tzv. održivog razvoja (engl. sustainable development), a četvrta ubrzavanje prilagođavanja ponude zahtjevima potražnje. readers' market (engl.) v. «tipping» effect realocation of cases (engl.) v. preraspodjela mjesne nadležnosti recommandation (engl.) v. preporuka recipročna specijalizacija v. ugovor (sporazum) o specijalizaciji recipročni sporazumi (poduzetnika) (engl. reciprocal agreements /arrangements/; franc. accord réciproque¸njem. wechselseitige Vereinbarung) ~sporazumi dvaju ili više ~poduzetnika kojima za sebe ugovaraju povoljnije uvjete kupnje ili prodaje za proizvode koje kupuju ili prodaju drugim sudionicima sporazuma. Ti su uvjeti povoljniji u odnosu na uvjete koje primijenjuju u poslovanju s poduzetnicima koji nisu sudionici sporazuma. Takvi sporazumi u pravilu imaju antikompetitivne učinke, što je osobito izraženo kod ~konglomerata. reciprocity (engl.) v. recipročni sporazumi recommended price (engl.) v. preporučena cijena refusal to deal (engl.) v. odbijanje poslovanja refusal to sell (engl.) v. odbijanje poslovanja regulacija cijena (engl. price regulation; franc. réglementation des prix; njem. Preisregulierung) jedan od oblika ~regulacije tržišta na način da se propisom ili odlukom državnih ili regulatornih tijela utvrđuju najnižih i/ili najviših ~cijene nekog proizvoda/usluge, kao i kriteriji odnosno elementi na kojima se može temeljiti njihova promjena. regulacija tržišta (engl. regulation; franc. réglement; njem. Verordnung) pod tim se pojmom u ~pravu tržišnog natjecanja podrazumijeva situacija kad država uspostavlja

139

pravila odnosno donosi posebne propise za pojedina ~tržišta (sektora, industrije) kojima se, pod prijetnjom kazne, želi promijeniti gospodarsko ponašanje i djelovanje ~poduzetnika u privatnom sektoru. U provođenju takve zamisli država se koristi različitim sredstvima kao štosu izravno ili neizravno utvrđivanje ~cijena proizvoda/usluga, obveza otkrivanja podataka, uvođenje ~standarda, utvrđivanje ograničenja vlasništva nad poduzetnicima u nekoj industriji i sl. Ciljevi koji se regulacijom žele postići su gospodarski, socijalni i politički. U osnovi se želi spriječiti ~bezobzirno tržišno natjecanje, zaštiti ~dobavljače od rizika niskih cijena i premalog obujma proizvodnje/prodaje, povećati zaposlenost i raspodjelu dobiti u činiti ujednačenijom. U slučaju prirodnih ~monopola država želi u cilju postizanja učinkovitosti i racionalizacije troškova želi izbjeći dupliciranje kapaciteta.. U svezi sa zaštitom ~potrošača, uvođenjem ~standarda se želi održati kvaliteta robe/usluga. Za provođenje specifičnih sektorskih pravila osnivaju se posebna regulatorna tijela (engl. regulatory authotity; regulatori body; regulator; sector specific regulator). Riječ je neovisnim, visokostručnim, sui generis tijelima državne uprave, srodnim ~agencijama za konkurenciju. U pojedinim sektorima (industrijama; tržištima), a naročito u pojedinim samostalnim zanimanjima (odvjetnici, liječnici i sl.) postoji tzv. samoregulacija (engl. self-regulation). Riječ je o regulaciji koju su bez državne prisile proveli sami članovi pojedinog «ceha» radi ostvarivanja uzajamnih koristi i pogodnosti. Cilj samoregulacije može biti očuvanje profesionalnog ugleda, etičke norme ili obrazovanje. Pojam suprotnih obilježja je deregulacija (engl. deregulation). To je proces uklanjanja regulatornih ograničenja na nekom tržištu (sektoru; industriji) i uvođenja ~tržišnog natjecanja. regulation (engl.) v. regulacija tržišta; uredba regulatori v. regulacija tržišta regulatorna tijela v. regulacija tržišta regulatory authority/body (engl.) v. regulacija tržišta relevant market (engl.) v. mjerodavno tržište relevant product (engl.) v. mjerodavni proizvod

140

remedy (engl.; franc. mesure corrective; njem. Abhilfemassnahme) ovaj pojam ima dva različita značenja. (1.) Pravni lijek (engl. legal remedy), kao postupovno sredstvo koje omogućuje preispitivanje odluka upravnih tijela ili sudova od strane upravnih tijela ili sudova višeg stupnja povodom prigovora, žalbe ili tužbe stranaka u postupku (2.) Pojam koji se u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice obično povezuje s pojmom ~commitments. Riječ je o prijedlozima odnosno nalozima ~agencije za konkurenciju o načinu i uvjetima (engl. conditions) ~restrukturiranja koncentracije poduzetnika upućenog sudionicima koncentracije. renewal fee (engl.) v. slotting allowance rentijerska ulaganja v. portfolio ulaganja reputacija (engl. reputation) jedan od oblika predatorskog ponašanja. Za razliku od modela ~dubokog džepa i ~signaiziranja kojima se ~tržišnog takmaca nastoji navesti na povlačenje s ~tržišta, ovaj model ima za cilj stvoriti zapreke pristupu tržištu za sve buduće konkurente. Reputacija poduzetnika prisutnog na tržištu (tzv. ~incumbent firm) djeluje kao ~zapreka pristupu tržištu jer navodi potencijalne konkurente da vjeruju da bi ulazak na to tržište izazvao žestok otpor, te stoga ne bi bio isplativ. reputation (engl.) v. reputacija research and development v. ugovor o istraživannju i razvoju reseller (engl.) v. preprodavatelj resolution (engl.) v. rezolucija restriction on exportation (engl.) ograničavanje izvoza. restriction on importation (engl.) ograničavanje uvoza. restriction of technology (engl.) v. ograničavanje tehnološkog razvitka

141

restrictions to entry of the market (engl.) v. zapreke pristupa tržištu restrukturiranje koncentracija poduzetnika (engl. divestiture /of a business/; franc. cession d'une enterprise; njem. Veräusserung eines Geschäftes) mjere i posebni uvjeti koje propisuju ~agencije za konkurenciju kako bi se otklonili negativni učinci provedbe neke ~koncentracije poduzetnika na ~tržišno natjecanje. Upotreba hrvatskog Izraza «restrukturuiranje koncntracija poduzetnika» svakako nije najsretnije rješenje. Međutim, u praksi hrvatske ~Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja jednako se neprikladnim i nespretnim pokazalo korištenje izvornog engleskog izraza divestiture, koji poduzetnicima i sudovima nije bio dovoljno blizak i poznat. Stoga je u praksi hrvatski izraz ipak prevagnuo. Pri ocjeni dopuštenosti koncentracija agencija, na temelju podataka iz prijave namjere provedbe koncentracije i podataka koje sama po potrebi prikupe, provode izuzetno složene pravno-ekonomske analize. Pritom primijenjuju velik broj precizno propisanih kriterija. Krajnje pojednostavljeno bismo mogli reći da to tijelo primjenom propisanih kriterija ocjenjuje jesu li, s obzirom na strukturu ~mjerodavnog tržišta, u konkretnom slučaju mogući prokompetitivni učinci neke koncentracije prevalentni u odnosu na njene moguće antikompetitivne učinke. Agencije mogu donijeti odluku kojom koncentraciju ocjenjuju dopuštenom, odluku kojom koncentraciju ocjenjuju zabranjenom i odluku kojom koncentraciju ocjenjuju uvjetno dopuštenom. Dok u prva dva slučaja agencija ne propisuje nikakve mjere, u slučaju da je riječ o ~uvjetno dopuštenoj koncentraciji agencija će odrediti mjere, uvjete i rokove nužne za uklanjanje ograničenja tržišnog natjecanja nastalih takvom koncentracijom (tzv. ~commitments ili ~remedies u ~pravu Europske zajednice). Pri utvrđivanju mjera odnosno posebnih uvjeta i rokova agencija će u svakom slučaju imati na umu posebnosti konkretne koncentracije i sve druge relevantne okonosti (tzv. ~case by case metoda). Agencija će dopustiti provedbu ili opstanak uvjetno dopuštene koncentracije tek ako i kada se ta koncentracija restruktukturira na način i u rokovima propisanim od tog tijela. U tu svrhu agencija prati provedbu i dinamiku provedbe utvrđenih mjera prvenstveno. Propisane mjere mogu biti upravljene na praćenje poslovanja zabranjene koncentracije (tzv. behavioural remedies) ili na njeno restrukturiranje (tzv. structural remedies). Katkada će te mjere biti propisane zajedno, tj. u kombinaciji. Mjere za restrukturiranje mogu biti upravljene na obvezu da se koncentracija potpuno restrukturira, tj. da se proda ukupna djelatnost sudionika koncentracije zajedno s pripadajućom imovinom (zgrade, strojevi itd.) ili da se koncentracija djelomično restrukturira, tj. da se proda samo dio djelatnosti (npr. ~preklapajuće djelatnosti, neki pogon ili podružnica primijenjujući tzv. ~«mix and match» pristup i sl.) Načelno prijedlog mjera za restrukturiranje zabranjene koncentracije daju sudionici te koncentracije. U nekim pravnim sustavima agencija će o tom prijedlogu provesti javnu raspravu kako bi se pribavilo i mišljenje ~tržišnih takmaca i drugih osoba koje

142

imaju pravni i/ili ekonomski interes (tzv. ~Carlsberg notice u pravu ~Europske zajednice). To će tijelo nakon toga pregovarati sa sudionicima koncentracije i utvrditi konačni paket mjera za restrukturiranje. Taj se paket u SAD naziva consent order. Uz njega mogu biti zaključeni i pomoćni ugovori. To su ugovor o razdvajanju poslova (hold separate agreement) i ugovor o čuvanju imovine u prijelaznom razdoblju (interim asset maintenance agreement). Svrha je tih ugovora da se u prijelaznom razdoblju da spriječi miješanje imovine koja je predmet restrukturiranja (izdvajanja i prodaje) s ostalom imovinom sudionika zabranjene koncentracije. Sudionici takve koncentracije mogu predložiti ~unaprijed poznatog kupca ili tijekom restrukturiranja pronaći agenciji ~prihvatljivog kupca. Kupac predlaže poslovni plan (engl. business plan). Svrha je ovog plana da agencija procijeni ima li kupac financijski i poslovni potencijal potreban za nastavak vođenja posla nakon restrukturiranja koncentracije i da će taj posao zaista i nastaviti voditi. Problem koji se često javlja jest da kupac često ima vrlo malo vremena za izradu poslovnog plana. Iz razumljivih razloga, budući da se očekuje da taj kupac bude tržišni takmac sudionicima zabranjene koncentracije, sudionici koncentracije neće biti upoznati s njegovim poslovnim planom. Ako sudionici koncentracije takvog kupca ne pronađu, odnosno ako u roku ne prodaju sporni dio (djelatnost) koncentracije, taj će zadatak izvršiti posebni ~povjerenik. Važno je naglasiti da paket mjera za restrukturiranje obvezno sadrži odredbe po kojima se restrukturiranje mora provesti u dobroj vjeri («absolutely and in good faith»). To znači da nakon restruktuturiranja ne smiju biti nastavljeni nikakvi poslovni odnosi s kupcem, niti on smije zadržati bilo kakve poslovne interese u restrukturiranoj koncentraciji, zatim da sudionici koncentracije koja se mora restrukturirati namaju pravo utvrđivati minimalnu niti subjektivno određenu cijenu dijela koncentracije koji se prodaje i sl. retail (engl.) v. maloprodaja revenue (engl.) v. prihod rezolucija (engl. resoliution) u pravu ~Europske zajednice pod tim se podrazumijevaju akti ~Europske komisije koji načelno nisu pravno obvezujući, ali su ih sudovi država članica ipak dužni uzeti u obzir kod primjene prava EU. Opisuju se kao tzv. ~soft law, odnosno kao pravila ponašanja koja u načelu nemaju pravnoobvezujuću snagu, ali ipak imaju praktične učinke. ight to «stop the clock» (engl.) v. pravo na «zaustavljanje sata»

143

Rimski ugovori (engl. Treaty of Rome; EC Treaty) ugovori koji, uz ~Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (tzv. Pariški ugovor) iz 1951. godine, spadaju u tzv. ~osnivačke sporazume Europske zajednice. Riječ je o dva ugovora koje su sklopile države osnivačica ~Europske zajednice (EZ): Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Savezna Republika Njemačka. To su Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) i Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ; engl. European Economic Community - EEC). Oba su sklopljena 25. ožujka 1957. Na snagu su stupili 1. siječnja 1958. Ti ugovori predstavljaju temeljne dokumente ~Europske zajednice (EZ) koji sadrže osnovna načela i političke ciljeve ujedinjenja država članica. Rimski ugovori su veoma značajni sa stanovišta ~prava i ~politike tržišnog natjecanja ~Europske unije (EU). Njima se, naime, uspostavljaju tzv. ~«četiri slobode». U ostvarenju tog cilja predmet je Rimskih ugovora uspostavljanje ~unutarnjeg tržišta. U tom smislu članak 85. i članak 86. (~Amstrerdamskim ugovorom renumerirani kao članak 81. i članak 82.) sadrže značajne odredbe koje se odnose na zabranu ~protutržišnih djelovanja/ponašanja (~zabranjeni sporazumi poduzetnika i ~zlouporaba vladajućeg pložaja poduzetnika na tržištu). Institucije nastale Rimskim ugovorima i Ugovorom o Europskoj zajednici za ugljen i čelik kasnije su, 1965. godine, objedinjene ~Ugovorom o spajanju. Rimski ugovori su tijekom vremena doživjeli nekoliko izmjena i dopuna (npr. ~Jedinstveni europski akt iz 1986., ~Ugovor o Europskoj uniji iz 1992. i Amsterdamski ugovor iz 1997.). ring (njem.) v. kartel rivalry (engl.) v. kupovna snaga poduzetnika; tržišni takmaci robni/uslužni žig (engl. trade mark; brand; franc. marque; njem. Warenzeichen) pojam iz područja ~prava intelektualnog i industrijskog vlasništva. Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati, a pogodan je za razlikovanje roba ili usluga iste ili slične vrste u gospodarskom prometu. Nositelj zaštićenog žiga ima isključivo pravo obilježavanja žigom proizvoda (robni žig) ili usluga (uslužni žig) za koje je žig priznat i isključivo pravo njegove uporabe na proizvodima ili uslugama koje stavlja u promet. On to pravo može prenijeti i na druge osobe, odnosno može ga gospodarski iskorištavati kroz različite oblike pravnih poslova (npr. sklapanjem ~ugovora o licenciji, ~ugovora o franchisingu itd.). Za renomirane i ~potrošačima prepoznatljive proizvode s poznatim (engl. well-knovn) robnim žigom imenom u praksi se uvriježio engleski izraz brand ili branded goods. U

144

Hrvatskoj se usporedno koristi izraz marka proizvoda. (v. tržišno natjecanje brandova; inter-brand tržišno natjecanje; intra-brand tržišno natjecanje; vjernost robnom žigu /marki/; fighting brand) RPM v. utvrđivanje preprodajne cijene «rubni» tržišni takmaci (engl. competitive fringe) izraz koji se u ~pravu tržišnog natjecanja koristi za veću skupinu relativno malih ~tržišnih takmaca koji djeluju na tržištu koji obilježava tzv. asimetrični ~oligopol. Rečeno na drugi način, riječ je o ~tržišnom natjecanju između jednog ili vrlo malog broja ~poduzetnika koji se nalaze u ~vladajućem položaju na tržištu (tzv. price leaders; «big boys») i relativno velikog broja tržišnih takmaca s relativno malim tržišnim udjelima (tzv. marginal firms). Riječ je, dakle, o poduzetnicima čija je ~tržišna snaga neznatna u odnosu na oligopoliste. U tom smislu oni kao konkurenti, slikovito rečeno, djeluju «na rubu» tržišta. Rubni tržišni takmaci (marginal firms) mogu se održati na tržištu samo ako su cijene na tom tržištu više od normalnih, odnosno ~tržišnih cijena. Ako cijena proizvoda padne, ti će poduzetnici morati istupiti s tržišta. ruinous competition (engl.) v. bezobzirno tržišno natjecanje rule of reason (standard) (engl.) v. pravilo (standard) razumne primjene

145

S safe harbour (engl.; franc. sphére de securité; njem. Rechtsicherheitssphere) «sigurna luka»; izraz koji obuhvaća zakonske pretpostavke o dopuštenosti nekih konkretnih djelovanja ili ponašanja ~poduzetnika u smislu ~propisa o tržišnom natjecanju. U pravilu je riječ je o oborivim zakonskim pretpostavkama, kao što su npr. ~kriterij opadajućeg poslovanja poduzetnika, ~kriterij učinkovitosti; pretpostavka o dopuštenosti ~vertikalnih sporazuma ili ~koncentracija poduzetnika s obzirom na veličinu sudionika sporazuma ili koncentracije mjerenu ostvarenim ukupnim godišnjim prihodom odnosno tržišnim udjelom i sl. samoregulacija v. regulacija tržišta savršena konkurencija (engl. perfect competition) v. stanje savršenog tržišnog natjecanja (konkurencije) Schumanova deklaracija (Plan Schuman) deklaracija koju su, u svibnju 1950. godine, sročili francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman i Jean Monnet. Taj se dokument smatra kamenom temeljcem buduće ~Europske zajednice, odnosno ~Europske unije. Plan se zasniva na na zamislima o zajedničkoj francusko-njemačkoj proizvodnji ugljena i čelika pod zajedničkom Visokom ovlasti, unutar organizacije koja bi bila otvorena i za druge europske države. Ideja je uskoro provedena sklapanjem ~Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (Pariški ugovor) koji je, u listopadu 1950., sklopilo šest država: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizoozemska i Savezna Republika Njemačka. secondary legislation (engl.) v. podzakonski akti sector-specific regulator (engl.) v. regulacija tržišta sektorski regulator v. regulacija tržišta

146

seller (engl.) v. prodavatelj seller concentration (engl.) v. koncentracije poduzetnika sellers' market (engl.) v. tržište prodavatelja selling bellow costs (engl.) v. prodaja ispod jedinične cijene koštanja selective distribution (engl.) v. ugovor o selektivnoj distribuciji self-regulation (engl.) v. regulacija services of general economic interest (engl.) v. javne usluge severability (engl.) v. ništavost sporazuma share capital (engl.) v. temeljni kapital shared (joint) monopoly (engl.) v. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu shareholder (engl.) dioničar ili imatelj udjela u ~temeljnom kapitalu ~trgovačkog društva. (v. stakeholder) shelf fee (engl.) v. slotting allowance Sherman Act (engl.) Shermanov zakon; propis donesen u SAD 1890. godine. Smatra se jednim od kamena temeljaca suvremenog ~prava tržišnog natjecanja. Zakon je donesen kao sredstvo borbe protiv tada vrlo raširenog djelovanja ~trustova. Konkretno, taj je propis bio izravno upravljen protiv Standard Oil Trusta, konglomerata kojim je upravljala obitelj Rockefeller. Krajem 19. stoljeća taj je trust nadzirao preko 90 posto prerade sirove nafte u SAD. U bitnome, Sherman Act zabranjuje svako ograničavanje prometa roba i usluga (engl. restraint of trade) proisteklo iz izričitih ili prešutnih ~sporazuma poduzetnika ili njihovih djelovanja usmjerenih na pokušaj ili na ~monopolizaciju tržišta.

147

Sherman Act jedan je od tri temeljna propisa koji čine američko antitrustovsko zakonodavstvo (engl. antitrust law). To zakonodavstvo uz njega čine još i Clayton Act i ~Federal Trade Commission Act. Oba su propisa donesena 1914. godine. Clayton Act je tijekom vremana doživio nekoliko izmjena. Donošenjem Robinson-Patman Price Discrimination Acta (1936.) i Celler-Kefauver Ant-Merger Acta (1950.) taj propis danas uređuje četiri vrste ponašanja poduzetnika. To su ~diskriminacija u cijenama (engl. price discrimination), isključivi sporazumi poduzetnika (engl. exclusive dealing), ~vezana kupnja (engl. tying arrangements), ~koncentracije poduzetnika (engl. mergers) i ~preplitanje uprava poduzetnika (engl. interlocking directorates). Federal Trade Commission Act uređuje pitanja ~nepoštenog tržišnog natjecanja (nelojalne konkurencije). shipping conference (engl.; franc. conférence maritime; njem. Schiffahrtskonferenz) konferencije brodara kao oblik javnih ~kartela. To su istovremeno i ~međunarodni karteli. Riječ je o udruženjima brodara osnovanim radi postizanja ~sporazuma (dogovora) o cijenama vozarina na različitim prometnim pravcima. S obzirom da u svijetu postoji više konferencija brodara osnovanih za pojedine regije, znači da njihovi članovi sklapaju i ~sporazume (dogovore) o podjeli tržišta i drugim. Formalno-pravno, sa stanovišta ~prava tržišnog natjecanja, takve odredbe sporazuma koje predstavljaju ~apsolutno zabranjena ograničenjima tržišnog natjecanja, bile bi zabranjene i ~ništave. Međutim, velik broj zakonodavstava djelovanje tih kartela smatra zakonitim. Tek se u posljednje vrijeme njihov položaj mijenja kroz nastojanja da se i na ovo ~tržište uvede ~tržišno natjecanje. shotgun clause (engl.) jedna od ugovornih odredbi kojima se nastoji spriječiti prestanak nekog poslovnog pothvata, npr. ~ortaštva ili ~zajedničkog pothvata. To je klauzula kojom se predviđa mogućnost da ortaci otkupe ~poslovne udjele ortaka koji otkazuje ugovor po ~cijeni koju taj ortak predlaže. Međutim, ako im ta cijena ne odgovara, ortak koji istupa iz pothvata ima obvezu otkupiti poslovne udjele preostalih ortaka. (v. opcija kupnje poslovnog udjela, opcija prodaje poslovnog udjela, tag along option, drag along option) SIEC test (engl. significant impediment to effective competition) test značajnog učinka koji se kod ocjene dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika u ~Europskoj uniji primjenjuje od 2004. godine. Riječ je o dvostruko vežućem testu (engl. two-tier test). To je specifično rješenje prema kojem se ~zabranjenim koncentracijama poduzetnika koje značajno narušavaju tržišno natjecanje, a naročito ako se njima stjječe novi ili jača postojeći ~vladajući položaj poduzetnika na tržištu. Drugim riječima, samo stvaranje ili jačanje vladajućeg položaja poduzenika na tržištu nakon provedbe koncentracije samo za

148

sebe ne može biti razlog za zabranu koncentracije, ako time tržišno natjecanje nije značajno narušeno. (v. bitno smanjivanje tržišnog natjecanja9 significant impediment to effective competition v. SIEC test silazno («nizvodno») tržište (engl. downstream market; franc. marché situe en aval; njem. nachgeordnetr Markt) ~tržište na višem, sljedećem stupnju proizvodnog ili distribucijskog lanca. Tržište suprotnih obilježja naziva se ~uzlazno («uzvodno») tržište. (v. kupovna snaga poduzetnika) signalling (engl.) v. signaliziranje signaliziranje (engl. signalling) jedan od oblika predatorskog ponašanja kojim «predator» želi navesti ~tržišnog takmaca («plijen») da se povuče s ~mjerodavnog tržišta, korištenjem informacijskih prednosti o stanju i kretanjima na tržištu koje ima u odnosu na konkurenta. Plasiranjem lažnih obavijesti «predator» signalizira «plijenu» da za njega ne postoji mogućnost profitabilnog poslovanja na mjerodavnom tržištu. (v. «duboki džep», reputacija) simetrični duopol v. simetrični oligopol simetrična industrija (engl. symmetric industry) industrija u kojoj djeluju ~poduzetnici jednake veličine i s jednakim ~troškovima. (v. Bertrandova/Nashova/ ravnoteža; Cournotova /Nashova/ ravnoteža; simetrični oligopol) simetrični oligopol (engl. symmetric oligopoly) ~oligopol kod kojeg svi oligopolisti proizvode iste proizvode i imaju jednake ~troškove. Ako je riječ o simetričnom oligopolu koji čine samo dva poduzetnika, govorimo o simetričnom duopolu (engl. symmetric duopoly). Oligopol suprotnih obilježja zove se asimetrični oligopol (engl. asymmetric oligopoly). (v. Bertrandova/Nashova/ ravnoteža; Cournotova /Nashova/ ravnoteža; simetrična industrija) single branding (engl.; franc. monomarquisme; njem. Markenzwang) jedan od oblika ~vertikalnih ograničenja tržišnog natjecanja.

149

Riječ je o ~sporazumima poduzetnika kojima se ~kupac (u pravilu ~preprodavatelj) obvezuje sve svoje potrebe za određenim proizvodom zadovoljavati narudžbama isključivo od jednog ~dobavljača. Takav sporazum istovremeno može sadržavati ~odredbe o nenatjecanju i odredbe poznate kao ~quantity forcing. Single European Act (engl.) v. Jedinstveni europski akt single market (engl.) v. unutarnje tržište skupna izuzeća (engl. block exemptions; franc. exemption par categorie; njem. Gruppenfreistellung) izuzeća po vrstama ugovora. Riječ je o skupu pravila (engl. block exemption rules – BER) kojima se uređuje mogućnost da pojedini ~ograničavajući sporazumi poduzetnika koji ispunjavaju uvjete točno određene tim propisima, mogu biti izuzeti od opće zabrane (mogu dobiti tzv. ~negative clearence). Pravilima o skupnim izuzećima utvrđuju se koje odredbe moraju sadržavati neki sporazumi da bi se na njih ta pravila mogla primijeniti, zatim koje odredbe ti sporazumi ne smiju sadržavati, te konačno koje posebne uvjete ti sporazumi moraju ispunjavati, npr. s obzirom na primjenu ~doktrine de minimis. Konkretno riječ je o ~sporazumima poduzetnika koji unatoč određenim ograničenjima ~tržišnog natjecanja koje sadrže, ipak imaju i neka povoljna djelovanja na tržišno natjecanje. Ta povoljna djelovanja, štoviše, prevladavaju tim sporazumima utvrđena ograničenja. Pritom valja voditi računa i o ~dobrobiti (pogodnostima) za potrošače kojima treba pripasti pravičan udio u tim pogodnostima (engl. fair share of the benefit). Takvim su pravilima uređena npr. skupna izuzeća za ~vertikalne sporazume, ~sporazume o franchisingu itd.). Ako takvi sporazumi sadrže određene zabranjene odrebe, sporazumi će biti ~djelomično ništavi. Međutim, sadrže li koje od tzv. ~apsolutno zabranjenih ograničenja tržišnog natjecanja, ništavim će se u pravilu smatrati cijeli sporazum. Agencija pod određenim uvjetima može povući već dano izuzeće, odnosno može izvršiti ~opoziv odluke o skupnim izuzećima. (v. pojedinačna izuzeća) SLC test v. bitno smanjivanje tržišnog natjecanja; v. SIEC test «slijepi putnik» v. problem «slijepog» putnika

150

slobodno tržišno natjecanje pojam kojim se označava takvo ~tržišno ntjecanje u kojim se svim ~poduzetnicima pod jednakim uvjetima omogućava pristup ~tržištu, djelovanje i opstanak na tom tržištu. Povećavanje ~tržišnog udjela poduzetnika smatra se dopuštenim ako se postiže ~dopuštenim sredstvima: prodaja ili plasiranje na tržište proizvoda/usluga po nižim ~cijenama, kvalitetnijih i inovativnijih od onih koje prodaju drugi ~tržišni takmaci. Slobodno tržišno natjecanje donosi prednosti i za ~potrošače, koji u takvom okruženju i ozračju imaju mogućnost izbora proizvoda/usluga, kako po cijeni tako i po kvaliteti. (v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja /konkurencije/) slotting allowance (engl.) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja kojim se označava paušalna naknada koju ~dobavljači ili proizvođači plaćaju ~poduzetnicima koji se bave ~trgovinom na malo robe široke potrošnje za promociju njihovih proizvoda. Slotting allowance se pojavljuje u nekoliko oblika. Naknada za novi proizvod (engl. new item fee) je paušalna naknada koju dobavljač plaća trgovcu na malo da na svojim prodajnim mjestima promiče njegov novi proizvod. Obračunava se u obliku određene novčane svote pomnožene s brojem prodajnih mjesta. Naknade za izlaganje robe na istaknutim mjestima (engl. shelf fee). Plaća se mjesečno ili godišnje. Naknada za zadržavanje proizvoda u prodaji (engl. pay to stay fee; renewal fee) koju dobavljač plaća trgovcu da bi njegove proizvode zadržao u prodaji (npr. unatoč činjenici što nema potražnje za tim proizvodom ili je neznatna mala). Naknada za povećanje izložbenog prostora (engl. facing allowances fee) je naknada koju dobavljač plaća trgovcu za povećanje prostora na kojem izlaže njegove proizvode. Naknada za neuspjeh (engl. failure fee) je naknada koju dobavljač plaća trgovcu kao kompenzaciju za količinu prodanih proizvoda koja je ispod ugovorene. Naknada u obliku besplatnih proizvoda (engl. free goods; free fill) je naknada koju dobavljač plaća trgovcu u obliku besplatnih proizvoda. Naknada u obliku stvaranja fonda za razvitak tržišta (engl. street money; market developing funds – MDF) koja se koristi za instaliranje displeja i sl. Značaj slotting allowancea je dvojben sa stanovišta njihovog učinka na tržišno natjecanje. Čini se ipak da prevladava mišljenje da je riječ o protutržišnim djelovanjima.

151

snaga suprostavljanja (engl. countervailig power; franc. pouvoir compensateur; njem. gegengewichtige Marktmacht) sposobnost ~poduzetnika da se kao ~kupci određene robe/usluga odupru ~dobavljačima u pokušaju da im onemoguće pristup izvorima nabave. soft convergence (engl.) v. International Competition Network; međunarodna suradnja agencija za konkurenciju; soft law soft law (engl.) pravila ponašanja koja u načelu nemaju pravnoobvezujuću snagu, ali ipak imaju praktične učinke. Primjeri takvih pravila su preporuke standarda za ujednačavanje (engl. soft convergence) ~prava tržišnog natjecanja u sklopu ~međunarodne suradnje agencija za konkurenciju ili ~mišljenja europske komisije sole control (engl.) v. koncentracije poduzetnika; stjecanje kontrole nad poduzetnikom sole trader (engl.) v. trgovac pojedinac SOP («ship or pay» clause; «ship or pay» contracts) (engl.) v. klauzula «vozi ili plati» specialisation agreement (engl.) v. ugovor o specijalizaciji spillover effects (engl.) v. učinak (efekt) prelijevanja spin-off (spin-out) (engl.) izdvajanje dijela neke ~djelatnosti poduzetnika koja ne čini njegovu osnovnu djelatnost (engl. core business) i osnivanje novog poduzetnika kome će upravo ta izdvojena djelatnost biti osnovna. Novoosnovano društvo postaje članom ~koncerna društva-majke. Svrha je takve transakcije je da se stvaranjem inovativnog okruženja suradnici dodatno motiviraju na inovacije vezane uz proizvodnju i prodaju proizvoda koji ne čini osnovnu djelatnost društva-majke. Na taj način koncern sprječava odljev visokokvalitetnih stručnjaka i zadržava ih u svojoj sredini čime doprinosi svom ugledu, uz istovremeno smanjenje zajedničkih ~troškova. (v. outsorcing.) spin-out (engl.) v. spin-off (spin-out)

152

spiral effect (engl.) v. spiralni učinak spiralni učinak (engl.spiral effect) u stvari je riječ o cijelom nizu učinaka koji može nastati kao posljedica provedbe ~koncentracije poduzetnika. Pritom jedan učinak uzrokuje drugi, te svi učinci, nadovezujući se jedan na drugoga čine spiralu. U načelu, spiralni se učinak može pojaviti samo kod poduzetnika s relativno velikim obujmom proizvodnje ili prodaje (tzv. mass production). Spirala započinje provedbom koncentracije poduzetnika kojom se u pravilu povećava ~kupovna snaga poduzetnika sudionika koncentracije odnosno koncentracije u cjelini. To se očituje u mogućnosti da ~poduzetnici uključeni u koncentraciju počinju nabavljati veće količine robe nego što su to činili ranije dok su djelovali kao neovisni tržišni subjekti. Zbog povećanih narudžbi, ~dobavljači im u pravilu odobravaju određene količinske ~popuste. Tako jeftinije nabavljena roba omogućuje sudionicima koncentracije da značajno snize ~cijene svojih proizvoda (tzv. price-cutting). Snižavanje cijena dovodi do povećanja potražnje za konkretnim proizvodom. Povećavanjem potražnje povećava se ~tržišni udjel poduzetnika koji je snizio cijenu proizvoda. Povećavanje tržišnog udjela rezultira novim povećanjem kupovne snage poduzetnika čime se otvaraju stalno novi ciklusi količinskih popusta, snižavanja cijena, povećanja tržišnih udjela itd. Stoga se cijena konkretnog proizvoda neće stabilizirati barem do trenutka kad takva poslovna strategija dovede do isključivanja s ~tržišta tržišnih takmaca koji takvo snižavanje cijena više ne mogu pratiti. Spiralni učinak može imati i negativne posljedice za dobavljače. Naime, dobavljač poduzetnika s velikom kupovnom snagom postaje gospodarski ovisan o takvom svom kupcu (tzv. economic dependence). Stoge se u teoriji ~prava tržišnog natjecanja pokušava odrediti tzv. «točka ugroženosti» dobavljača (engl. «threat point»). Riječ je o krajnjoj točki do koje dobavljač može davati popust a da se pritom ne izloži riziku likvidacije. Po nekim istraživanjima (npr. ~Europska komisija) maksimalni iznos popusta je oko 22 posto. sporazumi male vrijednosti (engl. agreement of minor importance; franc. accord d'importance mineure) ~sporazumi poduzetnika koji nemaju značajan učinak na ograničenje ~tržišnog natjecanja, u smislu njegovog narušavanja, sprječavanja ili ukidanja. Pojam sporazuma male vrijednosti temelji se na primjeni ~doktrine de minimis. Je li u konkretnom slučaju riječ o sporazumu male vrijednosti procjenjuje se na temelju kvantitativne analize, prije svega s obzirom na opseg prometa i/ili ~tržišne udjele sudionika sporazuma. sporazum o cijenama (engl. price-fixing agreement; franc. entente sur le prix; njem. Preisvereinbarung) izričiti ili ~prešutni sporazum poduzetnika kojima se izravno ili neizravno utvrđuju prodajne ~cijene proizvoda/usluga. Sporazum o cijenama može imati značaj ~horizontalnog sporazuma. To će biti npr. u slučaju da su se ~tržišni takmaci koji djeluju na istom ~mjerodavnom tržištu dogovorili

153

da će određeni proizvod prodavati po istoj cijeni (tzv. price fixing). Takav će slučaj biti ako je riječ o ~kartelu. Sporazum o cijenam može imati i olik ~vertikalnog sporazuma. To će u pravilu biti slučaj ~utvrđivanja preprodajne cijene (tzv. resale price maintenance – RPM, odnosno maksimalne ili minimalne preprodajne cijene). Riječ je o jednom od ~apsolutno zabranjenih ograničenja tržišnog natjecanja. U tu kategoriju, međutim, pod određenim uvjetima neće spadati utvrđivanje tzv. ~preporučene cijene (engl. recommended price; suggested price). sporazum o podjeli tržišta (engl. market partioning; market division; franc. cloisonnoment du marché; njem. Marktaufteilung) izričiti ili ~prešutni sporazum poduzetnika kojima se ~kupca (u pravilu je to ~reseller) izravno ili neizravno obvezuje da proizvode može nabavljati i/ili (pre)prodavati isključivo na sporazumom točno utvrđenom području odnosno da ih smije prodavati samo određenom kupcu ili skupini kupaca. Sporazum o podjeli tržišta jedan od oblika ~vertikalnih ograničenja tržišnog natjecanja. Riječ je o jednom od ~apsolutno zabranjenih ograničenja tržišnog natjecanja. Sporazum o osnivanju Europske zajednice v. Rimski sporazumi sporazum o utvrđivanju preprodajne cijene v. utvrđivanje preprodajne cijene sporazum poduzetnika (engl. agreement; franc. accord; njem. Vereinbarung) pravno-tehnički izraz kojim se u ~pravu tržišnog natjecanja označavaju ne samo sporazumi, odnosno ugovori koje su poduzetnici zaključili već i pojedine odrebe ugovrora, izričiti i prešutni dogovori (tzv. ~koluzija), usklađeno djelovanje i odluke poduzetnika, odnosno udruženja poduzetnika. Ako je predmet, učinak ili mogući učinak takvih sporazuma narušavanje, ograničavanje ili sprječavanje ~tržišnog natjecanja, takvi će sporazumi (ili pojedine njihove odredbe) biti ~ništavi. S obzirom da je riječ o odredbama koje su ništave ex lege, takve će odredbe (ili cijeli sporazumi) biti ex tunc, odnosno od trenutka sklapanja sporazuma. Pritom je važno istaknuti da ~agencije za konkurenciju sporazume ne ocjenjuju prema njihovom nazivu, već prema njihovu predmetu i sadržaju. spread (engl.) kamatna ~marža. sprječavanje tržišnog natjecanja (engl. foreclosure /of competition/; franc. verrouillage; njem. Abschottung) oblik ~strateškog ponašanja poduzetnika ili

154

skupine ~poduzetnika upravljeno na ograničavanje ili sprječavanje mogućnosti pristupa ~tržištu ~potencijalnim tržišnim takmacima. Sprječavanje pristupa tržištu pojavljuje se u velikom broju oblika. Najjednostavniji je oblik potpuno ~odbijanje poslovanja. Mnogo je sofisticiraniji oblik sprječavanja pristupa tržištu. uspostavljanjem ~zapreka pristupu tržištu kao što je tzv. ~pre-empting of facilities na način da sklapanjem ~isključivih sporazuma konkurentima onemogući pristup sirovinama i/ili kanalima distribucije. Sprječavanje pristupa odnosi se na ~»uzvodna» i ~»nizvodna» tržišta. squeeze out (engl.) pravno-tehnički izraz kojim se označava svojevrsno «istiskivanje» manjinskih dioničara od strane tzv. glavnog dioničara: Glavni dioničar je pravna ili fizička osoba koja, sama ili preko društava koja kontrolira, ima ~dionice koje se odnose na gotovo čitav temeljni kapital nekog ~dioničkog društva. Prema hrvatskim propisima, da bi glavni dioničar mogao ostvariti pravo na squeeze out, on mora imati dionice koje se odnose na najmanje 95 posto temeljnog kapitala društva. Dakle, squeeze out je zakonom utvrđeno pravo glavnog dioničara da od glavne skupštine dioničkog društva zatraži donošenje odluke na temelju koje se glavnom dioničaru prenose dionice manjinskih dioničara. S obzirom na većinu glasova koje u takvom slučaju ima glavni dioničar, sasvim je sigurno da će skupština donijeti takvu odluku, budući da joj se manjinski dioničar ni na koji način ne može suprostaviti. Za prenesene dionice glavni dioničar isplaćuje otpremninu u novcu. Visinu naknade, prema zakonom utvrđenim kriterijima, utvrđuje glavni dioničar. U slučaju da manjinski dioničar ponuđeni iznos otpremnine smatra neprimjerenim, visinu otpremnine utvrdit će sud. Riječ je, dakle, o svojevrsnoj iznimci od načela zaštite manjinskih dioničara u dioničkom društvu. SSNIP v. test hipotetičnog monopoliste stakeholder (engl.) osoba koja može imati interes za uvid u financijske izvještaje nekog ~poduzetnika iz razloga što je na bilo koji način zainteresirana za uspješnost njegovog poslovanja ili djelovanje tog poduzetnika ima neke druge učinke na tu osobu. Uz dioničare odnosno udjelničare (engl. ~shareholders) to mogu biti npr. radnici, vjerovnici i financijski investitori, dobavljači, kupci proizvoda tog poduzetnika, lokalna, regionalna ili šira društvena zajednica. stand alone business (engl.) v. unaprijed poznati kupac

155

standardi (engl. standards; franc. normes; njem. Normen; Standard; Wohlstand) sustav utvrđivanja i propisivanja jedinstvene specifikacije značajki pojedinih proizvoda i/ili usluga. Standardom se mogu propisati fizička svojstva i/ili dimenzije, vrste materijala i druga svojstva nekog proizvoda. Stoga je to sustav pravila za mjerenje i pravila za praćenje nekog proizvoda/usluge. Postoje različite vrste standarda kao što su tehnički standardi, standardi dimenzija, standardi oblika, standardi tehnoloških postupaka (npr. ISO standardi) itd. S obzirom na područje primjene postoje standardi ~poduzeća, standardi grane (industrije), te nacionalni, regionalni i međunarodni standardi. S obzirom na način primjene standardi mogu biti obvezni (engl. mandatory standards) i dobrovoljni (engl. voluntary standards). Kako standardi (npr. nacionalni) mogu u praksi predstavljati ~zapreke pristupu nekom tržištu, uspostavljanje sustava standarda mora biti transparentno kako bi se isključila mogućnost utjecaja bilo koje interesne skupine na način njihovog utvrđivanja i izdavanja certifikata o njihovom ispunjavanju pojedinim ~poduzetnicima odnosno proizvodima/uslugama. standard razumne primjene v. pravilo (standard) razumne primjene stanje poticajnog tržišnog natjecanja (konkurencije) (engl. workable competition; franc. concurrence practicable; njem. funktionsfähige Wettbewerb) teorija povezana s ~politikom tržišnog natjecanja. Teorija se temelji na zamisli da nije moguće postići ~stanje savršnog tržišnog natjecanja. Potekla je od ekonomista J. M. Clarka koji ju je objavio 1940. godine. Prema toj teoriji cilj politike tržišnog natjecanja ne mora nužno biti ostvarivanje stanja savršenog tržišnog natjecanja, već poduzimanje mjera da se ~tržišno natjecanje učini poticajnim. Clark postavlja i glavne kriterije poticajnog tržišnog natjecanja. Prije svega, mora biti ispunjen tzv. kriterij širokog raspona (engl. wide ranging criteria. To znači da na ~tržištu mora djelovati maksimalni broj ~tržišnih takmaca koji dopušta ~ekonomija obujma, da ~troškovi promocije proizvoda ne smiju biti previsoki, te da ~oglašavanje mora imati informativno. Iako među teoretičarima nikad nije postignut konsenzus o tome kako bi se moglo postići stanje poticajnog tržišnog netjecanja, ova je teorija u većoj ili manjoj mjeri prihvaćena od svih država s razvijenim ~pravom tržišnog natjecanja.

156

stanje savršenog tržišnog natjecanja (konkurencije) (engl. perfect competition; franc. concurrence parfaite; njem. vollständiger Wettbewerb) teorija povezana s ~politikom tržišnog natjecanja. Zasniva se na četiri elementa. Prije svega, broj ~prodavatelja i ~kupaca na nekom ~tržištu mora biti dovoljno velik da odluka bilo kojeg od njih ne može imati učinak na promjenu ~cijena. Dakle, postoji ~elastičnost ponude i potražnje. Drugi je uvjet da na tom tržištu ne postoje ~zapreke pristupu tržištu niti ~zapreke istupu s tržišta. Treći je uvjet da svi prodavatelji i kupci moraju imati slobodan i potpun pristup informacijama koje su im potrebne kao proizvođačima/prodavateljima ili ~potrošačima. Četvrti je uvjet da je riječ o ~homogenim proizvodima. Kad su ispunjena sva četiri uvjeta, na tržištu vlada stanje savršenog tržišnog natjecanja. To stanje karakterizira izjednačavanje cijena proizvoda s ~graničnim troškovima i proizvodnja uz najniže moguće ~troškove. S obzirom da takvo stanje u praksi nije moguće ostvariti, razvila se teorija ~stanja poticajnog tržišnog natjecanja. (engl. workable competition) start-up costs (engl.) v. početni troškovi state aid (engl.) v. državne potpore stjecanje kontrole nad poduzetnikom (engl. acquisition of control, control of enterprises; njem. acquisition de contrôle; Ervwerb der Kontrolle) stjecanje ~prevladavajućeg utjecaja jednog ~poduzetnika nad drugim poduzetnikom. Općenito se smatra da do stjecanja kontrole dolazi stjecanjem više od 50 posto udjela u ~temeljnom kapitalu nekog poduzetnika i/ili stjecanjem više od 50 posto prava glasa. Stjecanje kontrole je moguće i s manjim udjelom u temeljnom kapitalu i s manjim brojem glasova u slučaju kad je su relativno mali udjeli disperzirani na relativno velik broj imatelja. Kontrola se može steći i na druge načine, npr. sklapanjem poduzetničkih ugovora (npr. ugovor o vođenju poslova i sl.). Osim opisanih načina koji se svode na stjecanje kontrole nad poduzetnikom kapitalnim ili ugovornim povezivanjem, kontrola se može steći i personalnim povezivanjem dvaju ili više poduzetnika. Jedan od takvih načina ~personalnog

157

povezivanja poduzetnika je tzv. osobno preplitanje ili preplitanje uprava poduzetnika Riječ je o situaciji kad je ista osoba član uprava u više poduzetnika. Ako je riječ o stjecanju kontrole jednog poduzetnika nad drugim poduzetnikom riječ je o tzv. sole control. Kontrola nad nekim poduzetnikom može biti i zajednička (engl. common control, joint control). To je slučaj kad dva ili više poduzetnika ili osoba steknu prevladavajući utjecaj u jednom poduzetniku. Kontrola nad poduzetnikom može piti pravna (de iure) ili faktična (de facto). stockholder (engl.) dioničar, imatelj dionica. (v. stakeholder; dioničko društvo) «stop the clock» (right) (engl.) v. pravo na «zaustavljanje sata» strategic alliances (engl.) v. alijanse (strateške) poduzetnika strategic barriers to entry (engl.) v. zapreke pristupu tržištu strategic behaviour (engl.) v. strateško ponašanje strategija «brzog odgovora» (engl. trigger strategy) jedan od oblika ponašanja koji mogu izabrati oligopolisti u svrhu maksimizacije ~profita. Riječ je obliku kooperativnog ponašanja u odnosu na druge oligopliste koji djeluju na istom tržištu. To se ponašanje sastoji u tome da se oligopolist u odnosu na druge oligopoliste ponaša kooperativno (u pogledu postizanja ~sporazuma o cijenama i obujmu proizvodnje ili prodaje) tako dugo dok se i drugi oligopolisti ponašaju kooperativno. Međutim, čim drugi oligopolisti prestanu biti kooperativni, i on će prestati biti kooperativan. (v. strategija «milo za drago»; oligopol) strategija «milo za drago» (engl. tit-for-tat strategy) jedan od oblika ponašanja koji mogu izabrati oligopolisti u svrhu maksimizacije ~profita. Riječ je obliku nekooperativnog ponašanja u odnosu na druge oligopliste koji djeluju na istom tržištu. To se ponašanje sastoji u tome da oligopolist neće pristati na suradnju s drugim oligopolistima, ako oni bilo kada ranije nisu bili spremni na suradnju u pogledu postizanja ~sporazuma o cijenama i obujmu proizvodnje ili prodaje. Odabir takve strategije manifestira se u obliku tzv. rata cijena. (v. strategija «brzog odgovora»; oligopol)

158

strateške alijanse poduzetnika v. alijanse (strateške) poduzetnika strateško ponašanje (engl. strategic behaviour) ukupnost djelovanja nekog ~poduzetnika ili skupine poduzetnika poduzetih s namjerom da utječu na tržišno okruženje u kojem se tržišno natječu. Razlikujemo dva osnovna načina strateškog ponašanja. Prvi je način tzv. nekooperativno ponašanje. Ono se sastoji u djelovanju upravljenom na to da se tržišnim takmacima ~sprječi pristup tržištu (korištenjem različitih ~zapreka pristupu tržištu) ili da ih se isključi s tržišta primjenom različitih oblika ~protutržišnog ponašanja kao što su ~predatorske cijene i sl. Drugi je način tzv. kooperativno ponašanje. Ono se sastoji u nastojanju da se s izravnim ~tržišnim takmacima uspostavi suradnja s ciljem maksimizacije zajedničkih ~profita (tzv. joint monopolistic profit). Riječ je o različitim oblicima kartelnog ponašanja, odnosno ~koluzije, kao što su ~sporazumi o cijenama, ~sporazumi o podjeli tržišta i sl. U pravilu će se poduzetnici početi ponašati kooperativno tek ako ranijim nekooperativnim ponašanjem ne uspiju spriječiti konkurenta da pristupi tržištu, odnosno ukoliko ga ne uspiju isključiti s tržišta. Pritom će na dogovor biti spremniji poduzetnici otprilike jednake ~tržišne snage. street money (engl.) v. slotting allowance structural barriers to entry (engl.) v. zapreke pristupu tržištu structural remedies (engl.) v. restrukturiranje koncentracija poduzetnika structural unbundling (engl.) v. razdvajanje djelatnosti strukturalno razdvajanje djelatnosti v. razdvajanje djelatnosti struktura tržišta (engl. structure) obilježja ukupnog tržišnog okruženja i institucionalna obilježja nekog ~tržišta koja uvjetuju ili utječu na način ponašanja i odlučivanja koje ~poduzetnici koji djeluju na tom tržištu moraju slijediti u svrhu maksimiziranja ~profita. Najznačajnija takva strukturna obilježja tržišta su broj i veličina (~tržišni udjeli) poduzetnika koji djeluju na nekom tržištu, postojanje/nepostojanje ~zapreka pristupu tržištu i sl.

159

«stupanje u čizme» (engl. «stepping into boots») tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja koji se koristi u postupcima ocjene dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika. Riječ je o situaciji kad ~prevladavajući utjecaj u nekom poduzetniku stječe ~poduzetnik koji do tada nije bio prisutan na onom ~mjerodavnom tržištu na kojem je djelovao preuzeti poduzetnik. Preuzimatelj time automatski stječe ~tržišni udjel preuzetog poduzetnika. Međutim, time se ne mijenja struktura tržišta, kako s obzirom na broj poduzetnika koji na njemu djeluju, tako niti s obzirom na veličinu tržišnih udjela poduzetnika koji na tom tržištu djeluju. Mijenja se samo imatelj većinskog udjela u ~temeljnom kapitalu jednog od ~tržišnih takmaca, ali njegov tržišni udjel ostaje nepromijenjen. Dakle, poduzetnik koji u takvoj situaciji stječe kontrolu nad drugim poduzetnikom, slikovito rečeno, samo «stupa u čizme» jednog od tržišnih takmaca. Na taj način provedena koncentracija poduzetnika načelno ne može imati nikakvih štetnih učinaka na ~tržišno natjecanje . Njeni učinci u tom pogledu mogu biti ili potpuno neutralni ili čak pozitivni. Stoga ~agencije za konkurenciju tako provedene koncentracije u pravilu ocjenjuju dopuštenima. stupovi Europske unije («tri stupa» Europske unije) (engl. «three pillars»; pillars of the European Union; franc. piliers de l'Union européenne) izraz se temelji na imaginarnoj slici ~Europske unije (EU), zamišljene kao antički hram koji počiva na tzv. «tri stupa». Prvi stup EU čine tri zajednice: Europska zajednica za ugljen i čelik (engl. European Coal and Steel Community – ECSC), Europska ekonomska zajednica (engl. European Economic Community – EEC) i Europska zajednica za atomsku energiju – EURATOM. Drugi stup EU čine zajednička vanjska i gospodarska politika. Treći stup EU čine suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima. stvarni tržišni takmac (konkurent) (engl. actual competitor) ~poduzetnik koji djeluje na nekom ~mjerodavnom tržištu ili onaj poduzetnik koji je sposoban u relativno kratkom vremenu i bez većih ~troškova i rizika početi proizvoditi i prodavati odgovarajuće proizvode uz stalni mali relativni porast ~cijena (tzv. immediate supply–side substituability). (v. tržišni takmac; potencijalni tržišni takmac; potencijalna konkurencija) subsidiary (engl.) v. društvo-kćer subsidies (engl.) v. državne potpore

160

substantial lessening of competition (SLC) (engl.) v. bitno smanjivanje tržišnog natejcanja substantive test v. bitno smanjivanje tržišnog natjecanja substitute (engl.) v. zamjenski proizvod substitutability (engl.) v. zamjenski proizvod Sud Europske zajednice (engl. Court of Justice of the European Communities; njem. Gerichtshof der Europäischen Gemeinschaften; franc. Cour de justice des Communautés européenes) tijelo koje je, osim za izravnu primjenu prava ~Europske zajednice, jedino nadležno za tumačenje odredaba ~osnivačkih ugovora ~Europske unije (EU). Sud rješava u postupcima koje su pokrenule države članice ili njihova tijela, fizičke i pravne osobe. Sjedište suda je u Luksemburgu. suggested price (engl.) v. preporučena cijena sunk costs (engl.) v. «potopljeni» troškovi supplier (engl.) v. dobavljač supsidijar v. društvo-kćer supstitut v. zamjenski proizvod susjedno tržište (engl. neighbouring market) v. učinak prelijevanja sustainable price (engl.) v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije) sustainable monopoly (engl.) v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije)

161

sustav dozvola (engl. licensing; franc. octroi de license; njem. Lizenzerteilung) u najširem smislu označava pravni akt (ugovor, sporazum) kojim se nekom ~poduzetniku daje pravo da čini nešto što mu ranije nije bilo dopušteno. ~Pravo tržišnog natjecanja razlikuje dva sustava dozvola. Sustav dozvola koje izdaju državna tijela (engl. licensing granted by governments) se odnosi na dozvole koje izdaju nadležna državna tijela koja ovlaštenicima omogućavaju pristup nekim specifičnim ~tržištima (npr. tržište telekomunikacijskih usluga), samostalno obavljanje nekih zanimanja (npr. odvjetničkog ili lječničkog) ili pružanje nekih usluga (npr. bankarskih). Takve dozvole uvijek sadrže i jasno utvrđena ograničenja za ovlaštenika. Ta se ograničenja mogu odnositi na cijenu i/ili kakvoću proizvoda ili na opseg pružanja usluge. Stoga sustav dozvola može predstavljati ~zapreku pristupu tržištu. Sustav dozvola za korištenje patenta, autorskog prava ili zaštitnog znaka (engl. licensing on patent, copyright and trademark) se odnosi na izdavanje posebne dozvole (licencije) od strane nadležnog tijela, kojim vlasnik patenta, autorskog prava ili zaštitnog znaka dopušta drugoj osobi da, uz plaćanje određene naknade, koristi ta prava. Ovlaštenik ta prava može dalje prenositi na treće. Kako za nositelja patenta ne postoji obveza da patent sam koristi, kao niti obveza da izda licenciju za korištenje drugome, u praksi takva situacija može predstavljati specifičan oblik ~zapreke pristupu tržištu koji u pravu tržišnog natjecanja nazivamo ~ograničavanje tehnološkog razvitka. Stoga su neke države uvele institut prisilne licencije (engl. compulsory licensing; franc. octroi de licencije obligatoire; njem. Zwangslizensierung). Riječ je o obveznom izdavanju licencije zainteresiranoj osobi u slučaju kad nositelj ~patenta u određenom roku izum ne iskorištava ili ga iskorištava u opsegu koji je nedostatan za zadovoljavanje potreba tržišta neke zemlje, a odbija zaključiti ugovor o licenciji ili postavlja netržišne uvjete za sklapanje takvog ugovora. U Hrvatskoj su za izdavanje prisilnih licencija nadležni sudovi. svjesni paralelizam djelovanja poduzetnika (engl. conscious paralellism) poseban oblik ~prešutnog sporazuma poduzetnika, odnosno posebni oblik ~koluzije koji su mogući u situaciji postojanja ~oligopola. Na oligopolnom tržištu ~poduzetnici nastoje djelovati neovisno i npr. sami određivati cijene. Međutim, pritom oligopolisti često ipak moraju uzeti u obzir i ponašanje i djelovanje ~tržišnih takmaca. Stoga će cijene svojih proizvoda često ujednačiti, odnosno prilagoditi cijenama konkurenata. Na taj će način oligopolisti i bez bilo kakvog formalnog sporazuma djelovati kao ~kartel. Međutim, ~ujednačenost cijena (engl. price uniformity) ne mora uvijek biti rezultat prešutnog sporazuma ili svjesnog paralelizma. Stoga ~agencije za konkurenciju pri procjeni stanja ~tržišnog natjecanja na nekom konkretnom ~tržištu moraju imati na umu sve činjenice, okolnosti i odnose (tzv. ~case-by-case metoda).

162

svjetsko tržište (engl. world market; njem Weltmarkt) u smislu ~prava tržišnog natjecanja to je cjelokupnost ~tržišta pojedinih zemalja nastala povezivanjem nacionalnih gospodarstava u jedinstven svjetski gospodarski sustav. Sa stanovišta prava tržišnog natjecanja o svjetskom se tržištu govori u kontekstu utvrđivanja tzv. ~turnover thresholda. Riječ je o pragu određenog na temelju ~ukupnog prihoda (engl. aggregate turnover) koji je ~poduzetnik u nekom razdoblju ( u pravilu godišnjem) ostvario prodajom robe i/ili usluga na nekom tržištu. Ostvarivanjem ukupnog prihoda iznad propisanog praga, za poduzetnike nastaje obveza ~prijave namjere koncentracije poduzetnika. Naime, većina zakonodavstava koristi tzv. combined turnover, pri čemu kao jedan od kriterija za nastanak obveze prijave ~koncentracije poduzetnika propisuje ukupan promet koji su sudionici koncentracije ostvarili na svjetskom tržištu (engl. world-wide turnover; franc. chiffre d'affaires réalisé au niveau mondial; njem. wltweiter Gesamtumsatz). swap (engl.) tehnički izraz kojim se označava ugovor (engl. swap agreement; swap arrangement) kojim vjerovnik svoja dospjela nenamirena potraživanja zamijenjuje za udjele (~dionice) ~poduzetnika koji je njegov dužnik. symmetric duopoly (engl.) v. simetrični oligopol symmetric industry (engl.) v. simetrična industrija symmetric oligopoly (engl.) v. simetrični oligopol

163

T tacit collusion (engl.) v. prešutni sporazum poduzetnika tag along option (engl.) jedna od ugovornih odredbi kojima se nastoji spriječiti prestanak nekog poslovnog pothvata, npr. ~ortaštva ili ~zajedničkog pothvata. To je klauzula kojom se predviđa mogućnost da manjinski ortak ili ortaci koji čine manjinu zahtijevaju od ortaka koji čine većinu da za njih prodaju i njihove ~poslovne udjele uz uvjete koje su dogovorili za prodaju svojih udjela. (v. opcija kupnje poslovnog udjela, opcija prodaje poslovnog udjela, drag along option, shotgun clause) tajno društvo (engl. silent partnership; franc. société en participation; njem. stille Gesellschaft) nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku ~imovinu, odnosno imovinsku vrijednost (novac, stvari, prava) u ~poduzeće druge osobe (~poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzeća. Spada u skupinu ~društava osoba, iako u stvari nije riječ o ~trgovačkom društvu u užem smislu, već o obliku ~ortaštva. Naime, tajno društvo nema ~tvrtku niti pravnu osobnost. «take or pay» clause (engl.) v. klauzula «puno za prazno» «take or pay» contracts (engl.) v. klauzula «puno za prazno» takeover (engl.) v. preuzimanje poduzetnika tangible assets (engl.) v. imovina target company (engl.) v. preuzimanje poduzetnika

164

target rebate (engl.) v. diskriminacija u cijenama temeljna djelatnost poduzetnika v. djelatnost poduzetnika temeljni kapital (engl. share capital; franc. capital social; njem. Grundkapital) kapital koji mora biti uložen u ~trgovačko društvo čiji je najniži nominalni iznos utvrđen propisima države u kojoj će se društvo registrirati. Kod ~dioničkog društva temeljni kapital je podijeljen na dionce. Kod ~društva s ograničenom odgovornošću temeljni kapital pri osnivanju čine temeljni ulozi. (V. poslovni udjel) Temeljni kapital nije identičan s ~imovinom društva. On je jamstvo vjerovnicima da će moći namiriti svoja potraživanja prema društvu. Stoga se ne može vraćati dioničarima, već oni samo mogu sudjelovati u ostvarenoj dobiti društva (ali, naravno, i u gubitku). «ten per cent test» (engl.) v. «five per cent test» teret dokaza (dokazivanja) (engl. burden of proof; franc. charge de la preuve; njem. Beweislast) izraz procesnog prava kojim se označava koja stranka u postupku mora pribaviti dokaze i činjenice relevantne za donošenje konačne odluke i dostaviti ih tijelu koje vodi postupak. Krajnje pojednostavljeno, teret dokaza može biti na stranci koja je pokrenula postupak, na stranci protiv koje se vodi postupak ili u njemu na bilo koji način sudjeluje (npr. kao umješač), odnosno na tijelu koje vodi postupak (npr. ~agenciji za konkurenciju). Tako je npr. teret dokaza u postupcima ocjene ~koncentracija poduzetnika u pravilu na podnositelju prijave, dakle na sudionicima koncentracije. Nasuprot tome, u postupcima utvrđivanja ~zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu pokrenutom po službenoj dužnosti, teret dokaza je na agenciji za konkurenciju. teritorijalna klauzula v. teritorijalna zaštita teritorijalna zaštita (engl. territorial protection) ugovorne odredbe u ~vertikalnim sporazumima kojima jedna ugovorna strana (proizvođač, veletrgovac, ~distributer, ~dobavljač) jamči drugoj ugovornoj strani (distributeru, ~preprodavatelju, trgovcu na malo) da će na ugovorom točno utvrđenom području proizvode (robu) čija je prodaja predmet ugovora prodavati (distribuirati) isključivo drugoj ugovornoj strani. Ugovorna odredba kojom se nekom poduzetniku jamči teritorijalna zaštita obično se naziva teritorijalna klauzula.

165

Nedpopušteni oblik teritorijalne zaštite je tzv. apsolutna (potpuna) teritorijalna zaštita (engl. absolute territorial protection; franc. protection territoriale absolute; njem. absoluter Gebietsschutz). Riječ je o tzv. ~apsolutno zabranjenom ograničenju tržišnog natjecanja. test hipotetičnog monopoliste (engl. hypotetical monopolist test; SSNIP) koncept utvrđivanja ~mjerodavnog tržišta prihvaćen u ~pravu tržišnog natjecanja velikog broja država (npr. u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj). Koncept je povezan s procjenom ~agencije za konkurenciju hoće li provedba neke konkretne ~koncentracije poduzetnika rezultirati ~bitnim smanjivanjem tržišnog natjecanja. U osnovi je riječ o konceptu kojim se pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu procjenjuje bi li hipotetični monopolist na nekom tržištu mogao profitabilno, pomalo, ali ipak značajno povećavati ~cijene određenog proizvoda (tzv. ~mjerodavni proizvod), a da time ne privuče nove tržišne takmace da pristupe tom tržištu. Otud i kratica SSNIP (engl. «small but significant non-transitory increase in price»). Obično je riječ o tzv. ~»five-per-cent» testu ili «ten-per-cent» testu. test javnog interesa (engl. public interest test) jedan od oblika testova koje koriste neke ~agencije za konkurenciju (npr. ranije u Ujedinjenom Kraljevstvu) pri ocjeni dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika. Metoda se sastoji u procjeni hoće li interesi i ~pogodnosti za potrošača nakon provedbe koncentracije prevagnuti u odnosu na neke antikompetitvne učinke koncentracije. To je u osnovi inačica testa ~vladajućeg položaja poduzetnika. test vladajućeg položaja (engl. dominance test) pristup koje koriste neke (uglavnom europske) ~agencije za konkurenciju pri ocjeni dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika. Metoda se sastoji u procjeni hoće li nakon provedbe koncentracije doći do stvaranja novog ili jačanja postojećeg ~vladajućeg položaja poduzetnika (sudionika koncentracije) na način da se time značajno ili trajno ograničava ili ukida ~tržišno natjecanje. Taj se test mora provoditi primjenom tzv. ~case-by-case metode. To znači da agencija pri provođenju testa mora uzeti u obzir sve okolnosti koje se odnose na neki konkretni slučaj. Nakon što se u Ujedinjenom Kraljevstvu počeo primjenjivati američki pristup u ocjeni dopuštenosti koncentracija, tzv. ~bitno smanjivanje tržišnog natjecanja (engl. substantive lessening of competition – SLC), u ~Europskoj uniji (EU) su počela ozbiljna razmatranja da taj pristup zamijeni dosadašnji test vladajućeg položaja. Ovo unatoč činjenici što mnogi stručnjaci za ~pravo tržišnog natjecanja drže da između ta dva pristupa nema bitne razlike, odnosno da oba testa daju u načelu iste rezultate. the most-favoured nation clause (engl.) v. klauzula najvećeg povlaštenja

166

«threat point» (engl.) v. spiralni učinak. «three pillars» (engl.) v. stupovi Europske unije threshold (turnover threshold) (engl.) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja kojim se označava kombinirani godišnji ~prihod koji su ~poduzetnici sudionici ~koncentracije poduzetnika ostvarili u obračunskoj godini koja je prehodila godini u kojoj je koncentracija provedena. U ~pravu Europske zajednice threshold služi da bi se razlučile koncentracije koje imaju tzv. dimenziju zajedničkog (~unutarnjeg) tržišta od koncentracija na razini tržišta država članica. U nacionalnim propisima threshold služi za utvrđivanje postoji li za sudionike neke koncentracije obveza podnošenja njene prijave ~agenciji za konkurenciju. tied market (engl.) v. vezana prodaja tied product (engl.) v. vezana prodaja tied selling (engl.) v. vezana prodaja tight-knit oligopoly (engl.) v. oligopl «tipping» effect (engl.) pravno-tehnički izraz koji označava poseban oblik stjecanja i stalnog i trajnog jačanja ~vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, tipičan naročito za tržišta medija. U pravilu je riječ o posebnoj situaciji što već sama činjenica da neki ~poduzetnik koji djeluje na ~tržištu medija značajno povećava svoj ~tržišni udjel u segmentu prodaje oglasnog prostora, uzrokuje privlačenje novih oglašivača, a time i daljnjeg povećavanja tržišnog udjela tog poduzetnika i dodatno jačanje njegovog vladajućeg položaja na tržištu. Riječ je o obliku tzv. ~mrežnog učinka (engl. network effect). Pretpotavka je da će poduzetnik koji je na takav način stekao vladajući položaj na tržištu, takav položaj i zadržati kroz duže vrijeme. Dakle, ~potrošač (u najširem smislu te riječi) se, na neki način, «kladi» na uspjeh određenog poduzetnika. Razlog za takvo povećavanje udjela može biti što je taj poduzetnik nakladnik novina koje se izdaju u velikoj nakladi ili je riječ o poduzetniku koji djeluje na tržištu televizije ili radija čiji program ima veliku slušanost, čime će kroz sredstva uložena u oglašavanje ostvariti veći učinak od onog koji bi ostvarili da su se obratili poduzetniku

167

s manjim tržišnim udjelom. Naime, oglašivači pretpostavljaju da će povjeravanjem oglašavanja takvom, vodećem poduzetniku njihovi oglasi doprijeti do većeg broja potencijalnih ~kupaca. Oglašivači smatraju da će na taj način uz jednake troškove ostvariti veću korist. «Tipping» effect se javlja i u nekim drugim situacijama. Takav učinak npr. može nastati i u slučaju kad različite televizijske postaje koje pružaju usluge tzv. pay TV koriste različite, inkompatibilne tehnologije odnosno tehničke standarde (npr. digitalnu i analognu tehnologiju). U tom se slučaju «tipping» effect sastoji u tome što će se korisnik programa, odnosno potrošač, u pravilu odlučiti za program koji koristi veći broj korisnika. Ovo iz razloga što vjeruje da će «preživjeti» ona tehnologija koju koristi većina korisnika. Stoga se pridružuje većini, kako bi izbjegao rizik troškova za nabavu nove tehničke opreme koja će mu omogućiti prijam programa. «Tipping» effect je karakterističan i za sustave, odnosno mreže koje porastom broja korisnika postaju još kvalitetnije i time privlačnije novim korisnicima. Tako će npr. kablovska televizija koja ima najveći broj pretplatnika imati sredstava za kupnju najskupljih i najatraktivnijih programa i time privući nove pretplatnike. U djelatnosti tiskanih medija, pojam «tipping» effecta u izravnoj je svezi s posebnim načinom utvrđivanja ~mjerodavnog tržišta u tom sektoru. Naime, pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta u djelatnosti obično se utvrđuju dva mjerodavna tržišta. To je tržište maloprodaje tiska, odnosno prodaje tiskovina čitateljima (krajnjim potrošačima). Za to se tržište obično koristi pravno-tehnički izraz readers' market. Drugo mjerodavno tržište je tržište prodaje oglasnog prostora oglašivačima, za koje se obično koristi pravno tehnički izraz advertisers' market. Prednosti koje kroz «tipping» effect ostvaruje vodeći poduzetnik na nekom tržištu donekle se podudaraju s prednostima koje ostvaruje poduzetnik koji prvi pristupi nekom tržištu (~first mover advantages). Međutim, u slučaju «tipping « effecta potrošači se ne odlučuju nužno za poduzetnika koji je prvi pristupio tržištu (iako je to moguće). Potrošači se «klade», odnosno pridružuju vodećem poduzetniku na tržištu. Takav poduzetnik neodoljivo privlači potrošače (tzv. decesive lead over competitors) što dovodi do spomenutog mrežnog učinka. tit-for-tat strategy (engl.) v. strategija «milo za drago» «točka prekinuća» v. elastičnost cijena «točka ugroženosti» dobavljača v. spiralni učinak TOP («take or pay» clause; «take or pay» contracts) (engl.) v. klauzula «puno za prazno» total costs (engl.) v. ukupni troškovi

168

total sales (engl.) ukupna prodaja; ukupni promet trade mark (engl.) zaštitni znak, zaštićen trgovački ~žig (marka) proizvoda, ~robni/uslužni žig, zaštićeno trgovačko ime. trade-off (criteria) (engl.) v. kriterij kompromisa transfer tehnologije v. ugovor o transferu tehnologije Treaty of Amsterdam (engl.) v. Amsterdamski ugovor Treaty on European Union (engl.) v. Ugovor o Europskoj uniji Treaty of Nice (engl.) v. Ugovor iz Nice Treaty of Paris (engl.) v. Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Treaty of Rome (engl.) v. Rimski ugovori trgovac prema hrvatskim propisima to je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. ~Trgovačko društvo uvijek ima status trgovca. (v. trgovac pojedinac; trgovačko društvo; poduzeće) trgovac pojedinac (engl. sole trader) prema hrvatskim propisima to je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu, upisana u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac. Upis u trgovački registar može biti obvezan ili dobrovoljan, ovisno zakonom propisanom godišnjem ~prihodu trgovca pojedinca. (v. trgovac; trgovačko društvo; poduzeće) trgovačka marka v. privatni robni žig

169

trgovačko društvo (engl. corporation, company) prema hrvatskom propisima to je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni propisima o trgovačkim društvima. Osnovna je podjela na ~društva osoba (~javno trgovačko društvo, ~komanditno društvo) i ~društva kapitala (~dioničko društvo, ~društvo s ograničenom odgovornošću) i društva sui generis (~gospodarsko interesno udruženje). Trgovačko društvo uvijek ima status ~trgovca, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili koju drugu djelatnost. (v. trgovac pojedinac; poduzeće) trgovina na malo v. maloprodaja trgovina na veliko v. veleprodaja trigger strategy (engl.) v. strategija «brzog odgovora» «tri stupa» Europske unije v. stupovi Europske unije trošarine (akcize) (engl. excise tax) posredni, specifični porez na domaće proizvode/usluge. Ne prikupljaju se od ~kupca/~potrošača, već od proizvođača ili ~prodavatelja. Trošarine se mogu pojavljivati u obliku pristojbi za određena državne usluge ili u obliku regulatornih nameta u određenim djelatnostima (npr. u igrama na sreću, osiguranju motornih vozila). Najčešće se pojavljuju u obliku poreza na potrošnju određenih proizvoda/usluga (npr. nafte i naftnih derivata, alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i sl.). Trošarine se obračunavaju po jedinici proizvoda, po jedinici težine ili obujma, ad valorem ili na ~profite od prodaje. troškovi (engl. costs) u osnovi trošak predstavlja iskorištavanje resursa. Krajnje pojednostavljeno, riječ je o protuvrijednosti dobivenoj za troškove koje je neki ~poduzetnik snosio u svezi s proizvodnjom nekog proizvoda/usluge. Postoji nekoliko kriterija za podjelu troškova. Najpoznatija je podjela T. Barfielda, C. A. Raiborna i M. Daltona. Oni troškove dijele prema četiri kriterija. To su troškovi prema vremenu nastanka (povijesni – prošli, zamjenski – sadašnji, budžetirani - budući), prema promjenama aktivnosti (~varijabilni, ~fiksni, mješoviti), prema podjeli u financijskim izvještajima (nedospjeli, dospjeli, troškovi proizvodnje, troškovi razdoblja, primarni, konverzijski) i konačno, prema utjecaju na donošenje odluka (relevantni, nataloženi, ~oportunitetni, izravni, neizravni, kontrolabilni, nekontrolabilni, diferencijalni).

170

troškovi proizvodnje (proizvodni troškovi) (engl. production costs; njem,. Herrstellungskosten) dio ~ukupnih troškova (total costs) ~poduzeća koji nastaju tijekom proizvodnog procesa. Troškovi proizvodnje uključuju ~troškove pripreme proizvodnje i troškove same proizvodnje (materijal, sirovine, rad amortizacija, energenti, zakonske obveze itd.). trust (engl.) oblik monopolističke udruge. Članovi udruge, u cilju ~monopolizacije tržišta odnosno stvaranja ili zadržavanja ~vladajućeg položaja na tržištu, dobrovoljno prihvaćaju odnos povjerenja i čvrste povezanosti. Drugim riječima, iako su članovi trusta formalno-pravno samostalni poduzetnici, oni se dobrovoljno stavljaju pod kontrolu i upravu zajedničke uprave ovisne o financijskim magnatima koji drže kontrolne pakete njihovih ~dionica (tzv. ~povjerenik ili trustee). Kako se stvaranjem trustova ukida svako ~tržišno natjecanje između njegovih članova, krajem 19. stoljeća donose se prvi propisi o ~antitrustu, odnosno o zaštiti ~slobodnog tržišnog natjecanja. Najpoznatiji takav propis je ~Sherman Act, donesen u SAD 1890. godine. trustee (engl.) v. povjerenik tržišna cijena (engl.competitive price) u smislu ~prava tržišnog natjecanja to je ona ~cijena koja bi za neki proizvod/uslugu prevladavala na nekom ~tržištu kad ne bi postojale nikakve zapreke pristupu tom tržištu. U američkoj teoriji i praksi smatra se da je to cijena koja uključuje stvarne ~troškove proizvodnje i distribucije te ~prodavatelju omogućava normalni povrat na uloženi kapital. Taj povrat, nakon oporezivanja, ne smije biti veći od osam posto. Povrat od osam posto smatra se normalnim ~profitom. Utvrđivanje cijena iznad opisane razine smatra se ~utvrđivanjem izuzetno visokih cijena (engl. excessive pricing). tržišna snaga (poduzetnika) (engl. market power; franc. puovoiir de marché; njem. Marktmacht) sposobnost ~poduzetnika ili skupine poduzetnika da ~cijene proizvoda podiže i održava iznad razine ~graničnih troškova (engl. marginal costs) i na taj način profitabilno posluju. Analiza tržišne snage poduzetnika uključuje niz elemenata kao što su ~tržišni udjeli i struktura ~tržišta, gospodarska i financijska snaga poduzetnika, mogućnost prilagodbe i izmjene ponude i potražnje poduzetnika za nekom robom (tzv. ~substitability), postojanje ~tržišnih zapreka itd. Tržišna snaga poduzetnika mjeri se na različitim mjerilima (npr. ~Lernerov indeks, izračunavanjem ~prosječnih varijabilnih troškova ili mjerenjem ~elastičnosti cijena). Tržišna snaga se utvrđuje (mjeri) kako bi se utvrdilo je li na nekom tržištu došlo do ~značajnog smanjivanja tržišnog natjecanja ili postoji mogućnost da do toga dođe.

171

tržišne koncentracije (engl. concentrations) u osnovi je riječ o koncentraciji ~tržišne snage poduzetnika i njenog utjecaja na ~tržišno natjecanje s obzirom na strukturu ~tržišta. Riječ je o ocjeni u kolikoj mjeri mali broj (velikih) ~poduzetnika može značajno utjecati na određene gospodarske kategorije, kao što su ukupni promet, ~imovina i zapošljavanje. Tržišne koncentracije treba razlikovati od ~koncentracija poduzetnika koje, krajnje pojednostavljeno rečeno, predstavljaju situaciju kada više poduzetnika dolazi pod istu upravu (kontrolu). U tom smislu razlikujemo četiri tipa tržišnih koncentracija. Agregatna koncentracija (engl. aggregate concentration) je mjerilo relativnog položaja velikih poduzetnika u gospodarstvu neke zemlje ili regije. To je mjerilo koje se koristi u kombiniranim teorijskim ekonomsko-sociološko-politološkim analizama stvarne ili potencijalne ekonomsko-političke moći koju bi najveći poduzetnici (tzv. ~big business) zbog svojeg gospodarskog značaja za gospodarstvo neke države, regije ili industrijski sektor mogli iskorištavati za ostvarivanje svojih ciljeva. Industrijska (tržišna) koncentracija (engl. industry/market/seller concentration) je mjerilo relativnog položaja velikih poduzetnika u nabavi specifičnih dobara kao što su automobili ili hipotekarni zajmovi. Industrijska koncentracija je jedno od mjerila ~tržišne snage poduzetnika. Koncentracija kupaca (engl. buyer concentration) se odnosi na utvrđivanje u kojoj mjeri relativno mali broj ~kupaca u relativno visokom postotku kupuje određeni proizvod. Ekstremni oblik koncentracije kupaca je ~monopson. Ovaj oblik koncentracije može rezultirati jačanjem ~snage suprostavljanja kojom će se kompenzirati tržišna snaga nekog poduzetnika koja bi mogla nastati kao rezultat visoke koncentracije kupaca. Koncentracija vlasništva (engl. ownership concentration) je mjerilo kojim se utvrđuje u kojoj su mjeri ~dionice poduzetnika koje kotiraju na burzi (tzv. ~listed companies) disperzirane na razlčite imatelje. Tržišna koncentracija mjeri se tzv. ~indeksima (mjerilima) koncentracije, kao što su npr. ~Herfindahl-Hirschmanov indeks, ~omjer (tržišne) koncentracije i sl. tržišni segment (engl. market segment; njem. Marktsegment; Teilmarkt) točno utvrđena skupina ~potrošača kojoj je namijenjen neki proizvod/usluga. Tržišni segmenti se utvrđuju istraživanjem ~tržišta na način da se utvrde određene zajedničke karakteristike potrošača (zemljopisne, demografske i psihografske). Svaki je proizvod namijenjen određenom tržišnom segmentu, te se tom segmentu prilagođava ~cijenom, kvalitetom i sl. Takvi se tržišni segmenti. nazivaju ciljnim segmentom (ciljnim tržištima, ciljnim skupinama).

172

Pojam tržišnog segmenta ne treba ni na koji način povezivati s pojmom ~tržišnog udjela. tržišni takmaci (engl. competitors; competing undertakings) konkurenti, rivali, odnosno ~poduzetnici koji djeluju na istom ~mjerodavnom tržištu natjećući se u nuđenju i prodaji proizvoda/usluga. Između tržišnih takmaca vlada tzv. konkurentsko suparništvo (engl. rivalry). To suparništvo obilježavaju četiri čimbenika: prijetnja od pristupa tržištu novih tržišnih takmaca, kupovna moć ~kupaca/~potrošača, prijetnja od pojavljivanja ~zamjenskih proizvoda i ~pregovaračka snaga («moć cjenkanja»; engl. bargaining power) ~dobavljača. (v. kupovna snaga poduzetnika; potencijalni tržišni takmaci; «rubni» tržišni takmaci; stvarni tržišni takmaci) tržišni udjel (engl. market share; franc. part de marché; njem. Marktanteil) mjerilo relativne veličine nekog ~poduzetnika na nekom ~tržištu (sektoru, industriji) izračunato na način da se utvrdi obujam njegove proizvodnje (prodaje) u odnosu na ukupni obujam proizvodnje (prodaje) na tom ~mjerodavnom tržištu. Pojam tržišnog udjela ne treba ni na koji način povezivati s pojmom ~tržišnog segmenta. tržišne zapreke v. zapreke pristupu tržištu; zapreke istupu s tržišta tržišno natjecanje (engl. competition; franc. concurrence; njem. Wettbewerb) konkurencija; situacija na nekom ~tržištu na kojem prodavatelji proizvoda/usluga nastoje neovisno steći utjecaj na ~kupce kako bi ostvarili određene poslovne ciljeve kao što su ~profit i ~tržišni udjeli ili udjel u prodaji. U opisanom smislu tržišno natjecanje oblik rivalstva, odnosno konkurentsko suparništvo između poduzetnika (engl. rivalry). Tržišno je natjecanje temelj svakog tržišnog gospodarstva.Ono je moguće samo ako na nekom tržištu djeluje dva ili više ~poduzetnika. Stoga u uvjetima ~monopola ne postoji tržišno natjecanje. Tržišno natjecanje se može odraziti kroz natjecanje u ~cijenama, kvaliteti i usluzi, odnosno u kombinaciji navedenih elemenata kao i drugih čimbenika koji predstavljaju ~pogodnost za potrošače/~kupce proizvoda/usluga. Te se pogodnosti ogledaju i u povećanoj ~mogućnosti izbora za potrošače. U tom smislu tržišno natjecanje treba promatrati dinamički, odnosno kao proces. Tako se može govoriti o tzv. «dinamičkoj učinkovitosti» (engl. «dynamic efficiency»). Riječ je o posljedici tržišnog natjecanja koja se sastoji u stalnom nastojanju poduzetnika da uvode inovacije i tehnološke promjene.

173

Tijekom vremena, a naročito u posljednjih stotinjak godina snažno se i vrlo dinamično razvilo ~pravo tržišnog natjecanja. Riječ je o novoj pravnoj disciplini čiji je predmet razvijanje pravila za zaštitiu tržišnog natjecanja. (v. slobodno tržišno natjecanje; stanje savršenog tržišnog natjecanja; stanje poticajnog tržišnog natjecanja) tržišno natjecanje brandova (engl. brand competition) ~tržišno natjecanje između ~brandova, odnosno proizvoda različitih poznatih (čuvenih; well-knovn) ~robnih žigova. ~Poduzetnici pri ~oglašavanju svojih proizvoda nastoje naglasiti ~tzv. diferencijaciju proizvoda, odnosno različitost svog proizvoda od sličnog drugog Tržišno natjecanje brandova se javlja u dva temeljna oblika: ~inter-brand tržišno natjecanje i ~intra-brand tržišno natjecanje. (v. brand; fighting brand) tržište (engl. market) mjesto na kojem ~kupci i ~prodavatelji obavljaju transakcije u smislu razmjene određenih roba/usluga i na kojem ~cijene za te robe/usluge teže k ujednačavanju. Tržišta mogu biti lokalna, regionalna, nacionalna ili međunarodna. (v. mjerodavno tržište; svjetsko tržište) tržište kupaca (engl. buyers' market; njem Käufermarkt) ~tržište na je kojem zbog jakog ~tržišnog natjecanja između ~poduzetnika ponuda veća od potražnje. U takvim uvjetima dolazi do dominacije ~potrošača/~kupaca. Takva je situacija karakteristična za većinu razvijenih suvremenih tržišnih gospodarstava. Tržište suprotnih obilježja nazivanmo ~tržištem prodavatelja. tržište neograničenog tržišnog natjecanja (konkurencije) (engl. contestable market; franc. machés contestable, angreifbare Märkte) ~tržište koje zadovoljava nekoliko uvjeta. Prije svega ne smiju postojati ~zapreke pristupu tržištu, niti ~zapreke za istup s tržišta. Drugi je uvjet da svi ~poduzetnici koji djeluju na tom tržištu, kako oni koji su na njemu djelatni od ranije (tzv.~incumbent firm), tako i poduzetnici koji mu tek pristupaju, moraju imati pristup istoj proizvodnoj tehnologiji. Treći je uvjet da svi poduzetnici i ~potrošači moraju imati mogućnost potpunog uvida u ~cijene svih proizvoda, a poduzetnici koji pristupaju tržištu (tzv. ~entrant firm) mogu tržištu pristupiti ili s njega izići prije nego što već prisutni poduzetnici ~cijene svojih proizvoda prilagode uvjetima nastalim jačanjem konkurencije.

174

Za razliku od tzv. ~stanja savršenog tržišnog natjecanja, za ovo je tržište karakteristično da za njega nije presudan broj ~tržišnih takmaca koji na njemu djeluju. Dakle, na njemu može djelovati i vrlo mali broj konkurenata (pa i samo jedan poduzetnik), ali isto tako i velik broj konkurenata. Međutim, karakteristično je da ~ekonomija obujma isključuje velik broj tržišnih takmaca. Prema toj teoriji učinkovita i ekonomična može biti industrija s malim brojem konkurenata. Teorija se zasniva na zamisli da će poduzetnici koji su prisutni na tržištu održavati cijene svojih proizvoda na razini konkurentskih cijena iz straha da visokim cijenama kod ~potencijalnih tržišnih takmaca ne stvore interes za pristup tom tržištu. Naime, postoji mogućnost da će konkurenti zbog podizanja cijena pristupiti tom tržištu, ako procijene da im se pristup tržištu isplati,. Pritom će proizvoditi jednako učinkovito kao i već prisutni takmaci, budući da svi poduzetnici imaju pristup istoj proizvodnoj tehnologiji. Štoviše, ako cijene zbog pristupa novih konkurenata počnu padati, novi će konkurenti brzo i bez troškova istupiti s tržišta, budući da ne postoje ~zapreke za istup s tržišta. To je tzv. metoda «udari i pobjegni» (engl. «hit and run» entry). Upravo strah od mogućnosti takvog pristupa tržištu motivirat će čak i monopolistu da održava razumne cijene. Prema teoriji tržišta neograničenog tržišnog natjecanja, kad poduzetnik koji je prisutan na tržištu utvrđuje cijene tako da ostvaruje ~profit, ali ne u mjeri da bi privukao potencijalne konkurente, govorimo o tzv. ~održivoj cijeni (engl. sustainable price). Nastavno, tzv. održiva monopolistička cijena (engl. sustainable monopolistic price) je cijena koja monopolistu omogućava poslovanje na način da konkurenciji ne omogućava profitabilni pristup tržištu, dok se takav ~monopol naziva održivim monopolom (engl. sustainable monopoly; franc. monopole soutenable; njem. nachhaltiges Monopol). Utvrđivanje ima li neko tržište značajke tržišta neograničenog tržišnog natjecanja značajno je za ocjenu treba li provesti ~regulaciju nekog tržišta ili ga treba deregulirati. To se prvenstveno odnosi na ~prirodne monopole. (v. svjetsko tržište) tržište prodavatelja (engl. sellers' market; njem. Verkäufermarkt) ~tržište na je kojem je potražnja za nekim proizvodima/uslugama znatno veća od ponude. Stoga takvim tržištem dominira ~prodavatelj, budući da svoj proizvod može lako prodavati po ~cijeni koja mu odgovara, odnosno uz visok ~profit. Tržište suprotnih obilježja naziva se ~tržištem kupaca. turnover (engl.) v. prihod; prijava sporazuma poduzetnika; prijava koncentracije poduzetnika turnover threshold (engl.) v. doktrina de minimis; prijava koncentracije poduzetnika

175

tvrtka (firma) ime pod kojim ~trgovačko društvo ili drugi ~poduzetnik sudjeluje u pravnom prometu. To je u stvari trgovačko ime poduzetnika po kojem se on razlikuje od drugih poduzetnika. Taj se izraz često pogrešno koristi kao sinonim za trgovačko društvo ili poduzetnika. two-tier test (engl.) v. SIEC test tying (engl.) v. vezana prodaja tying market (engl.) v. vezana prodaja tying product (engl.) v. vezana prodaja

176

U učinak prelijevanja (engl. spillover effect) popratno djelovanje proizašlo kao posljedica sklapanja ~sporazuma poduzetnika ili iz provedbe ~koncentracije poduzetnika. Očituje se kao učinak na nekom ~mjerodavnom tržištu različitom od onog koje je u izravnoj svezi sa sklopljenim sporazumom ili provedenom koncentracijom. To tržište nazivamo susjednim tržištem (engl. neighbouring market). Pri ocjeni učinaka nekog sporazuma ili koncentracije na ~tržišno natjecanje, ~agencije za konkurenciju u pravilu uzimaju u obzir i ove učinke. učinkovitost (engl. efficiency; franc. gain d' efficience; njem. Effizienzgewinn) sa stanovišta industrijske organizacije i ~prava i ~politike konkurencije ovaj pojam se tumači kao najučinkovitiji način iskorištavanja oskudnih izvora. U tom smislu učinkovitost povećava izglede ~poduzetnika da budu uspješni u ~tržišnom natjecanju. U osnovi postoje dvije vrste učinkovitosti. Tehnološka (tehnička) učinkovitost znači da je neki poduzetnik učinkovitiji od drugoga ako obujam proizvodnje (~output) zadržava na istoj razini uz korištenje fizički manjeg broja ulaznih čimbenika (~inputa). Ekonomska (alokacijska) učinkovitost znači da su inputi iskorišteni na takav način da se dani obujam proizvodnje zadržava uz najniže moguće ~troškove. O porastu učinkovitosti govorimo kad se uz manje troškove održava ili povećava dosadašnji obujam proizvodnje. Za razliku od tehnološke učinkovitosti, moguće je usporediti ekonomsku učinkovitost poduzetnika koji se bave različitim djelatnostima, odnosno onih poduzetnika čiji su proizvodni procesi različiti. (V. ekonomije obujma) «udari i pobjegni» metoda v. tržište neograničenog tržišnog natjecanja ugovor o distribuciji v. ugovor o isključivoj distribuciji; ugovor o selektivnoj distribuciji

177

Ugovor iz Amsterdama v. Amsterdamski ugovor Ugovor iz Nice (engl. Treaty of Nice; franc. La traité de Nice) ugovor je rezultat ~međuvladine konferencije održane 2000. godine. Potpisan je 21. veljače 2001. Ugovorom je predviđeno da će se njegovim stupanjem na snagu i proširenjem ~Europske unije (EU) na nove članice promijeniti sastav i način djelovanja ~Europskog parlamenta, ~Europske komisije, ~Suda Europske zajednice i drugih tijela Unije. Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta) (engl. Treaty on the European Union; Maastricht Treaty; franc. La traité sur l'Union européene; La traité de Maastricht) ugovor potpisan 1992., a ratificiran 1993. godine. Tim je ugovorom uspostavljena ~Europska unija (EU). Države članice uspostavile su još čvršću zajednicu naroda Europe u kojoj se odluke donose što bliže građanima. Uspostavljeni su ciljevi ~ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske, obrambene i sigurnosne politike. Značajno je da se tim ugovorom uvodi državljanstvo Unije. Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (Pariški ugovor) (engl. Treaty on European Coal and Steel Community; Treaty of Paris) uz ~Rimske ugovore, jedan od ~osnivačkih ugovora ~Europske zajednice. Ugovor se zasniva na zamislima o francusko-njemačkoj zajedničkoj proizvodnji ugljena i čelika iz tzv. ~Schumanove deklaracije. Ugovor je, u listopadu 1950., sklopilo šest država: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizoozemska i Savezna Republika Njemačka. ugovor o factoringu ugovor o prodaji prava potraživanja instituciji koja se bavi naplatom potraživanja. To je, dakle, ugovor između specijalizirane financijske organizacije (tzv. factora) i njezinog klijenta. Kao factor se u pravilu pojavljuju poslovne banke. Factor sklapa ugovor sa svojim klijentom koji iz nekog ugovora o isporuci robe/pružanja usluga ima određena potraživanja prema trećima. Riječ je o potraživanjima koja nisu osigurana nikakvim instrumentima. Ugovorom o factoringu klijent se obvezuje da će factoru ponuditi na prodaju sva kratkoročna potraživanja iz ugovora o isporuci robe/pružanja usluga i to prije njihove dospjelosti. Factor se obvezuje prihvatiti tu ponudu uz određenu naknadu, pod uvjetom da procijeni da je klijentov dužnik platežno sposoban. Factor na sebe preuzima sav rizik buduće naplate otkupljenog potraživanja. Stoga on obavlja i ispitivanje kreditne sposobnosti klijentovog dužnika, ali i poslove opominjanja dužnika i utjerivanja duga i sl.

178

Factor potraživanja otkupljuje po određenij kamatnoj stopi uvećanoj za iznos premije rizika i proviziju za eventualne druge usluge koje obavlja. Factoring je po svojem značaju poseban oblik kratkoročnog financiranja na temelju kratkoročne prodaje u pravilu neosigurane aktive nekog poduzetnika. (v. ugovor o forfaitingu) ugovor o forfaitingu forfetiranje; preuzimanje naplate izvezene robe uz diskont sklapanjem ugovora o prodaji nedospjelih novčanih potraživanja tzv. forfaiteru kojim se isključuje njegovo pravo na regres prema prodavatelju potraživanja u slučaju da otkupljeno potraživanje nije naplativo. Kao forfaiter se pojavljuje banka ili druga financijska institucija, koja novčano potraživanje otkupljuje od svog klijenta (u pravili izvoznika). Potraživanja se prenose cesijom. Potraživanja moraju zadovoljavati određene uvjete (moraju biti bezuvjetna, utuživa, dokumentirana i osigurana na način koji zadovoljava forfaitera). Forfaiter postaje vlasnikom potraživanja i njime potpuno samostalno raspolaže. Forfaiter od nominalne cijene potraživanja oduzima diskontnu stopu koja predstavlja razliku u vrijednosti novčanog potraživanja na dan sklapanja ugovora o diskontu i vrijednosti potraživanja na dan dospjelosti. Ova je vrsta ugovora u pravilu vezana uz izvozne poslove. (v. ugovor o factoringu) ugovor o franchisingu (engl. franchise agreement; franc. accord de franchise; njem. Franchisevereinbarung) ugovor kojim se primatelj franchise (engl. franchisee) obvezuje da će trajno, u svoje ime i za svoj račun prodavati robu/usluge koju je proizveo ili razvio davatelj franchise (engl. francisor), te u skladu s time iskorištavati isključiva prava na upotrebu ~know-howa, ~žiga i usluge koju mu je uz naknadu ustupio davatelj franchise. Dakle, to je ugovor kojim davatelj franchise, uz naknadu ili radi ostvarivanja druge gospodarske koristi, primatelju franchise ustupa korištenje gospodarske prednosti stečene klijentele i ugleda (reputacije; ~goodwill) na određenom području. Riječ je o ~vertikalnim sporazuma koji su obuhvaćeni posebnim pravilima o ~skupnim izuzećima. Ugovori o franchisingu se razlikuju s obzirom na predmet ugovora. Franchising roba (franchising distribucuje roba, prodajni franchising; engl. sales franchising) je ugovor kod kojeg primatelj franchise prodaje određenu robu trgovinama koje nose poslovno ime davatelja f. Franchising usluga (engl. service franchise; retail outlets franchising) je ugovor kod kojeg primatelj franchise pruža usluge pod poslovnim imenom i na način kako je to odredio davatelj.

179

Industrijski (tehnološki; proizvodni) franchising je ugovor kod kojeg primatelj franchise proizvodi neki proizvod prema specifikaciji davatelja franchise i taj proizvod prodaje pod poslovnim imenom davatelja franchise. Za ugovore o franchisingu je karakteristično da sadrže paket obveza (tzv. package deal). Stoga će, ako se obveze ugovaraju zasebno, biti riječ o tzv. pseudo franchisingu. Treba razlikovati i tzv. master franchising. Riječ je o ugovoru kojim davatelj franchise iskorištavanje franchise prenosi na drugog poduzetnika. Drugi je poduzetnik u pravilu podružnica ili davatelja franchise ili pravno samostalni poduzetnik koji ima sjedište u drugoj državi ili regiji. Ta podružnica, odnosno poduzetnik samostalno sklapa ugovore o franchisingu na području utvrđenom ugovorom, te na tom području nadzire rad i pruža usluge primateljima franchise Primatelj franchise isplaćuje određene naknade davatelju. Pristupnina (depozit; polog; engl. franchising fee) je jednokratna paušalna naknada koju primatelj isplaćuje davatelju franchise radi nadoknađivanja stvarnih ~troškova usluga i know-howa u fazi osnivanja ~poduzeća. Plaća se u trenutku sklapanja ugovora ili kasnije, a može biti ugovorena i obročna isplata. Može se ugovoriti i vraćanje unaprijed uplaćene pristupnine primatelju franchise ako ne dođe do realizacije ugovora. Franchising naknada (engl. royality) je naknada koju primatelj plaća davatelju franchise kontinuirano tijekom cijelog vremana ispunjavanja ugovora. To davanje ima značaj naknade za korištenje žiga i ~tvrtke, odnosno usluga koje pruža davatelj. Obično se ugovara u postotku od ostvarenog prihoda primatelja franchise, u postotku od vrijednosti usluga koje daje davatelj, u postotku od vrijednosti robe koju primatelj nabavlja od davatelja franchise itd. Franchising je oblik poslovnog povezivanja poduzetnika koji obim ugovornim stranama nudi značajne gospodarske prednosti. Tako davatelj franchise, osim sredstava ostvarenih od pristupnine i naknade, stvaranjem lanaca primatelja širi svoju djelatnost bez ulaganja vlastitog kapitala i preuzimanja rizika. Ta sredstva može stoga uložiti u istraživanja i marketing. Primatelji franchise preuzimaju njegovu reputaciju i time smanjuje rizik pristupa ~tržištu i troškove ~marketinga. Pritom je značajno da je da primatelj franchise ostaje pravno samostalni poduzetnik koji sam snosi rizik svog poslovanja. (v. franchising) ugovor o franšizi v. ugovor o franchisingu ugovor o isključivoj distribuciji (engl. exclusive distribution agreement; franc. accord de distribution exclusive; njem. alleinvertriebsvereinbarung) ~sporazum poduzetnika kojim se jedna ugovorna strana (proizvođač, ~trgovac na veliko) obvezuje da će isključivo drugoj ugovornoj strani (~prodavatelju, ~trgovcu na malo) isporučivati određenu robu radi daljnje prodaje (preprodaje) na ugovorom točno utvrđenom određenom području (teritoriju). Distributer se uključuje u prodajnu mrežu

180

dobavljača, a robu prodaje u svoje ime i za svoj račun. U pravili je riječ o prodaji robe označene ~robnim žigom. Riječ je o ~vertikalnom sporazumu. Ugovori o isključivoj distribuciji obuhvaćeni su pravilima o tzv. ~skupnim izuzećima. (v. ugovor o selektivnoj distribuciji) ugovor o isključivoj kupnji ugovor kojim se jedna se ugovorna strana (~preprodavatelj; engl. reseller) obvezuje drugoj ugovornoj strani (~dobavljaču; engl. supplier) da će određenu robu namijenjenu daljnjoj prodaji kupovati isključivo od dobavljača. Riječ je o ~vertikalnom sporazumu. Za razliku od npr. ~ugovora o isključivoj distribuciji, kod ovog tipa ugovora nema ~teritorijalne zaštite preprodavača. Ti su ugovori obuhvaćeni su pravilima o ~skupnim izuzećima. U ~pravu Europske zajednice postoje posebni propisi za ugovore o isključivoj kupnji piva i nafte. ugovor o isključivoj prodaji (engl. exclusive supply agreement/obligation) oblik ~ugovora o isključivoj distribuciji, kojim se ~dobavljač obvezuje da će proizvode označene u ugovoru za posebne potrebe ili u svrhu daljnje prodaje isporučivati isključivo jednom ~kupcu. Spada u skupinu ~vertikalnih sporazuma. ugovor o istraživanju i razvoju (engl. agreement on research and development; R&D) ugovori kojima pravno neovisni ~poduzetnici radi razvoja novog proizvoda ugovaraju ujedinjavanje sredstava za provođenje istraživanja čije će rezultate iskorištavati zajednički ili samostalno. Ovaj ugovor spada u skupinu ~horizontalnih sporazuma. Obuhvaćen je pravilima o ~skupnim izuzećima. ugovor o joint venture v. zajednički pothvat ugovori o kooperaciji (engl. cooperaton agreement) skupina ugovora kojima se dva ili više ~poduzetnika obvezuju da će razraditi ili provesti određeni program suradnje pri čemu neće doći do stvaranja novog poduzetnika ili do stvaranja međusobne ovisnosti ugovornih strana. U praksi se razvilo više tipova ugovora o s. kao što su ~ugovor o specijalizaciji (u proizvodnji), ~ugovor o istraživanju i razvoju (R&D), ugovor o zajedničkoj prodaji/nastupanju na trećim tržištima itd.

181

Ugovor (Ugovori) o osnivanju Europske zajednice v. osnivački ugovori Europske zajednice ugovor o leasingu ugovor kojim vlasnik nekog sredstva (najmodavac) dopušta drugoj ugovornoj strani (korisniku; najmoprimcu) da se kroz određeno vrijeme uz naknadu koristi tim sredstvom bez stjecanja vlasništva nad njima. Postoje tri oblika leasinga. Operativni (poslovni) leasing ugovornim stranama ne nameće nikakve posebne obveze, te ga bilo koja od njih može relativno jednostavno otkazati (obično slanjem posebne obavijesti drugoj ugovornoj strani). Kod leasinga usluga teret financiranja i održavanja iznajmljenih sredstava (npr. računala) pada na najmodavca. Financijski leasing je dugoročni najam fiksnog sredstva koje niti jedna strana ne može otkazati. ugovor o licenciji patenta (engl. licensing agreement) ugovor kojim se davatelj licencije obvezuje ustupiti stjecatelju licencije potpuno ili djelomično pravo iskorištavanja ~patenta odnosno izuma, tehničkog znanja, i iskustva, žiga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije se obvezuje da mu za to plati određenu naknadu. Drugim riječima, ugovorom o licenciji patenta ustupa se pravo iskorištavanja patentiranog izuma. Ugovori o licenciji patenta obuhvaćeni su pravilima o ~skupnim izuzećima. (v. ugovor o licenciji know-howa; ugovor o prijenosu tehnologije) ugovor o licenciji know-howa v. know-how; ugovor o licenciji; ugovor o prijenosu tehnologije ugovor o prijenosu (transferu) tehnologije (engl. transfer technology agreement) ugovor o prijenosu ukupnosti tajnih (engl. secret), bitnih odnosno korisnih (engl. substantial) i prepoznatljivih (engl. identified) tehničkih podatak i informacija. Obuhvaćaju ~ugovore o licenciji (engl. pure licensing agreements), ~ugovore o licenciji know-howa i tzv. mješovite ugovore) koji imaju elemente oba spomenuta ugovora). Spadaju u skupinu ~horizontalnih sporazuma. Na njih se mogu primijeniti pravila o ~skupnim izuuzećima. ugovor «puno za prazno» v. klauzula «puno za prazno»

182

ugovor o racionalizaciji proizvodnje (engl. rationalization agreement) ugovor poduzetnika koji djeluju na nekom ~tržištu (industriji), u pravilu odobren od nadležnih državnih tijela, čiji je predmet zatvaranje nerentabilnih pogona, smanjivanje neiskorištenosti kapaciteta i objedinjavanja proizvodnje radi povećanja ukupne industrijske učinkovitosti i ~učinkovitosti nastupa na tržištu. Stoga takvi ugovori imaju elemente javnih, ili preciznije ~kriznih kartela. ugovor o selektivnoj distribuciji ugovor kojim se proizvođač (dobavljač) obvezuje svoju robu isporučivati (obično tehničku) ograničenom broju trgovaca na veliko ili na malo (dilera), pod uvjetom da oni ispunjavaju određene tehničke uvjete (izgled i lokacija, tehnička osposobljenost osoblja, mogućnost servisiranja i sl.). Riječ je o ~vertikalnom sporazumu. Ovi ugovori obuhvaćeni su pravilima o ~skupnim izuzećima. U pravu ~Europske unije postoje posebni propisi za selektivnu distribuciju motornih vozila. (v. ugovor o isključivoj distribuciji) Ugovor o spajanju (engl. Merger Treaty) ugovor iz 1965. godine kojim su objedinjene institucije nastale ~Ugovorom o Europskoj zajednici za ugljen i čelik i ~Rimskim ugovorima na način da su spojena tijela tih integracija, njihove ovlasti, administrativne i stručne službe. To je ujedno i početak neslužbenog korištenja naziva ~Europska zajednica. ugovor o specijalizaciji (u proizvodnji) (engl. agreement on specialisation; franc. accord de specialisation; njem. Specialisierungsvereinbarung) ugovor kojim dva ili više ~poduzetnika ugovaraju zajedničku proizvodnju jednog ili više proizvoda. Sporazumom su utvrđeni uvjeti pod kojima će se ugovorne strane usko specijalizirati za proizvodnju samo određenih proizvoda/usluga. Riječ je o ~horizontalnom sporazumu. Ugovori o specijalizaciji razlikuju se s obzirom na ugovorena uvjete i obveze ugovornih strana. Ugovorom o jednostranoj (unilateralnoj) specijalizaciji ugovorne se strane uzajamno obvezuju da određene proizvode neće proizvoditi ili da će ih nabavljati od drugih proizvođača. Ugovorom o uzajamnoj (recipročnoj) specijalizaciji ugovorne se strane obvezuju da će si uzajamno isporučivati proizvedenu robu, komponente proizvoda i sirovine. Ugovorom o zajedničkoj proizvodnji (engl. joint production) ugovorne se strane obvezuju da će si uzajamno isporučivati proizvode koji su rezultat ugovorene zajedničke proizvodnje Ugovorom o specijalizaciji utvrđuje se i način određivanja ~cijena po kojoj će si ugovorne strane uzajamno isporučivati proizvode. Ovaj je tip ugovor obuhvaćen pravilima o ~skupnim izuzećima.

183

ugovor o suradnji v. ugovor o kooperaciji ugovor o transferu tehnologije v. ugovor o prijenosu tehnologije ugovor «vozi ili plati» v. klauzula «vozi ili plati» ugovor o zajedničkom pothvatu v. zajednički pothvat ujednačenost cijena (engl. price uniformity) općenito se odnosi na situaciju moguću kod postojanja ~oligopola kad su cijene proizvoda/usluga više ~poduzetnika na nekom tržištu jednake ili se tek neznatno razlikuju. Tome mogu biti dva uzroka. Prvi je uzrok tzv. ~svjesni paralelizam djelovanja poduzetnika (engl. conscious paralellism) kao oblik prešutnog sporazuma poduzetnika koji djeluju kao faktični ~kartel. Drugi uzrok ujednačenosti cijena može biti normalni ekonomski razlozi. To će biti slučaj kad na tržištu mali broj ~prodavatelja prodaje ~homogeni proizvod. S obzirom na iznijeto ~agencije za konkurenciju kod procjene ponašanja poduzetnika moraju u svakom konkretnom slučaju uzeti u obzir sve činjenice, okolnosti i uvjete koji vladaju na nekom ~tržištu (tzv. ~case-by-case metoda). ukupni prihod (engl. aggregate turnover; franc. chiffre d'affaires total; njem. Gesamtumsatz) ~prihod koji je neki ~poduzetnik ostvario u nekom obračunskom razdoblju. Obično je riječ o ukupnom godišnjem prihoodu. U ~pravu tržišnog natjecanja visina ukupnog prihoda značajna je za utvrđivanje postojanja obveze podnošenja prijave ~koncentracije poduzetnika (tzv. turnover threshold). ukupni troškovi (engl. total costs) zbroj ~fiksnih i ~varijabilnih troškova. ulaganja v. «greenfield» ulaganja unakrsna elastičnost cijena (engl. cross price elasticity of demand) vid ~elastičnosti cijena. Označava postotak promjene u potražnji (količini) nekog proizvoda zbog promjene u ~cijeni drugog odgovarajućeg proizvoda. Dakle, potražnja za nekim proizvodom ne ovisi samo o cijeni tog proizvoda, već ovisi i o cijenama ~zamjenskog proizvoda.

184

Elastičnost cijena se može utvrđivati na razini pojedinog poduzetnika ili na razini cijelog tržišta (sektora; industrije). Kada je ponuda neelastična, cijene rastu a raste i ~ukupni prihod poduzetnika. Obratno, kad je ponuda elastična, cijene rastu ali ukupni prihod ~poduzetnika pada. S porastom elastičnosti potražnje, smanjuje se mogućnost povećavanja cijena. U osnovi, što je više zamjenskih proizvoda, to će potražnja biti elastičnija. Koncept unakrsne elastičnosti cijena značajan je za određivanje je li u nekom konkretnom slučaju riječ o zamjenskom proizvodu, odnosno za utvrđivanje ~mjerodavnog tržišta. unaprijed poznati kupac (engl. upfront buyer; buyer up-front) tehnički izraz u ~pravu tržišnog natjecanja koji se koristi u slučajevima ~restrukturiranja koncentracija poduzetnika, kad ~agencija za konkurenciju sudionicima ~koncentracije poduzetnika nalaže da otuđe dio ~djelatnosti poduzetnika. Takav se postupak naziva i fix-it-first. Sudionici koncentracije moraju predložiti konkretnog ~kupca. On mora biti spreman kupiti djelatnost sporne koncentracije, te s te strane mora biti riječ o agenciji ~prihvatljivom kupcu. Da bi bio prihvatljiv agenciji, kupac mora preuzeti obvezu da se natječe na ~mjerodavnom tržištu. Stoga mora biti financijsku dovoljno jak da prodaje i poboljšava proizvod čija se proizvodnja restrukturiranjem izdvaja iz koncentracije. On ne smije prestati s proizvodnjom i prodajom tog proizvoda. Istovremeno, kupnja ne smije stvoriti nove antikompetitivne učinke na način da sada taj kupac stekne ~vladajući položaj na tržištu. O svemu tome kupac mora agenciji predočiti dokaze, kao i poslovni plan (engl. business plan). Ugovor kojim se djelatnost sporne koncentracije koja je predmet restrukturiranja prenosi na poznatog kupca naziva se approvable divestiture contrac). Svrha je ovog ugovora da sudionike sporne koncentracije i kupca dijela koji je predmet restrukturiranja potpuno razdvoji i učini od njih jake tržišne takmace. Međutim, takvi ugovori redovito sadrže tzv. prijelazne uglavke (engl. transitional arrangements) koji ugovorne stranke mogu kroz neko vrijeme vezati kroz. npr. zajedničku nabavu sirovina ili kroz obvezu pružanja tehničke pomoći kupcu. Kako takvo stanje može biti samo privremeno u ugovor moraju biti ugrađene odredbe kojima se predviđa i strategija za proces potpunog razdvajanja (exit strategy). Ugovor mora sadržavati odredbe o tome da kupac mora imati mogućnost da izvrši tzv. due diligence. Ovo je relativno novo sredstvo koje agencije primijenjuju u postupku restrukturiranja koncentracija. Primarna je svrha imenovanja unaprijed poznatog kupca da uvjeri antimonopolno tijelo da postoji kupac za onu djelatnost koncentracije koja je predmet restrukturiranja i da se na taj način ograniče antikompetitivni učinci koji bi mogli proizaći iz dugog prenošenja sporne djelatnosti na novog imatelja. Međutim, ako je kad je predmet prodaje neka samostalna, cjelovita i izdvojena djelatnost (~imovina) poduzetnika (a stand alone business), te je stoga mogućnost prodaje veća, agencija neće uvijek inzistirati na imenovanju unaprijed poznatog kupca. unbundling (engl.) v. razdvajanje djelatnosti

185

undertaking (engl.) pojam koji se koristi u ~pravu i ~politici tržišnog natjecanja ~Europske unije (EU). Pod tim pojmom se podrazumijeva svaka fizička i pravna osoba koja sudjeluje u gospodarskoj aktivnosti koja se sastoji u prometu roba/usluga na nekom ~tržištu, neovisno o pravnom statusu te osobe i načinu na koji se financira, te bez obzira na činjenicu ostvaruje li iz te djelatnosti ~profit. Stoga taj pojam obuhvaća i državna tijela (engl. public bodies) kada na bilo koji način sudjeluju u prometu roba/usluga. Taj pojam sadržajno odgovara pojmu ~poduzetnika koji se koristi u hrvatskom pravu tržišnog natjecanja. unfair competition (engl.) v. nepošteno tržišno natjecanje uniform delivered pricing (engl.) v. uračunavanje jedinstvene cijene prijevoza Unija v. Europska unija unilateralna specijalizacija v. ugovor (sporazum) o specijalizaciji universal service (engl.) tehnički izraz u ~pravu Europske zajednice kojim se označava koncept prema kojem neke ~javne usluge, kao što su npr. telekomunikacijske i poštanske usluge, moraju biti osigurane na cijelom području Zajednice na način da se svim korisnicima omogući kvalitetno korištenje tih usluga po prihvatljivim cijenama. unutarnje tržište (engl. internal market; single market; franc. marché intérieur; marche unique) izraz koji označava pojmovno ujedinjenje ekonomskog područja u ~Europskoj uniji (EU) kroz ostvarivanje tzv. ~»četiriju sloboda». Konkretno, riječ je o ukidanju svih unutarnjih prepreka funkcioniranju tih sloboda. Zamisao je po prvi put ugrađena u ~Jedinstveni europski akt iz1986. godine, tada pod nazivom single market. upfront buyer (engl.) v. unaprijed poznati kupac upstream market (engl.) v. uzlazno («uzvodno») tržište uračunavanje jedinstvene cijene prijevoza (engl. basing point pricing; uniform delivered pricing) sustav utvrđivanja ~cijena kod kojeg su u cijenu kupljenog proizvoda uključeni i cijena prijevoza koja ne ovisi o udaljenosti mjesta isporuke.

186

Cijena prijevoza od tzv. «osnovne točke» (engl. basing point) može biti izračunata na temelju objavljenih standardnih vozarina. Po tom sustavu, cijena prijevoza jednaka je za sve ~kupce, neovisno o tome koliko je mjesto isporuke udaljeno od mjesta iz koje se isporuka obavlja. S obzirom da je cijena prijevoza uračunata u cijenu proizvoda, kupci kojima se isporuka obavlja na kraću udaljenost diskriminirani su u odnosu na udaljenije kupce. Oni plaćaju tzv. «fantomske» troškove prijevoza (engl. «phantom» freight), koje ne bi plaćali da cijena prijevoza nije uključena u cijenu proizvoda. Slijedom toga, kroz višu cijenu naplaćenu bližim kupcima prodavatelj kompenzira troškove prijevoza do udaljenijih kupaca. Takva je praksa u suprotnosti s jednim od temeljnih načela tržišnog natjecanja prema kojem cijena proizvoda mora biti odraz stvarnih ~troškova. U tom smislu cijena mora biti transparentna. Međutim, unatoč tome ovakav sustav utvrđivanja cijene proizvoda ne mora biti protivan tom načelu. To će npr. biti slučaj kad je utvrđena jedinstvena cijena prijevoza unutar određene zemljopisno određene zone, te kad se cijene značajno ne razlikuju. uredba (engl. regulation; franc. réglement; njem. Verordnungen) naziv za pravne akte ~Europske unije koji su opće primjene i obvezujući za sve države članice koje ih izravno primjenjuju. Donosi ih ~Vijeće EU (koje može za to delegirati ~Europsku komisiju) i ~Europski parlament. To je pravni akt koji po svojim značajkama najviše sliči zakonu (na nacionalnoj razini). U. S. FTC v. Federal Trade Commission U. S. Federal Trade Commission v. Federal trade Commission usklađeno djelovanje (engl. concerted action /practice/; franc. pratique concerteé; njem. abgestimmtes Verhalten) koordinirano djelovanje ~poduzetnika kao jedan od oblika ~koluzije, odnosno kartelnog djelovanja. Riječ je o neformalnom, ~tajnom sporazumu kojim sudionici dotadašnje međusobno tržišno natjecanje zamjenjuju suradnjom upravljenom na smanjivanje rizika koji proizlaze iz konkurencije. Usklađeno djelovanje može biti uspostavljeno izravnim ili neizravnim kontaktima između poduzetnika čija je namjera da da utječu na ponašanjae na ~tržištu ili da ~tržišnim takmacima koji nisu sudionici sporazuma najave svoje buduće ponašanje. uslužni žig v. robni/uslužni žig utvrđivanje cijena v. sporazum o utvrđivanju cijena

187

utvrđivanje preprodajne cijene (engl. resale price maintenance – RPM; franc. prix de revente imposé; njem. Preisbindung zweiter Hand) ugovorna odredba kod ~vertikalnih sporazuma kojom ~prodavatelj obvezuje ~kupca da od njega kupljene proizvode prodaje po točno utvrđenoj ~cijeni, odnosno da ih ne smije prodavati ispod točno utvrđene minimalne ili iznad točno utvrđene maksimalne cijene. Utvrđivanje cijene može biti izravno ili neizravno (točnim utvrđivanjem ~marži, popusta, povezivanjem cijene s cijenama konkurentskih proizvoda itd.). U osnovi je riječ o ~zabranjenom sporazumu (dogovoru) o cijenama (tzv.~price-fixing). Međutim, pod određenim uvjetima, tzv. ~preporučena cijena proizvoda (engl. recommended price) ne mora se uvijek smatrati sporazumom o cijenama. (v. intra-brand competition) utvrđivanje pretjerano visokih cijena (engl. excessive pricing) jedan od oblika ~zlouprabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Riječ je o ponašanju ~poduzetnika koji ima jaki ~vladajući položaj na tržištu (u pravilu monopolistički) koji mu omogućava da svoju robu/usluge naplaćuje po pretjerano visokim ~cijenama (engl. excessive prices; franc. prix abusifs; njem. überholte Preise). Ovo je moguće iz razloga što na tržištu nema ~tržišnog takmaca (ili je veoma slab) ili nema ~zamjenskih proizvoda. (v. predatorske cijene; tržišna cijena; monopolistička cijena; pretjerano snižavanje marži) uvjetno dopuštena koncentracija poduzetnika pri ocjeni dopuštenosti ~koncentracija poduzetnika ~agencija za konkurenciju može donijeti odluku kojom koncentraciju ocjenjuje dopuštenom, odluku kojom koncentraciju ocjenjuje zabranjenom i odluku kojom koncentraciju ocjenjuju uvjetno dopuštenom. Dok u prva dva slučaja agencija ne propisuje nikakve mjere, u slučaju da je riječ o uvjetno dopuštenoj koncentraciji agencija će odrediti mjere, uvjete i rokove nužne za uklanjanje ograničenja tržišnog natjecanja nastalih takvom koncentracijom. Te će mjere u pravilu biti upravljene na praćenje poslovanje zabranjene koncentracije (tzv. behavioural remedies) ili na njeno ~restrukturiranje (tzv. structural remedies). Katkada će te mjere biti propisane zajedno, tj. u kombinaciji. Mjere za ~restrukturiranje koncentracije mogu biti upravljene na obvezu otuđivanja djelatnosti ili imovine bilo kojeg sudionika koncentracije, ukupne ili nekog njihovog dijela. Agencija će dopustiti provedbu ili opstanak takve koncentracije tek ako i kada se ta koncentracija restruktukturira na način i u rokovima propisanim od tog tijela. U tu svrhu agencija neprekidno prati provedbu i dinamiku provedbe utvrđenih mjera prvenstveno.

188

Pri utvrđivanju mjera odnosno posebnih uvjeta i rokova agencija će u svakom slučaju imati na umu posebnosti konkretne koncentracije i sve druge relevantne okonosti (tzv. ~case by case metoda). uzajamna (recipročna) specijalizacija v. ugovor (sporazum) o specijalizaciji uzajamni (bilateralni) monopol/monopson (engl. bilateral monopoly/ologopoly) poseban oblik ~monopola, odnosno ~oligopola. Situacija kada na nekom ~tržištu djeluje samo jedan ili vrlo mali broj ~kupaca i samo jedan ili vrlo mali broj ~prodavatelja nekog proizvoda. Stupanj ~koncentracije na tom tržištu je takav da se kupac i prodavatelj nalaze u posebnom odnosu uzajamne ovisnosti (engl. mutual interdependence). Takva situacija, s obzirom na konkretne okolnosti na nekom tržištu, može imati više ishoda. Prvi je da kupac i prodavatelj takvu situaciju iskoriste za maksimiziranje svojih profita protivno interesima i ~pogodnostima za potrošače. Drugi je mogući ishod da kupac, iskoristi svoju ~snagu suprostavljanja na način da ograniči ~tržišnu snagu jedinog postojećeg ili malog broja velikih prodavatelja, prisiljavajući prodavatelja na povećanje obujma prodaje i niže ~cijene. uzajamno uvažavanje propisa o tržišnom natjecanju u međunarodnim odnosima (engl. comity /international comity/; franc. courtoise international; njem. Grundsatz des guten Einvernehmens) načelo međunarodne suradnje na području ~politike konkurencije. U posljednje vrijeme jača trend ~međunarodne suradnje između agencija za konkurenciju različitih zemalja. Ta se suradnja temelji na međunarodnim ugovorima (npr. između SAD i Kanade). Takvo uzajamno uvažavanje propisa ima dva vida., negativni i pozitivni. Negativno uvažavanje propisa druge države podrazumijeva da svaka od država sudionica sporazuma o međunarodnoj suradnji jamči drugoj državi ugovornici da će u individualnim slučajevima svoje ~propise o tržišnom natjecanju primjenivati imajući na umu i važne interese druge države ugovornice. Pozitivno uvažavanje propisa druge države podrazumijeva da jedna država ugovornica može od drugih država ugovornica zatražiti da protiv nekog ~poduzetnika poduzmu mjere predviđene njihovim nacionalnim propisima kako bi spriječile učinke ~protutržišnih ponašanja i djelovanja tog poduzetnika na području države koja je zatražila poduzimanje tih mjera. (v. ekstrateritorijalna primjena propisa o tržišnom natjecanju; International Competition Network; međunarodna suradnja agencija za konkurenciju)

189

uzlazno («uzvodno») tržište (engl. upstream market; franc. marché situé en amont; njem. vorgelagerte Markt) ~tržište na nižem, prethodnom stupnju proizvodnog ili distribucijskog lanca. Tržište suprotnih obilježja naziva se ~silazno («nizvodno») tržište. (v. kupovna snaga poduzetnika) «uzvodno» tržište v. uzlazno («uzvodno») tržište

190

V variable costs (engl.) v. varijabilni troškovi varijabilni troškovi (engl. variable costs) ~troškovi čija se ukupna svota za određeno razdoblje mijenja razmjerno promjenama stupnja aktivnosti, odnosno prema količini proizvedenih proizvoda ili opsegu obavljenih usluga u istom razdoblju. Ti su troškovi jednaki po jedinici proizvoda neovisno o količini proizvedenih proizvoda ili obavljenih usluga. Takvi su troškovi npr. troškovi materijala (sirovine), troškovi za energente, troškovi radne snage i sl. Troškovi suprotnih obilježja su ~fiksni troškovi. Zbroj varijabilnih i fiksnih troškova čini ~ukupne troškove. veleprodaja (engl. wholesale, franc. vente en gros; njem Grosshandel) distribucija/prodaja robe koja je namijenjena daljnoj distribuciji, odnosno preprodaji. Trgovac na veliko ima ulogu posrednika u distribucijskom lancu. On od proizvođača kupuje robu u velikim količinama i preprodaje je u manjim količinama ~distributerima ili ~maloprodaji. Veleprodaja ima vrlo značajnu ulogu. Ona skladišti, odnosno koncentrira robu da bi je distribuirala kada je potrebna i to upravo tamo gdje je potrebna. Stoga trgovci na veliko moraju raspolagati velikim obrtnim sredstvima i velikim skladišnim prostorom. veletrgovačka marka v. privatni robni žig VER v. ograničavanje izvoza vertical agreements (engl.) v. vertikalni sporazumi vertical integration (engl.) v. vertikalne integracije vertical merger (engl.) v. koncentracije poduzetnika

191

vertical restrictions (engl.) v. vertikalna ograničenja vertical restraints (engl.) v. vertikalna ograničenja vertikalna ograničenja (engl. vertical restraints/restrictions; franc. restrictions verticales; njem. vertikale Beschränkungen) ograničenja tržišnog natjecanja proizašla iz ~vertikalnih sporazuma poduzetnika. Vertikalna ograničenja možemo podijeliiti u četiri osnovne skupine: ~single branding, ~limited distribution, ~resale price maintenance i ~sporazumi o podjeli tržišta. Glavni negativni učinci vertiklnih ograničenja su ~sprječavanje pristupa tržištu drugim dobavljačima ili kupcima stvaranjem ~zapreka pristupu tržištu, smanjivanje tzv. ~inter-brand i ~intra-brand tržišnog natjecanja kroz otvaranje mogućnosti ~koluzije između ~dobavljača ili 1kupaca (preprodavatelja), te smanjivanje intra-brand tržišnog natjecanja između distributera istog ~branda. (v. apsolutna teritorijalna zaštita; exclusive dealing; vertikalni sporazumi) vertikalna koncentracija v. koncentracija poduzetnika vertikalna personalna povezanost poduzetnika v. personalna povezanost poduzetnika vertikalne integracije (engl. vertical inegrations) u ~pravu tržišnog natjecanja često se pojmovno izjednačavaju s pojmom ~vertikalnih koncentracija poduzetnika s kojim se samo djelomično poklapaju. U osnovi je riječ ~prevladavjućem utjecaju odnosno ~stjecanju kontrole nad ~poduzetnicima koji djeluju na različitim stupnjevima istog proizvodno-distribucijskog lanca. Stoga pojam vertikalnih integracija uključuje i određene oblike suradnje i djelovanja kroz ~sporazume poduzetnika. Razlikuju se dva osnovna oblika vertikalnih integracija. To su integracije «prema naprijed» (engl. «forward» integration) i integracije «prema nazad» (engl. «backward» inegration). (v. horizontalne integracije) vertikalni sporazumi (engl. vertical agreements) sporazumi između dva ili više ~poduzetnika koji djeluju na različitim razinama proizvodnog ili distribucijskog lanca, kojima se određuju uvjeti pod kojima ugovorne strane mogu kupovati, prodavati ili preprodavati proizvode/usluge koji su predmet sporazuma. (v. vertikalna ograničenja) vezana kupnja v. vezana prodaja

192

vezana prodaja (engl. bundling; bundle selling; package tie-in; tied selling; tying; tying arrangements; franc vente lieé; njen Kopplung) tzv. prodaja robe »u paketu». Riječ je o trgovačkoj praksi kod koje ~dobavljač prodaju jednog proizvoda (vezujući proizvod; engl. tying product) uvjetuje kupnjom drugog, različitog proizvoda (vezani proizvod; engl. tied product; franc. bien lié; njem. gekoppelte Ware) od istog dobavljača ili od poduzetnika kojeg on odredi. Takva praksa uglavnom ima ograničavajući učinak na ~tržišno natjecanje. Jedan od takvih primjera je tzv. ~full-line forcing. Ograničavajući učinak proizlazi iz mogućnosti da ~poduzetnik znatne ~tržišne snage na jednom tzv. vezujućem tržištu (engl. tying market), prenese tu svoju snagu odnosno vladajući položaj na drugo, tzv. vezano tržište (engl. tied market). Vršeći pritisak na ~tržišne takmace koji već djeluju na vezanom tržištu (tzv. ~incumbent firms) ima mogućnost da s tog ~tržišta isključi konkurente, odnosno da im ~spriječi pristup tom tržištu, te da potom poveća ~cijene vezanog proizvoda. Štoviše, pod određenim uvjetima postoji mogućnost da dođe do povećanja cijena i vezujućeg i vezanog proizvoda. Međutim, ako je povezivanje proizvoda koji se prodaju objektivno uvjetovano prirodom proizvoda ili načinom njegova korištenja, takav oblik prodaje može u nekim slučajevima imati određene prokompetitivne učinke. Stoga ~agencija za konkurenciju pri procjeni učinaka vezane prodaje na ~tržišno natjecanje treba uzeti u obzir sve konkretne okolnosti i činjenice vezane uz konkretno mjerodavno tržište, rukovodeći se pritom ~pravilom razumne primjene. vezani proizvod v. vezana prodaja vezano tržište v. vezana prodaja vezujuće tržište v. vezana prodaja vezujući proizvod v. vezana prodaja Vijeće Europe (engl. Council of Europe; franc. Conseil de l'Europe) međuvladina međunarodna organizacija koja u državama članicama ~Europske unije (EU) promiče demokraciju, poštivanje ljudskih prava i pravnu državu, te održavanje i promicanje europskog kulturnog nasljeđa. Osim toga tranzicijskim zemljama pomaže u društvenim reformama. Vijeće je osnovano 1949 godine, a danas ima 43 članice. Sjedište mu je u Strasbourgu.

193

Vijeće Europske unije (Vijeće ministara) (engl. Council of European Union; Council of ministers; franc. Conseil de l'Union européenne; Conseil des ministres) često se skraćeno naziva Vijeće (engl. Council). Najvažnije tijelo ~Europske unije za donošenje odluka. Članovi Vijeća su resorni ministri petnaest država članica koji se sastaju ovisno o temi koja se raspravlja (npr. vanjski poslovi, poljoprivreda itd.). Funkcija predsjednika Vijeća je rotirajuća, te svaka država članica šest mjeseci predsjeda Vijećem. Prema odredbama ~Amsterdamskog ugovora glavni tajnik Vijeća obavlja dužnost visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Vijeće ministara v. Vijeće Europske unije vjernost robnom žigu proizvoda (marki) (engl. brand loyality; franc. fidélité á una marquenjem. Markentreue) u ~pravu tržišnog natjecanja se za renomirane proizvode prepoznatljive ~potrošačima uvriježio tehnički izraz ~brand ili marka proizvoda. U tom je kontekstu taj pojam širi od izvornog značenja riječi ~robni/uslužni žig (marka) proizvoda. Brand (marka) daje potrošaču određeno jamstvo stabilnih svojstava proizvoda koja su ga tom proizvodu privukla, koje je prihvatio i zbog kojih je postao privržen tom proizvodu. Kako takva vjernost rezultira stabilnošću prodaje, na ~tržištu u pravilu vlada ~tržišno natjecanje brandova. Upravo to je razlog što ~poduzetnici nastoje održati uspostavljeni odnos između branda i potrošača. (v. brand; inter-brand tržišno natjecanje; intra-brand tržišno natjecanje; vjernost robnom žigu /marki/; fighting brand) vladajuće društvo v. prevladavajući utjecaj višak kapaciteta (engl. excess capacity) situacija u kojoj neki ~poduzetnik proizvodi manje proizvoda nego što bi to mogao s obzirom na instalirane kapacitete. U tom slučaju ~granični troškovi padaju ispod razine ~prosječnih troškova, ali je povećanjem obujma proizvodnje još uvijek moguće smanjiti prosječni trošak po jedinici proizvoda. Takva je situacija karakteristična za ~prirodne monopole. Ona može nastati i kao posljedica pokušaja destimuliranja i sprječavanja tržišnih takmaca da pristupe tržištu (tzv. ~pre-empting of facilities). vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu (engl. dominant market position; franc. position dominante; njem. marktbeherrshende Stellung) smatra se da je ~poduzetnik u vladajućem položaju na nekom tržištu ako se zbog svoje ~tržišne

194

snage može na ~mjerodavnom tržištu ponašati neovisno od svojih ~stvarnih i ~potencijalnih tržišnih takmaca, ~dobavljača, ~potrošača i/ili ~kupaca odnosno. Tržišna snaga omogućuje takvom poduzetniku da određuje neopravdano visoke ~cijene, da prodaje proizvode manje inovativne proizvode i proizvode slabije kakvoće što ne bi bilo moguće na tržištu na kojem postoje jaki tržišni takmaci (tzv. ~kompetitivno tržište). Propisi o ~tržišnom natjecanju svake države utvrđuju zakonsku pretpostavku vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Pretpostavka postojanja vladajućeg položaja se vezuje uz određeni ~tržišni udjel nekog poduzetnika na mjerodavnom tržištu. U ~pravu Europske zajednice i hrvatskim propisima smatra se da poduzetnik ima vladajući položaj na nekom tržištu kada njegov tržišni udjel prelazi 40 posto. Riječ je o oborivoj zakonskoj pretpostavci (tzv. ~safe harbour). Stjecanje vladajućeg položaja dopušteno je samo ako je do toga došlo ~dopuštenim sredstvima. U ~pravu tržišnog natjecanja dopuštenim sredstvima u borbi s tržišnim takmacima smatraju se samo niža cijena, bolja kakvoća i inovativnost proizvoda. Vladajući položaj na tržištu može zajednički imati više poduzetnika. Tada govorimo o ~zajedničkom vladajućem položaju (engl. joint/collective dominance), o ~duopolu, ili ~oligopolu, odnosno ~oligopsonu. Krajnji je oblik vladajućeg položaja na tržištu ~monopol. Sam po sebi vladajući položaj nije nedopušten, iako nije poželjan. Ono što je zabranjeno je svaka ~zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu. vodeći slučajevi (engl. leading cases) riješeni slučajevi iz prakse ~agencija za konkurencijua koji su značajni za buduće djelovanje tih tijela sa stanovišta načina uređenja odnosa među ~poduzetnicima na određenim ~mjerodavnim tržištima. Iskustva agencije unijeta u neki vodeći slučaj mogu se koristiti u kasnijim postupcima, odnosno pri ocjeni nekog konkretnog slučaja. Agencija će proučiti takve «slične slučajeve», no njihov će se značaj za konkretni slučaj procjenjivati samo u sklopu svih relevantnih činjenica i dokaza. To je u skladu s tzv. ~case by case metodom kojom se koriste agencije za konkurenciju pri ocjenjivanju dopuštenosti mogućih antikompetitivnih djelovanja i ponašanja poduzetnika u konkretnim slučajevima. To je istovremeno u skladu i s jednim od temeljnih načela prava konkurencije sažetom u sintagmi «ne postoje jednaki slučajevi». void (engl.) v. ništavost voluntary export restraint (VER) (engl.) v. ograničavanje izvoza

195

W

white clause (engl.) popis dopuštenih ugovornih ograničenja koja su sadržavali raniji propisi o ~skupnim izuzećima (npr. u ~pravu tržišnog natjecanja ~Europske zajednice). U novije se vrijeme takva praksa napušta, te propisi sadrže samo zabranjene ugovorne odredbe (engl. ~black clause). «white paper» (engl.) tehnički izraz kojim se u ~pravu Europske zajednice označavaju dokumenti ~Europske komisije koji sadrže preporuke za djelovanje ~Europske zajednice na nekom posebnom području. U nekim slučajevima izdavanju takvog dokumenta slijedi donošenje dokumenta koji se označava tehničkim izrazom ~»green paper», koji označava početak postupka konzultacija na razini Zajednice. U slučaju da ~Vijeće Europske unije prihvati «white paper», taj dokumet postaje program djelovanja na području na koje se sadržajno odnosi. (v. razvijanje sposobnosti za globalno tržišno natjecanje) «whistle blower» (engl.) v. oslobođenje od kazne wholesale (engl.) v. veleprodaja wide ranging criteria (engl.) v. stanje poticajnog tržišnog natjecanja (konkurencije) withdrawal (of the benefit of a block exemption) (engl.) v. opoziv odluke o skupnom izuzeću .; franc. retrait du bénéfice de léxemption; njem. Entzug des Vorteils der Freistellung mogućnost ~agencije za konkurenciju da povuče (opozove) svoju odluku o primjeni pravila o ~skupnom izuzeću na neki konkretni ~sporazum poduzetnika. Takva je mogućnost obično povezana s ponašanjem sudionika sporazuma nakon donošenja odluke ili s promjenom objektivnih okolnosti i uvjeta na ~tržištu. world-wide turnover v. svjetsko tržište

196

workable competition (engl.) v. stanje poticajnog tržišnog natjecanja (konkurencije)

197

Z zabranjeni sporazumi (poduzetnika) u ~pravu tržišnog natjecanja pod tim se pojmom općenito podrazumijevaju ~sporazumi poduzetnika koji sadrže odredbe čiji je mogući učinak narušavanje, ograničavanje ili sprječavanje ~tržišnog natjecanja. Takve odredbe nazivaju se ~black clauses. Najtežim se povredama tržišnog natjecanja smatraju odredbe koje sadrže tzv. ~apsolutno zabranjena (hard-core) ograničenja tržišnog natjecanja. To su najčešće ~sporazumi o cijenama (tzv. price fixing) i ~sporazumi o podjeli tržišta. Takve se odredbe smatraju zabranjenima per se i toliko su teška da se sporazumi koji ih sadrže smatraju zabranjenima, čak i kada je riječ ~sporazumima male vrijednosti. Posljedica unošenja takvih odredaba u sporazum je ~ništavost. Ona se može odnositi samo na pojedine odredbe (tzv. ~djelomična ništavost; engl. severability) ili na sporazum u cjelini. U pravilu se smatra da je sporazum koji sadrži koje od apsolutno zabranjenih ograničenja ništav u cjelini. zabranjene (nedopuštene) koncentracije poduzetnika propisi o ~kontroli koncentracija poduzetnika različito definiraju pojam zabranjene koncentracije. Pojam dopuštene ~koncentracije poduzetnika u propisima nekih zemalja se ne definira izravno, već se može izvesti upravo iz pojma zabranjene koncentracije. Ukoliko ne postoji definicija dopuštenih koncentracija, argumentum a contrario, dopuštene su sve one koncentracije koje nisu zabranjene. Američki ~Clayton Act utvrđuje da su zabranjene one koncentracije koje mogu značajno ograničiti tržišno natjecanje ili stvoriti ~monopol. Ujedno određuje da ocjena takvog učinka zahtijeva ekonomsku analizu ili analizu tržišta. U ~pravu Europske zajednice (Uredba (EEZ) o kontroli koncentracija broj 4064/89) smatra se da su zabranjene (“nespojive su u odnosu na zajedničko tržište”) one koncentracije s dimenzijom Zajednice kojima se stvara ili jača njihov ~vladajući položaj na tržištu na način da se značajno ograničava djelotvorno ~tržišno natjecanje na zajedničkom tržištu (~unutarnjem tržištu) ili na dijelu tog tržišta. Pod pojmom dijela tržišta podrazumijevaju se nacionalna tržišta zemalja članica. Dakle, sve koncentracije koje nemaju navedene značajke dopuštene su. Novi hrvatski Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. godine, zabranjenom utvrđuje svaku koncentraciju poduzetnika kojom se stvara novi ili jača vladajući položaj jednog ili više poduzetnika, pojedinačno ili skupno, ako mogu značajno

198

utjecati na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, osim u slučaju da dokažu da će koncentracija dovesti do takvog jačanja tržišnog natjecanja koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovog vladajućeg položaja. Riječ je dakle o oborivoj zakonskoj pretpostavci (tzv. ~safe harbour) s tim da je ~teret dokaza na sudionicima koncentracije. Možemo zaključiti da su zabranjene one koncentracije čiji bi mogući učinak mogao biti ograničavanje tržišnog natjecanja na način da njihovom provedbom dođe do jačanja ili stvaranja novog vladajućeg položaja na ~mjerodavnom tržištu (u krajnjem slučaju do stvaranja ~monopola), čime se smanjuje broj ~tržišnih takmaca na tom ~tržištu. To ograničavanje mora biti značajno i/ili trajne naravi. zagovaranje (promicanje) tržišnog natjecanja v. javno zagovaranje (promicanje) tržišnog natjecanja zahvaćena tržišta (engl. affected markets) ~mjerodavna tržišta u proizvodnom smislu (dimenziji) na kojima će provedena ~koncentracija poduzetnika, s obzirom na kapitalnu ili personalnu povezanost sudionika koncentracije s drugim ~poduzetnicima koji na tim tržištima djeluju, imati učinak na ~tržišno natjecanje. U konkretnim slučajevima može biti riječ o horizontalnoj ili vetikalnoj povezanosti, odnosno o ~susjednim tržištima, ~uzlaznim ili ~silaznim tržištima. Zajednica v. Europska zajednica zajednička proizvodnja v. ugovor (sporazum) o specijalizaciji zajednički monopolistički profit v. profit zajednički pothvat (engl. joint venture; franc. enterprise commune; njem. Gemeinschaftsunternehmen) prigodno ugovorno udruživanje dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba u nekom poslovnom pothvatu, u kojem svi ulažu sredstva i dijele dobitak. Zajednički je pothvat u stvari ~ortaštvo. Ortaci ostaju neovisni pravni subjekti, a udružuju se samo na području pothvata u kojem imaju zajednički cilj i interes. Postoje dva osnovna oblika zajedničkog pothvata. Prvi je oblik ugovorni zajednički pothvat (engl. contractual /cooprative; non-equity/ joint venture; franc. enterprise commune de nature coopérative; njem. kooperatives Gemeinscaftsunternehmen) kod kojeg ortaci ne osnivaju novi pravni subjekt, npr. ~trgovačko društvo za ostvarivanje pothvata, već njihov odnos ostaje u domeni obveznopravnog odnosa.

199

Drugi je oblik tzv. full-function joint venture (engl.; još i equity /corporate/ joint venture; franc. enterprise commune de plein exercice; njem. Vollfunktion Gemeinshaftsunternehmen) kod kojeg ortaci osnivaju posebno društvo čiji će predmet poslovanja biti ostvarivanje zajedničkog cilja. Kako bi se spriječio prestanak zajedničkog pothvata prije ostvarenja njegovog cilja, ugovor o zajedničkom pothvatu u pravilu sadrže odredbe kojima se to nastoji spriječiti ili kojima se nastoje amortizirati posljedice prijevremenog odustanka nekog od ortaka i napuštanja pothvata. Najčešće su to odredba o pravu prvokupa ~poslovnih udjela od strane preostalih ortaka, ~opcija kupnje i opcija prodaje poslovnog udjela, ~drag along option, ~tag along option, ~shotgun clause itd. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu (engl. joint/collective/oligopolistic dominance) ~vladajući položaj na tržištu može zajednički imati više ~poduzetnika. Tada govorimo o zajedničkom vladajućem položaju, o ~duopolu, ili ~oligopolu, odnosno ~oligopsonu. Krajnji je oblik zajedničkog vladajućeg položaja na tržištu je zajednički ~monopol, odnosno ~monopson (engl. joint /shared/ monopoly; joint /shared/ monopsony). Propisi o ~tržišnom natjecanju svake države utvrđuju zakonsku pretpostavku zajedničkog vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, na način da se odredi njihov zajednički ~tržišni udjel na ~mjerodavnom tržištu. Riječ je o oborivoj zakonskoj pretpostavci (tzv. ~safe harbour). Zajednički vladajući položaj dva ili više poduzetnika na tržištu nije nedopušten ako ti poduzetnici djeluju samostalno na način da imaju vlastitu cjenovnu strategiju. Drugim riječima, ako ne djeluju kao ~hard-core kartel ili tako da je riječ o ~zlouporabi vladajućeg položaja. Ako više poduzetnika u vladajućem položaju na nekom tržištu zajednički utvrđuju ~cijene s ciljem da maksimiziraju ~profit članova skupine (tzv. price-fixing), takvo će se djelovanje smatrati nedopuštenim. (v. uzajamni monopol/oligopol) zajednički tržišni udjel v. zajednički vladajući položaj (poduzetnika) na tržištu zajedničko tržište v. unutarnje tržište zakonski monopol v. monopol zamjenski proizvod (engl. substitute) proizvod koji s obzirom na svoja svojstva može zamijeniti drugi proizvod/uslugu i na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu ~potrošača. Tzv. zamjenjivost proizvoda (engl. substitutability) vrlo je značajna u ~pravu tržišnog natjecanja. To je, naime, jedan od vrlo značajnih elemenata utvrđivanja ~mjerodavnog tržišta. U tom smislu ~agenija za konkurenciju pri utvrđivanju

200

mjerodavnog tržišta u nekom konkretnom slučaju uzima u obzir zamjenjivost proizvoda sa stanovišta potražnje i sa stanovišta ponude. Zamjenjivost proizvoda sa stanovišta potražnje (engl. demand-side substitution) znači procjenu u kojoj je mjeri neki proizvod sa stanovišta proizvođača ili ~potrošača zamjenjiv drugim proizvodom. Čimbenici koji mogu utjecati na odluku potrošača da kupi zamjenski proizvod su značajke, način uporabe (engl. intended use) i/ili ~cijena proizvoda. Zamjenjivost proizvoda sa stanovišta ponude (engl. supply-side substitution) agencija znači procjenu mogućnosti i želje proizvođača nekog proizvoda da u kratkom vremenu i uz neznatne ~troškove započne s proizvodnjom drugog proizvoda i upusti se u ~tržišno natjecanje na tom (novom) mjerodavnom tržištu. Poseban problem predstavljaju tzv. ~lanci zamjenskih proizvoda. zamjenjivost proizvoda v. zamjenski proizvod zapreke istupu s tržišta (engl. barriers to exit) čimbenici koji ~poduzetnicima otežavaju ili sprječavaju da s nekog ~tržišta istupe. Najznačajniji od njih su ~troškovi koje bi poduzetnik snosio pri istupu s tog tržišta, prije svega tzv. ~»potopljeni» troškovi. Te zapreke, uz ~zapreke pristupu tržištu spadaju u tzv. ~zapreke kretanju na tržištu. zapreke kretanju na tržištu (engl. mobility barriers) čimbenici koji ~poduzetnicima otežavaju ili sprječavaju da pristupe nekom ~tržištu ili da s nekog tržišta istupe. Najznačajnije od njih su ~zapreke pristupu tržištu i ~zapreke istupu s tržišta. zapreke pristupu tržištu (engl. barriers to entry; entry barriers; franc. barriéres ä l'entrée; njem. Zutrittsschranken) čimbenici koji novim ~tržišnim takmacima otežavaju ili sprječavaju da pristupe nekom ~tržištu čak i u slučaju kada ~poduzetnici koji od ranije djeluju na tim tržištima (tzv. ~incumbent firms) ostvaruju ekstra ~profit. Zapreke pristupu tržištu se procjenjuju na način da se utvrdi u kolikoj mjeri tržišni takmaci od ranije prisutni na nekom tržištu (tzv. ~incumbent firms) mogu povećavati ~cijene svojih proizvoda/usluga iznad tržišne razine (u pravilu iznad minimalnih ukupnih prosječnih ~troškova) i na taj način ostvarivati ~ekstra-profit, a da istovremeno na taj način ne privuku nove tržišne takmace. Zapreke pristupu tržištu mogu biti posljedica različitih čimbenika kao što su npr. ~ekonomije obujma i obuhvata, ali i akata vlade i državne uprave. Ovo pogotovu u slučajevima dodjele isključivih prava, ~državnih potpora, uvoznih tarifa, ~vjernosti potrošača proizvodu itd.

201

Zapreke pristupu tržištu se mogu pojaviti na strani ~kupca ili na strani ~dobavljača, ali i na obje strane. Značajnu ulogu u procjeni postojanja zapreka pristupu tržištu predstavlja procjena troškova koje novi takamac (tzv. ~entrant firm) mora snositi da bi pristupio nekom tržištu kao i procjena troškova koje bi imao pri istupu s tog tržišta. Riječ je o tzv. ~«potopljenim» troškovima. Postoje dvije grupe zapreka pristupu tržištu. Strukturalne (ekonomske) zapreke proizlaze iz temeljnih značajki neke industrije kao što su to tehnologija, troškovi i potražnja. One se pojavljuju samo ako na tržište tek pridošli konkurent mora snositi za razliku od već prisutnog konkurenta koji takvih troškova nema. Strateške (bihevioralne) zapreke proizlaze iz ponašanja na tržištu prisutnog poduzetnika. Očituju se u ozbiljnim prijetnjama tog poduzetnika novim tržišnim takmacima da će podići strukturalne zapreke pristupu tržištu ako novi takmaci pristupe tržištu. Jedan od oblika takve prijetnje je kad na tržištu prisutni poduzetnik prije pristupa tržištu novog takmaca počinje unaprijed pretjerano investirati u proizvodne i druge kapacitete kako bi zaprijetio ratom cijenama (tzv. ~pre-emption of facilities). S obzirom na postojanje/nepostojanje zapreka pristupu tržištu i njihov značaj, postoji i podjela pristupa tržištu. Laki pristup (easy entry) je pristup u uvjetima nepostojanja bilo kakvih zapreka. Neučinkovito zapriječen pristup (ineffectivly impeded entry) je pristup kod kojeg zapreke postoje, ali su nedovoljne da bi se namjerno zaprječavanje pristupa isplatilo. Učinkovito zapriječen pristup (effectivly impeded entry) je pristup kod kojeg su zapreke dovoljno visoke da bi zaprečavanje pristupa bilo profitabilno za poduzetnike koji na tom tržištu već djeluju. Pristup zapriječen barikadom (barricadded entry) je pristup kod kojeg su zapreke toliko visoke i učinkovite da poduzetnici koji otprije djeluju na tom tržištu mogu i nadalje naplaćivati ~monopolističku cijenu, bez bojazni da će time privući nove tržišne takmace (ne postoji tzv. ~entry-inducing return). Te zapreke, kao i ~zapreke istupu s tržišta spadaju u tzv. ~zapreke kretanju na tržištu. zaštita (prava) intelektualnog vlasništva v. pravo intelektualnog i industrijskog vlasništva zaštita tržišnog natjecanja v. pravo tržišnog natjecanja; tržišno natjecanje «zlatna dionica» (engl. «golden share) izraz kojim se označava koncept prema kojem se izvršnoj vlasti zakonom daju određene ovlasti koje im omogućuju da i nakon provedene ~privatizacije imaju utjecaj na «vlasničku» strukturu i upravljanje

202

~poduzetnika značajnih za gospodarstvo zemlje. To će naročito biti slučaj kod privatiziranih ~prirodnih monopola. zlouporaba monopolističkog položaja na tržištu v. zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu zlouporaba vladajućeg položaja (poduzetnika) na tržištu (engl. abuse of dominant position;franc. abus de position dominante; njem. Missbrauch von marktbeherrschender Stellung) ~protutržišno ponašanje odnosno djelovanje kojim ~poduzetnik u ~vladajućem položaju na tržištu nastoji taj svoj položaj zadržati ili ojačati primjenom ~nedopuštenih sredstava u odnosu na ~tržišne takmace. Zlouporaba vladajućeg položaja se može pojaviti u velikom broju oblika od kojih su najznačajniji ~utvrđivanje pretjerano visokih cijena (engl. excessive pricing), ~predatorske cijene, ~diskriminacija u cijenama, ~odbijanje poslovanja/odbijanje prodaje, ~vezana prodaja, ~pre-empting of facilities itd. zrelo tržište (zrelost tržišta) (engl. mature market/maturity of the market) zrelo je ono ~tržište koje postoji već neko vrijeme, na kojem se vrlo široko koristi poznata tehnologija koje se previše ne mijenja, na kojem nema prevelikih inovacija kod vodećih ~brandova, a potražnja je relativno stabilna ili lagano opada. Zrelo tržište je jedno od mjerila ~zapreka pristupa tržištu. Općenito se drži da će zapreke pristupu tržištu biti veće na zrelom tržištu nego na nekom dinamičnijem tržištu. «zviždač» v. oslobođenje od kazne

203

Ž žig v. robni /uslužni žig

204

LITERATURA Barbić, Jakša, Neki pojavni oblici ortaštva – holding, Pravo i porezi, broj 4, Zagreb, travanj 2003. Barbić, Jakša, Pojavni oblici ortaštva – Zajednički pothvat (Joint Venture), Pravo i porezi, broj 3, Zagreb, ožujak 2003. Barbić, Jakša, Pravo društava, Organizator, Zagreb, 1999. Barbić, Jakša, Ugovor o zajedničkom pothvatu (joint venture), Zbornik, XLI susret pravnika, Opatija 2003., Hrvatski savez pravnika u gospodarstvu, Zagreb, svibanj 2003. Brčić, Gordana/Vidučić, Ljiljana, Ugovor o franchisingu, Pravo i porezi broj 9/1999., RRIF, Zagreb, rujan 1999. Cerovac, Mladen, Postupak ocjene dopuštenosti koncentracija poduzetnika – mjere koje mogu propisati antimonopolna tijela; Hrvatska pravna revija, broj 1/2002.; Inženjerski biro d.d., Zagreb, siječanj 2002. Cerovac, Mladen, Karteli – suradnja sudionika zabranjenih sporazuma s antimonopolnim tjelima kao preduvjet za oslobađanje ili ublažavanje kazne; Hrvatska pravna revija, broj 9/2002., Inženjerski biro d.d., Zagreb, rujan 2002. Cerovac, Mladen, International Competiton Network (ICN): Prva (osnivačka) konferencija, Napulj, 29. i 30. rujna 2002.; Hrvatska pravna revija, broj 11/2002., Inženjerski biro d.d., Zagreb, studeni 2002. Cerovac, Mladen, Prikaz Osme konferencije European Competition Day, Atena (Helenska Republika), 14. veljače 2003; Hrvatska pravna revija, broj 3/2003., Inženjerski biro d.d., Zagreb, ožujak 2003. Cerovac, Mladen, Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja; Hrvatska pravna revija; broj 9/2003, Inženjerski biro d.d., Zagreb, rujan 2003. Citra, Salvatore, Franchising od ideje do realizacije, Suvremeno poduzetništvo, broj 1/2003, TEB – poslovno savjetovanje, Zagreb, siječanj 2003. Competition law in the European Communities, Volume IIIA, European Commission, Bruxelles-Luxembourg, 1997 Crnković, Vladimir/Dupelj, Željko, Primjena Zakona o općem upravnom postupku, Informator, Zagreb, 1998. Cvrćić, Renata, Ograničenja tržišne utakmice, monopoli, spajanja kompanija (fuzije) i diskriminacija cijena u SAD, Hrvatska pravna revija; broj 5/2001., Inženjerski biro d.d., Zagreb, svibanj 2001.

205

Čizmić, Jozo, Ustupanje prava iz područja industrijskog vlasništva – ugovor o licenciji žiga i ugovor o know-howu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, broj 1/2001., Rijeka, 2001. Čuveljak, Jelena, Ugovor o franchisingu, RRIF, broj 8/1998., Zagreb, kolovoz 1998. Dojčinović, Gorana, Mali leksikon europskih integracija, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2001. Dupelj, Željko/Turčić, Zlatan, Komentar Zakona o općem upravnom postupku, Organizator, Zagreb, 2000. EU Competition Law & Policy, Developments & Priorities, Hellenic Competition Commission, Nomiki Bibliothiki SA, Atena, 2002. Faull, Jonathan/Nikpay, Ali, The EC Law of Competition, Oxford University Press, New York, 1999. Filipović, Vladimir/Gorenc, Vilim/Slakoper, Zvonimir, Zakon o trgovačkim društvima s komentarom, RRIF, Zagreb, 1995. Gašparović, Ante, Tržište kapitala u Republici Hrvatskoj – zakonodavni i pravni okvir, Sinergija – nakladništvo, Zagreb, lipanj 2001. Gazzette of the Agency for Protection of Market Competition, Agency for Protection of Market Competition, No 1, Zagreb, 1999 Gazzette of the Agency for Protection of Market Competition, Agency for Protection of Market Competition, No 2, Zagreb, 2001 Gazzette of the Agency for Protection of Market Competition, Agency for Protection of Market Competition, No 3, Zagreb, 2002 Glasnik Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, broj 1/1999, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Zagreb, prosinac 1999. Glasnik Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, broj 2/2000, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Zagreb, prosinac 2000. Glasnik Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, broj 3/2002., Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Zagreb, prosinac 2002. Goldštajn, Aleksandar, Međunarodno trgovačko pravo, Informator, Zagreb, 1970. Gorenc, Vilim, Zaštita od nepoštene tržišne utakmice prema švicarskom zakonodavstvu, Pravo i porezi broj 8, Zagreb, kolovoz 1999. Ivir, Vladimir, Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

206

Janeš, Zlatan, Državne potpore i tržišno natjecanje, RRIF, broj 6/2003, Zagreb, lipanj 2003. Jones, Alison/Surfin, Brenda, EC Competition Law, Oxford University Press, New York, 2001. Korah, Valentine: An Introductory Guide to EC Competition Law and Policy, Sweet & Maxwell, london, 1994. Mlikotin Tomić, Deša, Damping i zaštitna klauzula, Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta EU – očekivani učinci, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002. Mlikotin Tomić, Deša, Kodeks ponašanja hrvatskih poduzetnika, Hrvatska trgovina, HUP, Zagreb, 1996. Mlikotin Tomić, Deša, Pravo Evropske ekonomske zajednice, Informator, Zagreb, 1989. Mlikotin Tomić, Deša, Pravo međunarodne trgovine, Školska knjiga, Zagreb,1999. Mlikotin Tomić, Deša, Ugovor o distribuciji robe i usluga, Pravo i porezi, broj 4, Zagreb, travanj 2003. Mlikotin Tomić, Deša, Ugovor o franchisingu, Informator, Zagreb, 1986. Mlikotin Tomić, Deša, Ugovor o franchisingu i pravo konkurencije, Pravo u gospodarstvu, broj 4/2000., Zagreb, 2000. Mlikotin Tomić, Deša, Uvod u primjenu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, Računovodstvo i financije, broj 10/95, broj 11/95, broj 12/95 i broj 2/96 Momčinović, Hrvoje/Cerovac, Mladen, Koncentracije banaka u Hrvatskoj: elementi procjene mogućih učinaka na tržišno natjecanje i interese potrošača; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, godina 39, (65-66); Split, srpanj 2002. Overd, Alan, Buyer Power, European Competiton Law Review, Sweet & Maxwell, Issue 6, London 2001 Parać, Zoran, Ciljevi patentne zaštite, Privredno pravna praksa, 1989. Parać, Zoran, Patentirani izum i Know-How kao predmet ugovora o licenci, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 3-4, Zagreb, 1986. Petrović, Siniša, Pripajanje dioničkih društava i druge koncentracije u pravu društava, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1998.

207

Petrović, Siniša, Tržišno natjecanje – pravni aspekti, Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta EU – očekivani učinci, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002. Petrović, Siniša/ Ružić, Tatjana, Koncentracija banaka, Hrvatska pravna revija, broj 9/2001., Inženjerski biro d.d., Zagreb, rujan 2001. Pezo, Ivica, Određivanje dopuštenih i zabranjenih ugovaranja u pravu zaštite tržišnog natjecanja (pravu konkurencije), RRIF, broj 3/2002., Zagreb, ožujak 2002. Pezo, Ivica, Sloboda ugovaranja i zaštita tržišnog natjecanja kod ugovora o franchisingu, magistarski rad, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1999. Pezo, Ivica, Tipični sastojci ugovora o franchisingu – dozvoljeni i zabranjeni sadržaji kroz primjenu prava zaštitie tržišnog natjecanja, Hrvatska pravna revija, broj 2/2001; Inženjerski biro d.d., Zagreb, veljača 2001. Pogarčić, Zdenka, Državne potpore i tržišno natjecanje, RRIF broj 4/2003., Zagreb, travanj 2003. Rocco, Fedor, Rječnik marketinga, Masmedia, Zagreb, 1993. Rowley, William J., International Merger Control: Prescriptions for Convergence, International Bar Association, Fiesole, rujan 2001. Ružić, Tatjana, Analiziranje i dokazivanje predatory pricinga, Informator broj 5000, Zagreb, travanj 2002. Ružić, Tatjana, Investicijski fondovi u Republici hrvatskoj kao područje izvan kontrole Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatska pravna revija, broj 2/2001; Inženjerski biro d.d., Zagreb, veljača 2001. Ružić, Tatjana, Tržišno natjecanje – gospodarski aspekti, Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta EU – očekivani učinci, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002. Skupina autora, Advocacy and Competion Policy, International Competition Network, Mexico 2002. Skupina autora, Competition Laws outside the United States; American Bar Association, Chicago, 2001. Skupina autora, Četverojezični rječnik prava Europske unije (prijevod), HIDRA, Zagreb, 2003. Skupina autora, Europa u Hrvatskoj, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002.

208

Skupina autora, Glossary of Industrial Organisation Economics and Competition Law, OECD, Paris, 1993. Skupina autora, Glossary of Terms used in EU Competition Policy, European Commission, Bruxelles, 2002. Skupina autora, Hrvatska trgovina, Hrvatska udruga poslodavaca, Zagreb, 1996. Skupina autora, Prilagodba politikama unutarnjeg tržišta EU, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002. Skupina autora, Primjena Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, TEB - poslovno savjetovanje, Zagreb, 1997. Skupina autora, The 2003 Handbook of Competition Enforcement Agencies, Global Competition Review, London 2003. Spevec, Olgica, Novosti u politici zaštite tržišnog natjecanja, RRIF broj 9/2003., Zagreb, rujan 2003. Šoljan, Vedran, Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja, Hrvatska pravna revija, broj 2/2003 i broj 3/2003; Inženjerski biro d.d., Zagreb, veljača – ožujak 2003. Šoljan, Vedran, Eksteritorijalna primjena prava tržišnog natjecanja u praksi sudova Sjedinjenih američkih država i Suda europske zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 48/1998, Zagreb, 1998. Šoljan, Vedran, Pravni okvir za pitanje dopustivosti koncentracija, Pravo i porezi, broj 4/99, RRIF, Zagreb 1999. Šoljan, Vedran, Ugovori o licencama know-howa u pravu konkurencije, Magistarski rad, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb,1994. Šoljan, Vedran, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 47/1997, Zagreb, 1997. Špiljak, Višnja/Ivir, Vladimir, Englesko-hrvatski poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 2000. The 2003 Handbook of Competition Enforcment Agencies, Global Competition Network, London 2003. Vedriš, Martin/Klarić, Petar, Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 1998. Veršić-Marušić, Melita, Ograničenja tržišne konkurencije u američkom i hrvatskom pravu, Privreda i pravo, broj 7/1993 i 8/1993, Zagreb, 1993.

209

Vrček, Bojana, Značenje odredaba o zaštiti tržišnog natjecanja iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska pravna revija, broj 2/2002.; Inženjerski biro d.d., Zagreb, veljača 2002. Zgombić, Hrvoje, Business Dictionary, Faber & Zgombić Plus, Zagreb, 2002. Zlatović, Dragan, Franchising i pravo uprabe žiga, Suvremeno poduzetništvo, broj 6/2003, TEB - poslovno savjetovanje, Zagreb, lipanj 2003. Zlatović, Dragan, Ugovor o isključivoj distribuciji, Zbornik XXXVIII Susreta pravnika u gospodarstvu, Opatija, 2000. Zlatović, Dragan, Ugovor o selektivnoj distribuciji, Pravo u gospodarstvu, broj 5/1999., Zagreb 1999. Zlatović, Dragan, Posebni ugovori o distribuciji u hrvatskom pravu trgovine, Hrvatska pravna revija, broj 5/2001. Inženjerski biro d.d., Zagreb, svibanj 2001.