Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Vlada RHUred za ljudska
prava i prava nacionalnih
manjina
Zagreb 5. i 6. prosinca, 2013.
U okviru projekta DARE‐Net: Desegregation and Action for
Roma in Education‐Network
kojeg financira EU/EK
11.00 – 11.40 Upoznavanje, očekivanja, priprema za rad u grupi11.40‐12.00 Predavanje i upute za grupni rad12.00‐13.00 Grupni rad13.00‐14.00 Ručak14.00‐14.45 Prezentacija grupnog rada – mini diskusija14.45‐16.30 Mini predavanje: Jedinstveni model za
promjene–
rad u grupama pauza za kavu16.30 – 17.00 Povratna informacija
Razmislite 2‐3 minute o odgovorima na sljedeća 4 pitanja:
Što očekujem od seminara?Što očekujem od sebe?Što očekujem od drugih sudionika?Što očekujem od voditeljice?
Uzmite post it papiriće i zapišite odgovore.
1.
KUTINA I OREHOVICA ‐
Dragica Varat, Snježana
Coha, Branko Sušec, Dragutin Ignac, 2.
MACINEC/PRIBISLAVEC ‐
Bernarda Novak, Melita
Sečan, Vesna Perhoč, Željko Balog, Sanja Ostroški3.
KURŠANEC/ČAKOVEC – Toni Marušić, Dragutin
Golubić, Ljubomir Mikić, Marijana Szabo, Darko Balog
4.
SLAVONSKI BROD/ZAGREB/ISTOČNA
SLAVONIJA Ibrahim Gushani, Milena Babić, Ivona Salaj, Ramiza Mehmedi
META POZICIJA – pogled odozgora, korak izvan situacije, omogućava objektivnije sagledavanje stvari
1‐3 minute razmislite o o tome kako biste dovršili ove
dvije rečenice i zabilježite odgovore na veliki A3 papir:
Kada razmišljam o segregaciji osjećam...Kada razmišljam o desegregaciji osjećam...
Podsjetnik na moguće osjećaje:osjećaj dužnosti, uzbuđenje, strah, entuzijazam, ljutnja,
optimizam, bespomoćnost, nesigurnost, povrijeđenost, znatiželja, tuga, razočaranje, pritisak,
umor, iscrpljenost, snaga, bol, nepravda, bijes, nada, upornost, zbunjenost, borbenost, vjera u uspjeh, .......
Uzmite A3 papire na koje ste napisali svoje rečenice, stavite ih pred svoje lice tako da ne vidite ostale članove
grupe. Na moj znak, svi istovremeno pročitajte svoje rečenice nekoliko puta, pokušajte postići da vas čuju svi
članovi grupe, pokušajte čuti što svi članovi grupe govore.
Sjednite u krug, stavite papire u krilo
Jedan dobrovoljac počinje prvi: stavlja papir pred sebe
na isti način kao u prvom koraku i čita svoje rečenice
Ostali ga pažljivo slušaju
Jedan za drugim svi članovi grupe čitaju dok se svi ne
izredaju
Sjednite u krug i stavite papire na krilo
Jedan dobrovoljac počinje čitati svoje rečenice tako
što čita s papira koji mu je na krilu, može i gledati druge članove grupe dok čita
Nakon što prvi dobrovoljac završi s čitanjem stavlja
svoj papir na pod ispred sebe, a osoba s njegove lijeve strane daje povratnu informaciju osobi koja je čitala
prva tj. ponavlja ono što je čula. Kad završi, kreće čitati svoje rečenice cijeloj grupi.
Sljedeća osoba s lijeva nastavlja – daje povratnu
informaciju i čita svoje, stavlja papir na pod i tako redom dok se svi ne izredaju
UŽIVAJTE U POGLEDU:
Uzmite si pola minute i pogledajte sav taj pregršt emocija koje dijelite, pogledajte jedni druge i na taj
način dajte znak jedni drugima da ste se čuli, vidjeli i osjetili.
Nakon toga ustanite, stanite iza stolice i pokušajte sagledati rečenice iz meta pozicije:
1.Primite sve rečenice kao informaciju2.Osvijestite da će ove emocije biti prisutne u većoj ili
manjoj mjeri tijekom cijelog seminara3.Promislite koji osjećaji će doprinijeti objektivnosti, a
koji subjektivnosti, kreativnosti, pasivnosti4.Promislite koji osjećaji će vam otežavati da sagledate
mišljenje drugih koje se razlikuje od vašeg, a koji otvorenima.
OBRAZOVNA SEGREGACIJA – ZAČARANI KRUG NEJEDNAKOSTI
Biserka Tomljenović
pravna (de iure) segregacijaugrađena je u ustavnopravni poredak, ojačanakaznenim mjerama, a provode je društveneinstitucije, uključujući školu
stvarna (de facto) segregacija u svakodnevnim odnosima među ljudima iizraz je nepovjerenja i nesnošljivosti koji
obično proizlaze iz predrasuda
Razdvajanje ljudi prema kriterijima koji su u suprotnosti s načelima ljudskih prava i sloboda od kojih je razdvajanje prema rasnoj, etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti u školi na radnom i drugim javnim mjestima najčešće …
(Spajić-Vrkas, Kukoč
i Bašić, 2001: 531)
segregacija među školama i unutar škola –
brojna
premoć
romske djece
neopravdano prekomjerno uključivanje romske
djece u škole za djecu s posebnim potrebama i programe za djecu s posebnim u redovnim
školama
načelo slobodnog izbora škola (Mađarska)‐
neuspjeli pokušaj podizanja kvalitete
velika romska naselja‐
škole u naseljima
(Makedonija)
1. Kvaliteta poučavanja
otežan je rad učiteljima i
nastavnicima
romska djeca nemaju priliku
svladati većinski jezik dovoljno brzo
nastavnici snižavaju kriterije
kako bi osigurali kakvu‐takvu prolaznost
nejednake prilike za kvalitetno
obrazovanje i uspješnost
Posljedice obrazovne segregacije Roma:
2. Izolacija Roma u zajednici
Zbog nedostatka socijalnih kontakata dolazi do
daljnjeg produbljivanja predrasuda i animoziteta prema Romima
djeca ne nastavljaju
školovanje – izgledi za zapošljavanje se smanjuju
Romi ne dobivaju priliku izaći
iz kruga siromaštva i doprinijeti razvoju zajednice
3. Razvoj lokalne zajednice
rad u takvim razredima/odgojnim skupinama moguće
je organizirati tako da svi sudjeluju
djeca brže uče većinski jezik
socijalizacija i integracija
ostvaruju se na višoj
razini
SAD ‐
povijesna odluka Vrhovnog suda u parnici
Brown protiv Odbora za obrazovanje 347 U:S: 483 koja je donesena 1954.godine: "….Segregacija djece u državnim
školama samo na osnovu rase uskraćuje djeci pripadnicima manjinskih
skupina jednake obrazovne mogućnosti, čak iako je fizičko stanje
objekata i drugih „opipljivih“
faktora jednako (…..) segregacija
bijele i obojene djece u državnim školama štetno utječe na obojenu
djecu. Učinak je to jači ako je propisana zakonom, jer politika
razdvajanja rasa obično se tumači kao označavanje crnačke
grupe inferiornom. Osjećaj inferiornosti utječe na motivaciju
djeteta za učenjem. Segregacija propisana zakonom, dakle, ima
tendenciju unazaditi obrazovni i umni razvoj crnačke djece i uskratiti
im neke od koristi koje bi dobila u rasno integriranom školskom sustavu
(Vrhovni Sud SAD, 1954)."
“Bussing”
“Magnet”
škole
“Voucheri”
i načelo slobodnog izbora
Multikulturalnost kurikuluma/dvojezičnost
Općenito, desegregacija u obrazovnom sustavu ima
nekoliko osnovnih ciljeva po kojima se može mjeriti uspješnost provedbe pojedinačnih strategija i planova.
Prvenstveno to je prihvaćanje i podrška desegregacije od strane roditelja i zajednice;
zatim smanjivanje rasne izolacije i izbjegavanje segregacije između i unutar škola; bolji odnosi među učenicima koji su pripadnici različitih
grupa (entičkih, rasnih); te naposljetku bolja obrazovna postignuća ili u najmanju ruku nastavak školovanja. (Crain, Willis, 1981)
prihvaćanje i podrška desegregacije od strane
roditelja i zajednice;
smanjivanje rasne izolacije
bolji odnosi među učenicima koji su pripadnici
različitih grupa (entičkih, rasnih);
Prva tri cilja svjedoče o rasnoj/etničkoj netrpeljivosti, dugogodišnjem nepovjerenju između različitih
zajednica, snažnim i dugotrajnim predrasudama, razlikama u socio‐ekonomskom položaju i
nejednakosti.
Obrazovnu segregaciju karakterizira upravo njena dualnost, ona je s jedne strane posljedica dugogodišnje
dinamike odnosa između romske i neromske zajednice, a s druge strane predstavlja uzrok održanja sustava koji generira nejednakost, ovisnost, napetost i sukob.
nema dovoljno neromske djece...
to je u nadležnosti....
sami Romi ne žele u drugu školu...
djeci je bolje tu, nitko ih ne dira, imaju bolje
ocjene
prijevoz je skup
Kako ćemo znati tko su Romi?
kako će se odlučiti koja djeca će se voziti?
predškolski odgoj nije obvezan po zakonu…
Nema dovoljno vrtića ni za “našu”
djecu!
naši ljudi to ne bi dopustili..
Romi i sad previše dobivaju..
u tim školama ih neće, ravnatelji to neće
dopustiti…
mi to ne želimo financirati, neka to radi država..
prepreke su političke...
ljudi će ostati bez radnih mjesta..
Romi ne žele slati djecu u vrtić/školu..
izgubit ćemo korisnike nerome…
Sasvim je jasno kako priča o segregaciji ne počinje u školi i ne bi se smjelo očekivati da će se ona u školi i riješiti. ‐
ŠKOLA NE MOŽE SAMA!
Bez osviještene, senzibilizirane, osnažene i mobilizirane zajednice, razvijene kulture tolerancije i poštivanja
različitosti doprinos desegregacijskih strategija integraciji bit će ograničen. – VALJA UKLJUČITI CIJELU
ZAJEDNICU!
Bez kvalitetnih planova desegregacije i prevencije segregacije za područja gdje postoje i gdje se može očekivati nastanak većih romskih naselja . – PLANOVI
PREVENCIJE I DESEGREGACIJE MORAJU SE TEMELJITI NA LOKALNIM UVJETIMA I MOGUĆNOSTIMA!
Kako koordinirati korištenje sredstava iz
državnog i lokalnih proračuna, te predpristupnih fondova IPA, a kasnije i strukturnih fondova EU
zatvoriti financijsku konstrukciju za njihovu provedbu? – LOKALNA SAMOUPRAVA NE MOŽE SAMA!
Bez uključivanja svih dionika u zajednici u napore
usmjerene integraciji Roma prvenstveno u lokalnu zajednicu, desegregacija u obrazovanju će uvijek
ostati samo pokušaj održavanja fasade kuće koja se nalazi na klizištu. ‐
BEZ KVALITETNE
KOMUNIKACIJE I ZAJEDNIČKOG RADA NEMA SINERGIJE!
Inicijativa stigla iz OŠ
Vladimira Vidrića –
obrazovni
djelatnici na čelu s ravnateljicom utječu na gradsku vlast
Gradska vlast prepoznaje problem, potrebu i vidi
interes u prevenciji segregacije za cjelokupnu zajednicu
Koordinacija s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
športa
Donošenje pravnog akta na razini grada –
Odluka
Financiranje prijevoza – osigurava grad
Priprema zajednice i obrazovnih djelatnika
• prihvaćanje i podrška desegregacije od strane roditelja i zajednice;
• smanjivanje etničke izolacije• izbjegavanje segregacije između i unutar škola; • bolji odnosi među učenicima koji su pripadnici
različitih grupa (entičkih, rasnih); • bolja obrazovna postignuća ili u najmanju ruku
nastavak školovanja. (Crain, Willis, 1981)
Međunarodna EU politika – strateški dokumenti, zakonski okvir, pristup informacijama
Nacionalna obrazovna politika – strateški dokumenti, zakonski okvir, pravilnici, odluke, pristup informacijama,
informiranost i osviještenost javnosti
Regionalna/lokalna politika‐
strateški dokumenti, svijest i znanje o negativnim učincima segregacije na socio‐
ekonomski razvoj zajednice, politička volja
Financiranje – lokalno, nacionalno, međunarodno
Obrazovna praksa – svijest o problemu, znanje, iskustvo, zajedničke vrijednosti, osigurana kontinuirana podrška
MZOS/AZOO, motivacija profesionalaca za promjenom
Odnosi u zajednici – između Roma i većinskog naroda, unutar Romske zajednice, unutar većinske zajednice
Resursi u zajednici ‐
svijest članova zajednice o negativnim posljedicama segregacije, konsenzus o
temeljnim vrijednostima i prioritetima, znanje, iskustvo, motivacija za promjenom, institucionalni kapaciteti,
uspostavljena međusektorska suradnja, nevladin sektor, postojeće inicijative, aktivne grupe stručnjaka,
profesionalaca i građana ....
Komunikacija –
uspostavljen sustav komunikacije i pružanja podrške između međunarodnih, nacionalnih,
regionalnih/lokalnih inicijativa
Da bi vjetrenjača proizvodila energiju svaki se njen dio mora kretati u istom smjeru dovoljno snažno.
Promislite pažljivo o svakom od osam navedenih područja i o čimbenicima koji ih obilježavaju
Svakom području od 1.‐8. dodijelite vrijednost od ‐5 do +5, minus i plus određuju smjer naprijed/natrag, a
brojke snagu. Kako biste si olakšali određivanje ukupne ocjene za
cijelo područje možete dodijeliti svakom čimbeniku unutar područja određenu vrijednost i izračunati
srednju vrijednost. Možete dodavati svoje čimbenike ako smatrate potrebnim.
Imenujte grupnog izvjestitelja i osobu koja mjeri vrijeme
Na veliki flipchart nacrtajte veliku vjetrenjaču s osam krakova
Označite svaki krak brojem područja koji odgovara onom u radnom
listu
Neka svaki član grupe pročita koje je ocjene dodijelio pojedinom
području i pojasni ukratko na čemu temelji ocjenu –
svaki član ima do
3‐4 minute za to – ostali slušaju i pitaju za pojašnjenja ako je potrebno
– OVO NIJE VRIJEME ZA RASPRAVU
Izvjestitelj bilježi sve ocjene za pojedina područja i kad svi završe
računa se srednja ocjena za svako područje.
Srednja grupna ocjena upisuje se na flipchart
MOGUĆE JE DA ĆE BITI ZNAČAJNIH NESLAGANJA TJ. RAZLIKA U
OCJENAMA –
OVO NIJE VRIJEME ZA RASPRAVU
–
NESLAGANJE, TJ. ZNAČAJNU RAZLIKU U OCJENAMA TREBA
EVIDENTIRATI I OZNAČITI ZVJEZDICOM*‐
U OVOJ FAZI
NESLAGANJE TREBA OSTAVITI NA RAZINI INFORMACIJE.
Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013‐2020,područje obrazovanja:OPĆI CILJ: Poboljšati pristup kvalitetnom obrazovanju
uključujući obrazovanje i skrb pruženu u ranom djetinjstvu, ali i osnovnog, srednjeg i sveučilišnog
obrazovanja s posebnim naglaskom na uklanjanje moguće segregacije u školama; spriječiti preuranjen
prekid školovanja i osigurati lagan prijelaz iz škole do zaposlenja.
Posebni cilj 4: Do 2020. godine ukinuti sve razredne odjele koje pohađaju samo učenici pripadnici romske
nacionalne manjine.
Emocije –
sjetite se svih onih iz prve vježbe,
Proces pregovaranja – dugotrajan i težak,
Sukobe mišljenja, čak i socijalne nemire u zajednici,
Osjećaj da se ugrožavaju i ne poštuju lokalne
specifičnosti,
Osjećaj da smo prepušteni sami sebi
Nesigurnost od kuda krenuti, problem izgleda
prevelik da bi bio rješiv
Odlučite tko će biti izvjestitelj sutra na raspravi s
dionicima
Imenujte osobu koja će paziti na vrijeme
Imenujte osobu koja će voditi računa o tome da svi
sudjeluju u raspravi
Imenujte osobu koja će voditi bilješke
Imajući na umu strateške ciljeve i ciljeve desegregacije općenito
raspravite i identificirajte unutar grupe:1.Prioritetna područja na kojima treba raditi (obično ona s najnižim
ocjenama)2.Jesu li neka područja možda preduvjeti za pokretanje drugih?3.Odredite redoslijed koji preporučujete.4.Koje aktivnosti biste preporučili?5.Od mogućih modela desegregacije, koji mislite da bi bio najprimjereniji
vašoj zajednici?6.Ako u vašoj zajednici nema čisto romskih razreda – razmislite o tome
što i kako učiniti kako bi se osigurao kontinuitet postignutog i učinio
korak dalje prema ostvarenju glavnih ciljeva desegregacije – NE
ZABORAVITE NA SOCIJALNU KOHEZIJU I USPJEŠNOST DJECE U
ŠKOLI, KVALITETU OBRAZOVANJA, itd.
PRIORITETI/AKTIVNOSTI 2014 2015 2016 2017 2018 2019
2020
Jedan formular ostavite za grupne zaključke – drugi su vam radni materijal