Ružica Vuk, Lidija Borko · Web viewRužica Vuk, Lidija Borko GEOGRAFIJA EUROPE METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE Sadržaj PREDGOVOR 3 UVOD 5 I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE

Ružica Vuk, Lidija Borko

GEOGRAFIJA EUROPE

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE

1

SadržajPREDGOVOR............................................................................................................................3UVOD.........................................................................................................................................5I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE........................................................................................................................................7II. KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆI NASTAVNI PROGRAM S METODIČKIM SUGESTIJAMA.......................................................................................................................15III. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU...................................................................................................................................................17IV. PRILAGOĐENI PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU...................................................................................................................................................29V. INICIJALNI ISPIT ZNANJA..............................................................................................41VI. PRIMJERI OBRADE POJEDINIH NASTAVNIH JEDINICA........................................47VII. LITERATURA I IZVORI ZNANJA ZA UČITELJE.....................................................273VIII. RJEŠENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJEŽNICI...................................................279

2

PREDGOVOR

Poštovane kolegice i kolege geografi,

Ovaj Priručnik za učitelje najavljuje kompletiranje dodatnih materijala namijenjenih

svim profesorima geografije koji su izabrali naš udžbenički komplet, a posebno početnicima,

kako bi vam olakšao planiranje nastave i obogatio realizaciju nastavnog procesa. Budući da je

u geografiji jedno od osnovnih načela aktualizacija, osuvremenjivanje i problemski pristup

nastavi, u skladu s tim ciljem primijenjen je i u ovom priručniku. Njegovu aktualnost

dokazujemo kompetencijskim pristupom kreiranju nastavnih jedinica, s jasnim i mjerljivim

ishodima učenja kao i primjerima zadataka za njihovu provjeru.

Priručnik se koristi uz udžbenik i radnu bilježnicu Geografija Europe. Uz priručnik za

učitelje, dio kompleta čine Ispiti znanja, Zbirka zadataka i Priručnik za učenike Geografsko

putovanje Europom (teme za dodatnu nastavu). Uz analogni i digitalni oblik, Priručnik za

učitelje, uz pomno selektirane materijale za pojedine nastavne teme, dostupan je i na

školskom portalu Naklade Ljevak.

Uz predgovor i uvod, priručnik za učitelje sadrži sedam cjelina. U prve tri cjeline, uz

važeći nastavni program geografije u osnovnoj školi, nastojale smo na što jednostavniji način

predočiti zadaće učitelja prilikom izrade izvedbenih nastavnih planova i programa. S obzirom

na činjenicu da je nastavni program za geografiju anakron, zbog intenzivnih prostornih

promjena i znanstvenih dostignuća pojedinih geografskih grana i disciplina, iza službenog

nastavnog programa navodimo kritički osvrt na terminologiju koja sa znanstvenog aspekta

nije prihvatljiva u nastavnoj praksi i neke metodičke sugestije kako prevladati raskorak

između razvoja matičnoga znanstvenoga polja i važećega nastavnog programa.

Posebna pozornost posvećena je izradi prilagođenoga programa jer je praksa pokazala

kako je njihova izrada jedna od najsloženijih zadaća koju učitelj treba izvršiti. Vrlo je važno

utvrditi i s kolikom razinom znanja učenici dolaze u sedmi razred te je stoga predočen

prijedlog inicijalnog ispita znanja na početku školske godine. Napominjemo da inicijalni ispit

nije obvezan, ali je pokazatelj stupnja predznanja. Slijede primjeri obrade nastavnih jedinica,

literatura i izvori za pripremanje i individualno stručno usavršavanje profesora.

Udžbenik Geografija Europe podijeljen je u osam nastavnih cjelina i 39 nastavnih

jedinica te je stoga predložen mogući način obrade svih nastavnih jedinica. Primjeri tijeka

nastavnoga sata obrade novih nastavnih sadržaja samo su jedan od načina rada. Svaki će

3

učitelj odabrati kojim će se metodama i oblicima rada služiti, ovisno o osobnim sklonostima,

strukturi razrednog odjela i materijalno-tehničkim uvjetima rada.

Dodatni sadržaji, izborne teme, statistički podatci, tematske karte, slijepe karte,

fotografije i ilustracije služe kao pomoć u realizaciji nastave geografije.

Umjesto zaključka želimo naglasiti kako bez stručnosti, stalne aktualizacije sadržaja,

problemskog pristupa nastavi i ljubavi prema učenicima i pozivu ne može biti uspješnog

nastavnog rada.

Želimo vam što uspješniji rad uz naš komplet kojega čine udžbenik, radna bilježnica,

priručnik za učitelje, zbirka zadataka, ispiti znanja, priručnik za učenike (teme za dodatnu

nastavu) i interaktivni te multimedijalni sadržaji na školskom portalu Naklade Ljevak.

doc. dr. sc. Ružica Vuk i Lidija Borko, prof. savjetnik

4

UVODNastava geografije poseban je izazov učiteljima geografije i učenicima koji u njoj

sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi učenja, usmjerenoj na učenika, njegove

individualne stilove učenja, individualni napredak na temelju uloženog napora, samostalni

rad, rad u paru, rad u skupini… Odražava spremnost učenika za nove izazove i želju za

dokazivanjem u odnosu na postavljene ciljeve. Nastava geografije temelji se i na novoj

paradigmi poučavanja usmjerenoj na razvoj ključnih kompetencija, odgojno-obrazovne ishode

(ishode učenja), a specifično u geografiji na razvoj kognitivnih i praktičnih vještina. Nova

paradigma učenja i poučavanja geografije stavlja učenike i učitelje u nove, drukčije uloge.

Učitelj organizira proces učenja (a ne proces poučavanja), s pomno promišljenim planiranjem

i osiguravanjem izvora za učenje, kompatibilnih sa stilovima učenja učenika s kojima realizira

nastavu geografije.

Nastava geografije trebala bi osigurati učinkovito učenje, razvoj osam ključnih

kompetencija i više kognitivne razine geografskih vještina. Na razini odgojno-obrazovnog

ciklusa tako organizirana nastava trebala bi osigurati jaču korelaciju i integraciju nastavnih

sadržaja i otvoriti nove perspektive za individualni napredak svakog učenika, uz neizostavni

uloženi napor. Povećani napor, uz adekvatno vođenje u procesu učenja, rezultira većim

zadovoljstvom, trajnim znanjima i vještinama, rastom motivacije za učenje geografije, ali i

drugih predmeta, a vjerujemo i širenjem perspektiva/mogućnosti izbora daljnjeg obrazovanja,

dugoročno i budućeg zanimanja.

Novi pristupi učenju i poučavanju na razini pojedinih predmeta trebali bi biti odlučan

odgovor na postmodernističko promicanje epistemološkog relativizma koji općenito, a

posebice u obrazovanju, odbacuje razum, istinu, objektivnost, smisao, stvarnost, činjenice

(Foley, 2011). Suvremeni (postmodernistički) pristup promovira prava za kvalifikacijama bez

zamornog učenja i negativnog odnosa prema znanosti, a u poučavanju isticanje prezentacije

nad objašnjenjem i slike nad sadržajem. Ugađanje učenicima i organizacija učenja koje

rezultiraju smanjenjem napora u obrazovanju rezultirali su apsurdnom situacijom: u doba

najveće dostupnosti obrazovnih resursa i mogućnosti njihovog dijeljenja sustavima za

upravljanje učenjem, učenička postignuća globalno i individualno drastično su niža, posebice

u području geografskih vještina, a pod pritiskom „zahtjeva modernog doba“ najveća je

pozornost usmjerena na brojčani iskaz razine odgojno-obrazovnih ishoda, kao i na činjenična

znanja na razini pamćenja. Učenici sve manje razvijaju vještinu čitanja, pa i na najnižoj

informativnoj razini. Vještina čitanja (kompetencija čitanja) mora se posredovati u svim

5

odgojno-obrazovnim predmetima u sustavu odgoja i obrazovanja jer je preduvjet i temelj za

razvoj svih ostalih kompetencija i s razlogom je na prvom mjestu među osam ključnih

kompetencija. Ta vještina ne obuhvaća samo čitanje teksta, već i svih vrsta grafičkih i

tabličnih informacija.

Prikupljanje, razumijevanje i vrednovanje informacija osnovne su tehnike rada. U

prvim etapama samostalnog rada i napredovanja preporučujemo da učitelj prikupi informacije

iz pouzdanih izvora i tijekom rada u nastavi geografije vodi učenike do etape samostalnosti i

kritičnosti prema izvorima informacija. Razumijevanje informacija jedan od važnijih faktora u

razvoju kompetencije čitanja. Obuhvaća ekscerpiranje (vađenje bilježaka iz stručnih tekstova

ili vođenje bilježaka na temelju analize drugih izvora informacija), zatim vizualizaciju,

stvaranje konceptualnih shema (grafičkih organizatora, misaonih shema) i u konačnici tehnike

razdjeljivanja i skupljanja teksta (analize i sinteze). Za učenike sedmih razreda očekuje se, na

temelju uloženog napora učenika i učitelja, napredak u samostalnom radu do razine

samostalnog prikupljanja, vizualizacije i evaluacije informacija.

6

I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(preuzeto iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu, MZOS, 2013.)

Ciljevi nastave geografije u 7. razredu

Učenici u 7. razredu upoznaju geografska obilježja europskog kontinenta i Rusije. Najprije se

obrađuju opća obilježja Europe, zatim prirodno-geografske karakteristike i osnove povijesno-

geografskog razvoja te suvremene geografske osobitosti kontinenta u cjelini. Važno je

razumjeti složenu regionalno-geografsku problematiku i procese ujedinjavanja Europe.

Napomene: U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa učenici upoznaju s

geografskim obilježjima europskoga kontinenta i Rusije koristeći predznanja koja su stekli u

5. i 6. razredu. Program obrađuje teme vezane za opća obilježja Europe, nakon čega slijedi

pregled po državama, a u završnom su dijelu teme vezane za suvremena obilježja Europe. U

prvom dijelu, u kojem su razrađene teme o općim obilježjima Europe, gradivo se niže

geografskom logikom, analizom: opća obilježja Europe, prirodno-geografska obilježja,

društveno-gospodarska obilježja razvoja i značenje kontinenta u cjelini. Države i bitna

prirodno-geografska obilježja država (primjerno, ovisno o njihovu značenju u prostoru)

obrađuju se po državama: Zapadne, Sjeverne, Srednje, Južne, Jugoistočne i Istočne Europe.

Osmi dio programa daje sintetički zbiljske problemske teme, a naglasak je na integracijskim

procesima, prometno-geografskom povezivanju, općem neskladu razvoja i podjeli na tzv.:

»jezgru« i »periferiju« s posebnim naglaskom na ekološke probleme. U takvu konceptu

nastavnoga programa učitelj/učiteljica može naći prostora i vremena za osuvremenjivanje i

osmišljavanje nastavnih sadržaja i nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvršavanje

obveza te razvijanje intelektualne znatiželje učenika postiže se istraživačkim radom i

pripremom referata, posjetima manifestacijama na europskoj razini – Zagrebački velesajam,

izložbe ili veleposlanstva. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju

znanje. Stvaralaštvo je najviši stupanj osposobljenosti te ga treba poticati kako bi učenici

iskazali svoju osobnost: izradba plakata, pojmovna mreža, geografska priča, izradba

turističkog prospekta, slikokarte i sl. U tom uzrastu, kada učenici preispituju svoje vrijednosti

i vrijednosti drugih, jako je važno promicanje ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini.

Kartografska pismenost obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na toj je

razini, uz opće geografske karte, potrebno koristiti i tematske karte kako bi učenici što bolje

uočili neku pojavu i proces u prostoru.

7

Cjeline i teme:

I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE

1. Pojam, veličina, smještaj i položaj Europe

2. Reljef Europe

3. Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu

4. Klima i biljni pokrov

5. Stanovništvo Europe

6. Gospodarstvo Europe

II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE

7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

8. Ostale države Zapadne Europe

III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE

9. Skandinavske države

10. Ostale države Sjeverne Europe

IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE

11. Njemačka

12. Alpske države

13. Ostale države Srednje Europe

V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE

14. Europsko Sredozemlje

15. Italija

16. Ostale države Južne Europe

VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE

17. Države Jugoistočne Europe

VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE

18. Rusija

19. Ostale države Istočne Europe

VIII. SUVREMENA EUROPA

20. Ujedinjavanje Europe

21. Hrvatska u Europi

22. Prometni sustav i prometna povezanost Europe

23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe

8

IZBORNE TEME

1. Vulkani Europe

2. Stanovnici polarnog kraja

3. Gradovi Europe

4. Zaštita okoliša

TEME

1. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe

Ključni pojmovi: geografski položaj i smještaj.

Obrazovna postignuća: opisati uz pomoć geografske karte pojam Europe i Euroazije;

pokazati na geografskoj karti krajnje točke Europe i istaknuti povoljan položaj i smještaj;

usporediti na grafikonu veličinu Europe s drugim kontinentima.

2. Reljef Europe

Ključni pojmovi: geološke ere, mlada, stara i prastara Europa, stijene po postanku.

Obrazovna postignuća: nabrojiti geološke ere; izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti,

pokazati i opisati na geografskoj karti reljefne različitosti.

3. Mora i obale, obilježja i značenje voda na kopnu

Ključni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost obale, vode na kopnu.

Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti europska mora, najveće poluotoke,

otoke, zaljeve, morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazložiti razvedenost obala; usporediti

obale po postanku i gospodarskoj iskorištenosti; analizirati važnost rijeka za gospodarstvo

(vodoopskrba, promet, hidroenergija); nabrojiti sljevove i najvažnije rijeke te ih pokazati na

geografskoj karti; opisati važnost kanala Rajna – Majna – Dunav; navesti primjere jezera

prema postanku.

4. Klima i biljni pokrov

Ključni pojmovi: klimatski elementi i čimbenici, maritimnost.

Obrazovna postignuća: navesti primjere utjecaja klimatskih čimbenika na klimu Europe;

obrazložiti na geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske dijagrame; opisati

povezanost klime i biljnoga svijeta; navesti i opisati primjere očuvanja biološke raznolikosti.

5. Stanovništvo

9

Ključni pojmovi: sastav stanovništva, naseljenost, prirodno i prostorno kretanje, demografska

tranzicija.

Obrazovna postignuća: opisati na grafikonu kretanje broja stanovnika; navesti približan broj

stanovnika Europe; analizirati na tematskim kartama gustoću naseljenosti; razlikovati

smjerove migracija u prošlosti i danas te njihove uzroke i posljedice; protumačiti različitost

etničkoga i jezičnoga sastava stanovništva (indoeuropski jezici); obrazložiti na grafikonu

demografsku tranziciju.

6. Gospodarstvo Europe

Ključni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija.

Obrazovna postignuća: nabrojiti preduvjete razvoja gospodarstva; izdvojiti primjere

industrijalizacije i urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati stupanj gospodarske

razvijenosti pojedinih područja; obrazložiti razliku između konurbacije, satelitskoga grada i

aglomeracije i navesti primjer; analizirati grafikon gospodarske strukture.

7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

Ključni pojmovi: otočna zemlja, pomorstvo, kolonijalizam.

Obrazovna postignuća: usporediti na geografskoj karti položaj Ujedinjenoga Kraljevstva i

Francuske; prosuditi utjecaj geografskog položaja na kolonijalna osvajanja i gospodarsku

razvijenost; obrazložiti važnost prometnog povezivanja; izdvojiti sličnosti i razlike

gospodarstva; pokazati na geografskoj karti veće gradove i opisati posebnosti.

8. Ostale države Zapadne Europe

Ključni pojmovi: Benelux, polder, Europoort, vjetroelektrane.

Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti zemlje Beneluxa i Republiku Irsku i

njihove najveće gradove; obrazložiti prirodne i društvene osobitosti zemalja Beneluxa i

Republike Irske; opisati nastanak i analizirati važnost poldera; prosuditi važnost Rotterdama –

Europoorta u pomorskom prometu svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i opisati

njihovu važnost; imenovati sjedišta međunarodnih ustanova u zemljama Beneluxa; opisati

ulogu EU i SAD-a u gospodarskim promjenama Irske.

9. Skandinavske države

Ključni pojmovi: ledenjački reljef, ugrofinski jezici.

10

Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti države Skandinavije, njihove najveće

gradove; opisati utjecaj posljednjega ledenog doba na oblikovanje reljefa; obrazložiti važnost

i utjecaj mora na gospodarstvo i život; navesti razloge rijetke naseljenosti; obrazložiti

gospodarski razvoj skandinavskih država; izdvojiti posebnosti država; opisati osobitosti

življenja uz polarnicu.

10. Ostale države Sjeverne Europe

Ključni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna energija.

Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti baltičke države, Island i Dansku te

njihove glavne gradove i obrazložiti njihov smještaj i položaj; obrazložiti sličnosti baltičkih

država i izdvojiti prirodne različitosti Danske i Islanda; opisati važnost geotermalne energije i

energije vjetra; očitati i obrazložiti na statističkim podatcima glavne gospodarske osobitosti

država.

11. Njemačka

Ključni pojmovi: ujedinjenje Njemačke, gospodarska razvijenost, Ruhrstadt.

Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti i obrazložiti važnost geoprometnoga

položaja Njemačke; obrazložiti obilježja suvremenoga gospodarstva; izdvojiti razloge

velikoga udjela stranih radnika; imenovati i pokazati na karti najvažnije gradove i

konurbaciju; opisati značenje velikih luka na estuarijima.

12. Alpske države

Ključni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam.

Obrazovna postignuća: na geografskoj karti pokazati i imenovati alpske države; opisati

utjecaj reljefa na klimu i biljni svijet; obrazložiti važnost planinskoga reljefa u gospodarskom

razvoju (HE); navesti primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne baštine na turizam;

izdvojiti sličnosti i razlike među državama alpskog prostora; navesti obilježja gospodarskoga

razvoja i političku neutralnost Švicarske.

13. Ostale države Srednje Europe

Ključni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska tranzicija.

Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti i imenovati ostale države Srednje

Europe i njihove veće gradove; opisati različitost Pribaltičke i Panonske nizine; obrazložiti

važnost crnice i lesa za poljoprivrednu proizvodnju; usporediti društvene i gospodarske

11

karakteristike država; analizirati sličnosti i razlike Ruhra i Šlezije (Šljonska); navesti primjere

turizma gradova (Prag, Budimpešta, Krakov).

14. Europsko Sredozemlje

Ključni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski krug.

Obrazovna postignuća: opisati i pokazati na karti obilježja geografskoga smještaja i položaja

Sredozemlja te pripadajuća mora, morske prolaze, morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti

svojstva i gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati na fotografiji ili crtežu

reljefne oblike u kršu; obrazložiti značenje Sredozemlja kroz povijest i utjecaj na današnji

gospodarski razvoj i kulturu.

15. Italija

Ključni pojmovi: središnji položaj, turizam.

Obrazovna postignuća: opisati i pokazati na geografskoj karti položaj i smještaj Italije u

Sredozemlju; obrazložiti utjecaj prirodne i kulturne baštine na razvoj turizma; opisati uzroke

nejednakog gospodarskog razvoja; pokazati na geografskoj karti i imenovati važnije gradove i

izdvojiti njihove posebnosti; obrazložiti ulogu i značenje Vatikana u međunarodnim

odnosima.

16. Ostale države Južne Europe

Ključni pojmovi: primorska i pomorska država.

Obrazovna postignuća: usporediti i izdvojiti posebnosti država i njihovih važnijih gradova;

obrazložiti razliku između pojmova primorska i pomorska država; usporediti pomorsku

važnost u vrijeme geografskih otkrića i danas; opisati vrste turizma u pojedinim državama.

17. Države Jugoistočne Europe

Ključni pojmovi: crnomorske države, kontinentske države, etnički i vjerski mozaik.

Obrazovna postignuća: opisati na geografskoj karti prometni položaj i pokazati najvažnije

prometne pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i kontinentske države; obrazložiti

etnički i vjerski mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i imenovati države i glavne

gradove; opisati prirodnogeografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una, kanjon Tare,

Ohridsko jezero...).

18. Rusija

12

Ključni pojmovi: merzlota, lesostepa.

Obrazovna postignuća: izdvojiti Rusiju kao najveću državu svijeta; obrazložiti na

geografskoj karti položaj na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog

razvoja Rusije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvažnije gradove te izdvojiti

njihove osobitosti; opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko

jezero, Kamčatka).

19. Ostale države Istočne Europe

Ključni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda.

Obrazovna postignuća: imenovati i pokazati na geografskoj karti države i najveće gradove;

navesti mogućnosti prometnog povezivanja Istočne Europe s ostalim dijelovima kontinenta i

Azije; usporediti stupanj gospodarskoga razvoja Istočne Europe s ostalim dijelovima

kontinenta; opisati zakonom zaštićene prirodne posebnosti i ekološke probleme (Beloveška

prašuma, Černobil).

20. Ujedinjavanje Europe

Ključni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska Unija.

Obrazovna postignuća: obrazložiti razloge, važnost i oblike udruživanja u Europi; opisati

proces proširivanja EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati važnost i ulogu

EU-a u Europi i svijetu.

21. Hrvatska u Europi

Ključni pojmovi: europske integracije.

Obrazovna postignuća: obrazložiti na geografskoj karti smještaj i položaj Republike

Hrvatske u Europi; opisati proces proširivanja EU-a i mjesto Republike Hrvatske u europskim

integracijama; navesti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim gospodarskim

zajednicama; pronaći na internetu podatke o veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima

u našoj državi.

22. Prometni sustav i prometna povezanost Europe

Ključni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa, prometno povezivanje.

Obrazovna postignuća: opisati na prometnoj karti važnost prometnoga povezivanja i njegove

veze s gospodarskim razvojem; obrazložiti razvoj glavnih vrsta prometa i glavna obilježja

prometnog sustava Europe; obrazložiti važnost i na geografskoj karti pokazati paneuropske

13

prometne koridore; navesti primjere globalizacije u prometu; služiti se internetom u traženju

prometnih informacija.

23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe

Ključni pojmovi: životni standard, »jezgra« i »periferija«.

Obrazovna postignuća: obrazložiti pojam razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje

stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i životnom standardu; obrazložiti pojam

gospodarske jezgre i periferije Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske s

obzirom na ostale države; izdvojiti uzroke nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe;

obrazložiti uzročno-posljedične veze urbanizacije i drugih procesa (deagrarizacije,

industrijalizacije, razvoja prometa, obilježje i migracija...); nabrojiti uzroke, značajke i opisati

posljedice litoralizacije.

14

II. KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆI NASTAVNI PROGRAM S METODIČKIM SUGESTIJAMA

Budući da je u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu u tijeku implementacija

Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, planiranje, realizaciju i evaluaciju nastave treba

usmjeriti na razvoj ključnih kompetencija i ishode učenja (odgojno-obrazovne ishode) i

skupove ishoda učenja. Taj pristup detaljnije razrađujemo u primjerima nastavnih jedinica

obrade novih nastavnih sadržaja i umjesto termina obrazovna postignuća koristimo termin

ishodi učenja.

Umjesto termina grafikon, uobičajeno je u geografskoj literaturi korištenje termina

dijagram. Koristimo ga u primjerima nastavnih jedinica obrade novih nastavnih sadržaja. U

nastavnoj temi Reljef Europe slijedimo recentne spoznaje iz geologije (geografiji srodne

znanosti) pa uvodimo stručni termin eoni koji označava najveće jedinice u geološkoj prošlosti

Zemlje.

U nastavnoj temi Mora, obale i značenje voda na kopnu nužna je distinkcija pojmova

kanal Majna – Dunav i plovni put Rajna – Majna – Dunav. Među brojnim vrstama jezera, za

nastavu geografije u sedmom razredu važno je razumijevanje postanka udubljenja u kojima su

danas važnija jezera Europe (dakle, razlikujemo vrste udubljenja prema postanku, a ne vrste

jezera prema postanku).

U nastavnoj temi Gospodarstvo Europe moguće dileme vezane su uz interpretaciju

ishoda učenja analizirati dijagram gospodarske strukture. Za razumijevanje gospodarske

strukture neke države važno je poznavanje (i analiziranje dijagrama) strukture BDP-a (ili

BND-a), ali i gospodarske strukture (gospodarskog sastava) stanovništva. Gospodarski sastav

stanovništva može se analizirati u užem i širem smislu. BDP nije dobar pokazatelj

gospodarske razvijenosti država. Može poslužiti za prvu razinu analize, ali bolje je koristiti

bruto nacionalni dohodak. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku radi usporedivosti

iskazuje se paritetom kupovne moći u međunarodnim dolarima. Taj se pokazatelj, uz još dvije

skupine podataka, koristi za rangiranje država prema razvijenosti pri čemu je razvijenost

iskazana indeksom društvenog razvoja (HDI).

Osma nastavna tema, Ostale države Zapadne Europe, podrazumijeva da učenici

poznaju pojam Zapadna Europa, a time i metode i načela regionalizacije Europe. Budući da

tog obrazovnog postignuća nema u recentnom nastavnom programu, otvoreno je pitanje kada

i kako obraditi nastavni sadržaj koji će omogućiti učenicima razumijevanje regija. U kreiranju

udžbenika, taj smo sadržaj uvrstili u prvu nastavnu temu.

15

U 11. nastavnoj temi Njemačka, među ključnim pojmovima navodi se Ruhrstadt. U

urbanoj geografiji taj pojam nije uobičajen. Rajna-Ruhr je najveći njemački Ballungsgebiet

(područje izrazito velike koncentracije funkcija i stanovništva). Također, nije moguće

ostvariti ishod učenja imenovati i pokazati na karti najvažnije gradove i konurbaciju jer u

Njemačkoj ne izdvajamo konurbacije kao tip gradskih regija.

U nastavnoj temi Hrvatska u Europi navedeni su neki ishodi učenja (npr. obrazložiti

na geografskoj karti smještaj i položaj Republike Hrvatske u Europi) koji se ponavljaju i u

osmom razredu. Mišljenja smo da se nastavna tema Hrvatska u Europi može obraditi i bez tih

ishoda.

Nesklad u gospodarskom razvoju Europe bolje pokazuju područja (regije) high-tech

industrije i tzv. tri europske banane. Zato su ti sadržaji uključeni na preklopnim koricama

udžbenika.

16

17

III. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU

Za nastavu geografije za svaku se školsku godinu izrađuje Izvedbeni nastavni plan i

program (INPP) koji je sastavni dio Godišnjega plana i programa rada škole. Polazište za

izradu je nastavni program geografije za osnovnu školu (odnosno predmetni kurikulum

geografije) i Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju

odmora učenika osnovnih i srednjih škola za tu školsku godinu (odluku donosi nadležni

Ministar početkom drugog polugodišta prethodne školske godine, a objavljuje se na

internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta). U Izvedbenom

nastavnom planu i programu geografije za pojedini razred osnovne (i srednje) škole obvezne

rubrike su mjesec, redni broj sata, naziv nastavne jedinice, tip sata i napomene. Mjesec i redni

broj sata ukazuju na dinamiku realizacije nastavnoga programa. Iz naziva nastavne jedinice

prepoznaje se sadržaj određenoga nastavnoga sata. U dnevniku rada iz INPP-a evidentiraju se

redni broj sata, naziv nastavne jedinice i tip sata. Tip sata ukazuje na dominantnu (ne i jedinu)

etapu u izvedbi nastavnoga sata. Za drugi, treći i četvrti obrazovni ciklus preporučeni odnos

satova obrade i ostalih tipova satova je tri sata obrade i nakon njih jedan sat ponavljanja. Ako

je moguće, može se planirati ponavljanje i vježbanje nakon dva sata obrade novih nastavnih

sadržaja. Uvodni sat je tip sata, a ne naziv nastavne jedinice. Sadržaj uvodnog sata kreira sam

nastavnik. Najčešće je to upoznavanje s nastavnim programom i obveznim nastavnim

sredstvima za nastavu geografije u toj školskoj godini. Sat tematskoga ponavljanja treba

planirati nakon obrade svih nastavnih jedinica u pojedinoj nastavnoj temi. Iza tematskoga

ponavljanja preporuča se pisano provjeravanje. Broj pisanih provjera iz geografije u jednoj

školskoj godini nije propisan važećim Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (MZOS, 2010.) već je taj broj autonomna

odluka nastavnika koji izvodi nastavni program. Navedenim Pravilnikom propisan je broj

pisanih provjera u danu i tjednu, a ne po predmetima, te obveza transparentnosti

provjeravanja. Sve relevantne informacije o pisanom provjeravanju sadrže članak 8. i 10.

Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj

školi:

„Članak 8.

Pisano provjeravanje

(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju

18

ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih i

uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine (podcrtala R. V.).

(2) Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta

(u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u

daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati

opsegom nastavnoga sadržaja.

(3) Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za

bilješke u imeniku.

(4) Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati i

načinu provođenja pisane provjere.

(5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu

najviše četiri pisane provjere.

Članak 10.

Okvirni vremenik pisanih provjera znanja

(1) Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji

je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu.

(2) Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti

vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole.

(3) Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih

planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i

rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.

(4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet)

nastavnih dana prije provedbe.

(5) Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i

to najkasnije 15 dana unaprijed.

(6) U iznimnim je situacijama moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od

pisanoga provjeravanja utvrđena vremenikom. Nakon obrazloženja i novoga dogovora s

učenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, stručni suradnik kojeg odredi

ravnatelj i ravnatelj škole.

(7) Vremenik predlaže učitelj/nastavnik, a usklađuje i donosi učiteljsko, odnosno nastavničko

vijeće.“

19

Metodički nije opravdano planirati nastavne satove za koje bi naziv nastavne jedinice

glasio Usmena provjera znanja. Osim metodičkih postulata, u planiranju i realiziranju

usmenog provjeravanja ostvarenosti ishoda učenja nužno je primijeniti odredbe važećeg

pravilnika (članak 7.) koje citiramo:

„Članak 7.

Usmeno provjeravanje

(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute

razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode

kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih

sadržaja.

(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome

satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku (podcrtala

R. V.).

(3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga

nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera.

Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.“

Usmeno, pisano i praktično provjeravanje usvojenosti geografskih znanja i razvijenosti

geografskih vještina su oblici provjeravanja, a ne elementi ocjenjivanja. Elementi ocjenjivanja

ishoda učenja za geografiju dogovoreni su i usklađeni na nacionalnoj razini. To su usvojenost

znanja, geografske vještine i kartografska pismenost. Tablica s elementima ocjenjivanja,

opisima pojedinih elemenata, oblicima provjeravanja i indikatorima vrednovanja (kriterijima)

objavljena je na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje. Sadržaj tablice

rezultat je rasprava na međužupanijskim stručnim skupovima i predstavlja usklađene stavove

učitelja i nastavnika geografije. Dakako, svaki nastavnik može dopuniti opise elemenata

ocjenjivanja kao i načine i postupke vrednovanja, a za svaki razred prilagoditi (precizirati)

koje će praktične vještine ocjenjivati u tom razredu.

Element

ocjenjivanjaOpis elementa Oblik Indikator (kriterij)

Usvojenost Poznavanje i primjena ključnih Pisano, - točnost i kvaliteta

20

znanja pojmova, stupanj usvojenosti

ishoda učenja (obrazovnih

postignuća…)

usmeno odgovora; reakcija na

postavljeno pitanje;

samostalnost

Geografske

vještine

- praktične vještine

(orijentacija u prostoru, izrada

grafičkih priloga: profila,

tematskih karata, dijagrama,

powerpoint prezentacija,

postera, plakata, samostalnih

pisanih radova…)

- kognitivne vještine (analiza

grafičkih priloga ...)

Pisano,

usmeno,

praktično

- točnost, preciznost,

samostalnost, preglednost…

- primjena statističkih i

grafičkih metoda

- prezentacijske vještine…

- timski rad…

Kartografska

pismenost

- poznavanje elemenata i

sadržaja svih vrsta geografskih

karata

- uporaba geog. karata

Pisano,

usmeno,

praktično

- orijentacija na geog.

karti, čitanje i

interpretacija sadržaja

karata, pravilno pisanje

geografskih imena…

Sukladno važećem Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja

učenika u osnovnoj i srednjoj školi, nastavnik mora učenike, razrednika, roditelje i stručnu

službu škole upoznati s elementima ocjenjivanja te s načinima i postupcima vrednovanja. U

članku 12. važećeg Pravilnika navedeno je koja zapažanja nastavnik unosi u rubriku bilježaka.

„Članak 12.

Prava i obveze učitelja/nastavnika

(1) Učitelj/nastavnik određenoga nastavnoga predmeta utvrđuje elemente ocjenjivanja te

načine i postupke vrednovanja s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta,

odnosno odgojno-obrazovnoga područja.

(2) Stručni je aktiv škole dužan uskladiti načine, postupke i elemente praćenja na lokalnoj,

regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih

područja.

21

(3) Učitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom školske godine

dužan upoznati učenike, razrednika te pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-

rehabilitacijskog profila (u daljnjem tekstu: stručna služba) s elementima ocjenjivanja, kao i s

načinima i postupcima vrednovanja.

(4) U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća,

ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i

priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u

daljnjemu školovanju.

(5) Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj/nastavnik u rubriku bilježaka u imeniku

upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i

roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju

uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području.

(6) U rubriku bilježaka učitelj/nastavnik može unositi i sljedeće podatke: datum pisane

provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj mogućih

bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova učenika,

redovitost izvršavanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga

predmeta.

(7) Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj/nastavnik koji poučava

nastavni predmet.

(8) Učitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini

osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući).

(9) Učitelj/nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku.

(10) Učitelj/nastavnik je dužan priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući

odjeljak.

(11) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj/nastavnik je dužan dati učeniku na

uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.

(12) U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje

predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na

popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo.“

Nakon pisanih provjera, u priloženom izvedbenom planu i programu nastave

geografije u sedmom razredu, planirana je analiza pisane provjere znanja. Na tim je satovima

nužno analizirati prosječnu riješenost pojedinih zadataka. Ako se analizom utvrdi da je

22

pojedine zadatke riješilo manje od 20 posto učenika, treba propitati uzroke tih slabih

postignuća i po potrebi dodatno objasniti nastavne sadržaje ili uvježbati geografske vještine.

Budući da se na početku godine ne može predvidjeti riješenost pojedinih pisanih provjera

znanja, takve satove smatramo kombiniranima jer će sadržavati analizu, ponekad i usmenu

provjeru, dodatna obrazloženja (obradu nastavnih sadržaja) ili vježbanje geografskih vještina.

Zadnja nastavna jedinica u svakoj nastavnoj godini je zaključivanje ocjena. Kako se

utvrđuje zaključna ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta, navedeno je u članku 11.

Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj

školi:

„Članak 11.

Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta

(1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih

kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja

tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

(2) Učitelji/nastavnici na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih

predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene.

(3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz

aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom

polugodištu.“

U priloženom izvedbenom planu i programu nastave geografije nije eksplicitno

navedeno koje se sadržaje treba realizirati terenskom nastavom geografije. Terensku nastavu

geografije prema opsegu, trajanju i sadržaju planira i programira nastavnik samostalno, prema

specifičnostima škole u kojoj izvodi nastavu geografije. O izvanučioničkoj nastavi geografije

u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu navedeno je: „Izvanučionička nastava

geografije vrlo je važna u stjecanju znanja, umijeća i navika, a ima i velike odgojne

vrijednosti. Učitelj/učiteljica treba planirati takvu nastavu za određene programske sadržaje

koji se mogu obraditi u naselju, bližoj i daljoj okolici. Terenska i izvanučionička nastava treba

biti logistički i stručno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim

predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa

geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i

usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada.

23

Promicanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalna je zadaća nastave geografije, a ogleda se

u vrijednostima kao što su: znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama, želja za

očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine, ekološka svijest i zaštita biljnoga i

životinjskoga svijeta, osjećaj za lijepo i duhovnu stranu života, ponos zavičajem i

domovinom.

Priloženi izvedbeni plan i program za nastavu geografije u sedmom razredu

2014./2015. školske godine jedan je od načina planiranja i programiranja nastave. Vaš

izvedbeni plan i program može se razlikovati od priloženoga jer vaš INPP prilagođavate

specifičnostima škole, razrednih odjela u kojima realizirate nastavu i vašoj osobnoj jednadžbi

predavača. Putovi do cilja (nastavne strategije, metode i oblici rada), dinamika rada, korištena

nastavna sredstva mogu se i moraju se razlikovati kod pojedinih učitelja, ali cilj nam je

zajednički i propisan je nastavnim planom i programom geografije za osnovnu školu!

24

Škola: Učitelj/nastavnik:Razred/razredni odjel(i):

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE 2014. / 2015. ŠKOLSKE GODINE

Mjesec R. br. sata1

Nastavna jedinica2 Tip sata3 Napomena4

Rujan 1.2.3.4.5.6.7.

Upoznavanje s nastavnim programom i udžbeničkim kompletom; upute za radPojam EuropeVeličina, geografski smještaj i položaj EuropePojam, veličina, geografski smještaj i položaj EuropeVrste stijena i postanak reljefa EuropePreoblikovanje reljefa EuropeReljef Europe

Uvodi satObrada ObradaPonavljanjeObradaObradaPonavljanje

Listopad 8.9.10.11.12.13.14.

Razvedenost europskih obala Obilježja i značenje voda na kopnu EuropeMora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu EuropeKlimatski faktori i elementi u EuropiKlimatska i vegetacijska područja EuropePrirodnogeografska obilježja EuropeNaseljavanje i etnički sastav Europe

ObradaObradaPonavljanjeObradaObradaPonavljanjeObrada

1 Broj sati u pojedinim mjesecima ovisi o Pravilniku o kalendaru nastave u osnovnim i srednjim školama (Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola).2 Naziv nastavne jedinice mora odražavati sadržaj nastavnog sata, primjerice, za satove ponavljanja upisati nastavnu temu ili cjelinu čiji se nastavni sadržaji ponavljaju, za satove vježbanja upisati sadržaj (npr. orijentacija uz pomoć kompasa, mjerilo karte), za satove provjeravanja upisati nastavnu temu/nastavnu cjelinu čiji su nastavni sadržaji obuhvaćeni provjerom znanja.3 Tipovi satova: uvodni sat, obrada, ponavljanje, tematsko ponavljanje, vježbanje, provjeravanje, ocjenjivanje, kombinirani.4 Upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji; na kraju nastavne godine upisati komentar o ostvarenosti nastavnog plana i programa.

25

15. Suvremena obilježja stanovništva Europe ObradaStudeni 16.

17.18.19.20.21.22.23.

Gospodarstvo EuropeOpća obilježja EuropePrva pisana provjera znanja: Opća obilježja EuropeAnaliza prve pisane provjere znanjaUjedinjeno Kraljevstvo - geografska obilježjaUjedinjeno Kraljevstvo - regionalna obilježjaFrancuska - geografska obilježjaPrednosti decentralizacija Francuske; Monako

ObradaTematsko ponavljanjeProvjeravanjeKombiniraniObradaObradaObradaObrada

Prosinac 24.25.26.27.28.29.

Ujedinjeno Kraljevstvo i FrancuskaBenelux i Republika IrskaDržave Zapadne EuropeNorveška, Švedska i FinskaDanska i Island*Baltičke države*

Ponavljanje ObradaTematsko ponavljanjeObradaObradaObrada

Siječanj 30.31.32.33.34.35.

Države Sjeverne EuropeDruga pisana provjera znanja: Države Zapadne i Sjeverne EuropeAnaliza druge pisane provjere znanjaNjemačka – geografska obilježjaNjemačka – regionalna obilježjaŠvicarska i Lihtenštajn**

Tematsko ponavljanjeProvjeravanje Kombinirani ObradaObradaObrada

Veljača 36.37.38.39.40.41.42.

Njemačka, Švicarska i LihtenštajnAustrija i Slovenija**Poljska i Češka***Slovačka i Mađarska***Alpske države i istok Srednje EuropeDržave Srednje EuropeEuropsko Sredozemlje

Ponavljanje ObradaObradaObrada PonavljanjeTematsko ponavljanjeObrada

26

43. Italija – geografska obilježja ObradaOžujak 44.

45.46.47.48.49.50.51.

Italija – regionalna obilježja, Vatikan i San MarinoEuropsko Sredozemlje, Italija, Vatikan i San MarinoPirenejske državeGrčka, Malta i AlbanijaDržave Južne EuropeTreća pisana provjera znanja: Države Srednje i Južne EuropeAnaliza treće pisane provjere znanjaCrnomorske države

ObradaPonavljanjeObradaObrada Tematsko ponavljanjeProvjeravanje Kombinirani Obrada

Travanj 52.53.54.55.56.57.58.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora****Srbija, Makedonija i Kosovo****Države Jugoistočne EuropeGeografski položaj i prirodnogeografska obilježja Ruske FederacijeStanovništvo i gospodarstvo Ruske FederacijeUkrajina, Bjelorusija i MoldavijaDržave Istočne Europe

ObradaObradaPonavljanjeObradaObradaObrada Tematsko ponavljanje

Svibanj 59.60.61.62.63.64.65.

66.

Europska unijaHrvatska i procesi ujedinjavanja EuropeUjedinjavanje EuropePrometni sustav i prometnogeografsko povezivanje EuropeNesklad u regionalnom razvoju EuropeSuvremena EuropaČetvrta pisana provjera znanja: Države Istočne i Jugoistočne Europe, Suvremena EuropaAnaliza četvrte pisane provjere znanja

ObradaObradaPonavljanjeObradaObradaTematsko ponavljanjeProvjeravanje

Kombinirani Lipanj 67.

68.69.

Terenska nastavaTerenska nastavaGeografija Europe

KombiniraniKombiniraniUsustavljivanje

27

70. Zaključivanje ocjena Ocjenjivanje * može se organizirati kao dvosat (blok-sat)** može se organizirati kao dvosat (blok-sat)*** može se organizirati kao dvosat (blok-sat)**** može se organizirati kao dvosat (blok-sat)

28

GODIŠNJI NASTAVNI PLAN GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

Nastavna cjelina

Broj sati obrade novih

nastavnih sadržaja

Broj sati vježbanja i ponavljanja

Ostalo (uvodni sat, terenska

nastava, kombinirani sat)

Broj sati provjeravanja i

ocjenjivanja

Opća obilježja Europe 11 5 2 1Države Zapadne Europe 5 2 1 1Države Sjeverne Europe 3 1Države Srednje Europe 6 3 1 1Države Južne Europe 5 2

Države Jugoistočne Europe 3 14 2Države Istočne Europe 3 1

Suvremena Europa 4 2

29

IV. PRILAGOĐENI PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU

Školovanje učenika s teškoćama u razvoju uređeno je Zakonom o osnovnom školstvu

(»Narodne novine«, br. 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 76/05), Pravilnikom o

osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (»Narodne

novine», br. 23/91 i 74/99) te Nastavnim planom i programom za osnovnu školu, MZOS,

2006.

Učenicima s teškoćama u razvoju smatraju se:

učenici s oštećenjem vida

učenici s oštećenjem sluha

učenici s oštećenjem glasovno-govorne komunikacije

učenici s mentalnom retardacijom – u pravilu su spori, kratkotrajnog i slabije

razvijenog pamćenja, skloni brzom zaboravljanju naučenog i labilne su koncentracije.

Teže usvajaju složenije oblike izražavanja, a sposobnost apstrahiranja i zaključivanja

bitno je smanjena.

učenici s tjelesnom invalidnošću i motoričkim smetnjama mogu imati teškoća u

davanju povratne informacije o usvojenosti nastavnih sadržaja, može se javiti sporost,

nedovoljna preciznost i urednost, teškoće u čitanju (disleksija), teškoće u pisanju

(disgrafija) i teškoće u računanju (diskalkulija).

učenici autisti

učenici s poremećajima u ličnosti

učenici s više vrsta i stupnjeva mentalnosti u psihičkom ili fizičkom razvoju.

Osnovno školovanje djece s lakšim teškoćama u razvoju provodi se u osnovnim

školama uz primjenu individualnih i individualiziranih postupaka te produženih stručno-

rehabilitacijskih tretmana. Učenici s teškoćama potpuno se ili djelomično integriraju u

razredne odjele. Prilagođeni program predviđen je za učenike kojima je izdano rješenje

Gradskog (ili Županijskog) ureda za obrazovanje, kulturu i sport, nakon provedene

opservacije i dijagnostičkog postupka.

30

Učenicima s teškoćama u razvoju potrebno je osigurati program primjeren njihovim

sposobnostima, opća i specifična nastavna sredstva i pomagala te stručnu pomoć nadležnog

liječnika, defektologa i ostalih stručnih suradnika.

Izrada prilagođenog programa vrlo je složen zadatak koji uz predmetnog učitelja treba

uključiti i stručne suradnike, kako bi program u potpunosti bio prilagođen učeniku. Prije

izrade prilagođenog programa dobro bi bilo učiniti sljedeće:

ispitati predintelektualne funkcije kod učenika – npr. snalaženje u vremenu i prostoru,

raspoznavanje boja i sl.

utvrditi kod učenika postignutu razinu sposobnosti čitanja, pisanja i računanja

izvršiti inicijalno ispitivanje kako bi se utvrdila razina učenikova znanja

ispitati razinu intelektualnog razvoja, motivacije, interesa, socijalizacije, kvalitetu

koncentracije i sl.

ispitati odnos učenika prema učenju i školskim obvezama

upoznati se s obiteljskim prilikama učenika

upoznati socijalno-ekonomski status učenika.

Djeca s teškoćama u razvoju udovoljavaju zadatcima nastave tek djelomično te stoga

treba program rasteretiti sadržajima za koje se pretpostavlja da ih učenici neće moći

usvojiti. Od učenika se u pravilu očekuju samo najniži obrazovni ishodi. Pojmovi koje

učenici trebaju usvojiti uglavnom su na stupnju traga (razina znanja koje su učenici samo

čuli ili pročitali) i prepoznavanja, a u manjoj mjeri na razini interpretacije. Na toj razini

znanja učenici moraju steći temeljna znanja kako bi shvatili smisao predmeta kojeg uče.

Ishodi učenja koje je potrebno postići su prisjećanje, prepoznavanje, nabrajanje,

imenovanje, razlikovanje, uspoređivanje, opisivanje i memoriranje određenih

činjenica i pojmova, što kod pojedinih učenika ne mora nužno značiti i njihovo

razumijevanje. Učenici će teže usvajati pojmove na razini operacionalizacije te se stoga

takav stupanj znanja ne očekuje. Prilagođeni program treba biti isključivo individualan te

znatno kraći i manje zahtjevan od redovitog.

Tijekom školske godine predmetni učitelj će u suradnji sa stručnim suradnicima

prilagođeni program smanjiti ili proširiti ako uoči eventualna odstupanja kod učenika (u

negativnom ili pozitivnom smislu). Učitelj treba redovito pratiti rad učenika, bilježiti i

vrednovati njegovo napredovanje jer je najvažniji cilj osposobiti učenika za kasniji život.

31

Stoga programske sadržaje treba koncentrirati oko osamostaljivanja i osposobljavanja

učenika za rad.

Učitelj koji prati napredovanje učenika treba uzeti u obzir sljedeće:

provjeravati samo ona znanja koja su predviđena prilagođenim programom

znanje učenika dobro je provjeravati češće i s manjim brojem zadataka

znanje učenika koji imaju teškoće u čitanju ili pisanju potrebno je provjeravati usmeno

postavljati učeniku jednostavnija pitanja (često ona pitanja na koja se može odgovoriti

odgovorima da ili ne)

u pismenoj provjeri znanja potrebno je odrediti dulje vrijeme za rješavanje zadataka

od uobičajenog

posvetiti učeniku dovoljno vremena, pažnje i strpljenja prilikom usmenog odgovaranja

izbjegavati situacije u kojima bi učenik eventualno bio izložen ruganju vršnjaka u

razrednom odjelu zbog svoga neznanja ili nesnalaženja

dobro je učenika pohvaliti, ohrabriti i poticati na rad te ga na svaki mogući način

motivirati i zainteresirati

potrebno je izbjegavati uspoređivanje s ostalim učenicima u razredu, primjenu kazne

ili prigovaranje u slučaju da učenik ne napreduje u skladu s očekivanjima jer razlozi za

neuspjeh učenika mogu biti različiti i vrlo kompleksni.

Rad svakog učenika koji radi po prilagođenom programu potrebno je kontinuirano

pratiti tijekom školske godine. Zato treba izraditi posebnu dokumentaciju u kojoj će biti

evidentirani podaci o učeniku, plan i program rada te realizacija prilagođenog programa.

32

PRIJEDLOG IZVEDBENOG PRILAGOĐENOG PROGRAMA ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU

Ime i prezime učenika: _________________________________________

Adresa i telefonski broj: ________________________________________

S kim učenik živi:____________________________________________

Osnovna škola:________________________________________________

Razred:______________________________________________________

Školska godina: _______________________________________________

Rješenje Gradskog (ili Županijskog) ureda za obrazovanje, kulturu i sport:

Klasa: ________________

Ur. broj: ________________

Prilagođeni program verificiran je na Učiteljskom vijeću dana ________________

33

Učitelj: Ravnatelj:

__________________ ____________________

Naziv nastavne cjeline i teme

Ishodi učenja (geografska znanja i vještine, metodičke i komunikacijske kompetencije)

Ključni pojmovi i novo stručno nazivlje Napomene¹

Opća obilježja Europe

Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe

Reljef Europe

Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu

Klima i vegetacija Europe

Stanovništvo Europe

Gospodarstvo Europe

Učenik treba opisati pojam Europe i njezinu pripadnost kontinentima Starog svijeta.

Osposobiti učenika da na geografskoj karti pokaže i prepozna Europu i prostorne odnose u kojima se ona nalazi. Pokazati i prepoznati osnovne reljefne cjeline u Europi.

Opisati pojam obalne razvedenosti i prednosti položaja uz more.

Razlikovati tekućice i stajaćice te shvatiti njihovo značenje za život ljudi.

Razlikovati i usporediti klimatska i vegetacijska područja u Europi.

Zapamtiti i opisati osnovna obilježja stanovništva Europe.

Zapamtiti i opisati gospodarske djelatnosti. Osposobljavati učenika da shvati vremenske i

prostorne odnose. Razvijati vještinu snalaženja na geografskoj karti. Razvijati sposobnost usmenog i pismenog

izražavanja. Pohvalom motivirati učenika za uloženi trud. Pozitivnim i tolerantnim odnosom, razvijati kod

učenika volju i interes za novim spoznajama.

Europa, Azija, Euroazija Kontinenti Starog i Novog svijeta geografski položaj i smještaj Europe središnji položaj sjeverni umjereni pojas politička i dogovorena granica Europe litosfera mlada, stara i prastara Europa ledeno doba morske obale i razvedenost obale estuarij i delta glavni sljevovi u Europi plovni put Rajna-Majna-Dunav važnija jezera Europe umjerene klime biljne zajednice gustoća naseljenosti sastav stanovništva Europe prirodno i prostorno kretanje primarne, sekundarne i tercijarne

djelatnosti industrijalizacija i urbanizacija

34

Države Zapadne Europe

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

Ostale države Zapadne Europe

Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države Zapadne Europe i njihove glavne gradove.

Odrediti geografski položaj Zapadne Europe. Opisati i prepoznati osnovna geografska obilježja

država Zapadne Europe. Izdvojiti i prepoznati na geografskoj karti reljefne

cjeline u Zapadnoj Europi. Opisati utjecaj Golfske struje na klimu. Opisati umjereno toplu vlažnu klimu. Prepoznati visok stupanj gospodarske razvijenosti i

visok stupanj urbanizacije u državama Zapadne Europe.

Zapamtiti značenje estuarija za gradnju luka na obalama Atlantskog oceana i Sjevernog mora.

Osposobljavati učenika da shvati prostorne odnose i stekne vještinu snalaženja na geografskoj karti. Razvijati sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja, upornost i dosljednost u radu. Poticati učenika na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu.

Poticati kod učenika želju i volju za novim saznanjima. Razvijati pozitivan odnos prema radu, zalaganju i postignućima.

Ukazati na promjene koje su se dogodile u izvornoj prirodnoj sredini i naglasiti potrebu očuvanja i zaštite okoliša.

otočna država Engleska, Škotska, Wales, Sjeverna

Irska Londonska zavala pomorstvo visoka gospodarska razvijenost Pariška zavala decentralizacija Alpe, Mt. Blanc Korzika Monako Benelux – Belgija, Nizozemska,

Luksemburg Europska unija, NATO Bruxelles, Rotterdam Europoort Rajna polderi vjetroelektrane Republika Irska, Dublin

35

Države Sjeverne Europe

Skandinavske države

Ostale države Sjeverne Europe

Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države Sjeverne Europe i njihove glavne gradove.

Odrediti geografski položaj Sjeverne Europe. Nabrojiti i pokazati na geografskoj karti reljefne

cjeline Sjeverne Europe. Opisati i razlikovati klimatska i vegetacijska

obilježja Sjeverne Europe. Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna obilježja

stanovništva i gospodarstva skandinavskih država, baltičkih država i Islanda.

Ukazati na velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, što pridonosi očuvanju okoliša.

Razvijati kod učenika sposobnost snalaženja na geografskoj karti.

Osposobljavati učenika da se samostalno služi udžbenikom i atlasom.

Razvijati urednost i razumijevanje pri rješavanju ciljano odabranih zadataka.

Pohvaliti i potaknuti svaki napor učenika da dostigne razinu usvojenosti znanja i vještina ostalih učenika u razrednom odjelu.

Pravilno procijeniti i preispitati napredovanje učenika u radu i učenju na kraju I. polugodišta.

Skandinavske države – Norveška, Švedska, Finska

Baltičke države – Estonija, Latvija, Litva

Danska, Island Skandinavski poluotok, Jylland ledenjački reljef fjord vulkani gejziri snježno-šumska klima, klima tundre tajga, tundra ugrofinski jezici hidroenergija, geotermalna energija

36

Države Srednje Europe

Njemačka

Alpske države

Ostale države Srednje Europe

Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države Srednje Europe i njihove glavne gradove.

Odrediti geografski položaj Srednje Europe. Nabrojiti i pokazati reljefne cjeline Srednje Europe. Opisati i razlikovati klimatska i vegetacijska

obilježja Srednje Europe. Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna obilježja

stanovništva i gospodarstva Njemačke, alpskih država i istoka Srednje Europe.

Osposobljavati učenika da shvati vremenske i prostorne odnose.

Razvijati vještinu snalaženja na geografskoj karti, njegovati radne navike i dosljednost u učenju te sposobnost razumijevanja naučenog.

Primjenom različitih metoda rada zaokupiti pozornost i tako što dulje zadržati koncentraciju kod učenika. Razvijati toleranciju i pozitivan odnos prema drugim narodima i etničkim manjinama.

Razvijati ljubav prema domovini ukazujući na velik broj naših građana koji su na radu u inozemstvu.

Razvijati ekološku svijest na primjerima zastarjelih industrijskih postrojenja u državama na istoku Srednje Europe.

Njemačka, ujedinjenje bivše Zapadne i Istočne Njemačke

Ruhr Porajnje, Sjeverna, Srednja i Južna

Njemačka Alpske države – Švicarska,

Lihtenštajn, Austrija, Slovenija Alpe ledenjaci zimski turizam tranzitni promet istok Srednje Europe – Poljska,

Češka, Slovačka, Mađarska stepe les pusta

Države Južne Europe

Europsko Sredozemlje

Italija

Ostale države Južne Europe

Opisati pojam Sredozemlja. Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države

Južne Europe i njihove glavne gradove. Odrediti geografski položaj Južne Europe. Nabrojiti i pokazati reljefne cjeline Južne Europe. Zapamtiti i opisati osnovna obilježja krškog reljefa,

sredozemne klime i vegetacije. Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna

Italija, San Marino, Vatikan, Španjolska, Portugal, Andora, Grčka, Malta, Albanija, Gibraltar

sredozemni civilizacijski krug primorska i pomorska država Apeninski poluotok, Pirenejski

poluotok, Balkanski poluotok Sicilija, Sardinija, Baleari krški reljef

37

demografska i gospodarska obilježja država Južne Europe.


Razvijati sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja te preciznost i jasnoću u odgovorima na pitanja.

Razvijati kod učenika osjećaj solidarnosti za područja pogođena prirodnim katastrofama (vulkani, potresi i požari) kojima je izložena Južna Europa.

Razvijati pozitivan odnos prema naporima za stvaranje obradivih zemljišta i borbi za pitku vodu.

Razvijati kod učenika svijest o pripadnosti dijela Hrvatske sredozemnom kulturno-civilizacijskom krugu i ukazati na potrebu čuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine.

sredozemna klima makija, sredozemna šuma turizam pomorstvo marikultura industrijski trokut : Milano-Torino-

Genova

Države Jugoistočne Europe

Države Jugoistočne Europe

Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države Jugoistočne Europe i njihove glavne gradove.

Opisati i zapamtiti okolnosti raspada SFRJ. Imenovati i nabrojiti države koje su nastale nakon

raspada SFRJ. Odrediti geografski položaj država Jugoistočne

Europe. Imenovati i pokazati na geografskoj karti reljefne

cjeline Jugoistočne Europe. Razlikovati, usporediti i opisati osnovna obilježja

klime i vegetacije. Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna

demografska i gospodarska obilježja država Jugoistočne Europe.

Opisati složeni etnički i vjerski sastav stanovništva.

Crnomorske države :Rumunjska i Bugarska

kontinentske države Bosna i Hercegovina, Crna Gora,

Srbija, Makedonija, Kosovo 1991. g. – raspad SFRJ Panonska nizina, Vlaška nizina Karpati, Stara planina, Rodopi,

Dinaridi etnički i vjerski mozaik brojne etničke manjine južnoslavenska i romanska jezična

skupina

38


Poticati učenika na samostalnost i dosljednost u radu i učenju.

Provjeravati točnost i stupanj razumijevanja ciljano postavljenih pitanja i zadataka.

Razvijati pozitivan odnos prema pripadnicima različitih naroda i vjera.

Ukazati na pravo svakog naroda da odlučuje o svojoj sudbini.

Države Istočne Europe

Ruska Federacija

Ostale države Istočne Europe

Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države Istočne Europe i njihove glavne gradove.

Imenovati i nabrojiti države koje su nastale u Europi nakon raspada SSSR-a.

Odrediti geografski položaj država Istočne Europe. Imenovati i pokazati na geografskoj karti reljefne

cjeline Istočne Europe. Razlikovati, usporediti i opisati osnovna obilježja

klime i vegetacije. Prepoznati na geografskoj karti Rusku Federaciju

kao euroazijsku državu. Usporediti, opisati i zapamtiti osnovna prirodna i

društveno-gospodarska obilježja europskog i azijskog dijela Ruske Federacije.

Osposobljavati učenika da shvati prostorne odnose na geografskoj karti.

Razvijati kod učenika sposobnosti usmenog izražavanja i logičnog razmišljanja.

Poticati učenika na samostalnost u rješavanju ciljano zadanih pitanja i zadataka.

Razvijati ekološku svijest učenika na primjerima zastarjelih industrijskih postrojenja i nuklearne

Ruska Federacija – euroazijska država

Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija 1991. g. – raspad SSSR-a Istočnoeuropska nizina Zapadnosibirska nizina Ural, Srednjosibirsko visočje,

Kavkaz Volga, Don istočnoslavenska jezična skupina poljoprivreda, «plodni trokut» rudna bogatstva, nafta, zemni plin transsibirska željeznica

39

katastrofe u Černobilu. Pozitivnim odnosom i pohvalom poticati učenika

na razmišljanje i aktivnost.Suvremena Europa

Ujedinjavanje Europe

Hrvatska u Europi

Prometni sustav i prometno povezivanje Europe

Nesklad u razvoju Europe

Imenovati najvažnije gospodarske, političke i vojne integracije koje djeluju u Europi.

Opisati Europsku uniju kao najmoćniju gospodarsku integraciju u svijetu.

Prepoznati potrebu za stvaranjem integracija zbog opće dobrobiti država članica.

Zapamtiti, prepoznati i pokazati na geografskoj karti države članice Europske unije.

Nabrojiti i razlikovati vrste prometa. Prepoznati i pokazati na geografskoj karti

najprometnije morske i zračne luke u Europi. Prepoznati, razlikovati i usporediti gospodarsku

jezgru i periferiju Europe. Nabrojiti i opisati najvažnije pokazatelje

razvijenosti neke države. Osposobljavati učenika da shvati vremenske i

prostorne odnose. Razvijati i češće provjeravati vještinu snalaženja na

geografskoj karti. Provjeravati redovitost, urednost i točnost pri

rješavanju odabranih pitanja i zadataka. Provjeriti stupanj usvojenosti temeljnih znanja i

stupanj razumijevanja nastavnih sadržaja zbog pravilne procjene stvarnih sposobnosti učenika i davanja zaključne ocjene.

ujedinjavanje Europe Europska unija europske integracije razvoj prometa oblici prometa prometno povezivanje nacionalni dohodak životni standard jezgra i periferija Europe

¹ upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji ili odstupanja kod učenika zbog kojih prilagođeni program valja proširiti ili smanjiti

40

Izvedbeni nastavni plan i program za nastavu geografije u sedmom razredu jedinstven

je za sve učenike budući da su učenici s teškoćama u razvoju integrirani u razredne odjele.

Stoga je predloženi prilagođeni program predočen prema nastavnim cjelinama i temama,

ishodima učenja, ključnim pojmovima, novom stručnom nazivlju i napomenama. Većina

ključnih pojmova se ponavlja iz ranijih razreda ili iz prethodnih nastavnih tema i cjelina.

Stalnim ponavljanjem i nadopunjavanjem temeljnih geografskih pojmova želi se postići što

kvalitetnija razina usvojenosti znanja. Bolje je usvojiti manje sadržaja nego nametati

mnogo sadržaja koje učenici neće moći usvojiti. Nastavne sadržaje valja obrađivati na

vizualnim predodžbama i konkretnim primjerima. Potrebno je odabrati primjerene zadatke

za ponavljanje i vježbu (diferencirane po težini, vrsti i načinu rješavanja) te izraditi ispite

znanja manjeg opsega i s manjim brojem zadataka nego za učenike uključene u redoviti

program.

Predloženi operativni prilagođeni program isključivo je individualan te se izrađuje u

suradnji sa stručnim suradnicima za svakog učenika posebno. Prilagođeni program može se

tijekom školske godine nadopuniti ili rasteretiti ako predmetni učitelj uoči da je isti

prelagan ili prezahtjevan za učenika.

Predmetni učitelj će prilagoditi sposobnostima i potrebama svakog pojedinog učenika

ciljeve nastave geografije, aktivnosti za učenike te metode rada, oblike rada, nastavna

sredstva i pomagala.

Za učenike koji rade po prilagođenom programu, predmetni učitelj je dužan odabrati

udžbenik za učenike s posebnim obrazovnim potrebama, objavljen u Katalogu

obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu.

41

V. INICIJALNI ISPIT ZNANJA

Inicijalni ispit znanja može se provesti na početku školske godine. Predloženi inicijalni

ispit je kraći, zadatci su jednostavno koncipirani i provjeravaju se samo neka od temeljnih

znanja koja su učenici trebali usvojiti u petom i šestom razredu. Inicijalni ispit je predviđen za

A i B skupinu s dvadeset zadataka koji se u pravilu boduju s jednim bodom.

Ljestvica vrednovanja učeničkih postignuća samo je u funkciji procjene predznanja

učenika i ne može se upisati kao brojčana ocjena u imenik, nego se upisuje u rubriku

opisnog praćenja.

Prijedlog ljestvice bodovanja učeničkih postignuća:

od 0 do 8 bodova = predznanje nije zadovoljavajućeod 9 do 11 bodova = dovoljno predznanjeod 12 do 14 bodova = dobro predznanjeod 15 do 17 bodova = vrlo dobro predznanjeod 18 do 20 bodova = izvrsno predznanje

42

PRIJEDLOG INICIJALNOG ISPITA ZNANJA

skupina A

U sljedećim zadatcima samo je jedan točan odgovor. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

1. Sva mjesta u Europi nalaze se:

a) sjeverno od ekvatora b) južno od ekvatora c) istočno od početnog meridijana d) zapadno od početnog meridijana

2. Iznenadno podrhtavanje Zemljine kore nazivamo:

a) tektonika pločab) podvlačenje pločac) razmicanje pločad) vulkanizame) potres

U sljedećim zadatcima dva su točna odgovora. Zaokruži slovo ispred točnih odgovora.

3. Prirodnu vegetaciju sjevernog umjerenog pojasa čine:

a) makijab) savanac) stepad) tundrae) tropska kišna šuma

4. Tercijarne djelatnosti gospodarstva su:

a) građevinarstvo b) prometc) ribarstvod) trgovinae) školstvo

5. U sljedećem zadatku na crtu u lijevom stupcu upiši slovo odgovarajućeg pojma iz

desnog stupca. Jedno slovo je višak.

43

____ porječje A - rijeka s pritocima____ razvodnica B - oblik riječnog ušća____ riječna mreža C - prostor s kojeg rijeka odvodi površinske vode____ slijev D - linija koja razdvaja dva slijeva ili dva porječja

E - prostor s kojeg sve rijeke otječu prema jednom moru ili jezeru

U sljedećim zadatcima dopuni rečenice upisivanjem odgovarajućeg pojma ili kratkog odgovora na crtu.

6. Kontinenti Staroga svijeta su:_________________ ___________________ i ____________________ .

7. Do geografskih otkrića najveće značenje u plovidbi imalo je _________________________ ______________ (upiši ime mora).

8. Ploveći iz Sredozemnog u Crveno more prolazi se kroz važan morski prolaz. Ime toga prolaza je __________________________ ____________________ .

9. Za početni meridijan određen je meridijan koji prolazi kroz ___________________ (upiši ime grada).

10. Uz obale Europe teče ____________________________________ (upiši ime morske struje).

11. Što je apsolutna naseljenost? ___________________________________________________________________

12. Što je vrijeme? (definiraj trima riječima)_______________________________________________________________________

13. Kakva prema postanku mogu biti udubljenja u kojima su prirodna jezera? ____________________________________________________________________

14. Pojava veće rodnosti od smrtnosti naziva se _______________ _________________ .

15. Ako je rodnost 9 promila, a smrtnost 10 promila, kolika je prirodna promjena? ______________________________.

16. Navedi kontinente na kojima većinu stanovništva čine pripadnici bijele rase:_______________________________________________________________________

44

17. Koja jezična porodica prevladava u Europi?________________________________________

18. Nabroji primarne djelatnosti gospodarstva:_______________________________________________________________________

19. Što je NATO? _______________________________________________________________________

20. Nabroji najmanje pet država članica Europske unije:_______________________________________________________________________

PRIJEDLOG INICIJALNOG ISPITA ZNANJA

skupina B

U sljedećim zadatcima samo je jedan točan odgovor. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

1. Sva mjesta u Hrvatskoj nalaze se: a) sjeverno od ekvatora b) južno od ekvatora c) istočno od nultog meridijana d) zapadno od nultog meridijan

2. Pojava izbijanja magme na Zemljinu površinu naziva se:

a) tektonika pločab) podvlačenje pločac) razmicanje pločad) vulkanizame) potres

U sljedećim zadatcima dva su točna odgovora. Zaokruži slovo ispred točnih odgovora.

45

3. U umjerene klime ubrajaju se:

a) klima tundreb) savanska klimac) snježno-šumska klimad) sredozemna klimae) umjereno topla vlažna klima

4. Kvartarne djelatnosti gospodarstva su:

a) građevinarstvo b) prometc) sudstvod) trgovinae) školstvo

5. U sljedećem zadatku na crtu u lijevom stupcu upiši slovo odgovarajućeg pojma iz desnog stupca. Jedno slovo je višak.

____ mlade ulančane planine A – ravnice iznad 200 metara apsolutne visine____ stara gromadna gorja B – zaobljeni vrhovi i blage padine____ nizine C – oštri vrhovi i strme padine____ platforme D – ravnice do 200 metara apsolutne visine

E – najstariji dijelovi reljefa, građeni od najstarijih stijena

U sljedećim zadatcima dopuni rečenice upisivanjem odgovarajućeg pojma ili kratkog odgovora na crtu.

6. Kontinenti Novoga svijeta su:____________________________________________________________________

7. Što je Euroazija?__________________________________________________________________

8. Nakon geografskih otkrića najvažniji pomorski putovi preseljeni su na ____________________________________ (napiši ime oceana).

9. Ploveći iz Crnog u Sredozemno more prolazi se kroz dva važna morska prolaza. To su ______________________ i _________________________.

46

10. Što je klima? (definiraj trima riječima)______________________________________________________________

11. Toplinski pojas između sjeverne polarnice i sjeverne obratnice naziva se ____________________ ___________________ pojas.

12. Što je gustoća naseljenosti?_________________________________________________________________

13. Nabroji tr dočetiri svjetska jezika:____________________________________________________________________

14. Napiši religije koje su uz kršćanstvo raširene u Europi:____________________________________________________________________

15. Pojava veće smrtnosti od rodnosti naziva se _______________ _________________ .

16. Ako je rodnost 10 promila, a smrtnost 9 promila, kolika je prirodna promjena? ______________________________.

17. Nabroji neobnovljive izvore energije:______________________________________________________________________

18. Nabroji sekundarne djelatnosti gospodarstva:_______________________________________________________________________

19. Što je Europska unija? _______________________________________________________________________

20. Nabroji najmanje pet država članica NATO-a:______________________________________________________________________

47

VI. PRIMJERI OBRADE POJEDINIH NASTAVNIH JEDINICA

U primjerima obrade pojedinih nastavnih jedinica uz tipične geografske metode

prikazana je primjena metode oluja ideja (brainstorming), INSERT metode, metode rada s

karticama, učenici poučavaju učenike, rasprava, teorija igre, tehnike rada na tekstu, rad s

programiranim materijalom. Metoda rada pomoću računala može se primijeniti u školama

koje zadovoljavaju materijalno tehničke uvjete (dovoljan broj računala za razredni odjel,

dostupnost programa i sl.). Od oblika rada prikazani su primjeri frontalnog, individualnog

(samostalnog), rada u parovima, rada u skupinama, igra uloga. Uz većinu nastavnih jedinica

priložen je tekstualni materijal za obradu izbornih sadržaja ili za individualno stručno

usavršavanje. Mikroplaniranje i programiranje nastavnih jedinica temelji se na promišljanjima

o razvoju ključnih kompetencija učenika. Stoga je obrazac priprema prilagođen novoj

paradigmi učenja i poučavanja, Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kao i modelu koji je

predstavljen na stručnim skupovima za učitelje i nastavnike geografije.

48

Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE

Nastavna tema: 1. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe

Nastavna jedinica: Pojam Europe

Tip sata: obrada novih sadržaja

Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• povijest: promjene državnih granica Europe tijekom 20. stoljeća

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razlikovati pojmove Europa i Euroazija• razlikovati političku i dogovorenu granicu Europe i Azije• imenovati i na tematskoj karti pokazati regije Europe• izdvojiti osnovna obilježja pojedinih regija• pokazati na političkoj karti države u pojedinim regijama

Zašto Europu smatramo kontinentom? Objasnite tvrdnju: Europa je poluotok Euroazije.Pokaži na zidnoj karti Europe dogovorenu granicu prema Aziji. Koje države u cijelosti politički pripadaju europskom kontinentu, a koje smatramo euroazijskim državama?Na temelju kojih obilježja izdvajamo regije u Europi?Po kojim se obilježjima Zapadna Europa razlikuje od ostalih regija? Zašto je Sjeverna Europa najrjeđe naseljena regija? Kakve su prednosti položaja Srednje Europe? Na temelju kojih obilježja izdvajamo Južnu Europu? Navedi razloge zaostajanja u gospodarskom razvoju država Istočne i Jugoistočne Europe.Na zidnoj karti Europe izdvoji i pokaži po jednu državu u svakoj regiji.

METODIČKA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata, izreći i/ili skicom (grafičkim organizatorom opisne sheme) prikazati sažetak nastavne jedinice • analizirati tematsku kartu

Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.Pregledati nekoliko bilježnica na kraju sata.Poslušati jedan sažetak na kraju sata.

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja

Kako je Europa „dobila“ ime? Što znače imena ostalih kontinenata?

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima

Aktivno sudjelovanje u metodi razgovora, samostalni i odgovoran rad na tekstu, podrška učenicima kojima je potrebna.

49

Tijek nastavnog sataEtape sata

Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika

Uvod • provjera predznanja

• poticanje znatiželje

• najava cilja nastavnog sata

• ponoviti predznanje učenika iz 5. i 6. razreda

• pročitati tekst iz Vrijedno je znati o imenu Europa

• najaviti upoznavanje europskih granica i regija

• uz zadane pojmove upisuju kratko obrazloženje (kontinent, ocean, Euroazija, Stari svijet, Novi svijet, Sredozemno more, granica Azije i Europe)• čitaju tekst iz Vrijedno je znati o imenu Europa i odgovaraju na pitanja

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (politička granica, regionalizacija), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• Granica između Europe i Azije- neizravnom grafičkom metodom i usmenim izlaganjem objasniti razliku dogovorene i političke granice Europe

• Regije Europe- metodom izlaganja upoznati učenike s načelima regionalizacije i definicijom regije; - pojam regionalizacija razumijeva diferenciranje prostora na manje dijelove specifičnih obilježja koji se zovu regije; na temelju prirodnogeografskih obilježja, ponajprije reljefnih i klimatskih, zatim društvenoga razvoja i gospodarskih obilježja, uz poštivanje državnih granica u Europi izdvajamo šest regija

• Zapadna Europa- metodom demonstracije i metodom razgovora, uz pomoć političke karte Europe, tematske karte u udžbeniku i atlasa odrediti države koje pripadaju Zapadnoj Europi; - metodom razgovora i metodom oluje ideja, uz pomoć pregledne karte Europe, tematskih karata u udžbeniku i tablice na kraju udžbenika (ili grafofolije/ppt) ispisati opća obilježja regije- metodom usmenog izlaganja objasniti da su među državama Zapadne Europe započeli procesi europskog integriranja

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasima dogovorenu i političku granicu između Europe i Azije

• slušaju izlaganje učitelja; na jednom primjeru izvaneuropskih kontinenata dokazuju razumijevanje pojmova regija i regionalizacija

• analiziraju tematsku kartu u udžbeniku i izdvajaju te imenuju šest regija Europe

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu države koje pripadaju Zapadnoj Europi i odgovaraju na pitanja:Što je zajedničko svim državama regije, osim Luksemburga? - izlaz na Atlantski ocean i položaj uz Engleski kanal Kakva je gustoća naseljenosti u pojedinim državama (tematska karta, udžbenik, str. 40)? - veća od 100 stan./km2, osim u IrskojŠto je pogodovalo gustoj naseljenosti? - umjereno topla klima, sredozemna klima (tematska karta, udžbenik, str. 32), položaj uz ocean (promet, ribarstvo, nafta i zemni plin), reljef (tematska karta, U/16): stara gromadna gorja bogata rudama, zavale, riječne doline - pogodno za naseljavanje i prometno povezivanje te za razvoj poljoprivrede, rudarstva i industrije), riječna mreža (delta Rajne, Seine, Temza, Loire)Zašto se Zapadna Europa brže gospodarski razvijala u posljednjih

50

• Sjeverna Europa- metodom demonstracije i metodom razgovora, uz pomoć političke karte Europe, tematske karte u udžbeniku i atlasa odrediti države koje pripadaju Sjevernoj Europi- metodom razgovora i izlaganja, uz pomoć opće karte Europe, tematskih karata u udžbeniku i tablice na kraju udžbenika (ili grafofolije) ispisati opća obilježja regije Pogledajte zidnu kartu Europe i kartu u udžbeniku, str. 32 pa odgovorite: Zašto je osnovno obilježje Sjeverne Europe rijetka naseljenost?Kakve su mogućnosti gospodarskog razvoja u ovoj regiji? Što im je preostalo?

Uz pomoć tablice u udžbeniku objasnite razlike u razvijenosti ove regije.

• Srednja Europa- metodom demonstracije i metodom razgovora, uz pomoć političke karte Europe, tematske karte u udžbeniku i atlasa odrediti države koje pripadaju Srednjoj Europi - metodama razgovora izdvojiti osnovna obilježja regije: Usporedite gustoću naseljenosti država Zapadne i Srednje Europe.Kakav je geografski i prometni položaj regije u Europi?

- radom na tekstu upoznati ostala obilježja regije

• Južna Europa- metodom demonstracije i metodom

200 godina? - kolonije, primjena parnog stroja - prva industrijska revolucija, razvoj prometa, druga industrijska revolucija (po potrebi dopuniti odgovore radom na tekstu, U/9)Kojoj skupini država prema razvijenosti pripadaju države Zapadne Europe? analiza grafofolije ili tablice u udžbeniku - skupini najrazvijenijih država Europe

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu države koje pripadaju Sjevernoj Europi

• odgovaraju na pitanje: planinski reljef; klima tundre i umjereno topla klima; • odgovaraju na pitanje: skromne mogućnosti za razvoj poljoprivrede na Islandu i Skandinavskom poluotoku;• odgovaraju na pitanje: usmjerenost na more i razvoj sekundarnog sektora• odgovaraju na pitanje: - Estonija, Latvija i Litva zaostaju u gospodarskom razvoju za ostalim državama

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu države koje pripadaju Srednjoj Europi

• odgovaraju na pitanje: gusta naseljenost obilježava obje regije

• odgovaraju na pitanje: središnji prometni položaj, razvijeniji zapad regije• odgovaraju nakon čitanja teksta: česte promjene granica, različiti gospodarski i politički razvoj, razlike u razvijenosti

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu države koje pripadaju Južnoj Europi

51

razgovora, uz pomoć političke karte Europe, tematske karte u udžbeniku i atlasa odrediti države koje pripadaju Južnoj Europi; - radom na tekstu upoznati obilježja regije

• Jugoistočna Europa- metodom demonstracije i metodom razgovora, uz pomoć političke karte Europe, tematske karte u udžbeniku i atlasa odrediti države koje pripadaju Jugoistočnoj Europi- radom na tekstu upoznati obilježja regije

• Istočna Europa- metodom demonstracije i metodom razgovora, uz pomoć političke karte Europe, tematske karte u udžbeniku i atlasa odrediti države koje pripadaju Istočnoj Europi- radom na tekstu upoznati obilježja regije

• odgovaraju nakon čitanja teksta: mediteranska klima, planinski reljef, usmjerenost na Sredozemno more, emigracija u prošlosti, tercijarne djelatnosti

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu države koje pripadaju Jugoistočnoj Europi

• odgovaraju nakon čitanja teksta: najmanja regija površinom i brojem stanovnika, poveznica Europe i Jugozapadne Azije, česti ratovi, promjene granica, kasna industrijalizacija, mozaik naroda, jezika, vjera i kultura

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu države koje pripadaju Istočnoj Europi

• odgovaraju nakon čitanja teksta: velike nizine, rijeke i jezera - važni plovni putovi, rude, energenti, najslabije razvijena regija

Završni dio sata

• primjena naučenog

• formativno vrednovati

• zadati rješavanje zadataka u udžbeniku, str. 11; zabilježiti rezultate nekoliko učenika• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 5 i 6• preporučiti ponavljanje i utvrđivanje nastavnih sadržaja prema zadatcima u Zbirci Geografija Europe

• odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 11)

• jednom rečenicom izriču ili skicom prikazuju sažetak nastavne jedinice

Plan školske ploče Pojam Europe

Europa – dio Euroazije- politička granica – 44 države- dogovorena granica: Ural (gorje i rijeka), obala Kaspijskog jezera, Veliki Kavkaz, Crno more, Bospor, Dardaneli

ZAPADNA EUROPA - najgušće naseljena regija, kolijevka industrijalizacije i urbanizacije- visoka razvijenost imigracija- počeci integriranja Europe

52

SJEVERNA EUROPA - najrjeđe naseljena regija, usmjerenost na more- velike razlike u razvijenosti

SREDNJA EUROPA - središnji prometni položaj- dodir oceanskih i kontinentskih utjecaja- razlike u razvijenosti

JUŽNA EUROPA - usmjerenost na Sredozemno more, antičke civilizacije- suvremena industrija i tercijarni sektor

JUGOISTOČNA EUROPA - veza Europe i Jugozapadne Azije- politička nestabilnost

ISTOČNA EUROPA - najveća i najslabije razvijena regija

Nastavne metode i oblici rada: metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, rad na tekstu, neizravna grafička metoda; frontalni, samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik Geografija Europe, školski atlas, zidna karta Europe (pregledna i politička), zidna karta svijeta, tematske karte (politička, regije Europe), fotografije, radna bilježnica, slijepa karta Europe, grafofolija, dijagram (udio regija u površini i broju stanovnika Europe).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav KrležaNatek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.Preporučeni tekstovi iz priručnika.

Popis priloga:

Izborni sadržaji: S učenicima koji žele naučiti više može se obraditi tema „Kako se u

prošlosti mijenjala granica Europe i Azije“. Tekstualni materijal za temu:

PROMJENA GRANICE IZMEĐU EUROPE I AZIJE

Europske granice na sjeveru, jugu i zapadu razmjerno su jasno određene atlantskim i

sredozemnim morskim pročeljem. Tijekom povijesti mijenjala se istočna granica. Sve do 18.

stoljeća istočnom europskom međom smatrane su rijeka Don na jugu i rijeka Sjeverna Dvina

na sjeveru. U 17. stoljeću njemački geograf Philipp Clüver istočnu među Europe pomaknuo

je na rijeke Volgu i Kamu te na Ob. U 18. stoljeću Šveđanin Strahlenberg prvi je za istočnu

među uzeo gorje Ural, što je općenito prihvaćeno u 19. stoljeću.

53

Ni danas ne postoji jedinstveni pristup u određivanju istočne granice Europe. Istočna

europska granica dogovoreno je prihvaćena kao crta koja se od Jugorskog poluotoka na

sjeveru spušta istočnim podnožjem Urala i potom rijekom Ural do Kaspijskoga jezera. Od

ušća Urala granica prati sjevernu kaspijsku obalu do ušća rijeke Kume, skreće na zapad te

Kumom ide na rijeku Manyč do Dona, potom Donom do Azovskoga mora, pa kroz Kerčka

vrata i preko Crnoga mora do Bospora i Dardanela. Neki autori umjesto rijeke Ural uzimaju

Mugodžarsko pobrđe i rijeku Embu, odnosno planinski sustav Kavkaza umjesto rijeka Kume i

Manyča. Ako se za južni dio istočne granice Europe uzmu rijeke Kuma i Manyč, dio europske

Rusije ostaje »izvan« Europe. Sličan problem nastaje ako se granica povuče cijelim tokom

rijeke Ural. Naime, tada je dio Kazahstana uključen u Europu. Primjenom političkog umjesto

fizičkogeografskog načela europska se granica između Urala i Kaspijskog jezera

poistovjećuje s političkom granicom Rusije i Kazahstana, odnosno s granicom Rusije prema

Gruziji i Azerbajdžanu na Kavkazu. Političko načelo primjenjuje se i za južnu europsku među

u Sredozemnom moru.

Bez obzira na to koja se od spomenutih varijanta uzme za istočnu i jugoistočnu među

Europe, to nije jasna i oštra diobna crta nego isključivo dogovorena razdjelnica dvaju

kontinenata.

Prema članku Mladena Klemenčića, Atlas Europe, str. 6-7, prilagodila Ružica Vuk

Grafički materijal za obradu teme nalazi se u Atlasu Europe, str. 6.

Na zimskom seminaru za geografe 2008. godine prof. dr. sc. Ivo Nejašmić

preporučio je hrvatskim geografima i leksikografima da za jugoistočnu među Europe prihvate

Kavkaz jer Kavkaz je najizrazitija prirodna granica, dok je Kumsko-manička udolina bitno

slabija prirodna granica od Kavkaza, a ni u sociogeografskom smislu ne predstavlja

razdjelnicu. Granica na Kavkazu uvelike se poklapa s političkom granicom (državna granica

Ruske Federacije s Gruzijom i Azerbajdžanom).

U poimanju Europe katkad zabunu unose neki drugi pristupi. Tako se ponegdje u

literaturi pod Europom smatraju članice Vijeća Europe, pa se tada Turska, Cipar, Gruzija,

Armenija i Azerbajdžan smatraju europskim zemljama. Drugi pak pod Europom spominju

samo članice Europske unije. Dodatnu zabunu unosi članstvo u europskim sportskim

organizacijama (nogomet, košarka) u kojima je uz Cipar, Tursku i zakavkaske zemlje još i

Izrael. Možda će jednog dana i zemlje Zakavkazja ući u Europsku uniju, ali to će biti

54

pomicanje političkih granica Europe, dakle, samo još jedan dio azijskog tla u Europi. Danas je

azijski otok Cipar (njegov zapadni dio) u Europskoj uniji, ali nećemo stoga proširiti

geografske granice Europe do Bliskog istoka.

Prihvaćanjem konvencionalne granice između Europe i Azije koja prati gorje Ural,

rijeku Ural, obalu Kaspijskoga jezera i greben Velikog Kavkaza, u Europu su uključeni

europski dio Ruske Federacije, dio Kazahstana, relativno mali dio Gruzije (oko 3%),

Azerbajdžana (oko 8%) i Turske, čiji samo mali dio geografski pripada Europi (manje od

3%), ali u njemu je njezin najveći grad, Istanbul.

POLITIČKO-GEOGRAFSKA PODJELA I SUVREMENE PROMJENE

Europa je politički rascjepkana na 44 države, bez europskih dijelova Turske, Ruske

Federacije, Kazahstana, Gruzije i Azerbajdžana. Države su teritorijalne organizacije

stanovništva koje povezuje osjećaj uzajamne pripadnosti na temelju zajedničkog povijesnog,

društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja. Opći trend u Europi je povećanje broja

nezavisnih država.

Prve države u Europi nastale su nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva, a od 15.

stoljeća na zapadu kontinenta oblikuju se moderne države. Državne granice često su

mijenjane zbog osvajačkih ratova i oslobodilačkih pokreta pokorenih naroda. Najveće

promjene u broju država i njihovim granicama događale su se u posljednja dva stoljeća.

Početkom 19. stoljeća politička karta Europe sastojala se od 11 samostalnih država (Portugal,

Španjolska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Danska, Švedska,

Švicarska, Austrijsko, Rusko i Tursko Carstvo) i mnoštva malih njemačkih i talijanskih

državica. U drugoj polovici 19. stoljeća nastale su dvije nove države, Njemačka i Italija (o

ujedinjenju Njemačke i Italije više se uči iz povijesti). Proces osamostaljivanja država

napredovao je od zapada prema istoku kontinenta. Na istoku su se borili za prevlast

Austrijsko, Rusko i Tursko Carstvo. Potiskivanjem Osmanlija iz Europe nastale su samostalne

države Grčka, Rumunjska, Crna Gora, Srbija (u 19. st.) te Bugarska i Albanija (početkom

20. st.). Na zapadu Europe u 19. stoljeću osamostalila se Belgija, a na sjeveru Europe

početkom 20. stoljeća Norveška.

Nakon I. svjetskog rata s političke pozornice nestala su tri carstva (njemačko,

austrijsko i rusko) i nastao niz novih država. Na sjeveru Europe osamostalile su se Finska,

Estonija, Latvija, Litva, na zapadu Irska, u srednjoj Europi Poljska, Čehoslovačka,

55

Mađarska, Austrija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (dijelom na jugoistoku Europe).

Stvaranjem Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (1922. godine) pod rusku vlast pali

su istočnoslavenski narodi. Većina granica dogovorena je na mirovnoj konferenciji u

Versaillesu (1919. godine). U Europi su nakon Prvoga svjetskog rata postojale 32 države.

Države koje nisu bile zadovoljne versajskom političkom kartom predvođene

Njemačkom izazvale su novi svjetski rat. Nakon Drugog svjetskog rata (1945. godine)

stvorena je nova politička podjela koja se održala do 1991. godine. Na sjeveru Europe

samostalnost je stekao Island. Najveće promjene dogodile su se ponovno u Srednjoj Europi.

Njemačka je teritorijalno smanjena i podijeljena na zapadni i istočni dio. Obnovljene su

višenacionalne države Čehoslovačka, Jugoslavija i održao se SSSR. Čehoslovačka je

teritorijalno smanjena na istoku, SSSR se proširio na Moldaviju i pribaltičke države. Unutar

Jugoslavije najveće promjene granica doživjela je Hrvatska (vraćeni su joj Istra, Zadar, otoci,

Međimurje i Baranja, ali je smanjena u Srijemu). Na mirovnoj konferenciji u Potsdamu (kraj

Berlina, 1945. godine) prihvaćeno je načelo nepromjenjivosti granica. Nakon mirovne

konferencije samostalnost je stekla i Malta.

Politička neravnopravnost naroda, ograničene osobne slobode, nedemokratičnost i

gospodarska kriza doveli su do raspada višenacionalnih država. Najprije se raspao SSSR na

15 novih država 1991. godine. Od 15 novih država Europi pripadaju Estonija, Latvija, Litva,

Bjelorusija, Moldavija, Ukrajina i europski dio Rusije. Iste godine raspala se i Jugoslavija

na pet samostalnih država. To su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna

Gora te Makedonija. Spajanjem dviju bivših jugoslavenskih republika, Srbije i Crne Gore,

godine 1992. proglašena je Savezna Republika Jugoslavija koja je 2003. godine preimenovana

u Srbiju i Crnu Goru. Nakon referenduma 2006. godine Crna Gora se osamostalila. Godine

2008. nezavisnost je proglasilo Kosovo. Godine 1993. Čehoslovačka se razdvojila mirnim

putem na Češku i Slovačku. Ovi procesi bili su potaknuti promjenama u Srednjoj Europi gdje

su ujedinjene dvije njemačke države 1990. godine. Vanjske granice dotadašnjih država nisu

mijenjane. Procesi stvaranja samostalnih država pojedinih naroda odvijali su se mirnim

putem, osim na prostoru bivše Jugoslavije gdje je Srbija vojnom silom pokušala promijeniti

postojeće granice i osvojiti tuđi teritorij. Republika Hrvatska obranila se od srpske agresije u

Domovinskom ratu koji je trajao od 1991. do 1995. godine, oslobodila okupirane dijelove i

nakon mirne reintegracije Podunavlja definitivno uspostavila vlast nad teritorijem koji je

međunarodno priznat već 15. siječnja 1992. godine.

Događaji u Ukrajini krajem 2013. i u početkom 2014. godine koji su rezultirali

smjenom predsjednika Janukoviča, referendumom na Krimu i proglašenjem Krima sastavnim

56

dijelom Ruske Federacije, rezultirali su promjenama političkih granica. Svjetska zajednica

osudila je odluku Moskve o priključenju Krima Ruskoj Federaciji. Prema načelu aktualizacije,

važno je pratiti sudbinu Krima, ali i istočnih dijelova Ukrajine (npr. Donjecki bazen, Lugansk,

Harkiv), kao i sudbinu Transdnjestrije u kojoj je na referendumu 2006. godine izglasana

neovisnost od Moldavije. Političku kartu Europe mogu promijeniti i najavljeni referendum u

Škotskoj (rujan 2014.). Pitanje statusa Katalonije bit će aktualno krajem 2014. godine.

U analizi političko-geografskih promjena izostavljeni su Luksemburg i površinom

patuljaste države: Vatikan, Monako, San Marino, Andora i Lihtenštajn. Današnja

politička karta Europe sastoji se od 44 samostalne države različite veličine, broja stanovnika,

stupnja gospodarske razvijenosti, kulturnih obilježja i uloge u svjetskom gospodarstvu.

Europske države razlikuju se i po državnom ustrojstvu. Većinom su republike, a

monarhije su: Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska,

Norveška (kraljevine), Andora, Monako, Lihtenštajn (kneževine) i Luksemburg (vojvodstvo).

Najveća država prema površini je Ukrajina, a najmanja Vatikan. Demografski najveća država

je Njemačka (2013. godine imala je 82,7 milijuna stanovnika), a najmanja Vatikan (2013.

godine 799 stanovnika).

57


Nastavna tema: 1. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe

Nastavna jedinica: Veličina, geografski smještaj i položaj Europe



• matematika: koordinatni sustav na pravcu (smještaj Europe u koordinatnoj mreži); omjer i

proporcija (udio kopna u odnosu prema ostalim kontinentima) i računanje s postocima

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• analizirati tematsku kartu geografskog smještaja Europe i krajnjih točaka• pokazati na geografskoj karti krajnje točke Europe• imenovati na slijepoj karti krajnje točke Europe• objasniti povoljan geografski položaj i smještaj Europe• usporediti na dijagramu veličinu Europe s drugim kontinentima• pokazati na geografskoj karti velike otoke i otočne skupine koji pripadaju Europi• imenovati na slijepoj karti velike otoke i otočne skupine koji pripadaju Europi te morske prolaze između Europe, Azije i Afrike• analizirati crtež sjeverne i kopnene polutke• analizirati tematsku kartu vremenskih zona

Pokaži na geografskoj karti krajnje točke Europe.Uz kružiće na slijepoj karti upiši imena krajnjih točaka europskog kopna.Uz pomoć geografske karte objasni geografski smještaj Europe.Odredi na geografskoj karti geografski položaj Europe.Usporedi površinu i broj stanovnika Europe s ostalim kontinentima.Kako se povoljan položaj odrazio na ulogu Europe u svijetu?Ima li Europa danas vodeću ulogu u svjetskom gospodarstvu i politici?Koje otočne skupine i otoci pripadaju Europi?Uz brojeve upiši imena velikih otoke i otočnih skupina koji pripadaju Europi, a uz slova imena označenih morskih prolaza.Koje su vremenske zone dogovorno određene u Europi?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti vještinu analize pregledne karte svijeta i Europe• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata• unaprijediti metodologiju analiziranja (postupke u analizi) tematske karte i dijagrama

Određivanje geografskog smještaja i položaja Europe.Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.Pregledati nekoliko bilježnica na kraju sata.Samostalna analiza tematskih karata geografskog smještaja i geografskog položaja Europe te analiza dijagrama kontinenti prema površini i broju stanovnika.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja• sposobnost izrade vođenog sažetka

Formulirati pitanja za metodu razgovora.

58

SOCIJALNA KOMPETENCIJA


Zadatci za metodu razgovora, samostalni rad na tekstu, samostalna analiza preglednih i tematskih karata te dijagrama, podrška učenicima kojima je potrebna.



Uvod • provjera predznanja• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• provjeriti domaću zadaću• ponoviti nastavne sadržaje prethodne nastavne jedinice • ponoviti predznanje učenika: geografska mreža (udaljenost od ekvatora i početnog meridijana), toplinski pojasi, vremenske zone

• uz zadane pojmove upisuju kratko obrazloženje (pojam Europa, granice Europe, regije)• odgovaraju na pitanja: Što je geografska mreža? (mreža meridijana i paralela); Zašto je važna geografska mreža? (za određivanje smještaja neke točke na Zemlji); Na primjeru Zagreba odredite geografske koordinate. (udaljenost od ekvatora prema sjeveru i udaljenost od početnog meridijana prema istoku)

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (geografski smještaj, geografski položaj; površina Europe (10 mil. km2), pojave i procese

• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, izrade grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• voditi učenike u analizi zidne karte svijeta do zaključka da je od Europe manja samo Australija, odnosno da je Europa drugi najmanji kontinent

• voditi učenike u analizi dijagrama do zaključka da je Europa treći kontinent prema broju stanovnika, na kojem živi 10 posto svjetskog stanovništva

• crtežom (veličinom kruga ili pravokutnika) predočiti površinu Europe: površina Europe je 10,2 mil. km2 (površina 44 neovisne države je 5,9 mil. km2, a europskog dijela Ruske Federacije, Kazahstana, Gruzije, Azerbajdžana i Turske 4 142 922 mil. km2)

• metodom usmenog izlaganja objasniti razliku geografskog smještaja i geografskog položaja; na tematskoj karti u udžbeniku (str. 12) izdvojiti krajnje točke na europskom kopnu.; voditi učenika do zaključka da je Europa smještena u geografskoj mreži sjeverno od ekvatora, od 36° do 71°08', odnosno da se u smjeru zapad-istok proteže od 9°30' zapadno od početnog meridijana do 68°5' istočno od početnog meridijana

• Europi pripadaju i brojni otoci u sjevernom dijelu Atlantskog oceana i u

• na zidnoj karti svijeta pokazuju kontinente i rangirati ih prema površini

• analiziraju dijagram (udžbenik, str. 12) i objašnjavaju odnose kontinenata prema broju stanovnika

• crtaju strukturni krug ili strukturni stupac

• slušaju izlaganje učitelja• analiziraju tematsku kartu u udžbeniku, čitaju imena i koordinate krajnjih točaka, pronalaze krajnje točke Europe u atlasima i na zidnoj karti Europe; pronalaze u atlasima i pokazuju na zidnoj karti Europe Gibraltarska vrata, Bospor, Sicilijski prolaz, Dardanele, La Manche

• uz pomoć zidne karte Europe i karata u atlasima imenuju otoke i

59

Sredozemnom moru; voditi učenike u analizi opće karte Europe • usmenim izlaganjem i metodom demonstracije objasniti da su u sastavu europskih država i afričke otočne skupine Azori, Madeira i Kanarski otoci

• metodom razgovora voditi učenike do zaključka o važnosti geografskog smještaja Europe

• voditi učenike u analizi tematskih karta i utvrditi obilježja geografskog položaja Europe: 1. središnji geografski položaj Europe na sjevernoj polutki, između Arktičkog i Atlantskog oceana, Sredozemnoga mora, Azije i Afrike, 2. najpovoljniji položaj prema područjima najveće naseljenosti na Zemlji, 3. središnji položaj na kopnenoj polutki

• metodama razgovora i usmenog izlaganja objasniti utjecaj središnjega položaja na odabir početnog meridijana – za početni meridijan 1884. godine uzet je onaj koji prolazi kroz (staru) zvjezdarnicu Greenwich u Londonu, kao simbol prestiža Ujedinjenog Kraljevstva, tada vodeće pomorske, industrijske i najveće države u svijetu

• zadati učenicima rad na tekstu (udžbenik, str. 13) i problemsko pitanje o važnosti geografskog položaja

otočne skupine koji pripadaju Europi (Novaja Zemlja, Svalbard, Zemlja Franje Josipa, Island, Farski otoci, Irska, Velika Britanija; Korzika, Sardinija, Sicilija, Kreta)

• odgovaraju na pitanja: U kojim se toplinskim pojasima smjestila Europa? (većim dijelom u sjevernom umjerenom, manjim dijelom u sjevernom hladnom); Kako je to utjecalo na naseljavanje? (povoljno)

• analiziraju tematske karte sjeverne i kopnene polutke (udžbenik, str. 13) i odgovaraju na pitanja: Kakav je geografski položaj Europe na sjevernoj polutki? Kakav je geografski položaj Europe prema najgušće naseljenim dijelovima svijeta? Kakav je geografski položaj Europe na kopnenoj polutki?

• slušaju izlaganje učitelja i kontinuirano tijekom nastavnoga sata vode bilješke prema planu školske ploče

• čitaju zadani tekst i odgovaraju na pitanje: Kako je povoljan geografski položaj utjecao na ulogu Europe u svijetu? (središnji prometni položaj)

Završni dio sata

• primjena naučenog• formativno vrednovati

• zadati rješavanje zadataka u udžbeniku, str. 14; zabilježiti rezultate nekoliko učenika

• zadati domaću zadaću: pročitati tekst u udžbeniku, vježbati pokazivanje u atlasu svih geografskih imena koja se navode u tekstu, riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 7 i 8

• preporučiti pretraživanje internetskih stranica: pronaći i proučiti tekst o standardnom vremenu u Europi (UTC)

• samostalno usmeno odgovaraju na pitanja u udžbeniku, str. 14

Plan školske ploče

60

Veličina, geografski smještaj i geografski položaj Europe- veličina: 10 mil. km2 44 države=5,9 mil. km2 + eur. dio Rusije, Kazahstana, Gruzije , Azerbajdžana i Turske=4,1 mil. km2 - drugi najmanji kontinent- treći kontinent po udjelu svjetskog stanovništva (oko 700 milijuna stanovnika)- geografski smještaj - krajnje točke: Kinnarodden (71°08' sjeverno od ekvatora) Rt da Roca Sjeverni Ural (9°30' zapadno od početnog meridijana) (68°5' istočno od početnog meridijana)

Rt Tarifa (36° sj. od ekvatora)- središnji geografski položaj na sjevernoj polutki i na kopnenoj polutki - središnji prometni položaj

- 4 vremenske zone

Nastavne metode : metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička metoda, rad na tekstu.

Oblici rada: frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik Geografija Europe, školski atlas, zidna karta svijeta, zidna karta Europe (pregledna i politička), globus, tematske karte (krajnje točke Europe, sjeverna polutka, vremenske zone), fotografije (Greenwich, Kinnarodden, Rt da Roca, Rt Tarifa), radna bilježnica, slijepa karta Europe, grafofolija, dijagram (kontinenti prema veličini i broju stanovnika).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav KrležaNatek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.Preporučeni tekstovi iz priručnika.

61


Nastavna tema: 2. Reljef Europe

Nastavna jedinica: Vrste stijena i postanak reljefa



• biologija: pojava života na Zemlji i geološke ere

• fizika: jedinice za mjerenje vremena

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• nabrojiti geološke ere i čitati geološku vremensku ljestvicu• izdvojiti vrste stijena po postanku• pokazati na geografskoj karti reljefne cjeline i opisati sličnosti i razlike

Što su eoni, a što geološke ere?U kojim je geološkim razdobljima nastao osnovni reljef Europe?Što je litosfera?Navedi vrste stijena.Od čega su građene stijene?Koji dijelovi Europe čine prastaru Europu?Pronađi na geografskoj karti stara gromadna gorja iutvrdi njihovo gospodarsko značenje.Pronađi na geografskoj karti mlade ulančane planine i usporedi ih prema izgledu sa starim gromadnim gorjima.Zašto danas Alpe više nisu prometna prepreka?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti vještinu analize pregledne karte Europe• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata• unaprijediti metodologiju analiziranja (postupke u analizi) tematske karte i fotografija

Povezati fotografije s tematskom i preglednom kartom Europe.Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.Pregledati nekoliko bilježnica na kraju sata.Samostalna analiza tematske karte reljef Europe.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja• sposobnost izrade vođenog sažetka

Formulirati pitanja za metodu razgovora.Izrada tablice (plan školske ploče).

SOCIJALNA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima, unaprjeđivanje rada u paru

Zadatci za metodu razgovora, samostalni rad na tekstu, samostalnu analiza preglednih i tematske karate te fotografija. Zadaci za rad u paru.

62




• provjeriti domaću zadaću• ponoviti predznanje učenika iz 5. razreda • najaviti obradu nastavnih sadržaja o reljefu Europe

• odgovaraju na pitanja: Kako unutarnje sile utječu na reljef Zemlje? Koji vanjski čimbenici mijenjaju reljef Zemlje? Kako je Zemlja građena? Od kojih se dijelova sastoji litosfera? Koji dijelovi Europe su građeni od najstarijih stijena?

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (geološke ere, mlada, stara i prastara Europa, alpsko nabiranje, vrste stijena po postanku (taložne, vulkanske i preobražene), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom izlaganja, razgovora, demonstracije i grafičkim metodama objasniti sastav litosfere i vrste stijena prema postanku; litosfera je građena od stijena, a stijene od minerala; prema postanku razlikujemo magmatske, taložne i preobražene stijene; pokazati primjere magmatskih stijena – granit, bazalt (izvornu stvarnost ili fotografije) i opisati postanak te vrste stijena; prezentirati primjere taložnih stijena i opisati tri načina njihova postanka; prezentirati ili pokazati primjere preobraženih stijena i objasniti utjecaj tlaka i temperature na preobrazbu postojećih stijena

• podijeliti učenicima tablice u koje će upisivati reljefne cjeline Europe i koje će na kraju sata zalijepiti u bilježnice; voditi učenike u analizi tematske karte u udžbeniku i izdvojiti dijelove reljefa Europe prema starosti: prastara, stara i mlada Europa; na zidnoj karti pokazati Baltički štit i Rusku platformu i objasniti utjecaj vanjskih sila na preoblikovanje prastare Europe; zadati učenicima zadatak na str. 10radne bilježnice i provjeriti točnost rješenja; izreći (ponoviti) pravila rada u paru, zadati zadatak za rad u parovima i provjeriti rezultate rada

• na reljefnom modelu Europe pokazati prostor Stare Europe; zadati učenicima zadatak na str. 10 radne bilježnice i provjeriti točnost rješenja

zadati zadatak za rad u parovima i provjeriti rezultate rada

• slušaju izlaganje učitelja• vode bilješke prema planu školske ploče• analiziraju tekst i tablicu u rubrici Vrijedno je znati• analiziraju zadane fotografije ili primjere stijena

• vode bilješke u tablici• analiziraju tematsku kartu u udžbeniku, str. 16

• traže i imenuju u atlasu i na zidnoj karti Europe Baltički štit i Rusku platformu• na str. 10 radne bilježnice boje Baltički štit i Rusku platformu

• radom na tekstu i u paru iz udžbenika upoznaju ostala obilježja Prastare Europe i čitaju iz geološke vremenske ljestvice vrijeme nastanka te ih upisuju u tablice

• traže i imenuju u atlasu i na zidnoj karti Europe dijelove Stare Europe• Na str. 10 radne bilježnice boje područje Stare Europe• radom na tekstu i u paru, upoznaju obilježja i gospodarske potencijale Stare Europe• upisuju u tablice obilježja, vrijeme nastanka i dijelove Stare Europe

63

• uz pomoć animacije (pokreti litosfernih ploča) objasniti alpsku orogenezu, povlačenje Tethys oceana i izdizanje Mlade Europe; na zidnoj karti i u atlasima pokazati dijelove Mlade Europe; zadati učenicima zadatak na str. 10 radne bilježnice i provjeriti točnost rješenja; zadati zadatak za rad u parovima i provjeriti rezultate rada

• pažljivo prate animaciju i odgovaraju na pitanje: Kako je nastala Mlada Europa?

• traže i imenuju u atlasu i na zidnoj karti Europe dijelove Mlade Europe (ulančane planine i velike nizine)• na str. 10 radne bilježnice boje područje Mlade Europe• radom na tekstu i u paru, upoznaju obilježja Mlade Europe i trajanje alpske orogeneze• upisuju u tablice obilježja, vrijeme nastanka i dijelove Mlade Europe

Završni dio sata



• zadati rješavanje zadataka u udžbeniku, str. 17 (1., 2., 3. i 7. pitanje) i 1. zadatka u radnoj bilježnici (str. 9)

• zabilježiti rezultate nekoliko učenika• zadati za domaću zadaću 3., 4. i 5. zadatak iz radne bilježnice (str. 10)• izreći upute za samostalno utvrđivanje nastavnih sadržaja o temi vrste stijena i postanak reljefa

• samostalno usmeno odgovoriti na pitanja u udžbeniku, str. 17 i pismeno na prvi zadatak u radnoj bilježnici

Plan školske pločeVRSTE STIJENA I POSTANAK RELJEFA

- građa Zemlje: jezgra, plašt, kora- kora + gornji dio plašta = litosfera- sastav litosfere: minerali → stijene- vrste stijena prema postanku: magmatske, taložne, preobražene

Reljef Europereljefna cjelina Obilježja Dijelovi StarostPRASTARA EUROPA

- najstarije stijene + mlađe naslage

- najstarije stijene, snižene i udubljene; ledenjačka jezera, morenski nanosi

Ruska platforma

Baltički štit

Dva najstarija eona

STARA EUROPA

- stara gromadna gorja → snižena i zaobljena, lako prohodna, bogata rudama → industrija → gradovi

Skandinavsko gorje, gorja Velike Britanije i Irske, Ural, Njemačko-češko sredogorje, Ardeni, Vogezi, Središnji masiv, Meseta, Rodopi

Paleozoik

MLADA EUROPA

- mlade ulančane planine → visoke, oštrih vrhova, strmih padina, vulkani,

Alpe, Apenini, Dinaridi, Karpati, Stara planina, Šar planina, Pindos, Pireneji,

Alpsko nabiranje

64

potresi, siromaštvo ruda, šume, pašnjaci, promet (tuneli), hidroenergija, turizam- nizine i zavale: mladi sedimenti → poljoprivreda, promet, gusta naseljenost

Betijski Kordiljeri

Panonska nizina, Padska nizina, Vlaška nizina, Istočnoeuropska nizina, Pribaltička nizina

Mezozoik

Kenozoik

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda, demonstracije.

Oblici rada: frontalni, samostalni i rad u parovima.

Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta Europe, školski atlas, udžbenik Geografija Europe, radna bilježnica, 3-D reljefni model Europe, animacija-pokreti litosfernih ploča, fotografije i crteži različitih reljefnih oblika, ilustracija geoloških razdoblja Zemljine prošlosti, zbirka stijena.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagrebde Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.

Izborni sadržaji: Temu „Geološka prošlost Zemlje“ obraditi u timskoj nastavi s biologijom i

kemijom.

Tekst za individualno stručno usavršavanje:

NOVA GEOLOŠKA VREMENSKA LJESTVICA

Geološka prošlost podijeljena je na velika vremenska razdoblja koja se nazivaju eoni (hadij,

arhaik, proterozoik i fanerozoik) i ere. Ere se dijele na periode, periodi na epohe, a epohe na

doba. Povjerenstvo za stratigrafiju Međunarodne geološke unije (IGUS) 2004. godine

objavilo je novu geološku podjelu vremena, a 2007. godine dopunu. Zadnja korekcija

učinjena je 2013. godine.

Zajedničko ime za prva tri eona je prekambrij. Hadij nema manjih jedinica dok je arhaik

podijeljen na četiri ere (eoarhaik, paleoarhaik, mezoarhaik i neoarhaik), a proterozoik na tri

ere (paleoproterozoik, mezoproterozoik, neoproterozoik). Fanerozoik se dijeli na tri ere:

paleozoik, mezozoik i kenozoik. Era paleozoik dijeli se na periode kambrij, ordovicij, silur,

devon, karbon i perm. Era mezozoik dijeli se na periode trijas, jura i kreda. Era kenozoik

dijeli se na periode paleogen, neogen i kvartar. Period paleogen dijeli se na epohe paleocen,

65

eocen i oligocen, period neogen dijeli se na miocen i pliocen, a najmlađi geološki period

kvartar na pleistocen i holocen.

Eoni Ere Periode Epohe Doba

Fanerozoik Kenozoik

Kvartar Holocen

Pleistocen

NeogenPliocen

Miocen

Paleogen Oligocen

Eocen

Paleocen

Mezozoik Kreda

Jura

Trijas

Paleozoik Perm

Karbon

Devon

Silur

Ordovicij

Kambrij

Proterozoik Neoproterozoik

Mezoproterozoik

Paleoproterozoik

Arhaik Neoarhaik

Mezoarhaik

Paleoarhaik

Eoarhaik

HadijIzvor: Cohen, K. M., Finney, S. C. Gibbard, P. L and Fan, J.-X., 2013, The ICS International Cronostratigrafiphic Chart, Episodes, v. 36, no. 3, pp. 199-204.

66


Nastavna tema: 2. Reljef Europe

Nastavna jedinica: Preoblikovanje reljefa Europe

Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja


• biologija: pojava života na Zemlji i geološke ere

• fizika: jedinice za mjerenje vremena

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• nabrojiti procese preoblikovanja reljefa• izdvojiti tipične reljefne oblike dolinskog, ledenjačkog, obalnog i krškog reljefa• opisati procese oblikovanja nizina, taloženja lesa, ledenjačke erozije i akumulacije, oblikovanja obala i krške procese• pokazati na geografskoj karti Europe primjere nizina, ledenjačkih jezera, fjordova, obala sa sprudovima i lagunama, delta, estuarija, a na geografskoj karti Hrvatske primjere površinskih i podzemnih krških reljefnih oblika (krško polje, kanjon, jama, špilja)

Koji vanjski čimbenici sudjeluju u oblikovanju reljefa?Kako tekućice oblikuju reljef?Što je les (prapor) i gdje je nataložen?Što su morenski nanosi?Što su i gdje se pojavljuju fjordovi i fjeldovi?Koji reljefni oblici nastaju na niskim, a koji na strmim obalama?Opiši kako nastaje delta, a kako estuarij.Navedi i opiši površinske krške reljefne oblike.Navedi i opiši podzemne krške reljefne oblike. Pokaži na geografskoj karti Europe Istočnoeuropsku, Panonsku, Vlašku i Padsku nizinu.Pokaži na geografskoj karti Europe tri fjorda.Navedi i na geografskoj karti pokaži primjere europskih obala sa sprudovima i lagunama. Imenuj na geografskoj karti tri rijeke koje na ušću oblikuju deltu.Imenuj na geografskoj karti tri rijeke koje na ušću oblikuju estuarij.Pokaži na geografskoj karti primjer rijeke u Hrvatskoj koja oblikuje kanjon, jedno krško polje, najdublju jamu i najdulji špiljski sustav.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata, izreći i/ili skicom (grafičkim organizatorom opisne sheme) prikazati sažetak nastavne jedinice • analizirati opću kartu

Zadatci za rad na tekstovima u udžbeniku.Grafički prikažite sažetak nastavne jedinice u bilježnici.Po kojim se obilježjima reljef Južne Europe razlikuje od reljefa Sjeverne Europe?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost izdvajanja ključnih pojmova i procesa• izrada i prezentacija postera (ili powerpoint prezentacije)

Zadatci za rad u skupinama.

67



Zadatci za sudjelovanje u metodi razgovora, samostalni i odgovoran rad u skupinama.



Uvod • provjera predznanja (nastanak reljefa i reljefni oblici na Zemlji)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• provjeriti domaću zadaću• ponoviti podjelu geološke prošlosti Zemlje uz pomoć geološke vremenske ljestvice

• prezentacijom fotografija različitih reljefnih oblika i problemskim pitanjem (Kako su nastali ovi reljefni oblici?) najaviti obradu novih nastavnih sadržaja

• odgovaraju na pitanja: Koje eone izdvajamo u geološkoj prošlosti Zemlje? Koji su dijelovi Europe nastali tijekom prva tri eona? U kojoj su eri nastala gromadna gorja Europe? Opišite nastanak mladih ulančanih planina Europe. Koji još dijelovi reljefa pripadaju Mladoj Europi?• analiziraju prezentirane fotografije i oblikuju zaključak: reljefni oblici nastali su radom vode, leda, vjetra,…

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (dolinski, ledenjački, obalni, krški reljef; riječne doline, ledenjačke doline, ledenjačka jezera, fjordovi, sprudovi, lagune, delta, estuarij, površinski i podzemni oblici krškog reljefa), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• pročitati uvod u nastavnu jedinicu Preoblikovanje reljefa• Podijeliti učenike u pet skupina i objasniti metode rada i cilj sata. Prva skupina obrađuje dolinski i eolski reljef, druga ledenjački reljef, treća obalni reljef na strmim obalama, četvrta obalni reljef na niskim obalama i tipove riječnih ušća, peta krški reljef. Podijeliti zadatke i radni materijal skupinama. Radni materijal (ako se izrađuje poster) mogu činiti slijepe karte Europe, pojedinih regija i Hrvatske, fotografije, crteži... Na slijepoj karti Europe (posteru) skupine ucrtavaju/označavaju područja zadanog reljefa, ispisuju ključne procese i dodaju odabrane fotografije i skice. Ako postoji mogućnost, učenici rade powerpoint prezentacije.• usmjeravati rad skupina i savjetovati selekciju pojmova na posterima/prezentacijama

• slušaju tekst i upute učitelja za rad u skupinama• rade u skupinama 15 minuta

Završni dio sata



• najaviti prezentaciju postera ili izlaganje uz powerpoint prezentaciju i izreći upute za vrednovanje rada skupina

• vrednovati rad skupina

• prate prezentacije i ispunjavaju tablice koje na kraju sata lijepe u bilježnice (posteri / prezentacije mogu služiti kao uvod u obradu pojedinih regija ili karakterističnih država u regijama; u cjelini Opća obilježja Europe važno je da učenici prepoznaju reljefne oblike i prostor te da ih odgovarajuće apliciraju na kartu)

68

• sistematizirati nastavne sadržaje prema pitanjima u udžbeniku (11 str.)

• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 11 i 12


Prijedlog tablice za praćenje izlaganja

Preoblikovanje reljefa Europe

Reljef oblikovan radom

rijeka → dolinski reljef

crtež


vjetra


ledenjaka

crtež


valova, morskih struja, plime

i oseke

crtež

Krški reljef – oblikovan u

topljivim stijenama

crtež

Mogući sadržaj ispunjene tablice (plana školske ploče)

Preoblikovanje reljefa Europe


rijeka → dolinski reljef

- erozija → transport → akumulacija

- planinski krajevi – riječne doline „V“ oblika

- ravničarski krajevi – naplavne ravni, riječne

terase

Crtež riječne

doline


vjetra

- lesne (praporne) naslage

- pr. Panonska nizina


ledenjaka

- Sjeverna Europa, dio Zapadne i Istočne

Europe, Alpe

- erozija → ledenjačke doline

- akumulacija → morenski nanosi

- ledenjačka jezera

Crtež ledenjačke

doline, fjorda i

fjelda

69

- fjordovi

- fjeldovi


valova, morskih struja,

plime i oseke

- strme obale → erozija → klifovi

- niske obale → akumulacija → sprudovi,

lagune

- tipovi riječnih ušća → delta, estuarij

Crtež klifa

Crtež delte

Crtež estuarija

Krški reljef - oblikovan

u topljivim stijenama

- površinski oblici: škrape, kamenice,

ponikve, uvale, krška polja, zaravni

- podzemni oblici: jame, špilje

- ponornice

Crtež odabranog

reljefnog oblika

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda praktičnih radova, metoda razgovora, izravna i neizravna grafička metoda, metoda demonstracije.

Oblici rada: samostalni, skupni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, zidna karta Europe, školski atlas, slijepe karte, radna bilježnica, fotografije reljefnih oblika, blok-dijagram krških reljefnih oblika, poster (powerpoint prezentacija).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

70


Nastavna tema: 3. Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu

Nastavna jedinica: Razvedenost europskih obala



• biologija: život u moru

• kemija: ugljik i njegovi spojevi (nafta i zemni plin); otopine; vrste tvari

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati i imenovati na geografskoj karti europska mora, najveće poluotoke, otoke, zaljeve, morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazložiti razvedenost obala• usporediti obale po postanku i gospodarskoj iskorištenosti• objasniti važnost mora za život ljudi i razvoj gospodarstva

Pokaži na geografskoj karti važnija mora na sjevernom, zapadnom i južnom obalnom i morskom pročelju Europe.Uz brojeve kojima su označena mora oko Europe upiši njihova imena.Pokaži na zidnoj karti najveće poluotoke Europe.Slovima A, B, C, D i E označi na slijepoj karti veće europske poluotoke, a na crte iza slova upiši njihova imena.Slovima F i G označi na slijepoj karti dva veća zaljeva oko Europe, a na crte iza slova upiši njihova imena.Morski prolaz između površinom najvećeg otoka i europskog kopna na karti označi kružićem i brojem 1. Ime tog morskog prolaza je _______________________ . Morski prolaz koji povezuje Sredozemno more s Atlantskim oceanom na karti označi kružićem i brojem 2. Ime tog morskog prolaza je _______________________ . Sicilijski prolaz označi na slijepoj karti kružićem i brojem 3, a Otrantska vrata kružićem i brojem 4. Brodovi koji plove iz Egejskoga prema Crnome moru prvo prolaze kroz tjesnac ___________________ (upiši ime), a zatim kroz tjesnac _________________ (upiši ime).Na kartu upiši imena površinom triju najvećih otoka oko Europe koji se nalaze u Atlantskom oceanu.Na slijepoj karti brojevima 5, 6, 7 i 8 označi četiri veća otoka u Sredozemnom moru koji pripadaju Europi. Na crte iza brojeva upiši njihova imena.Na jednom primjeru objasni nastanak niskih i strmih obala.Usporedi gospodarsku važnost mora oko Europe na sjevernom, zapadnom i južnom obalnom i morskom pročelju.Zašto su mora oko Europe sve ugroženija?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata

Zadatci za rad na tekstu (U/21 i 23).

71

• skicom prikazati norveški i dalmatinski tip obale i fjord• analizirati tematske karte (Ledeno doba u Europi, Razvedenost europskih obala, Nafta i zemni plin u Sjevernom moru), opću kartu u školskom atlasu i zidnu kartu Europe

Skicom prikaži norveški i dalmatinski tip obale.Skicom prikaži fjord.Usporedi pleistocenske obale s današnjom obalnom linijom Europe.Pokaži na zidnoj karti veće europske poluotoke i otoke.Koje države imaju izlaz na Sjeverno more? Koje države imaju veća naftna, a koje veća plinska polja u Sjevernom moru? Prema kojim gradovima je izgrađeno najviše plinovoda i naftovoda? Zašto je Sjeverno more važno ribolovno područje? U čemu je važnost Kielskog kanala? Zašto se dijelovi Baltičkog mora zimi zaleđuju?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost grafičkog prikazivanja ključnih pojmova• sposobnost argumentiranja stavova o zaštiti okoliša

Zadatci za metodu razgovora.Zadatci za rad u parovima.Koje djelatnosti ugrožavaju život u morima oko Europe?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za uspješan rad u parovima• prepoznati i argumentirati mjere za smanjenje ekološke ugroženost mora oko Europe

Zadatci za rad u parovima.Što možemo (i moramo) činiti kako bi se smanjila ugroženost mora oko Europe?




• provjeriti domaću zadaću i pratiti (zabilježiti) i redovitost u pisanju domaćih zadaća

• metodom razgovora ponoviti predznanje učenika iz 5. razreda (voda na Zemlji, otok, poluotok, morska vrata, morski prolaz i tjesnac) i prvu temu iz 7. razreda (geografski smještaj i položaj Europe)

• najaviti obradu nastavne jedinice Razvedenost europskih obala: Usporedite obale Europe s drugim kontinentima. Zašto kažemo da su europske obale najrazvedenije?

• odgovaraju na pitanja: Kako dijelimo vode na Zemlji? Što je otok, a što poluotok? Pokažite primjere na zidnoj karti Europe (u atlasu). Kako dijelimo morske prolaze? U čemu je njihovo značenje?

• analiziraju zidnu kartu Svijeta i zaključuju kakva je razvedenost europskih obala

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (ledeno doba, razvedenost obale, vode na kopnu, fjord, fjeld, obalno pročelje, dalmatinski i norveški

• metodom usmenog izlaganja ponoviti pojam obalne razvedenosti • voditi učenike u analizi tematske karte u udžbeniku i zidne karte Europe i imenovati najveće poluotoke i otoke• obrazložiti važnost razvedenosti za

• bilježe obrazloženje pojma

• analiziraju tematsku kartu (U/22) i na zidnoj karti Europe pokazuju najveće poluotoke i otoke

72

tip obale, morski prolaz, riječna mreža, riječni režim; 100 m – približno dizanje morske razine nakon zadnjega ledenog doba), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

maritimnost i razvoj djelatnosti kao što su ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja, trgovina i turizam • prezentirati tematsku kartu ledeno doba u Europi u pleistocenu i voditi učenike u usporedbi pleistocenske obale s današnjom obalnom linijom; zaključiti da je današnja obalna linija oblikovana prije oko 11 700 godina, nakon zadnjeg ledenog doba, kada se razina mora podigla za više od 100 metara i more je potopilo najniže dijelove kopna• izravnom grafičkom metodom skicirati tri obalna i morska pročelja Europe• zadati zadatak učenicima za rad u parovima: Radom na tekstu i analizom karte u atlasu upoznati obilježja sjevernog obalnog i morskog pročelja; provjeriti rezultate rada, zapisati na ploču (u bilježnice) obilježja sjevernoga morskog pročelja i pokazati na zidnoj karti Europe Bijelo i Barentsovo more• pokazati na zidnoj karti Europe zapadno morsko pročelje, ukazati na razliku niskih (veći dio pročelja) i strmih obala (obala Norveške i Škotske); metodom demonstracije objasniti norveški tip obale; usporediti obilježja i važnost Norveškog (promet, ribolov), Sjevernog (promet, ribolov, nafta i zemni plin) i Baltičkog mora (zimi dijelom zaleđeno); objasniti važnost Kielskog kanala

• zadati zadatak za rad u parovima: Radom na tekstu (U/23) učenici u parovima upoznaju južno obalno i morsko pročelje; pitanja-smjernice za rad u parovima: Po čemu se obale južnog pročelja razlikuju od sjevernog i zapadnog? Opiši dalmatinski tip obale. Koji su dijelovi južnog pročelja najrazvedeniji? Koje su djelatnosti razvijene na južnom pročelju? • provjeriti rezultate rada u parovima, posebno napredak u kartografskoj pismenosti

• metodom razgovora (uz pomoć fotografije u udžbeniku Havarija

• uspoređuju pleistocensku obalnu liniju s današnjom i slušaju obrazloženje učitelja

• skiciraju tri obalna i morska pročelja Europe

• u parovima čitaju tekst u udžbeniku (U/21) i traže u atlasima imena mora koja pripadaju sjevernom obalnom i morskom pročelju, odabrani par pokazuje Barentsovo i Bijelo more na zidnoj karti, a sljedeći par objašnjava obilježja tih dvaju mora; prepisuju u bilježnice plan školske ploče• prate obrazloženje učitelja, pronalaze u atlasima Norveško, Sjeverno i Baltičko more te Kielski kanal; odgovaraju na pitanje: Zašto se obale Norveškog i Sjevernog mora ne zaleđuju? Kako je nastao norveški tip obale?• analiziraju tematsku kartu (U/23) i odgovaraju na pitanja: Koje države imaju izlaz na Sjeverno more? Koje države imaju veća naftna, a koje veća plinska polja u Sjevernom moru? Prema kojim gradovima je izgrađeno najviše plinovoda i naftovoda? Zašto je Sjeverno more važno ribolovno područje? U čemu je važnost Kielskog kanala? Zašto se dijelovi Baltičkog mora zimi zaleđuju?

• radom u parovima odgovaraju na zadana pitanja, koristeći tekst u udžbeniku i školski atlas; pokazuju na zidnoj karti Europe Gibraltarska vrata, Sredozemno more, Jadransko more, Egejsko more, Jonsko more, Tirensko more, Crno more, Mramorno more, Azovsko more

• analiziraju fotografije i izdvajaju djelatnosti koji ugrožavaju kvalitetu

73

tankera i fotografija s primjerima drugih onečišćenja) objasniti ekološku ugroženost mora oko Europe

mora i život u morima oko Europe

Završni dio sata



• nove nastavne sadržaje ponoviti prema pitanjima u udžbeniku (str. 24)• zadati zadatak za igru asocijacija: uz svaku fotografiju (U/21-24) • pratiti (zabilježiti) učenike s točnim odgovorima• provjeriti mogućnost primjene naučenog u zadatcima 1., 3. i 7. u radnoj bilježnici (str. 13-15), a ostale zadatke zadati za domaću zadaću

• odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 24) redoslijedom koji odredi učitelj• uz prezentirane fotografije formuliraju jedno do dvije rečenice

• rješavaju odabrane zadatke u radnoj bilježnici i bilježe što je domaća zadaća

Plan školske ploče Razvedenost europskih obala

sjeverno obalno i morsko pročelje: - Bijelo i Barentsovo more - rijetka naseljenost, ribolov, promet- utjecaj Golfske struje

zapadno obalno i morsko pročelje: - uglavnom niske obale - strme obale: Norveška, Škotska → norveški tip obale (fjordovi)- Norveško more (promet, ribarstvo), Sjeverno more (promet, ribarstvo, nafta i zemni plin), Baltičko more (zimi zaleđeno)- La Manche (Engleski kanal), Kielski kanal

južno obalno i morsko pročelje: - strme obale, turizam, pomorstvo- velika razvedenost: obale Jadranskog i Egejskog mora - dalmatinski tip obale (crtež)- Crno more – prometna važnost- Azovsko more – zimi zaleđeno

- mora oko Europe ekološki su ugrožena (industrija, pomorski promet, rijeke, naselja, turizam)

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička, metoda rada na tekstu.

Oblici rada: frontalni, rad u parovima i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: tematske karte (Ledeno doba u Europi, Razvedenost europskih obala, Nafta i zemni plin u Sjevernom moru), zidne karte Europe i svijeta, školski atlas, udžbenik, radna bilježnica, dokumentarni film o utjecaju Golfske struje, zračna snimka i blok-dijagram fjorda.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,

74

Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Riđanović, J., 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Izborni sadržaji: Golfska struja

Prilog: materijal o Golfskoj struji (iz literature i s interneta):

Za razumijevanje Golfske struje potrebno je objasniti petlje morskih struja koje se oblikuju u

južnom i u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Iz Gvinejskog zaljeva prema sjeveroistočnim

obalama Južne Amerike teče Južna ekvatorska struja koja se kod najistočnijeg rta Brazila

račva u dva dijela. Prvi dio je Brazilska struja koja teče uz obale Južne Amerike do sutoka s

Falklandskom strujom, zatim zaokreće ulijevo pod utjecajem Coriolisove sile i nastavlja

preko oceana uz jugozapadne obale Afrike prema Gvinejskom zaljevu pod nazivom

Benguelske struje. Tako se zaokružuje vrtložno strujanje mora u južnom dijelu Atlantskog

oceana.

Drugi ogranak Južne ekvatorske struje teče prema sjeverozapadu kao Gvajanska struja i

spaja se sa Sjevernom ekvatorskom te nastavlja tok djelomično između Malih Antila u

Karipsko more. Zbog anticiklonalnog strujanja pasatnih vjetrova u Karipsko more dotječe

samo manji dio tople vode (1/3). Taj ogranak struje teče kroz Jukatanski prolaz u Meksički

zaljev pod nazivom Jukatanska struja. Najveći dio tople vode (2/3) od Antila teče prema

zapadu kao Antilska struja. Južno od Bahamskih otoka i sjeverno od Velikih Antila ta struja

zaokreće udesno zbog Coriolisove sile. U Floridskim vratima, između Floride i Kube, sastaju

se Antilska i Jukatanska struja i tu započinje Golfska struja.

U skladu s razvedenošću obala i geografskom strukturom jugoistočnog primorja Sjeverne

Amerike, prema rtu Hatteras Golfska struja teče velikom brzinom poput divovske plave

tekućice. Od rta Hatteras u smjeru podmorskog plićaka kod Newfoundlanda i dalje prema

istoku strujanje mora izloženo je vrlo velikim važnim promjenama svih hidrografskih

svojstava. Rezultati istraživanja Golfske struje sedamdesetih godina 20. stoljeća ukazuju na to

da se struji znatno mijenja prostorni obuhvat, širina matice toka od 30 nautičkih milja

povećava se na 80 nautičkih milja te strujanje mora zahvaća gotovo cijeli Sjeverni Atlantik.

Odatle i naziv Sjevernoatlantska struja. Pred rtom Hatteras struja prenosi (premješta) u

svakoj sekundi 55 mil. m3 vode (što je 50 puta više od količine vode koju u jednoj sekundi s

kopna u more donesu sve tekućice). Strujanje mora prodire do dubine od 1000 metara. Na

75

plićacima struja vrši znatan erozijski rad jer izravno modelira reljef na dnu mora. Nizvodno

od rta Hatteras, osobito na plićaku Newfoundlanda i dalje prema istoku, pod utjecajem

zapadnih vjetrova struja znatnije mijenja smjer i brzinu gibanja. Glavni tok nastavlja prema

sjeveroistoku sredinom sjevernog Atlantika, gdje zbog smanjene brzine otjecanja započinje

vijuganje, stvaranje meandara i grananje u odvojene i samostalne dijelove. Pojave na tom

dijelu uzdužnog strujanja su: Hladni zid, protustruje, unakrsno gibanje i poprečno strujanje.

Sa sjevera i sjeverozapada iz polarnih (Grenlandska) i subpolarnih krajeva (Labradorska) teku

hladne morske struje prema nižim geografskim širinama. Na plićaku Newfoundlanda sastaje

se hladna polarna voda s toplom suptropskom vodom sustava Golfske struje i uvjetuju

nastanak izrazite termičke granice (Hladni zid). Hladni zid kao izraziti temperaturni skok

pogoduje razvoju planktona i bogatstvu riba, ali na površini mora pospješuje stvaranje magle.

Najbrže otjecanje struje (do 150 cm/sekunda ili do 130 km/dan) poklapa se s termoklinom u

matici strujnog sustava. Sa sjeverozapada pritječe poprečnim strujanjem hladnija i manje

slana zelenkastoplava morska voda vrlo bogata hranjivim sastojcima. S jugoistočne strane

prema matici struje teče topla kobaltnoplava voda velike slanoće s malo hranjivih tvari iz

Sargaškog mora. Strujni sustav mora obnavlja se poprečnim gibanjima kojima stalno struji

svježa voda iz dubljih dijelova, dok se s lijeve i s desne strane obogaćuje novim masama mora

potpuno različitih sustava. Golfskom strujom osim tople vode teče i hladna voda. Golfska

struja premješta vrlo izdašne i jako različite mase mora iz nižih u više geografske širine.

Sustav Golfske struje obuhvaća u širokom rasponu od tropskih do polarnih krajeva više

pojedinačnih struja različitog reda veličine i raznorodnih svojstava. Izvorni dio sustava čine

vrlo tople (Jukatanska struja) i vrlo snažne struje (Antilska i Floridska struja). Nastavak

strujanja mora uz obale SAD-a prema rtu Hatteras i plićaku kod Newfoundlanda suvremeni je

pojam Golfske struje. Najrazgranatiji i najzamršeniji dio strujnog sustava mora nizvodno od

plićaka Newfoundlanda kroz Šetlandsko-fererski prolaz prema obalama Skandinavskog

poluotoka poznat je pod nazivom Sjevernoatlantska struja. Glavni ogranak te struje nastavlja

se kroz Norveško more uz obale Norveške i naziva se Norveška struja. Sljedeći ogranak teče

uz obale Islanda i naziva se Irmingerova struja. Strujanje topla mora osjeća se i u Sjevernom

ledenom moru. Jedan manji ogranak struji uz obale otočja Svalbard, drugi krak je duži i teče

oko poluotoka Kole prema Karskom moru. Iz sjevernoatlantske struje pred obalama

jugozapadne Europe zaokreće jedan ogranak udesno pod utjecajem Coriolisove sile i nastavlja

duž obala Portugala i sjeverozapadne Afrike kao Kanarska hladna struja. Kanarskom

strujom zatvara se sustav Golfske struje i zaokružuje vrtložno gibanje mora u sjevernom

dijelu Atlantskog oceana. U sustavu Golfske struje prosječna temperatura mora, na čitavoj

76

dužini od subekvatorskih do polarnih krajeva, veća je od temperature okolnog mora i zraka.

Ta činjenica ima kapitalno značenje za klimu, posebice u primorskim predjelima

sjeverozapadne Europe.

Prilagođeno prema djelu: Josip Riđanović, 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb

Rezultati novijih istraživanja Golfske struje:

Golfska struja sada nosi oko 31 milijun prostornih metara vode u sekundi u Sjeverni Atlantik,

a u vrijeme malog ledenog doba, između 1400. i 1850. godine, struja je nosila manje vode za

oko 3 milijuna kubika, tvrdi u članku tim predvođen Davidom Lundijem s Massachusetts

Institute of Technology (MIT). "Čini se da je Golfska struja imala ključnu ulogu tijekom

malog ledenog doba", ističu autori istraživanja. Taj članak predstavlja novi doprinos raspravi

koja uzbuđuje oceanografe: hoće li klimatsko zatopljenje koje traje već godinama izazvati

zastoj oceanskog kolanja? Da bi došla od svojih zaključaka, američka ekipa je analizirala

izotopski sastav foraminifera, protoza, sastavnih dijelova planktona. Određujući proporcije

kisika 18 koji predstavlja samo 0,2 posto kisika na planetu, u njihovim fosiliziranim

kosturima, znanstvenici su uspjeli utvrditi protok i slanost Golfske struje u doba kada su

živjela ta minijaturna stvorenja. Njihovo proučavanje zahvatilo je više od 3000 uzoraka uzetih

s jedne i druge strane tjesnaca Floride, koji odvaja američki kontinent i Kubu, gdje je Golfska

struja najjača.

Golfska struja dramatično manje zagrijava sjeverozapad Europe

Topla Golfska struja, koja donosi tople zračne mase iz tropskih predjela te tako zagrijava

europsku obalu i uvjetuje topliju klimu u Zapadnoj Europi, dramatično je oslabjela posljednjih

godina, čak 30 % u usporedbi s mjerenjem prije 12 godina. Britanski list Guardian prenio je u

prosincu 2005. godine upozorenja tamošnjih znanstvenika koji smatraju da bi to, kao

posljedica globalnih klimatskih promjena, moglo prouzročiti oštrije zime i hladnija ljeta na

području sjeverozapadne Europe.

Neizravne posljedice globalnog zatopljenja – slabljenje Golfske struje u sjevernom

Atlantiku zbog slabljenja zapadnih vjetrova i smanjenja saliniteta mora

Zbog globalnog zatopljenja, uzrokovanog emisijama fosilnih goriva i velikim

koncentracijama ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi, moglo bi na

području sjevernog Atlantika doći do slabljenja razlike u temperaturi zraka između područja

bližih Sjevernom polu i onih bližih ekvatoru. Budući da brzina vjetra ovisi o tim razlikama,

smanjenje temperaturnih razlika dovelo bi do slabljenja zapadnih vjetrova. To bi pak moglo

77

dovesti do slabljenja Golfske struje koja ublažava klimatske prilike u zapadnoj i sjevernoj

Europi. A to bi, u tim dijelovima Europe, moglo uvjetovati zahlađenje zimi. Na globalnoj

razini javlja se zatopljenje, ali u regionalnim područjima zbog takvih i sličnih efekata može

doći do zahlađenja.

Zbog globalnog zatopljenja topi se led na polovima, pa bi se u Atlantiku mogao smanjiti

salinitet, što bi, uz slabljenje zapadnih vjetrova, također moglo utjecati na slabljenje Golfske

struje.

Dakle, izravne posljedice globalnog zatopljenja mogle bi biti slabljenje zapadnog vjetra i

topljenje leda na polovima i time smanjenje slanosti oceana. Neizravne su – slabljenje

Golfske struje u sjevernom Atlantiku i smanjenje temperature zimi u zapadnoj i sjevernoj

Europi. Povod za intervju s dr. Pandžićem je otkriće znanstvenika britanskoga Nacionalnog

centra za oceanografiju u Southamptonu, objavljeno u časopisu Nature.

Uspoređujući podatke mjerenja obavljenih 1957., 1981., 1992. i 1998. s onima iz 2004.,

britanski znanstvenici su utvrdili da se jačina hladnog toka Golfske struje koji se vraća iz

arktičkih predjela smanjila od 1992. za 30 posto. U istom vremenu topli je krak struje, koji se

grana prema Africi, ojačao za 30 posto. Ako bi poremećaj bio trajan, to bi već unutar jednog

desetljeća dovelo do pada temperature od jednog stupnja Celzijusa u zapadnoj i sjevernoj

Europi. Znanstvenici ne isključuju da je u godinama kada su obavljena mjerenja bilo nekih

prirodnih varijacija, pa napominju da su potrebna daljnja istraživanja. No, kompjutorski

modeli klime već neko vrijeme predviđaju da se Golfska struja u sjevernom Atlantiku može

usporiti.

U dijelu sjevernog Atlantika, koji gravitira zapadu i sjeveru Europe, moguće je i snižavanje

temperature oceana zbog slabljenja Golfske struje koja donosi topliju vodenu masu iz

Meksičkog zaljeva. Slabljenje Golfske struje manifestiralo bi se i na druga oceanska gibanja,

a dakako i na živi svijet Atlantika.

Golfska struja, koja je većim dijelom posljedica zapadnih i južnih vjetrova, pridonosi tomu da

je klima blaža u zapadnoj i sjevernoj Europi, pa čak i u unutrašnjosti Europe gdje se njezin

utjecaj osjeća preko tih vjetrova. Tijekom zime ti su vjetrovi, naime, najtopliji na području

Europe jer dolaze s relativno toplog oceana.

»Blag utjecaj Golfske struje, to jest zapadnih vjetrova, postoji zimi i u Istočnoj i Jugoistočnoj

Europi, dakle i u Hrvatskoj. A kada bi zapadni vjetrovi oslabjeli, moglo bi se i u tim

dijelovima Europe zimi osjetiti zahlađenje, ali ne znatno. No, ti bi efekti mogli biti poništeni

globalnim zatopljenjem«, objašnjava Pandžić.

78

Na istoku i jugoistoku Europe te bi promjene mogle utjecati na atmosfersku cirkulaciju, to jest

uhodani ritam prolaska atmosferskih poremećaja (ciklona, anticiklona) mogao bi biti

izmijenjen. Jedna od posljedica toga mogla bi biti preraspodjela padalina i tijekom godine i

prostorno.

»Naime, kod slabljenja zapadnih vjetrova moglo bi se dogoditi da je atmosferskih poremećaja

manje, ali kada bi se pojavili, bili bi dugotrajniji, pa bi se mogla produljiti kišna i sušna

razdoblja«, piše Pandžić.

»Kompjutorski modeli«, ističe, »ne mogu precizno proračunati što bi se zaista dogodilo, ali

daju neke od mogućnosti uz određena pojednostavljenja stvarnih procesa u sustavu Zemlja -

atmosfera«.

Unatrag pet do šest godina počeli su se kombinirati atmosferski s oceanografskim

cirkulacijskim modelima za dobivanje prognoza vremena i klime. Jednim od takvih modela

dobio se i scenarij o mogućim promjenama u jačini Golfske struje, vjetra i temperature zraka

na zapadu i sjeveru Europe. Prema kompjutorskim modelima, koje su napravili britanski

znanstvenici, kad bi Golfska struja prestala cirkulirati, prosječna temperatura u zapadnoj i

sjevernoj Europi pala bi za četiri do šest stupnjeva Celzija. No, znanstvenici smatraju kako je

nevjerojatno da bi ona sasvim prestala cirkulirati.

Kompjutorski modeli klime već neko vrijeme predviđaju da se Golfska struja u sjevernom

Atlantiku može usporiti, slično kao u filmu »Dan poslije sutra«. Taj film znanstvenici opisuju

kao čistu fantaziju jer ne misle da je moguće tako naglo klimatsko zahlađenje kakvo je u

njemu prikazano.

Marec Srokosz iz Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu smatra:

»Najrealističniji dio tog filma je onaj koji pokazuje klimatologe kako razgovaraju s

političarima koji kažu: ‘ne možemo ništa učiniti’«.

Intervju s dr. Krešom Pandžićem, pomoćnikom ravnatelja Državnog hidrometeorološkog

zavoda iz Službe za opću meteorologiju, prenio Vjesnik (3.12.2005.)

Veza Golfske struje i Pacifika

79

http://www.zelena-lista.hr/UserFiles/Image/Globalno_Zatopljenje/20-TheGreat_ConveyorBelt.jpg

Ključ zemaljske klime krije se u masivnom kružnom toku vodenih masa od sjevernog

Atlantika do sjevernog Pacifika. Na krajevima su dvije ključne zone preokreta. U Atlantiku se

topla i vrlo slana Golfska struja hladi i tone, pa hladna voda u obliku dubinske slane morske

struje teče oko cijeloga planeta prema Pacifiku. Tu se postupno zagrijava i uzdiže kako bi

potom ponovno potekla površinom prema Atlantiku. Dakako, model je pojednostavljen, ali

danas se pouzdano zna da glavnina oceanskih masa kruži na taj način.

Golfska struja usporava zbog onečišćenja zraka

Kad je 2005. godine u novinama osvanula mala vijest o tome kako je ustanovljeno

usporavanje Golfske struje za 30 ili možda čak za 50 posto, u znanstvenom je svijetu već

odavno zvonio alarm. Odmah se otkrilo kako u tom dijelu oceana ima premalo plutača za

svakodnevno sustavno pokrivanje svih vrludanja tople struje, ali mjerenja su unatoč tomu

dovoljno opsežna da potvrde neugodnu promjenu u kratkom razdoblju od dvadeset-trideset

godina.

Upitat ćete se – kakve veze ima Golfska struja s automobilskim ispuhom, industrijskim

dimnjacima, metanom sa stočnih farmi, spaljivanjem ugljena, trošenjem nafte...

Ima, itekako ima.

Milijarde tona CO2 koje smo od 1850. izbacili u atmosferu nosile su sa sobom i obilje prašine,

čađe, svih mogućih oksida... Sve se to svake godine taložilo po ledenim polarnim kapama

koje su postajale sve prljavije i sve su manje reflektirale Sunčevo zračenje. Potamnjeli led

upijao je, poput solarnog kolektora, sve više Sunčeve topline, započelo je topljenje, a

ledenjaci su se postupno pretvarali u potoke, pa rijeke... I sva je ta slatka voda postupno

završavala u morima.

No, raspršeni sprej sitnih čestica, metan i ugljični dioksid, stvorili su u tankom i nježnom

zračnom omotaču trajnu barijeru ižarivanju topline kojim se Zemlja hladila tisućljećima, a mi

smo se našli u pravom stakleniku koji se sve brže zagrijava.

Nedavno je ustanovljeno kako led s Arktika nestaje mnogo brže od svih očekivanja, a

najnovija mjerenja na Grenlandu otkrila su pet puta brže kopnjenje leda nego što su

pokazivali lanjski trendovi.

Kopnjenjem tih ledenjaka i topljenjem okolnih plutajućih santi u sjeverni se Atlantik slijevaju

milijuni tona slatke vode i polako se kreću prema jugu. Kako je to voda od netom otopljenog

leda, njezina je temperatura neznatno viša od ledišta. Da je slana, potonula bi u dubine

oceana, ali riječ je o slatkoj vodi bez soli koja je, iako hladna, mnogo rjeđa i lakša od slane,

pa i od tople, solju zasićene Golfske struje koja teče prema sjeveru.

80

Kad se te dvije toliko različite vodene mase sretnu negdje južno od Islanda i Grenlanda,

površinska Golfska struja usporava, hladi se, pa gubljenjem topline mijenja svoja fizikalna

svojstva lakše tekućine i zajedno sa svom solju iz tropskih mora naglo tone prema dnu.

Za nevolju, na potezu od Škotske, Farskog otočja i Islanda, pa do južnog rta Grenlanda, na

oceanskom se dnu proteže visoka i oštro odrezana brana, rasjedna pukotina, prava podvodna

barijera svakom daljnjem strujanju prema Arktiku. Time vodena masa tople Golfske struje

ostaje ispred te barijere i vraća se prema jugu – zajedno s izrazito hladnim dubinskim

strujanjem.

Zasad se oslabljeni topli ogranci Golfske struje provlače podvodnim kanjonima između

Europe i Grenlanda u arktički bazen – gdje neugodno pospješuju topljenje plutajućeg leda –

ali pitanje je trenutka kad će ih slatka i hladna voda potisnuti u veću dubinu i vratiti prema

ekvatoru.

Što se led brže topi, u moru je više slatke ledene vode, a šanse za održanje dosadašnje

cirkulacije manje su iz godine u godinu.

Na površini se, umjesto tople Golfske struje u smjeru dalekog sjevera, prema jugu kreće vrlo

hladna i manje slana voda s Arktika.

Što ako Golfska struja stane?

81

3 Zaustavi li se sadašnja globalna cirkulacija, bez tople će Golfske struje europsku klimu

određivati samo Sunce i geografska širina. A to nam donosi i trajno zahlađenje. U takvim bi

uvjetima europska klima bila sličnija suhoj i hladnoj klimi na Labradoru ili pak u Sibiru i

Mongoliji.

Znanstvenici sada znaju da to ne bi bilo prvi put. Mnogi pokazatelji potvrđuju kako se to

dogodilo prije nekih 14 000 ili 11 000 godina, upravo u razdoblju postupnog zagrijavanja

nakon duljeg ledenog doba koje je prekinuto iznenadnim, vrlo hladnim i tvrdim ledenim

razdobljem od oko 1000 godina, sve do neobjašnjivo naglog zatopljenja oko 8000. godine

prije Krista i podizanja temperature gotovo na današnju razinu.

Negdje početkom toga hladnog razdoblja dogodila se i nagla, gotovo trenutačna katastrofa u

kojoj su se, navodno, mamuti smrznuli s neprožvakanom hranom u ustima, slično efektnim

scenama u filmu Day After Tommorow.

Iako je i taj događaj uslijedio u razdoblju zagrijavanja koje podsjeća na današnje, s porastom

metana i CO2 u atmosferi, pravi uzrok nagle katastrofe mogao bi biti vulkan ili udar meteora u

polarnom krugu. Jer, većina smrznutih životinja, stabala, ljudi i voćaka u području od Sibira

do Kanade kaotično je razbacana i naglo zatrpana pepelom i zemljom.

Tlo se smrznulo u permafrost, a veći dio Europe i sjeverne hemisfere potom su prekrili

ledenjaci.

S tim se preklapa i jedno klimatsko razdoblje, nazvano Younger Drias, po otpornoj

skandinavskoj biljčici gotovo neuništivog sjemena. Upravo je potraga za tim sjemenkama u

geološkim slojevima i vrtačama pomogla slavnom znanstveniku Dansgaardu da uspostavi

temelje novog modela relativno nedavnih klimatskih i geoloških promjena na sjevernoj

hemisferi.

Naime, ondje gdje u dubokim slojevima postoji sjemenje driasa, nalazi se granica između

blagih i oštrih klimatskih razdoblja. Zahvaljujući njegovim otkrićima i zaključcima mnoge su

82

1 Kako dubina strujanja ovisi o slanosti i temperaturi, globalni se sustav naziva i

termohalinska cirkulacija ili globalna tekuća vrpca. Vrlo topla Golfska struja zagrijava trajno

hladne vjetrove s Labradora koji potom Europi donose blagu klimu, s ugodnim

temperaturama i obiljem vlage.

2 Otapanjem arktičkog i grenlandskog leda u ocean se slijeva hladna i slatka voda koja na

površini potiskuje toplu i slanu Golfsku struju prema jugu, hladi je i spušta u dubinu, a hladni

vjetrovi stižu u Europu.

činjenice o tom razdoblju temeljito istražene i objašnjene, a sudjelovanjem znanstvenika s

nekoliko kontinenata stvorena je svjetska interdisciplinarna ekipa koja je u proteklih nekoliko

godina objasnila više sustava klimatskih i geoloških zagonetki negoli parcijalna istraživanja

pojedinaca tijekom proteklog stoljeća.

Dakako, ne želimo ničim umanjiti trud stotina znanstvenika koji su u svom radnom vijeku

prikupili nebrojene bitne komadiće složenog mozaika Zemljine klime i geologije. Međutim,

tek je uključivanje stručnjaka iz ostalih područja (kemije, fizike, geofizike, astrofizike,

mehanike, strojarstva, botanike, zoologije i biologije, elektronike i kompjutora) urodilo

današnjim zaokretom u razumijevanju zemaljske klime.

Jer, osim znanja, stručnjacima su nedostajali instrumenti, brodovi, bušilice, metode,

kompjutorski programi i – originalne ideje autsajdera.

Danas se zna da je naglo zahlađenje tijekom Younger Driasa, među ostalim, povezano i s

izlijevanjem golemog jezera sa sjevernoameričkog kontinenta u Atlantik i zaustavljanjem

najprije Golfske struje, a potom i promjenama u cijelom conveyor-beltu oko kugle zemaljske.

Naime, globalnim se zagrijavanjem otopio ledeni pokrov Sjeverne Amerike, a onda je u

jednom trenutku puknuo visoki ledeni zid duž obale kontinenta i u Atlantik su istekle goleme

količine slatke vode koje su izdubile i nedavno otkriveni kanjon rijeke Hudson koji se spušta

u Atlantik do 200 milja od današnje obale...

Odgovor na pitanje o povezanosti te katastrofe sa zaleđivanjem Sibira, Aljaske i ostalih

dijelova kopna tek treba pronaći...

No, sad nam je najvažnija spoznaja da postupne, u početku jedva primjetne promjene u

jednom trenutku dosižu točku kad cijeli sustav kolabira i mijenja se do temelja.

Dovoljno je pogledati Dansgaardov dijagram na kojemu se vide promjene u posljednjih 100

000 godina. Na njemu se tih tisuću godina zahlađenja pojavljuje kao očita anomalija u

redovitim cikličkim izmjenama toplih i hladnih razdoblja. Kako je u to uključeno i

zaustavljanje Golfske struje slatkom i hladnom vodom, primjer je iz današnje perspektive

itekako zanimljiv.

Koliko je to opasno?

Dakako, danas u Sjevernoj Americi i Kanadi nema ni približno toliko leda, a dugi podmorski

lanac trajno aktivnih vulkana na arktičkom dnu zasad ne najavljuje dramatične erupcije.

Također, danas ne znamo za približavanje nekog svemirskog tijela koje bi udarilo baš u to

područje (iako iznenađenja nisu isključena). No, i bez tih dramaturških rekvizita za horror-

naklapanje, sami smo se pobrinuli za loše stanje Golfske struje.

83

Kako molekule CO2 i CH4 (metana) u atmosferi reflektiraju toplinsko zračenje natrag prema

tlu i moru, Zemlja se ne može hladiti otpuštanjem topline u svemir, pa temperatura postupno

raste. Što je koncentracija stakleničkih plinova viša, manje se topline gubi u svemir. Međutim,

Sunce prema Zemlji stalno ižaruje podjednako mnogo topline.

Topljenjem leda potiskuju se tople vodene mase prema jugu, a na sjevernom se Atlantiku

otvara slobodan prolaz ledenim vjetrovima koji stalno pušu prema istoku i jugoistoku, od

polarnog kruga, preko kanadske ploče i Labradora – do Europe.

Zavirite li u atlas, primijetit ćete kako se glavnina Hrvatske nalazi između 43° i 46° sjeverne

geografske širine, što na zapadnoj strani Atlantika odgovara Montrealu i poluotoku Labradoru

koji sve češće posjećuju polarni medvjedi. Na suprotnoj strani Zemlje to odgovara Mongoliji,

sjevernom japanskom otoku Hokkaidu (Sapporo!) i Kurilima.

No, još je zanimljivije usporediti Irsku s Dublinom na oko 53° sjeverne širine ili Ujedinjeno

Kraljevstvo s Londonom malo južnije od 52° sjeverne širine; oba su grada sjevernije od

paralele koja prelazi preko Kanade i povezuje Vancouver s ušćem rijeke Svetog Lovrijenca i

New Foundlandom.

I dok u južnoj Irskoj uspijeva i mediteransko voće, na suprotnoj je strani Atlantika zaleđeni

Labrador i dio Atlantika južnije od Grenlanda po kojemu stalno plutaju ledene sante i ledeni

bregovi. Na Pacifiku to su geografske širine južnog dijela Kamčatke, sjeverne Mongolije.

Kada bi temperature na Zemlji bile normalno raspoređene, kako to odgovara geografskim

širinama, od žege na ekvatoru do smrzavice na polovima, mi bismo se nalazili negdje u

sredini, s mnogo hladnijim i duljim zimama i kraćim kišnim ljetima. Klimatolozi

pretpostavljaju mnogo ekstremniji model – s dominantnim sušama i povremenim kišnim

razdobljima s velikim poplavama. Statistički, količina padalina ne bi se u početku bitnije

promijenila u prosjecima, ali nagle izmjene ekstrema, suše i poplave, nanijele bi goleme štete.

Klima u središnjem dijelu Europe i na sjeveru Europe bila bi sličnija onoj u sjevernoj Kanadi,

južnom Sibiru ili Sahalinu, a južni bi dio spopale suše.

No, kako danas hladni i suhi vjetrovi s Labradora stalno prelaze Atlantik upravo iznad vrlo

tople Golfske struje, do Europe dolaze zagrijani i vlažni, pa mijenjaju (ublažavaju) cijelu

klimatsku sliku.

84

http://www.zelena-lista.hr/UserFiles/Image/Globalno_Zatopljenje/22-Staklenicki_Efekt.jpg

Europsku povijest, razvoj civilizacije i blagodati relativno umjerene klime zahvaljujemo

upravo globalnoj oceanskoj cirkulaciji, conveyor-beltu i Golfskoj struji koja teče prema

sjeveru, nadomak Europe.

Zagrijemo li Zemlju do mjere da topljenje arktičkog i grenlandskog leda poprimi još

dramatičnije razmjere (a tomu smo bliži nego što priznajemo), Golfska će struja uzmaknuti ili

stati, a otvoren put hladnim zračnim strujama sa zapada potpuno će promijeniti europsku

klimu.

Dakako, kad jednom krene, mijenjaju se i uvjeti u svim susjednim područjima, a međusobni

klimatski utjecaji kontinenata, zatvorenih mora i oceana stvaraju potpuno drukčija zračna i

morska strujanja, s nepoznatom raspodjelom temperatura na Plavom planetu.

Što se događa s Golfskom strujom?

06.03.2014. | Maja Bubalo

http://danas.net.hr/pregled.html?url=http://blog.meteo-info.hr/oceanografija/sto-se-dogada-s-

golfskom-strujom/

Golfska struja svima je poznata kao jedan od čimbenika blage klime u Europi. Posljednjih

godina objavljeno je nekoliko znanstvenih studija u kojima se tvrdi da ju globalno

zagrijavanje usporava što bi moglo imati dalekosežne posljedice – kao npr. hlađenje Europe.

Te studije ipak nisu uključivale direktna mjerenja kroz duži vremenski period. Sveučilišta

Rhode Island i Stony Brook su, pak, tijekom posljednjih 20 godina vršila mjerenja snage

Golfske struje i nedavno je objavljen članak u kojem autori kažu da nema dokaza za njeno

usporavanje.

85

mailto:[email protected]

Struja se mjerila pomoću ADCP-a (Acoustic Doppler Current Profiler) pričvršćenog na brod.

To je uređaj koji pomoću zvučnih valova i Dopplerovog efekta određuje brzinu kretanja vode

koja se nalazi ispod broda, i to do dubine od 600 metara. Tijekom 20 godina prikupljeno je

oko 1000 mjerenja. Prema riječima H. Thomasa Rossbyja, profesora na URI Graduate School

of Oceanography, varijacije u struji, naravno, postoje, i trebalo bi ih se detaljnije istražiti, ali

iz mjerenja se ne može primijetiti usporavanje struje.

Izvor: sciencedaily.com

86

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/03/140303211257.htm

http://blog.meteo-info.hr/wp-content/uploads/2014/03/Golfstream.jpg


Nastavna tema: 3. Mora, obale, obilježja i značenje voda na kopnu

Nastavna jedinica: Obilježja i značenje voda na kopnu



• kemija: voda u prirodi

• tehnička kultura: hidroelektrane

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• analizirati važnost rijeka za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidroenergija)• nabrojiti sljevove i najvažnije rijeke te ih pokazati i imenovati na geografskoj karti• opisati važnost kanala Majna – Dunav• navesti primjere nastanka udubljenja u kojima su prirodna jezera

Navedi protočne režime i ustanovite o čemu ovise.Pokaži na geografskoj karti razvodnice u Europi.Podebljaj na slijepoj karti glavnu razvodnicu u Europi.Navedi i na zidnoj karti pokaži europske sljevove.U svakom slijevu imenuj veće i važnije rijeke.Opiši gospodarsko značenje glavnih europskih sljevova.Pronađi na geografskoj karti i imenuj najprometnije europske rijeke.Koje europske države povezuje plovni sustav Rajna – Majna – Dunav?Kakva, prema postanku, mogu biti udubljenja u kojima su prirodna jezera?Opiši kako su nastala udubljenja u kojima su jezera na sjeveru Europe i u Alpama?Što su depresije, a što kriptodepresije? Prikaži ih skicom.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• analizirati tematsku kartu europskih sljevova• samostalno povezivanje nastavnih sadržaja na tematskoj i općim kartama• analizirati fotografije i povezati ih s geografskim prostorom• analizirati dijagram protočnog režima

Koje sljevove možemo izdvojiti u Europi? Koji manji sljevovi se izdvajaju u slijevu Atlantskoga oceana? Pokažite na zidnoj karti Europe lokacije na kojima su snimljene fotografije iz udžbenika (U/25-28).

Kako se rijeka za koju je izrađen dijagram opskrbljuje vodom?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• skicom prikazati estuarij, depresiju i kriptodepresiju

Zadatci za metodu razgovora.Skicom prikaži estuarij, depresiju i kriptodepresiju


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode

87

• razvijati svijest o nužnosti racionalnog gospodarenja pitkom vodom i zaštiti voda na kopnu

Zašto su rijeke u slijevu Sredozemnoga mora važne u opskrbi stanovništva pitkom vodom? Koji su nedostaci iskorištavanja voda na kopnu.Navedite primjer zaštite voda na kopnu.




• ponoviti predznanje učenika o vodama na kopnu (voda na Zemlji, geografski smještaj i položaj Europe); moguća pitanja: Kako se dijele vode na kopnu? Nabroji elemente tekućice. Objasni razliku između riječne mreže, porječja i slijeva. Što je vodostaj rijeke? O čemu ovisi količina vode u koritu? Objasni primjere gospodarskog iskorištavanja rijeka i jezera te pozitivne i negativne posljedice gospodarskog iskorištavanja. Rezultate zapisivati na ploču.• kroz metodu oluje ideja u zadnjem pitanju najaviti nastavnu jedinicu Obilježja i značenje voda na kopnu. Kredom u boji označiti na planu ploče što učenici znaju o toj temi

• odgovoriti na pitanja učitelja

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (riječna mreža, protočni režim, vode na kopnu, razvodnica), pojave i procese

• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom razgovora u kombinaciji s radom na tekstu (udžbenik, str. 25) i usmenim izlaganjem dopuniti sadržaje o gospodarskim mogućnostima i gospodarskoj važnosti europskih tekućica; navesti primjere gospodarskog iskorištavanja rijeka

• metodom usmenog izlaganja i neizravnom grafičkom metodom (dijagram protočnih režima) objasniti obilježja kišnog, snježno-kišnog i kišno-snježnog protočnog režima

• voditi učenike u analizi tematske karte europskih sljevova (udžbenik, str. 25): Pokažite na tematskoj karti glavnu razvodnicu u Europi. Koje sljevove možemo izdvojiti u Europi? Koji manji sljevovi se izdvajaju u slijevu Atlantskoga oceana?

• metodom razgovora i demonstracije, u kombinaciji s radom na tekstu (udžbenik, str. 26-27) i usmenim izlaganjem izdvojiti obilježja slijeva Atlantskog oceana, slijeva Sredozemnoga mora, Crnomorskoga slijeva i slijeva Kaspijskog jezera: Potražite na tematskoj, a zatim pokažite na kartama u atlasu i na

• navoditi primjere gospodarskog iskorištavanja i važnosti rijeka

• analiziraju dijagrame protočnih režima i uočavaju zakonitosti

• analiziraju tematsku kartu europskih sljevova (udžbenik, str. 25), pokazuju na zidnoj karti i u atlasima područja i najvažnije rijeke u pojedinim sljevovima, bilježe plan školske ploče, odgovaraju na pitanja učitelja

88

zidnoj karti Europe veće rijeke u slijevu Atlantskoga oceana. Kako se gospodarski mogu iskoristiti kratke i rijeke velikog pada u slijevu Norveškoga mora? Zašto su rijeke u slijevu Baltičkoga mora pogodne za plovidbu? Navedite i na kartama pokažite veće rijeke u slijevu Baltičkoga mora. Zašto rijeke u slijevu Sredozemnoga mora imaju kraći tok i manje pritoka? Zašto su rijeke u slijevu Sredozemnoga mora važne u opskrbi stanovništva pitkom vodom? Kroz koje regije Europe teku rijeke crnomorskoga slijeva? Navedite i na kartama pokažite veće rijeke u slijevu Crnoga mora. Kakva je gospodarska važnost tih rijeka? Po čemu se slijev Kaspijskoga jezera razlikuje od prije analiziranih sljevova? Navedite i na kartama pokažite veće rijeke u slijevu Kaspijskoga jezera. Kakva je gospodarska važnost tih rijeka?

• izravnom i neizravnom grafičkom metodom objasniti važnost kanala Majna-Dunav, plovnog puta Rajna-Majna-Dunav i volškoga plovnog puta. Pročitati drugu točku Vrijedno je znati

• metodom razgovora ponoviti osnovne pojmove o jezerima (predznanje, 5. razred); moguća pitanja: Što su jezera? Kako su nastala udubljenja koja su danas ispunjena vodom i nazivamo ih jezera?

• zadati zadatak: U bilježnice zapisati vrste udubljenja prema postanku i služeći se udžbenikom i atlasom pronalaze primjere za pojedina jezera. Provjeriti rezultate rada.

• skicom prikazuju (ili na slijepu kartu u RB/16 ucrtavaju) kanale Majna – Dunav i Volga – Don; pokazuju na zidnoj karti plovne putove Rajna – Majna – Dunav i Volga – Don

• odgovaraju na pitanja učitelja

• u tablicu upisuju vrste udubljenja (prema postanku) u kojima se danas nalaze jezera i primjere jezera; primjere jezera pokazuju na zidnoj karti Europe

Završni dio sata



• provjeriti mogućnost primjene naučenih nastavnih sadržaja rješavanjem odabranih zadataka u RB

• ostale zadatke u radnoj bilježnici na str. 16-18 zadati za domaću zadaću

• bilježiti napredak u razvoju kartografske pismenosti pojedinih učenika, točnost i kvalitetu njihovih odgovora u metodi razgovora i samostalnost u analizi fotografija, tematskih i općih karata

• rješavaju 1. b), 6., 8. i 10. zadatak u radnoj bilježnici, str. 16-18


89

Obilježja i značenje voda na kopnurijeke- elementi tekućice: izvor, korito, ušće, lijeva i desna obala, vodostaj, protočni režim- kišni, kišno-snježni i snježno-kišni protočni režim- sljevovi: Atlantskoga oceana, Sredozemnoga mora, Crnomorski i slijev Kaspijskoga jezera- značenje: vodoopskrba, promet, hidroenergija, turizam- unutarnji plovni putovi: plovne rijeke i kanali (Majna – Dunav, Volga – Don, Rajna – Rhone...)jezera- udubljenja ispunjena vodom- udubljenja prema postanku: a) prirodna: tektonska, ledenjačka, riječna, krška, vulkanskab) umjetna: akumulacijska, ribnjaci

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, oluja ideja, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalni i frontalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, zidna karta Europe, školski atlas, tematske karte (sljevovi u Europi, unutarnji plovni putovi u Europi – U/164), radna bilježnica, fotografije rijeka, jezera i luka.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Riđanović, J., 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.Čanjevac, I. 2013: Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj, Hrvatski geografski glasnik 75 (1), 23-42.

Izborni sadržaji: ekološka ugroženost rijeka

Slatka je voda prirodno i gospodarsko dobro („multifunkcionalni resurs“), životni prostor za

bilje i životinje, živežna namirnica, sirovina, prometni put, izvor ili prenositelj energije,

sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeđuje, prijamnik i otpremnik nečistoće,

sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, medij za rekreaciju. Jednostavno rečeno,

jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnog života na kopnu. Opskrba vodom preduvjet je za

opstanak svake društvene zajednice, od starih Sumerana do danas. Nedovoljne zalihe zdrave i

pitke vode bile su i ostaju ograničavajući čimbenik gospodarskog i kulturnog razvitka.

U Europi se po stanovniku u prosjeku na godinu troši 626 m3 vode. U ukupnoj potrošnji vode

udio kućanstava je 14%, a najveći potrošači su poljoprivreda i industrija. Za opskrbu vodom

90

rijeke i jezera imaju veliku važnost. No, svaka uporaba vode znači i njezino onečišćenje.

Najveći onečišćivači su kanalizacija, poljoprivreda, kisele padaline, industrija, promet,

turizam. Onečišćivanje vode znači promjenu njezinih fizikalnih, kemijskih ili bioloških

svojstava. Upotrijebljene bi se vode u kružni tok morale vraćati samo onoliko onečišćene

koliko se mogu samopročistiti i takve da ne utječu na život u vodi i oko vode. Pod utjecajem

industrijalizacije, slatkovodni ekosustav Europe znatno je degradiran do 1970. godine. Brojne

vrste riba, vodozemaca, ptica i sisavaca koje su obitavale u slatkim vodama ili oko njih su

izumrle. Nakon 1970-ih povećana je briga za okoliš i danas se vide rezultati.

Prilagođeno prema Matas: Geografski pristup okolišu i Glavač: Uvod u globalnu ekologiju

Pozitivni primjeri pročišćavanja nekada zagađenih rijeka: Vjesnik, 18. srpnja 2002.

Vrijedno je znati

Rajna (njem. Rhein, franc. Rhin, niz. Rijn) jedna je od najvažnijih prometnih arterija u

svijetu. Od izvora u Švicarskoj do ušća kod Rotterdama u Nizozemskoj duga je 1390 km, a

plovna od Basela do ušća u duljini od 846 km. Porječje obuhvaća 220 000 km2. Nastaje

91

spajanjem Prednje Rajne (izvire u Gotthardskom masivu) i Stražnje Rajne (izvire u Adulskom

masivu) nedaleko grada Chur. Od izvora teče prema sjeveru do Bodenskoga jezera, zaokreće

prema zapadu, a zatim prema sjeveru. Kraj Wesela skreće prema sjeverozapadu i zapadu.

Najvažniji pritoci Rajne su Neckar, Majna (Main), Ruhr, Lippe i Mosel. Na ušću se račva u

brojne kanale oblikujući deltu. Najvažnije riječne luke su Duisburg-Ruhrort, Mannheim,

Ludwigshafen, Strasbourg i Basel. Na ušću Rajne u Sjeverno more izgrađena je jedna od

najvećih morskih luka u svijetu, Europort. Važnost rijeke Rajne povećavaju mnogobrojni

umjetno prokopani kanali koji ju spajaju s rijekama Rhone, Marne, Laba (Elbe) i preko Majne

s Dunavom (otvaranjem kanala Rajna–Majna–Dunav 1992. godine). Industrijski razvoj

krajem 19. stoljeća kao i velike potrebe za ugljenom i željeznom rudom utjecali su na veliki

porast plovidbe. Danas se najviše prevoze sirovine, građevinski materijal i nafta. Putnički

promet odvija se ljeti srednjim tokom i na dionici Rotterdam–Basel u turističke svrhe.

Ljetni seminar za geografe 2013., CD za nastavnike, sažetak predavanja održanog 30.

kolovoza 2013. godine

Dr. sc. Ivan Čanjevac: Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj

Za kvalitetno upravljanje vodnim resursima nekoga područja ili porječja potrebno je

poznavati protočni režim tekućica, odnosno uobičajeno kretanje količina vode u koritu rijeke

na lokaciji od interesa ili mjernoj stanici. Uz uobičajeno (srednje) kretanje vrijednosti od

važnosti su i ekstremne pojave, njihova učestalost i intenzitet.

Prikazana je prva sveobuhvatna suvremena tipologija protočnih režima Hrvatske.

Utvrđivanje tipologije režima pomaže boljem shvaćanju prostornih razlika i uvjeta otjecanja u

Hrvatskoj što će, nadamo se pridonijeti kvaliteti vodnogospodarskih planova i planiranja u

vodnom gospodarstvu općenito. Uključivanje ovih sadržaja u nastavni proces, posebice u

srednjim školama, omogućit će bolje spoznavanje hidrološkoga ciklusa te mehanizama i

zakonitosti otjecanja u rijekama i porječjima.

Izrađena je tipologija protočnih režima za razdoblje 1990.-2009. Razvrstavanje

korištenjem klaster analize prepoznalo je sedam klastera, odnosno tipova protočnih režima

rijeka u Hrvatskoj: 1) Alpski snježno-kišni režim, 2) Dinarski kišno-snježni režim, 3)

Peripanonski kišno-snježni režim, 4) Panonski kišno-snježni režim, 5) Panonski kišni režim,

6) Sredozemni kišno-snježni režim, 7) Sredozemni kišni režim.

92

Rijeke s Alpskim snježno-kišnim režimom u Hrvatskoj su Drava, Mura i Dunav.

Njihov režim određen je prije svega topljenjem snijega i leda u alpskom i predalpskom

prostoru Austrije, Slovenije i Njemačke. Primarni maksimum javlja se u svibnju i lipnju dok

se znatno manje izražen drugi maksimum javlja u listopadu i studenom. Najmanje količine

vode javljaju se u veljači.

Rijeke koje karakterizira Dinarski kišno-snježni režim su Kupa (stanice Hrvatsko,

Kupari i Kamanje), Čabranka, Kupica, Gornja Dobra (stanice Luke i Turkovići) i Vitunjčica

(manji desni pritok Dobre). Sve pripadaju porječju Kupe, a izvorišni dio i barem gornji dio

toka su im u Gorskom kotaru. Navedene tekućice teku prostorom krša (dio otjecanja odvija se

i podzemno) i u odnosu na ostale kišno-snježne tipove izvorište im je u višem gorju, u

prostoru s najvećom količinom padalina u Hrvatskoj. Dinarski kišno-snježni složeni je režim s

dva maksimuma i minimuma tijekom godine. Prvi maksimum javlja se u travnju a drugi,

jednako izražen u studenom ili prosincu. Primarni minimum javlja se redovito u kolovozu dok

je onaj drugi, manje izražen u veljači.

Peripanonski kišno-snježni režim obuhvaća preko 30 % analiziranih stanica. Uključuje

tekućice Bednju (stanice Tuhovec, Lepoglava, Željeznica i Ludbreg), Krapinu, Krapinčicu,

Horvatsku, Sutlu, Lonju, Bjelovatsku (Bjelovar), Gliboki, Koprivnicu, Savu (stanice Podsused

žičara, Zagreb i Jasenovac), Breganu, Gradnu, Trnavu, Kupčinu, Mrežnicu i Kupu (Jamnička

Kiselica). Peripanonski kišno-snježni režim je složeni režim s po dva maksimuma i

minimuma tijekom godine. Prvi maksimum javlja se u ožujku ili travnju a drugi, uglavnom

izraženiji maksimum javlja se u prosincu (iznimno studenom). Primarni minimum javlja se u

kolovozu, tek kod nekoliko stanica u srpnju. Drugi, manje izraženi minimum javlja se

redovno u veljači.

Panonski kišno-snježni režim karakterizira manje tekućice panonskoga dijela

Hrvatske, porječja Drave (Voćinka, Vučica) i većim dijelom porječja Save (Bijela, Orljava,

Toplica, Londža, Sunja). Uz njih tu je još i Glina, desni pritok Kupe. Riječ je o tekućicama

koje svoje izvorište uglavnom imaju u slavonskim gorama te na Kordunu (Glina) i Banovini

(Sunja). U ovu skupinu ulaze i nizvodni režim Save kod Županje koji se ponešto razlikuje od

režima Save u gornjem i srednjem dijelu toka kroz Hrvatsku. Glavna značajka tekućica ovoga

tipa je izražen proljetni maksimum. Vrijednosti drugoga maksimuma, u prosincu, dosta

variraju. Kod nekih tekućica jedva prelaze srednje godišnje vrijednosti dok su kod drugih

izraženiji i od travanjskih vrijednosti. Glavni minimum protoka uglavnom je u kolovozu.

Eventualni sekundarni minimum javlja se u siječnju ili veljači zadržavajući vrijednosti

protoka iznad srednjih godišnjih vrijednosti.

93

Rijeke s Panonskim kišnim režimom su Česma, Ilova i Kutina. To su nizinske rijeke

središnje Hrvatske, maloga pada koje nerijetko poplavljuju. Panonski kišni režim je praktički

jednostavan, s po jednim izraženim maksimumom i minimumom tijekom godine. Maksimum

se javlja u prosincu. Iznadprosječne vrijednosti zadržavaju se uz manje oscilacije oko

vrijednosti 1,5 od studenoga do travnja. Ispodprosječne vrijednosti protoka javljaju se od

svibnja do listopada uz dva manja skoka dok je sam minimum protoka u srpnju i kolovozu.

Sredozemni kišno-snježni tip karakterističan je za 22 % analiziranih stanica koje se

većim dijelom nalaze na tekućicama koje pripadaju slijevu Jadranskoga mora. To su rijeke

Cetina (stanice Blato na Cetini nizvodno i Tisne Stine), Vrljika, Jadro, Ombla, Krka

(Skradinski Buk gornji), Zrmanja (stanice Ervenik i Jankovića buk), ličke tekućice Lika i

Novčica, istarske rijeke Mirna i Pazinčica te Rječina. Ovomu tipu pripadaju i dvije rijeke

crnomorskoga slijeva, (Donja) Dobra (stanice Stative Donje i Trošmarija) i Korana (Slunj

uzvodni). Radi se većim dijelom o krškim rijekama s umjerenom do velikom varijabilnošću

protoka tijekom godine. Primarni maksimum javlja se zimi, najčešće u prosincu a sekundarni

maksimum javlja se u travnju. Primarni minimum javlja se ljeti, u srpnju ili kolovozu.

Sekundarni minimum, ukoliko je izražen, javlja se u veljači ili ožujku s prosječnim

vrijednostima protoka.

Sredozemnom kišnom režimu prema rezultatima klaster analize pripadaju samo tri

stanice na dvije tekućice, Čikoli (stanice Ružić 1 i Ključice) te ličkoj Jadovi. Glavna

karakteristika ovoga tipa je veća varijabilnost protoka (gotovo bujični karakter), njegovi nagli

skokovi te gotovo redovito presušivanje u ljetnim mjesecima. Riječ je o jednostavnom režimu

s maksimumom protoka zimi, a minimumom (presušivanjem) ljeti. Maksimum se javlja u

prosincu dok se minimum, odnosno ponekad i presušivanje javlja u srpnju i kolovozu.

Hrvatska je heterogen, prijelazan, u cjelini geološki i reljefno dinamičan prostor, na

kontaktu više klimatskih utjecaja. Zbog toga je, uključujući i čovjekove intervencije i utjecaj,

otjecanje, formiranje tekućica, njihovih porječja i protočnih režima raznoliko. Buduća

istraživanja trebaju se usmjeriti na prostorno nižu razinu - razinu porječja, pa zatim slijevnih

područja. Za to je pak potrebno izraditi kvalitetne prostorne baze podataka svih relevantnih

fizičkogeografskih i društvenogeografskih elemenata.

94


Nastavna tema: 4. Klime i biljni svijet

Nastavna jedinica: Klimatski faktori i elementi



• kemija: agregatna stanja tvari; kruženje vode u prirodi; sastav i svojstva zraka

• fizika: tlak zraka, temperatura i toplina

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razlikovati pojmove vrijeme i klima• nabrojiti klimatske faktore i klimatske elemente• navesti primjere utjecaja pojedinih klimatskih faktora na temperature zraka i na padaline• obrazložiti na geografskoj karti maritimnost i kontinentalnost• na zadanom primjeru izračunati godišnju amplitudu temperature zraka• skicom prikazati primjer temperaturne inverzije

Kako određujemo vrijeme, a kako klimu?Nabroji klimatske faktore. Nabroji klimatske elemente.Koji klimatski faktori utječu na klimu Europe?Kako geografska širina utječe na temperature zraka u Europi, a kako na padaline?Zašto zračne struje s Atlantskog oceana prodiru do Urala? Kako reljef Europe utječe na klimatska obilježja?Zašto su godišnje amplitude temperature zraka veće na istoku Europe nego uz obale Atlantskog oceana i Sredozemnoga mora?Objasni pojmove maritimnost i kontinentalnost.Kako Golfska struja utječe na temperature zraka i padaline u Europi?Izračunaj godišnju amplitudu temperature zraka za meteorološke postaje Madrid, London, Oslo, Moskva.Gdje i zašto se javlja temperaturna inverzija?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti pravila u analizi tematskih karata• analizirati tematske karte geografske raspodjele padalina u Europi te siječanjskih i srpanjskih izotermi• analizirati skicu planetarne cirkulacije i reljefnih padalina• primijeniti pravila u određivanju godišnje amplitude temperature zraka

Zašto u Europi količina padalina opada od zapada prema istoku?Zašto planine primaju veću količinu padalina?Zašto je ljeti unutrašnjost kontinenta toplija od obala, a zimi hladnija?Koji stalni vjetrovi utječu na klimu Europe?Uz pomoć skice objasni nastanak reljefnih padalina.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• usmeno i pisano oblikovati odgovore na pitanja• samostalno analizirati tematsku kartu

Koji dijelovi Europe imaju najviše siječanjske temperature zraka? Koliko one iznose? Zašto obale Sredozemnoga mora i Atlantskoga oceana imaju najviše srednje siječanjske temperature zraka? Koji dijelovi Europe imaju najniže siječanjske temperature zraka? Koliko one iznose? Zašto sjever Europe, sjever europske Rusije i planine imaju najniže siječanjske

95

temperature zraka? Koju zakonitost u prostornom rasporedu siječanjskih temperatura zraka uočavate?Na isti način kako smo analizirali tematsku kartu srednjih siječanjskih temperatura zraka, analizirajte i kartu srednjih srpanjskih temperatura zraka.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za osobni napredak u stjecanju znanja i razvijanju vještina

Zadatci za metodu razgovora, samostalni rad u analizi prezentiranih materijala, uredno vođenje bilježnice.



Uvod • provjera predznanja (geografska mreža, more, Golfska struja, reljef Europe, zapadni vjetrovi, kontinentalnost)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• ponoviti osnovne pojmove o vremenu i klimi. Moguća pitanja: Što je vrijeme? Što je klima? O čemu ovisi klima? Zašto je Europa najmaritimniji kontinent? Kako Golfska struja utječe na klimu Europe? Gdje se pojavljuju tople, gdje umjerene, a gdje hladne klime?• najaviti sat problemskim pitanjima koja zajednički formuliraju učitelj i učenici

• pismeno u bilježnice odgovaraju na pitanja

• igra uloga: Čime se bave meteorolozi, a čime klimatolozi? • odgovaraju na pitanja: Zašto u Londonu (u UK) često pada kiša? Zašto stanovnici iz različitih regija Europe odlaze na odmor u države Južne Europe?

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (klimatski elementi i faktori, maritimnost, temperaturna amplituda), pojave (vertikalni gradijent temperature, temperaturna inverzija) i procese (metodologija mjerenja klimatskih elemenata i određivanje tipova klime)


• metodom usmenog izlaganja dopuniti odgovore učenika iz uvodnog dijela sata i objasniti standardno razdoblje mjerenja klimatskih elemenata te određivanje tipova klime; ponoviti klimatske elemente i klimatske faktore

• metodom razgovora i demonstracije obrazložiti važnost geografskog smještaja za klimu Europe; analizirati shemu planetarne cirkulacije

• izravnom i neizravnom grafičkom metodom te metodom razgovora objasniti utjecaj reljefa na temperature i padaline u Europi

• slušaju izlaganje učitelja i bilježe informacije u bilježnicu

• analiziraju shemu planetarne cirkulacije i odgovaraju na pitanja: U kojim se toplinskim pojasima nalazi Europa? Koja su obilježja umjerenoga toplinskog pojasa? Koja su zračna strujanja prevladavajuća u umjerenim geografskim širinama, a koja u polarnim?

• crtaju reljefni profil i utjecaj reljefa na vertikalni gradijent temperature zraka; analiziraju skicu reljefnih padalina; odgovaraju na pitanja: Kako se mijenja temperatura zraka s porastom nadmorske visine? Kako reljef pružanjem i nadmorskom visinom utječe na zračna strujanja? Kako se to odražava na raspodjelu

96

• metodom usmenog izlaganja objasniti pojavu temperaturne inverzije• metodom razgovora i usmenog izlaganja objasniti razlike u zagrijavanju/hlađenju kopna i mora ljeti i zimi; ponoviti pojmove maritimnost i kontinentalnost

• prezentirati tematske karte siječanjskih i srpanjskih izotermi (U/30) i voditi učenike u analizi tematskih karata pri čemu je ključno da na svakoj karti učenici uoče i objasne područja s najvišim i najnižim srednjim mjesečnim temperaturama zraka kao i zakonitosti smanjenja/povećanja temperature zraka, koristeći legendu karte; analizu prve tematske karte vodi učitelj (pitanjima u metodi razgovora), a analizu druge tematske karte vode sami učenici (po potrebi korigirati metodologiju koju primijene učenici; važno je uključiti što više učenika u raspravu i ne prozivati učenike koji su već razvili vještinu analize tematske karte)

• metodom usmenog izlaganja objasniti pojam godišnja amplituda temperature zraka; na dva primjera meteoroloških postaja izračunati godišnju amplituda temperature zraka; usporediti godišnje amplitude temperature zraka u Sjevernoj, Istočnoj, Južnoj i Zapadnoj Europi (odabrati neke od označenih meteoroloških postaja na tematskim kartama)• izravnom grafičkom metodom i usmenim izlaganjem objasniti temperaturnu inverziju

• prezentirati tematsku kartu geografske raspodjele padalina u Europi (U/29) i voditi učenike u analizi tematske karte (budući da se na tematskoj karti jasno vidi utjecaj reljefa na nastanak orografskih padalina, integrirati predznanje o imenima reljefnih uzvišenja i nizina u nove spoznaje o klimatskim obilježjima Europe; u analizi tematske karte pri izdvajanju područja s manjom količinom padalina integrirati

padalina?

• prate objašnjenja učitelja i vode bilješke

• prate izlaganje učitelja i odgovaraju na pitanja: Zašto se kopno brže zagrijava i brže hladi? Kako se to odražava na ljetne i zimske temperature zraka u unutrašnjosti kontinenta, a kako na obali?

• odgovaraju na pitanja: Koji dijelovi Europe imaju najviše siječanjske temperature zraka? Koliko one iznose? Zašto obale Sredozemnoga mora i Atlantskoga oceana imaju najviše srednje siječanjske temperature zraka? Koji dijelovi Europe imaju najniže siječanjske temperature zraka? Koliko one iznose? Zašto sjever Europe, sjever europske Rusije i planine imaju najniže siječanjske temperature zraka? Koju zakonitost u prostornom rasporedu siječanjskih temperatura zraka uočavate?Na isti način kako smo analizirali tematsku kartu srednjih siječanjskih temperatura zraka, analizirajte i kartu srednjih srpanjskih temperatura zraka.

• slušaju obrazloženje učitelja, računaju godišnju amplitudu temperature zraka, uspoređuju vrijednosti za odabrane meteorološke postaje, zaključuju kakve su razlike u temperaturama zraka u pojedinim dijelovima Europe u siječnju i srpnju

• crtaju reljefni profil (s nadmorskim visinama) i pojavu temperaturne inverzije

• promatraju tematsku kartu, izdvajaju područja s najvećim i najmanjim količinama padalina te objašnjavaju utjecaj pojedinih klimatskih faktora na tu raspodjelu

97

predznanje o imenima europskih rijeka) • metodom razgovora ponoviti obilježja Golfske struje i objasniti utjecaj Golfske struje na temperature zraka i količinu padalina u Europi

• odgovaraju na pitanja: Objasnite obilježja Golfske struje. Kako Golfska struja utječe na temperature, a kako na padaline u Europi?

Završni dio sata



• metodom razgovora ponoviti obrađene nastavne sadržaje prema pitanjima u udžbeniku (str. 31); prozvati učenike koji su bili manje aktivni tijekom nastavnoga sata kako bi se utvrdila njihova razina razumijevanja novih nastavnih sadržaja

• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 19-20. Na sljedeći sat donijeti fotografije biljnog svijeta, gradova, turističkih znamenitosti iz različitih dijelova Europe, po izboru nacrtati klimatski dijagram (na milimetarskom papiru ili u excelu)


• bilježe zadatke za domaću zadaću

Plan školske ploče Klimatski faktori i elementi

vrijeme - trenutačno stanje atmosfereklima - prosječni tijek vremena kroz 30 godinaklimatski elementi: zračenje, temperatura zraka, tlak zraka, vlaga zraka, zračna strujanja, padalineklimatski faktori (čimbenici, modifikatori): - geografski smještaj - sjeverni umjereni i sjeverni hladni toplinski pojas- reljef - otvorenost zračnim strujanjima s Atlantskog oceana (maritimnost)

- Alpe – reljefna prepreka za zračna strujanja- s porastom nadmorske visine temperatura se smanjuje, a količina padalina raste - temperaturna inverzija – s porastom nadmorske visine temperatura raste

- odnos kopna i mora - kopno se ljeti brže grije, a zimi brže hladi- s udaljavanjem od mora raste kontinentalnost i godišnja amplituda temperature zraka

- Golfska struja – ublažava zimske temperature zraka, povećava vlažnost u Europi, sprečava zaleđivanje mora

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalan rad (analiza tematskih karata), frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, zidna karta Europe, tematske karte (temperature zraka, padalina, morskih struja), skica planetarnih vjetrova i orografskih padalina.

98

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaŠegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe. Udžbenici Sveučilišta uZagrebu. Školska knjiga, Zagreb.Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije. Hrvatski zemljopis i Nakladničkakuća „Dr. Feletar“, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Williams, Jr., R. S., 2004: Physical Geography: the Global Environment. Oxford University Press.New York.Oliver, J. E., Hidore, J. J., 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

Izborni sadržaji: izrada klimatskog dijagrama

Za izradu klimatskog dijagrama preporučujemo služiti se podatcima iz Statističkog ljetopisa

(www.dzs.hr i www.klimadiagramme.de). Odabranim učenicima zadati izradu klimatskih

dijagrama koji će poslužiti na sljedećem satu za izradu postera ili prezentacije. Kontinuiranim

praćenjem klimatskih elemenata za najbliže mjerne postaje (za pojedine godine) moguće je

usporediti pojedine godine sa standardnim razdobljem (1961.-1990.).

99

http://www.klimadiagramme.de/

http://www.dzs.hr/


Nastavna tema: 4. Klime i biljni svijet

Nastavna jedinica: Klimatska i vegetacijska područja



• biologija: rasprostranjenost biljnih zajednica; prirodne zajednice šuma, travnjaka, tajga,

tundra, planinska i sredozemna vegetacija; tlo

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• analizirati tematsku kartu klimatskih tipova i biljnog pokrova• pokazati na zidnoj karti i u atlasu područja pojedinih tipova klime i biljnog pokrova• analizirati klimatske dijagrame• opisati povezanost klime, biljnoga svijeta i tla• navesti i opisati primjere biološke raznolikosti• izraditi klimatski dijagram

Navedi koji se tipovi klima javljaju u Europi i gdje.Navedi koje su umjereno tople vlažne klime.Koji tip klime prevladava u najvećem dijelu Europe?Usporedi, na osnovi klimatskih dijagrama, godišnjihod temperatura i padalina za sve navedene tipove klima.Zašto je prirodni biljni pokrov u Europi bitno smanjen i izmijenjen?Usporedi kako se mijenja vegetacija s porastomnadmorske visine, a kako od juga prema sjeveru.Gdje je u Europi najbolje očuvan prirodni biljnipokrov i zašto?Prema podatcima u tablici nacrtaj klimatski dijagram.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno strukturirati informacije, izreći sažetak obilježja pojedinih tipova klime • analizirati tematsku kartu i iz nje izraditi drugu tematsku kartu• primijeniti pravila u analizi klimatskog dijagrama

Pročitati tekst u udžbeniku.Izraditi tematsku kartu.Analizirati klimatski dijagram.Pripremiti geografsku priču o zadanom tipu klime.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razvijati vještinu selekcije, prerade i primjene informacija iz teksta i grafičkih priloga• razmjena obavijesti u skupini• jezično i grafički izraziti vještinu interpretacije klimatskih dijagrama i tematskih karata

Usmeno izložiti obilježje i prostorni raspored zadanog tipa klime te objasniti njegov utjecaj na biljni pokrov.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u skupnom radu, suradnja i učinkovitost• primijeniti samoanalizu i vrednovanje rada skupina

Aktivno sudjelovanje u radu skupine. Samoanaliza i vrednovanje rada skupina.

100

• prepoznati uzroke i posljedice deforestacije• navesti mogućnosti reforestacije• objasniti nužnost održivog gospodarenja šumama i zaštite šuma

Zašto je prirodni biljni pokrov u Europi bitnosmanjen i izmijenjen?Navedi primjere i mogućnosti obnove prirodnog biljnog pokrova.Zašto je važno brinuti o šumama i zaštiti šume?



Uvod • provjera predznanja (tipovi klima na Zemlji, biljni svijet na Zemlji)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora ponoviti klimatske razrede i klimatske tipove koje su učenici naučili u 5. i 6. razredu (po potrebi prezentirati tematsku kartu klimatskih razreda i tematsku kartu prostornog rasporeda klima u Aziji – jer ima sve tipove klima)

• prezentirati fotografije biljnog pokrova i ljudskih djelatnosti najaviti obradu nastavne jedinice Klimatska i vegetacijska područja u Europi

• odgovaraju na pitanja: Koje klimatske razrede izdvajamo prema Köppenovoj klasifikaciji? Koji su tipovi klime u razredu tropskih kišnih klima? Po čemu se pustinjska klima razlikuje od stepske? Koji su tipovi klime u razredu umjereno toplih kišnih klima? Zašto su ti tipovi najpovoljniji za život ljudi? Kakve su zimske, a kakve ljetne temperature zraka u snježno-šumskoj klimi? Postoje li razlike u količini padalina? U kojim je tipovima klime vegetacija vrlo oskudna zbog dugotrajne zime? Koji tipovi klime omogućuju rast šuma, a u kojima prevladavaju trave?

• analiziraju prezentirane fotografije i zaključuju o čemu će učiti na ovom nastavnom satu

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (sredozemna klima, umjereno topla vlažna klima s vrućim toplim i sa svježim ljetom), vlažna snježno-šumska klima, stepska klima, klima tundre( sredozemne šume, listopadne i miješane šume, tajge, stepe, tundra), pojave i procese (degradacija mediteranskih šuma, deforestacija, reforestacija)

• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada u skupini

• metodom usmenog izlaganja objasniti pravila rada u skupinama

• podijeliti učenike u pet skupina (svaka skupina obrađuje jedan tip klime); skupinama podijeliti zadatke i radni materijal: svaka skupina dobiva slijepu kartu Europe (moguće kopirati iz radne bilježnice ili sa CD-a), fotografije, klimatske dijagrame (mogu biti dijagrami odabranih gradova iz udžbenika ili drugi karakteristični dijagrami koje su učenici izradili za domaću zadaću) • obilazi skupine i po potrebi usmjerava njihov rad

• slušaju (po potrebi dopunjavaju) pravila rada u skupinama, preuzimaju uloge u skupini i radni materijal

• rad skupina (15 minuta): a) svaka skupina analizira tematsku kartu klimatskih tipova i biljnog pokrova (udžbenik, str. 32 i 34)b) nakon analize jedan član skupine boji zadani tip klime na slijepoj karti i utvrđuje prostorni rasporedc) drugi član skupine pridružuje slijepoj karti odgovarajući klimatski dijagramd) prema podjeli uloga jedan ili više članova skupine analiziraju klimatski dijagram pri čemu izdvajaju godišnji hod temperature zraka, objašnjavaju vrijednosti temperatura zraka u hladnom i toplom dijelu godine, objašnjavaju godišnji hod padalinae) jedan član skupine pridružuje slijepoj karti odgovarajuće fotografije i sastavlja geografsku priču o utjecaju tog tipa klime na biljni pokrov i život ljudi (zadatak se može izvršiti i radom na računalu)

101

f) svi članovi skupine objedinjavaju rezultate rada i pripremaju se za usmeno izlaganje (bilo bi dobro da svaki član skupine izloži dio geografske priče)

Završni dio sata



• objasniti pravila usmenog izlaganja skupina i vođenje bilježaka tijekom izlaganja; najavljuje da će se posteri ili prezentacije sačuvati i poslužiti za obradu nastavnih sadržaja u pojedinim regijama• prema unaprijed dogovorenim elementima i kriterijima vrednovati rad skupina• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 21-22

• članovi skupina prezentiraju rezultate zajedničkog rada, ostali bilježe izlaganja, po potrebi postavljaju pitanja i na kraju vrednuju svoj doprinos u radu skupine kao i rezultate rada ostalih skupina (može se vrednovati odnos prema postavljenim zadatcima, točnost i preciznost odgovora, kvaliteta powerpoint prezentacije ili postera, kvaliteta usmene prezentacije pojedinom tipa klime)

Plan školske ploče (prijedlog tablice za praćenje izlaganja; učenici pišu plan školske ploče)

Klimatska i vegetacijska područja Europe

Tip klime Prostor Obilježja Biljna zajednicasredozemna (mediteranska) klima

Južna Europa - vruća i suha ljeta, blage i kišovite zime

sredozemne šume → makija → kamenjar

umjereno topla vlažna klimaa) s vrućim ljetomb) s toplim ljetomc) sa svježim ljetom

Zapadna, Srednja, Jugoistočna i dio Sjeverne Europe

Z: svježija ljeta, blaže zimeI: toplija ljeta, hladnije zime

travnjacilistopadne šumesječaumiranje šuma

vlažna snježno-šumska klima

Sjeverna Europa, dio Istočne Europe, planine

kontinentalnostviše padalina zimi

tajgemješovite šumelistopadne šume

stepska klima dio Istočne Europe, dio Španjolske

nedostatak padalina stepa

klima tundre Sjeverna Europa duge i hladne zime, kratka ljeta

tundra

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda (analiza tematskih karata, fotografija, klimatskih dijagrama), demonstracije, praktičnih radova (izrada postera ili powerpoint prezentacije).

Oblici rada: frontalni, samostalni i skupni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, zidna karta Europe, tematske karte (tipovi klime u Europi, biljne zajednice u Europi, vrste tla u Europi), klimatski dijagrami, fotografije, slijepa karta Europe.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

102

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe. Udžbenici Sveučilišta uZagrebu. Školska knjiga, Zagreb.Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije. Hrvatski zemljopis i Nakladničkakuća „Dr. Feletar“, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Williams, Jr., R. S., 2004: Physical Geography: the Global Environment. Oxford University Press.New York.Oliver, J. E., Hidore, J. J., 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

103


Nastavna tema: 5. Stanovništvo

Nastavna jedinica: Naseljavanje i etnički sastav



• povijest: oblikovanje modernog društva

• vjeronauk: religije Europe

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• opisati razvoj naseljenosti Europe• navesti približan broj stanovnika Europe• protumačiti različitost etničkog i jezičnog sastava stanovništva (indoeuropski jezici)• obrazložiti demografsku tranziciju• objasniti uz pomoć linijskog dijagrama kretanje broja stanovnika Europe• analizirati tematsku kartu etničkog i jezičnog sastava stanovništva Europe• analizirati tematsku kartu vjerskog sastava stanovništva Europe• imenovati na općoj karti Europe odabrane primjere država prema demografskom obilježjima

Kako se širila naseljenost Europe od pojave ljudi do geografskih otkrića?Zašto se broj stanovnika sporo povećavao do 16. stoljeća?Kakve su promjene nastale u životu Europljana nakon geografskih otkrića, a kakve od početka 19. do sredine 20. stoljeća?Po kojim se obilježjima razlikuju pojedini narodi?Koje se jezične skupine izdvajaju u Europi?Objasni uz pomoć tematske karte jezičnu i etničku sliku Europe.U čemu je razlika govornog i službenog jezika?Navedi nekoliko višejezičnih i višenacionalnih europskih država.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• čitati podatke s linijskog i kružnog dijagrama• interpretirati tematske karte i tablicu• donositi zaključke na temelju analize dijagrama, tematskih karata i tablice

U kojim se razdobljima broj stanovnika Europe najbrže povećavao?Zašto je prirodni prirast u posttranziciji mali i nepostojani?U kojim je dijelovima Europe najsloženiji jezični sastav stanovništva? Objasnite uzroke i posljedice te složenosti.Objasnite zastupljenost glavnih religija u Europi.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• poboljšati sposobnost pismenog i usmenog izražavanja, sposobnost slušanja i argumentiranja stavova

Pitanja za metodu razgovora.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razumijevanje i pravilan odnos prema drugim Navedi primjer iz svakodnevnog života pravilnog

104

narodima, vjerama i kulturama• poticati interes za upoznavanje različitosti među narodima Europe• poticati znatiželju za istraživanje teme „Jedinstveni u različitosti“

odnosa prema drugim narodima, vjerama i kulturama. O kojim narodima Europe želiš saznati više i samostalno pripremiti seminarski rad?



Uvod • provjera predznanja (rodnost, smrtnost i prirodna promjena broja stanovništva, broj stanovnika)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• ponoviti predznanje iz šestog razreda o rodnosti, smrtnosti i prirodnoj promjeni broja stanovnika• ponoviti i integrirati predznanje iz povijesti o razvoju naseljenosti u Europi

• pismeno u bilježnicama odgovoriti na pitanja: O čemu ovisi rodnost, a o čemu smrtnost u nekoj populaciji? Kako se mijenjao broj stanovnika na Zemlji od početka naše ere? Kako nazivamo razliku rodnosti i smrtnosti? O čemu još ovisi broj stanovnika neke države ili kontinenta, osim o prirodnom kretanju stanovništva• usmeno odgovoriti na pitanja iz uvoda u nastavnu jedinicu u udžbeniku (U/36)

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (demogeografija, sastav stanovništva, naseljenost, indoeuropski jezici), pojave i procese (demografska tranzicija)• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom usmenog izlaganja objasniti predmet interesa geografske discipline demogeografije • metodom razgovora utvrditi razvoj naseljenosti u Europi po povijesnim etapama: paleolitik, neolitik, metalno doba; posebno naglasiti razvoj visoke civilizacije na Kreti i doseljavanje Indoeuropljana tijekom II. tisućljeća prije Krista• metodom razgovora objasniti uzroke sporog porasta broja stanovnika, stvaranje etničkog mozaika i utjecaj geografskih otkrića; moguća pitanja: Zašto se broj stanovnika u Europi sporo povećavao tijekom starog i srednjeg vijeka? Kako su migracije stanovništva iz Azije utjecale na razvoj i strukturu stanovništva Europe? Kakve su promjene u životu ljudi i razvoju naseljenosti nastupile nakon geografskih otkrića? • voditi učenike u analizi dijagrama porasta broja stanovnika u Europi (može se koristiti dijagram iz udžbenika, a može se i prezentirati uz pomoć ppt) i objasniti razvoj naseljenosti u posljednja dva stoljeća; moguća pitanja: Koliko je iznosio porast broja stanovnika od 1800. do 1900. godine? Što je uzrok naglog porasta broja stanovnika? Kako se mijenjao broj stanovnika u Europi u prvoj polovici 20. stoljeća? Zašto? Što uočavate na dijelu krivulje koja

• slušaju izlaganje

• odgovaraju na pitanja i oblikuju zaključak o sporom porastu broja stanovnika i imigraciji

• odgovaraju na pitanja

• analiziraju dijagram promjene broja stanovnika u Europi, izdvajaju razdoblja ključna za današnju demografsku sliku Europe i samostalno oblikuju zaključke

105

prikazuje promjenu broja stanovnika tijekom druge polovice 20. stoljeća? • uz pomoć dijagrama demografskog razvoja (u udžbeniku ili ppt) neizravnom grafičkom metodom objasniti demografsku tranziciju u Europi od 1800. do 1950. godine. • navesti približan broj stanovnika Europe s europskim dijelom Ruske Federacije i procjenu (prema načelu aktualizacije) za 44 države Europe

• izravnom grafičkom metodom (shema) prikazati jezični sastav stanovništva Europe; jezici kojima govori stanovništvo Europe pripadaju indoeuropskoj i uralo-altajskoj porodici te ostalim jezicima; indoeuropski jezici dijele se na germansku, romansku, slavensku i skupinu ostalih indoeuropskih jezika

• voditi učenike u analizi tematske karte (u udžbeniku ili u ppt-u) i spoznaji prostornog rasporeda jezika u Europi i jezika u pojedinim skupinama

• dati upute (metodološke) za analizu tematske karte s prostornim rasporedom prevladavajućih vjera u Europi (U/38 ili ppt) i teksta (U/38, zadnji odlomak); posebno naglasiti da bi za detaljniju analizu religijskog sastava stanovništva u pojedinim državama adekvatni prikaz bio kartodijagram, ali bi zbog broja država i njihove površine bio teško čitljiv; za odabranu regiju učenici koji to žele mogu izraditi kartodijagram uz pomoć računala

• analiziraju dijagram demografskog razvoja i objašnjavaju uzroke naglog porasta broja stanovnika u Europi od 1800. do 1950. godine

• navode (približan) broj stanovnika Europe (oko 700 milijuna) i izračunavaju udio stanovništva Europe u svjetskom stanovništvu

• crtaju „jezično stablo“ Europe

• analiziraju tematsku kartu (U/37) i tablicu; upoznaju pojedine skupine jezika unutar indoeuropske porodice, a zatim pojedine jezike unutar germanske, romanske, slavenske i skupine ostalih indoeuropskih jezika; analiziraju prostorni raspored pojedinih jezika, jezičnih skupina i porodica• analiziraju tematsku kartu (U/38) i objašnjavaju prostorni raspored prevladavajućih religija u europskim državama; metodom rada na tekstu i izravnom grafičkom metodom prikazuju odnos glavnih religija u Europi prema broju sljedbenika

Završni dio sata



• provjeriti sposobnost primjene naučenih sadržaja • zadati domaću zadaću: riješiti ostale zadatke u RB, str. 23-24 i oni koji to žele i imaju tehničku mogućnost, mogu izraditi kartodijagram religija u Zapadnoj, Sjevernoj, Srednjoj, Južnoj, Jugoistočnoj i Istočnoj Europi (koristeći neki od računalnih programa ili ručno)

• odgovaraju na pitanja u udžbeniku (39 str.) i rješavaju 1., 2. i 5. zadatak u radnoj bilježnici (str. 23-24)


Naseljavanje i etnički sastav

106

• demogeografija (geografija stanovništva) – geografska disciplina koja proučava stanovništvo

• razvoj naseljenosti:

- paleolitik – južni i srednji dio Europe; neolitik – širenje naseljenosti

- metalno doba – Kretska kultura; seoba Indoeuropljana + velika seoba naroda → etnički mozaik u Europi

= spori porast broja stanovnika u starom i srednjem vijeku

- geografska otkrića → brži porast broja stanovnika

- industrijske revolucije → demografska tranzicija

- prva polovica 20. stoljeća – usporeni porast zbog ratova

- druga polovica 20. stoljeća – stagnacija broja stanovnika

- 2014. godine oko 700 milijuna stanovnika, u 44 države 596 milijuna

- jezični sastav:

indoeuropska porodica uralo-altajska porodica ostali jezici

- germanski jezici - ugrofinski jezici - baskijski

- romanski jezici - altajski jezici - malteški

- slavenski jezici

- ostali indoeuropski jezici

- vjerski sastav: kršćani (rimokatolici, protestanti, pravoslavci), muslimani, židovi, hindusi, budisti; ateisti

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda demonstracije.

Oblici rada: frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: tematske karte (razvoj naseljenosti, seoba Indoeuropljana, jezični sastav stanovništva Europe, vjerski sastav stanovništva Europe), dijagram promjene broja stanovnika, dijagram demografskog razvoja i vjerskog sastava stanovništva, statistički podatci, fotografije, stručni časopisi, udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaNejašmić, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima,Školska knjiga, Zagreb.Wertheimer-Baletić, A., 1999: Stanovništvo i razvoj, MATE d.o.o., Zagreb.Friganović, M., A., 1978: Demogeografija. Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.Šterc, S., 1986. O suvremenom geografskom objektu istraživanja s posebnim osvrtomna demogeografiju, Geografski glasnik 48, 99-121.Gary, P., Larkin, R., 2008: Population Geography: Problems, Concepts, and Prospects, Ninth Edition, Kendall/ Hunt Publishing Company, Dubuque.Weinstein, J., Pillai, V. K.,2001: Demography. The Science of Population, Allyn and Bacon, Boston.The Global Religious Landscape, A Report on the Size and Distribution of the World’s Major Religious Groups as of 2010, Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life, december 2012.

Izborni sadržaji: struktura stanovništva Europe

107

• Posebnosti nekih naroda i jezika (Baski, Romi, Židovi) pročitati iz udžbenika u rubrici

Vrijedno je znati.

108


Nastavna tema: 5. Stanovništvo

Nastavna jedinica: Suvremena obilježja stanovništva



• matematika: mjerenje površine; postoci

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• analizirati na tematskoj karti gustoću naseljenosti• opisati uz pomoć statističkih pokazatelja trendove u prirodnom kretanju stanovništva odabranih država Europe• objasniti uzroke i posljedice smanjenja rodnosti i povećanja smrtnosti stanovništva• razlikovati smjerove migracija u prošlosti i danas te njihove uzroke i posljedice• opisati sastav stanovništva Europe prema dobi i spolu te gospodarski sastav stanovništva

Izdvoji najgušće i najrjeđe naseljene države i objasni uzroke guste/rijetke naseljenosti.Pronađi u atlasima najgušće i najrjeđe naseljene države Europe i pokaži ih na zidnoj karti Europe.Zašto se u većini europskih država smanjuju stope rodnosti i povećavaju stope smrtnosti stanovništva u posljednjih pedeset godina? Objasni posljedice tih promjena u prirodnom kretanju stanovništva.Zašto Europu smatramo demografski starim kontinentom?Objasni razlike među pojedinim dijelovima Europe u gospodarskom sastavu stanovništva.Koji su dijelovi Europe bili ishodište prekooceanskih migracija?Kakve su posljedice „odljeva mozgova“ za države iz kojih obrazovano stanovništvo odlazi?Koje su se migracije dogodile u posljednjem desetljeću?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti postupak izračunavanja gustoće naseljenosti i strategiju usporedbe s drugim kvantitativnim pokazateljima• analizirati podatke u tablici o prirodnom kretanju stanovništva i usporediti ih s dijagramom demografskog razvoja• kvantitativne podatke grafički predočiti, primjenom geografskih grafičkih metoda• analizom kvantitativnih podataka izdvojiti države prema gospodarskoj strukturi stanovništva• analizom tematske karte izdvojiti valove prekooceanskih migracija i razlikovati ishodišne i odredišne države (područja)• samostalno primijeniti metodologiju analize tematske karte (Migracije u Europi u drugoj polovici 20. stoljeća)

izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata, izreći i/ili skicom (grafičkim organizatorom opisne sheme) prikazati sažetak

Izračunajte gustoću naseljenosti Europe unutar dogovorenih i unutar političkih granica.Koliko su iznosile stope rodnosti i smrtnosti u europskim državama sredinom 20. stoljeća, a kakve su danas? Koje države imaju najviše, a koje najniže stope rodnosti? Koje države imaju najniže, a koje najviše stope smrtnosti? Kako se to odražava na njihov broj stanovnika?Nacrtaj prema zadanim podatcima strukturni krug sastava stanovništva Europe prema dobi i gospodarski sastav stanovništva. Koje države u Europi imaju veći udio stanovništva u tercijarnom sektoru od europskog prosjeka? Koje države u Europi imaju manji udio stanovništva u primarnom sektoru od europskog prosjeka? Koju zakonitost u prostornom rasporedu država prema gospodarskoj strukturi stanovništva uočavate?Navedite prema trajanju valove europskih prekooceanskih migracija.Koje su države Europe primile najviše useljenika u

109

nastavne jedinice • analizirati tematsku kartu

drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća? Objasnite zašto baš te države.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja stavova


SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadaci kojima ću provjeriti ishode• određuje svoj identitet i navodi neka od njegovih najvažnijih obilježja• navodi različite identitete koji postoje u školi, lokalnoj zajednici i europskim državama prema spolu, nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj pripadnosti • objašnjava značenje kulturnog identiteta • spremnost za volontiranje i brigu o starom stanovništvu• prepoznati mjere za demografski opstanak europskog stanovništva• pridržavanje dogovora i pravila u samostalnom i radu u parovima

Pitanja u metodi razgovora, zadatci za samostalni i rad u paru u primjeni metode rada na tekstu, analizi i izradi grafičkih priloga te analizi tablica.Kako se trebamo odnositi prema drugima koji su druge rase, vjeroispovijesti, narodnosti ili jezika?Kojim mjerama države s prirodnim padom stanovništva mogu taj pad ublažiti ili zaustaviti?



Uvod • provjera predznanja (rodnost, smrtnost i prirodna promjena broja stanovništva, prosječna gustoća naseljenosti, migracije stanovništva)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora ponoviti predznanje iz demogeografije; moguća pitanja: O čemu ovisi broj stanovnika nekog prostora? Nabroji odrednice prirodnoga kretanja stanovništva. O čemu ovisi rodnost, a o čemu smrtnost stanovništva? Kako izračunavamo prosječnu gustoću naseljenosti?• uputiti učenike na pregledavanje teksta u udžbeniku (40-43 str.); prezentirati fotografije starog stanovništva, dramatične naslove iz časopisa ili dnevnog tiska o izumiranju stanovništva, fotografije pokušaja useljavanja u Europu preko Ceute, Melille ili Lampeduse (ili drugih aktualnih događaja)


• izdvajaju podnaslove u udžbeniku (40-43 str.) i odgovaraju na pitanja: Koja ćemo suvremena obilježja stanovništva Europe upoznati? S kojim se problemima demografskog razvoja susreće Europa danas?

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (naseljenost, prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i

• prezentirati podatke o površini i broju stanovnika kontinenata i zadati zadatak učenicima da izračunaju gustoću naseljenosti Europe unutar dogovorenih i unutar političkih granica

• prezentirati podatke o gustoći naseljenosti ostalih kontinenata i zadati zadatak učenicima: Usporedite

• računaju gustoću naseljenosti na temelju zadanih podataka

• uspoređuju prosječnu gustoću naseljenosti po kontinentima; zaključuju da je Europa (unutar

110

pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

kontinente prema gustoći naseljenosti. Što zaključujete?

• metodom razgovora izdvojiti uzroke velike gustoće naseljenosti (klima, velike nizine, brežuljkasta područja, riječne doline, morska obala itd.)

• voditi učenike u analizi tematske karte gustoće naseljenosti (udžbenik, str. 40); moguća pitanja: Kakav je razmještaj stanovništva u Europi? Izdvojite najgušće i najrjeđe naseljene dijelove/države i objasnite uzroke guste/rijetke naseljenosti. Koristite se tematskom kartom, tablicom na kraju udžbenika i tekstom u udžbeniku (U/40). Pronađite u atlasima spomenute države i pokažite ih na zidnoj karti Europe.

• metodom usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora objasniti promjene odrednica prirodnoga kretanja stanovništva Europe u drugoj polovici 20. stoljeća (smanjenje rodnosti zbog planiranja obitelji i povećanje smrtnosti zbog starenja stanovništva, što kao posljedicu ima smanjenje prirodnog prirasta, a u nekim državama i pojavu prirodnoga pada) i prostorne razlike u prirodnom kretanju stanovništva

• metodom razgovora objasniti mjere populacijske politike kojima se utječe na odrednice prirodnog kretanja stanovništva, odnosno na ukupni broj stanovnika (učenici pripremaju odgovor radom u paru)

• metodom usmenog izlaganja objasniti sastav stanovništva prema spolu, a izravnom grafičkom metodom sastav stanovništva prema dobi (aktualizirati podatke o udjelu starog, zrelog i mladog stanovništva); prezentirati podatke o udjelu velikih dobrih skupina u ukupnom stanovništvu odabranih država i ukazati na prostorne razlike u procesu demografskog starenja te povezanost sastava stanovništva prema dobi s prirodnim kretanjem stanovništva

• izravnom grafičkom metodom

dogovorenih granica) drugi kontinent po gustoći naseljenosti, a Europa prema političkoj granici najgušće naseljeni kontinent

• olujom ideja navode faktore koji utječu na veću gustoću naseljenosti i navode primjere iz Europe

• analiziraju tematsku kartu (U/40) i zaključuju da nisu svi dijelovi Europe ravnomjerno naseljeni; izdvajaju najgušće i najrjeđe naseljene države (analizom tematske karte, analizom tablice na kraju udžbenika i po potrebi radom na tekstu U/40)• pronalaze najgušće i najrjeđe naseljene države u atlasima, objašnjavaju prirodnogeografske faktore koji su utjecali na naseljenost i zatim te države pokazuju na zidnoj karti Europe

• analiziraju dijagram demografskog razvoja (U/37) i tablicu na kraju udžbenika i odgovaraju na pitanja: Koliko su iznosile stope rodnosti i smrtnosti u europskim državama sredinom 20. stoljeća, a kakve su danas? Koje države imaju najviše, a koje najniže stope rodnosti? Koje države imaju najniže, a koje najviše stope smrtnosti? Kako se to odražava na njihov broj stanovnika?

• radom u paru odgovaraju na pitanja: Zašto je za svaku državu važna demografska obnova (domicilnim stanovništvom)? Kojim mjerama država (vlada) može utjecati na prirodno kretanje stanovništva?

• slušaju izlaganje učitelja i crtaju strukturni dijagram sastava stanovništva Europe prema dobi; analiziraju prezentirane podatke u tablici i zaključuju u kojim dijelovima Europe je uznapredovao proces starenja stanovništva; uspoređuju te podatke s podatcima o prirodnom kretanju stanovništva u tablici na kraju udžbenika

• crtaju strukturni dijagram

111

prikazati gospodarski sastav stanovništva Europe (redoslijed sektora III-II-I i udjeli sektora 70 %, 25 % i 5 %), voditi učenike u analizi tablice i zaključku o prostornoj diferenciranosti gospodarskog sastava stanovništva pojedinih država

• metodom demonstracije (analiza tematskih karata i dijagrama), usmenog izlaganja, razgovora i (po potrebi rada na tekstu) voditi učenike u upoznavanju prostornog kretanja stanovništva Europe

gospodarskog sastava stanovništva Europe i odgovaraju na pitanja: Koje države u Europi imaju veći udio stanovništva u tercijarnom sektoru od europskog prosjeka? Koje države u Europi imaju manji udio stanovništva u primarnom sektoru od europskog prosjeka? Koju zakonitost u prostornom rasporedu država prema gospodarskoj strukturi stanovništva uočavate?

• analizom tematskih karata (U/42) izdvajaju valove prekooceanskih migracija i smjerove unutareuropskih migracija te odgovaraju na pitanja: Zašto su Europljani iseljavali u prekooceanske države? Za svaki val prekooceanskih migracija navedite iz kojih je država najviše iseljenika i u koje dijelove svijeta odseljavaju. Što je „odljev mozgova“? Zašto je taj proces opasan za države iz koje stručnjaci odseljavaju? Opišite unutareuropske migracije u drugoj polovici 20. stoljeća. Koje su europske države primile najviše doseljenika posljednjih nekoliko desetljeća? Što je multikulturalizam?

Završni dio sata



• radom u parovima provjeriti usvojenost nastavnih sadržaja pitanjima u udžbeniku (str. 43) i sposobnost primjene naučenoga u 1. i 3. zadatku u radnoj bilježnici (str. 25) (učitelj čita zadatke, parovi se sami prijavljuju za odgovor, par koji ne odgovori točno, ne može se više prijavljivati)• vrednovati rezultat para/parova koji imaju najviše točnih odgovora• zadati domaću zadaću: riješite ostale zadatke u RB (str. 25 i 26)

• odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 43) (pisano ili usmeno)• rješavaju 1. i 3. zadatak u radnoj bilježnici (str. 25)• uz ispisane pojmove na karticama (ključni pojmovi iz ove nastavne jedinice, npr. ključni pojmovi iz udžbenika, str. 43) izgovaraju (ili pišu) kratka obrazloženja

Plan školske ploče Suvremena obilježja stanovništva

• gustoća naseljenosti - Europa do Urala 70 stan./km2 (iza Azije), 44 države Europe (oko 100 stan./km2)- najgušće naseljeni dijelovi: od Zapadne preko Srednje Europe do Italije- rijetka naseljenost: najsjevernija područja i područja iznad 500 m- države: Monako, Malta, Vatikan, San Marino ↔ Island, Norveška, Finska, Švedska• prirodno kretanje- smanjenje rodnosti, povećanje smrtnosti → smanjenje prirodnoga prirasta, pojava prirodnoga pada- populacijska politika → u nekim razvijenim državama povećana rodnost• sastav stanovništva prema spolu i dobi- neznatno veći udio žena

112

- poremećen dobni sastav - demografsko starenje• gospodarski sastav stanovništvaIII (70 %) – II (25 %) – I (5 %) crtež• Prostorno kretanje stanovništva- u prošlosti emigracija ↔ u suvremeno doba imigracija- 4. val prekooceanske emigracije → europeizacija svijeta- unutareuropske migracije → političke

→ gospodarske: prema razvijenim državama- „odljev mozgova“- multikulturalizam

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, izravna i neizravna grafičkametoda, usmenog izlaganja, rada na tekstu.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: tablica s gustoćom naseljenosti po kontinentima, tablica s podatcima o prirodnom kretanju stanovništva, tematska karta gustoće naseljenosti, tematske karte sa smjerovima međukontinentalnih i unutareuropskih migracija, dijagram gospodarskog sastava stanovništva, statistički podatci, fotografije, udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, stručni časopisi, dijagram dobno-spolne strukture stanovništva odabranih država ili kontinenata u cjelini.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaNejašmić, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima,Školska knjiga, Zagreb.Wertheimer-Baletić, A., 1999: Stanovništvo i razvoj, MATE d.o.o., Zagreb.Friganović, M., A., 1978: Demogeografija. Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.Šterc, S., 1986. O suvremenom geografskom objektu istraživanja s posebnim osvrtomna demogeografiju, Geografski glasnik 48, 99-121.Gary, P., Larkin, R., 2008: Population Geography: Problems, Concepts, and Prospects, Ninth Edition, Kendall/ Hunt Publishing Company, Dubuque.Weinstein, J., Pillai, V. K.,2001: Demography. The Science of Population, Allyn and Bacon, Boston.

Izborni sadržaji: strani radnici u razvijenim europskim državama – analizirati dijagram u

udžbeniku (str. 43) i uputiti učenike na prikupljanje podataka o Hrvatima u europskim

državama. Učenici mogu prema vlastitom izboru izraditi seminarski rad / poster /powerpoint

prezentaciju pod naslovom: Novi europski mozaik naroda, jezika i kultura kao posljedica

suvremene imigracije.

113


Nastavna tema: 6. Gospodarstvo Europe

Nastavna jedinica: Gospodarstvo



• povijest: oblikovanje modernog društva • tehnička kultura: otkriće parnog stroja, dizelskog i benzinskog motora• biologija: suvremena biljna proizvodnja

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• nabrojiti preduvjete razvoja gospodarstva• opisati promjenu gospodarske strukture stanovništva u posljednja dva stoljeća• izdvojiti primjere industrijalizacije i urbanizacije i prosuditi njihove posljedice• razlikovati stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih područja• obrazložiti razliku između konurbacije, satelitskog grada i aglomeracije i navesti primjere• analizirati dijagram gospodarske strukture stanovništva

Kakve mogućnosti za razvoj primarnog sektora nudi prirodna osnova Europe?Do kada su djelatnosti primarnog sektora imale najveće značenje u europskom gospodarstvu?Kakve su promjene u gospodarskom razvoju nastupile od sredine 18. do sredine 19. stoljeća?Zašto su u procesima industrijalizacije prednjačile zapadnoeuropske države?Koje su djelatnosti tercijarnog sektora doživjele veliki napredak u posljednjih stotinjak godina?Objasni povezanost industrijalizacije i urbanizacije.Kojim pokazateljima mjerimo razvijenost gospodarstva? Navedi primjere i skicom prikaži nastanak konurbacije, satelitskog grada i aglomeracije.Uz priložene dijagrame upiši odgovarajuće obilježje: treća industrijska revolucija, druga industrijska revolucija, prva industrijska revolucija, predindustrijsko razdoblje


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata• analizirati tematske karte• analizirati dijagrame i skice

U kojem je dijelu Europe počela industrijska revolucija? U kojim je djelatnostima primijenjen parni stroj? Gdje su smještene prve tvornice? Kakve je to promjene izazvalo u primarnim djelatnostima i seoskim naseljima, a kakve u gradskim naseljima? Opišite promjene u načinu života ljudi. Što se promijenilo u izgledu krajolika? Objasnite pojam urbanizacija. Kako se mijenjala gospodarska struktura stanovništva pod utjecajem prve i druge industrijske revolucije? Usporedite redoslijed sektora u gospodarskoj strukturi stanovništva Europe u predindustrijskoj etapi razvoja s redoslijedom tijekom prve, druge i treće industrijske revolucije.Koje države Europe imaju najviši, a koje najniži dohodak po stanovniku?

114


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja

Zadatci za metodu razgovora.

SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila samostalnog i rada u parovima• opisati što je održiv razvoj lokalne sredine i društveno odgovorno gospodarstvo • objasniti važnost tržišne konkurentnosti, kompetentnosti ljudskih resursa i cjeloživotnog učenja • objasniti što je odgovorna potrošnja u odnosu na zdravlje, obiteljsku i društvenu stabilnost, zaštitu okoliša, upravljanje financijama i racionalno upravljanje novcem i dobrima • opisati trošenje na racionalan način vodeći računa o vlastitoj ekonomskoj sigurnosti, o zaštiti okoliša, zdravlja te o socijalnoj odgovornosti • iskazati sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta u procesu donošenja odluka o vlastitom napredovanju • prepoznati i izraziti vlastite interese i motivaciju za različita područja daljnjeg obrazovanja i smjer profesionalnog razvoja • istražiti i dokumentirati utjecaj reklame na individualnu potrošnju i druge potrošače • pokazati otpornosti na agresivne marketinške kampanje i pokušaje manipulacija • pokazati etičan odnos prema novcu • prepoznati da je novac mjerilo rada, da je rad temeljna ljudska vrijednost i da se prema novcu treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada • objasniti kako potrošači mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na živote potrošača u Hrvatskoj

Zadatci za rad u parovima.

S obzirom na ograničene resurse, kako njima raspolagati?Koje europske države prodaju više svojih proizvoda?U kojim je državama manja nezaposlenost? Zašto je nužno cjeloživotno učenje?Koje su prednosti, a koji nedostaci tercijarizacije društva i globalizacije gospodarstva?Postoji li razlika između racionalne i odgovorne potrošnje? Koliko na vašu potrošnju utječu reklame?Objasnite tvrdnju: novac je mjerilo rada, a rad je temeljna ljudska vrijednost.Jesu li javne usluge dostupne svim skupinama stanovništva u svim europskim državama?



Uvod • provjera predznanja (što je gospodarstvo, sektori gospodarskih djelatnosti, BDP)• poticanje znatiželje

• provjeriti domaću zadaću• metodom razgovora ponoviti predznanje iz 6. razreda. Moguća pitanja: Što je gospodarstvo? Nabroji sektore gospodarskih djelatnosti i


115


primjere djelatnosti u pojedinim sektorima. Što nam pokazuje bruto domaći proizvod? Kako još mjerimo razvijenost gospodarstva neke države?• prezentacijom mozaika fotografija ili kratkog filma najaviti upoznavanje gospodarstva Europe

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (konurbacija, satelitski gradovi, aglomeracija, multinacionalne kompanije), pojave i procese (industrijalizacija, urbanizacija, tercijarizacija društva)• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom razgovora i usmenog izlaganja opisati razvoj djelatnosti primarnog sektora od neolitika do industrijskih revolucija; naglasiti utjecaj prirodne osnove na razvoj i važnost primarnog sektora gospodarskih djelatnosti; voditi učenike u analizi dijagrama U/45; služeći se znanjem iz povijesti, metodom razgovora objasniti razvoj djelatnosti sekundarnog sektora do pojave industrije, posebice obrta i manufakture

• zadati zadatke učenicima za rad u parovima: radom na tekstu (udžbenik, str. 44-45) i analizom dijagrama gospodarske strukture stanovništva objasniti procese industrijalizacije i njihove posljedice u načinu života ljudi, promjeni krajolika i stanju okoliša, zatim procese urbanizacije potaknute prvom i drugom industrijskom revolucijom te promjene u redoslijedu sektora u gospodarskoj strukturi stanovništva; analizom pomoć crteža (U/46) objasnite pojmove aglomeracija, konurbacija, satelitski gradovi, metropole. provjeriti rezultate rada

• prate izlaganje i odgovaraju na pitanja: Od kojih je djelatnosti živjelo stanovništvo u neolitiku? Zašto su u srednjem i novom vijeku krčene šume? Što je omogućilo veću proizvodnju hrane u Europi nakon Velikih geografskih otkrića? Koje su djelatnosti imale najveću važnost u 18. stoljeću? Koje djelatnosti danas ubrajamo u sekundarni sektor? Koje su djelatnosti prethodile pojavi industrije? Kako su geografska otkrića utjecala na djelatnosti sekundarnog sektora u Europi? Gdje su bile smještene prve manufakture? Koji dijagram (U/45) prikazuje zastupljenost djelatnosti u gospodarskoj strukturi stanovništva do 18. stoljeća u Europi? Kakav je odnos ruralnog i urbanog stanovništva u predindustrijskom razdoblju? Kakva su obilježja prirodnoga kretanja stanovništva u predindustrijskom razdoblju?

• radom na tekstu (U/44.-45.) i analizom dijagrama objašnjavaju procese industrijalizacije i urbanizacije te odgovaraju na pitanja: U kojem je dijelu Europe počela industrijska revolucija? U kojim je djelatnostima primijenjen parni stroj? Gdje su smještene prve tvornice? Kakve je to promjene izazvalo u primarnim djelatnostima i seoskim naseljima, a kakve u gradskim naseljima? Opišite promjene u načinu života ljudi. Što se promijenilo u izgledu krajolika? Objasnite pojam urbanizacija. Kako se mijenjala gospodarska struktura stanovništva pod utjecajem prve i druge industrijske revolucije? Analizirajte dijagram gospodarske strukture stanovništva (udžbenik, str. 45). Navedite primjere i uz pomoć crteža (U/46) objasnite pojmove aglomeracija, konurbacija, satelitski gradovi, metropole. Kako nastaje gradska regija? Od kojih se dijelova sastoji? Što su konurbacije? Koje gradove nazivamo satelitima? Zašto London i Pariz zovemo svjetskim

116

• metodom razgovora, usmenog izlaganja i radom na tekstu objasniti preduvjete za razvoj turizma, prometa, trgovine u 19. stoljeću; usporediti taj razvoj s drugom polovicom 20. stoljeća; opisati procese tercijarizacije i ulogu multinacionalnih kompanija; navesti primjere multinacionalnih kompanija

• metodom usmenog izlaganja obrazložiti kriterije za mjerenje razvijenosti gospodarstva (gospodarska struktura stanovništva, bruto nacionalni dohodak, bruto domaći proizvod, dohodak po stanovniku); usmjeriti učenike na analizu tematske karte nacionalnog dohotka po stanovniku (udžbenik, str. 47) i utvrditi razlike u razvijenosti gospodarstva među europskim državama

• metodom razgovora (ili prezentacijom statističkih pokazatelja kretanja stopa rasta/pada BND-a po stanovniku, rasta nezaposlenosti, pada investicija, smanjenja trgovinskih tokova i dr.) objasniti obilježja krize europskog (i svjetskog) gospodarstva

metropolama? Pokažite na geografskoj karti primjere aglomeracija, konurbacija, satelitskih gradova, metropola. • prate izlaganje učitelja, bilježe informacije u bilježnice i odgovaraju na pitanja: Kada vaše obitelji odlaze na godišnji odmor? Zašto to ne možete učiniti u bilo koje doba godine? (slobodno vrijeme - godišnji odmor, školski praznici) Kako dolazite do odredišta vašeg odmora? (nabrojiti vrste prometa) Što vam je, uz slobodno vrijeme i prometno sredstvo, još potrebno za putovanje? (novac) Nabrojite djelatnosti tercijarnog sektora. Kada se počinje razvijati turizam? (u drugoj polovici 19. stoljeća) U kojim su dijelovima Europe bila prva turistička područja? Pokažite ih na geografskoj karti. Zašto se u drugoj polovici 20. stoljeća sve brže razvija svjetska trgovina? Kakva je uloga multinacionalnih kompanija u tome? Što su multinacionalne kompanije? Koja djelatnost tercijarnog sektora, uz promet, trgovinu i turizam, u drugoj polovici 20. stoljeća zapošljava sve više radne snage? (novčarstvo - banke, osiguravajuća društva, burze) Objasnite proces tercijarizacije. Zašto gospodarski razvoj nije bio ravnomjeran u svim dijelovima Europe?

• slušaju izlaganje učitelja, bilježe ključne informacije; analiziraju tematsku kartu (U/47) i izdvajaju države s visokim dohotkom; države s najvišim dohotkom po stanovniku pokazuju na zidnoj karti Europe; zaključuju u kojem se dijelu Europe nalaze države sa srednjim dohotkom; uočavaju činjenicu da Europa nema nijednu državu s niskim dohotkom po stanovniku

Završni dio sata



• provjeriti mogućnost primjene naučenih nastavnih sadržaja pitanjima u udžbeniku (str. 48.)


117

• prezentirati tematsku kartu (preklopne korice udžbenika: nova industrijska revolucija) i utvrditi u kojim se dijelovima Europe danas nalaze tehnološki parkovi• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici, str. 27-29• učenici koji to žele mogu istražiti djelatnost odabranih tehnoloških parkova

• analiziraju tematsku kartu i izdvajaju primjere tehnoloških parkova

Plan školske ploče Gospodarstvo

- do 18. stoljeća – dominacija primarnog sektora (povoljna prirodna osnova)- od 16. do 18. stoljeća – ubrzani razvoj obrta i manufakture- 1. industrijska revolucija (dp 18. st.) → gospodarska struktura II-I-III, brži razvoj Zapadne Europe, promjene u načinu života, urbanizacija, promjena krajolika- 2. industrijska revolucija (dp 19. st.) → gospodarska struktura II-III-I, razvoj aglomeracija, konurbacija i satelitskih gradova- 3. industrijska revolucija (dp 20. st.) → gospodarska struktura III-II-I, tercijarizacija društva, multinacionalne kompanije- stupanj gospodarske razvijenosti mjerimo:a) gospodarskom strukturom stanovništvab) BND-omc) nacionalnim dohotkom po stanovniku- visokorazvijene države: Zapadna, Sjeverna, dio Srednje i dio Južne Europe- velike razlike među ostalim državama

Nastavne metode: : metoda razgovora, usmenog izlaganja, neizravna grafička metoda (statistički podatci, udio zaposlenih po djelatnostima, dijagrami, tematske karte, skice), metoda rada na tekstu.


Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, statistički prilog na kraju udžbenika, dijagram gospodarske strukture stanovništva, skice aglomeracije, konurbacije i satelitskog grada, tematske karte (prostorni raspored industrije u Europi, nacionalni dohodak po stanovniku u europskim državama), fotografije djelatnosti po sektorima.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaAoyama, Y. i dr., 2011: Key concepts in Economic Geography, Sage Publications, Los Angeles.Coe, N. M. i dr., 2007: Economic geography, contemporary introduction, Blackwell, Malden – poglavlja 1 i 3.Hudson, R., 2005: Economic geographies, Sage publications, London – poglavlja 8, 9 i 10.Krugnman, P. R., Obstfeld, M., 2009: Međunarodna ekonomija. Teorija i ekonomska politika, Mate, Zagreb – poglavlja 14, 20, 21 i 22.Šiljković, Ž., 2011: Industrijska geografija, Sveučilište u Zadru, Zadar.

Izborni sadržaji: Analizirati različite pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti (stupanj

automobilizacije, telefonizacije, HDI i sl.). Podatke potražiti na internetu.

118

119

Nastavna cjelina: II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE

Nastavna tema: 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

Nastavna jedinica: Ujedinjeno Kraljevstvo - geografska obilježja



• povijest: geografska otkrića; stvaranje britanskog kolonijalnog carstva; nastanak prvih

modernih država u Europi

• vjeronauk: kršćanske crkve

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• odrediti na geografskoj karti položaj Ujedinjenog Kraljevstva• prosuditi utjecaj geografskog položaja na kolonijalna osvajanja i gospodarsku razvijenost• obrazložiti važnost prometnog povezivanja• opisati prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti• objasniti obilježja gospodarstva• pokazati na geografskoj karti veće gradove i opisati posebnosti

Objasni zašto je prometni položaj država ZapadneEurope vrlo povoljan.Objasni sljedeće pojmove: Britansko otočje, VelikaBritanija i Ujedinjeno Kraljevstvo.Kada i kako su se britanski otoci odvojili od europskogkopna?Što je sve pridonijelo ranom razvoju industrije uzapadnoeuropskim državama?Koji su pokazatelji visokog stupnja gospodarskerazvijenosti?Objasni razloge velike gustoće naseljenosti zapadnoeuropskih država.Koji su prostori Ujedinjenog Kraljevstva najgušćenaseljeni?Što je potaknulo procese urbanizacije?Što je G 7?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• analizirati opću i tematske karte, primijeniti stečena znanja iz općih obilježja Europe na regiju Zapadna Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo• analizirati klimatske dijagrame, dijagram gospodarske strukture stanovništva• skicom prikazati promjene u prostornoj strukturi gradova

Imenovati na geografskoj karti države Zapadne Europe.Imenovati na slijepoj karti britanske otoke, reljefne cjeline, veće gradove (središta konurbacija), važnije rijeke.Odrediti tip klime na klimatskom dijagramu.Objasni gospodarsku strukturu stanovništva UK-a.Skicom prikaži promjene u prostornoj strukturi gradova u UK-u.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost usvajanja informacija iz usmenog izlaganja

Zadatci za metodu razgovora.

120


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• odgovornost za samostalni rad i napredak Zadatci za samostalni rad.



Uvod • provjera predznanja (Atlantski ocean, plima i oseka, estuarij, La Manche /(Kanal/, stara gorja, rude, zadnje ledeno doba, klime, zapadni vjetrovi, Golfska struja, germanski i romanski jezici, migracije, urbanizacija, aglomeracija, G 7)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• najaviti novu nastavnu cjelinu: Države Zapadne Europe. Koje države pripadaju toj regiji?• metodom razgovora i metodom oluje ideja, uz pomoć opće karte Europe, tematskih karata u udžbeniku i tablice na kraju udžbenika (ili grafofolije ili ppt) ispisati opća obilježja regije. Pitanja za heuristički razgovor i oluju ideja:Što je zajedničko svim državama regije, osim Luksemburga? - izlaz na Atlantski ocean i položaj uz Engleski kanalKakva je gustoća naseljenosti u pojedinim državama (izračunati iz tablice na kraju udžbenika ili prezentirati tablicu s gustoćom naseljenosti na grafofoliji ili računalu)? - veća od 100 stan./km2, osim u IrskojŠto je pogodovalo gustoj naseljenosti? - umjereno topla klima, sredozemna klima (karta U/32), položaj uz ocean (promet, ribarstvo, nafta i zemni plin), reljef (karta U/16), stara gromadna gorja bogata rudama, zavale, riječne doline - pogodno za naseljavanje i prometno povezivanje te za razvoj poljoprivrede, rudarstva i industrije), riječna mreža (delta Rajne, Seine, Temza, Loire)Zašto se Zapadna Europa brže gospodarski razvijala u posljednjih 200 godina? - kolonije, primjena parnog stroja - prva industrijska revolucija, razvoj prometa, druga industrijska revolucijaKako je industrijalizacija utjecala na prostorni raspored stanovništva? - prouzročila je naglu urbanizacijuKojoj skupini država prema razvijenosti pripadaju države Zapadne Europe (analiza grafofolije/ppt ili tablice u udžbeniku) - skupini najrazvijenijih europskih državaNabrojite suvremena obilježja stanovništva u državama Zapadne Europe. - niski prirodni prirast, visok

• na političkoj karti Europe i u atlasima pokazuju države koje pripadaju regiji Zapadna Europa• odgovaraju na pitanja i primjenjuju spoznaje o općim obilježjima Europe na regiju Zapadna Europa

121

udio starog stanovništva, useljavanje Metodom usmenog izlaganja objasniti da su među državama Zapadne Europe započeli procesi europskog integriranja.

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (otočna zemlja, pomorstvo, kolonijalizam, klif, satelitski gradovi, city, burza), pojave i procese


• metodom demonstracije, usmenog izlaganja i neizravnom grafičkom metodom izdvojiti i objasniti dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i suvremeni naziv države. Dijelovi su Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska, a suvremeni naziv države primjenjuje se od 1922., od osamostaljenja Republike Irske. Pokazati na karti dijelove Britanskog otočja (veliki otoci Velika Britanija, Irska; otočne skupine Shetland, Orkney, Hebridi, Kanalski otoci; ukupno oko 5500 otoka, otočića i hridi)• voditi učenike u analizi opće karte; moguća pitanja za metodu razgovora: Kakva je obalna razvedenost Britanskog otočja? Kako je povoljan prometni položaj utjecao na gospodarski i politički razvoj? (prometne veze sa svijetom, razvoj prometa i trgovine, osvajanje kolonija, širenje engleskoga jezika i kulture)

• analizom opće karte i tematskih karata (udžbenik, str. 16 i 21) objasniti reljefna obilježja; pitanja za metodu razgovora: Opišite izgled reljefa prema nadmorskoj visini. (najviši dijelovi na sjeveru, nizina na jugoistoku) Koji su dijelovi reljefa najstariji? Kakvo je značenje gorja nastalog u paleozoiku? Kako je izgledala obala Zapadne Europe u pleistocenu? Kada je oblikovana današnja obala britanskih otoka? Što su fjordovi? Kako su nastali? Što su estuariji? Kako su nastali? Pokažite na zidnoj karti (i u atlasima) Škotsko visočje, Peninsko gorje, Englesku nizinu, područje fjordova, područje klifova i primjere estuarija

• metodom razgovora objasniti ostala prirodnogeografska obilježja UK-a: Kakvu klimu ima Britansko otočje? (umjereno topla s toplim ljetima) Koji čimbenici utječu na klimu Ujedinjenog Kraljevstva? (Atlantski ocean, Golfska struja, zapadni vjetrovi, reljef)

• analizom tematske karte (udžbenik, str. 29) utvrditi prostorni raspored padalina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Analizom klimatskog dijagrama

• prate izlaganje učitelja, pokazuju u atlasu dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i dijelove Britanskog otočja te bilježe ključne informacije

• analizom opće karte utvrđuju obalnu razvedenost i odgovaraju na pitanja

• analizom opće i tematskih karata odgovaraju na pitanja o obilježjima reljefa, pokazuju na karti u atlasu i na zidnoj karti Europe Škotsko visočje, Peninsko gorje, Englesku nizinu, područje fjordova, područje klifova i primjere estuarija

• odgovaraju na pitanja (po potrebi analiziraju tematsku kartu U/32)

• analiziraju tematsku kartu i klimatski dijagram, odgovaraju na pitanja

122

Londona (udžbenik, str. 33) ponoviti obilježja umjereno tople vlažne klime s toplim ljetima. Zašto su u Ujedinjenom Kraljevstvu česte magle? Kako magla utječe na promet? • analizom grafikona (udžbenik, str. 51) objasniti kakva vegetacija prevladava na britanskim otocima. Zašto ima malo površina pod šumama? • zadati zadatke učenicima za samostalni rad: Usporedite gustoću naseljenosti Ujedinjenog Kraljevstva s Hrvatskom (prema podacima u statističkom prilogu). Analizom tematske karte u atlasu objasnite razmještaj stanovništva u Ujedinjenom Kraljevstvu (najgušće je naseljeno područje između Londona, Liverpoola i Leedsa). Kojim jezičnim skupinama pripada stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva? (Englezi germanskoj, a Škoti, Velšani i Irci skupini ostalih indoeuropskih jezika) Zašto je porast broja stanovnika usporen? (nizak prirodni prirast, demografsko starenje) Radom na tekstu (udžbenik, str. 51) objasnite selidbenu promjenu i tijekove migracija nakon 1945. godine. Usporedite stupanj urbanizacije (tablica na kraju udžbenika) UK i ostalih država Zapadne Europe. Zašto je stupanj urbanizacije tako visok? (kolijevka industrijalizacije)

• metodom usmenog izlaganja i izravnom grafičkom metodom objasniti prostornu strukturu industrijskih gradova i suvremene promjene prostorne strukture (zone rada, stanovanja, odmora i rekreacije, središnja poslovna zona; premještanje stambene funkcije na rubove gradova i prigradske zone, koncentracija tercijarnih i kvartarnih funkcija u središnjoj poslovnoj zoni)

• zadati zadatke učenicima za samostalni rad: Analizirajte dijagram (udžbenik, str. 53.) i tablice na kraju udžbenika i objasnite stupanj razvijenosti gospodarstva UK (visokorazvijena država, gospodarska struktura stanovništva III-II-I; članica G 7)

• analiziraju kružni dijagram i odgovaraju na pitanja

• uspoređuju gustoću naseljenosti analizom brojčanih podataka i objašnjavaju razmještaj stanovništva, narodnosni i jezični sastav stanovništva, promjenu broja stanovnika, prirodno i prostorno kretanje stanovništva UK-a, stupanj urbanizacije

• skicom prikazuju prostornu strukturu industrijskih gradova i suvremene promjene prostorne strukture u gradovima UK-a

• analiziraju dijagram i tablice, obrazlažu stupanj razvijenosti i strukturu gospodarstva UK

Završni dio sata



• provjeriti vještinu primjene obrađenih nastavnih sadržaja u zadacima u RB • pratiti napredak u razvoju kartografske pismenosti pojedinih

• uz pomoć atlasa rješavaju zadatke u radnoj bilježnici, str. 30-31

123

učenika

Plan školske ploče ZAPADNA EUROPA

- Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Irska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg- povoljan prometni položaj- najgušće naseljena regija, kolijevka industrijalizacije i urbanizacije- visoka razvijenost imigracija- početci integriranja Europe

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

- naziv države od 1922. godine; Engleska, Škotska, Wales, Sjeverna Irska- otoci Velika Britanija, Irska i otočne skupine - položaj uz Engleski kanal (La Manche) → razvoj prometa i trgovine, osvajanje kolonija, širenje engleskog jezika i kulture- reljef: gromadno gorje u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i na sjeveru Engleske; nizina na jugoistoku- klima: umjereno topla vlažna s toplim ljetima- povoljna prirodna osnova → rana industrijalizacija → utjecaj na razmještaj stanovništva, urbanizaciju, prirodnu vegetaciju- stanovništvo: - germanski i ostali indoeuropski jezici- protestanti; katolici; ostale vjere- u prošlosti emigracija- suvremeno doba → demografsko starenje → imigracija- gradovi- visok stupanj urbanizacije- stambena funkcija seli se na rub gradova, središte gradova: poslovne funkcije (crtež)- gospodarstvo- visokorazvijena država, članica G 7

Nastavne metode: metoda demonstracije, razgovora, oluje ideja, usmenog izlaganja, izravna i neizravna grafička metoda, metoda rada na tekstu.

Oblici rada: samostalni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: tematske karte (pregledna karta Zapadne Europe, reljef Europe, tipovi klime u Europi, godišnje količine padalina u Europi, prostorni raspored naseljenosti, politička karta UK), tablica (statistički podatci za države Zapadne Europe), politička karta Europe, zidna karta Europe, opća karta UK, udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, klimatski dijagrami (London, Edinburgh, Belfast, Cardiff), dijagram iskorištavanja zemljišta, dijagram gospodarske strukture stanovništva, fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,

124

Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: sadržaji u Vrijedno je znati u udžbeniku (str. 52) i tema London – svjetsko

kulturno središte (učenici koji to žele samostalno obrađuju temu; osnovne informacije su na

školskom portalu Naklade Ljevak; mogu se koristiti i drugi pouzdani izvori).

125



Nastavna jedinica: Ujedinjeno Kraljevstvo – regionalna obilježja



• tehnička kultura: gradnja tunela ispod Engleskog kanala

• engleski jezik: London

• kemija: fosilna goriva

• informatika: rad na računalu i služenje internetom

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati na geografskoj karti i usporediti položaj regija Ujedinjenog Kraljevstva • opisati gospodarska obilježja Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske• pokazati i imenovati na geografskoj karti veće gradove i opisati posebnosti

Imenuj regije Ujedinjenog Kraljevstva na slijepoj karti. Usporedi geografski položaj Engleske, Walesa, Škotske i Sjeverne Irske.Zašto je Engleska najrazvijenija i najgušće naseljena regija UK-a?Po kojim se obilježjima Škotska i Sjeverna Irska razlikuju od ostalih regija UK-a? Opiši nove djelatnosti u Walesu koje zamjenjuju staru industriju.Koji su gradovi veća gospodarska središta u pojedinim regijama? Upiši na slijepu kartu njihova imena i uz svaki navedi jednu posebnost.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• formulirati zaključke na temelju usporedbe tematske i opće karte Ujedinjenog Kraljevstva (Zapadne Europe)• izraditi tematsku kartu pretvaranjem tekstualnih informacija u kartografske znakove• razvijati strategije učenja regionalne geografije izradom tematske karte• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata, oblikovati i izreći sažetak nastavne jedinice

Objasni posebnosti geografskog položaja i utjecaj prirodne osnove na razvoj naseljenosti i gospodarski razvoj UK-a.Pročitajte tekst u udžbeniku i ključne informacije kartografskim znakovima ucrtajte na slijepu kartu.Na temelju izrađene tematske karte, u nekoliko rečenica objasnite razlike među regijama UK-a.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja• sposobnost grafičkog izražavanja

Zadatci za metodu razgovora i primjenu izravne grafičke metode.


126

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima• prepoznavanje uloge obrazovanja i tehnologije u gospodarskom razvoju prostora i osobnom napretku pojedinca

Zadatci za samostalni i rad u parovima.



Uvod • provjera predznanja (Atlantski ocean, Sjeverno more – nafta i ribarstvo, La Manche (Kanal), stara gorja, rude, migracije, urbanizacija, aglomeracija, G 7)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora ponoviti predznanje o općim obilježjima UK-a

• metodom usmenog izlaganja najaviti upoznavanje regionalnih obilježja UK-a i način rada

• izravnom grafičkom metodom prikazati regije UK

• podijeliti učenicima pripremljene slijepe karte koje će na kraju sata zalijepiti u bilježnice

• odgovaraju na pitanja: Objasnite na geografskoj karti geografski smještaj i položaj Ujedinjenog Kraljevstva. Kakve mogućnosti gospodarskog razvoja osiguravaju Sjeverno more i Atlantski ocean? Koji faktori utječu na klimu UK-a? Koje reljefne cjeline možete izdvojiti u UK? Kada je nastalo Škotsko visočje, a kada Peninsko gorje? Kakva je važnost tih cjelina u gospodarstvu? Kakva je važnost Engleske nizine?

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (satelitski gradovi, city, burza), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom razgovora i neizravnom grafičkom metodom voditi učenike u analizi tematske karte u udžbeniku (str. 53), karte gustoće naseljenosti u atlasu i opće karte Ujedinjenog Kraljevstva objasniti položaj, gustoću naseljenosti i mogućnosti prirodne osnove Engleske• metodom usmenog izlaganja objasniti značenje Engleske u gospodarstvu Ujedinjenog Kraljevstva, suvremene demografske i gospodarske procese i probleme

• zadati zadatak za rad na tekstu i izravnu grafičku metodu: Upišite na slijepoj karti imena Engleski kanal, Temza, Peninsko gorje, London, Oxford, Cambridge, Birmingham, Leeds, Manchester, Liverpool, Cornwall, Plymouth; nakon čitanja teksta u udžbeniku uz dijelove regije ucrtajte kartografskim znakovima gospodarska obilježja (po potrebi nacrtati na ploču primjere kartografskih znakova za poljoprivredne kulture, ribarstvo, turizam, brodogradnju, petrokemijsku industriju, lučke funkcije, sveučilišne funkcije, high-tech industriju…); provjeriti rezultate rada

• zadati zadatak za rad u parovima: uz pomoć teksta u udžbeniku i atlasa

• analiziraju tematsku kartu u udžbeniku (str. 53), kartu gustoće naseljenosti u atlasu i opću kartu Ujedinjenog Kraljevstva te objašnjavaju geografski položaj, gustoću naseljenosti i mogućnosti prirodne osnove Engleske

• slušaju izlaganje učitelja, i bilježe ključne informacije na slijepu kartu

• čitaju zadani tekst (U/53.-54.) i dopunjavaju slijepu kartu; odgovaraju na pitanja: U čemu je značenje Londonske zavale? Objasnite zašto je London globalni grad. Što je Veliki London? Zašto se planski grade satelitski gradovi?Što je „Black Country“? Zašto je Engleska gospodarski najvažnija regija UK-a?

• čitaju tekst o Walesu, Škotskoj i Sjevernoj Irskoj, dopunjavaju slijepu

127

izdvojiti obilježja ostalih regija i upisati na slijepu kartu imena Wales, Škotska, Sjeverna Irska, Cardiff, Swansea, Edinburgh, Glasgow, Aberdeen, Belfast; nakon obrade pojedine regije provjeriti rezultate rada; pitanja za rad u parovima (prezentirati na grafofoliji ili u powerpoint prezentaciji): WalesKoje su se djelatnosti razvijale u Walesu u 19. stoljeću? Zašto je tu regiju 30-ih godina 20. stoljeća zahvatila gospodarska kriza? Kako se u suvremeno doba smanjuju posljedice gospodarske krize? Koje se djelatnosti razvijaju u središnjem, a koje u sjevernom dijelu regije? Potražite u atlasima staro i novo gospodarsko središte regije i upišite imena na slijepu kartu.ŠkotskaZašto je Škotska najrjeđe naseljena regija UK? Što je Lowlands? Potražite u atlasima i upišite na slijepu kartu imena Edinburgh, Glasgow, Aberdeen. Uza svaki grad napišite njegovu važnost. Što je Silicon Glen?Sjeverna IrskaZašto je Sjeverna Irska najslabije razvijena regija UK-a? Na slijepoj karti upišite ime glavnoga grada regije i uz naziv njegovu gospodarsku važnost.

kartu i pripremaju odgovore; svaki par odgovara na jedno pitanje s grafofolije ili powerpoint prezentacije

Završni dio sata



• usporediti izrađene tematske karte i vrednovati rezultate rada nekoliko učenika ili parova (važno je učenicima dati povratne informacije o sadržajima koje su dobro transferirali iz lingvističkog u nelingvističko, kao i o elementima tematske karte koje treba doraditi)• izreći uputu učenicima kako se radi sažetak nastavne jedinice

• provjeriti naučeni sadržaj zadatcima u RB (1.-7., na str. 32, a ostale zadati za domaću zadaću )

• međusobno uspoređuju izrađene tematske karte, izdvajaju najbolje izrađene i eventualne propuste u svojim kartama

• sažeti sadržaj nastavne jedinice u nekoliko rečenica i usmeno ih izložiti, uz pomoć izrađene tematske karte• rješavaju zadatke u RB (str. 32, 1.-7. zadatak)

Plan školske ploče (tekst ispisan uz dijelove regija i gradove)Ujedinjeno Kraljevstvo – regionalna obilježja

Engleska - najveća, najgušće naseljena, najrazvijenija regija- imigracija → nedostatak stanova, prometne gužve, onečišćenje okoliša

- Veliki London - aglomeracija; raznovrsna moderna industrija, usluge - globalni grad; satelitski gradovi

128

- Oxford, Cambridge - sveučilišni gradovi- I. sektor - opskrba gradova- obala - ribarstvo, turizam, brodogradnja- sjeverni dio regije - nova industrija, središta Birmingham, Manchester, Leeds, Liverpool- istočni dio regije - prerada nafte i plina iz Sjevernog mora + primarni sektor- jugozapadni dio regije (Cornwall) - „engleska rivijera“ + primarni sektor

Wales- jug: rudarstvo i industrija u prošlosti, danas modernizacija industrije- Cardiff (staro središte), Swansea (novo središte)- središnji i sjeverni dio - primarni sektor, obala - turizam

Škotska- gromadno gorje rijetko naseljeno; stočarstvo- Lowlands - najnaseljeniji i najrazvijeniji dio regije- Glasgow (gospodarsko središte), Edinburgh (političko i kulturno središte), Aberdeen (prerada nafte iz Sjevernog mora)

Sjeverna Irska- poljoprivredna regija- gospodarsko zaostajanje zbog političkih problema- Belfast (gospodarsko i političko središte)

Nastavne metode: izravna grafička, neizravna grafička, metoda razgovora, demonstracije, rada na tekstu, usmenog izlaganja.

Oblici rada: rad u parovima, frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, zidna karta UK, radna bilježnica, fotografije, slijepa karta UK, tematske karte (politička karta UK, karta gustoće naseljenosti, High tech regije, Plava, zlatna i žuta banana Europe).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji

Učenici po osobnom izboru istražuju aktualne događaje u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj i druge

teme, npr. razvoj znanstveno-tehnoloških parkova, stanje okoliša u UK-u i obalnim morima,

129

razvoj i rangiranje globalnih gradova, djelovanje burzi, imigracija… Prikupljene materijale

oblikuju radom na računalu i pohranjuju u osobnu mapu.

130



Nastavna jedinica: Francuska – geografska obilježja



• povijest: geografska otkrića; stvaranje francuskih kolonija; nastanak prvih modernih država

u Europi

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• odrediti na geografskoj karti položaj Francuske i usporediti ga s geografskim položajem Ujedinjenog Kraljevstva• opisati prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Francuske• prosuditi utjecaj geografskog položaja na kolonijalna osvajanja i gospodarsku razvijenost• obrazložiti važnost prometnog povezivanja• objasniti gospodarska obilježja Francuske• izdvojiti sličnosti i razlike gospodarstva Francuske i UK• opisati obilježja Pariza kao globalnoga grada

Odredi geografski položaj Francuske. Usporedi geografski i prometni položaj Francuske s Ujedinjenim Kraljevstvom.Navedi reljefne cjeline u Francuskoj i za svaku gospodarsku važnost.Koji se tipovi klima pojavljuju u Francuskoj i gdje?Objasni značenje planinskih rijeka.Što je populacijska politika?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unapređenje strategije bilježenja• primjena različitih tehnika organiziranja informacija• čitanje opće karte• interpretacija tematskih karata i dijagrama• navika izrade vlastite tematske karte

Koje ste ključne pojmove izdvojili u svojim bilješkama? Obrazložite razloge.Nacrtajte presjek dva kruga, u lijevi upišite posebnosti geografskih obilježja UK-a, u desni posebnosti Francuske, a u zajednički presjek sličnosti ovih država.Zadaci za slijepu kartu u RB, str. 34.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• poboljšana sposobnost pisanog i usmenog izražavanja

Zadatci za pisani i usmenu oluju ideja te metodu razgovora.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima• navesti primjere očuvanja kulturnog identiteta i kulturnih različitosti u kontekstu globalizacijske kulture koja se promiče u medijima (primjer

Zadatci za samostalni rad.

Što je regionalizam?Razmislite o razlozima zbog kojih u Francusku dolazi velik broj stranih radnika.

131

Francuske)• Objasniti utjecaj demografskog starenja na promjenu nacionalne strukture stanovništva i stvaranja kulturnih razlika



Uvod • provjera predznanja (Atlantski ocean, plima i oseka, estuarij, Sredozemno more - promet, turizam, La Manche, stara gorja, rude, mlade planine, zadnje ledeno doba, klime, zapadni vjetrovi, Golfska struja, romanski jezici, migracije, urbanizacija, aglomeracija, G 7)

• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom pisane oluje ideja ponoviti predznanje: podijeliti učenicima radne listiće na koje uz zadane pojmove upisuju kratka obrazloženja ili asocijacije; po završetku rada provjeriti odgovore dvoje učenika za svaki pojam

• metodom razgovora i demonstracije definirati složeni geografski položaj Francuske: Objasnite zašto je Francuska zapadnoeuropska, sredozemna, alpska i kanalska država? Što omogućuje prometnu povezanost Francuske s državama Srednje Europe? Kako se složeni geografski položaj odrazio na gospodarski razvoj?

• metodom usmenog izlaganja (ili problemskim pitanjima) najaviti cilj nastavnog sata: upoznavanje geografskih obilježja Francuske

• upisuju asocijacije uz zadane pojmove na radnom listiću (Atlantski ocean, plima i oseka, estuarij, Sredozemno more, promet, turizam, La Manche, stara gorja, rude, mlade planine, zadnje ledeno doba, klime, zapadni vjetrovi, Golfska struja, romanski jezici, migracije, urbanizacija, aglomeracija, G 7)

• analiziraju opću kartu u atlasu i odgovaraju na pitanja

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (pomorstvo, kolonijalizam), pojave i procese

• razvijati vještinečitanja opće karte, teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom razgovora i analizom opće karte objasniti reljefna obilježja Francuske. Koja boja prevladava na (općoj) karti Francuske? Što to znači? Uz priobalnu nizinu, za naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje iznimno su važne zavale i riječne doline. Pročitajte s karte kako se zovu te zavale i nizine. U RB (str. 34, 1. d) zadatak) na slijepu kartu upišite imena rijeka uz koje se protežu riječne doline.

• Što je na geografskoj karti Francuske prikazano žutom i svijetlosmeđom bojom? Kakve je starosti prostor? Kakvo je njegovo značenje u razvoju industrije? Upišite na slijepu kartu (RB/34) slovo A u kvadratić kojim je označen Središnji masiv, slovo B u kvadratić kojim su označeni Vogezi, slovo E na prostor Ardena, slova BR na prostor poluotoka Bretanja, a slovo N na prostor poluotoka Normandija.

• analiziraju opću kartu u atlasu i odgovaraju na pitanja; upisuju imena rijeka na slijepu kartu

• analiziraju opću kartu u atlasu i dopunjavaju slijepu kartu

132

• Koji su dijelovi Francuske nastali alpskim nabiranjem? Kakva je gospodarska važnost mladih nabranih planina? Upišite na slijepu kartu (RB/34) slovo C u kvadratić kojim je označena Jura, slovo D u kvadratić kojim su označene Alpe i slovo P na prostor Pireneja.

• metodom razgovora i neizravnom grafičkom metodom objasniti klimatske faktore i obilježja klime: Koji klimatski faktori utječu na klimu Francuske? Uz pomoć tematske karte (U/32) odgovorite koje tipove klime ima Francuska? Opišite obilježja tih tipova klime. Analizirajte tematske karte (udžbenik, str. 30) i odgovorite: Kako se mijenjaju ljetne i zimske temperature te količina padalina s udaljavanjem od Atlantskog oceana i Sredozemnog mora? Kako klima utječe na naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje? Usporedite dijagram na str. 51 i 58. Što zaključujete?

• Potražite na geografskoj karti najduže francuske rijeke. Kojim sljevovima pripadaju? Kakva su im ušća? Ucrtajte deltu Rhone i plavom bojom zaokružite estuarije. Potražite na karti kanale Rajna-Rhone, Garonne-Sredozemno more. Ucrtajte ih na slijepu kartu (RB/34) odgovarajućim kartografskim znakom. Kakvo je značenje tih kanala?

• Kojoj jezičnoj skupini pripadaju Francuzi? Metodom usmenog izlaganja objasniti jezične i kulturne razlike među pojedinim regijama.

• zadati zadatak za rad na tekstu: pročitajte tekst (udžbenik, str. 59, treći odlomak) i objasnite procese demografskog starenja i rezultate populacijske politike

• metodom usmene oluje ideja provjeriti opću informiranost o gospodarstvu Francuske, dopuniti informacije usporedbom dijagrama na str. 53 i 59, analizom podataka o dohotku po stanovniku u tablici na kraju udžbenika; zaključiti: Kakva je razvijenost francuskog gospodarstva? Usmjeriti učenike na analizu fotografije i teksta u zadnjem odlomku udžbenika na str. 59

• analiziraju opću kartu u atlasu i dopunjavaju slijepu kartu

• analiziraju tematske karte i dijagrame i odgovaraju na pitanja; nakon odgovora bilježe ključne informacije u bilježnice

• analiziraju opću kartu u atlasu i dopunjavaju slijepu kartu, bilježe ključne informacije u bilježnice

• odgovaraju na pitanja učitelja, slušaju izlaganje i bilježe ključne informacije

• samostalno čitaju zadani tekst i objašnjavaju procese demografskog starenja i rezultate populacijske politike, bilježe ključne informacije u bilježnice

• navode primjere nekih poznatih francuskih proizvoda. Uspoređuju dijagrame na str. 53 i 59 i utvrđuju razlike između strukture gospodarstva UK-a i Francuske. Analiziraju podatke o dohotku po stanovniku u tablici na kraju udžbenika i uspoređuju Francusku s ostalim državama Zapadne Europe i Europe u cjelini. Odgovaraju na pitanje: Zašto je Francuska među vodećim državama po nuklearnoj tehnologiji i korištenju nuklearne energije?

133

Završni dio sata



• zadati zadatak za provjeru bilješki: pregledajte bilješke u bilježnici i na slijepoj karti u RB (str. 34). Bojicama podcrtajte ili na drugi način obilježite sedam ključnih pojmova o geografskim obilježjima Francuske. Koje ste ključne pojmove izdvojili? Obrazložite razloge.

• metodom razgovora sintetizirati nastavne sadržaje o UK i Francuskoj: Usporedite geografski i prometni položaj UK-a i Francuske. Usporedite reljefna i klimatska obilježja UK-a i Francuske. Nabrojite sličnosti i razlike gospodarstva UK-a i Francuske. Odgovori se mogu upisati u Vennov dijagram.• zabilježiti (praćenje napredovanja) rezultate nekoliko učenika u vođenju bilješki i obrazloženjima pojmova u Vennovom dijagramu• zadati domaću zadaću: Riješite zadatke iz radne bilježnice: 1. c), 2., 3., 4., 5. i 6. na str. 34 i 35

• pregledavaju bilješke i po potrebi ih dopunjavaju ili korigiraju, a zatim poboljšavaju perceptivnu uočljivost (čime razvijaju tehnike u strategiji bilježenja); objašnjavaju razloge za izdvajanje ključnih pojmova

• crtaju u bilježnice presjek dva kruga, u lijevi upisuju posebnosti UK-a, u desni posebnosti Francuske, a u zajednički presjek sličnosti ovih država

Plan školske ploče Francuska – geografska obilježja

- složeni geografski položaj → poticaj gospodarskom razvoju- reljef - priobalne nizine i zavale: Pariška, Akvitanska i Ronsko-sonska

- gromadno gorje: Vogezi, Ardeni, Središnji masiv, Bretanja, Normandija- alpsko nabiranje: Alpe, Pireneji, Jura: turizam, stočarstvo, hidroelektrane

- klima: umjereno topla vlažna s toplim ljetima, sredozemna, vlažna snježno-šumska- povoljna za naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje

- vegetacija: livade i pašnjaci, šume (iskrčene), sredozemno raslinje- rijeke: atlantski i sredozemni slijev; plovnost i hidroelektrane; estuariji; delta- stanovništvo: Francuzi (romanska jezična skupina), regionalne jezične i kulturne razlike

- useljenici- gospodarstvo - visokorazvijena država, G 7, razvijeni svi sektori gospodarstva

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, usmenog izlaganja, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda.


Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta Europe, zidna karta Francuske, školski atlas, udžbenik, radna bilježnica, tematske karte (rijeke i gradovi, srednje siječanjske temperature u Europi, srednje srpanjske temperature u Europi, godišnja količina padalina), dijagram iskorištavanja zemljišta, dijagram gospodarske strukture stanovništva, fotografije, tablica sa statističkim podatcima, radni listić.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.

134

de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Učenicima koji se dobrovoljno jave zadati samostalnu obradu teme „Pariz -

svjetsko kulturno središte“.

135



Nastavna jedinica: Prednosti decentralizacije Francuske, Monako



• francuski jezik: Pariz


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• opisati regionalni razvoj Francuske• objasniti pojam decentralizacija• objasniti uzroke nejednakoga regionalnog razvoja Francuske i rezultat decentralizacije u pojedinim dijelovima Francuske• pokazati na geografskoj karti veće gradove i opisati posebnosti• opisati geografske posebnosti Monaka i povezanost s Francuskom

Zašto se Francuska nejednako regionalno razvija? Kojim mjerama francuska vlada pokušava postići ravnomjerniji razvoj u državi?Imenuj gradove i područja prema kojima je usmjeren prostorni razvoj Francuske.Navedi i na zidnoj karti pokaži najveće francuske luke (riječne i morske).U čemu je značenje Pariške zavale?Što je Veliki Pariz?Zašto je Ronsko-sonska zavala vrlo gusto naseljen i gospodarski izrazito razvijen prostor?Navedi najvažnija turistička područja u Francuskoj i objasni kakvi su se tipovi turizma tamo razvili.U kojim se regijama razvijaju tehnološki parkovi? Objasni razloge njihove koncentracije. Koje su osnovne gospodarske djelatnosti Monaka? Objasni povezanost Monaka s Francuskom.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti istražiteljsku metodu u obradi teksta • analizirati opću i tematsku kartu

Zadatci za rad skupina.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost razlikovanja i uporabe tekstova u udžbeniku, traženje, prikupljanje i obrada informacija, sposobnost formuliranja pitanja i argumentiranja odgovora

Pročitati tekst za zadanu regiju Francuske u udžbeniku, zapisati pitanja za pročitani tekst na karticu. Odabrati člana skupine koji nakon završetka rada počinje čitati pitanja i člana koji odgovara na pitanje. Dogovoriti daljnji redoslijed u izlaganju. Pripremiti se za ulogu „zapisničara“ (član po izboru nastavnika piše plan školske ploče).


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode

136

• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za napredak u radu skupine• procijeniti osobni doprinos radu skupine i doprinos ostalih članova skupine

Zadatci za rad skupina.Procijenite osobni doprinos radu skupine? Što biste htjeli poboljšati u sljedećoj etapi rada (na sljedećem satu)? Koji članovi skupine mogu poboljšati svoja postignuća?



Uvod • poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• provjeriti domaću zadaću

• pročitati (glasno, čita učitelj) Uvod u nastavnu jedinicu iz udžbenika, str. 61. Uz pomoć pojmovnika objasniti pojam decentralizacije.

• najaviti upoznavanje gospodarskog i regionalnog razvoja Francuske u posljednjih nekoliko desetljeća.

• uspoređuju svoje odgovore s odgovorima koje odabrani učenici čitaju i objašnjavaju

• slušaju tekst i vježbaju korištenje pojmovnika

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (plimoelektrana - plimna elektrana), satelitski gradovi, decentralizacija, satelitski gradovi, litoralizacija), pojave i procese


• pokazati na zidnoj karti (i u atlasima) prostor Pariške zavale; metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na tekstu (U/61) objasniti gospodarska i demografska obilježja Pariške zavale, mjere decentralizacije, izdvojiti satelitske gradove i pokazati ih na zidnoj karti (i u atlasima), opisati važnost Pariza• zadati zadatak učenicima: U radnoj bilježnici (str. 34) u 1. a zadatku upišite imena satelitskih gradova i zaokružite ih crvenom bojom. • podijeliti učenike u šest skupina i objasniti zadatke: Skupine čitaju tekst u udžbeniku za zadanu regiju i pripremaju pitanja za pročitani tekst. Nakon završetka rada jedan član skupine čita pitanje, član do njega odgovara na pitanje, a član po izboru nastavnika piše plan školske ploče i tako uokrug dok se ne iscrpe sva pitanja. Prva skupina obrađuje dolinu rijeke Loire s Normandijom i Bretanjom, druga sjeverne nizine, pobrđa i dolinu Rajne, treća Akvitansku zavalu i Pireneje, četvrta Središnji masiv, Alpe i Juru, peta Ronsko-sonsku zavalu, a šesta obalu Sredozemnog mora.

• pokazuju u svojim atlasima prostor Pariške zavale i satelitske gradove, slušaju izlaganje učitelja, traže u tekstu odgovore na pitanja i bilježe ključne informacije

• rješavaju zadatak u RB (34/1)

• formiraju skupine, preuzimaju zadatke, dijele uloge i najprije samostalno rade, a zatim objedinjavaju rezultate rada (15 minuta)• prema uputama učitelja prezentiraju rezultate rada

Završni dio sata



• provjeriti primjenu naučenog na 5. pitanju u RB/36• vrednovati rad skupina i pojedinih članova skupina• zadati domaću zadaću: obraditi Monako iz udžbenika (str. 64) i riješiti

• samostalno odgovaraju na 5. pitanje u RB/36

137

ostale zadatke u radnoj bilježnici (str. 36)

Plan školske ploče (može se pisati na posteru čija je podloga slijepa karta Francuske iz RB/34; toponimi se upisuju uz oznake na karti, a tekst u obliku kartica uz svaku regiju ili kartografskim znakovima prikazane

posebnosti regija, uz obaveznu izradu legende karte)

Prednosti decentralizacije Francuske, MonakoPariška zavala- gospodarski najrazvijeniji dio Francuske (raznovrsna moderna industrija, promet, razvijena poljoprivreda)- najgušće naseljeni dio Francuske → problemi → decentralizacija u satelitske gradove i prema atlantskoj obali- Pariz - globalni grad (svjetski grad kulture, znanosti, umjetnosti, mode, turizma, suvremene industrije, politike...)

Dolina Loire s Normandijom i Bretanjom- stočarstvo, ribarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo- prehrambena industrija, turizam- Nantes

Sjeverna nizina, pobrđa i dolina Rajne- Ardeni - 1. industrijska revolucija- moderna industrija uz La Manche i u dolini Rajne- turizam- središta: Lille, Nancy, Strasbourg

Akvitanska zavala i Pireneji- slabije razvijena poljoprivreda- prehrambena i petrokemijska industrija (nafta), industrija vozila- vjerski, primorski i zimski turizam- središta: Bordeaux, Toulouse

Središnji masiv- rijetka naseljenost i slabija razvijenost zbog prirodnih uvjeta- središte: Clermont-Ferrand

Alpe i Jura- šumarstvo, stočarstvo, zimski turizam, hidroelektrane- središte: Grenoble

Ronsko-sonska zavala- gospodarski vrlo razvijeno i gusto naseljeno područje- industrija, promet, poljoprivreda- središte: Lyon

Obala Sredozemnog mora i Korzika- Azurna obala

138

- zapadni dio – poljoprivreda- središte: Marseille – lučko i industrijsko središte

Plan školske ploče može biti i u obliku tabliceprostor obilježja grane gospodarstva središta

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, pisanih radova.

Oblici rada: skupni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, zidna karta Francuske, tematske karte (rijeke i gradovi Francuske), fotografije.


Izborni sadržaji: tekst u Vrijedno je znati u udžbeniku na str. 60 i 65.

139


Nastavna tema: 8. Ostale države Zapadne Europe

Nastavna jedinica: Benelux i Republika Irska



• povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. st. (širenje kolonijalnih sila)

• hrvatski jezik: natuknica i bilješka

• francuski jezik: frankofonske zemlje

• tehnička kultura: proizvodnja i svojstva metala (kovina)


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati i imenovati na geografskoj karti države Beneluxa i Republiku Irsku i njihove najveće gradove• obrazložiti prirodne i društvene osobitosti država Beneluxa i Republike Irske• opisati nastanak i analizirati važnost poldera• prosuditi važnost Rotterdama – Europoorta u pomorskom prometu svijeta• nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i opisati njihovu važnost• imenovati sjedišta međunarodnih ustanova u zemljama Beneluxa• opisati ulogu EU i SAD-a u gospodarskim promjenama Irske

Upiši imena država Zapadne Europe na slijepu kartu.Što je Benelux?Objasni prometnu važnost položaja država Beneluxa.Što je Europoort I?U čemu se ogleda značenje poldera?Navedi osnovne razloge irskog iseljavanja u 19. stoljeću.Što je Republici Irskoj omogućilo brzi gospodarski rast?Zašto se industrija razvija uglavnom uz velike luke?Koji su službeni jezici u Belgiji, a koji u Luksemburgu?Pokaži na geografskoj karti najveće gradove država Beneluxa i Republike Irske.Pokaži na geografskoj karti „Zlatni trokut“.Koji su gradovi država Beneluxa svjetska politička središta i zašto?

METODIČKA KOMPETENCIJA (Koje metodičke kompetencije potičem?)

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke, oblikovati izvješće o pročitanom tekstu i izreći ga u zadanom vremenu, nakon slušanja izvješća, oblikovati sažetak i izreći ga u zadanom vremenu

Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.Zadatci za razmjenu informacija u parovima.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti tehniku rada u parovima: razmjena obavijesti u parovima

Pročitati zadani tekst. Pripremiti izvješće u zadanom vremenu. Razmijeniti informacije radom u paru. Saslušati izvješće partnera u paru, pripremiti i izreći sažetak.

140


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti suradnju i uspješnost učenja radom u parovima• koristiti vještine aktivnog slušanja, parafraziranja, sažimanja, fokusiranja, preoblikovanja, kodiranja i dekodiranja informacija

Zadatci za rad obradu teksta.



Uvod • provjera predznanja (Atlantski ocean, plima i oseka, stara gorja, rude, umjereno topla vlažna klima, zapadni vjetrovi, Rajna, luka, estuarij, indoeuropski jezici, migracije, urbanizacija, kolonijalizam)• poticanje znatiželje


• metodom razgovora ponoviti predznanje, moguća pitanja: Koje države Zapadne Europe imaju izlaz na Atlantski ocean? Kako Atlantski ocean utječe na klimu Zapadne Europe? Koje rijeke u Zapadnoj Europi imaju estuarijsko, a koje deltasto ušće? Kroz koje države protječe rijeka Rajna? Koje države Zapadne Europe još nismo upoznali? Pokažite ih na geografskoj karti.

• pročitati uvod iz udžbenika (str. 66), objasniti pojam Benelux i izdvojiti zajednička obilježja prostora (povoljan prometni položaj, visoka razvijenost, gustoća naseljenosti i stupanj urbanizacije)

• odgovaraju na pitanja i analiziraju opću kartu Europe (Zapadne Europe)

• slušaju i analiziraju pročitani tekst, bilježe ključne informacije

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (Benelux, Europoort, polder, integracija, vjetroelektrana), pojave i procese


• metodom razgovora i radom na tekstu (udžbenik, str. 66-67) voditi učenike kroz upoznavanje prirodno-geografskih i društvenih osobitosti Belgije; pitanja za metodu razgovora: Koji su faktori utjecali na gospodarski razvoj u Belgiji? Koje su grane gospodarstva vrlo razvijene? Usporedite gustoću naseljenosti i stupanj urbanizacije Belgije i ostalih država Zapadne Europe. Koji je dio Belgije najrazvijeniji? Tko su stanovnici Belgije? Analizom tematske karte (udžbenik, str. 66) utvrdite u kojim dijelovima Belgije žive. Kojim jezičnim skupinama pripadaju? Po kojim se funkcijama izdvaja Bruxelles? Objasnite važnost Antwerpena. Po završetku etape (metodičko-didaktičkog koraka) provjeriti bilješke nekoliko učenika, po potrebi sugerirati korekcije i dopune.

• metodom usmenog izlaganja i

• nakon postavljenog pitanja traže odgovor u tekstu i pismeno odgovaraju na pitanja; uspoređuju bilješke s usmeno izloženim odgovorima

• slušaju izlaganje učitelja,

141

razgovora objasniti pomorsku orijentaciju Nizozemske i ostale preduvjete gospodarskog razvoja (integrirati predznanja iz povijesti i opće informiranosti); pitanja za metodu razgovora: Koje su prednosti geografskog položaja Nizozemske? Koje su države prije, a koje nakon Nizozemske bile svjetske pomorske i trgovačke velesile? U kojim stoljećima je Nizozemska bila pomorska i kolonijalna sila? U kojim dijelovima svijeta je Nizozemska imala kolonije? Za koje države nizozemske luke pretovaruju teret?

• organizirati rad za razmjenu informacija u parovima; polovica razreda obrađuje tekst o Nizozemskoj (podijeliti im oznake s neparnim brojevima), a polovica o Republici Irskoj (podijeliti im oznake s parnim brojevima); objasniti učenicima cilj rada: nakon čitanja teksta, prvi član para prepričat će sadržaj pročitanog drugom članu para (u zadanom vremenu, npr. 4 minute); drugi član para sluša izlaganje i nakon slušanja radi sažetak (u zadanom vremenu, npr. 2 minute); nakon toga drugi član podnosi izvješće o svojoj temi (npr. 4 minute), prvi član sluša i nakon slušanja radi sažetak (2 minute); u isto vrijeme isti postupak provode treći i četvrti član, peti i šesti itd.; upozoriti učenike da prilikom čitanja teksta (obrade teksta) mogu na karticama pripremiti ključne pojmove ili kartografske znakove kojima si pomažu u podnošenju izvješća, isto vrijedi i za drugog člana para koji pri slušanju može kreirati svoj podsjetnik za izradu sažetka; za provjeru kvalitete izvještaja i sažetaka, u dogovoru s učenicima zamijeniti partnere u parovima (slučajnim odabirom ili sustavno: zamijene se članovi 1 i 3, a 2 i 4 ostaju na svojim mjestima, zamijene se članovi 5 i 7, a 4 i 6 ostaju na svojim mjestima, itd.); članovi parova s neparnim brojevima ponovo podnose izvješća, članovi parova s parnim brojevima slušaju, oblikuju sažetak i prezentiraju ga; nakon tog kruga mijenjaju uloge, članovi parova s parnim brojevima podnose izvješće, a članovi parova s neparnim brojevima slušaju, oblikuju sažetak i prezentiraju ga

odgovaraju na pitanja i bilježe ključne informacije

• obrađuju zadane tekstove, pripremaju izvješća za partnere u parovima• „neparni“ članovi podnose izvješća• „parni“ članovi slušaju izvješća, oblikuju sažetak i izgovaraju ga• „parni“ članovi podnose izvješća• „neparni“ članovi slušaju izvješća, oblikuju sažetak i izgovaraju ga• zamjena partnera u razmjeni informacija i ponavljanje postupka

• ako se oblik rada dobro organizira, svaki je učenik s neparnim brojem dva puta podnosio izvješće o Nizozemskoj, a s parnim brojem dva puta izvješće o Republici Irskoj; sažetak koji im iznosi partner je povratna informacija o kvaliteti izlaganja• ako se ovaj oblik rada (rad u parovima s razmjenom informacija) provodi prvi puta, dobro je na karticama (ili grafofoliji ili ppt) napisati zadatke i upute za rad; mogući zadatci za članove parova s neparnim brojevima: prostorni raspored i struktura industrije; stvaranje poldera i njihova važnost; važnost Sjevernoga mora i demografska obilježja Nizozemske; gustoća naseljenosti i stupanj urbanizacije Nizozemske; stanovnici Nizozemske; važniji gradovi i njihovo značenje; mogući zadatci za članove parova s parnim brojevima: uzroci i posljedice gospodarskog zaostajanja Irske u 19. stoljeću; razvoj od osamostaljenja do 1973. godine; kako je Irska postala „keltski tigar“; prostorni raspored i struktura industrije; struktura gospodarstva; modernizacija poljoprivrede

142

• ako se rad u parovima s razmjenom informacija provodi prvi puta, učitelj usmjerava zajedničko izvješćivanje pred razredom i bilježenje informacija; -učenici s neparnim brojevima redom odgovaraju na pitanja:Gdje je smješten glavni dio industrije u Nizozemskoj? Koje su industrijske grane razvijene? Kako su stvarani polderi? Opišite njihovu važnost. U čemu je važnost Sjevernog mora za Nizozemsku? Usporedite gustoću naseljenosti i stupanj urbanizacije Nizozemske i ostalih država Zapadne Europe. Tko su stanovnici Nizozemske? Pokažite na geografskoj karti najvažnije gradove i objasnite njihovo značenje.- učenici s parnim brojevima redom odgovaraju na pitanja: Zašto je Irska u 19.stoljeću bila slabo razvijena i iseljenička država? Kada je Republika Irska postala samostalna država? Kako se gospodarski razvijala do 1973. godine? Koji su faktori utjecali na irsko gospodarsko čudo? Zašto Republiku Irsku nazivaju „keltskim tigrom“? što je usporilo gospodarski razvoj Republike Irske? Na kojim se industrijama temelji gospodarstvo Republike Irske? Koje su još grane gospodarstva važne? Kakve se promjene događaju u irskoj poljoprivredi? Pokažite na geografskoj karti najvažnije gradove i objasnite njihovo značenje.

• redoslijedom odgovaraju na pitanja učitelja (ili prezentirana pitanja u powerpoint prezentaciji) i uspoređuju odgovore s bilješkama na svojim karticama; zalijepe kartice u bilježnice

Završni dio sata



• provjeriti primjenu naučenoga pitanjima u udžbeniku, str. 70 (1-4, 6, 8 i 9)• prikupiti od učenika mišljenja o primijenjenom obliku rada: rad u parovima s razmjenom informacija

• zadati domaću zadaću: samostalnim radom upoznati demografska i gospodarska obilježja Luksemburga i usporediti ih s ostalim državama Zapadne Europe; odgovoriti na pitanja: Na čemu se temelji gospodarski razvoj Luksemburga? Zašto se govore tri službena jezika? Zašto je Luxembourg-Ville međunarodno političko središte? Odgovore zapisati u bilježnice• učenici po slobodnom izboru mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici, str. 37-38 (ti će se zadatci koristiti za tematsko ponavljanje na idućem satu pa nije nužno da svi učenici riješe sve

• odgovoriti na pitanja u udžbeniku, str. 70 (1-4, 6, 8 i 9) • zapisati zadatke za domaću zadaću• vrednovati oblik rada: rad u parovima s razmjenom informacija

143

zadatke)

Plan školske ploče Benelux i Republika Irska

Benelux – Belgija, Nizozemska i Luksemburg - povoljan prometni položaj, visoka razvijenost, gustoća naseljenosti i stupanj urbanizacije Belgija- razvijeni svi sektori gospodarstva- preduvjeti razvoja: prometni položaj, ugljen, željezna ruda, kolonije; integracije- najrazvijeniji prostor = „Zlatni trokut“: konurbacija Bruxelles (globalni grad) + Antwerpen (luka) + Gent- stanovništvo: Flamanci, Valonci, Nijemci + doseljenici; tri službena jezika

Nizozemska- razvijeni svi sektori gospodarstva- preduvjeti razvoja: pomorska orijentacija, trgovina, kolonije- najrazvijeniji prostor: konurbacija Rotterdam (najveća luka Europe, globalni grad), Den Haag (sjedište vlade i parlamenta), Amsterdam (glavni grad)- polderi - poljoprivredne površine dobivene isušivanjem mora- stanovništvo: Nizozemci + doseljenici

Republika Irska- u prošlosti poljoprivredna, iseljenička država- nakon članstva u EZ (EU) → „keltski tigar“: moderna industrija, usluge (bankarstvo, turizam), sjedišta multinacionalnih kompanija, imigracija- Dublin, Cork

Pišu učenici nakon samostalnog rada za domaću zadaću:Luksemburg- visokorazvijena država; industrija, usluge, multinacionalne kompanije- tri službena jezika; brojni doseljenici- Luxemburg-Ville – međunarodno političko središte

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalni rad, rad u parovima razmjenom informacija i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, radna bilježnica, filmski i slikovni prikazi gradova, crtež poldera, tematske karte (govorna područja u Belgiji, karte gustoće naseljenosti za pojedine države iz atlasa), statistički podatci za države (tablica na kraju udžbenika).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.

144

Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: učenicima koji se dobrovoljno jave zadati samostalnu obradu teme

„Rotterdam - najveća luka Europe“.

Izborni sadržaji: narodi Europe

Bilješke iz života u Nizozemskoj

Ponašanje Nizozemaca uvelike iznenađuje turiste ili doseljenike, posebice one iz anglosaskog

svijeta. Nizozemci čvrsto vjeruju u izravne, iskrene odgovore. To je osvježenje za nekoga tko

dolazi iz Švedske ili Engleske gdje je kritika tako često pažljivo šifrirana da je neupućenima

potpuno nerazumljiva. Ljude koji otvoreno govore što misle u Nizozemskoj smatraju punim

vrlina. Pristojnost i pravila ponašanja srednjih slojeva Britanaca, Skandinavaca, stanovnika

Srednje Europe i Latinoamerikanaca mnogi Nizozemci smatraju licemjernim. Odbacuju

okolišanje i pretjerane manire u spomenutih naroda. Ova izravnost može se djelomično

objasniti kalvinističkim vrijednostima koje su usađene u Nizozemce, bilo katolike, bilo

protestante. Te vrijednosti traže da se osoba ponaša prirodno, onako kako je stvorena.

Zagovaraju razumnost i ozbiljnost te izbjegavanje svakog razmetanja. U cijeloj Nizozemskoj

je očit nedostatak razmetanja, primjerice u osobnoj potrošnji. Na cestama ima vrlo malo

Porschea ili Rolls Royceva, nema nepromišljenih velikih kupovina dok su stari uređaji još

ispravni, obitelji iz višeg srednjeg sloja mogu se zateći kako za stolom ručaju sendviče s

maslacem od kikirikija i kiselo mlijeko iz tetrapaka, kada se nađu u društvu, svatko plati točno

onoliko koliko je potrošio.

Često opisivani kao mrki, hladni i ozbiljni, Nizozemci ustvari slave često. Svake godine

posjećuju mnoge rođendanske zabave. Od rođaka i prijatelja se očekuje da dođu na proslavu

ili barem pošalju čestitku ili nazovu telefonom. Zaboraviti nečiji rođendan ozbiljan je

društveni propust. Stoga kalendar s upisanim rođendanima rođaka i prijatelja visi na

unutarnjim vratima zahoda. Prisustvovanje rođendanskim svečanostima održava i učvršćuje

jake obiteljske veze. Mladi parovi više ne primaju goste tako često.

Nizozemsko društvo još uvijek je podijeljeno u četiri bloka (stupa): protestantski, katolički,

socijalistički i ostali. Ta podjela očituje se na polju obrazovanja i informiranja (novine,

televizija).

145

Nizozemsko društvo tolerira oblike ponašanja koji su protiv zakona. Tolerancija ima dugu

tradiciju. Nizozemci čvrsto vjeruju u puštanje različitog cvijeća da cvate, iako im se možda

njihov miris ne sviđa uvijek.

Prema članku Jeremyja Boissevaina i Inge Boissevaina: Ponašajte se prirodno!; Europljani,

25-37

146

Nastavna cjelina: III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE

Nastavna tema: 9. Skandinavske države

Nastavna jedinica: Norveška, Švedska i Finska



• kemija: ugljik i njegovi spojevi; metali

• tehnička kultura: hidroelektrane

• biologija: tajga, tundra

• likovna kultura: dizajn


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati na geografskoj karti države Skandinavije, njihove najveće gradove• opisati utjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanje reljefa• odrediti važnost i utjecaj mora na gospodarstvo i život• navesti razloge rijetke naseljenosti• izdvojiti posebnosti država• obrazložiti gospodarski razvoj skandinavskih država• opisati osobitosti življenja uz polarnicu

Pokaži na geografskoj karti države Sjeverne Europe. Navedi razloge podjele država Sjeverne Europe na države Skandinavije, Baltičke države i ostale države.Koje je tragove ostavilo ledeno doba u reljefu Norveške, Švedske i Finske?Navedi morske prolaze koji povezuju Sjeverno i Baltičko more.Kada i zašto je prokopan Kielski kanal?Koja su najveća prirodna bogatstva Norveške, Švedske i Finske?Zašto je Sjeverna Europa najrjeđe naseljena europska regija?Kojoj skupini naroda pripadaju Finci i Sami?Zašto je u Finskoj drugi službeni jezik švedski?Koje djelatnosti primarnog sektora imaju najveće značenje u gospodarstvu Skandinavskih država?Koje djelatnosti ostvaruju najveći udio u BND-u Skandinavskih država?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• tekstualne informacije predočiti kartografskim znakovima

• informacije organizirati u konceptualnu shemu

Pročitajte tekst u udžbeniku i kartografskim znakovima ucrtajte na svoje karte oznake za glavne djelatnosti u Skandinavskim državama.Radom u parovima izradite konceptualnu shemu o prirodnogeografskim i društvenogeografskim obilježjima Sjeverne Europe.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u prijemu, preradi i primjeni informacija Opišite povijesni razvoj Finske od 14. stoljeća do

147

radom na tekstu danas. Kada i kako je oblikovan reljef Finske? Koje tipove klime ima Finska? Zašto Finsku nazivaju zemljom tisuću jezera? U čemu je važnost finskih rijeka? Koje djelatnosti donose najveći dohodak?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• opisati što je održivi razvoj lokalne sredine i društveno odgovorno gospodarstvo na primjeru Skandinavskih država • objasniti važnost tržišne konkurentnosti, kompetentnosti ljudskih resursa i cjeloživotnog učenja na primjeru Skandinavskih država• odgovorno izvršavati postavljene zadatke i preuzeti odgovornost za napredak u stjecanju znanja i razvijanju geografskih vještina

Zašto su po vašem mišljenju tvrtke iz Norveške, Švedske i Finske konkurentne na svjetskom tržištu. Kakav je odnos stanovništva Skandinavskih država prema prirodnim resursima?Kakav je odnos prema obrazovanju i cjeloživotnom učenju u Skandinavskim državama?




Uvod • provjera predznanja (sjeverna polarnica, toplinski pojasi, Atlantski ocean, mora Sjeverne Europe, Golfska struja, morski tjesnaci i prolazi, luka, ledenjački oblici reljefa, Baltički štit, stara gorja, rude, snježno-šumske, polarne i umjereno tople vlažne klime, tajga i tundra, indoeuropski jezici, povijest: Vikinzi ili Normani)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• 1. način: Pokazati na geografskoj karti države Sjeverne Europe. Radom u parovima učenici izrađuju konceptualnu shemu (mentalnu mapu) u kojoj preispituju predznanja o prirodnogeografskim i društvenogeografskim obilježjima Sjeverne Europe, a koje poznaju iz općih obilježja Europe. Po potrebi zadati „grane“ u shemi.Očekivani pojmovi, obilježja i veze:

geografski smještaj → sjeverna polarnica

→ Kinnaroddengeografski položaj → Atlantski ocean, Baltičko more

→ usmjerenost na morereljef → Baltički štit, Ruska platforma, paleozojsko gorje (Skandinavsko gorje), rude → ledeno doba, ledenjaci, ledeni pokrovi, ledenjačke doline, ledenjačka jezera, morene, fjordovi, fjeldoviklima → faktori → Atlantski ocean, Golfska struja, planinski reljef, udaljenost od ekvatora → tipovi → umjereno topla vlažna sa svježim ljetima, snježno-šumska, klima tundrevode → Atlantski ocean, Sjeverno more, Norveško more, Barentsovo more, Baltičko more → kratke rijeke → HE, splavarenje

• pokazuju u svojim atlasima države Sjeverne Europe• slušaju upute učitelja i u parovima izrađuju konceptualnu shemu• usmeno obrazložiti izrađene sheme• pratiti obrazloženja drugih parova i po potrebi korigirati svoje bilješke

148

→ ledenjačka jezera → turizam → kanalistanovništvo → rijetka naseljenost → germanski narodi, ugrofinski narodi, ostali Indoeuropljanigospodarstvo → visoka razvijenost (Norveška, Švedska, Finska, Island, Danska) → srednja razvijenost (Estonija, Latvija, Litva)• provjeriti i po potrebi dopuniti konceptualne sheme• 2. način: Metodom oluje ideja preispitati predznanje učenika o prirodno-geografskim i društveno-geografskim obilježjima Sjeverne Europe, a koje poznaju iz općih obilježja Europe. Pojmove zapisati na ploču, bez obzira na redoslijed kojim ih učenici iznose. Prozivati učenike redom, tako da svaki dobije priliku izreći jedan pojam. Pritom se mogu služiti atlasom, tablicom na kraju udžbenika, tematskim kartama iz općih obilježja Europe. Nakon zapisivanja pojmova na ploču kredom u boji zaokružiti pojmove koji se odnose na pojedina prirodno-geografska ili društveno-geografska obilježja (npr. pojmove vezane za reljef smeđom bojom, pojmove vezane za vode plavom bojom itd.)• Najaviti upoznavanje država Sjeverne Europe u dvjema skupinama: skandinavske države i ostale države.

• izreći pojmove koji asociraju na države Sjeverne Europe

• pokazati na karti Skandinavske države

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (ledenjački reljef, ugrofinski jezici, nordijske države, morena), pojave i procese


• objasniti pojam skandinavske države• radom na tekstu (uvod u nastavnu jedinicu u udžbeniku, str. 72) izdvojiti obilježja Skandinavskih država (učitelj čita uvod, a učenici bilježe pojmove)

• metodom demonstracije i neizravnom grafičkom metodom objasniti prirodno-geografska obilježja Norveške; prezentirati fotografije, crteže i karte te uz pomoć njih objasniti/ponoviti položaj, razvedenost obale, nastanak fjordova i fjeldova

• zadati zadatke učenicima za samostalni rad: Usporedite geografski položaj Švedske i Norveške. Analizom karte u atlasu utvrdite prostorni razmještaj stanovništva. Zašto Švedska provodi populacijsku politiku kojom potiče rađanje? Zašto prima veliki broj imigranta? Odgovore potražite u tekstu (U/74)

• pišu naslov u bilježnice, slušaju objašnjenje pojma Skandinavske države, slušajući uvodni tekst bilježe obilježja Skandinavskih država

• analiziraju prezentirane materijale i zaključuju kakav je geografski položaj Norveške, zašto ima najrazvedeniju obalu, opisuju nastanak fjordova i fjeldova• uz pomoć tematskih karata U/32 i U/34 ponoviti prostorni raspored tipova klime i vegetacije u Norveškoj

• navode sličnosti i razlike geografskog položaja Norveške i Švedske, objašnjavaju razmještaj stanovništva i Švedskoj i Norveškoj, odgovaraju na pitanja

149

• izravnom grafičkom metodom nacrtati Skandinavske države i voditi učenike u metodi rada na tekstu: Pročitajte prvi odlomak (U/73) i kartografskim znakovima ucrtajte na svoje karte oznake za glavne djelatnosti primarnog sektora u Norveškoj. Pročitajte drugi odlomak (U/73) i ucrtajte na svoje karte oznake za glavne djelatnosti sekundarnog sektora u Norveškoj. Ne zaboravite izraditi legendu. Uz pomoć atlasa označite gradove Oslo, Bergen, Trondheim, Stavanger i Narvik. Pročitajte četvrti odlomak (U/74) i kartografskim znakovima ucrtajte na svoje karte oznake za glavne djelatnosti primarnog sektora u Švedskoj. Pročitajte peti odlomak teksta u udžbeniku na 74 stranici i kemijskim simbolima ucrtajte nalazišta važnijih ruda u Švedskoj, a odgovarajućim kartografskim znakovima vrste industrije. Uz pomoć atlasa označite gradove Stockholm, Göteborg, Malmö, Kiruna, Galivare, Luleå.

• zadati zadatke za samostalni rad: Radom na tekstu (U/75) odgovorite na pitanja: Opišite povijesni razvoj Finske od 14. stoljeća do danas. Kada i kako je oblikovan reljef Finske? Koje tipove klime ima Finska? Zašto Finsku nazivaju zemljom tisuću jezera? U čemu je važnost finskih rijeka? Koje djelatnosti donose najveći dohodak? Dopunite vaše karte odgovarajućim kartografskim znakovima. Usporedite gospodarsku strukturu stanovništva Norveške, Švedske i Finske (dijagrami u udžbeniku, str. 73, 74 i 75). Ucrtajte na karte lokaciju Helsinkija i upišite ime grada.

• crtaju (skiciraju) države Sjeverne Europe i dopunjavaju kartu kartografskim znakovima za šumarstvo, ribarstvo, hidroenergiju, naftu, zemni plin, petrokemijsku kemijsku, prehrambenu industriju, brodogradnju, industriju celuloze i papira, drvnu, tekstilnu, automobilsku, metaloprerađivačku, elektrotehničku, elektronsku i industriju visoke tehnologije; kemijskim simbolima označavaju nalazišta ruda; kružićima i početnim slovom ili punim imenom označavaju glavna gospodarska središta Norveške, Švedske i Finske

Završni dio sata



• provjeriti mogućnost primjene obrađenih nastavnih sadržaja pitanjima u udžbeniku, str. 76.

• provjeriti sintezu nastavnih sadržaja o državama pitanjem: Po čemu su slične, a po čemu se razlikuju Norveška, Švedska i Finska?

• vrednovati nekoliko konceptualnih shema i samostalno izrađenih tematskih karata

• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 39 i

• odgovaraju na pitanja (U/76)

• odgovaraju na pitanje

• bilježe zadatak za domaću zadaću

150

40.

Plan školske ploče (gospodarska obilježja i središta upisuju se i ucrtavaju na karte samostalnim radom učenika)

Norveška, Švedska i FinskaNorveška - izduženost; najrazvedenija obala u Europi- ledenjaci → fjordovi, fjeldovi - Skandinavsko gorje – paleozoik- umjereno topla klima sa svježim ljetom, snježno-šumska i polarna- tajge, tundra- malo obradivih površina → ribarstvo i šumarstvo važniji od poljoprivrede- industrija → nafta, plin, HE, šume, ribe, uvezene sirovine; industrija visokih tehnologija- pomorska trgovina- središta: Oslo, Bergen, Trondheim, Stavanger, Narvik

Švedska - izlaz na dva mora- gušće naseljen jug- demografsko starenje ↔ imigracija + populacijska politika- malo obradivih površina, razvijeno šumarstvo (splavarenje)- temelji industrije: razvijena tehnologija, rude (crni i obojeni metali), HE, drvo; raznovrsna industrija- središta: Stockholm, Göteborg, Malmö

Finska- pod švedskom i ruskom vlašću do 1917. godine - reljef oblikovan radom ledenjaka → ledenjačka jezera i morene- klima: snježno-šumska → tajge- ugrofinski narod- industrija: elektronska, telekomunikacijska, kemijska, drvna...- glavni grad i gospodarsko središte: Helsinki

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, pisanih radova, oluja ideja, rada na tekstu, usmenog izlaganja, izravna i neizravna grafička metoda, INSERT metoda.

Oblici rada: frontalni, samostalni i rad u parovima.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, fotografije (npr. Norveško more - naftna platforma, brodogradilište, nove tehnologije), radna bilježnica, statistički podatci (tablica na kraju udžbenika), tematske karte (pregledna karta regije, zaleđivanja sjevernog Baltika, karta gustoće naseljenosti za pojedine države iz atlasa), shema fjorda, dijagrami gospodarske strukture stanovništva.

151


Izborni sadržaji: prema zainteresiranosti učenika, zadati teme za samostalnu obradu ili

prikupljanje dokumentarnih filmova s navedenim temama: Život Sama (Laponaca), Djed

Božićnjak, Ledenjačka jezera, Polarni dan i noć, Polarna svjetlost, Ponoćno sunce.

Izborni sadržaji: Narodi Europe

Švedski stil komunikacije

Tijekom odrastanja djeci se usađuje pravilo „Neodgojeno je upadati nekomu u riječ“. Od ljudi

se očekuje da u tišini slušaju jedni druge dok osoba koja govori ne završi. U verbalnim

kulturama „dobro“ je upadati drugima u riječ jer se time pokazuje zainteresiranost za predmet

razgovora. Slušati nekoga bez prekidanja u Švedskoj je način iskazivanja poštovanja, a

upućuje i na skromnost.

Skromnost je karakterna crta vrlo cijenjena u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj ili Japanu. Ljudi

u Japanu iskazuju uvjerenje da je ono što imaju reći manje važno ili barem nije važnije od

onoga što govori druga strana. Za razliku od Japanaca, sugovornici u Švedskoj se međusobno

poštuju, ravnopravni su.

U verbalnim kulturama uobičajeno je početi odgovarati prije nego što je sugovornik završio

rečenicu. Čest slučaj u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj i drugdje je da osobe vole

govoriti, pa ne uzimaju stanke u govoru kako im tko drugi ne bi upao u riječ.

Šveđani govore tiho jer glasno govoriti znači dobiti oznaku pretencioznog. Posebice su tihi pri

upoznavanju, za razliku od Amerikanaca kojima je glasno predstavljanje znak samopouzdanja

i kompetentnosti. Šveđani jako paze na izgovorene riječi jer su to njihova osobna mišljenja.

Švedska kultura je relativno homogena. To je posljedica povijesnih okolnosti: jedan jezik,

jedna religija, približno jedna zajednička povijest i donedavno minimalna useljavanja

stranaca. Unutar Švedske prisutne su regionalne razlike. Šveđani ne pozdravljaju ljude koje ne

poznaju (npr. u hotelu), što im Francuzi jako zamjeraju.

152

Šutljivu osobu često se ocjenjuje kao osobu sklonu razmišljanju. Oni koji mnogo govore

riskiraju da ih se percipira kao površne, ljude koji radije govore nego da misle. Južnjake koji

pripadaju verbalnoj kulturi smatraju lijenima jer više govore nego rade. Suprotno tomu,

južnjaci razgovor smatraju samom biti čovjeka (po tome se razlikuje od životinje). Vjeruju da

su šutljive osobe manje inteligentne i manje sposobne od drugih ljudi (oni što malo govore

imaju malo toga za reći). U Švedskoj je rad ispred govora. U pozadini je poseban ogranak

Luteranske crkve koji je zagovarao „krv, znoj i suze“. Nije bilo predviđeno da se ljudi

zabavljaju. U slobodno vrijeme „raditi stvari zajedno“ prednjači pred „razgovarati

međusobno“. Nijema komunikacija s prirodom potiče na razmišljanje i predstavlja pokušaj

suočavanja s vlastitim životom. To gotovo dosiže meditaciju.

Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska države su s niskom tjeskobom (komunikacija

je manje važna). Ključne riječi koje ukazuju na švedskost: strpljivost, skromnost, jednakost,

slaganje, privatnost; drugu skupinu ključnih riječi čine stanke, tišina, činjenice, praktičnost.

Prema Ake Daun: Nepristojno je upadati u riječ!; Europljani, 13-23

153

Nastavna cjelina: III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE

Nastavna tema: 10. Ostale države Sjeverne Europe

Nastavna jedinica: Danska, Island i Baltičke države



• biologija: mekušci, ribe

• tehnička kultura: cjevovodi


• povijest: carska Rusija; stvaranje i raspad SSSR-a

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati i imenovati na geografskoj karti Baltičke države, Island i Dansku te njihove glavne gradove• obrazložiti geografski smještaj i položaj ostalih država Sjeverne Europe• obrazložiti sličnosti Baltičkih država i izdvojiti različitosti Danske i Islanda• opisati važnost geotermalne energije i energije vjetra• očitati i obrazložiti na statističkim podacima glavne gospodarske osobitosti država

Upišite imena država označenih brojevima na slijepoj karti. Na isprekidane crte na slijepoj karti upiši imena glavnih gradova država Sjeverne Europe.Obrazloži posebnosti geografskog smještaja i geografskog položaja Danske, Islanda i Baltičkih država.Po kojim su prirodno-geografskim i društveno-geografskim obilježjima slične Baltičke države? Po kojim se prirodno-geografskim i društveno-geografskim obilježjima razlikuju Danska i Island?Koji se obnovljivi izvori koriste za dobivanje električne energije u ostalim državama Sjeverne Europe?Koje djelatnosti ostvaruju najveći udio u dohotku ostalih država Sjeverne Europe?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• selektirati informacije o proučavanoj državi• objediniti spoznaje o ostalim državama Sjeverne Europe• primijeniti strategiju sličnosti i razlika

Obraditi zadane nastavne materijale o proučavanoj državi.Objediniti i strukturirati informacije na temelju izvješća u drugom krugu rada u skupinama.Izdvoji sličnosti među Baltičkim državama i razlike između Danske i Islanda.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• poboljšati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja

Pripremiti pismeno izvješće o proučavanoj državi. Usmeno izložiti izvješće pripremljeno zajedničkim radom u skupini.


154

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila za uspješan rad u skupinama

Zadatci za rad u skupinama.



Uvod • provjera predznanja (obalna mora Sjeverne Europe, morski tjesnaci i prolazi, Golfska struja, ledenjački reljef, Ruska platforma, litosferne ploče, vulkani, gejziri, tipovi klime i biljne zajednice)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora ponoviti predznanje; moguća pitanja: Koja obalna mora okružuju države Sjeverne Europe? Navedite i pokažite na geografskoj karti morske prolaze i tjesnace između Baltičkoga i Sjevernoga mora. Kako Golfska struja utječe na klimu, a kako na plovidbene mogućnosti u obalnim morima Sjeverne Europe? Opišite oblikovanje reljefa djelovanjem ledenog pokrova u Sjevernoj Europi. Kako i kada je nastao Baltički štit? Koje države Sjeverne Europe se nalaze na Ruskoj platformi? Opišite posljedice razmicanja Sjevernoameričke i Euroazijske litosferne ploče u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Koji su tipovi klime prevladavaju u državama Sjeverne Europe (odgovorite uz pomoć tematske karte, U/32)? Koje su biljne zajednice karakteristične za navedene tipove klime (odgovorite uz pomoć tematske karte, U/34)?

• vrednovati odgovore učenika

• podijeliti učenike u pet skupina. Objasniti način rada, podijeliti materijale i zadatke. Svaka skupina obrađuje jednu državu (Danska, Island, Estonija, Latvija, Litva). U skupini svaki učenik dobiva svoj zadatak, a poslove raspoređuje za to izabrani član skupine. U dosadašnjoj obradi država Zapadne i Sjeverne Europe učenici su prepoznali pristup u regionalno-geografskoj analizi. Nakon završetka rada metodom slagalice formirati nove skupine u kojima se nalazi po jedan predstavnik iz prvih skupina. U drugoj skupini učenici najprije prezentiraju rezultate rada iz prve skupine. Nakon što svi učenici u drugoj skupini prezentiraju svatko „svoju“ državu, skupina izdvaja sličnosti i razlike među ostalim državama Sjeverne Europe. Planirano vrijeme rada: dva školska sata.

• odgovaraju na pitanja, analiziraju tematske karte (U/32 i 34) i opću kartu Sjeverne Europe

• formiraju skupine, preuzimaju zadatke i uloge u skupinama

155

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (vulkani, gejziri, geotermalna energija, eksklava), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

Radni materijal za svakog člana prvih skupina:- slijepa karta (str. 43 radne bilježnice)- klimatski dijagrami za Kopenhagen, Reykjavik, Tallinn, Rigu i Vilnius- podatci/tablica s kraja udžbenika (podatci o broju stanovnika i površini iz kojih se može izračunati gustoća naseljenosti, podaci o prirodnom kretanju, gospodarskom sastavu stanovništva, stupnju urbanizacije i dohotku po stanovniku)- fotografije glavnih gradova, krajolika, ljudi, gospodarskih djelatnosti- klimatska karta Europe (koristi se za analizu iz udžbenika, a ako se radi ppt, može se staviti u prezentaciju)- tekst u udžbeniku i na DVD-u (uz interaktivnu kartu)

• rade u skupinama, pripremaju izvješće o državi koju obrađuju za svakog člana skupine

• formiraju nove skupine principom slagalice i objedinjavaju rezultate rada na posteru (ili powerpoint prezentaciji) u čijoj je podlozi slijepa karta Sjeverne Europe

Završni dio sata



• zadati zadatak za samostalni rad i podijeliti nastavne listiće, riješiti 1. zadatak na str. 41 i 1. zadatak na str. 43 u RB. Ostale zadatke (str. 41-44) zadati za domaću zadaću.• vrednovati izrađene postere / prezentacije i odgovore na nastavnom listiću te u radnoj bilježnici

• izdvajaju sličnosti i razlike među ostalim državama Sjeverne Europe i ispunjavaju nastavni listić• rješavaju zadatke u radnoj bilježnici

• nakon provjere točnih odgovora, zalijepiti nastavni listić u bilježnice ili uložiti u osobnu mapu (portfolio)

Nastavni listić za provjeru rezultata rada: OSTALE DRŽAVE SJEVERNE EUROPE (točni odgovori upisani su na kraju svakog zadatka)

1. Uz opise upišite državu

a) nalazi se na poluotoku Jyllandu _________________________

b) jedina otočna država Sjeverne Europe _________________________

c) ima izlaz na Finski i Riški zaljev _________________________

d) godine 2013. imala je najveći prirodni pad stanovništva među državama Sjeverne Europe

________________________

e) ima najveći broj stanovnika među Baltičkim državama ________________________

(Danska, Island, Estonija, Latvija, Litva)

2. U kojim je državama Sjeverne Europe reljef oblikovan taloženjem morenskih nanosa?

__________________________________________________________________________

(Danska, Estonija, Latvija, Litva, Finska)

3. Nabrojite barem dva obilježja po kojima se reljef Islanda razlikuje od ostalih država Sjeverne Europe.

_____________________________________________________________

(bilo koja 2 od nabrojenih: magmatske stijene, aktivni vulkani, gejziri)

156

4. Uz države Sjeverne Europe upišite tip(ove) klime.

a) Danska _________________________________________________________________

b) Estonija _________________________________________________________________

c) Island ___________________________________________________________________

d) Latvija __________________________________________________________________

e) Litva ____________________________________________________________________

(a) umjereno topla vlažna s toplim ljetima; b) vlažna snježno-šumska; c) umjereno topla vlažna sa svježim

ljetima i klima tundre; d) vlažna snježno-šumska i umjereno topla vlažna s toplim ljetima; e) vlažna

snježno-šumska i umjereno topla vlažna s toplim ljetima)

5. Poredajte države Sjeverne Europe prema gustoći naseljenosti od najgušće naseljene prema najrjeđe naseljenoj:

____________________________________________________________________

(Danska /130/, Litva /46/, Latvija /31/, Estonija /28/, Švedska /21/, Finska /16/, Norveška /16/ i Island /3

stan./km2)

6. Nabrojite tri uzroka rijetke naseljenosti nordijskih država.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

(bilo koja tri od nabrojenih: planinski reljef, vlažna snježno-šumska i klima tundre, veličina teritorija, malo

obradivih površina, geografski smještaj unutar polarnog kruga)

7. Uz pomoć dijagrama (udžbenik, str. 11) odgovorite: Koliki je udio Sjeverne Europe u površini i broju

stanovnika Europe? _____________________________________________ (14% površine i 5%

stanovništva)

8. Odgovorite uz pomoć tablice na kraju udžbenika:

a) Koja država Sjeverne Europe ima najmanji udio stanovništva zaposlenog u primarnim djelatnostima?

_______________________ (Švedska)

b) Koje dvije države Sjeverne Europe imaju najveći udio stanovništva zaposlenog u primarnim djelatnostima?

___________________________________ (Litva, Latvija)

c) Koje dvije države Sjeverne Europe imaju najveći udio stanovništva zaposlenog u sekundarnim djelatnostima?

____________________________________________________ (Estonija, Litva)

d) Koje države Sjeverne Europe imaju manje od 70 % stanovništva zaposlenog u tercijarnim djelatnostima?

Objasnite zašto.

157

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________ (Estonija, Latvija,

Litva; zbog gospodarske tranzicije nakon raspada SSSR-a)

8. Uz državu Sjeverne Europe upišite razvijenu djelatnost primarnog sektora:

Island ______________________, Danska ___________________________________

(ribarstvo; poljoprivreda /ratarstvo, stočarstvo/)

9. Po čemu se razlikuje struktura industrije nordijskih i baltičkih država?

__________________________________________________________________________

(nordijske države imaju visokoprofitabilnu industriju s modernom tehnologijom koja zapošljava

visokoobrazovanu radnu snagu)

10. Uz države Sjeverne Europe upišite posebnost u proizvodnji energije)

Latvija ____________________________ (hidroelektrane)

Litva _____________________________ (nuklearne elektrane)

Island _____________________________ (geotermalne elektrane)

Danska ____________________________ (vjetroelektrane)

Plan školske ploče Posteri: Ostale države Sjeverne Europe

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, neizravna grafička, demonstracije, metode pisanih radova.

Oblici rada: skupni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, radna bilježnica, nastavni listić, tablica sa statističkim podatcima za Island, Dansku, Estoniju, Latviju i Litvu, klimatska karta Europe, klimatski dijagrami za glavne gradove Islanda, Danske, Estonije, Latvije i Litve, dijagrami gospodarskog sastava stanovništva Islanda, Danske, Estonije, Latvije i Litve, računalo, CD, internet, fotografije.


158

Izborni sadržaji: Prema zainteresiranosti učenici odabiru temu za samostalni rad: gejziri,

Legoland, jantar

Materijal za individualno stručno usavršavanje: UGROFINSKI NARODI

Ugrofinski narodi živjeli su u gornjem toku Volge i Kame. U 4. stoljeću prije Krista

počeli su napuštati pradomovinu i selili su u različitim smjerovima: dio na sjeverozapad, dio

na jugozapad, a dio na istok prema rijeci Ob. Živjeli su od lova i skupljanja plodova, pa je

pravce njihove seobe određivala divljač koju su lovili.

Danas ima oko 25 milijuna Ugrofina i na lingvističkoj osnovi dijele se u pet skupina:

Saami (Laponci), Balto-Finci, Volgo-Finci, Permci i Ugri. Samo u slučaju Saama i Balto-

Finaca ova znanstveno-jezična podjela poklapa se s njihovim područjem naseljavanja. Saami

naseljavaju sjever Skandinavskog poluotoka i poluotok Kolu, a Balto-Finci prostor oko

Baltičkog mora. Skupini Balto-Finaca pripadaju Finci, Estonci, Karelijci, Livonci, Voti,

Vepsi i Ingrijci. U Volgo-Fince ubrajaju se Mordvini i Čeremisi (Mari) koji još uvijek žive u

svojoj pradomovini. Na prostoru oko Volge naselili su se i Votjaci (Udmurti) koji se ubrajaju

u permsku skupinu. Ostali Permci su još i Zirjani (Komi) u sjeverozapadnom Sibiru, uz

gornji tok rijeke Ob. Oni žive zajedno s Ostjacima i Vogulima, koji s Mađarima lingvistički

čine ugarsku skupinu.

Zbog različitih povijesnih sudbina, državu su osnovala samo tri ugrofinska naroda:

Finci, Estonci i Mađari. Ostali se Ugrofini nisu uspjeli oduprijeti okolnim velesilama i danas

ih ugrožava asimilacija. Žive kao etničke manjine u Ruskoj Federaciji, osim Livonaca (sjever

Latvije) i Saama.

U porječju Volge živi oko tri milijuna ugrofinskih naroda, ali oni nikada nisu imali preduvjete

za stvaranje moderne nacionalne države. Neki su ugrofinski narodi još u 20. stoljeću živjeli u

tradicionalnim društvima, bez jasnog hijerarhijskog poretka. Ratovi su im bili strani, a u

nekim od ugrofinskih jezika čak i ne postoji riječ za pojam rat.

Balto-Finci imaju osjećaj pripadnosti europskom kulturnom krugu. Od oko 6,5

milijuna pripadnika, Finci i Estonci čine 90 posto. Među Balto-Fincima koji žive kao etničke

manjine, najbrojniji su Karelijci (oko 150 000). Iako postoji Karelijska Autonomna

Republika, u njoj živi 80 posto Rusa. Ostalim Balto-Fincima (Livonci, Voti, Vepsi i Ingrijci)

prijeti asimilacija jer ih je ostalo samo nekoliko tisuća ili nekoliko stotina. Prostor naseljen

Balto-Fincima stoljećima je bio zona sukoba Rusa i Šveđana (14. - 17. st.) te Rusa i Finaca

159

(20. st.). S podjarmljivanjem balto-finskih naroda dolazilo je i pokrštavanje. To je dovelo do

raskola jer su istočni dijelovi od Rusa prihvatili istočno kršćanstvo (pravoslavlje), a zapadni

su pripali rimskom kršćanstvu. Mirom u Petrokreposti 1323. godine karelijski teritorij

podijeljen je između Švedske i Rusije. Iako su Karelijci bili tada najbrojniji balto-finski narod,

nisu se uspjeli oduprijeti stranoj vlasti i njihovi su ustanci krvavo ugušeni. Granice utvrđene

mirom u Petrokreposti zadržale su se do kraja 16. stoljeća i označile su definitivnu podjelu

balto-finskih naroda. U katoličkom, zapadnom dijelu pobijedila je reformacija, a s njom je

stigla i pismenost, tiskanje knjiga i prosvjetiteljstvo. U ovim procesima leže korijeni

prozapadne orijentacije Estonaca koji su odigrali važnu ulogu u raspadu SSSR-a. Istočni dio

balto-finskih naroda postao je dijelom rusko-pravoslavne tradicije, ne samo vjerski već i

društveno. Kada je u 16. stoljeću uvedeno kmetstvo, zahvaćen je i dio Karelije.

U novom švedsko-ruskom ratu, koji je trajao od 1570. do 1620. godine, Švedska je

proširila granice na istok i pod svojom vlašću okupila sve balto-finske narode osim dijela

Karelijaca i Vepse. Znatan dio Karelijaca pravoslavne vjere nije prihvatio nove granice i

preselio se u okolicu Tvera i Novgoroda. Kolonija tverskih Karelijaca oduprla se asimilaciji

sve do danas. S druge strane, mnogi Finci preselili su na zapad, u današnju peterburšku regiju.

Švedska vlast pružila je balto-finskim narodima više uvjeta za očuvanje identiteta i

sudjelovanje u društvenom životu.

Početkom 18. stoljeća Rusija je postala dominantna sila na području istočnoga Baltika.

U Velikom sjevernom ratu 1700. - 1721. godine, vojska cara Petra I. osvojila je najveći dio

balto-finskog naseljenog prostora. Posljedice tog rata značile su za najveći dio balto-finskih

naroda korjenite promjene. Rusija je naredila brzi razvoj manufaktura, od 19. stoljeća

industrijalizaciju i urbanizaciju tog prostora. Gradovi Petrograd (današnji Sankt Peterburg) i

Petrozavodsk privukli su brojne ruske doseljenike, pa su Balto-Finci tijekom nekoliko

desetljeća postali manjinom u vlastitoj zemlji. Pri kraju carske vlasti, početkom 20. stoljeća,

pojačana je rusifikacija kojoj se balto-finski narodi nisu mogli oduprijeti.

Poslije I. svjetskog rata Finci i Estonci iskoristili su političke promjene i proglasili

neovisnost. Zapadni Karelijci s glavnim gradom Viipuri postali su dio finske države, a istočni

Karelijci ostali su u Rusiji (SSSR-u). U II. svjetskom ratu SSSR je pokušao ponovno osvojiti

sva područja naseljena Balto-Fincima. U dva iznimno krvava rata Finska nije dobila pomoć

Europe, branila se vlastitim snagama. Očuvala je samostalnost, ali je godine 1944. morala

SSSR-u prepustiti zapadnu Kareliju. Nakon toga se iz Karelije oko 450 000 ljudi preselilo u

Finsku (gotovo sve finsko i karelijsko stanovništvo, uključujući i pravoslavne). Estonija se

nije mogla obraniti i postala je dio SSSR-a sve do 1990./1991. godine.

160

Finska se danas osjeća čuvaricom karelijske tradicije. Važne karelijske institucije,

poput rusko-pravoslavnog samostana Valamo (osnovanog na otoku Ladoškog jezera 1329.

godine), preseljene su u Finsku. Danas se samostan Valamo nalazi u blizini mjesta Heinăvesi

u istočnoj pokrajini Savo.

Među ugrofinske narode ubraja se i oko 100 000 Finaca koji žive u Švedskoj. Manji

dio preselio se u Švedsku tijekom šestogodišnje švedske vladavine nad Finskom, a veći dio

kao radnici u 20. stoljeću. Finci u Švedskoj imaju vrlo dobre mogućnosti za očuvanje

kulturnog identiteta.

Prilagođeno prema

Klemens Ludwig, 2001: Leksikon etničkih manjina u Europi, Pan liber, Osijek-Zagreb-Split

Felipe Fernandez-Armesto, 1997: Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb

Nada Švob-Đokić, 2000: Tranzicija i nove europske države, Barbat, Zagreb

161

Nastavna cjelina: IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE

Nastavna tema: 11. Njemačka

Nastavna jedinica: Njemačka – geografska obilježja



• povijest: razdoblje između dva svjetska rata – pobjeda nacizma; Drugi svjetski rat;

holokaust; stanje i odnosi u Europi nakon II. svjetskog rata

• vjeronauk: kršćani na drugi način (grkokatolici, protestantizam, luterani, kalvinisti)

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati na geografskoj karti i obrazložiti važnost geoprometnog položaja Njemačke• obrazložiti obilježja suvremenoga gospodarstva te ukazati na razlike između bivše Zapadne i Istočne Njemačke, kao posljedicu podjele Njemačke nakon II. svjetskog rata • prepoznati probleme suvremenog razvoja Njemačke i istaknuti njezinu ulogu u svijetu kao članice G7• izdvojiti razloge velikog udjela stranih radnika i ulogu Njemačke u zapošljavanju naših radnika• imenovati i pokazati na karti najvažnije gradove i balunge• opisati značenje velikih luka na estuarijima

Objasni središnji geografski i prometni položaj Njemačke u Europi.Kakva je gospodarska uloga Njemačke danas u Europi i svijetu?Zašto se pojedine regije u Njemačkoj nejednako gospodarski razvijaju?Koje su se njemačke države ujedinile i kada?Koji su se problemi pojavili nakon ujedinjenja Njemačke?Izdvoji i opiši reljefne cjeline u Njemačkoj.Što je fen?Objasni u čemu je značenje rijeka u Njemačkoj.Gdje su nastale najveće njemačke luke?Navedi i na karti pokaži najgušće naseljena područja u Njemačkoj.Što je Ballungsgebiet? Pokaži na geografskoj karti najveće gradove.Zašto u Njemačkoj raste ukupan broj stanovnika, a ima prirodni pad?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, izraditi konceptualnu shemu, interpretirati opću i tematske karte i dijagrame, analizirati i usporediti statističke podatke o demografskim i gospodarskim obilježjima Njemačke

Zadatci za rad na tekstu, za rad u parovima i samostalni rad.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usvajanja znanja čitanjem opće i tematskih karata, dijagrama i statističkih podataka• sposobnost integriranja i organiziranja informacija izradom konceptualne sheme

Koje se reljefne cjeline izdvajaju u Njemačkoj? Kakve su mogućnosti gospodarskog iskorištavanja tih reljefnih cjelina? Po kojim se demografskim obilježjima Njemačka razlikuje od UK-a i Francuske? Zašto je Njemačka vodeća gospodarska sila Europe?

162


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• određuje svoj identitet i navodi neka od njegovih najvažnijih obilježja• navodi različite identitete koji postoje u školi, lokalnoj zajednici i europskim državama prema spolu, nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj pripadnosti • objašnjava značenje kulturnog identiteta • spremnost za volontiranje i brigu o starom stanovništvu• prepoznati mjere za demografski opstanak europskog stanovništva• pridržavanje dogovora i pravila u samostalnom i radu u parovima

Pitanja u metodi razgovora, zadatci za samostalni i rad u paru u primjeni metode rada na tekstu, analizi grafičkih priloga te analizi tablica.Kako se trebamo odnositi prema drugima koji su druge rase, vjeroispovijesti, narodnosti ili jezika?Kojim mjerama države s prirodnim padom stanovništva mogu taj pad ublažiti ili zaustaviti?



Uvod • provjera predznanja (države Srednje Europe, stara gorja, Alpe, ledenjački oblici reljefa, Pribaltička nizina, umjereno tople i snježno-šumske klime, germanski jezik, konurbacija, Rajna, plovni put R-M-D)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom rada na tekstu i radom u parovima (udžbenik, str. 83) izdvojiti i zapisati zajednička obilježja regije Srednja Europa. Jedan učenik čita pitanje, drugi traži odgovor u udžbeniku, nakon zapisivanja mijenjaju uloge. Pitanja za rad u parovima: Između kojih je regija položena Srednja Europa? Koje države pripadaju Srednjoj Europi?Usporedite površinu i broj stanovnika regije s površinom i brojem stanovnika Zapadne i Sjeverne Europe (U/11). Što zaključujete?Koje se skupine država izdvajaju unutar regije?Zašto Srednja Europa ima vrlo povoljan prometni položaj?Nabrojite velike reljefne cjeline Srednje Europe.Koje su jezične skupine izmiješane u Srednjoj Europi?Kakva je gospodarska razvijenost država Srednje Europe?

• provjeriti i vrednovati rezultate rada te zapisati zajednička obilježja regije

• najaviti upoznavanje Njemačke

• radom u parovima obrađuju tekst (U/83), analiziraju opću kartu Europe i Srednje Europe, dijagram (U/11) i odgovaraju na pitanja; provjeravaju rezultate rada

• redoslijedom parovi čitaju pitanje, sljedeći par odgovara, a par koji je postavio pitanje vrednuje točnost odgovora; predstavnik drugog para zapisuje obilježje na plan ploče

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (gospodarska razvijenost, Ruhr), pojave i procese, algoritme…

• metodom oluje ideja preispitati predznanje učenika o Njemačkoj; središnji pojam zapisati na ploču i oko njega grane: povijest, reljef, klima, vode, stanovništvo, gospodarstvo; uz

• samostalnim radom izrađuju konceptualnu shemu uz zadane grane (pojmove), provjeravaju sadržaj sheme s učenikom u klupi (ili metodom kugličnih ležajeva)

163


svaku granu učenici u bilježnice pišu asocijacije kojima ponavljaju predznanje iz cjeline Opća obilježja Europe i iz povijesti; u nastavku sata objasniti i po potrebi nadopuniti svaku granu

• pročitati uvod u nastavnu jedinicu u udžbeniku, str. 84, zapisati kratak povijesni razvoj njemačke države

• analizom zidne karte Europe i karte u atlasu izdvojiti reljefne cjeline Njemačke; metodom razgovora opisati obilježja reljefnih cjelina, pokazati na zidnoj karti i u atlasima rijeke i luke na estuarijima; pitanja za metodu razgovora: Zašto je Sjevernonjemačka nizina manje plodna od Panonske nizine? Koji su reljefni oblici stvoreni radom ledenog pokrova u pleistocenu? Usmenim izlaganjem objasniti važnost prapornih naslaga na jugu nizine. Opišite izgled Njemačkog sredogorja. Koji se manji reljefni oblici izmjenjuju u tom prostoru? Kakva je starost stijena u toj reljefnoj cjelini? Kako se to odrazilo na gospodarsko iskorištavanje? Usmenim izlaganjem objasniti razloge zatvaranja rudnika i zamjenu klasične industrije novim industrijama visoke tehnologije. Zašto i na Švapsko-bavarskoj visoravni ima morenskih nanosa? Metodom usmenog izlaganja objasniti iskorištavanja prirodnih resursa te reljefne cjeline. Kada su izdignute Bavarske Alpe? Kako se gospodarski iskorištavaju visoki planinski prostori u Njemačkoj?

• prezentirati tematsku kartu i (udžbenik, str. 32) utvrditi prostorni raspored tipova klime u Njemačkoj, a metodom razgovora, analizom odabranih klimatskih dijagrama ponoviti klimatska obilježja umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom i vlažne snježno-šumske klime; metodom usmenog izlaganja ili izravnom grafičkom metodom objasniti nastanak i posljedice fena

• metodom razgovora i demonstracije ponoviti/utvrditi na koja mora Njemačka ima izlaz, važnost plovnog puta Rajna – Majna – Dunav, Kielskog kanala, Mittelland kanala i kanala Rajna – Ems i objasniti njihovu važnost; zaključiti da Njemačka

• slušaju i prate tekst (U/84), pretvaraju informacije u dijakronijski organizator (brojevni pravac)

•prate demonstraciju učitelja u svojim atlasima, izravnom grafičkom metodom skiciraju granice Njemačke i granice reljefnih cjelina (ili granice reljefnih cjelina ucrtavaju na slijepu kartu u RB/85); nije ključno da granice budu precizno ucrtane već da uoče osnovne reljefne stepenice; ako crtaju skicu izravnom grafičkom metodom, bojama ispunjavaju reljefne cjeline (Sjevernonjemačka nizina – zeleno, Sredogorje – žuto, Švapsko-bavarska visoravan – svjetlo- smeđe svjetlosmeđe, Bavarske Alpe – tamno-smeđe); uz svaku reljefnu cjelinu pišu bilješke prema planu školske ploče (po potrebi dopunjavaju svojim bilješkama)

• analiziraju tematsku kartu i klimatske dijagrame te objašnjavaju / ponavljaju prostorni raspored tipova klime i obilježja na prostoru Njemačke

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasima mora na koja Njemačka ima izlaz (obalom i plovnim putovima); pokazuju cijelom dužinom plovni put Rajna – Majna – Dunav, Kielski kanal, Mitteland kanal i kanal Rajna

164

geografski i prometno ima središnji položaj u Europi

• zadati zadatak za samostalni rad: metodom razgovora i radom na tekstu (udžbenik, str. 86) objasnite demografska obilježja Njemačke; uz pomoć tematske karte (U/42) ponovite unutareuropske migracije u drugoj polovici 20. st. i analizirajte dijagram stranih državljana (udžbenik, str. 43); raspraviti teme: uključivanje stranaca u njemačko društvo, promjena kulturnog pejzaža u Njemačkoj

• zainteresirane učenike uputiti na istraživanje teme Hrvati u Njemačkoj

• analizirati gustoću naseljenosti Njemačke (tematska karta u udžbeniku, str. 86) i utvrditi koja su područja među najgušće naseljenim u Europi; uz pomoć tablice sa statističkim podatcima o stanovništvu usporediti demografska obilježja Njemačke s Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom; ukazati na problem prirodnog pada i starenja stanovništva

• analizom tablice sa statističkim podatcima o gospodarstvu usporediti gospodarska obilježja Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske; zaključiti da je Njemačka vodeća gospodarska sila Europe („motor europskoga gospodarstva“) i dopuniti da je 4. gospodarska sila svijeta, iza SAD-a, Kine i Japana; usporediti gospodarsku strukturu stanovništva i dohotka i ukazati na veće značenje sekundarnog sektora u Njemačkoj; nabrojiti primjere nekih njemačkih industrijskih proizvoda (u elektrotehničkoj, elektronskoj, farmaceutskoj, automobilskoj, kemijskoj i ostalim granama industrije); postaviti problemsko pitanje: Zašto stanovništvo Njemačke nema najviši dohodak u Europi? Dio odgovora potražiti u tekstu udžbenika, zadnji odlomak na str. 86; dopuniti objašnjenje: troškovi modernizacije starih industrijskih regija, visoka ulaganja u znanost, istraživanja i infrastrukturu, troškovi ujedinjenja

– Ems; odgovarajućim kartografskim znakom ucrtavaju ih na slijepu kartu u RB/85; zaključuju kakav geografski i prometni položaj ima Njemačka u Europi• radom na tekstu traže odgovor na pitanja: Koji narodi uz Nijemce žive u Njemačkoj? Analizom tematske karte (U/42) ponavljaju koji su narodi useljavali u Njemačku u drugoj polovici 20. stoljeća. Analiziraju dijagram (U/43) i uspoređuju broj stranaca u Njemačkoj s ostalim državama. Uključuju se u raspravu o uključivanju stranaca u njemačko društvo i njihovom čuvanju identiteta

• pokazuju na karti u atlasu najgušće naseljena područja Njemačke; uspoređuju statističke podatke o gustoći naseljenosti i odrednicama prirodnoga kretanja stanovništva Njemačke, UK-a i Francuske; navode probleme demografskog razvoja Njemačke

• uspoređuju statističke podatke o gospodarskim obilježjima Njemačke, UK-a i Francuske; izdvajaju posebnosti Njemačke, navode neke njemačke proizvode i traže odgovor na pitanje zašto Njemačka nema najviši dohodak po stanovniku u Europi

Završni dio sata



• provjeriti primjenu naučenih nastavnih sadržaja na pitanjima u udžbeniku• ponavljanje obrađenih nastavnih

• odgovaraju na pitanja u udžbeniku, str. 87

165

sadržaja može se organizirati i prezentacijom niza fotografija uz koje učenici navode nekoliko rečenica i prostorno lociraju prikazani sadržaj• zadati domaću zadaću: riješiti zadatke u radnoj bilježnici na str. 45


Plan školske ploče SREDNJA EUROPA

- prirodno-geografski i društveno-geografski = prijelazni prostor- središnji prometni položaj- Njemačka, alpske države, istok Srednje Europe- razlike u razvijenosti između zapadnog i istočnog dijela regije

Njemačka – geografska obilježja- povijesni razvoj: podjela nakon II. svjetskog rata → 2 države → 1989. g. rušenje Berlinskog zida → 1990. g. ujedinjenje Njemačke- središnji položaj u Europi- prirodno-geografska obilježja: Sjevernonjemačka nizina - morenski nanosi, močvare, ledenjačka jezera; luke na estuarijimaSredogorje - rudarstvo, danas moderna industrijaŠvapsko-bavarska visoravan - poljoprivredaBavarske Alpe - turizam, šumarstvo- klima: umjereno topla vlažna s toplim ljetom, vlažna snježno-šumska; fen- izlaz na Sjeverno i Baltičko more- rijeke → plovni putovi

stanovništvo- najmnogoljudnija država Europe (bez Ruske Federacije)- Nijemci (germanski narod), etničke manjine, strani radnici- vrlo gusta naseljenost; Ballungsgebiet (Ruhr)

gospodarstvo- vodeća gospodarska sila Europe i 4. u svijetu- velike regionalne razlike između zapadnog i istočnog dijela države

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, oluje ideja, demonstracije, izravna i neizravna grafička metoda.

Oblici rada: rad u parovima, samostalni, frontalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, dijagrami, tematske karte (regionalno-geografska podjela Europe, pregledna karta Srednje Europe, gustoća naseljenosti Njemačke), fotografije, slijepe karte.

166


Izborni sadržaji: Pročitati zadnju točku Vrijedno je znati (udžbenik, str. 111). Prokomentirati

temu, osuditi holokaust i uputiti učenike na literaturu i filmove iz kojih će doznati više o toj

temi.

167


Nastavna tema: 11. Njemačka

Nastavna jedinica: Njemačka - regionalna obilježja



• kemija: ugljik i njegovi spojevi (nafta, zemni plin, ugljen); soli; metali


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• objasniti osobitosti pojedinih regija• imenovati i pokazati na geografskoj karti najvažnije gradove• opisati značenje velikih luka na estuarijima i pokazati ih na geografskoj karti• objasniti ekološke probleme na prostoru bivše Istočne Njemačke

Izdvoji i opiši regije u Njemačkoj.Koje je najveće njemačko urbano-industrijsko područje?Navedi najveće njemačke morske luke.Zašto je Frankfurt na Majni globalni grad?Koji su dijelovi Njemačke prosperitetni, a koji problemski u gospodarskom razvoju? Usporedi regionalni razvoj Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.Nabroji i na karti imenuj vodeća urbano-industrijska područja tih država i globalne gradove.Kroz koje se države protežu plava i žuta banana? Koji se gradovi nalaze unutar tih područja?Gdje se u Njemačkoj nalazi najveći tehnološki park (Silicon Saxony)?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• koristiti različite izvore informacija i nastavna pomagala (računalo, internet i dr.)• organizirati vrijeme za samostalni rad

Zadatci u programiranom materijalu.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti sposobnost pismenog i usmenog izražavanja• koristiti računalo za pristup informacijama i obradu informacija

Zadatci u programiranom materijalu.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• ekološka dimenzija građanske kompetencije: na primjeru Njemačke objasniti odnos prema prirodnim dobrima i njihovom očuvanju, kao uvjet osiguranja dobrobiti pojedinca i razvoja

Kako Njemačka gospodari prirodnim dobrima?Koje se mjere poduzimaju za poboljšanje stanja okoliša u nekadašnjim njemačkim rudarsko-industrijskim regijama?

168

demokratske zajednice



Uvod • provjera predznanja (geografska obilježja Njemačke)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• provjeriti domaću zadaću• najaviti upoznavanje regionalnih obilježja Njemačke i objasniti način rada: svaki učenik dobiva programirani materijal, čita tekst u udžbeniku, analizira grafičke priloge i statističke pokazatelje i odgovara na pitanja (ako postoji mogućnost, organizirati rad u računalnoj učionici i pripremiti materijal za rad na računalu)

• slušaju upute za rad i preuzimaju radne materijale

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (gospodarska razvijenost, Ballungsgebiet), pojave i procese (nejednaki regionalni razvoj)


• nakon svakog zadatka na grafofoliji (računalu) prezentirati točne odgovore

Programirani materijal1. Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 88 i odgovori na pitanja:a) Koje se gospodarske regije izdvajaju u Njemačkoj?b) Koja prirodna regija čini Sjevernu Njemačku?c) Zašto je istočni dio Sjeverne Njemačke manje plodan i slabije naseljen?d) Kako se dobivaju nove obradive površine u zapadnom dijelu Sjeverne Njemačke?e) U čemu se očituju prednosti položaja regije na obalama Sjevernog i Baltičkog mora?f) Na karti u radnoj bilježnici, na str. 46, uz kružiće upiši najvažnija industrijska središta i područja Sjeverne Njemačke.

2. Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 88-89 i odgovori na pitanja:a) Zašto je Srednja Njemačka bila rudarska regija?b) Koji problemi su vezani za istočni dio regije?c) Na karti u radnoj bilježnici, na str. 46, uz kružiće upiši najvažnija industrijska središta Srednje Njemačke.d) Koja je njemačka regija najrazvijenija i najgušće naseljena?e) Na čemu se temelji gospodarski razvoj Porajnja?f) Na karti u radnoj bilježnici, na str. 46, uz kružiće upiši najvažnija industrijska središta i urbano-

• samostalni rad učenika• provjeravaju odgovore: učenici u klupi zamijene listiće i vrednuju rezultate rada• nakon završetka vrednovanja, radom u paru komentiraju rezultate• na kraju sata listić s pitanjima i odgovorima učenici zalijepe u bilježnice

169

industrijska područja Porajnja.

3. Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 89 i odgovori na pitanja:a) Koje prirodne cjeline čine Južnu Njemačku?b) Na čemu se temelji prosperitet Južne Njemačke?c) Na karti u radnoj bilježnici, na str. 46, uz kružiće upiši najvažnija industrijska središta i urbano-industrijska područja Južne Njemačke.

Završni dio sata



• zadati zadatak za provjeru primjenjivosti naučenih sadržaja i razvijanje kartografske pismenosti: Radom u paru odgovorite na pitanja i riješite ostale zadatke u radnoj bilježnici na str. 46-47 • sintetizirati nastavne sadržaja o državama Zapadne i Srednje Europe postavljanjem problemskih pitanja:Koji su dijelovi Njemačke prosperitetni, a koji problemski u gospodarskom razvoju? Usporedite regionalni razvoj Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.Nabrojite vodeća urbano-industrijska područja tih država i globalne gradove.Kroz koje se države protežu plava i žuta banana? Koji se gradovi nalaze unutar tih područja?Gdje se u Njemačkoj nalazi najveći tehnološki park (Silicon Saxony)?• vrednovati odgovore na problemska pitanja i napredak u samostalnom radu s programiranim materijalom

• rješavaju zadane zadatke u radnoj bilježnici


Odgovori na pitanja iz programiranog materijala, zalijepljeni u bilježnice.

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, usmenog izlaganja, pisanih radova, neizravna grafička

metoda.


Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, grafikoni, tematske karte (regionalna podjela i urbano-industrijska područja Njemačke), fotografije, slijepe karte.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.

170

Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

171


Nastavna tema: 12. Alpske države

Nastavna jedinica: Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Slovenija



• fizika: tlak (promjena tlaka zraka s promjenom nadmorske visine)

• povijest: uloga Habsburgovaca u prošlosti regije, uspostava Švicarske konfederacije

• informatika: rad na računalu

• tehnička kultura: hidroelektrane i termoelektrane

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• na geografskoj karti pokazati i imenovati alpske države• opisati utjecaj reljefa na klimu i biljni svijet• obrazložiti važnost planinskog reljefa u gospodarskom razvoju (HE)• opisati ulogu turizma u gospodarstvu• nabrojiti primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne baštine na turizam• izdvojiti sličnosti i razlike među državama alpskoga prostora• nabrojiti obilježja gospodarskog razvoja i političku neutralnost Švicarske

Pokaži i imenuj na zidnoj karti alpske države i njihove glavne gradove.Opiši povezanost reljefa, klime i biljnog pokrova u alpskim državama.U čemu je važnost alpskih rijeka?U kojim se alpskim državama uspješno razvija turizam? Koji su oblici turizma najrazvijeniji?Usporedi podatke u tablici i navedi zajednička obilježja alpskih država. Navedi posebnosti pojedinih alpskih država i obrazloži ih.Po kojim se gospodarskim obilježjima pojedine alpske države razlikuju od država Zapadne, Sjeverne i ostalih država Srednje Europe?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sažeti pročitani tekst vlastitim riječima i preoblikovati ga u odgovor na pitanje • samostalno objasniti nepoznate pojmove • obraditi tekst izradom konceptualne sheme• razvijati vještinu organizacije informacija u tablice

Uz pomoć teksta u udžbeniku (str. 91-97) i atlasa odgovorite na zadana pitanja. Odgovore upišite na slijepu kartu.Pripremite odgovore za usmenu prezentaciju članovima skupine, a zatim cijelom razredu.Pripremite pitanja o državu koju ste istražili. Pitanja upišite na kartice.Slušajte izlaganja ostalih učenika i odgovore upišite u tablice.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• dogovaranje o načinu rješavanja postavljenih zadataka• unaprijediti pismeno izražavanje• unaprijediti usmeno izražavanje

Podjela uloga u skupini i menadžment vremena.Odgovorite na pitanja na radnom listiću.Formirajte zadatak na kartici na temelju prethodno napisanih odgovora.

172

Usmeno izložite odgovore na pitanja.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima• uspješno funkcioniranje skupina (timski rad)

Aktivno sudjelovanje u radu skupine, samostalni i odgovoran rad na tekstu, podrška učenicima kojima je potrebna.



Uvod • provjera predznanja (mlade planine, ledenjak, ledenjačka jezera, krš, vlažna snježno-šumska klima, turizam, gradišćanski Hrvati)


• pokazati na zidnoj karti alpske države i glavne gradove; pročitati uvod u nastavnu temu (udžbenik, str. 91)• podijeliti učenike u tri skupine i skupinama zadatke: Svaka skupina obrađuju jednu državu, s tim da skupina koja obrađuje Švicarsku, obrađuje i Lihtenštajn. Svaki član skupine rješava po jedan zadatak (po potrebi dva zadatka, ovisno o broju učenika u razredu). Zadatak koji je rješavao učenik će i prezentirati, najprije članovima svoje skupine, a zatim cijelom razredu. Planirano vrijeme rada: dva školska sata.

• nakon učiteljeve demonstracije na zidnoj karti, isti sadržaj pokazuju u svojim atlasima

• preuzimaju radni materijal: slijepe karte država, zadatke za skupinu i prazne kartice za upisivanje pitanja

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (ledenjaci, turizam, konfederacija, kanton, prijevoj, snježna granica, föhn), pojave (neutralnost) i procese


Zadaci za skupine: uz pomoć teksta u udžbeniku (str. 91.-97.) i atlasa odgovorite na zadana pitanja.

Skupina Švicarska i Lihtenštajn1. Na slijepu kartu upišite s kojim državama graniče Švicarska i Lihtenštajn.2. Kratko opišite posebnost državnog uređenja Švicarske i Lihtenštajna. Upišite te posebnost ispod naslova na slijepoj karti.3. Na slijepoj karti slovima NJ, F, T, R označite govorna područja. 4. Označite na karti alpski prostor i Juru simbolom mladih planina (šiljasti vrhovi). Najgušće naseljeni prostor obojite žutom bojom. Ucrtajte strelice od prirodnih cjelina prema rubu karte, upišite imena tih cjelina i u zagradama tip klime.5. Kratko objasnite reljefne, klimatske i vegetacijske posebnosti Alpa i upišite ih uz tip klime.6. Plavom bojom ucrtajte Bodensko jezero, Rajnu i Rhône i upišite imena.7. Ispod karte upišite stupanj razvijenosti gospodarstva i djelatnosti

• rade u skupinama; svaka skupina ima slijepu kartu i zadatke za svakog člana skupine; u prvoj etapi rada, svaki učenik samostalno čita tekst o zadanoj državi; u drugoj etapi rada svaki član skupine rješava jedan (ili dva zadatka); u trećoj etapi rada svaki član usmeno izlaže svoj odgovor, ostali članovi skupine provjeravaju točnost; u četvrtoj etapi, nakon upoznavanja zadane države, zajedničkim radom, na šest praznih kartica članovi skupine upisuju pitanja za provjeru sadržaja o „njihovoj“ državi; pitanja dijelom mogu biti vezana uz ona na radnom listiću, ali se ne smiju doslovno preuzeti

173

koje donose najviše prihoda u Švicarskoj i Lihtenštajnu (zasebno za svaku državu).8. Kružićima označite položaj glavnih gradova Švicarske i Lihtenštajna i vodećih gospodarskih središta. Uz kružiće upišite imena gradova.

Skupina Austrija1. Na slijepu kartu upišite s kojim državama graniči Austrija.2. Kratko opišite posebnost državnog uređenja i upišite ju ispod naslova na slijepoj karti.3. Uz kartu upišite tko su stanovnici Austrije. Žutom bojom obojite područje koje naseljavaju gradišćanski Hrvati.4. Označite na karti alpski prostor simbolom mladih planina (šiljasti vrhovi). Najgušće naseljeni prostor obojite zelenom bojom. Ucrtajte strelice od prirodnih cjelina prema rubu karte, upišite imena tih cjelina i u zagradama tip klime.5. Kratko objasnite reljefne, klimatske i vegetacijske posebnosti Alpa i upišite ih uz tip klime.6. Plavom bojom ucrtajte najvažnije rijeke (Dunav, Drava, Mura) i upišite imena na kartu.7. Ispod karte upišite stupanj razvijenosti gospodarstva i djelatnosti koje donose najviše prihoda Austriji.8. Kružićima označite položaj glavnoga grada i vodećih gospodarskih središta. Uz kružiće upišite imena gradova.

Skupina Slovenija1. Na slijepu kartu upišite s kojim državama graniči Slovenija.2. Ispod naslova na slijepoj karti upišite kako je i kada postala neovisna država.3. Označite na karti alpski prostor simbolom mladih planina (šiljasti vrhovi). Najgušće naseljene dijelove države obojite zelenom bojom. Vodoravnim crtama označite prostor slovenskog primorja. Ucrtajte strelice od prirodnih cjelina (Alpe, kotline i riječne doline, primorje, predalpski prostor) prema rubu karte, upišite imena tih cjelina i u zagradama tip klime.4. Uz tip klime, za svaku prirodnu cjelinu upišite gospodarsku važnost.5. Plavom bojom ucrtajte najvažnije rijeke (Sava, Drava, Mura) i upišite

174

imena na kartu.6. Ispod karte upišite stupanj razvijenosti gospodarstva i djelatnosti koje donose najviše prihoda Sloveniji.7. Kružićima označite položaj glavnoga grada i vodećih gospodarskih središta. Uz kružiće upišite imena gradova.

• najaviti izvješća skupina i izreći pravila rada: dok jedan član iznosi izvješće, svaki učenik na svoj radni listić (tablicu) bilježi ključne informacije koji nakon završetka rada zalijepe u bilježnice (moguće je tablicu crtati u bilježnice; rad na radnom listiću štedi vrijeme)• dok traju izvješća, učitelj bilježi bodove za točne odgovore i na kraju izvješće upisuje ih u tablicu na ploči

• izvješća pojedinih članova skupina, ostali učenici bilježe informacije u radni listić

Završni dio sata



• najaviti ponavljanje usvojenih sadržaje kroz kviz i pravila za vrednovanje rezultata: Predstavnik skupine izvlači šest kartica, iz svake „konkurentske“ skupine po tri. Članovi skupine zajednički pripremaju odgovore na temelju bilješki sa svojih radnih listića. Skupine odgovaraju na pitanja prema redoslijedu prijave. Dok jedna skupina odgovara, ostale skupine ocjenjuju točnost odgovora. Bodove pisati u tablici na ploči. Nakon završetka odgovaranja zbrojiti bodove i prvim krugom vrednovanja.• po unaprijed dogovorenim kriterijima, zajedno s po jednim predstavnikom svake skupine ocijeniti / vrednovati slijepe karte svake skupine (karte se mogu zalijepiti na ploču, fotografirati i pohraniti u digitalnu mapu/portfolio svake skupine ili učiniti dostupnima na intranetskim stranicama škole)

• izvlače kartice s pitanjima, pripremaju odgovore i odgovaraju na pitanja; „protivničke“ skupine vrednuju točnost odgovora

• prate dodjeljivanje bodova i demokratski odlučuju o ocjenjivanju rada skupina

Plan školske ploče Tekst na slijepoj karti Švicarska- politički neutralna, konfederacija 26 kantona- službeni jezici: njemački, francuski, talijanski, retoromanski- Alpe (vlažna snježno-šumska klima, ledenjaci, ledenjačka jezera, vegetacijski katovi, fen)- Jura (vlažna snježno-šumska klima)- Bodensko jezero, Rajna, Rhône- Švicarska visoravan (umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima, najgušće naseljena)- visokorazvijena država- bankarstvo, turizam, tranzitni promet, moderna industrija, energetika, mliječno i mesno stočarstvo,

175

šumarstvo- Bern (glavni grad), Zürich, Geneve (Ženeva), Basel

Lihtenštajn- kneževina- carinska unija sa Švicarskom- bankarstvo, turizam, trgovina, prehrambena industrija- Vaduz

Austrija- neutralna savezna država- Austrijanci (germanski narod), etničke manjine (slavenski narodi i ugrofinski narod)- istočne Alpe (vlažna snježno-šumska klima; šume; fen)- Bečka zavala (umjereno topla vlažna klima, najgušće naseljena)- Dunav, Drava, Mura- visokorazvijena država- moderna industrija, turizam, promet, energetika- Beč, Graz, Linz, Salzburg, Innsbruck

Slovenija- nastala raspadom Jugoslavije, 1991. godine- Alpe i predalpski prostor (vlažna snježno-šumska klima, turizam, hidroenergija, šumarstvo)- kotline i riječne doline (umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetima, najgušće naseljene)- primorje (umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima, turizam, promet)- visokorazvijena država- turizam (zimski, kupališni, lječilišni), industrija, poljoprivreda- Ljubljana (glavni grad), Maribor, Koper

Nastavni listić za praćenje izvješća

država Švicarska Lihtenštajn Austrija Slovenija

državno

uređenje/stjecanje

neovisnosti

reljefne cjeline,

klima,

gospodarske

mogućnosti

stupanj gosp.

razvijenosti

razvijene

gospodarske

176

djelatnosti

gospodarska

središta

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička, metoda praktičnih radova.

Oblici rada: skupni, frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, slijepe karte, fotografije, statistički podatci o demografskim i gospodarskim obilježjima, drvene bojice.


Izborni sadržaji: Za sat ponavljanja pripremiti geografsku priču o odabranoj temi: turizam

alpskih država, gradišćanski Hrvati, Švicarska – neutralna zemlja, Postojnska jama. Naslov

teme može biti modificiran, npr. Moje prvo skijanje u Švicarskoj, Posjet obitelji gradišćanskih

Hrvata i sl.

177


Nastavna tema: 13. Ostale države Srednje Europe

Nastavna jedinica: Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska



• povijest: društvo, kultura i promjene u svakidašnjem životu u prvoj polovici 19. stoljeća;

stanje i odnosi u Europi nakon I. i nakon II. svjetskog rata; političke krize i slom komunizma


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati na geografskoj karti i imenovati ostale države Srednje Europe i njihove veće gradove• opisati različitost Pribaltičke i Panonske nizine• obrazložiti važnost crnice i lesa za poljoprivrednu proizvodnju• usporediti društvene i gospodarske karakteristike zemalja • analizirati sličnosti i razlike Ruhra i Šlezije (Šljonska)• nabrojiti primjere turizma gradova (Prag, Budimpešta, Krakov)

Koje države pripadaju istoku Srednje Europe?Koje se prirodnogeografske cjeline dodiruju na istoku Srednje Europe?Koje su jezične skupine i vjere izmiješane na istoku Srednje Europe?Po kojim se gospodarskim resursima razlikuju Pribaltička i Panonska nizina?Po kojim se gospodarskim obilježjima razlikuju istok i zapad Srednje Europe?Po čemu su Mađarska i Poljska slične, a po čemu se razlikuju?Po čemu su Češka i Slovačka slične, a po kojim se obilježjima razlikuju od ostalih država Srednje Europe?Koje su vrste turizma razvijene na istoku Srednje Europe?Pokaži na geografskoj karti vodeća gospodarska središta u pojedinim državama istoka Srednje Europe.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u interpretaciji opće karte • samostalno oblikovanje zaključaka na temelju analize statističkih podataka• napredak u strategiji izdvajanja sličnosti i razlika

Kako se zove nizina koja zauzima najveći dio Poljske? Kako je nastala? S kojom prirodnom regijom Njemačke je možemo usporediti? Kakva je gospodarska važnost Šleske, ako je dio sredogorja? Koje se planine nalaze na jugoistoku Poljske? Koji se tipovi klime izmjenjuju od sjevera prema jugu Poljske? Zašto kažemo da je Poljska etnički homogena država? Zašto ima prirodni pad stanovništva? U koje su se dijelove svijeta selili Poljaci „trbuhom za kruhom“? Koji su dijelovi Poljske najgušće, a koji najrjeđe naseljeni? Objasnite uzroke takvog razmještaja.

Kojoj reljefnoj cjelini Europe pripada najveći dio Češke? Kakve su mogućnosti naseljavanja i gospodarskog iskorištavanja sredogorja? Pročitajte iz atlasa koje dvije zavale okružuju Češko sredogorje.

178

Koje rijeke teku tim zavalama? Kako se zove prijevoj koji odvaja Sudete od Karpata, odnosno spaja dolinu Morave i Odre? U čemu je njegova važnost? Koje se planine nalaze na granici Češke prema Slovačkoj? Koji tip klime imaju zavale, a koji brdsko-planinski prostor Češke? Kako su klima i reljef utjecali na razmještaj stanovništva? Usporedite homogenost etničkog sastava stanovništva Češke i Poljske. Kojoj jezičnoj skupini pripadaju jezici kojima govore Česi, Slovaci, Poljaci i Moravljani? Kojim jezičnim skupinama pripadaju jezici ostalih etničkih manjina? Zašto Češka ima složeniji etnički i jezični sastav stanovništva od Poljske? Zašto Češka ostvaruje veći dohodak po stanovniku od Poljske?

Koja reljefna cjelina zauzima najveći dio Slovačke? Pročitajte iz atlasa nazive planinskih nizova u Slovačkoj. Kakva je gospodarska važnost Karpata? Koji tip klime imaju ravnice, a koji brdsko-planinski prostor? Kako su klima i reljef utjecali na razmještaj stanovništva? Zašto Slovačka ostvaruje veći dohodak po stanovniku od Poljske, a neznatno niži od Češke?

Koja prirodna cjelina dominira u reljefu Mađarske? Usporedite mogućnosti razvoja poljoprivrede u Panonskoj i Pribaltičkoj nizini. Kojih prirodnih bogatstava, osim plodnog tla, ima u Panonskoj nizini? Zašto Mađarska ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetima? Koji su uzroci složenoga etničkog sastava i prirodnoga pada stanovništva Mađarske? Usporedite strukturu mađarskog gospodarstva s ostalim državama na istoku Srednje Europe.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u čitanju i pisanju geografskih imena Pronađi gradove-vodeća demografska i gospodarska

središta Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske na karti u atlasu, pokaži ih na zidnoj karti i zapiši u bilježnicu njihova imena.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• odgovornost i samostalnost u radu Aktivno sudjelovanje u metodi razgovora, samostalni i

odgovoran rad na tekstu, analizi tematskih karata, dijagrama, statističkih podataka i čitanju opće karte.



Uvod • provjera predznanja

• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog

• pročitati uvod u nastavnu jedinicu iz udžbenika, str. 98. Na zidnoj karti i u atlasima pokazati ostale države Srednje Europe i njihove glavne

• slušaju i prate tekst u udžbeniku (U/98)• pokazuju u svojim atlasima države istoka Srednje Europe

179

sata gradove. Usmenim izlaganjem i metodom razgovora objasniti pojam gospodarske tranzicije. Usporediti proces gospodarske tranzicije na istoku Srednje Europe s procesima u Hrvatskoj.• najaviti cilj: upoznavanje država Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske te usporedba tih država sa zapadnim dijelom Srednje Europe

• bilježe obrazloženje pojma gospodarska i društvena tranzicija• analiziraju statističke podatke u statističkom prilogu i uspoređuju BND po stanovniku Hrvatske s državama istoka Srednje Europe

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (stepe, les, pusta, gospodarska tranzicija), pojave i procese (proces gospodarske i društvene tranzicije) te primijeniti spoznaje iz općih obilježja Europe na prostor istoka Srednje Europe (prirodno-geografska obilježja Europe, stanovništvo i gospodarstvo Europe, pusta, turizam gradova)


• metodom razgovora i demonstracije izdvojiti prirodno-geografske regije Poljske i opisati njihova obilježja. Kako se zove nizina koja zauzima najveći dio Poljske? Kako je nastala? S kojom prirodnom regijom Njemačke je možemo usporediti? Kakva je gospodarska važnost Šleske, ako je dio sredogorja? Koje se planine nalaze na jugoistoku države? Koji se tipovi klime izmjenjuju od sjevera prema jugu?• metodom usmenog izlaganja i demonstracije objasniti demografska obilježja Poljske. Prezentirati dijagram (ili tablicu) etničkog sastava stanovništva, tablicu s ostalim demografskim pokazateljima (podatci za dijagram: 97 % Poljaci, 3 % etničke manjine – Šlezi 2,1 %, Kačubi 0,6 %, Nijemci 0,3 %; ostale manjine su Ukrajinci, Bjelorusi, Romi, Litvanci, Slovaci, Armenci, Tatari, Česi; ostali podatci o stanovništvu nalaze se u statističkom prilogu na kraju udžbenika). Objasniti smjerove migracija i utjecaj emigracije na prirodno kretanje stanovništva i procese starenja stanovništva. Analizirati kartu gustoće naseljenosti (u atlasu) i utvrditi uzroke neravnomjernog razmještaja stanovništva. Pitanja za metodu razgovora: Zašto kažemo da je Poljska etnički homogena država? Zašto ima prirodni pad stanovništva? U koje su se dijelove svijeta selili Poljaci „trbuhom za kruhom“? Koji su dijelovi države najgušće, a koji najrjeđe naseljeni? Objasnite uzroke takvog razmještaja.

• zadati zadatak za rad na tekstu: Pročitajte tekst u udžbeniku (četvrti odlomak na str. 98) i potražiti odgovor na pitanja: Kojim prirodnim bogatstvima raspolaže Poljska? Zašto u gospodarskom razvoju zaostaje za zapadnim dijelom Srednje Europe? Analizom dijagrama (podatci za

• pronalaze u atlasima prirodno-geografske regije Poljske, opisuju njihova obilježja na temelju sadržaja opće karte; analiziraju tematske karte (U/32 i 34) odgovaraju na pitanja; bilježe plan školske ploče

• analiziraju statističke podatke ili dijagram etničke strukture stanovništva Poljske, statističke podatke o stanovništvu u statističkom prilogu, tematsku kartu gustoće naseljenosti; slušaju izlaganje učitelja, odgovaraju na pitanja i bilježe plan školske ploče

• čitaju tekst u udžbeniku, odgovaraju na pitanja, analiziraju statističke podatke, pokazuju gradove na karti u atlasu i na zidnoj karti, bilježe plan školske ploče

180

dijagram nalaze se u statističkom prilogu na kraju udžbenika) gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka odrediti Poljsku kao industrijsko-poljoprivrednu državu u procesu gospodarske tranzicije, s početnim procesom tercijarizacije. Pokažite na zidnoj karti i u atlasima industrijska središta i luke na Baltičkom moru.

• metodom usmenog izlaganja i demonstracije (uz pomoć tematskih karata na preklopnim koricama udžbenika) objasniti povijesni razvoj češke države u 20. stoljeću

• metodom razgovora i demonstracije izdvojiti prirodnogeografske regije i opisati njihova obilježja; pitanja za metodu razgovora: Kojoj reljefnoj cjelini Europe pripada najveći dio Češke? Kakve su mogućnosti naseljavanja i gospodarskog iskorištavanja sredogorja? Pročitajte iz atlasa koje dvije zavale okružuje Češko sredogorje. Koje rijeke teku tim zavalama? Kako se zove prijevoj koji odvaja Sudete od Karpata, odnosno spaja dolinu Morave i Odre? U čemu je njegova važnost? Koje se planine nalaze na granici Češke prema Slovačkoj? Koji tip klime imaju zavale, a koji brdsko-planinski prostor? Kako su klima i reljef utjecali na razmještaj stanovništva?

• prezentirati statističke podatke o stanovništvu Češke i usporediti ih s podatcima za Poljsku. Podatci za dijagram etničkog sastava stanovništva: 90,3 % Česi, 3,7 % Moravljani, 1,9 % Slovaci, 1,2 % ostali (Poljaci, Nijemci, Ukrajinci, Romi). Ostali podatci o stanovništvu nalaze se u statističkom prilogu na kraju udžbenika. Pitanja za metodu razgovora: Usporedite homogenost etničkog sastava stanovništva Češke i Poljske. Kojoj jezičnoj skupini pripadaju jezici kojima govore Česi, Slovaci, Poljaci i Moravljani? Kojim jezičnim skupinama pripadaju jezici ostalih etničkih manjina? Zašto Češka ima složeniji etnički i jezični sastav stanovništva od Poljske (spomenuti učenicima da će o migracijama nepoljskih naroda iz Poljske više učiti iz povijesti u 8. razredu i podsjetiti ih da je Češka bila dio Habsburške,

• analiziraju tematske karte i objašnjavaju povijesni razvoj Češke

• interpretiraju opću kartu, prepoznaju prirodno-geografske regije i opisuju njihova obilježja, odgovaraju na pitanja i bilježe plan školske ploče

• analiziraju statističke podatke ili dijagram etničke strukture stanovništva Češke, statističke podatke o stanovništvu u statističkom prilogu; slušaju izlaganje učitelja, odgovaraju na pitanja i bilježe plan školske ploče

181

poslije Austro-Ugarske Monarhije, multietničke zajednice germanskih, slavenskih i ugrofinskih naroda).

• zadati zadatak za rad na tekstu: Pročitajte tekst u udžbeniku (str. 99) i potražite odgovor na pitanja: Kako Češka napreduje u procesima gospodarske tranzicije? Po kojim je proizvodima poznata u svijetu? Gdje se nalaze industrijska središta, a gdje glavna poljoprivredna područja? Pokažite na geografskoj karti vodeća gospodarska središta. Koje su vrste turizma razvijene u Češkoj? Prezentirati dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka i usporediti ih s Poljskom. Zašto Češka ostvaruje veći dohodak po stanovniku od Poljske?

• metodom razgovora i demonstracije objasniti prirodnogeografska obilježja Slovačke; pitanja za metodu razgovora: Koja reljefna cjelina zauzima najveći dio Slovačke? Pročitajte iz atlasa nazive planinskih nizova u Slovačkoj. Kakva je gospodarska važnost Karpata? Koji tip klime imaju ravnice, a koji brdsko-planinski prostor? Kako su klima i reljef utjecali na razmještaj stanovništva?

• prezentirati statističke podatke o stanovništvu Slovačke i usporediti ih s podatcima za Poljsku i Češku. Podatci za dijagram etničkog sastava stanovništva: 80,7 % Slovaci; 8,5 % Mađari; 2 % Romi; 0,6 % Česi; 6,9 % ostale etničke manjine; 1,3 % stranih radnika. Zašto Slovačka ima tako visok udio Mađara? Odgovor potražiti radom na tekstu u udžbeniku (str. 100).

• zadati zadatak za rad na tekstu: Pročitajte tekst u udžbeniku (100-101) i objasnite gospodarska obilježja Slovačke te uzroke spore gospodarske tranzicije. Prezentirati dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka i usporediti ih s Poljskom i Češkom. Zašto Slovačka ostvaruje veći dohodak po stanovniku od Poljske, a neznatno niži od Češke? Pokažite na geografskoj karti vodeća gospodarska središta.

• metodom razgovora i rada na tekstu

• čitaju tekst u udžbeniku, odgovaraju na pitanja, analiziraju statističke podatke, pokazuju gradove na karti u atlasu i na zidnoj karti, bilježe plan školske ploče

• interpretiraju opću kartu, prepoznaju prirodno-geografske regije i opisuju njihova obilježja, odgovaraju na pitanja i bilježe plan školske ploče

• analiziraju statističke podatke ili dijagram etničke strukture stanovništva Slovačke, statističke podatke o stanovništvu u statističkom prilogu; traže odgovor na pitanje u tekstu udžbenika, odgovaraju na pitanja i bilježe plan školske ploče

• čitaju tekst u udžbeniku, objašnjavaju gospodarska obilježja Slovačke, analiziraju statističke podatke, odgovaraju na pitanja, pokazuju gradove na karti u atlasu i na zidnoj karti, bilježe plan školske ploče

• čitaju tekst u udžbeniku i opću geografsku kartu, prepoznaju

182

objasniti prirodno-geografska i društveno-gospodarska obilježja Mađarske; pitanja za metodu razgovora: Koja prirodna cjelina dominira u reljefu? Usporediti mogućnosti razvoja poljoprivrede u Panonskoj i Pribaltičkoj nizini. Kojih prirodnih bogatstava, osim plodnog tla, ima u Panonskoj nizini? Zašto Mađarska ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetima? (naglasiti utjecaj kontinentalnosti i reljefne zatvorenosti)

• prezentirati kartu gustoće naseljenosti (u atlasu) i dijagram/tablicu s podatcima o stanovništvu; zaključiti koji su dijelovi najgušće naseljeni, koji su uzroci složenoga etničkog sastava i prirodnoga pada stanovništva. Podatci za etnički sastav stanovništva: 94 % Mađari; manjine 3,9 % (Armenci, Bugari, Nijemci, Grci, Hrvati, Poljaci, Romi, Rumunji, Ruteni, Srbi, Slovaci, Slovenci, Ukrajinci); 2,1 % stranih radnika

• zadati zadatak za rad na tekstu: Pročitajte tekst u udžbeniku (101-102) i objasnite gospodarska obilježja Mađarske te ovisnost o uvozu sirovina. Prezentirati dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka i usporediti ih s ostalim državama na istoku Srednje Europe. Pokažite na geografskoj karti vodeća gospodarska središta.

prirodno-geografske regije Mađarske, odgovaraju na pitanja, bilježe plan školske ploče

• analiziraju tematsku kartu i dijagram / tablicu, samostalno donose zaključke o demografskim obilježjima Mađarske

• čitaju tekst u udžbeniku, objašnjavaju gospodarska obilježja Mađarske, analiziraju statističke podatke i uspoređuju ih s podatcima za Poljsku, Češku i Slovačku, pokazuju gradove na karti u atlasu i na zidnoj karti, bilježe plan školske ploče

Završni dio sata



• provjeriti primjenu naučenoga pitanjima na radnom listiću• vrednovati napredak u samostalnom interpretiranju dijagrama, statističkih podataka, tematskih karata te opće geografske karte• zadati domaću zadaću: Riješite zadatke u radnoj bilježnici na str. 53-55

• rješavaju radni listić


183

Radni listić: OSTALE DRŽAVE SREDNJE EUROPE

POLJSKA, ČEŠKA, SLOVAČKA, MAĐARSKA1. Koje se prirodno-geografske cjeline dodiruju na istoku Srednje Europe?

2. Koje su jezične skupine i vjere izmiješane na istoku Srednje Europe?

3. Po kojim se gospodarskim obilježjima razlikuju istok i zapad Srednje Europe? Upisati u tablicu.

184

ZAPAD SREDNJE EUROPE ISTOK SREDNJE EUROPE

4. Po čemu su Mađarska i Poljska slične, a po čemu se razlikuju? Upisati u krugove.

5. Po čemu su Češka i Slovačka slične, a po kojim se obilježjima razlikuju od ostalih država

Srednje Europe? Upisati u krugove.

6. Koje su vrste turizma razvijene na istoku Srednje Europe?

7. Pokažite na geografskoj karti vodeća gospodarska središta u pojedinim državama.

185

Plan školske ploče Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska

POLJSKA- nizinska država → Pribaltička nizina → poljoprivreda- jugozapad → sredogorje → rudarsko-industrijske regije- jugoistok → Karpati → turizam- etnički homogena država; Poljaci – zapadnoslavenski narod- emigracija → smanjenje prirodnog prirasta → starenje stanovništva- gusta naseljenost: Šleska, područje oko glavnoga grada- rudna bogatstva → industrija- gospodarska tranzicija: modernizacija industrije, tercijarizacija- gospodarska središta: Varšava, Lodz, Krakov, Wroclaw, Poznan, Gdansk

ČEŠKA- samostalna država od 1993. g.- Češka zavala, Moravska zavala, Češko sredogorje, Karpati; Moravska vrata- Česi, Moravljani i etničke manjine- prirodni pad stanovništva- gusta naseljenost: Češka i Moravska zavala- rudna bogatstva → industrija- gospodarska tranzicija: modernizacija industrije, tercijarizacija (turizam)- gospodarska središta: Prag, Brno, Ostrava, Plzen

SLOVAČKA- samostalna država od 1993. g.- Karpati → šumarstvo, HE, turizam- Slovaci i etničke manjine (najbrojniji Mađari)- gusto naseljen jugozapad- gospodarska tranzicija: spora modernizacija industrije, tercijarizacija (turizam)- gospodarska središta: Bratislava, Košice

MAĐARSKA- Panonska nizina → poljoprivreda, nalazišta nafte i plina; sredogorje- Mađari (ugrofinski narod) i etničke manjine- koncentracija stanovništva oko glavnoga grada i Balatona- industrijsko-poljoprivredna država u gospodarskoj tranziciji; uvoz sirovina, razvoj turizma (gradovi, Balaton)- gospodarska središta: Budimpešta, Debrecen, Miskolc, Szeged, Pecs- Dunav → tranzitni promet

Nastavne metode: metoda razgovora, izlaganja, demonstracije, neizravna grafička metoda.

Oblici rada: frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, radna bilježnica, tematske karte, fotografije, dijagrami, tablice sa statističkim podatcima.

186


Izborni sadržaji: Prema interesu učenika podijeliti teme za samostalnu obradu: Turizam

gradova (Prag, Budimpešta; dio materijala nalazi se uz interaktivnu kartu na DVD-u za

učenike), Hrvati u Mađarskoj, Drava – rijeka koja nas spaja.

187

Nastavna cjelina: V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE

Nastavna tema: 14. Sredozemlje

Nastavna jedinica: Europsko Sredozemlje


Ključni pojmovi i novo stručno nazivlje:

Potrebno predznanje:


• povijest: Stari istok, Stara Grčka, Stari Rim; geografska otkrića

• kemija: voda u prirodi; kalcij u prirodi

• tehnička kultura: hidroelektrane; vodoopskrba

• biologija: marikultura

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE (Koja nova znanja trebam približiti svojim učenicima? Koje geografske vještine će vježbati?)Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• opisati obilježja reljefa Južne Europe prema geološkoj starosti• izdvojiti i imenovati reljefne cjeline Južne Europe prema geološkoj starosti• objasniti utjecaj reljefa na razvoj primarnih djelatnosti• opisati utjecaj sredozemne klime na vegetaciju, tlo, gospodarske djelatnosti i život ljudi• objasniti obilježja Sredozemnog mora, uzroke biološkog siromaštva Sredozemnog mora, utjecaj Sredozemnog mora na razvoj turizma i drugih djelatnosti te ekološko stanje mora• usporediti svojstva i gibanja Sredozemnog i Sjevernog mora• opisati demografska obilježja država Južne Europe• objasniti gospodarska obilježja država Južne Europe• analizirati na zidnoj karti Europe i karti Europe u atlasu obilježja geografskog smještaja i položaja Sredozemlja• imenovati na zidnoj karti Europe i karti Europe u atlasu države koje pripadaju regiji Južna Europa i njihove glavne gradove• razlikovati na fotografiji ili crtežu površinske i podzemne oblike krškog reljefa• imenovati na slijepoj karti važnije morske prolaze (Gibraltarska vrata, Sicilijski prolaz, Mesinski prolaz, Otrantska vrata) • imenovati na slijepoj karti odabrana mora u Sredozemnom moru (Ligursko more, Tirensko more, Jadransko more, Jonsko more, Egejsko more)• imenovati na slijepoj karti odabrane otoke i otočne skupine (Baleari, Korzika, Sardinija, Sicilija, Malta,

Kakav je reljef europskog Sredozemlja?Pokaži na geografskoj karti reljefne cjeline Južne Europe i uz svaku navedi geološku starost.Kakve su mogućnosti za razvoj poljoprivrede u europskom Sredozemlju? Što uz reljef dodatno ograničava uzgoj žitarica? Kakve stijene prema postanku prevladavaju u mladim planinama? Koji su se reljefni oblici razvili na topljivim stijenama?Kako sredozemna klima utječe na vegetaciju, tlo, gospodarske djelatnosti i život ljudi?Po kojim se obilježjima Sredozemno more razlikuje od Atlantskog oceana?Usporedi gibanja Sjevernog i Sredozemnog mora.

Koji narodi naseljavaju europsko Sredozemlje? Kojim jezičnim skupinama pripadaju njihovi jezici? Kakve su vrijednosti prirodne promjene u državama europskog Sredozemlja? Zašto Italija i Grčka imaju prirodni pad, a Španjolska i Portugal nizak ili nulti prirodni prirast? Koji čimbenici utječu na odrednice prirodnog kretanja stanovništva u Albaniji?Kakva je gospodarska razvijenost država Južne Europe? Koji su prirodni čimbenici utjecali na gospodarski razvoj? Koje djelatnosti u suvremeno doba imaju najveću važnost u gospodarstvu? Koje države Južne Europe imaju najviši, a koje najniži dohodak po stanovniku? U kojim državama primarne djelatnosti zapošljavaju najveći udio stanovništva? Koje države imaju razvijene sekundarne djelatnosti? Na čemu se temelji njihov razvoj? Zašto su sve države Južne Europe ovisne o uvozu sirovina i nafte? Koje su djelatnosti tercijarnog sektora važne u gospodarstvu

188

Kreta)• imenovati na slijepoj karti odabrana reljefna uzvišenja (Betijski Kordiljeri, Pireneji, Alpe, Apenini, Dinaridi, Pindos) i veće nizine (Andaluzijska, Padska, Tesalija, Solunsko polje)• označiti na slijepoj karti geološki najstarije dijelove reljefa (Meseta, Sardinija, Korzika, Kalabrija)• pokazati na zidnoj karti Sredozemlja i na karti Sredozemlja u atlasu vulkane (Etna, Vezuv, Stromboli), Sueski kanal, Bospor, Dardanele, Azovsko more, Crno more, Mramorno more• analizirati klimatski dijagram sredozemne klime• prepoznati na fotografijama tipične prirodne i kultivirane biljne vrste• analizirati tematsku kartu jezičnog sastava stanovništva i tematsku kartu gustoće naseljenosti (Južne) Europe• analizirati tablice gustoće naseljenosti, prirodnog kretanja stanovništva, gospodarske strukture stanovništva, strukture BND-a i BND-a po stanovniku u državama Južne Europe

Malte, Grčke i Andore? Koje se mediteranske kulture uzgajaju u državama Južne Europe? Kakva je važnost primarnog sektora u dohotku? Što je marikultura? Opiši nastanak i važnost suhozida.Kako su nastali površinski, a kako podzemni oblici krškog reljefa?Pokaži i imenuj države Južne Europe i njihove glavne gradove.Upiši na slijepu kartu imena važnijih morskih prolaza u Europskom Sredozemlju: Gibraltarska vrata, Sicilijski prolaz, Mesinski prolaz, Otrantska vrata. Upiši na slijepu kartu imena mora u Sredozemnom moru: Ligursko more, Tirensko more, Jadransko more, Jonsko more, Egejsko more.Upiši na slijepu kartu imena otoka i otočnih skupina: Baleari, Korzika, Sardinija, Sicilija, Malta, Kreta.Označi na slijepoj karti reljefna uzvišenja Betijski Kordiljeri, Pireneji, Alpe, Apenini, Dinaridi, Pindos, veće nizine Andaluzijska, Padska, Tesalija, Solunsko polje i uz oznake upiši imena reljefnih cjelina (ili izradi legendu karte).Označi na slijepoj karti smeđim kružićem geološki najstarije dijelove reljefa: Meseta, Sardinija, Korzika, Kalabrija.Pokaži na zidnoj karti Sredozemlja i na karti Sredozemlja u atlasu vulkane Etna, Vezuv, Stromboli, Sueski kanal, Bospor, Dardanele, Azovsko more, Crno more, Mramorno more.

METODIČKA KOMPETENCIJA (Koje metodičke kompetencije potičem?)

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti tehnike korelacije i integracije nastavnih sadržaja geografije i povijesti, geografije i kemije, geografije i biologije, geografije i tehničke kulture

Obrazloži značenje Sredozemlja kroz povijest i utjecaj na današnju kulturu.Imenuj na slijepoj karti najposjećenije povijesne gradove Južne Europe.

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA (Koje ću komunikacijske mogućnosti ponuditi?)

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• prepoznati i integrirati ključne informacije iz opće karte, tematskih karata, dijagrama, fotografija, crteža, statističkih podataka i tekstova


SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA (Koja poboljšanja u socijalnom ponašanju

očekujem?)

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• vrednovati važnost Sredozemlja za europsku i svjetsku kulturu• razvijati svijet o pozitivnim i negativnim utjecajima ljudskih djelatnosti na kakvoću vode Sredozemnog mora i promjenu prirodnog pejzaža

Obrazloži važnost Sredozemlja za europsku i svjetsku kulturu. Kako ljudske djelatnosti posljednja četiri tisućljeća utječu na kakvoću vode Sredozemnog mora i promjenu prirodnog pejzaža u Sredozemlju?

189



Uvod • provjera predznanja (Sredozemlje, mlade planine, vulkani, klima, migracije, pomorstvo, turizam, ribarstvo, stare civilizacije Sredozemlja)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• najaviti upoznavanje država Južne Europe; analizirati preglednu kartu u udžbeniku i nakon toga na zidnoj karti Europe pokazati države koje pripadaju regiji Južna Europa i njihove glavne gradove• podijeliti učenicima križaljke koje rješavaju u paru. Par koji prvi točno riješi križaljku prezentira cijelom razredu rješenje križaljke i središnji pojam (vrednovati rad učenika unaprijed dogovorenim modelom); pri rješavanju križaljke učenici se mogu služiti školskim atlasom i udžbenikom. Rješenjem okomitog stupca u križaljkama najaviti nastavnu jedinicu.

• pokazuju države Južne Europe i njihove glavne gradove u atlasu, a zatim na zidnoj karti

• rješavaju križaljke u paru, par koji prvi točno riješi križaljku, prezentira ju cijelom razredu

Glavni dio sata

• definirati pojam europsko Sredozemlje• proširiti znanja i vještine o reljefnim obilježjima europskog Sredozemlja• proširiti znanja i vještine o međuovisnosti prirodno-geografskih elemenata i faktora (klime, reljefa, voda na kopnu, tla i vegetacije) i demografsko-gospodarskih obilježja država Južne Europe• objasniti demografske posebnosti država Južne Europe• objasniti strukturu i posebnosti gospodarstva u državama Južne Europe

• naučiti temeljne pojmove (pomorstvo, sredozemni civilizacijski krug, krški reljef (površinski i podzemni oblici), suhozidine, nakapnice, sredozemni civilizacijski krug), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja,

• metodom razgovora i demonstracije ponoviti i nadopuniti reljefna obilježja europskog Sredozemlja; pitanja za metodu razgovora: Kakav je reljef europskog Sredozemlja? Riješite uz pomoć atlasa 1. d) zadatak u radnoj bilježnici na str. 56. Koje ste mlade planine upisali na pune linije. Zelenim ispunjenim krugom na karti u radnoj bilježnici (str. 56) označite položaj Padske nizine, Andaluzijske nizine, Solunskog polja i Tesalije. Smeđim kvadratićem označite dijelove reljefa starijeg postanka (Meseta, Sicilija, Korzika, Kalabrija).Kakve su mogućnosti za razvoj poljoprivrede u europskom Sredozemlju? Što uz reljef dodatno ograničava uzgoj žitarica? Kakve stijene prema postanku prevladavaju u mladim planinama? Koji su se reljefni oblici razvili na topljivim stijenama?

• prezentirati skicu krških reljefnih oblika (udžbenik, str. 19) i ponoviti površinske i podzemne oblike krškog reljefa

• prezentirati klimatski dijagram sredozemne klime i metodom razgovora ponoviti obilježja klime te njezin utjecaj na vegetaciju, tlo, gospodarske djelatnosti i život ljudi

• prezentirati odabrane fotografije prirodnih i kultiviranih biljnih vrsta i metodom razgovora, po potrebi i usmenog izlaganja, navesti nazive tih biljnih vrsta

• zadati zadatak za rad na tekstu:

• uz pomoć atlasa rješavaju zadatke i odgovaraju na pitanja

• imenuju reljefne oblike krškog reljefa

• obrazlažu obilježja klime i utjecaj sredozemne klime na vegetaciju, tlo, gospodarske djelatnosti i život ljudi

• prepoznaju biljne vrste na fotografijama

• čitaju tekst i izdvajaju obilježja

190

pridržavanja pravila rada

Pročitajte prvi odlomak (udžbenik, str. 105) i navedite obilježja Sredozemnog mora, uzroke biološkog siromaštva, utjecaj na razvoj turizma i ekološko stanje mora

• zadati zadatke u radnoj bilježnici: 1. a), 1. b), 1. c), 2. i 3. zadatak (str. 56-57)

• metodom razgovora, demonstracije, neizravnom grafičkom metodom i radom na tekstu (U/105) upoznati demografska obilježja europskog Sredozemlja; pitanja za metodu razgovora: Koji narodi naseljavaju europsko Sredozemlje? Kojim jezičnim skupinama pripadaju njihovi jezici? Prezentirati tablicu s gustoćom naseljenosti država europskog Sredozemlja. Metodom razgovora zaključiti da postoje velike razlike među državama. Analizom karte gustoće naseljenosti u atlasu utvrditi da su (pod utjecajem reljefa i klime) najgušće naseljene nizine i (pod utjecajem litoralizacije i pomorske orijentacije) obale. Kakve su vrijednosti prirodne promjene u državama europskog Sredozemlja? Zašto Italija i Grčka imaju prirodni pad, a Španjolska i Portugal nizak ili nulti prirodni prirast? Koji čimbenici utječu na odrednice prirodnog kretanja stanovništva u Albaniji? Radom na tekstu (udžbenik, str. 106) izdvojiti i objasniti etape migracija.

• metodom demonstracije i razgovora objasniti gospodarska obilježja država Južne Europe; prezentirati tablicu s podatcima o gospodarstvu. Koje države imaju najviši, a koje najniži dohodak po stanovniku? U kojim državama primarne djelatnosti zapošljavaju najveći udio stanovništva? Koje države imaju razvijene sekundarne djelatnosti? Na čemu se temelji njihov razvoj? Zašto su sve države Južne Europe ovisne o uvozu sirovina i nafte? Koje su djelatnosti tercijarnog sektora važne u gospodarstvu Malte, Grčke i Andore? Koje se mediteranske kulture uzgajaju u državama Južne Europe? Kakva je važnost primarnog sektora u dohotku? Što je marikultura? Pogledajte crtež u udžbeniku na str. 107 i opišite što je suhozid.

Sredozemnog mora, uzroke biološkog siromaštva, utjecaj na razvoj turizma i ekološko stanje mora

• nastavne sadržaje o prirodnim obilježjima Sredozemlja ponavljaju i provjeravaju rješavanjem radne bilježnice

• čitaju zadane tekstove u udžbeniku, analiziraju tablicu, tematsku kartu i odgovaraju na pitanja

• analiziraju statističke podatke i crtež, samostalno oblikuju zaključke i usmeno ih prezentiraju

191

• nastavne sadržaje o gospodarstvu Južne Europe ponoviti odgovaranjem na pitanja: Kakva je gospodarska razvijenost država Južne Europe? Koji su prirodni čimbenici utjecali na gospodarski razvoj? Koje djelatnosti u suvremeno doba imaju najveću važnost u gospodarstvu?


Završni dio sata

• sintetizirati i usustaviti nastavne sadržaje o europskom Sredozemlju igrom asocijacija


• nastavne sadržaje o europskom Sredozemlju sintetizirati i usustaviti igrom asocijacija: podijeliti učenike u skupine, dogovoriti pravila igre; skupine redom otvaraju polja i pokušavaju odgonetnuti ključni pojam u stupcu; vrednuju se samo točni odgovori, bez sankcioniranja netočnih odgovora

• vrednovati rad skupina prema unaprijed dogovorenom modelu; pratiti napredak (u bilješkama o radu i napredovanju) u samostalnom radu, radu u parovima, radu u skupinama, samostalnost u usmenom i pismenom prezentiranju odgovora, napredak u razvoju kartografske pismenosti i kognitivnih geografskih vještina

• za domaću zadaću zadati preostale zadatke iz radne bilježnice na str. 57-58

• formiraju skupine i rješavaju zadatak igrom asocijacija

• procjenjuju svoj napredak u geografskim znanjima i vještinama


Plan školske ploče Europsko Sredozemlje

= Sredozemno more, otoci i kopno pod njegovim utjecajem- kolijevka europske kulture i civilizacije- važan pomorski put do Velikih geografskih otkrića i nakon 1869. godinePrirodna obilježja- reljef: paleozojski prostor, mlade planine, nizine → ograničene mogućnosti naseljavanja → emigracija u prošlosti- krški reljef: površinski i podzemni oblici- sredozemna klima, makija, malo sredozemne vegetacije- Sredozemno more: toplo i slano more → biološki siromašno, turistički atraktivnoStanovništvo- gusto naseljene države, najveća gustoća u nizinama i na obali- demografska posttranzicija, osim u Albaniji → posljedica emigracije- migracije stanovništva: u kolonije (Španjolci, Portugalci), u industrijske države novoga svijeta (Talijani, Grci), u razvijene europske države (svi narodi Južne Europe); imigracija u suvremeno doba (osim Albanije)Gospodarstvo- velike razlike u razvijenosti- tercijarne djelatnosti: turizam, pomorstvo- sekundarne djelatnosti: uvoz sirovina i nafte; prerađivačka industrija → litoralizacija- primarne djelatnosti: mediteranska poljoprivreda, ribarstvo, marikultura; suhozid

192

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, rada s karticama, demonstracije, usmenog izlaganja,

neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima, frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, radna bilježnica, tematske karte, fotografije, dijagrami, kartice, križaljke.


Popis priloga:

KRIŽALJKE ZA UVODNI DIO SATA

1.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1 ime kanala prokopanog 1969. godine koji je skratio plovidbu oko Afrike

2 ime morskog prolaza koji spaja Jadransko i Jonsko more

193

3 ime naroda koji je osnovao Kartagu

4 ime morskog prolaza koji spaja Mramorno i Egejsko more

5 ime morskog prolaza koji spaja Mramorno i Crno more

6 Sredozemno more nalazi se između Europe, Afrike i ...

7 ime otoka na koji je odvedena fenička princeza Europa

8 naziv tipične biljke sredozemne klime

9 ime naroda koji je uz Grke utemeljio europsku kulturu

10 ime morskog prolaza koji spaja Tirensko i Jonsko more, Scila i Haribda

Ako ste točno riješili svih deset redaka, u okomitom stupcu dobili ste pojam koji označava Sredozemno more

i kopno pod njegovim utjecajem.

2.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1 ime površinom najvećeg otoka u Sredozemnom moru

2 ime države s najrazvedenijom obalom u Južnoj Europi

3 ime mora između Sardinije, Sicilije i Apeninskog poluotoka

4 ime države na Pirenejima

5 ime mora između Apeninskog poluotoka, Albanije i Grčke

6 ime najsjevernije položenog mora koje je dio Sredozemnog mora

7 ime mora između Grčke i Turske

8 ime otočne države u Sredozemnom moru

194

9 ime za stanovnike Rima

10 ime otočne skupine u zapadnom dijelu Sredozemnog mora

Ako ste točno riješili svih deset redaka, u okomitom stupcu dobili ste pojam koji označava Sredozemno more

i kopno pod njegovim utjecajem.

IGRA ASOCIJACIJA ZA ZAKLJUČNI DIO SATA

fenička ponikve Genovljani Kupališni

grčka škrape Portugalci Vjerski

rimska jame Španjolci kulturne znamenitosti

KULTURA KRŠKI RELJEF POMORCI TURIZAM

SREDOZEMLJE

195


Nastavna tema: 15. Italija

Nastavna jedinica: Italija – geografska obilježja



• povijest: Rimsko Carstvo, revolucija u Italiji (1848.), Mletačka Republika

• biologija: sredozemna vegetacija, sredozemne kultivirane biljke

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• opisati i pokazati na geografskoj karti položaj i smještaj Italije u Sredozemlju• obrazložiti prirodne i društveno-gospodarske osobitosti• obrazložiti utjecaj prirodne i kulturne baštine na razvoj turizma

Navedi u čemu su prednosti geografskog položaja Italije?Navedi i na karti pokaži prirodno-geografske cjeline Italije.Objasni postanak Padske nizine.Kakve su mogućnosti gospodarskog iskorištavanja pojedinih prirodno-geografskih cjelina?Koji su dijelovi Italije najgušće naseljeni?Koje djelatnosti imaju najveće značenje za talijansko gospodarstvo?Navedi najveće talijanske luke.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti koncept deduktivnog učenja (od općih spoznaja o Europskom Sredozemlju kako bi se iz njih selektirale konkretne individualne činjenice o Italiji i njezine geografske posebnosti)

Pokažite na geografskoj karti države Južne Europe. Odredite geografski položaj i smještaj Italije. Opišite ulogu Apeninskog poluotoka u razvoju europske kulture i civilizacije. Kakav je geografski položaj Italije u Sredozemlju? Između kojih mora i država se nalazi Italija? Koje su države postojale na Apeninskom poluotoku prije Italije?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razvijati vještinu grafičkog prikazivanja i organiziranja informacija

Izradite grafički organizator opisne sheme za pojedine prirodno-geografske regije Italije.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• vrednovati doprinos Apeninskog poluotoka (Italije) europskoj civilizaciji i kulturi

Za koja su današnja obilježja europskog kulturnog pejzaža zaslužni stanovnici Apeninskog poluotoka?

196



Uvod • provjera predznanja (geografski položaj, ostala mora, sredozemna mora, morski prolazi, Sredozemlje, život u moru, luke, pomorstvo, mlade planine, krški i ledenjački reljef, vulkani, sredozemni civilizacijski krug, migracije, turizam)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• voditi učenike u procesu ponavljanja predznanja o općim obilježjima Europe i Europskom Sredozemlju te razvijati sposobnost primjene predznanja na odabrani prostor – prostor Italije: Pokažite na geografskoj karti države Južne Europe. Odredite geografski položaj i smještaj Italije. Opišite ulogu Apeninskog poluotoka u razvoju europske kulture i civilizacije. Kakav je geografski položaj Italije u Sredozemlju? Između kojih mora i država se nalazi Italija? Koje su države postojale na Apeninskom poluotoku prije Italije? Koji je prostor obuhvaćala Mletačka Republika? Kada je s povijesne pozornice nestala Mletačka Republika? Koji je bio cilj revolucije 1848. godine? Kada je završen proces ujedinjenja Italije?

• problemskim pitanjem najaviti obradu nastavnih sadržaja o geografskim obilježjima Italije: Kako su geografska obilježja i historijsko-geografski razvoj utjecali na današnja gospodarska obilježja?(ili pokazati kratki film ili niz fotografija)

• odgovaraju na pitanja, po svojem izboru bilježe ključne pojmove i organiziraju ih u konceptualnu shemu

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (gospodarski najrazvijenija država Sredozemlja, središnji položaj, lido), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom demonstracije, razgovora, oluje ideja i neizravnom grafičkom metodom izdvojiti prirodno-geografske regije Italije i opisati njihova obilježja; ispisati regije na ploču jednu ispod druge. Učenici nabrajaju pojmove koje mogu povezati s prirodno-geografskim regijama. Po potrebi potpitanjima usmjeravati učenike kako bi naveli mogućnosti gospodarskog iskorištavanja.

• metodom usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora objasniti demografska obilježja Italije: prezentirati (ponovno) tablicu sa statističkim podatcima o stanovništvu i zadati zadatke: Usporedite podatke o stanovništvu Italije s ostalim državama Južne Europe (Portugalom, Španjolskom, Albanijom i Grčkom). Analizirajte kartu gustoće naseljenosti u atlasu i opišite razmještaj stanovništva. Pokažite na zidnoj karti područja najgušće naseljenosti.

• prezentirati statističke podatke o gospodarstvu i zadati zadatke: Kakav

• izdvajaju prirodno-geografske regije i navode pojmove koji ih najbolje opisuju; kreiraju konceptualnu shemu (grafički organizator opisne sheme) ili tablično organiziraju informacije

• analiziraju statističke podatke, tematsku i opću kartu i samostalno oblikuju zaključke

• analiziraju statističke podatke i

197

je redoslijed sektora u gospodarskoj strukturi stanovništva i strukturi dohotka? Koje grane tercijarnog sektora ostvaruju najveći dohodak? Koji faktori utječu na razvoj turizma? Objasnite utjecaj uvoza ruda i energenata te izvoz industrijskih proizvoda na razvoj vanjske trgovine. Pokažite na karti najvažnije pomorske luke i objasnite ulogu prometa u gospodarskom razvoju Italije. Odgovore potražite u tekstu udžbenika.

odgovore na pitanja traže u tekstu udžbenika i na općoj karti Italije

Završni dio sata



• zadati zadatke: Fotografije u udžbeniku opišite jednom do dvije rečenice. Odgovorite na pitanja na str. 112 udžbenika

• zadati domaću zadaću: riješite zadatke u radnoj bilježnici na str. 59

• ponavljaju i primjenjuju stečeno znanje na fotografijama, usmeno odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 112) • bilježe zadatak za domaću zadaću

Plan školske ploče Geografska obilježja Italije

- središnji geografski i prometni položaj na Sredozemlju- država duge povijesne tradicije → kulturne znamenitosti → turizam

Prirodno-geografske regije- Alpe → ledenjački reljef, HE, turizam- Padska nizina → najplodnije poljoprivredne površine; delta; lido- Apenini i otoci → krški reljef, vulkani, potresi, sredozemna klima

Stanovništvo- Talijani (romanski narod) i etničke manjine- najgušće naseljena Padska nizina, ligurska i jadranska obala- emigracija → prirodni pad → starenje stanovništva → imigracija u suvremeno doba

Gospodarstvo- najrazvijenija država Sredozemlja, G 7- tercijarne djelatnosti: turizam, vanjska trgovina, promet- industrija ovisi o uvozu sirovina i energenata- poljoprivreda → važna djelatnost

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, demonstracije, neizravna grafička metoda.

Oblici rada: skupni, frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, tematske karte, slijepe karte, grafikoni, tablice sa statističkim podatcima, grafofolije, fotografije, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

198

Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

199


Nastavna tema: 15. Italija

Nastavna jedinica: Italija – regionalna obilježja, Vatikan i San Marino



• vjeronauk: obnova Katoličke crkve u 20. stoljeću, nezavisnost Vatikana (1929. g.)

• tehnička kultura: gradnja autocesta


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• objasniti regionalna obilježja Italije te njezinu ulogu u suvremenom svijetu kao članice G7• opisati uzroke nejednakoga gospodarskog razvoja pojedinih regija• pokazati na geografskoj karti i imenovati važnije gradove i izdvojiti njihove posebnosti• objasniti osobitosti San Marina• obrazložiti ugled i važnost Vatikana u svijetu, kao sjedišta Rimokatoličke crkve i pape

Što je industrijski trokut?Koje su vodeće grane industrije u Italiji?Koji su najvažniji talijanski izvozni poljoprivredniproizvodi?Objasni zašto je jug Italije iseljenički prostor.Čime sve Italija privlači brojne turiste?Objasni po čemu je Vatikan jedinstvena državau svijetu.Koje su djelatnosti važne za gospodarstvo SanMarina?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu i na grafičkim prilozima• prikupiti i obraditi informacije relevantne za zadanu temu• izraditi turistički prospekt

Proučite tekst o zadanoj regiji Italije /državi Južne Europe i pripremite izlaganje.Izradite turistički prospekt za zadanu regiju Italije / državu Južne Europe.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti sposobnost usmenog, pisanog i grafičkog izražavanja• unaprijediti strategiju sažimanja i bilježenja• vježbati vještine aktivnog slušanja i argumentiranja stavova u raspravi

Izložite obilježja zadane regije Italije / države Južne Europe.Pregledno i čitljivo ispunite tablicu za praćenje izvješća.Argumentirajte stav o prednostima i nedostacima hrvatskog turizma u odnosu na turizam Italije.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila rada u skupinama• primijeniti pravila u raspravi

Zadatci za rad skupina.Rasprava na temu Turizam Italije i turizam Hrvatske.

200



Uvod • ponoviti prirodno-geografska obilježja Italije


• pitanja za metodu razgovora: Kakav reljef prevladava u Italiji? Kako se gospodarski iskorištavaju Alpe i Apenini? Gdje se nalaze poljoprivredna područja? Kakva je važnost tercijarnog sektora u gospodarstvu? Koje su djelatnosti najrazvijenije?

• najaviti upoznavanje nejednakoga regionalnog razvoja Italije. Podijeliti učenike u četiri skupine i objasniti zadatke za rad , pravila i načine rada i vrednovanje


Glavni dio sata

• naučiti regionalna obilježja Italije, faktore stupnja gospodarske razvijenosti, uzroke neravnomjernog razvoja regija, faktore razvoja i važnost turizma, naučiti pojam »industrijski trokut«


• podijeliti materijal za rad: tekst iz udžbenika, dodatnim materijal koji im pripremi nastavnik (slijepa karta regija, statistički podatci, fotografije i sl.); učenici dodaju materijal koji su sami prikupili i donijeli na ovaj sat

• objasniti način izvješćivanja skupina i način praćenja/bilježenja izvješća

• tri skupine 15 minuta obrađuju po jednu regiju Italije, a četvrta San Marino i Vatikan; rezultate prezentiraju na posteru; uz obradu regije izrađuju i turistički prospekt za „svoju“ regiju

• predstavnik skupine podnosi izvješće, a učenici prate ispunjavanjem tablice i 1. zadatka u radnoj bilježnici na str. 60

Završni dio sata



• nakon prezentacije „turističkih prospekata“ kroz raspravu usporediti turizam Italije i Hrvatske• objasniti pravila za raspravu i podijeliti uloge • vrednovati aktivnosti i rezultate rada u skupinama, u bilježenju izvješća i rasprava; vrednovati postere (fotografirati postere i učiniti ih dostupnima svim učenicima na intranetu ili drugim oblikom komunikacije)

• aktivno se uključuju u raspravu

Mogući sadržaj tablice/plana školske ploče

ObilježjaSjeverna Italija - Alpe –turizam

- Padska nizina – moderna poljoprivreda i raznovrsna industrija (dio plave i zlatne banane)

201

- industrijski trokut: Milano-Torino-Genova= najrazvijenija regija, razvijeni svi sektori djelatnosti, najgušće naseljena regija- ostala središta: Venecija, Trst, Verona, Bologna

Srednja Italija - Apenini – stočarstvo- zapadno primorje – industrija i mediteranska poljoprivreda- istočno primorje – turizam, ribarstvo- središta Rim, Firenca

Južna Italija - prenaseljenost u prošlosti + kasna industrijalizacija → zaostajanje u gospodarskom razvoju i emigracija- vulkanizam, potresi- velika državna ulaganja u razvoj juga- središta: Napulj, Bari, Palermo

Vatikan - najmanja neovisna država- sjedište pape i Rimokatoličke crkve- međunarodni ugled i utjecaj- turizam

San Marino - najmanja republika u Europi- turizam, primarne djelatnosti

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije, izravna i neizravna grafička, metoda praktičnih radova.

Oblici rada: skupni, frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, tematske karte, slijepe karte, dijagrami, tablice sa statističkim podatcima, grafofolije, fotografije, internet.


Popis priloga:

Tablica za praćenje izvješća

Regija / država Obilježja

202

Sjeverna Italija

Srednja Italija

Južna Italija

Vatikan

San Marino

203


Nastavna tema: 16. Ostale države Južne Europe

Nastavna jedinica: Pirenejske države



• povijest: geografska otkrića; kolonizacija Latinske Amerike

• vjeronauk: Fatima – hodočasničko središte; islamska vjera i kultura


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• usporediti i izdvojiti posebnosti država (Španjolske, Portugala, Andore i Gibraltara) i njihovih važnijih gradova• usporediti pomorsku važnost u vrijeme geografskih otkrića i danas• opisati vrste turizma u pojedinim državama• opisati stanje okoliša u turističkim regijama i nabrojiti mjere zaštite

Kakva su klimatska obilježja Pirenejskog poluotoka?Što je usporilo, a što je pridonijelo gospodarskom razvoju Španjolske?Kakav je etnički sastav stanovništva Španjolske?Navedi najveća industrijska područja u Španjolskoj.Koje su djelatnosti najvažnije za gospodarstvo Portugala?Što je za Portugal značio ulaz u Europsku zajednicu (današnju Europsku uniju)?Koje otočne skupine u Atlantiku pripadaju Španjolskoj, a koje Portugalu?Koje su najvažnije gospodarske djelatnosti u Andori?Kakvo značenje ima Gibraltar?Pokaži i imenuj na geografskoj karti važnija gospodarska središta Španjolske, Portugala i Andore.Usporedi pomorsku važnost Portugala i Španjolske u vrijeme geografskih otkrića i danas.Kakvo je stanje okoliša u turističkim regijama Španjolske i Portugala? Kako umanjiti negativne posljedice masovnog turizma i velike koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti na obali?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata, skicom (grafičkim organizatorom opisne sheme) opisati zadani pojam • vježbati pravila u vođenju rasprave• razviti vještinu kreiranja geografske priče

Zapišite u bilježnicu u obliku pojmova sve što znate o Španjolskoj. Između pojmova koje ste zapisali ucrtajte linije koja ukazuju na međusobnu povezanost pojava i procesa u prostoru. Možete koristiti drvene bojice. Uz pomoć fotografija oblikujte geografsku priču o međuovisnosti prirodne osnove i gospodarskog razvoja Španjolske.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u vođenju rasprave u paru i u skupini U sljedeće dvije minute ispišite asocijacije-pojmove

204

• sposobnost kreiranja geografske priče sa zadanim elementima (putovanje u mašti)• sposobnost usmenog izražavanja (usmeno prezentiranje geografske priče kao predstavnik skupine ili kao dio govornog lanca)

vezane za dosadašnje znanje o Španjolskoj, a potom usporedite s učenikom u klupi pojmove koje ste zapisali. Nadopunite svoje pojmove i objasnite nastale razlike. Usporedite zapisane pojmove s učenicima u klupi ispred i iza vas. Objasnite nastale razlike.Uz pomoć karte i fotografija u udžbeniku te opće karte sa zadanom rutom putovanja oblikujte geografsku priču o čimbenicima razvoja turizma i tipovima turizma u Španjolskoj, Portugalu i Andori.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• prepoznati pozitivne i negativne učinke litoralizacije i nužnost veće brige za stanje okoliša• pitanje razvoja nacionalnog identiteta na primjeru Španjolske• referendum na primjeru Katalonije• pitanje nacionalnih manjina na primjeru Španjolske

Zašto je naseljenost Španjolske sve neravnomjernija? Kako se to odražava na kvalitetu okoliša u obalnim dijelovima? Koje su posljedice masovnog turizma?Koji je većinski narod u Španjolskoj? Kakav je položaj Katalonaca, Baska, Galisijaca i useljenika? Iz kojih dijelova svijeta Španjolska prima najviše useljenika? Po čemu se razlikuje većinski narod od ostalih u Španjolskoj? Koji su dijelovi države najgušće naseljeni?



Uvod • provjera predznanja (klime, svojstva morske vode, romanski jezici, kolonijalizam, mediteranske poljoprivredne kulture)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora ponoviti predznanje; pitanja za metodu razgovora: Koje države ubrajamo u Južnu Europu? Koje države nazivamo pirenejske? Koji tipovi klime prevladavaju u državama Južne Europe? Kakva je važnost Sredozemnog mora za pirenejske države? Koji jezici su službeni u državama Južne Europe? Koje su države Južne Europe bile kolonijalne sile u 19. stoljeću? Kakve mogućnosti za uzgoj mediteranskih kultura u državama Južne Europe pruža prirodna osnova?• najaviti detaljnije upoznavanje Španjolske, Portugala, Andore i Gibraltara; objasniti oblike i metode rada

• odgovaraju na pitanja uz pomoć atlasa i tematskih karata iz cjeline Opća obilježja Europe

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (pomorska država, visoravan, natapanje, obojeni metali, pomorska orijentacija, solarna energija), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i

• zadati zadatak za samostalni rad: U sljedeće dvije minute ispišite asocijacije-pojmove vezane za dosadašnje znanje o Španjolskoj, a potom usporedite s učenikom u klupi pojmove koje ste zapisali. Nadopunite svoje pojmove i objasnite nastale razlike (rasprava u paru). Usporedite zapisane pojmove s učenicima u klupi ispred i iza vas. Objasnite nastale razlike (rasprava u skupini).

• ispisuju u bilježnicu u obliku pojmova sve što znaju o Španjolskoj; svaki učenik time preispituje svoje znanje koje je u dotadašnjem obrazovanju stekao iz geografije i povijesti i drugih predmeta; raspravom u paru i skupini vježbaju komunikacijske vještine i provjeravaju svoje znanje i stavove

205

pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• nakon rasprave u skupinama zapisati pojmove na ploču i povezati ih u grozdove; grozdove graditi metodom razgovora; naglasiti uzročno-posljedične veze i odnose i oblikovati zaključke; pisati kredom u boji

• metodom usmenog izlaganja objasniti geografski položaj Portugala, pripadnost sredozemnom kulturno-civilizacijskom krugu, obilježja prirodne osnove i pomorsku orijentaciju; metodom razgovora usporediti spomenuta obilježja sa Španjolskom; sažetak zapisati na drugi dio ploče

• metodom razgovora, demonstracije i rada na tekstu (peti odlomak, U/116) objasniti demografska obilježja Španjolske i zapisati sažetak na plan ploče; aktualizirati informacije o statusu etničkih manjina i useljavanja preko Ceute i Melille, posebno pitanje statusa Katalonije

• prezentirati tablicu sa statističkim podatcima o gospodarstvu; metodom razgovora analizirati i usporediti gospodarski sastav stanovništva i strukturu dohotka Španjolske, Portugala i Andore. U tablici ispisati sektore gospodarstva; objasniti učenicima kako će ispuniti tablicu: uz svaki sektor upisati najvažnije djelatnosti; nakon rada na tekstu (udžbenik, str. 117-119) uza svaku granu gospodarstva zapisati kratko objašnjenje

• organiziraju informacije u grozdove prema modelu kojeg učitelj kreira na ploči; objašnjavaju uzročno-posljedične veze i grafički ih naglašavaju bojom

• slušaju izlaganje učitelja, uspoređuju geografska obilježja Portugala i Španjolske, bilježe sažetak u bilježnice

• nakon pročitanog teksta odgovaraju na pitanja i bilježe sažetak u bilježnice: Koji je većinski narod u Španjolskoj? Kakav je položaj Katalonaca, Baska, Galisijaca i useljenika? Iz kojih dijelova svijeta Španjolska prima najviše useljenika? Koji su dijelovi države najgušće naseljeni? Zašto je naseljenost Španjolske sve neravnomjernija?

• analiziraju prezentirane statističke podatke, crtaju tablicu u bilježnice, nakon analize statističkih podataka i teksta u udžbeniku dopunjavaju tablicu

Završni dio sata



• podijeliti učenike u tri skupine i skupinama zadatke:

Zadatak za 1. skupinu: Uz pomoć karte i fotografija u udžbeniku te opće karte sa zadanom rutom putovanja (krstarenje Genova-Palma de Mallorca-Benidorm, putovanje Benidorm-Sierra Nevada-Cordoba-Madrid-Mont Serrat-Barcelona) oblikujte geografsku priču o čimbenicima razvoja turizma i tipovima turizma u Španjolskoj, Portugalu i Andori.

Zadatak za 2. skupinu: Uz pomoć fotografija Mesete, obale, Pireneja, Madrida, Barcelone, Benidorma, Mont

• formiraju skupine i oblikuju geografsku priču (nije nužno da zapišu cjeloviti tekst, mogu biti natuknice, ali može biti i esej; skupina sama odabire oblik pisanog rada jer je primarni cilj kreirati putovanje u mašti, s geografskim elementima; vještinu pisanja unaprijedit će samostalnim radom kod kuće ili na satu tematskoga ponavljanja)

• po završetku rada u okviru zadanoga vremena prezentiraju priču (predstavnik skupine ili svi članovi skupine u govornom lancu, sukladno prema unaprijed dogovorenom modelu kojeg predlaže učitelj)

206

Serrata oblikujte geografsku priču o međuzavisnosti prirodne osnove i gospodarskog razvoja Španjolske.

Zadatak za 3. skupinu: Uz pomoć tablice i fotografija u udžbeniku te dijagrama oblikujte geografsku priču o gospodarskim razlikama među pirenejskim državama.

• vrednovati rezultate rada skupina (može se vrednovati sadržaj geografske priče prema ključnim riječima i kvaliteta usmene prezentacije)

• Potaknuti učenike na proširivanje znanja samostalnim radom kod kuće (napisati sažetak o Gibraltaru i dva primjera geografske priče za domaću zadaću).


PIRENEJSKE DRŽAVE

trgovina (EU) kasna industrijalizacija pomorstvo kolonije (Lat. Amerika, JI Azija) mlade planine ŠPANJOLSKA između Atlantika i Sredozemnog mora obala } turizam otoci (Baleari, Kanarski otoci) Meseta

emigracija

stanovništvo Španjolske: Kastilijanci, Katalonci, Galisijci, Baski - službeni jezik – španjolski + jezici etničkih manjina (većinski i manjinski identitet)- litoralizacija (posljedice za okoliš), imigracija u suvremeno doba (multikulturno društvo)

Portugal - jz dio Pirenejskog poluotoka - sredozemni kulturno-civilizacijski krug - najgušće naseljeno primorje - Lisabon, Porto

država djelatnostiIII. sektora

djelatnostiII. sektora

djelatnostiI. sektora

Španjolska turizam: klima, obale, gradovitrgovina - član EU industrija - oko velikih gradova poljoprivreda -

mediteranske kulture

Portugal promet - geografski položajturizam - gradovi, klima industrija - član EU ribarstvo - ocean,

poljoprivreda

Andora trgovina - slobodna carinska zona, turizam

207

Nastavne metode: oluja ideja, metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije, izravna i neizravna grafička, putovanje u mašti (geografska priča).

Oblici rada: frontalni, skupni, rad u parovima, samostalni rad.



Izborni sadržaji: Učenici koji žele mogu detaljnije obraditi jednu od sljedećih tema: Masovni

turizam Španjolske – pozitivni i negativni učinci; Status Gibraltara u sadašnjosti i u

budućnosti; Katalonija – samostalna država Europe?

208


Nastavna tema: 16. Ostale države Južne Europe

Nastavna jedinica: Grčka, Albanija, Malta



• povijest: život i kultura starih Grka

• vjeronauk: islamska vjera i kultura


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• usporediti i izdvojiti posebnosti Grčke, Albanije i Malte te njihovih važnijih gradova• obrazložiti razliku između pojmova primorska i pomorska država.• opisati vrste turizma u pojedinim državama

Zašto je prokopan Korintski kanal?Objasni zašto je u Grčkoj naseljeniji obalni prostor.Koji su glavni grčki poljoprivredni proizvodi?Što je uvjetovalo razvoj turizma u Grčkoj?Zašto je Malta tijekom povijesti bila na meti brojnihosvajača?Kako se na Malti rješava problem vodoopskrbe?Koje su gospodarske djelatnosti razvijene na Malti?Navedi osnovne razloge slabije gospodarske razvijenosti Albanije.Koja su osnovna demografska obilježja Albanije?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razvijati kartografsku pismenost• prepoznati prednosti prezentiranja informacija u sažetom, grafički uređenom obliku (prospekt)

Pročitaj s geografske karte imena otočnih skupina koje pripadaju GrčkojPokaži na geografskoj karti Korintski kanal i obrazloži njegovu važnost.Uz pomoć boje na općoj karti zaključi kakav reljef prevladava u Grčkoj.Analiziraj klimatski dijagram i navedi obilježja sredozemne klime. Obrazloži kako je prirodna osnova Grčke utjecala na život ljudi i gospodarstvo u prošlosti i kakve mogućnosti nudi danas.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti kompetenciju usvajanja znanja i razvoja geografskih vještina čitanjem geografske karte, teksta u udžbeniku, dijagrama i statističkih podataka• navesti primjer korištenja grčkog jezika i pisma u geografiji

Analiziraj statističke podatke i zaključuju kakva su gospodarska obilježja Grčke, u usporedbi s Italijom i Španjolskom.Koriste li se u geografiji neke riječi iz grčkog jezika i slova iz grčkog pisma?

209


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• prepoznati važnost racionalnog gospodarenja vodom, posebice na otocima i prostorima krškog reljefa

Zašto je na Malti veliki problem opskrba vodom? Kako se rješava taj problem?



Uvod • poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• zagonetkama najaviti upoznavanje Grčke, Albanije i Malte: učenici imaju 30 sekundi za odgonetavanje svakog pojma, zagonetke se mogu prezentirati u powerpoint prezentaciji ili podijeliti kao kartice učenicima; nakon isteka zadanoga vremena učenici koji su odgonetnuli pojam dižu ruke, time učitelj utvrđuje uspješnost i dinamiku zaključivanja; prijedlog: prozvati nekoliko učenika koji nisu digli ruke da objasne koje su pojmove upisali; učenici koji su digli ruke po potrebi korigiraju odgovore i nakon toga se upisuje naslov na ploču

• metodom razgovora utvrditi razlike geografskog smještaja i položaja Grčke, Albanije i Malte

• rješavaju zagonetke: Imam ih oko 2000, na jednom sam udomila kćer feničkog kralja. Zovu me kolijevkom. Moje je ime _____________ .Na mojoj je zastavi križ, a jedan od mojih službenih jezika ne razumije nitko u Europi. Moje je ime ______________ .Moji stanovnici imaju najniži životni standard u Južnoj Europi, a prva sam po abecedi među europskim državama. Moje ime je _________________ .

• pokazuju na zidnoj karti Europe Grčku, Albaniju i Maltu• opisuju razlike geografskog smještaja i položaja Grčke, Albanije i Malte

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (primorska i pomorska država, natapanje, pomorska orijentacija), pojave i procese

• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada, izrade praktičnih radova

• analizom geografske karte upoznati otočne skupine, važnost Korintskog kanala i reljef Grčke; • metodom razgovora ponoviti obilježja sredozemne klime, utjecaj klime na vegetaciju te reljefa i klime na razmještaj stanovništva; zaključiti da je nedostatak obradivog zemljišta poticao emigraciju u prošlosti

• metodom razgovora ponoviti važnost grčke civilizacije za europsku kulturu

• prezentirati statističke podatke o gospodarstvu i utvrditi važnost pojedinih sektora i djelatnosti u gospodarskoj strukturi stanovništva i strukturi dohotka; usporediti podatke s Italijom i Španjolskom; zaključiti da djelatnosti primarnog sektora zapošljavaju znatan udio stanovništva, a djelatnosti sekundarnog sektora manji udio, što ukazuje na slabiji

• čitaju geografsku kartu i navode otočne skupine koje pripadaju Grčkoj; pokazuju Korintski kanal i obrazlažu njegovu važnost; čitaju boje na općoj karti i zaključuju kakav reljef prevladava u Grčkoj; analiziraju klimatski dijagram i navode obilježja sredozemne klime; zaključuju kako je prirodna osnova utjecala na život ljudi i gospodarstvo u prošlosti i kakve mogućnosti nudi danas

• ponavljaju doprinos grčke civilizacije europskoj kulturi i navode mogućnosti turističke valorizacije kulturnih spomenika

• analiziraju statističke podatke i zaključuju kakva su gospodarska obilježja Grčke, u usporedbi s Italijom i Španjolskom

210

razvoj industrije; uputiti učenike da u tekstu udžbenika (U/122) pronađu informacije o važnijim gospodarskim djelatnostima

• metodom usmenog izlaganja objasniti gospodarski uspon Grčke nakon ulaska u Europsku zajednicu, današnju Europsku uniju; zadati učenicima da pronađu i pokažu na geografskoj karti vodeća gospodarska i demografska središta Grčke

• zadati zadatak za metodu rada na tekstu: Iz udžbenik, str. 122-123 izdvojite geografske posebnosti Malte; metodom razgovora provjeriti točnost odgovora; pitanja za metodu razgovora: Zašto je Malta imala burnu prošlost? Kako je to utjecalo na obilježja stanovništva? Potražite na zidnoj karti tri veća (i nastanjena) otoka. Zašto je veliki problem opskrba vodom? Kako se rješava taj problem? Koje djelatnosti imaju najveću važnost u gospodarstvu?

• metodom demonstracije, razgovora i usmenog izlaganja objasniti geografska obilježja Albanije; analizom opće karte opisati reljefna obilježja i izgled obale; usmenim izlaganjem objasniti podrijetlo Albanaca; prezentirati statističke podatke o stanovništvu i zaključiti da je Albanija gusto naseljena, da se po prirodnom kretanju stanovništva izdvaja među europskim državama, da na demografska obilježja utječe i vjera i da je zbog velikog udjela mladog stanovništva i slabe gospodarske razvijenosti još uvijek emigracijska država; prezentirati statističke podatke o gospodarstvu i usporediti ih s ostalim državama Južne Europe; zaključiti da je Albanija pripada slabije razvijenim državama Europe, da značajan udio stanovništva živi na selu i od poljoprivrede; metodom usmenog izlaganja objasniti razloge gospodarske zaostalosti; pokazati na geografskoj karti glavni grad i glavnu luku

• slušaju izlaganje učitelja, bilježe plan školske ploče, pokazuju Atenu, Pirej i Solun

• čitaju zadani tekst, izdvajaju posebnosti Malte, a zatim odgovaraju na pitanja

• analiziraju opću kartu i zaključuju da je Albanija planinska država, sa slabo razvedenom obalom; slušaju izlaganje učitelja; analiziraju statističke podatke o demografskim obilježjima i zaključuju kakva je gustoća naseljenosti, kakvo je prirodno kretanje stanovništva, izdvajaju faktore koji utječu na rodnost i uzrokuju emigraciju stanovništva; analiziraju statističke podatke o gospodarskim obilježjima i uspoređuju ih s ostalim državama Južne Europe; navode stupanj razvijenosti gospodarstva, redoslijed sektora u zaposlenosti i dohotku, pokazuju Tiranu i Durrës na geografskoj karti

Završni dio sata

• primjena naučenog • podijeliti učenike u pet skupina i zadati zadatke (ponavljanje je moguće organizirati i igrom uloga odnosno tehnikom scenarija)

• usmjeravati skupine u izradi prospekta (to nije poster koji mora

• rad u skupinama: uz pomoć interneta, slijepe karte, udžbenika, fotografija i literature skupine izrađuju pet turističkih prospekata, tri za Grčku (kupališni turizam, vjerski i lječilišni turizam, turizam gradova), po jedan za Maltu i Albaniju

211


sadržavati veću količinu informacija; ključno je da se skupina odluči za jedan, specifični segment turističke ponude i geografski ga argumentira) • vrednovati izrađene prospekte prema unaprijed dogovorenim i prezentiranim elementima i kriterijima

• predstavnici skupina prezentiraju prospekte cijelom razredu, ostali članovi svake skupine prate prezentaciju i vrednuju sadržaj prospekta i način prezentiranja

Plan školske ploče Grčka, Albanija, Malta

GRČKA- poluotočna i otočna država, poveznica Jugoistočne Europe i Jugozapadne Azije- Korintski kanal- mlade planine (zapad), riječne doline, staro gorje (istok) → malo obradivog zemljišta- sredozemna klima, makija- grčka civilizacija → kolijevka europske kulture- gospodarstvo: turizam, pomorstvo, brodogradnja, industrija, poljoprivreda- gospodarska središta: Atena, Solun

MALTA- otočna država u središtu Sredozemnog mora → prometna i vojna važnost → burna prošlost- otoci Malta, Gozo i Comino- sredozemna klima, krški reljef → nedostatak vode- turizam, industrija- Valletta

ALBANIJA- planinska i primorska (ne i pomorska) država uz Jadransko more- potomci Ilira- umjereni prirodni prirast → mlado stanovništvo → emigracija- najslabije razvijena država Južne Europe zbog stoljetne strane vlasti, prometne izolacije i političke zatvorenosti- poljoprivredna država- u posljednjem desetljeću provodi političke i gospodarske promjene i razvija turizam- gospodarska središta: Tirana, Durrës (Drač)

Nastavne metode: metoda razgovora, izlaganja, rada na tekstu, demonstracije, neizravna grafička, metoda praktičnih radova.

Oblici rada: frontalni, skupni, samostalni.


Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

212

Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Zainteresiranim učenicima zadati temu za samostalno istraživanje –

Olimpijske igre.

213

Nastavna cjelina: VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE

Nastavna tema: 17. Države Jugoistočne Europe

Nastavna jedinica: Crnomorske države



• povijest: osmanlijska vlast u Jugoistočnoj Europi, svjetske krize i Prvi svjetski rat

• kemija: nafta

• vjeronauk: kršćani na drugi način (Pravoslavna crkva, grkokatolici)


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pokazati na geografskoj karti i imenovati države i glavne gradove Jugoistočne Europe• izdvojiti na geografskoj karti crnomorske države• opisati na geografskoj karti prometni položaj crnomorskih država i pokazati najvažnije prometne pravce• obrazložiti etnički i vjerski mozaik naroda u crnomorskim državama• opisati prirodnogeografske osobitosti crnomorskih država (delta Dunava)

Objasni geografski položaj Rumunjske i Bugarske.Zašto u Rumunjskoj i Bugarskoj žive brojne etničke manjine?Pokaži na geografskoj karti prirodne cjeline u Rumunjskoj i Bugarskoj.Usporedi mogućnosti razvoja primarnog sektora u Rumunjskoj i Bugarskoj.Opiši i usporedi obilježja primarnog i sekundarnog sektora u Rumunjskoj i Bugarskoj.Usporedi razvoj prometa i turizma u Rumunjskoj i Bugarskoj.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• prepoznati koji se brojčani odnosi vizualiziraju kružnim dijagramima• primijeniti pravila za izradu kružnih dijagrama ili kombiniranih dijagrama• razvijati koncept regionalno-geografske analize prostora korištenjem programiranog materijala

Na temelju podataka u statističkom prilogu izradi dijagram odnosa površine i broja stanovnika država Jugoistočne Europe.

Uz pomoć geografske karte odredite geografski položaj Rumunjske i upišite na slijepu kartu države s kojima graniči Rumunjska.Na slijepoj karti ucrtaj pružanje Karpata, a ostale prirodnogeografske regije označite slovima: T - Transilvanija, P - Panonska nizina, V - Vlaška nizina, MV - Moldavska visoravan, D - Dobrudža. Radom na tekstu (udžbenik, str. 126-127) odgovori kakve su mogućnosti za razvoj gospodarstva u pojedinim prirodnim regijama.Uz pomoć atlasa upiši na slijepu kartu imena većih i važnijih rijeka u Rumunjskoj (Dunav, Siret, Prut, Olt, Mureş). Radom na tekstu (udžbenik, str. 127) odgovori kakva je gospodarska važnost rijeka u Rumunjskoj.Potraži u atlasima veća gospodarska središta Bukurešt, Iaşi, Cluj-Napoca, Temišvar, Constanţa. Upiši njihova imena na slijepu kartu.

214


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u prijemu, preradi i primjeni verbalnih i brojčanih informacija

Kakav je odnos površine i broja stanovnika među državama Jugoistočne Europe?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primjena strategije kojom učenici poučavaju učenike uz očekivani napredak u preuzimanju odgovornosti za ostvarenje ciljeva, planiranju rada, realizaciji plana u zadanom vremenu, propitivanju ostvarenosti ciljeva

Samostalno, uz pomoć programiranog materijala pripremite se za ulogu poučavatelja. Po završetku rada partnera u paru poučavat ćete o geografskim obilježjima države koju ste obradili



Uvod • najaviti upoznavanje država u regiji Jugoistočna Europa i ponoviti predznanje učenika iz nastavne cjeline Opća obilježja Europe


• metodom demonstracije i razgovora objasniti osnovne obilježja država Jugoistočne Europe; prezentirati dijagram udjela regija u površini i broju stanovnika Europe (udžbenik, str. 11), preglednu kartu regije (udžbenik, str. 125), tematsku kartu paneuropskih prometnih koridora (udžbenik, str. 162); pitanja za metodu razgovora: Kakav je udio država Jugoistočne Europe u površini i broju stanovnika Europe? (regija najmanja površinom, mali udio stanovništva - manje ima samo Sjeverna Europa); Koje države pripadaju toj regiji? Pokažite ih na geografskoj karti. Između kojih je regija položena Jugoistočna Europa? Kako je to utjecalo na prometni položaj? Analizom karte paneuropskih prometnih koridora objasnite koji važni prometni pravci prolaze kroz države Jugoistočne Europe. Pokažite ih na zidnoj karti. Kroz koju državu ne prolazi niti jedan važan prometni pravac? Kako to objašnjavate? (utjecaj reljefa i okruženja)

• zadati zadatak za izravnu grafičku metodu (po potrebi zadati vertikalno mjerilo za visinu simbola ili stupca kojim će se prikazati udio u stanovništvu): uz pomoć podataka u tablici nacrtajte dijagram odnosa površine i broja stanovnika država Jugoistočne Europe i analizom dijagrama odgovorite na pitanja:

• analiziraju strukturni krug (U/11), tematsku karu (U/125 i 162) i odgovaraju na pitanja

• odabiru relevantnu vrstu dijagrama i crtaju kombinirani dijagram; odgovaraju na pitanje

215

Kakav je odnos površine i broja stanovnika među državama u regiji? (u tablici pripremiti relativne pokazatelje jer cilj ovog metodičkog koraka nije preračunavanje apsolutnih brojeva u relativne već vizualizacija brojčanih podataka radi ostvarenja načela zornosti i razvijanja praktičnih geografskih vještina) (najveća površinom i brojem stanovnika je Rumunjska, najmanja površinom Kosovo, a brojem stanovnika Crna Gora)

• metodom rada na tekstu (udžbenik, str. 125) i metodom razgovora nabrojiti zajednička obilježja regije; pitanja za metodu razgovora: Na temelju kojih zajedničkih obilježja je izdvojena ova regija? (slična prirodnogeografska obilježja, demografska obilježja, zajednička povijest, suvremena politička obilježja, stupanj gospodarske razvijenosti; svaki iskaz potkrijepiti primjerom, npr. mlade planine nastale alpskim nabiranjem, prirodni pad, osmanska osvajanja, proces gospodarskih i demokratskih promjena, niži stupanj gospodarske razvijenosti u odnosu na dosada upoznate države). Po kojim se geografskim obilježjima i suvremenim procesima razlikuju države Jugoistočne Europe? (očekuje se da učenici prepoznaju barem jednu razliku, npr. članstvo Bugarske i Rumunjske u Europskoj uniji ili stvaranje država - pet država nastalo je postupnim raspadom bivše SFRJ; na temelju tog odgovora najaviti upoznavanje Rumunjske i Bugarske)

• čitaju tekst na 125 str. udžbenika, nabrajaju zajednička obilježja država Jugoistočne Europe

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (Crnomorske države, etnički i vjerski mozaik, nacionalna manjina, sutjeska), pojave i procese

• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, planiranja vremena rada, poučavanja drugog učenika

• pročitati uvod u nastavnu jedinicu (udžbenik, str. 126) i zapisati zajednička obilježja Rumunjske i Bugarske

• metodom razgovora, demonstracije i neizravnom grafičkom metodom objasniti demografska obilježja Rumunjske; pitanja za metodu razgovora: Kojoj jezičnoj skupini pripadaju Rumunji? Prezentirati dijagram etničkog sastava stanovništva te tablicu s ostalim statističkim pokazateljima; podatci za etnički sastav stanovništva prema popisu 2002. godine: 89,5 % Rumunji; 6,6 % Mađari; 2,5 % Romi; 0,3 % Nijemci; 0,3 % Ukrajinci; 0,2 % Rusi; 0,2 %

• slušaju tekst i ispisuju zajednička obilježja crnomorskih država

• odgovaraju na pitanja, analiziraju dijagrame, tematske karte i statističke podatke, samostalno formuliraju zaključke, bilježe sažetak u bilježnice

216

Turci; 0,4 % ostalih 18 etničkih manjina (može se prezentirati i tematska karta etničkog sastava stanovništva s prostornim rasporedom udjela manjina i većinskog naroda – Prilog 1). Podatci za vjerski sastav stanovništva prema popisu 2002. godine: 86,8 % rumunjska pravoslavna crkva; 4,7 % katolici; 4,7 % protestanti; 0,9 % grčka pravoslavna crkva; 3% ostali (ateisti, baptisti, muslimani, židovi...). Na temelju prezentiranih podataka odgovoriti: Kakva je gustoća naseljenosti? Kakav je etnički sastav stanovništva? Kakav je vjerski sastav stanovništva? Kakve su odrednice prirodnoga kretanja stanovništva? Usporedite smrtnost dojenčadi, očekivanu životnu dob, stupanj urbanizacije i gospodarsku strukturu stanovništva s ostalim državama u regiji

• metodom razgovora, demonstracije i neizravnom grafičkom metodom objasniti demografska obilježja Bugarske. Kojoj jezičnoj skupini pripadaju Bugari? Prezentirati dijagram etničkog sastava stanovništva te tablicu s ostalim statističkim pokazateljima. Podatci za etnički sastav stanovništva prema popisu 2011. godine: 85 % Bugari; 9 % Turci; 5 % Romi; 1 % ostale etničke manjine (Rusi, Armenci, Vlasi, Grci). Podatci za vjerski sastav stanovništva prema popisu 2011. godine: 76 % bugarska pravoslavna crkva; 10 % muslimani; 14 % ostali (katolici, protestanti, židovi, ateisti). Na temelju prezentiranih podataka odgovoriti: Kakva je gustoća naseljenosti? Kakav je etnički sastav stanovništva? Kakav je vjerski sastav stanovništva? Kakve su odrednice prirodnoga kretanja stanovništva? Usporedite smrtnost dojenčadi, očekivanu životnu dob, stupanj urbanizacije i gospodarsku strukturu stanovništva s ostalim državama u regiji.

• zadati zadatke za samostalni rad (Prilog 2) i objasniti princip rada: polovica razreda obrađuje Rumunjsku, a polovica Bugarsku; po završetku rada učenici poučavaju učenike radom u parovima; parovi se formiraju slučajnim izborom; na radnom listiću su zadaci i slijepe karte za obje države; ako se ova strategija (oblik rada)

• odgovaraju na pitanja, analiziraju dijagrame, tematske karte i statističke podatke, uspoređuju demografska obilježja Rumunjske i Bugarske, samostalno formuliraju zaključke, bilježe sažetak u bilježnice

• rad s programiranim materijalom, 10 minuta

217

provodi prvi put, nužno je planirati vrijeme (zadati vrijeme rada) i pripremiti programirani materijal; naprednija etapa rada podrazumijeva da učenici u skupini samostalno planiraju vrijeme rada, samostalno prikupljaju materijale i kreiraju poučavanje drugih (drugog) učenika; strategiju kojom učenici poučavaju učenike treba dugo vježbati i ne odustati ako početni rezultati nisu zadovoljavajući; uz strategije nelingvističkih prikaza, bilježenja, sažimanja te sličnosti i razlika, ovo je najučinkovitiji oblik učenja i socijalna kompetencija nužna za cijeli život (preuzimanje odgovornosti, planiranje, realizacija plana u zadanom vremenu, propitivanje ostvarenosti ciljeva)

• po isteku zadanoga vremena formirati parove za razmjenu informacija

• provjeriti rezultate samostalnog i rada u parovima, zapisati na ploču gospodarske mogućnosti prirodnih regija i rijeka; provjeriti primjenu stečenih znanja na zidnoj karti pokazivanjem prirodnih regija, rijeka i gospodarska središta

• sintetizirati nastavne sadržaje o crnomorskim državama pitanjima 1., 2., 5. i 6. iz udžbenika (str. 128)

• parovi međusobno razmjenjuju informacije (učenici poučavaju učenike, 5 minuta) i dopunjavaju radni listić

• jedan par prezentira rezultate rada, ostali učenici (parovi) prate i provjeravaju svoje bilješke

• odgovoriti na odabrana pitanja u udžbeniku (str. 128)

Završni dio sata



• raspraviti s učenicima kako su se osjećali u ulozi poučavatelja i poučavanih, što žele unaprijediti u idućoj etapi ovakvog rada, prepoznaju li gdje će im u životu trebati takva organizacija rada; završiti raspravu sažetkom

• zadati domaću zadaću: riješite zadatke u radnoj bilježnici na str. 66-68 (ako su se tijekom sata učenici koristili slijepom karte iz radne bilježnice, zadati preostale zadatke za domaću zadaću)

• učenici kojima učitelj daje riječ obrazlažu svoje mišljenje, slušaju ostale govornike, ne prekidaju ih, razmišljaju o svojem mišljenju (potvrđuju svoj stav ili ga promijene nakon što su saslušali argumente nekoliko sudionika u raspravi)


Plan školske ploče Crnomorske države

- zajednička obilježja: izlaz na Crno more; dugotrajna osmanska vlast; česte promjene granica → etnički i vjerski mozaik; utjecaj SSSR-a 1945. – 1991. → političke, gospodarske i društvene promjene → prijem u NATO i Europsku uniju

218

RUMUNJSKA- Rumunji = romanski narod + brojne etničke manjine- jezični i vjerski mozaik, prirodni pad- prirodne regije: Karpati – šumarstvo, rudarstvo, HE, turizamTransilvanija, Moldavska visoravan, Dobrudža – rudarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, voćarstvoVlaška nizina, Panonska nizina – poljoprivreda, industrija - rijeke → promet, HE - poljoprivredno-industrijska država; III. sektor – promet, turizam

BUGARSKA - Bugari = južnoslavenski narod + brojne etničke manjine- vjerski mozaik, prirodni pad- prirodne regije: Stara planina, Rodopi – šumarstvo, HE, turizamTrakijska nizina, Dunavska ravnica, dolina Marice – žitarice, industrijsko bilje, povrće, vinova loza- gospodarstvo – uvoz ruda i energenata, strana ulaganja; industrijsko-poljoprivredna država, velika važnost turizma

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, usmenog izlaganja, neizravna grafička, metoda demonstracije, rad s programiranim materijalom.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima (učenici poučavaju učenike) i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, slijepe karte Rumunjske i Bugarske, tematske karte (pregledna karta država, paneuropski prometni koridori, gustoća naseljenosti, korištenje zemljišta, prostorni raspored industrije), dijagrami (udio regija u površini i broju stanovnika Europe, odnos površine i broja stanovnika u Jugoistočnoj Europi, gospodarska struktura stanovništva i struktura dohotka), fotografije, tablica sa statističkim podatcima, radni listići.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Grgin, C. M., 2012: Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16.-18. stoljeće), FF press, Zagreb.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Popis priloga:

219

1. Etnički sastav stanovništva Rumunjske 2011. godine

• zadatci za Rumunjsku:1. Uz pomoć geografske karte odredite geografski položaj Rumunjske i upišite na slijepu kartu države s kojima graniči Rumunjska (mogu se koristiti karte u radnoj bilježnici, str. 66, ili isprintane i uvećane kao radni listić koji nakon završetka rada učenici zalijepe u bilježnice). 2. Na slijepoj karti ucrtajte pružanje Karpata, a ostale prirodno-geografske regije označite slovima: T - Transilvanija, P - Panonska nizina, V - Vlaška nizina, MV - Moldavska visoravan, D - Dobrudža. Radom na tekstu (udžbenik, str. 126-127) odgovorite na pitanje: Kakve su mogućnosti za razvoj gospodarstva u pojedinim prirodnim regijama?3. Uz pomoć atlasa upišite na slijepu kartu imena većih i važnijih rijeka u Rumunjskoj (Dunav, Siret, Prut, Olt, Mureş). Radom na tekstu (udžbenik, str. 127) odgovorite na pitanje: Kakva je gospodarska važnost rijeka u Rumunjskoj?4. Potražite u atlasima veća gospodarska središta: Bukurešt, Iaşi, Cluj-Napoca, Temišvar, Constanţa. Upišite njihova imena na slijepu kartu.5. Analizirajte dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka (U/126) i odgovorite na pitanje: Kakva je uloga pojedinih sektora u zaposlenosti i dohotku? Radom na tekstu (udžbenik, str. 127) odgovorite na pitanja: Koje djelatnosti tercijarnog sektora ostvaruju najveći dohodak? (ponovite važnost dunavskoga plovnog puta; nabrojite faktore razvoja turizma)

• zadatci za Bugarsku:1. Uz pomoć geografske karte odredite geografski položaj Bugarske i upišite na slijepu kartu države s kojima graniči. 2. Na slijepoj karti ucrtajte pružanje Stare planine i Rodopa, a ostale prirodno-geografske regije označite

220

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3f/Ethnic-map-of-Romania-2011.png

slovima: DR – Dunavska ravnica, DM – dolina Marice, TN - Trakijska nizina. Radom na tekstu (udžbenik, str. 127) odgovorite na pitanje: Kakve su mogućnosti za razvoj gospodarstva u pojedinim prirodnim regijama?3. Uz pomoć atlasa upišite na slijepu kartu imena većih i važnijih rijeka u Bugarskoj (Dunav, Marica, Struma). Radom na tekstu (udžbenik, str. 128) odgovorite na pitanje: Na čemu se temelji razvoj industrije i proizvodnja energije u Bugarskoj?4. Potražite u atlasima veća gospodarska središta: Sofija, Plovdiv, Varna, Burgas, Ruse. Upišite njihova imena na slijepu kartu.5. Analizirajte dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka (U/127) i odgovorite na pitanje: Kakva je uloga pojedinih sektora u zaposlenosti i dohotku? Radom na tekstu (udžbenik, str. 128) odgovorite na pitanje: Zašto Bugarska postaje važno turističko odredište?

Izborni sadržaji: zainteresiranim učenicima zadati teme za samostalni rad: Tragovi

Osmanskog carstva u arhitekturi, jeziku i mentalitetu; Delta Dunava; Turizam Bugarske;

Karaševski Hrvati

221

Nastavna cjelina: VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE

Nastavna tema: 17. Države Jugoistočne Europe

Nastavna jedinica: Ostale države Jugoistočne Europe



• povijest: svjetske krize i Prvi svjetski rat

• vjeronauk: kršćani na drugi način


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti na geografskoj karti kontinentske države• pokazati na geografskoj karti i imenovati države i glavne gradove• opisati na geografskoj karti prometni položaj i pokazati najvažnije prometne pravce• obrazložiti etnički i vjerski mozaik naroda• opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Una, kanjon Tare, Ohridsko jezero...)• komparativna analiza gospodarskog standarda pripadajućih država

Usporedi geografski položaj Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Pokaži na geografskoj karti prirodno-geografske cjeline u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.Kakve mogućnosti za razvoj pojedinih sektora gospodarstva nudi prirodna osnova Bosne i Hercegovine, a kakve prirodna osnova Crne Gore?Objasni etnički i vjerski mozaik u ovim državama.Zašto BiH i Crna Gora pripadaju slabije razvijenim europskim državama?Pokaži na geografskoj karti veće gradove i gospodarska središta u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.Usporedi geografski položaj Srbije, Makedonije iKosova.Pokaži na geografskoj karti prirodno-geografskecjeline u Srbiji, Makedoniji i na Kosovu.Usporedi mogućnosti za razvoj pojedinih sektoragospodarstva u Srbiji, Makedoniji i Kosovu.Objasni etnički i vjerski mozaik u ovim državama.Zašto Makedonija, Srbija i Kosovo pripadaju slabijerazvijenim državama Europe?Pokaži na geografskoj karti veće gradove igospodarska središta u Srbiji, Makedoniji i Kosovu.Koje su reljefne razlike između istočne i zapadneMakedonije?U čemu je značenje doline Vardara?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• selektirati podatke u zadanom tekstu i u sažetom obliku ih zapisati na kartice• koristiti pouzdane izvore u prikupljanju podataka o gospodarskim obilježjima• na temelju samostalno prikupljenih podataka izraditi strukturni krug ili strukturni stupac• koristiti odgovarajuće kartografske znakove za

Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Od kojih se jedinica sastoji Bosna i Hercegovina prema Daytonskom sporazumu? Nabrojite tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Kojim jezicima govore spomenuti narodi? Koje vjere su zastupljene u Bosni i Hercegovini? Zašto je BiH etnički, jezično i vjerski

222

društveno-geografske sadržaje u izradi tematske karte (postera)• primijeniti pravila za analizu klimatskih dijagrama • oblikovati sažetak za usmeno izlaganje

složena država? Na kartice s imenima gradova SARAJEVO, BANJA LUKA, ZENICA, TUZLA, MOSTAR dopišite po jednu posebnost (iz teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite kartice i pridružite im fotografije. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s prirodno-geografskim osobitostima rijeke Une. Na slijepu kartu ucrtajte kartografski znak za slapove i zalijepite karticu. Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku strukturu stanovništva i strukturu dohotka za zadnju dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u publikaciji World Bank Indicators). Na karticu upišite odgovor na pitanje: Kakva je uloga sekundarnog sektora u zaposlenosti i u dohotku?Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje postoje uvjeti razvoja. Podebljajte državne granice Bosne i Hercegovine. Upišite imena država s kojima graniči. Crvenom bojom zaokružite izlaz BiH na Jadransko more. Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje Sarajevsko-zeničke kotline. Na klimatskim dijagramima Mostara, Sarajeva, Bjelašnice odredite tip klime.Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član usmeno izloži jedan ili dva zadatka.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pravilno pisati geografska imena (odgovarajućom bojom, poštujući jezična pravila i smjer pružanja na geografskoj karti)• usmeno prezentirati zadani sadržaj uz pomoć postera

Upišite na slijepu kartu ime zaljeva Boka kotorska.Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje planina Korab i Šar planina i pravilno upišite geografska imena. Svaki član skupine neka izloži odgovore na jedan ili dva zadatka, koristeći izrađeni poster.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• razvijati organizacijske vještine (podjela rada, objedinjavanje rada)• razvijati vještinu preciznosti u praktičnim radovima• odgovorno i savjesno obaviti preuzeti zadatak• vrednovati načine čuvanja prirodne i kulturne baštine te njihove valorizacije u turizmu i drugim djelatnostima

Pregledajte radni materijal, dogovorite podjelu rada i način provjere prije prezentacije izvješća pred razredom.Zalijepite kartice na poster na odgovarajuća mjesta. Pazite da poster bude pregledan.Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.Navedite primjere zaštite prirodne i kulturne baštine te njihove valorizacije u turizmu i drugim djelatnostima u državama Jugoistočne Europe.

Tijek nastavnog sata

223

Etape sata


Uvod • najava cilja nastavnog sata i organizacija rada

• podijeliti učenike u pet skupina i skupinama zadatke. Svaka skupina obrađuje jednu državu: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo. Radni materijal1. slijepa karta države veličine A3 (može se koristiti slijepom kartom iz radne bilježnice sa str. 69 i 71, isprintanom i uvećanom)2. kartice s imenima prirodnogeografskih regija, rijeka, jezera, gradova3. klimatski dijagrami (mogu se isprintati s interneta ili se sat prije mogu podijeliti tablice s podatcima za izradu klimatskih dijagrama Mostara, Bjelašnice, Beograda, Sarajeva, Skopja, Prištine i Podgorice)4. fotografije gradova i prirodno-geografskih osobitosti država (ili učenicima omogućiti služenje internetom i ispis fotografija)5. tablica sa statističkim podatcima o stanovništvu i gospodarstvu za svaku državu6. odabrani tekstovi

• formiraju skupine, preuzimaju radni materijal, planiraju vrijeme rada, preuzimaju zaduženja/uloge unutar skupine

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (kontinentske države, etnički i vjerski mozaik, državotvorni ili konstitutivni narod, etnička manjina, sutjeska [klisura]), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• obilaziti i po potrebi usmjeravati rad skupina

• rade u skupinama (20 minuta), pojedinačno, svatko svoj zadatak, međusobno provjeravaju točnost odgovora, racionalno koriste raspoloživo vrijeme za rad, pripremaju usmenu prezentaciju

Završni dio sata



• organizirati izvješća skupina; podijeliti tablice za praćenje izvješća. Postere izložiti u učionici i uz pomoć njih i radne bilježnice sljedeći sat ponoviti nastavne sadržaje o državama Jugoistočne Europe. Moguće je i fotografirati postere i učiniti ih dostupnim putem intraneta

• vrednovati rad skupina, postere koje su izradili te kvalitetu prezentacije, prema unaprijed definiranim elementima i kriterijima

• svi članovi skupine prezentiraju odgovore na zadatke o državu koju su obradili• izvješća ostalih skupina prate ispunjavanjem radnog listića (tablice)

• aktivno sudjeluju u samovrednovanju i vrednovanju rada

224

• zadati domaću zadaću: Odgovorite na pitanje zašto su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Kosovo slabije razvijene države u Europi



Posteri

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, metoda rada s karticama, razgovora, usmenog izlaganja, izravna i neizravna grafička, demonstracije, metode praktičnih i pisanih radova.

Oblici rada: skupni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, kartice, slijepe karte, ljepilo, drvene bojice, fotografije, klimatski dijagrami, kružni i dijagrami sa stupcima, tablice sa statističkim podatcima, računalo s pristupom internetu.


Popis priloga:

Zadatci za skupine:

Skupina Bosna i Hercegovina

1. Podebljajte državne granice Bosne i Hercegovine. Upišite imena država s kojima graniči. Crvenom bojom

zaokružite izlaz BiH na Jadransko more.

2. Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje

postoje uvjeti razvoja. Kartice: PERIPANONSKA BOSNA, NISKA HERCEGOVINA, BOSANSKO-

HERCEGOVAČKI VISOKI KRŠ, SREDNJA BOSNA. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster

(slijepu kartu). Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje Sarajevsko-zeničke kotline.

3. Na klimatskim dijagramima Mostara, Sarajeva, Bjelašnice odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu kartu.

4. Pronađite u atlasima sljedeće rijeke: SAVA, UNA, NERETVA, BOSNA, VRBAS, DRINA. Kartice s

imenima rijeka zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti. Crnom bojom ucrtajte važan prometni

225

koridor koji preko BiH povezuje Srednju i Južnu Europu.

5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Od kojih se jedinica sastoji Bosna i

Hercegovina prema Daytonskom sporazumu? Nabrojite tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. (Po

potrebi učenicima objasniti pojam konstitutivnosti i posebnost državnog ustroja Bosne i Hercegovine). Kojim

jezicima govore spomenuti narodi? Koje su vjere zastupljene u Bosni i Hercegovini? Zašto je BiH etnički,

jezično i vjerski složena država? Zalijepite karticu na poster.

6. Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku strukturu stanovništva i strukturu dohotka za

zadnju dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u publikaciji World Bank Indicators). Na karticu

upišite odgovor na pitanje: Kakva je uloga sekundarnog sektora u zaposlenosti i u dohotku?

7. Na kartice s imenima gradova SARAJEVO, BANJA LUKA, ZENICA, TUZLA, MOSTAR dopišite po

jednu posebnost (iz teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu

kartu) zalijepite kartice i pridružite im fotografije.

8. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s prirodno-

geografskim osobitostima rijeke Une. Na slijepu kartu ucrtajte kartografski znak za slapove i zalijepite

karticu.

9. Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.

Skupina Crna Gora

1. Podebljajte državne granice Crne Gore. Upišite imena država s kojima graniči. Izradite karticu s kratkim

opisom stjecanja nezavisnosti. Naslov kartice može biti MLADA EUROPSKA DRŽAVA.


postoje uvjeti razvoja. Kartice: PLANINSKI PROSTOR, PRIMORJE, SREDIŠNJE NIZINE. Upišite na

slijepu kartu ime zaljeva Boka kotorska. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster (slijepu kartu).

3. Na klimatskim dijagramima Podgorice, Budve i Durmitora odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu

kartu.

4. Pronađite u atlasima imena TARA, ZETA, BOJANA, SKADARSKO JEZERO. Kartice s imenima rijeka i

jezera zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.

5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Koji narodi i etničke manjine žive u

Crnoj Gori? Koje vjere su zastupljene u Crnoj Gori? Zalijepite karticu na poster.



upišite odgovor na pitanje: Zašto tercijarni sektor ima veći udio u zaposlenosti nego u dohotku?

7. Na kartice s imenima gradova PODGORICA, NIKŠIĆ, CETINJE dopišite po jednu posebnost (iz teksta

koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite kartice i

pridružite im fotografije.

8. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s opisom prirodno-

226

geografskih osobitosti Durmitora. Zalijepite karticu na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.


Skupina Makedonija

1. Podebljajte državne granice Makedonije. Upišite imena država s kojima graniči. Izradite karticu s

objašnjenjem pojmova CEFTA i Europska unija. Objašnjenje za CEFTA-u potražite u udžbeniku na str. 158.


postoje uvjeti razvoja. Kartice: ZAPADNA (dinarska) MAKEDONIJA, ISTOČNA (rodopska)

MAKEDONIJA, DOLINA VARDARA. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster (slijepu kartu).

Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje planina Korab i Šar planina i pravilno upišite geografska

imena.

3. Na klimatskim dijagramima Skopja i Koraba odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu kartu.

4. Pronađite u atlasima rijeku VARDAR, OHRIDSKO JEZERO, PRESPANSKO JEZERO, DOJRANSKO

JEZERO. Kartice s imenima rijeka i jezera zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti. Crnom bojom

ucrtajte važan prometni koridor koji preko Makedonije povezuje Srednju Europu s Egejskim morem i

Jugozapadnom Azijom.


Makedoniji? Koji su službeni jezici u Makedoniji? Koje su vjere zastupljene u Makedoniji? Zalijepite karticu

na poster.



upišite odgovor na pitanje: Zašto primarni sektor ima veći udio u zaposlenosti nego u dohotku?

7. Na kartice s imenima gradova SKOPJE, KUMANOVO, BITOLA, PRILEP dopišite po jednu posebnost (iz

teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite

kartice i pridružite im fotografije.

8. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s prirodno-

geografskim osobitostima Ohridskog jezera. Zalijepite karticu na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.


Skupina Kosovo

1. Podebljajte državne granice Kosova. Upišite imena država s kojima graniči. Izradite karticu s objašnjenjem

pojmova CEFTA. Objašnjenje za CEFTA-u potražite u udžbeniku na str. 158. Izradite karticu s kratkim

opisom stjecanja nezavisnosti. Naslov kartice može biti NAJMLAĐA EUROPSKA DRŽAVA.


postoje uvjeti razvoja. Kartice: METOHIJSKA ZAVALA, KOSOVSKA ZAVALA. Nakon završetka rada

kartice zalijepite na poster (slijepu kartu). Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje planina: Šar

planina, Kopaonik, Prokletije i pravilno upišite geografska imena.

227

3. Na klimatskom dijagramu Prištine odredite tip klime i zalijepite ga na slijepu kartu.

4. Pronađite u atlasima rijeke BELI DRIM i SITNICA. Kartice s imenima rijeka zalijepite na odgovarajuće

mjesto na slijepoj karti.

5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Koji narodi i etničke manjine žive na

Kosovu? Koji su službeni jezici na Kosovu? Koje su vjere zastupljene na Kosovu? Zalijepite karticu na

poster.

6. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Zašto je gospodarstvo slabo

razvijeno? Navedite temelje za razvoj prerađivačke industrije.

7. Na kartice s imenima gradova PRIŠTINA i PRIZREN dopišite po jednu posebnost (iz teksta koji vam je

priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite kartice i pridružite im

fotografije.

8. Uz pomoć interneta izradite karticu s kulturno-povijesnim znamenitostima Kosova. Zalijepite karticu na

odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.


Skupina Srbija

1. Podebljajte državne granice Srbije. Upišite imena država s kojima graniči.


postoje uvjeti razvoja. Kartice: BAČKA, BANAT, SRIJEM, PERIPANONSKI PROSTOR, PLANINSKI

PROSTOR. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster (slijepu kartu).

3. Na klimatskim dijagramima Beograda, Subotice i Niša odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu kartu.

4. Pronađite u atlasima sljedeće rijeke: DUNAV, SAVA, TISA, DRINA, VELIKA MORAVA. Kartice s

imenima rijeka zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti. Crnom bojom ucrtajte važne prometne

koridore koji preko Srbije povezuju Srednju Europu s Egejskim morem i Jugozapadnom Azijom. Ucrtajte

brod na Dunav i kartografskim znakom hidroelektranu Đerdap.


Srbiji? Koje su vjere zastupljene u Srbiji? Zalijepite karticu na poster.



upišite odgovor na pitanje: Kakva je uloga sekundarnog sektora u zaposlenosti i dohotku?

7. Na kartice s imenima gradova BEOGRAD, NOVI SAD, NIŠ, KRAGUJEVAC, SUBOTICA dopišite po

jednu posebnost (iz teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu

kartu) zalijepite kartice i pridružite im fotografije.

8. Uz pomoć teksta u udžbeniku, str. 136 (Vrijedno je znati) ili interneta izradite karticu s opisom jedne od

prirodno-geografskih osobitosti Srbije. Zalijepite karticu na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.


228

Radni listić: Ostale države Jugoistočne Europe

Država / geografska obilježja

Bosna i Hercegovina Crna Gora Makedonija Kosovo Srbija

Prirodno-geografske regije i gospodarske mogućnosti

Važnost rijeka i jezera

Demografska obilježja (narod, najbrojnija etnička manjina)Gospodarska obilježja (najvažniji sektor u gosp. strukturi i dohotku)

Gospodarska središta

Prirodno-geografska osobitost (kulturno-povijesna znamenitost)

229

Nastavna cjelina: VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE

Nastavna tema: 18. Rusija

Nastavna jedinica: Geografski smještaj, geografski položaj i prirodno-geografska

obilježja Ruske Federacije



• povijest: Rusko Carstvo; nastanak i raspad SSSR-a; nastanak ZND-a i Ruske Federacije

• biologija: tundra, tajga, travnjaci

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti Rusiju kao najveću državu svijeta• obrazložiti na geografskoj karti položaj na dva kontinenta • izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog razvoja Rusije• pokazati na geografskoj karti prirodno-geografske cjeline i opisati njihove gospodarske mogućnosti• opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko jezero, Kamčatka)

Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na površinu i broj stanovnika? Po kojim je obilježjima Ruska Federacija vodeća država svijeta?Objasni na geografskoj karti smještaj i položaj Ruske Federacije.Pokaži na geografskoj karti prirodno-geografske cjeline Ruske Federacije.Objasni obilježja pojedinih prirodno-geografskih cjelina.Objasni međuovisnost klime, tla i biljnog pokrivača u Ruskoj Federaciji.Kojim sljevovima pripadaju rijeke Ruske Federacije? Pokaži ih na geografskoj karti.Objasni značenje rijeka i jezera u Ruskoj Federaciji.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu• pregledno voditi bilješke tijekom sata• primijeniti pravila za interpretaciju opće karte, tematskih karata i dijagrama• integrirati znanja iz povijesti i geografije

Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na prometno povezivanje i suvremene političke odnose? Pokaži na karti i imenuj države s kojima graniči Ruska Federacija na kopnu. Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na površinu i broj stanovnika?Izračunaj kroz koliko se vremenskih zona proteže Ruska Federacija.Uz pomoć tematske karte objasni prostorni raspored vegetacije u Ruskoj Federaciji.Kako je nastala današnja površinom najveća država svijeta? Što ste iz povijesti naučili o stvaranju prve ruske države? Potraži na geografskoj karti prva središta ruske države, Kijev i Moskvu. Kako je Rusija „zakoračila“ na Tihi ocean, Baltičko i Crno more? Kada je nastao Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika? Zašto je u istočnom dijelu Europe proširen komunizam nakon II. svjetskog rata? Kako je SSSR ostvarivao gospodarski i politički utjecaj na države u istočnom dijelu Europe? Što je bila „željezna zavjesa“?

230

Kako je SSSR ostvarivao gospodarsku i političku kontrolu u azijskom dijelu države? Zašto se raspao SSSR? Koje su države nastale raspadom SSSR-a?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja • sposobnost slušanja



Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za napredak u stjecanju znanja i razvoju geografskih vještina

Pitanja za samostalni rad.



Uvod • provjera predznanja (Ruska platforma, Istočnoeuropska nizina, Ural, Volga, Kaspijsko jezero, sljevovi, stepska, sredozemna, umjereno topla, snježno-šumska i polarna klima, tundra, tajga)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora i demonstracije najaviti upoznavanje država u regiji Istočna Europa i ponoviti predznanje učenika iz nastavne cjeline Opća obilježja Europe; pitanja za metodu razgovora: Koju europsku regiju još moramo upoznati? Koje države pripadaju toj regiji? Pokažite ih na geografskoj karti. Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na površinu i broj stanovnika? Odgovorite uz pomoć dijagrama u udžbeniku, str. 11 (površinom najveća regija, 51 posto površine Europe, na toj površini živi samo 23 posto stanovništva Europe). Na temelju kojih zajedničkih obilježja je izdvojena ova regija? (zajednička povijest, slična prirodna osnova, demografska obilježja, gospodarski procesi, međusobne gospodarske veze) po potrebi potpitanjima voditi učenike kako bi izrekli što više zajedničkih obilježja ili ih uputiti na tekst u udžbeniku, str. 137). Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na prometno povezivanje i suvremene političke odnose? (preko Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije ostvaruje se prometna povezanost Ruske Federacije s ostalim regijama Europe; prožimanje političkih i gospodarskih utjecaja europskog Istoka i Zapada). Analizirati tematsku kartu paneuropskih prometnih

• odgovaraju na pitanja, pokazuju države na geografskoj karti, analiziraju dijagram, pronalaze ključne informacije u tekstu, analiziraju tematske karte i samostalno oblikuju zaključke

231

koridora kroz Istočnu Europu (udžbenik, str. 162).

• problemskim pitanjima najaviti upoznavanje prirodno-geografskih obilježja najveće države svijeta i nove svjetske sile: Kakvo je značenje Ruske Federacije u opskrbi Europe energentima? Koji su događaji u Ukrajini obilježili odnose Istoka i Zapada 2014. godine?

• razmišljaju o postavljenim pitanjima i postavljaju hipoteze koje će se provjeriti tijekom ovog i sljedećeg nastavnoga sata obrade novih nastavnih sadržaja

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (merzlota, lesostepa), geografski smještaj, geografski položaj i obilježja prirodno-geografskih regija Ruske Federacije

• razvijati vještinečitanja opće karte, teksta, tematskih karata, dijagrama, vještine usmenog izražavanja te organiziranja informacija

• na zidnoj karti svijeta pokazati prostor koji obuhvaća Ruska Federacija; zaključiti da je Ruska Federacija površinom najveća država u svijetu, država na dva kontinenta, država u kojoj postoje goleme razlike između europskog i azijskog dijela

• metodom razgovora, demonstracije, neizravnom grafičkom i metodom rada na tekstu (U/138) odgovoriti na pitanja: Kako je nastala tako velika država? Što ste iz povijesti naučili o stvaranju prve ruske države? Potražite na geografskoj karti prva središta ruske države: Kijev i Moskvu. Kako je Rusija „zakoračila“ na Tihi ocean, Baltičko i Crno more? Kada je nastao Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika? Zašto je u istočnom dijelu Europe proširen komunizam nakon II. svjetskog rata? Kako je SSSR ostvarivao gospodarski i politički utjecaj na države u istočnom dijelu Europe? Što je bila „željezna zavjesa“? Kako je SSSR ostvarivao gospodarsku i političku kontrolu u azijskom dijelu države? Zašto se raspao SSSR? Koje su države nastale raspadom SSSR-a? Tijek ovog didaktičko-metodičkog koraka može biti ovakav: postaviti pitanje Što ste iz povijesti naučili o stvaranju prve ruske države?; odgovor potražiti radom na tekstu (prvi odlomak teksta u udžbeniku, str. 138). Pokažite na zidnoj karti i u atlasima Kijev i Moskvu; Kako je Rusija „zakoračila“ na Tihi ocean, Baltičko i Crno more? Analizirajte tematske karte na preklopnim koricama u udžbeniku; tako pitanjima postupno voditi učenike u analizi teksta; važno je postići integraciju znanja iz povijesti, bez navođenja povijesnih ličnosti i datuma; izdvojiti samo dvije ključne godine – godinu stvaranja i godinu raspada SSSR-a

• pokazuju u atlasima i na zidnoj karti granice Ruske Federacije i samostalno oblikuju zaključke; tijekom cijelog nastavnoga sata bilježe plan školske ploče (po svojem izboru dopunjuju informacije)

• integriraju znanja iz povijesti s geografskim spoznajama o Ruskoj Federaciji, po potrebi traže informacije u tekstu udžbenika i odgovaraju na pitanja

232

• analizom zidne karte i karte u atlasima utvrditi geografski smještaj i geografski položaj Ruske Federacije: Pročitajte smještaj krajnjih točaka u geografskoj mreži. Izračunajte kroz koliko se vremenskih zona proteže Ruska Federacija (stanovništvo na istoku države ustaje, a na zapadu ide spavati). Pročitajte na geografskoj karti imena država s kojima Ruska Federacija graniči na kopnu i imena mora na koja ima izlaz. Što zaključujete? (zaključiti da se proteže od Baltika, Crnog mora i Kavkaza do Tihog oceana i da je euroazijska država). Usmenim izlaganjem objasniti da Ruskoj Federaciji pripada i eksklava Kalinjingradska oblast (uputiti učenike da za domaću zadaću pročitaju 2. točku u Vrijedno je znati u udžbeniku na str. 142).

• analizom tematske karte u udžbeniku, str. 139, izdvojiti prirodnogeografske regije Ruske Federacije; budući da učenici imaju predznanje o Istočnoeuropskoj nizini, Uralu i Kavkazu (iz Općih obilježja Europe), metodom razgovora ponoviti predznanje i po potrebi ga nadopuniti radom na tekstu (udžbenik, str. 139-140); pitanja za metodu razgovora: Kada i kako je oblikovana Istočnoeuropska nizina? Potražite na geografskoj karti najveće rijeke koje teku Istočnoeuropskom nizinom. Kakva je gospodarska važnost ove regije? Metodom usmenog izlaganja objasniti pojam „plodni trokut“, analizirati tematsku kartu u udžbeniku (str. 139) i pokazati „plodni trokut“ na zidnoj karti. Kada je izdignuto gorje Ural? Kakva je gospodarska važnost gorja nastalih u paleozoiku? Kojim prirodnim bogatstvima raspolaže Ural? Radom na tekstu (U/140-141), metodom razgovora i demonstracije objasniti obilježja i gospodarske mogućnosti Zapadnosibirske nizine, Srednjosibirskog visočja i istočnosibirskih planina; pitanja za metodu razgovora: Koja prirodna bogatstva ima Zapadnosibirska nizina? Zašto je iskorištavanje otežano? Koje rijeke omeđuju Srednjosibirsko visočje? Koja prirodna bogatstva ima ova regija? Zašto je vrlo rijetko naseljena? Koja prirodna bogatstva imaju Kavkaz i istočnosibirske planine? Pročitajte na kartama u

• čitaju sadržaj opće karte vođeni pitanjima učitelja, slušaju izlaganje učitelja

• pokazuju na zidnoj karti i u atlasima prirodno-geografske regije Ruske Federacije, čitaju tekst u udžbeniku i prate pročitano analizom opće karte u atlasima, analiziraju tematsku kartu, odgovaraju na pitanja

233

atlasima imena istočnosibirskih planina. Nakon analize svih prirodno-geografskih regija, što zaključujete o prirodnim bogatstvima Ruske Federacije? (raznovrsnost, goleme mogućnosti gospodarskog razvoja; SSSR je bio druga gospodarska sila svijeta 1970-ih, danas ponovo jača gospodarska uloga Ruske Federacije u svjetskom gospodarstvu); Zašto Ruska Federacija nije u skupini visokorazvijenih država iako raspolaže golemim potencijalima za gospodarski razvoj? (na temelju ovog odgovora najaviti sljedeću nastavnu jedinicu u kojoj će učenici upoznati demografska i gospodarska obilježja i probleme Ruske Federacije).

• metodom razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije i neizravnom grafičkom metodom objasniti klimatska i vegetacijska obilježja Ruske Federacije; pitanja za metodu razgovora: Koji su klimatski faktori utjecali na klimu u Ruskoj Federaciji? (ukazati na važnost geografskog smještaja, posebice pružanje sjeverne polarnice i golema prostranstva, važnost pružanja i nadmorske visine reljefa - otvorenost zračnim strujanjima sa Sjevernog ledenog mora/Arktičkog oceana, zatvorenost za zračna strujanja s Tihog oceana te na važnost odnosa kopna i mora u zagrijavanju i hlađenju). Analizom tematske karte u udžbeniku (str. 140) utvrditi prostorni raspored vegetacije u Ruskoj Federaciji i povezati to s tipovima klime (budući da su učenici u 6. razredu učili klimu i vegetaciju Azije, a u prvoj cjelini 7. razreda klimu i vegetaciju Europe, moguće je primijeniti deduktivni način stjecanja znanja).

• metodom demonstracije, neizravnom grafičkom metodom, metodom razgovora i usmenog izlaganja objasniti obilježja i važnost voda na kopnu u Ruskoj Federaciji; pitanja za metodu razgovora: Kakva je riječna mreža u Ruskoj Federaciji? Kako se može gospodarski iskoristiti brojne i duge rijeke? Zašto je ograničena plovidba na sibirskim rijekama? Kojim sljevovima pripadaju rijeke Ruske Federacije? Pokažite na karti rijeke Volgu, Don, Ob s pritokom Irtiš, Jenisej, Lenu, Amur. Potražite na

• odgovaraju na pitanja, analiziraju klimatske dijagrame, analiziraju tematsku kartu

• čitaju zadani sadržaj na općoj karti u atlasima, odgovaraju na pitanja

234

geografskoj karti najveća jezera. Kakvog su postanka Ladoga i Onega, a kakvog Bajkalsko jezero? Kakva je gospodarska važnost tih jezera? Potražite na geografskoj karti umjetna jezera. Zašto su izgrađena? Pročitati 5. točku Vrijedno je znati (udžbenik, str. 142) o volškom plovnom putu.

Završni dio sata

• primjena naučenog • usvojene nastavne sadržaje provjeriti pitanjima u udžbeniku, str. 142• zadati zadatak za domaću zadaću: Riješite zadatke u radnoj bilježnici na str. 73-75


Plan školske ploče Geografski smještaj, geografski položaj i prirodno-geografska obilježja Ruske Federacije

- razvoj: Kijevska Rusija → Moskovska kneževina → Rusko Carstvo → širenje na istok i zapad osvajanjem → 1922. SSSR → nakon 1945. politički i gospodarski utjecaj u istočnom dijelu Europe → 1991. raspad SSSR-a na 15 država

Ruska Federacija- površinom najveća država u svijetu- geografski položaj: euroazijska država, graniči na kopnu s 14 država- geografski smještaj: između Baltičkog i Crnog mora, Sjevernog ledenog mora i Tihog oceana- eksklava Kalinjingradska oblast

- prirodno-geografske regijeIstočnoeuropska nizina – poljoprivreda („plodni trokut“), šume, prometUral – željezna ruda, obojeni metali → industrijaZapadnosibirska nizina – nafta i plin na sjeveru; plodni trokut na jugu; Kuznjecki rudarsko-industrijski bazen na jugoistokuSrednjosibirsko visočje – zlato, dijamanti, ugljen, željezna ruda, šumeKavkaz i istočnosibirske planine – šume, rude; pol hladnoće

- klimatsko-vegetacijski pojasi (od sjevera prema jugu): klima tundre – tundra, merzlotavlažna snježno-šumska klima – tajge, miješane šume, listopadne šume, lesostepe stepska klima – travne stepe

- rijeke: Volga, Don, Ob, Jenisej, Lena, Amur- jezera: Ladoga, Onega (ledenjačka), Bajkalsko (tektonsko) + umjetna jezera= prometno povezivanje (volški plovni put), vodoopskrba, hidroenergija, ribarstvo

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije i neizravna grafička metoda.


235

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, tematske karte (pregledna karta Istočne Europe, prometni položaj Istočne Europe, širenje ruskog kolonijalnog carstva u Europi i u Aziji, prirodno-geografske regije, „plodni trokut“, prostorni raspored vegetacije), fotografije, školski atlas, zidna karta svijeta, Europe i Ruske Federacije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Mikhail S. Blinnikov, 2011: A Geography of Russia and its Neighbors, TheGuilford press, New York. Kort, M. G., 2004: Russia, 2004. Infobase Publishing.Trenin, D., 2002: The End of Eurasia: Russia on the Border Between Geopolitics and Globalization, Carnegie Endowment for International Peace.Berglöf, E., Kunov, A., Shvets, J. i Yudaeva, K., 2003: The New Political Economy of Russia.Cambridge: The MIT Press.Calvoccoressi, P., 2003: Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji

Kavkaz je planinski masiv između Crnog mora i Kaspijskog jezera, dužine oko 1200 km.

Proteže se kroz Gruziju, Armeniju, Azerbajdžan i jugozapadni dio Ruske Federacije. Doline

rijeka Rioni i Kura dijele masiv na sjeverni i južni dio, odnosno na Veliki i Mali Kavkaz.

Najviši vrh planine, Elbrus (5642 m), nalazi se na Velikom Kavkazu. Ako se za dogovorenu

granicu Europe i Azije uzme greben Velikog Kavkaza, Elbrus je najviši vrh Europe. Kavkaz

je nastao alpskom orogenezom. Pretežno je građen od mezozojskih sedimentnih stijena,

granita i kristalinskih stijena. Na topljivim karbonatnim stijenama razvijen je krški, a na

najvišim dijelovima ledenjački reljef. Najveći ledenjaci su Dykhsu, Bezingi, Karaugom,

Lekzyr i Tsanner, dužine do 13 km. Zbog pokreta litosfernih ploča česti su potresi. Kavkaz je

važno turističko područje s razvijenim zimskim turizmom. Turiste privlače i mnogi mineralni

i termalni izvori. Prirodna bogatstva planine su šume, ležišta ugljena, bakra, olova, mangana,

prirodnog plina i nafte te rijeke pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje. Od rijeka koje

izviru na Kavkazu slijevu Kaspijskog jezera pripadaju Kura, Sulak, Terek i Kuma, slijevu

Crnog mora Rioni i Inguri koje utječu u Crno more te Kuban koja utječe u Azovsko more. Na

Kavkazu se nalaze brojna jezera od kojih je najveće jezero Sevan. Planina je poznata po

bogatoj flori i fauni, s brojnim endemima. Od godine 1999. zapadni dio Kavkaza je na

popisu UNESCO-ove svjetske prirodne baštine.

236

Kavkaz je pravi mozaik naroda i jezika. Mnoge genetske veze među jezicima i porodicama

još se istražuju. Prije se rabio termin kavkaski jezici za pretpostavljenu jezičnu porodicu u

kojoj bi bile abhaskoadigejska, nahskodagestanska i kartveska jezična skupina. Suvremena

istraživanja dokazuju da jezične skupine abhaskoadigejska i nahskodagestanska pripadaju

sjevernokavkaskoj jezičnoj porodici. S abhaskoadigejskim jezicima (prema sadašnjim

znanstvenim spoznajama) srodan je hatski, a s nahskodagestanskim jezicima srodni su

huritski i urartski. U novije vrijeme pretpostavlja se sinokavkaska ili denekavkaska

natporodica u kojoj bi bili jezici sjevernokavkaski, sinotibetski, jenisejski i nadene, a prema

nekima i baskijski, burušaski i sumerski.

Moskva – luka na pet mora (vidjeti 5. točku Vrijedno je znati u udžbeniku, str. 142 i tekst na

DVD-u uz interaktivnu kartu)

Volga je najduža rijeka u Europi (3690 km). Izvire na Valdajskoj uzvisini, a u Kaspijsko

jezero utječe deltastim ušćem. Površina delte je oko 13 000 km2. Uz najduži tok i najveću

deltu ima i najveće porječje. Važni pritoci su Unža, Vetluga, Kama, Oka, Sura i Svijaga.

Najviši vodostaj ima u proljeće. Na rijeci je sagrađen niz velikih hidroelektrana s

akumulacijskim jezerima: Rybinsko, Kujbyševsko, Volgogradsko. Volga je plovna od Rževa

do ušća i najvažniji je unutarnji plovni put u Ruskoj Federaciji. Nizvodno se prevozi drvo, a

uzvodno nafta. Velike luke na Volgi su Astrahan, Volgograd, Saratov, Samara, Kazan, Nižnij

Novgorod, Rybinsk, Tver. Važnost volškog plovnog puta povećavaju kanalske veze s Bijelim,

Baltičkim, Azovskim i Crnim morem. Volgo-baltički plovni put čini sustav plovnih kanala

dug oko 1100 km koji Volgu spaja s Baltičkim morem. Preko Baltičko-bjelomorskog kanala

povezan je s Bijelim morem. Volgo-donski kanal je plovni kanal s branama i akumulacijskim

jezerima, dužine 101 km koji spaja Volgu s Cimljanskim jezerom na Donu i preko Dona s

Azovskim i Crnim morem.

Sibir je dio sjeverne Azije između Urala i Tihog oceana. Površina mu je oko 10 000 000 km2

(kao Europa do Urala), što čini gotovo četvrtinu azijskog kopna. Na toj golemoj površini živi

oko 30 milijuna stanovnika. Pripada Ruskoj Federaciji, osim manjeg dijela na jugozapadu koji

pripada Kazahstanu. Na zapadu se nalazi Zapadnosibirska nizina, srednji dio čini

Srednjosibirsko visočje, a na istoku su Istočnosibirske planine. Od sjevera prema jugu nižu se

klimatsko-vegetacijski pojasi: klima tundre i vegetacija tundra, vlažna i suha snježno-šumska

klima i vegetacija tajge, miješane šume, listopadne šume i lesostepe (šumostepa). Na

237

jugozapadu prevladava stepska klima s travnim stepama koje su pretvorene u obradive

površine. Najnaseljenija su stepska područja. Sibir naseljavaju Rusi, Neneci, Burjati, Jakuti,

Čukči i drugi sibirski narodi. Ima velika rudna bogatstva (ugljen, nafta, zemni plin, dijamanti,

željezna ruda i ostali metali). Na sibirskim rijekama izgrađeni su veliki hidroenergetski

sustavi kao osnovica za razvoj rudarstva i industrije. Vodeni tokovi važni su plovni putovi u

ljetnoj polovici godine. Kroz južni Sibir izgrađena je Transsibirska željeznica. Povijesni

razvoj Sibira obilježila su strana osvajanja. Prvi osvajači bili su Huni u 2. stoljeću koji su

pokorili sajansko-altajska plemena. U 6. stoljeću nastao je Turkijski Kaganat, a u 13. stoljeću

država Mongola. U 15. stoljeću sibirski je kan priznao vlast Rusije. Ruski prodor u Sibir

počeo je pohodom kozačkog atamana Jermaka 1581. godine, koji su osobito potpomagali

ruski trgovci Stroganovi. Sredinom 17. stoljeća ruska vlast sezala je do Amura i Ohotskoga

mora, a u drugoj polovici 19. stoljeća do Sjevernoga ledenog mora i Tihoga oceana. Tada su u

sastav Ruskoga Carstva uključena i neka područja koja su danas predmet spora između Kine i

Ruske Federacije.

Bajkalsko jezero je jezero u udubljenju tektonskoga postanka. Nalazi se južno od

Srednjosibirskog visočja, u Burjatskoj Republici i Irkutskoj oblasti. Najdublje je jezero u

svijetu (1620 m) i površinom najveće slatkovodno jezero Euroazije (31 500 km2). Sadrži oko

jedne petine slatke vode na Zemlji (23 000 km3). Jezero je kriptodepresija jer mu je površina

na 454 m nadmorske visine. Ima vrlo razvedenu obalu dužine 2100 km. U jezeru se nalazi 27

otoka od kojih je najveći Ol'hon. Prima 336 većih i manjih pritoka, među kojima su najvažniji

Selenga, Turka i Barguzin. Jezero odvodnjava rijeka Angara, pritok Jeniseja. Od siječnja do

svibnja jezero je zaleđeno. Ljetne temperature na pučini su od 9 °C do 13 °C, a uz obalu do 20

°C. Jezero snažno utječe na klimu okolnog prostora jer ublažava zimske hladnoće. U jezeru i

oko njega živi oko 600 biljnih i više od 1200 životinjskih vrsta. U jezeru živi jedina vrsta

slatkovodnog tuljana u svijetu. Brojne vrste su endemične, a neke potječu iz tercijara. Jezero

je važno ribolovno područje, turističko odredište i spremnik pitke vode. Na južnoj obali

smještena je industrija celuloze i papira. Zbog znatna onečišćenja jezera od 1970-ih provode

se posebne mjere zaštite. Naselja na obali povezana su brodskim vezama, a na južnoj obali i

željeznicom.

Kamčatka je poluotok na sjeveroistoku Azije koji u cijelosti pripada Ruskoj Federaciji.

Površine je 370 000 km2, dug 1207 km, širine 130 do 480 km. Leži sjeverno od Kurilskog

otočja, između Ohotskoga mora i Beringova prolaza. Poluotokom se pružaju dva planinska

238

lanca, Srednji i Istočni, s brojnim (oko 120) vulkanskim vrhovima, od kojih su 22 aktivna. Za

vulkansku aktivnost vezani su gejziri i mnogi termalni izvori. Ima dobro razvijenu riječnu

mrežu i brojna jezera. Istočna obala je strma, sa širokim zaljevima. U jedan od njih ulijeva se i

najduža rijeka Kamčatka (758 km). Zbog utjecaja sibirskih vjetrova i hladne Oja Shio morske

struje zime su vrlo hladne i snježne, a ljeta vlažna i hladna. Vulkansko područje Kamčatke,

uključujući i najviši vrh i aktivni vulkan Ključevskaja Sopka (4750 m), od 1996. godine dio je

UNESCO-ove svjetske baštine. Turiste privlači i prirodni rezervat Kronotski s brojnim

gejzirima. Gospodarski potencijali prostora su bogata ležišta nafte, zlata, bakra, ugljena. Od

gospodarskih djelatnosti razvijeno je ribarstvo, drvna industrija, brodogradnja, lov na krznaše

i uzgoj sobova. Na krajnjem jugu uzgajaju se poljoprivredne kulture (povrće, krumpir,

žitarice, raž i zob). Najveći grad i luka je Petropavlovsk-Kamčatskij koji leži na jugoistočnoj

obali. Na Kamčatki se nalazi jedina ruska geotermalna elektrana. Poluotok je otkrio ruski

istraživač Vladimir Atlasov 1697. godine.

Na poluotoku, uz doseljene Ruse, živi oko 2500 starosjedioca Kamčadala. Kamčadali su

etnički i lingvistički srodni starosibirskim skupinama na obalama Ohotskoga mora (Korjaci,

Čuvanci, Iteljmenci). Zbog rusifikacije nisu sačuvali identitet. Žive od lova i ribolova.

239


Nastavna tema: 18. Rusija

Nastavna jedinica: Stanovništvo i gospodarstvo Ruske Federacije



• tehnička kultura: hidroelektrane, termoelektrane, nuklearne elektrane; izgradnja željeznica

• vjeronauk: kršćanske crkve, islam, židovstvo


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog razvoja Rusije• pokazati na geografskoj karti i imenovati najvažnije gradove te izdvojiti njihove osobitosti• objasniti probleme suvremenog razvoja Ruske Federacije i njezinu ulogu u G8• objasniti etnički i jezični mozaik u Ruskoj Federaciji i nacionalno buđenje neruskih naroda i njihovu težnju za samostalnošću

Objasni uzroke neravnomjerne naseljenosti Ruske Federacije.Koji se problemi javljaju zbog etničke složenosti Ruske Federacije, posebice europskog dijela?Pokaži na geografskoj karti najveće gradove i gospodarska središta.Pokaži na geografskoj karti rudarsko-industrijske regije.Kako je azijski dio prometno povezan s europskim dijelom Ruske Federacije i ostalim državama u svijetu?Objasni svjetsko značenje Ruske Federacije.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• unaprijediti analizu tematskih karata, dijagrama i opće karte• razvijati strategije učenja kombinacijom pisanih, grafičkih i usmenih informacija

Objasnite prostorni raspored gospodarskih potencijala u Ruskoj Federaciji.Kakav je udio većinskog naroda i etničkih manjina u Ruskoj Federaciji?Koje informacije moramo analizirati kako bismo objasnili demografski i gospodarski razvoj neke države?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• napredak u prijemu, preradi i primjeni verbalnih i brojčanih informacija

Koji problemi obilježavaju demografski razvoj Ruske Federacije?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• navodi različite identitete koji postoje u Ruskoj Federaciji prema nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj pripadnosti

Pitanja u metodi razgovora i zadaci za samostalni u primjeni metode rada na tekstu, analizi grafičkih priloga te analizi tablica.

240

• objašnjava značenje kulturnog identiteta • prepoznati mjere za demografski opstanak stanovništva neke države• pridržavanje dogovora i pravila u samostalnom radu

Kako se trebamo odnositi prema drugima koji su druge rase, vjeroispovijesti, narodnosti ili jezika?Kojim mjerama države s prirodnim padom stanovništva mogu taj pad ublažiti ili zaustaviti?



Uvod • provjera predznanja; indoeuropski jezici, uralo-altajski jezici, slavenski jezici, gustoća naseljenosti, prirodno kretanje stanovništva, migracije stanovništva, prirodne regije Ruske Federacije (gospodarske mogućnosti)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• metodom razgovora ponoviti predznanje učenika; pitanja za metodu razgovora: Kojim jezičnim skupinama pripada stanovništvo Ruske Federacije? Zašto je Istočnoeuropska nizina najnaseljenija prirodna regija? Kakvo je prirodno kretanje stanovništva u svim državama Istočne Europe?

• pročitati tekst iz uvoda u nastavnu jedinicu (udžbenik, str. 143). Prema načelu aktualizacije, ažurirati podatke za broj stanovnika i status Ruske Federacije u G8 i odnosima s EU i SAD-om


• slušaju tekst, komentiraju aktualne odnose Ruske Federacije i svjetske zajednice

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (Sjeverni morski put, Transsibirska željeznica), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• analizirati tematsku kartu gustoće naseljenosti (udžbenik, str. 144); metodom razgovora utvrditi uzroke neravnomjerne naseljenosti (klima tundre i vlažna i suha snježno-šumska klima, velika prostranstva, utjecaj industrijalizacije i urbanizacije)

• analizirati dijagram etničkog sastava stanovništva (udžbenik, str. 143) i utvrditi etnički i jezični mozaik; analizom podataka iz tablice utvrditi vjerski sastav stanovništva (podatci za tablicu za 2010. godinu: 70 % pravoslavci; 14 % muslimani; 1,4 % protestanti; 0,6 % katolici; 0,5 % židovi; 15 % ostale vjere i ateisti). Radom na tekstu (udžbenik, str. 143) i metodom razgovora objasniti uzroke i posljedice etničkog, jezičnog i vjerskog mozaika u Ruskoj Federaciji (uzroci: ruska osvajanja na istoku i zapadu, uglavnom prisilno doseljavanje Rusa u osvojena područja; posljedice: kasno nacionalno buđenje neruskih naroda, etničke napetosti od kojih mnoge prerastaju u ratne sukobe) te probleme demografskog razvoja: Koji problemi obilježavaju demografski razvoj Ruske Federacije? (prirodni pad, smanjenje broja stanovnika, neravnomjerni razmještaj, etnički sukobi)

• analiziraju tematsku kartu i zaključuju zašto je sjeverni dio europske Rusije i Sibir vrlo rijetko naseljen

• analiziraju dijagram i komentiraju udio većinskog naroda i etničkih manjina; komentiraju podatke u tablici, čitaju tekst u udžbeniku i navode uzroke i posljedice etničkog, jezičnog i vjerskog mozaika u Ruskoj Federaciji te probleme demografskog razvoja

241

• metodom razgovora i analizom tablice na kraju udžbenika utvrditi stupanj urbanizacije i usporediti ga s ostalim državama Istočne Europe, odnosno s ostalim europskim regijama; zadati učenicima da uz pomoć legende karte izdvoje i imenuju na geografskoj karti milijunske gradove

• prezentirati dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka (udžbenik, str. 144) i tražiti od učenika da zaključe zašto sekundarni sektor ima dvostruko veći udio u nacionalnom dohotku od udjela u zaposlenosti; metodom usmenog izlaganja dopuniti obrazloženje takvog stanja i gospodarske probleme Ruske Federacije (preveliki oslonac na industriju nakon II. svjetskog rata, struktura industrije, državno vlasništvo, spora privatizacija nakon raspada SSSR-a, gubitak tradicionalnih tržišta, spori prodor na europsko tržište; posljedica: zaostajanje u gospodarskom razvoju za državama Zapadne, Sjeverne, Srednje i Južne Europe do početka ovoga stoljeća; danas nagli gospodarski uzlet, ali se to sporo odražava na rast životnoga standarda); metodom razgovora ponoviti gospodarske potencijale prirodnih regija: Kojim prirodnim bogatstvima raspolaže europski, a kojim azijski dio Ruske Federacije? Zašto su gospodarske mogućnosti azijskog dijela države slabije iskorištene? (klima, udaljenosti); analizom tematske karte (udžbenik, str. 144) objasniti prostorni raspored naftnih i plinskih polja te industrijskih regija (udžbenik, str. 145). Što zaključujete o prostornom razmještaju gospodarskih potencijala u Ruskoj Federaciji? Kakve su posljedice naglašene koncentracije gospodarskih potencijala u europskom dijelu države? Pokažite na geografskoj karti vodeća gospodarska središta u europskom i azijskom dijelu države.

• metodom razgovora i usmenog izlaganja objasniti važnost riječko-jezersko-kanalskog, željezničkog i zračnog prometa te Sjevernog morskog puta; pitanja za metodu razgovora: Zašto je promet najvažnija

• analiziraju statističke podatke u prilogu na kraju udžbenika i kompariraju stupanj urbanizacije s ostalim državama Istočne Europe, odnosno s ostalim europskim regijama; čitaju opću kartu u atlasu, imenuju milijunske gradove i pokazuju ih na zidnoj karti

• analiziraju dijagrame, odgovaraju na pitanje, slušaju izlaganje, analiziraju tematske karte, samostalno donose zaključke

• odgovaraju na pitanja, pokazuju važnije unutarnje plovne putove u Ruskoj Federaciji, trasu Transsibirske željeznice

242

tercijarna djelatnost u Ruskoj Federaciji? Koje su grane prometa razvijene? Pokažite na geografskoj karti važnije unutarnje plovne putove. Pokažite na geografskoj karti trasu Transsibirske željeznice. Pročitati prvu točku u rubrici Vrijedno je znati i zadnji pojam u pojmovniku (udžbenik, str. 146).

• metodom usmenog izlaganja objasniti svjetsko značenje Ruske Federacije. Ukazati da Ruska Federacija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a bitno utječe na političke odnose u svijetu, članica je G 8 (aktualizirati informacije nakon privremene suspenzije članstva 2014. godine zbog događaja u Ukrajini) i ponovo velika vojna sila.

• slušaju izlaganje učitelja

Završni dio sata

• primjena naučenog • provjeriti usvojenost nastavnih sadržaja rješavanjem 2., 4. i 6. zadatka u radnoj bilježnici, str. 76; ostale zadatke zadati za domaću zadaću

• odgovaraju na odabrana pitanja u radnoj bilježnici

Plan školske ploče Stanovništvo i gospodarstvo Ruske Federacije

stanovništvo- oko 141 milijun stanovnika- smanjenje broja stanovnika zbog prirodnoga pada i iseljavanja- najgušće naseljeni dijelovi: područja oko Moskve i Sankt Peterburga, industrijska područja uz Volgu i Don te pojas uz Transsibirsku željeznicu i Amur- etnički i jezični mozaik: Rusi + indoeuropski narodi + uralo-altajski narodi- vjerski mozaik: pravoslavci, muslimani, katolici, židovi, budisti, protestanti- posljedice etničkog, jezičnog i vjerskog mozaika → nacionalno buđenje neruskih naroda, etnički sukobigospodarstvo- golema prirodna bogatstva: izvori energije, rude, šume, voda, plodno tlo → razvoj sekundarnog i primarnog sektora → gospodarski uspon posljednjih godina- veće značenje europskog dijela države: Moskva, Sankt Peterburg, Nižnij Novgorod, Samara, Kazan- gospodarska središta na Uralu: Jekaterinburg, Čeljabinsk- gospodarska središta u Sibiru: Novosibirsk, Krasnojarsk, Vladivostok- tercijarne djelatnosti: promet → Transsibirska željeznica, Sjeverni morski put- svjetsko značenje: politička, gospodarska (energetska) i vojna sila

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije i neizravna grafička metoda.


Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, tematske karte (gustoća naseljenosti, naftna i plinska polja, industrijske regije), dijagrami (etnički sastav, gospodarska struktura stanovništva i udio sektora u dohotku), fotografije, školski atlas, zidna karta svijeta, Europe i Ruske Federacije.

243

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaKlemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Mikhail S. Blinnikov, 2011: A Geography of Russia and its Neighbors, TheGuilford press, New York. Kort, M. G., 2004: Russia, 2004. Infobase Publishing.Trenin, D., 2002: The End of Eurasia: Russia on the Border Between Geopolitics and Globalization, Carnegie Endowment for International Peace.Berglöf, E., Kunov, A., Shvets, J. i Yudaeva, K., 2003: The New Political Economy of Russia.Cambridge: The MIT Press.Calvoccoressi, P., 2003: Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji

STARE KULTURESibirski Burjati

Kulturna, jezična i religijska struktura Sibira vrlo je zamršena. Na tom golemom

prostoru azijskog dijela Ruske Federacije površine oko 12,7 mil. km2, naime, naseljeno je više

od 30 naroda i etničkih manjina. Većinsko stanovništvo su doseljeni Rusi i Ukrajinci, a

oduvijek tu žive stara sibirska tursko-mongolska plemena, npr. Samojedi, Tunguzi, Jakuti,

Ostjaki, Burjati, Čukči. Većina nabrojenih plemena ima samo nekoliko tisuća pripadnika.

Mnogi su upravo zbog malobrojnosti i izoliranosti očuvali stari način života. Još uvijek većina

nomada živi od lova, ribolova i uzgoja sobova. Narodi u južnom Sibiru oko Bajkalskog jezera

živjeli su od poljodjelstva i ribarstva.

244

Sibirski narodi međusobno se razlikuju i po jezičnoj pripadnosti. Dijele se u više

skupina, najbrojnija su turska i mongolska plemena, a brojna su i tungusko-mandžurska,

ugrofinska, samojedska i paleoazijatska.

Brojni narodi razlikuju se također po vjeri. Vjera prvih sibirskih naroda oslanja se na

šamane. Od godine 1499., kada su Rusi vodili prvi oružani pohod u Sibir, širenjem trgovine

pokušali su proširiti i pravoslavlje. Nisu imali osobite rezultate.

Uspješniji su bili budisti. U 18. stoljeću iz susjedne Mongolije u južni Sibir dolazili su

mongolski menihi i u kratkom vremenu postigli prelazak Burjata (naseljenih oko Bajkalskog

jezera) na tibetanski oblik budizma (lamaizam). Do tada su Burjati bili animisti. Oko pola

milijuna Burjata danas živi u Mongoliji, a više od 350 000 na prostoru Sibira. U samostalnu

etničku zajednicu oblikovali su se u 17. i 18. stoljeću, kada je nastala granica između Rusije i

carstva kineske dinastije Qing. Broj svećenika i samostana naglo je povećan u 19. stoljeću.

Samostani su bili središta kulturnog života jer su rabili svoj jezik u pisanim djelima,

kao i mongolsko pismo. Zato su nakon revolucije 1917. godine Burjati imali najviše

obrazovanog (pismenog) stanovništva.

U okolici mjesta Ulan Ude, koje je središte Burjatije, ima više budističkih samostana.

Većina sakralnih objekata je nakon 1917. godine uništena, dio je iznova izgrađen. Utjecaj

budizma najbolje je vidljiv u kulturnoj samobitnosti Burjata.

245


Nastavna tema: 19. Ostale države Istočne Europe

Nastavna jedinica: Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija



• kemija: nafta, ugljen, minerali

• tehnička kultura i fizika: nuklearne elektrane (Černobil)

• informatika: izrada tablica, rad na računalu i služenje internetom

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• imenovati i pokazati na geografskoj karti države i najveće gradove• nabrojiti mogućnosti prometnog povezivanja Istočne Europe s ostalim dijelovima kontinenta i Azije• usporediti stupanj gospodarskog razvoja Istočne Europe s ostalim dijelovima kontinenta• opisati zakonom zaštićene prirodne posebnosti i ekološke probleme (Bjelovješka šuma, Černobil)

Pokaži na geografskoj karti ostale države Istočne Europe i gospodarska središta Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije.Zašto je Ukrajina bila najbogatija država Sovjetskog Saveza?Objasni strukturu gospodarstva Ukrajine.Kakve mogućnosti za razvoj gospodarstva nudi prirodna osnova Bjelorusije i Moldavije?Usporedi demografska obilježja Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije. Zašto u svakoj državi žive Rusi kao etnička manjina?S kojim se gospodarskim problemima susreću Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija? Zašto su pristupile ZND-u?Opiši zakonom zaštićene prirodne posebnosti u ostalim državama Istočne Europe. S kojim se ekološkim problemima susreću države Istočne Europe.Kakvi su danas politički i gospodarski odnosi Ruske Federacije i Ukrajine?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, voditi bilješke tijekom sata, uočavati uzročno-posljedične veze i odnose i argumentirano ih izreći • analizirati opću kartu, tematsku kartu, dijagrame, statističke podatke i fotografije

Pročitaj tekst o zadanoj državi, analiziraj priložene dijagrame, tematsku kartu, kartu u atlasu, statističke podatke i fotografije i pripremi odgovore na pitanja.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost pisanog izražavanja• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja i uvažavanja mišljenja drugih

Obraditi zadanu državu i pripremiti odgovore na pitanja. Prezentirati odgovore na pitanja prema dogovorenim pravilima.

246


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• uspješna suradnja i učinkovit rad u skupinama • pridržavanje dogovora i pravila tijekom rada skupine i odgovaranja na pitanja• prepoznati važnost dijaloga u rješavanju spornih pitanja među državama i narodima• navesti moguća rješenja za rješavanje pitanje ruske manjine u državama Istočne Europe• primijeniti samoanalizu i vrednovanje rada skupina

Podijelite uloge u skupini i pripremite odgovore na pitanja. Na pitanja predstavnici skupina odgovaraju pridržavajući se dogovorenih pravila.Kako je riješeno pitanje aneksije Krima 2014. godine?Koja su rješenja učinkovita u rješavanju spornih pitanja među državama i narodima?Koliko ste doprinijeli izvršavanju zadataka vaše skupine? Koje su skupine (skupina) pripremila sve točne odgovore i u potpunosti poštivale pravila?



Uvod • najava cilja nastavnog sata• poticanje znatiželje

• podijeliti učenike u skupine i skupinama zadatke; po dvije skupine rade isti zadatak; objasniti ciljeve nastavnog sata i motivirati učenike za rad

• formiraju skupine, preuzimaju zadatke, organiziraju vrijeme i podjelu rada

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (rudna bogatstva, poljoprivreda), pojave i procese (geografska obilježja, procesi gospodarske tranzicije)


• moderira rad skupina • rade u skupinama; voditelj skupine u dogovoru s članovima dijeli zadatke: Radom na tekstu iz udžbenika, analizom tematskih karata, dijagrama i pripremljenih tablica (podatci o broju stanovnika, gustoći naseljenosti, etničkom sastavu i prirodnom kretanju stanovništva) po dvije skupine obrađuju jednu od ostalih istočnoeuropskih država. Nakon završetka rada skupine pripremaju odgovore na pitanja.

Završni dio sata



• objašnjava pravila izlaganja odnosno odgovaranja na pitanja

• bilježiti bodove za točne odgovore u tablici na ploči, pridodati bodove za vrednovanje rad skupina po unaprijed

• predstavnici „konkurentskih skupina“ naizmjenično odgovaraju na pitanja i ispisuju plan ploče – zajedničko izvješće skupina; najprije se odgovara na prvo pitanje svih skupina; pitanje vezano za zajednička obilježja postavlja nastavnik, a skupine se za odgovor prijavljuju po sustavu „najbržeg prsta“; nakon ispunjavanja prvog retka zajedničkog izvješća prelazi se na 2. pitanje za svaku skupinu, 2. pitanje za zajednička obilježja i tako redom do 8. pitanja.

• sudjeluju u vrednovanju rada skupina i pojedinaca unutar skupina

247

dogovorenim (i već primijenjenim) elementima i kriterijima

• zadati domaću zadaću: Riješite zadatke u radnoj bilježnici na str. 77-78


Prijedlog zajedničkog izvješća/plana školske ploče: Ostale države Istočne Europe

Obilježje /

državaUkrajina Bjelorusija Moldavija

Zajednička

obilježja

Neovisnost 1991. 1991. 1991.nastale raspadom SSSR-a; ZND

Geografska posebnost

površinom najveća država Europe

kontinentska država

kontinentska država

između Ruske Federacije i Europske unije

Demografska obilježja

Ukrajinci- etnički i vjerski mozaik

Bjelorusi- etnički i vjerski mozaik

Moldavci- najgušće naseljena- etnički mozaik

- prirodni pad - Rusi - etnička manjina → etničke napetosti

I. sektor

razvijen; Dnjeparska nizina - dio „plodnog trokuta“

skromne mogućnosti; Pripjatske močvare; Bjelovješka šuma

temelj gospodarstva

važan udio u zaposlenosti i dohotku

II. sektor

razvijena energetika, rudarstvo i industrija; Donjecki bazen

veliko značenje i problemi

slabo razvijen

sporo prestrukturiranje, orijentacija na ZND

III. sektorMala važnost u gospodarstvu

Gospodarska i demografska središta

KijevHarkivDnipropetrovskOdesa Donjeck

MinskHomelMahiljov VicebskHrodna

Chişinǎu (Kišinjev)TiraspolBǎlţi

Problemi gospodarstva

zastarjela industrija, ekološki problemi

uvoz sirovina i energenata, ekološki problemi

ovisnost o I. sektoru

slabo razvijena gospodarstva → nizak standard stanovništva

248

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, rada na tekstu, praktičnih radova, pisanih radova, neizravna grafička metoda.

Oblici rada: skupni, samostalni, frontalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe i svijeta, fotografije, dijagrami (gospodarska struktura stanovništva i struktura dohotka), tematske karte (politička karta, rudarsko-industrijska, karta gustoće naseljenosti, paneuropskih prometnih koridora), tablica sa statističkim podatcima.


Popis priloga:

Prijedlog pitanja za rad u skupinama:Skupina Ukrajina1. Kada je postala samostalna država?2. Usporedite površinu Ukrajine s ostalim europskim državama.3. Nabrojite demografska obilježja Ukrajine.4. Kakve su mogućnosti za razvoj primarnog sektora?5. Kakve su mogućnosti za razvoj sekundarnog sektora?6. Koje su djelatnosti tercijarnog sektora razvijene?7. Imenujte i pokažite na geografskoj karti vodeća demografska i gospodarska središta.8. Zašto Ukrajina pripada slabije razvijenim državama Europe?

Skupina Bjelorusija1. Kada je postala samostalna država?2. Opišite geografski položaj Bjelorusije.3. Nabrojite demografska obilježja Bjelorusije.4. Kakve su mogućnosti za razvoj primarnog sektora? Što je Bjelovješka šuma? Gdje se nalaze Pripjatske močvare?5. Kakve su mogućnosti za razvoj sekundarnog sektora?6. Koje su djelatnosti tercijarnog sektora razvijene?7. Imenujte i pokažite na geografskoj karti vodeća demografska i gospodarska središta.8. Zašto Bjelorusija pripada slabije razvijenim državama Europe?

249

Skupina Moldavija1. Kada je postala samostalna država?2. Opišite geografski položaj Moldavije.3. Nabrojite demografska obilježja Moldavije.4. Kakve su mogućnosti za razvoj primarnog sektora?5. Kakve su mogućnosti za razvoj sekundarnog sektora?6. Koje su djelatnosti tercijarnog sektora razvijene?7. Imenujte i pokažite na geografskoj karti vodeća demografska i gospodarska središta.8. Zašto Moldavija pripada slabije razvijenim državama Europe?

Prijedlog pitanja za stupac „zajednička obilježja“:1. Što je zajedničko svim državama u odnosu na stjecanje neovisnosti? 2. Opišite geografski položaj triju istočnoeuropskih država.3. Po čemu se Moldavci razlikuju od ostalih stanovnika Istočne Europe? Što je zajedničko svim državama Istočne Europe u etničkom sastavu? Kakve su posljedice složenoga etničkog sastava stanovništva?4. Kako biste ocijenili značenje I. sektora u zaposlenosti i dohotku istočnoeuropskih država?5. Kako napreduju procesi modernizacije sekundarnog sektora u državama Istočne Europe?6. Kakva je uloga tercijarnog sektora u gospodarstvu istočnoeuropskih država?7. Pokažite na geografskoj karti demografska i gospodarska središta istočnoeuropskih država.8. Navedite za svaku državu osnovni problem gospodarskog razvoja. Kakve su posljedice tih problema?

Izborni sadržaji: Černobil – nuklearna katastrofa; Bjelovješka šuma

- pročitati 4. i 5. točku Vrijedno je znati u udžbeniku, str. 189 i uputiti učenike da prošire

znanje o ovim sadržajima služeći se internetom.

250

Nastavna cjelina: VIII. SUVREMENA EUROPA

Nastavna tema: 20. Ujedinjavanje Europe

Nastavna jedinica: Europska unija



• glazbena kultura: himna Europske unije (9. simfonija L. van Beethovena)

• povijest: stanje i odnosi u svijetu od II. svjetskog rata do danas


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• obrazložiti razloge, važnost i oblike udruživanja u Europi• opisati proces stvaranja i proširivanja EU-a• nabrojiti glavna tijela i ustanove EU-a• analizirati gospodarsku snagu i ulogu EU-a u Europi i svijetu

Što je Europska unija?Pokaži i imenuj na geografskoj karti države koje su primljene u članstvo današnje EU u pojedinim etapama širenja.Koje je ciljeve postavila Europska zajednica za ugljen i čelik, a koje Europska ekonomska zajednica?U čemu je značenje ugovora u Maastrichtu?Koje članice EU upotrebljavaju euro?Objasni značenje EU u Europi i svijetu.Koje institucije upravljaju Europskom unijom?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti statističke i grafičke metode u učenju nastavnih sadržaja• integrirati informacije iz tekstova, tematskih karata, dijagrama, fotografija, skica

Izračunajte udio EU-a u površini, stanovništvu i dohotku Europe unutar političke granice.Ostali zadatci za samostalni rad.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja stavova u raspravi i procjene vlastitih stavova

Pitanja za metodu razgovora.Navedite i obrazložite prednosti i nedostatke članstva u Europskoj uniji.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• objasniti na osobnom primjeru što znači biti građaninom Europe• objasniti svojim riječima značenje prava na sudjelovanje, prava na razvoj naših potencijala, prava na sigurnost i dobar život, prava na zaštitu • opisuje način na koji funkcionira EU; navodi ovlasti

Kako iskoristiti članstvo Hrvatske u EU za osobni razvoj i napredak?Objasni svojim riječima značenje prava na sudjelovanje, prava na razvoj naših potencijala, prava na sigurnost i dobar život, prava na zaštitu.Kako funkcionira EU? Kako građani Europe sudjeluju

251

Vijeća ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije • opisuje prava i obveze koje za hrvatske institucije i građane proizlaze iz članstva u Europskoj uniji • opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu • izračunati odnos eura i kune

u upravljanju Unijom? Koja su prava i obveze RH kao članice EU-a?Kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu?Koliko iznosi vaš tjedni džeparac u kunama, a koliko u eurima? Preračunajte osobni dohodak roditelja iz kuna u eure.



Uvod • najaviti novu nastavnu cjelinu Suvremena Europe• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• pročitati uvod iz udžbenika (str. 152) i provjeriti razumijevanje pročitanog; pitanja za metodu razgovora. Koji su ciljevi europskog integriranja? Koji oblici udruživanja država postoje u Europi? • prezentirati brojčane podatke i zadati učenicima da izračunaju udio 28 članica EU-a u površini, broju stanovnika i nacionalnom dohotku Europe unutar političkih granica; u tekstu udžbenika komparirani su podatci s Europom unutar dogovorenih granica; uzmemo li u obzir činjenicu da Ruska Federacija konkurira europskim državama posebice u gospodarskom i političkom segmentu, opravdano je odgovoriti na pitanje kakva je uloga EU-a na „ostatku“ kontinenta (površina i broj stanovnika poznati su iz cjeline opća obilježja Europe, BND 44 države Europe 2012. godine je 18 685 milijardi američkih dolara; površina 28 članica EU-a je 4380279 km2; broj stanovnika 2014. 507 milijuna; BND 2012. 17 125 milijardi USD)

• na temelju dominantne važnosti Europske unije najaviti upoznavanje povijesti tog udruženja, njegovog širenja i tijela i ustanova koje upravljaju Europskom unijom; problemskim pitanjima najaviti cilj sata: Što je Europska unija? Kako je nastala? Zašto je nastala? Kako funkcionira? Tko upravlja Europskom unijom? Postoje li razlike među članicama EU-a? Zašto europske države u gospodarskoj tranziciji teže prema članstvu u Europskoj uniji?

• prate tekst kojeg čita učitelj, odgovaraju na pitanja

• izračunavaju prostornu, demografsku i gospodarsku veličinu EU-a unutar političkih granica Europe (74 % površine, 85 % stanovništva, 92 % BND-a)

• slušaju izlaganje učitelja, navode teme o kojima bi željeli saznati više o EU

252

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (ujedinjavanje Europe, Europska unija, Vijeće Europe, Europski parlament, Europska komisija, euro), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom usmenog izlaganja objasniti pojam Europska unija (s posebnim naglaskom na objašnjenje pojma unija, za razliku od pojmova savez, zajednica, udruženje, sporazum…)

• reproducirati audiozapis (Oda radosti) i objasniti učenicima himnu i zastavu Vijeća Europe – simbole koje je preuzela Europska unija

• izravnom grafičkom metodom (na crti vremena ili u tablici), metodom izlaganja i razgovora objasniti početak europskog integriranja u drugoj polovici 20. stoljeća: osnivanje Beneluxa (carinskog saveza Belgije, Nizozemske i Luksemburga) – početak integriranja; osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik – zajedničko tržište za tešku industriju, slobodno kretanje radne snage, kapitala i usluga

• analizom karte (tematska karta u udžbeniku, str. 153) utvrditi članice Europske zajednice za ugljen i čelik; radom na tekstu (udžbenik, str. 153) upoznati ciljeve i rezultate osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik – poticaj za produbljivanje integracije; izravnom grafičkom metodom (na crti vremena ili u tablici), metodom izlaganja i razgovora objasniti produbljivanje integracije, stvaranje Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju; radom na tekstu (udžbenik, str. 153) upoznati ciljeve i rezultate osnivanja EEZ-a i EURATOM-a; analizom karte (tematska karta u udžbeniku, str. 153) voditi učenike kroz upoznavanje širenja tadašnje Europske zajednice, poslije Europske unije 1973., 1981., 1986., 1995., 2004., 2007. i 2013. godine

• metodom usmenog izlaganja objasniti sadržaj ugovora u Maastrichtu i put prema potpunoj integraciji

• izravnom grafičkom metodom demonstrirati strukturu institucija koje upravljaju Europskom unijom; zadati zadatak učenicima: Riješite 5. zadatak u radnoj bilježnici (str. 79); analizom karte (udžbenik, str. 152) i fotografija predstaviti sjedišta Vijeća Europske

• bilježe objašnjenje pojma EU

• slušaju himnu i analiziraju zastavu Vijeća Europe /EU

• na crti vremena ili u tablici bilježe ključne etape u procesu europskog integriranja

• analiziraju tematsku kartu, samostalno izdvajaju etape u širenju današnje EU, obrazlažu kakve promjene nastaju u integraciji nakon svake etape (npr. promjena jezičnog sastava stanovništva integracije, razlike u razvijenosti, politička neutralnost i sl.), dopunjavaju informacije radom na tekstu

• slušaju izlaganje, bilježe ključne informacije u bilježnice

• crtaju odnos institucija koje upravljaju Europskom unijom, dodaju broj članova pojedinih institucija, prepoznaju mjesto Hrvatske u upravljanju Unijom, analiziraju tematsku kartu i fotografije

253

unije, Europske komisije, Europskog parlamenta i Europskog suda pravde

• izravnom grafičkom metodom (strukturni dijagram – kružni ili stupčasti) prikazati značenje EU-a u Europi i svijetu (na temelju podataka koje su izračunali učenici i novih podataka o odnosima trijade u svijetu)

• pročitati tekstove u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 156) i utvrditi koje informacije još žele saznati učenici; uputiti ih na relevantne izvore

• crtaju strukturni krug ili strukturni stupac

• čitaju i komentiraju tekstove u rubrici Vrijedno je znati; nakon prve točke analiziraju tematske karte na preklopnim koricama (Eurozona i Šengenska zona)

Završni dio sata



• usvojene sadržaje provjeriti pitanjima u udžbeniku, str. 156

• organizirati kratku raspravu na temu Prednosti i nedostatci članstva u Europskoj uniji (kao uvod u raspravu na satu ponavljanja); za početak učitelj prezentira podatke (to mogu biti podatci o promjeni udjela na tržištu, zaposlenosti, stopama kretanja BND-a za odabrane godine ili podatci npr. Zaklade Bertelsmann)• zadati domaću zadaću: Riješiti ostale zadatke u radnoj bilježnici, str. 79-80

• usmeno odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 156) prema redoslijedu kojega odredi učitelj

• rasprava: Prednosti i nedostatci članstva u Europskoj uniji


Plan školske ploče Europska unija

- zajednički naziv za Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju- povijesni razvoj integracije:1947. Benelux1951. Europska zajednica za ugljen i čelik (6 članica)1957. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju1967. Europska zajednica (EZUČ+EEZ+EURATOM)1973. prvi krug širenja → 9 članica1981. drugi krug širenja → 10 članica1986. treći krug širenja → 12 članica1990. ujedinjenjem Njemačke pridružena je i bivša Istočna Njemačka1992. stvaranje Europske unije1995. četvrti krug širenja → 15 članica2002. uveden euro2004. peti krug širenja → 25 članica2007. peti krug širenja (nastavak) → 27 članica2013. peti krug širenja (nastavak) → 28 članica

- upravljanje Europskom unijom:

254

Europsko vijeće Vijeće Europske unije – Bruxelles Europska komisija – BruxellesEuropski parlament – StrasbourgEuropski sud pravde – Luxembourg- značenje EU-a u svijetu: vodeća integracija u proizvodnji i uslugama- značenje u Europi (bez eur. Rusije): 74 % površine, 85 % stanovništva, 92 % dohotka

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, rada na tekstu, demonstracije, izravna i neizravna grafička metoda, istraživanje.

Oblici rada: frontalni, samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: karta Europske unije, školski atlas, udžbenik, zidna karta Europe, radna bilježnica, dijagrami, audiozapis, fotografije, tematske karte, računalo, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaStiglitz J. E., 2004: Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Algoritam. Zagreb.Hurd, I., 2010: International organizations: Politcs, Law, Practice, Cambridge University Press.Armstrong, D., 2004: International organizations in world politics, Palgrave McMillan.Archer, C., 2001: International organizations, Routledge.Hrvatska i Europska unija - Prednosti i izazovi članstva (ur. Tišma, S., Samardžija, V., Jurlin, K.), IMO, Zagreb, 2012.Territorial development, cohesion and spatial planning: knowledge and policy development in an enlarged EU (Eds. Adams, N.,, Cotella, G., Nunes, R.). Abingdon: Routledge, 2011.WASSENBERG Birte, BECK Joachim (dir.). Living and researching cross-border cooperation / Volume 3, The European dimension. Stuttgart: Steiner, 2011.EU Regional Policy, Andrew Evans. Richmond: Richmond Law and Tax Ltd, 2005.Cohesion policy and European Integration – Building multi level Governance, EU Regional Policy. By Andrew Evans.Puljiz, J., 2011: Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini, IMO, Zagreb.Zakonski, podzakonski akti i strategije Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=8Zakonski, podzakonski akti, strategije i programi Europske unijehttp://ec.europa.eu/regional_policy/what/future/proposals_2014_2020_en.cfmhttp://www.interact-eu.net/Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.EUROSTATDer Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: samostalna obrada teme „Dan Europe – 9. svibnja“ ili „Bruxelles – glavni

grad EU-a“ služenjem internetom (internetske stranice Europske unije te Ministarstva

vanjskih i europskih poslova).

255

Izborni sadržaji: Stupnjevi gospodarskog udruživanja

Razlikujemo gospodarske i političke oblike udruživanja te različite stupnjeve

gospodarskog udruživanja. Najniži stupanj gospodarskog udruživanja je zona slobodne

trgovine koja se ostvaruje snižavanjem carina do njihova potpunog ukidanja za proizvode za

koje se zemlje potpisnice dogovore. Viši stupanj gospodarskog integriranja je carinski savez

u kojem slobodno cirkuliraju industrijski i poljoprivredni proizvodi. Zemlje potpisnice

provode zajedničku politiku prema trećim zemljama. Zajedničko tržište je stupanj

integriranja u kojem uz industrijsku robu i poljoprivredne proizvode slobodno cirkuliraju

kapital i radna snaga. Članice takve integracije vode zajedničku politiku u odabranim

područjima (npr. zajednička socijalna, agrarna, prometna politika, potpora manje razvijenim

područjima itd.). Međuetapa između zajedničkog tržišta i gospodarske unije je gospodarski

savez. Članice gospodarskog saveza zajednički nastupaju na mnogim područjima

gospodarstva, uspostavljaju zajednički (savjetodavni) parlament, a nazire se političko i

monetarno udruživanje. Najviši stupanj gospodarskog udruživanja je gospodarska unija u

kojoj zajednička tijela upravljaju gospodarstvom i socijalnim zakonodavstvom. Potpuno se

ukidaju granice, uvodi zajednički novac, središnja banka, zajednička obrana i politika prema

trećim zemljama.

256


Nastavna tema: 21. Hrvatska u Europi

Nastavna jedinica: Hrvatska i procesi ujedinjavanja Europe



• povijest: stanje i odnosi u svijetu od II. svjetskog rata do danas


GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• obrazložiti geografski smještaj i položaj Republike Hrvatske u Europi• imenovati regionalne integracije i svjetske organizacije čiji je punopravni član Hrvatska• opisati proces proširivanja EU-a i mjesto RH u europskim integracijama• nabrojiti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim gospodarskim zajednicama• imenovati na slijepoj karti europske države članice EU-a i NATO-a• prepoznati i pokazati na političkoj karti države članice Vijeća Europe• pronaći na internetu podatke o veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima u našoj državi• analizirati tematske karte europskih integracija i svjetskih organizacija

Što je potaknulo političko i gospodarsko udruživanje europskih država?Koji oblici udruživanja postoje u Europi?Nabroji gospodarske i političko-vojne integracije u Europi.Zašto su osnovane EFTA, OECD, CEFTA?Kakva je uloga NATO-a, Vijeća Europe i Partnerstva za mir?Pokaži na geografskoj karti članice gospodarskih i političkih integracija.Objasni položaj Hrvatske u procesima ujedinjavanjaEurope.Koja veleposlanstva i konzularna predstavništva djeluju u Hrvatskoj?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke tijekom sata• samostalno analizirati tematske karte• samostalno izraditi kružni dijagram• primijeniti statističke i grafičke metode u učenju nastavnih sadržaja• integrirati informacije iz tekstova, tematskih karata, dijagrama, fotografija, skica

Što je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj? U čemu je važnost te integracije? Analizirajte tematsku kartu (udžbenik, str. 157) i navedite neke članice OECD-a.Izračunajte udio EFTA-e u površini, stanovništvu i dohotku Europe unutar političke granice.Ostali zadatci za samostalni rad.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog i pismenog izražavanja znanja i vještina• sposobnost slušanja• sposobnost argumentiranja stavova u raspravi i procjene vlastitih stavova

Pitanja za metodu razgovora.Navedite i obrazložite prednosti i nedostatke članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

257


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• objasniti na osobnom primjeru što znači biti građaninom Europe• objasniti svojim riječima značenje prava na sudjelovanje, prava na razvoj naših potencijala, prava na sigurnost i dobar život, prava na zaštitu • opisuje način na koji država postaje članicom regionalne integracije ili svjetske organizacije • opisuje prava i obveze koje za hrvatske institucije i građane proizlaze iz članstva u Europskoj uniji • opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu • poticati interes za istraživanje tema o utjecaju regionalnih integracija na suradnju među državama, cirkulaciju ljudi, robe, kapitala, školovanje mladih• razvijati svijest o važnosti članstva Hrvatske u regionalnim integracijama• poticati interes za bolje upoznavanje vrijednosti koje promiče Europska unija, ali i za izazove s kojima se susreće (zajednički novac, zajednička vanjska politika, nezaposlenost, migracije, borba protiv korupcije i međunarodnog terorizma…)

Koje informacije o europskim integracijama i svjetskim organizacijama je važno pratiti? Kako ostvaruješ pravo na sudjelovanje, pravo na razvoj svojih potencijala, pravo na sigurnost i dobar život, pravo na zaštitu?Što za Hrvatsku i njene građane znači članstvo u različitim europskim integracijama i svjetskim organizacijama?Kakve su promjene nastale u Hrvatskoj nakon ulaska u članstvo EU-a?Kakve su promjene u Europskom parlamentu ostvarili hrvatski zastupnici?



Uvod • provjera predznanja (međunarodne organizacije, gospodarstvo, države Europe)• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• pročitati tekst u udžbeniku iz uvoda u nastavnu jedinicu• provjeriti koliko učenici prate informacije iz medija o odnosima Hrvatske, europskih i svjetskih integracija; pitanje za metodu razgovora: Nabrojite primjere članstva Republike Hrvatske u europskim ili svjetskim integracijama.• prezentirati aktualnu karikaturu i poticati znatiželju za upoznavanje Hrvatske u europskim integracijama i svjetskim organizacijama

• prate tekst u udžbeniku, odgovaraju na pitanja, analiziraju karikaturu (može se primijeniti tehnika dijaloga: što biste rekli likovima na karikaturi?)

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (europske integracije), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom usmenog izlaganja, demonstracije i neizravnom grafičkom metodom upoznati učenike s ostalim gospodarskim i političkim organizacijama u Europi kako bi stekli uvid u procese integriranja te mjesto i ulogu RH u tim procesima.

• metodom rada na tekstu (udžbenik, str. 157) upoznati ciljeve osnivanja Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA); analizom tematske karte (udžbenik, str. 157) izdvojiti članice; na temelju podataka o BND-u i stanovništvu u statističkom prilogu izraditi kružni dijagram i utvrditi gospodarsko i demografsko značenje

• slušaju izlaganje, bilježe ključne informacije

• nakon čitanja teksta navode ciljeve EFTA-e i njezine članice; crtaju kružni dijagram i samostalno zaključuju kakva je uloga EFTA-e u Europi, slušaju izlaganje, bilježe ključne informacije

258

EFTA-e u Europi; naglasiti da članice EFTA-e zajedno s članicama Europske unije čine europski gospodarski prostor (trguju pod istim uvjetima, primjenjuju Schengenski sporazum); analizirati na preklopnim koricama udžbenika tematsku kartu Schengenske zone; aktualizirati stanje u odnosima Europske unije i Švicarske nakon referenduma 2014. godine

• zadati zadatak za samostalni rad: Pročitajte prvi odlomak teksta u udžbeniku, str. 158 i odgovoriti na pitanja: Što je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj? U čemu je važnost te integracije? Analizirajte kartu (udžbenik, str. 157) i navedite neke članice OECD-a (primijeniti načelo aktualizacije; u vrijeme izrade udžbenika u članstvu je bilo 10 izvaneuropskih i 24 europske države)

• metodom razgovora i usmenog izlaganja objasniti potpisivanje Ugovora o srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine. Jeste li čuli za integraciju CEFTA? To je integracija nastala 1993. godine između Mađarske, Poljske i tadašnje Čehoslovačke radi približavanja Europskoj uniji i unapređenja međusobne trgovine. U to vrijeme imala je ulogu ulaznice za članstvo u Europskoj uniji. Do petog kruga širenja Europske unije u članstvo su primljene Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Ulaskom u EU iz članstva su 2004. godine istupile Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija, a 2007. godine Bugarska i Rumunjska. U međuvremenu, početkom 2006. godine u članstvo je primljena Makedonija. Na inicijativu Hrvatske, krajem 2006. godine, CEFTA je proširena na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo i Moldaviju. Ulaskom u EU, 1. 7. 2013. godine Hrvatska je istupila iz CEFTA-e. Pokazati na tematskoj i na političkoj karti sadašnje članice CEFTA-e, prezentirati tablicu ili dijagram sa strukturom vanjske trgovine i tražiti od učenika za zaključe u čemu je važnost te integracije za Hrvatsku.

• zadati zadatak za rad na tekstu u udžbeniku (str. 158): Pročitajte zadani tekst, upoznajte osnivanje, ulogu i

• čitaju tekst, odgovaraju na pitanja

• prate izlaganje, pronalaze države na karti u atlasu i zaključuju koje države danas pripadaju CEFTA-i i zašto je ta integracija važna za Hrvatsku

• čitaju zadani tekst, odgovaraju na pitanja i prepoznaju važnost Vijeća Europe

259

članstvo Vijeća Europe i odgovorite na pitanja: Zašto je osnovano Vijeće Europe? Gdje mu je sjedište? Koji su ciljevi ove integracije? Koje uvjete mora zadovoljiti država da bi postala članicom Vijeća Europe? Pročitati tekst u prvoj točki Vrijedno je znati (udžbenik, str. 160) i upoznati članice Vijeća Europe

• metodom razgovora, usmenog izlaganja i radom na tekstu (udžbenik, str. 159-160) upoznati Sjevernoatlantski vojni savez. Pitanja prezentirati na slajdu, učenici čitaju tekst i pišu odgovore u bilježnice: Što je NATO? Kada je osnovan? Gdje mu je sjedište? Koji su ciljevi ove integracije? Zašto je osnovano Partnerstvo za mir? Analizom karte u udžbeniku, str. 159, nabrojiti europske članice NATO-a i Partnerstva za mir. Kakva je uloga Hrvatske u NATO-u? (primijeniti načelo aktualizacije: istražiti jednu od misija NATO-a u kojoj sudjeluju vojnici iz RH); provjeriti točnost odgovora

• izravnom grafičkom metodom na crti vremena ili u tablici prikazati put Hrvatske u europskim integracijskim procesima (nije cilj pisanja tih godina da ih učenici pamte, već da shvate kako je dugi put prošla Hrvatska od proglašenja neovisnosti do punopravnog članstva u vodećim europskim integracijama i svjetskim organizacijama). Radom na tekstu (udžbenik, str. 160) upoznati pozitivne rezultate članstva u Europskoj uniji

• usmenim izlaganjem objasniti učenicima ulogu Hrvatske kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a (tijekom 2008. i 2009. godine) i predsjedateljice Protuterorističkog odbora.

• čitaju zadani tekst, pismeno odgovaraju na pitanja

• ispunjavaju tablicu ili izrađuju crtu vremena; radom na tekstu upoznaju mogućnosti koje državi-članici nudi članstvo u EU

• slušaju izlaganje i prema svojem interesu postavljaju pitanja

Završni dio sata

• primjena naučenog • mogućnost primjene naučenoga provjeriti pitanjima u udžbeniku, str. 160


• odgovaraju na pitanja u udžbeniku

• bilježe zadatak za zadaću

Plan školske ploče Hrvatska i procesi ujedinjavanja Europe

260

Ostale gospodarske i vojno-političke integracije u EuropiEFTA - 1960., Geneva

- države koje nisu u EU (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn)OECD - 1961., Pariz

- 24 europske i 10 izvaneuropskih država- usmjerava razvoj i suradnju u svijetu

CEFTA – Hrvatska (do 2013.), Makedonija, Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Srbija - međusobna trgovina, približavanje europskim integracijama

Vijeće Europe - sprečavanje sukoba u Europi - promicanje ljudskih prava, demokracije, kulture - 42 europske i pet izvaneuropskih državaNATO - 1949., Bruxelles - vojno-politički savez SAD-a, Kanade, Turske i 25 europskih država - sigurnost, rješavanje sporova, trajni mir

- Hrvatska član od 2009.- kandidati: Makedonija, BiH, Crna Gora, Cipar, Ukrajina, Gruzija- Partnerstvo za mir: ostale europske države osim Kosova

Hrvatska: 28. članica Europske unije• članica OUN-a, Vijeća Europe, Europske unije, NATO-a i Srednjoeuropske inicijativePut do članstva u EU• 1996. članstvo u Vijeću Europe, 2001. potpisan SSP, 2002. potpisan Privremeni sporazum s EU, • 2003. predali zahtjev za članstvo, 2004. dobili pozitivno mišljenje Europske komisije i status kandidata, 2005. otvoreni pregovori o članstvu u EU• 2011. završeni pregovori i potpisan pristupni ugovor• 2012. Ugovor o pristupanju RH u EU prihvaćen na referendumu u Hrvatskoj i od strane 27 članica EU-a• 1. srpnja 2013. Hrvatska postala 28. članica EU-a

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, usmenog izlaganja, izravna i neizravna grafička metoda, metoda demonstracije.


Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, karta Europske unije, tematske karte (gospodarske integracije u Europi, vojno-političke integracije u Europi), računalo, internet, fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaStiglitz J. E., 2004: Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Algoritam. Zagreb.Hurd, I., 2010: International organizations: Politcs, Law, Practice, Cambridge University Press.Armstrong, D., 2004: International organizations in world politics, Palgrave McMillan.Archer, C., 2001: International organizations, Routledge.Hrvatska i Europska unija - Prednosti i izazovi članstva (ur. Tišma, S., Samardžija, V., Jurlin, K.), IMO, Zagreb, 2012.Territorial development, cohesion and spatial planning: knowledgeand policy development in an enlarged EU (Eds. Adams, N.,, Cotella, G., Nunes, R.). Abingdon: Routledge, 2011.WASSENBERG Birte, BECK Joachim (dir.). Living and researching cross-border cooperation / Volume 3, The European dimension. Stuttgart: Steiner, 2011.EU Regional Policy, Andrew Evans. Richmond: Richmond Law and Tax Ltd, 2005.Cohesion policy and European Integration – Building multi level Governance, EU Regional Policy. By

261

Andrew Evans.Puljiz, J., 2011: Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini, IMO, Zagreb.Zakonski, podzakonski akti i strategije Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=8Zakonski, podzakonski akti, strategije i programi Europske unijehttp://ec.europa.eu/regional_policy/what/future/proposals_2014_2020_en.cfmhttp://www.interact-eu.net/Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons, 15th Edition.Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, NewYork.Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.EUROSTATDer Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

262


Nastavna tema: 22. Prometni sustav i prometno povezivanje Europe

Nastavna jedinica: Prometni sustav i prometno-geografsko povezivanje Europe



• tehnička kultura: razvoj prometnih sredstava, otkriće parnog stroja, dizelskog i benzinskog

motora, gradnja željeznica, autocesta i kanalskih sustava, cjevovodni promet,

telekomunikacijski promet, tehnička dostignuća 20. stoljeća

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• definirati pojam prometa• opisati etape u razvoju prometa • razlikovati oblike prometa i izdvojiti prednosti i nedostatke pojedinog oblika• opisati na prometnoj karti važnost prometnog povezivanja i njegove veze s gospodarskim razvojem• obrazložiti razvoj glavnih vrsta prometa i glavna obilježja prometnog sustava Europe• obrazložiti važnost i na geografskoj karti pokazati paneuropske prometne koridore• prepoznati oznaku europskih autocesta• nabrojiti primjere globalizacije u prometu• služiti se internetom u traženju prometnih informacija

Objasni pojam promet.Koji su čimbenici utjecali na razvoj prometa?Objasni utjecaj pojedinih čimbenika na svaki oblik prometa.Koje grane gospodarstva ovise o razvijenosti prometa?Izdvoji etape u razvoju cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa.Usporedi prednosti pojedinih grana kopnenog i vodenog prometa.Zašto je zračni promet najskuplji oblik prometa?Kada su se razvili cjevovodni i telekomunikacijski promet? U čemu je njihovo značenje?Pokaži na geografskoj karti države s najrazvijenijim cestovnim prometom, najveće pomorske i zračneluke i glavne unutarnje plovne putove. Što su paneuropski prometni koridori. Uz pomoć tematske karte objasni njihovo pružanje.Uz oznake na slijepoj karti za veće pomorske i zračne luke ucrtaj odgovarajući kartografski znak i upiši ime luke.Pronađi podatke o stupnju automobilizacije u članicama EU-a na stranicama EUROSTAT-a.Pronađi podatke o prometu zračnih i morskih luka u Europi.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• izdvojiti bitno u tekstu, voditi bilješke tijekom sata, koristiti grafički organizirati (kronološke sheme) za organizaciju informacija• analizirati tematske karte, opću kartu

Pitanja za rad na tekstu i analize tematskih karata.Uz pomoć tematske karte objasni pružanje paneuropskih prometnih koridora.Etape u razvoju prometa u Europi grafički prikažite.Uz pomoć atlasa i tematske karte u udžbeniku u parovima opišite geografsko putovanje od Krete do Kinnaroddena. Pritom navedite vrste prometnica i prometnih sredstava te gradove i luke na svojem putovanju.

263


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost pisanog, usmenog i grafičkog izražavanja• sposobnost slušanja i uvažavanja stavova drugih• sposobnost argumentiranja stavova o prednostima i nedostacima prometa, prometnim problemima i organizaciji prometa u zavičaju

Što je promet, a što prometni sustav? Nabrojite oblike prometa koji su razvijeni u Europi. Koji su čimbenici utjecali na razvoj prometa? U čemu je važnost prometa? Navedite etape u razvoju prometa u Europi. Navedene etape grafički prikažite.Koje prometne probleme prepoznajete u vašem zavičaju? Da ste vi ministar prometa, što biste promijenili?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima u skupini• prepoznati društvene probleme i mjere za moguća rješenja (na primjeru prometne povezanosti zavičaja, marginaliziranosti, dostupnosti, stanja okoliša, utjecaja prometa na razvoj zavičaja, mogućnosti pristupa srednjim školama)

Formirajte skupine, preuzmite zadatke, podijelite uloge u skupini (pojedinačne zadatke za svakog člana skupine), planirajte vrijeme rada i u 15 minuta pripremite prezentaciju / poster za zadanu vrstu prometa. Posebnu pozornost posvetite prednostima i nedostatcima obrađene vrste prometa. Koje prometne probleme prepoznajete u vašem zavičaju? Da ste vi ministar prometa, što biste promijenili?



Uvod • provjera predznanja; kopneni (cestovni, željeznički), vodeni (riječni, pomorski), zračni promet• poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• zadati zadatak za samostalni rad: Uz pomoć teksta u uvodu (udžbenik, str161) odgovorite na pitanja: Što je promet, a što prometni sustav? Nabrojite oblike prometa koji su razvijeni u Europi. Koji su čimbenici utjecali na razvoj prometa? U čemu je važnost prometa? Navedite etape u razvoju prometa u Europi.

• izravnom grafičkom metodom na crti vremena ili u tablici prikazati etape u razvoju prometa: a) do 19. stoljeća – kolne ceste, riječna i jedrenjačka plovidba; plovila se pokreću snagom vjetra ili ljudskih ruku; uzvodno na rijekama brodove vuku konji ili ljudi; b) 19. stoljeće – razdoblje željeznice i parobroda; primjena parnog stroja i ugljena; c) 20. stoljeće – razdoblje automobilskog, zračnog, telekomunikacijskog i cjevovodnog prometa; primjena motora s unutarnjim izgaranjem, nafte, automobilskih guma, optičkih kabela, cjevovoda; promet je sve brži, sve većeg kapaciteta i sve jeftiniji

• čitaju tekst i odgovaraju na pitanja

• izrađuju po modelu na planu školske ploče grafički organizator kronološke sheme (sheme epizoda)

264

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (razvoj prometa, oblici prometa, prometno povezivanje, prometni sustav, prometni koridori (paneuropski), kontejnerski promet, cjevovodni promet, telekomunikacije), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• zadati zadatak za samostalni rad: Uz pomoć atlasa i tematske karte u udžbeniku u parovima opišite geografsko putovanje od Krete do Kinnaroddena. Pritom navedite vrste prometnica i prometnih sredstava te gradove i luke na svojem putovanju.

• odabrati parove koji čitaju odgovore; po potrebi korigirati rezultate rada

• podijeliti učenike u šest skupina i skupinama zadatke; skupine obrađuju po jednu vrstu prometa: cestovni, željeznički, zračni, pomorski, riječno-jezersko-kanalski, cjevovodni i telekomunikacijski; u radu se služe materijalom donesenim od kuće ili prikupljenim putem interneta; skupine izrađuju powerpoint prezentacije (ili postere); u prezentaciji se rukovode tablicom iz radne bilježnice (str. 83)

• u parovima analiziraju opću i tematsku kartu i integriraju spoznaje s tematske i opće karte

• odabrani parovi čitaju svoje „putovanje“

• formiraju skupine, preuzimaju zadatke, dijele uloge (pojedinačne zadatke za svakog člana skupine), planiraju vrijeme i pripremaju prezentaciju / poster

Završni dio sata



• objasniti pravila za usmenu prezentaciju obilježja obrađene vrste prometa

• nakon izlaganja prve skupine frontalnim radom analizirati tematsku kartu paneuropskih prometnih koridora (udžbenik, str. 162) i položaj Hrvatske u europskoj prometnoj mreži

• vrednovati rad skupina, uratke skupina i usmenu prezentaciju prema unaprijed dogovorenim (i više puta tijekom nastavne godine primijenjenim) elementima i kriterijima


• preporučiti ponavljanje i utvrđivanje nastavnih sadržaja prema zadatcima u zbirci zadataka

• skupine prezentiraju rezultate rada (ppt ili posteri)

• slušaju izlaganja ostalih skupina, bilježe informacije, analiziraju tematsku kartu i samostalno oblikuju zaključke

• samokritički vrednuju svoj rad u skupini i kvalitetu uratka i usmene prezentacije svoje skupine


Plan školske ploče Prometni sustav i prometno-geografsko povezivanje Europe

Etape u razvoju prometa:a) do 19. stoljeća - kolne ceste, riječna i jedrenjačka plovidba - plovila se pokreću snagom vjetra ili ljudskih rukub) 19. stoljeće - razdoblje željeznice i parobroda - primjena parnog stroja i ugljenac) 20. stoljeće - razdoblje automobilskog, zračnog, telekomunikacijskog i cjevovodnog prometa - primjena motora s unutarnjim izgaranjem, nafte, automobilskih guma, optičkih kabela,

265

cjevovoda= promet je sve brži, sve većeg kapaciteta i sve jeftiniji- paneuropski prometni koridori

Vrste prometa prema prijevoznom sredstvu i geografskoj sredini:cestovni: automobilski, autobusni i kamionski + veza „od vrata do vrata“ - onečišćenje, prometne gužve, promet u mirovanju

• razvijenost: stupanj automobilizacije, gustoća cestovne mrežeželjeznički: gradski, međugradski i multimodalni promet + kapacitet, cijena prijevoza, manje onečišćenje - cijena gradnje željezničke pruge i kompozicijezračni: prijevoz putnika na udaljenosti >700 km + brzina - buka, udaljenost luka od središta grada, putne formalnostipomorski: robni i putnički + kapacitet, cijena - onečišćenje

• razvijenost: količina prekrcanog tereta, tonaža trgovačke floteriječno-jezersko-kanalski: + cijena - ovisnost o prirodnim uvjetima, brzinacjevovodni: prijenos nafte, plina, vode, pare, mlijekatelekomunikacijski: prijenos informacija

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, usmenog izlaganja, demonstracije, praktičnih radova, pisanih radova, neizravna grafička metoda, teorija igre.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima i skupni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, zidna karta Europe, tematske karte (gustoća cestovne mreže Europe, paneuropski koridori, unutarnji plovni putovi u Europi), autokarte, fotografije (prometna sredstva), tablice (vodeće svjetske zračne i pomorske luke).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaJakovčić, M., 2014: prezentacije za nastavu iz Prometne geografije (internetske stranice Geografskog odsjeka) i skripta iz Prometne geografijeBlack, W. R., 2003: Transportation: a geographical analysis, The Guilford Press, New York.Zelenika, R., 2001: Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka.Rodrigue, J-P., Comtois, C., Slack, B., 2007: The geography of transport systems, Routledge, New York.Knowles, R., Shaw, J., Dochetry, I., 2008: Transport Geographies, Mobilities, Flows and Spaces, Blackwell Publishing, Malden -Oxford – Carlton.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Prema interesu učenici se dobrovoljno prijavljuju za samostalnu obradu

jedne od tema: Hrvatska u europskim prometnim tokovima

266

(http://www.fpz.hr/zsfpz/rektor.htm), Cestovna mreža Europe, Najveće europske i svjetske

zračne i pomorske luke (www.geohive ili drugi pouzdani izvori).

267

http://www.geohive/


Nastavna tema: 23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe

Nastavna jedinica: Nesklad u regionalnom razvoju Europe



• povijest: razvoj industrijskoga grada

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINEIshodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• obrazložiti pojam razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i životnom standardu• obrazložiti pojam gospodarske jezgre i periferije Europe• odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske prema ostalim državama• izdvojiti uzroke nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe• obrazložiti uzročno-posljedične veze urbanizacije i drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije, razvoja prometa, migracija...)• nabrojiti uzroke, obilježja i opisati posljedice litoralizacije

Koji čimbenici utječu na razvoj gospodarstva?Objasni razvoj zapadnog dijela Europe u posljednjedvije stotine godina.Zašto je istok Europe počeo gospodarski zaostajatiza zapadom?Koji se pokazatelji rabe za mjerenje razvijenostipojedinih država?Pokaži na geografskoj karti države koje imajunajviši nacionalni dohodak po stanovniku i državekoje imaju najniži dohodak po stanovniku.Objasni pojmove gospodarska jezgra i periferija.Što je urbanizacija, a što litoralizacija?Zašto se javljaju procesi litoralizacije? Kakvepromjene donose u prostornom razvoju Europe?Kakve se promjene u razvoju gradova javljaju podutjecajem industrije?Uz pomoć geografske karte objasni razlike ustupnju urbanizacije pojedinih dijelova Europe.Pokaži na geografskoj karti globalne gradove u Europi.


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• primijeniti vještinu dubinske obrade teksta primjenom INSERT metode• analizirati tematskih karata

Pročitajte pažljivo tekst pod naslovom Uzroci nejednake razvijenosti. Označite pojedine rečenice dogovorenim znakovima (uz svaku rečenicu u kojoj su poznate informacije stavite kvačicu, uz nove informacije uskličnik, a uz informacije/pojmove koje treba objasniti stavite upitnik). Pokaži na geografskoj karti i imenuj najveće europske aglomeracije? Kroz koje se države proteže plava, kroz koje zlatna, a kroz koje žuta banana Europe?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli• sposobnost slušanja i uvažavanja stavova drugih• sposobnost argumentiranja

Može li se smanjiti razlika u životnom standardu stanovnika između država s visokim dohotkom i država sa srednjim nižim dohotkom? Imaju li svi stanovnici u državama s visokim dohotkom visok životni standard? Kako smanjiti socijalne razlike u

268

društvu?


Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima• primijeniti pravila sudjelovanja u raspravi

Može li se smanjiti razlika u životnom standardu stanovnika između država s visokim dohotkom i država sa srednjim nižim dohotkom? Imaju li svi stanovnici u državama s visokim dohotkom visok životni standard? Kako smanjiti socijalne razlike u društvu?



Uvod • provjera predznanja: BDP, urbanizacija, litoralizacija, industrijalizacija, životni standard, tercijarizacija društva • poticanje znatiželje• najava cilja nastavnog sata

• zadati zadatak za rad na tekstu: Pročitajte uvod u nastavnu jedinicu u udžbeniku, str. 166 i izdvojite pokazatelje nejednakoga gospodarskog i regionalnog razvoja Europe

• olujom ideja učenici navode pokazatelje životnog standarda, odgovarajući na pitanje: Po čemu se razlikuje kvaliteta života ljudi u Europi?

• metodom razgovora ponoviti predznanje: Što nam pokazuje BND, što BDP, a što nacionalni dohodak po stanovniku? Zašto se podatci o dohotku po stanovniku iskazuju preračunati na kupovnu moć stanovništva? Koje države u Europi imaju najveći dohodak po stanovniku (odgovorite uz pomoć tematske karte na 47 str. udžbenika)? Osim po dohotku, po čemu se još te države izdvajaju u Europi? Kakva se industrija razvija u tim državama? U kojim naseljima živi većina stanovnika? Objasnite povezanost industrijalizacije, urbanizacije i litoralizacije? Koje države u Europi imaju najmanji dohodak po stanovniku (odgovorite uz pomoć tematske karte na 47 str. udžbenika)? Po kojim pokazateljima te države zaostaju za gospodarskom jezgrom Europe?

• raspravom uz pitanja koja slijede najaviti nastavnu jedinicu i motivirati učenike za stjecanje novih spoznaja: Može li se smanjiti razlika u životnom standardu stanovnika između država s visokim dohotkom i država sa

• čitaju tekst i navode pokazatelje nejednakoga gospodarskog i regionalnog razvoja Europe

• navode pojmove koji ukazuju na razlike u životnom standardu

• odgovaraju na pitanja, analiziraju tematsku kartu i samostalno formuliraju zaključke

• uključuju se u raspravu prema pravilima za vođenje rasprave

269

srednjim nižim dohotkom? Imaju li svi stanovnici u državama s visokim dohotkom visok životni standard? Kako smanjiti socijalne razlike u društvu?

• vrednovati odgovore koji ukazuju na integraciju nastavnih sadržaja iz cjeline Opća obilježja Europe i teme Nesklad u regionalnom razvoju Europe

Glavni dio sata

• naučiti temeljne pojmove (životni standard, »jezgra« i »periferija«, urbanizacija, globalni gradovi, polarizacija), pojave i procese, algoritme…• razvijati vještinečitanja teksta i grafičkih prikaza, usmenog i pisanog izražavanja, organiziranja, dogovaranja, pridržavanja pravila rada

• metodom usmenog izlaganja objasniti pojam gospodarske polarizacije

• objasniti pravila INSERT metode (uz svaku rečenicu u kojoj su poznate informacije staviti kvačicu, uz nove informacije uskličnik, a uz informacije/pojmove koje ne razumiju i treba ih objasniti, učenici stavljaju upitnik) i zadati zadatak: Pročitajte pažljivo tekst pod naslovom Uzroci nejednake razvijenosti. Označite pojedine rečenice dogovorenim znakovima. Očekuje se da svi učenici tekst označe kvačicama. Ako postoje i druge oznake, raspraviti te informacije i po potrebi objasniti pojmove / dijelove rečenica koji nisu bili razumljivi (objašnjavaju učenici). Ako ste dobro razumjeli tekst, primijenite ga u shemi u radnoj bilježnici na str. 85 u 1. zadatku. Provjeriti upisani tekst.

• primijeniti INSERT metodu i na poglavlje Brži gospodarski razvoj na zapadu Europe (udžbenik, str. 166-167); pitati učenike (dogovorenim redoslijedom) koje su rečenice označili kvačicom i što su iz njih saznali (potvrdili svoje znanje); pitati učenike koje su nove informacije stekli; po potrebi objasniti usmenim izlaganjem učenika ili učitelja nepoznate pojmove ili dijelove rečenica; zadati (prezentirati na slajdu) pitanja za provjeru dubinske obrade teksta: Kada počinje brži gospodarski razvoj država Zapadne Europe? Zašto? Opišite kako se pojavom industrije produbljuju razlike između europskog zapada i istoka te regionalne razlike unutar pojedinih država. Usporedite razvoj starih i novih industrijskih regija. Kako su promjene u sekundarnom sektoru utjecale na primarni i tercijarni sektor gospodarstva? Nabrojite obilježja industrije nakon treće

• slušaju objašnjenje pojma i po potrebi bilježe informacije

• primjenjuju INSERT metodu na zadani tekst i upoznaju uzroke nejednake razvijenosti pojedinih država Europe; informacije organiziraju u shemu (način bilježenja: neformalni nacrt)

• primjenjuju INSERT metodu na zadani tekst i upoznaju tijek polariziranog razvoja u Europi u posljednja dva stoljeća; dubinski obrađuju tekst do razine vrednovanja informacija; odgovaraju na pitanja

270

industrijske revolucije. Kakva je uloga multinacionalnih kompanija i integracija u polariziranom razvoju Europe? Riješite 2. zadatak u radnoj bilježnici na str. 85

• metodom usmenog izlaganja i razgovora objasniti pojmove „gospodarska jezgra“ i „gospodarska periferija“ Europe; uputiti učenike na analizu tematske karte Plava, zlatna i žuta banana na preklopnim koricama udžbenika i tematskih karata na 167 str. udžbenika te dijagrama na 168; pokazati na karti države koje pripadaju jezgri i države koje pripadaju periferiji; primijeniti stečeno znanje rješavanjem 3. zadatka u radnoj bilježnici na str. 86

• metodom usmenog izlaganja objasniti pojam globalni gradovi; zadati zadatak: Radom na tekstu (U/169) potražite odgovor na pitanja: Prema kojim se kriterijima izdvajaju globalni gradovi? U čemu se očituje važnost globalnih gradova? prezentirati neke od kriterija koji se koriste za izdvajanje globalnih gradova; zadati zadatak: Prema tekstu udžbenika, pronađite u atlasu globalne gradove Europe i ucrtajte ih kružićima na slijepu kartu u radnoj bilježnici (str. 86). Za svaki grad navedite obilježje po kojemu ima status globalnog grada.

• slušaju izlaganje, analiziraju tematske karte i dijagram, pokazuju na zidnoj karti Europe države jezgre i periferije, države s najvišim i najnižim stupnjem urbanizacije, vodeće europske aglomeracije, rješavaju zadatak u radnoj bilježnici

• slušaju izlaganje učitelja, navode kriterije za izdvajanje globalnih gradova, ucrtavaju u radne bilježnice lokacije globalnih gradova i navode primjer funkcija

Završni dio sata



• provjeriti primjenu naučenih nastavnih sadržaja pitanjima u udžbeniku, str. 169

• vrednovati samostalni rad učenika, sudjelovanje u raspravi, primjenu INSERT metode (i druge vještine po vašem izboru)

• zadati zadatak za domaću zadaću: Riješiti ostale zadatke u radnoj bilježnici na str. 86



Plan školske ploče Nesklad u regionalnom razvoju Europe

gospodarska polarizacija Europe: životni standard, stupanj razvijenosti gospodarstvauzroci nejednake razvijenosti: prirodni i društveni

gospodarska jezgra – Zapadna, Sjeverna, dio Srednje i Južne Europe (plava, zlatna i žuta banana)- brži razvoj nakon geografskih otkrića i 1. industrijske revolucije - stare i nove industrijske regije

271

- modernizacija primarnog i ekspanzija tercijarnog sektora- nositelj poslijeindustrijskog doba (čista industrija), MNK i integracija= visoki dohodak po stanovniku, visoki životni standard, >70% zaposlenih u III. sektoru, visoki stupanj urbanizacije, litoralizacija, globalni gradovi

gospodarska periferija – zaostajanje u razvijenosti i standardu- niži stupanj urbanizacije- veća važnost I. i II. sektora

globalni gradovi- utjecaj na kontinentalnoj i svjetskoj razini: broj sjedišta multinacionalnih kompanija, banaka, međunarodnih organizacija i regionalnih integracija, instituta, sveučilišta, važnost ostalih uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prometna dostupnost, broj stanovnika

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, INSERT metoda, usmenog izlaganja, neizravna grafička, oluja ideja.


Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta Europe, politička karta Europe, udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, statistički prilozi, dijagrami (broj internetskih priključaka na 1000 stanovnika, broj automobila na 1000 stanovnika, razvoj najvećih europskih gradova), tematske karte (nacionalni dohodak po stanovniku, veličina gradova, stupanj urbanizacije, plava, zlatna i žuta banana Europe), fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnikaAoyama, Y. i dr., 2011: Key concepts in Economic Geography, Sage Publications, Los Angeles.Coe, N. M. i dr., 2007: Economic geography, contemporary introduction, Blackwell, Malden.Hudson, R., 2005: Economic geographies, Sage publications, London.Krugnman, P. R., Obstfeld, M., 2009: Međunarodna ekonomija. Teorija i ekonomska politika, Mate, Zagreb.Der Fischer Weltalmanach 2014Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.EUROSTAT

272

VII. LITERATURA I IZVORI ZNANJA ZA UČITELJE(uz navedenu u svakoj nastavnoj jedinici)

Adams, S., Ganeri, A., Kay, A. i drugi, 1998: Geografija svijeta, Znanje d.d., Zagreb.

Antić, S., 2000: Rječnik suvremenog obrazovanja, HPKZ, Zagreb.

Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997.

Bateman, G., Egan, V., 1999: Atlas svijeta, Extrade d.o.o., Rijeka.

Bežen, A., 2008: Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Profil, Zagreb.

Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb.

Brazda, M., 1983: Metode rada s audiovizualnim sredstvima u nastavi zemljopisa, priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb.

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K., 2007: Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko.

Curić B., Curić, Z., 1999: Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Curić, Z. , 2000: Suvremeni koncept školske geografije, Zbornik radova 2. hrvatskog geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, 53-60, Zagreb.

Curić, Z., Vuk, R., Jakovčić, M., 2007: Kurikulumi geografije za obvezno obrazovanje u 11 europskih država – komparativna analiza, Metodika 8 (15), 444-466.

Curić, Z., Vuk, R., 2013: Metodika geografije u sustavu odgoja i obrazovanja, Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu (ur. Milanović, D., Bežen, A., Domović, V.), Akademija odgojno-obrazovnih znanosti, Zagreb, 165-196.

Curić, Z., Vuk, R., Milić, V., 2007: Ljudski potencijali u nastavi geografije u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, u: Četvrti hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih resursa: zbornik radova (ur. Bajs, Lj. i drugi), Poreč, 10-13. listopada 2007., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 107-127.

Curić, Z., Vuk, R., 2005: Udžbenici zemljopisa u osnovnoj školi, u: Treći hrvatski geografski kongres: zbornik radova (ur. Toskić, A.), Zadar, 24-27. rujna 2003., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 118-132.

Cvitanovnić, A., 2002: Geografski rječnik, Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Filozofski fakultet, Matica hrvatska, Zadiz d.o.o., Zadar.

273

Čalić, E., 2000: Europa gledana s Balkana: kritika koncepcije globalističkog revizionizma, C.A.S.H., Pula.

Debeljak, A., 2005: Europa - san o jedinstvu, stvarnost podjela, Tvrđa 1-2.

Dryden, G., Vos, J., 2001: Revolucija u učenju, Educa, Zagreb.

Durand, J.-B., 2004: Europa malim koracima, Školska knjiga, Zagreb.

Europa 2020 - scenarij promišljanja budućnosti EU i Jugoistočne Europe (ur. Anđelko Milardović), Centar za politološka istraživanja, Zagreb, 2003.

Europa od A do Ž - priručnik za europske integracije (ur. Werner Weidenfeld, Wolfgang Wessels), Zaklada Konrad-Adenauer-Stiftung, Zagreb, 2005.

Europa od A do Ž (ur. Werner Weidenfeld, Wolfgang Wessels), Zaklada Konrad Adenauer u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb, 2005.

Europa u Hrvatskoj - vodič kroz europske integracije na Internetu (ur. Marija Pejčinović Burić), Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002.

Europljani: kultura i identitet (uredili Aake Daun i Soeren Jansson), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

Fernandez-Armesto, F., 1997: Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb.

Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis, Zagreb.

Foley, M., 2011: Doba apsurdnosti – zašto nam moderan život ne dopušta da budemo sretni, Naklada Ljevak, Zagreb.

Fontaine, P., 2004: Europa u 12 lekcija, Ured za službene publikacije Europskih zajednica, Luxembourg.

Friganović, M., 1978: Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Glavač, V., 2001: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.

Glasser, W., 1994: Kvalitetna škola, Educa, Zagreb.

Green, B., 1996: Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola, Alinea, Zagreb.

Grgin, T., 2001: Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko.

Herak, M., 1990: Geologija, Školska knjiga, Zagreb.

Howe, M. J. A., 2002: Psihologija učenja, Slap, Jastrebarsko.

274

Jensen, E., 2003: Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb.

Kurikulum – teorije, metodologija, sadržaj, struktura, ur. Previšić, Školska knjiga, 2007.

Kyriacou, C., 1997: Nastavna umijeća, Educa, Zagreb.

Le Rider, J., 1998: Mitteleuropa, Barbat, Zagreb.

Ludwig, K., 2001: Leksikon etničkih manjina u Europi, Pan liber, Osijek-Zagreb-Split.

Marzano, R., Pickering, D., Pollock, J. E., 2006: Nastavne strategije, kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija, EDUCA, Zagreb.

Matas, M., 1996: Metodika nastave geografije, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Matas, M., 2001: Geografski pristup okolišu, Visoka učiteljska škola, Petrinja.

Mattes, W., 2007: Nastavne metode, Naklada Ljevak, Zagreb.

Mattes, W., 2007: Rutinski planirati – učinkovito poučavati, Naklada Ljevak, Zagreb.

Matijević, M., 2004: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb.

Mendras, H., 2004: Europa i Europljani - sociologija Zapadne Europe, Masmedia, Zagreb.

Mijatović, A., 1999: Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.

Nash, P., 1998: Primjena metode rada s karticama u nastavi geografije, Geografski horizont, br. 2, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Natek, K., Natek, M., 2000: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.

Nejašmić, I., 1999: Osnove opće geografije, Educa, Zagreb.

Nejašmić, I., 2005: Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Pastuović, N., 1999: Edukologija, Znamen, Zagreb.

Riđanović, J., 2002: Geografija mora, Hrvatski zemljopis, Zagreb.

Riđanović, J., 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Spevec, D., Vuk, R., 2012: Demografski resursi i potencijali te organizacija primarnog obrazovanja u Krapinsko-zagorskoj županiji, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 187-212.

Sternberg, R. J., 2005: Kognitivna psihologija, Slap, Jastrebarsko.

Šegota, T., 1998: Južna Europa, Školska knjiga, Zagreb.

275

Šegota, T., 1976: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb.

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Školska knjiga, Zagreb.

Školski atlas, Znanje d.d., Zagreb, 2006.

Švob-Đokić, N., 2000: Tranzicija i nove europske države, Barbat, Zagreb.

Terhart, E., 2001: Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb.

Vranković, B., Vuk, R., Šiljković, Ž., 2011: Vanjsko vrednovanje postignuća učenika osmih razreda iz domene opća geografija, Hrvatski geografski glasnik 73 (1), 271-289.

Vranković, B., Vuk, R., Šiljković, Ž., 2011: Kvalitativna analiza ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuća učenika osmih razreda provedenih 2008. godine: geografija i integracija nastavnih sadržaja geografije i povijesti, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb.

Vresk, M., 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb.

Vuk, R., 2009: Strategije učenja i poučavanja, Geografski horizont 55/1, 51-58.

Vuk, R., Vranković, B. (u tisku): Geografske visokoškolske institucije, profesionalni razvoj učitelja geografije i učenička postignuća – studija slučaja: Splitsko-dalmatinska županija, Put prema kvalitetnoj školi, 9. dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije.

Vuk, R., Curić, Z. (u tisku): Metodološka pitanja u istraživanjima nastavničkih kompetencija, u: 3. kongres geografa Bosne i Hercegovine, zbornik radova (ur. Drešković, N., Mirić, R., Musa, S.), Tuzla 8.-10. listopada 2012., Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vuk, R., Vranković, B., Žitnik, Z. (u tisku): Odnosi uspjeha i strukture pristupnika državne mature iz geografije 2010. godine i upisanih studenata 2010. godine na studijske programe na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, u: 3. kongres geografa Bosne i Hercegovine, zbornik radova (ur. Drešković, N., Mirić, R., Musa, S.), Tuzla 8.-10. listopada 2012., Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vuk, R., Vranković, B., Orešić, D. (u tisku): Postignuća iz geografije na državnoj maturi 2010. – 2012. godine, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Vuk, R., Vranković, B., Šiljković, Ž., 2012: Postignuća učenika iz geografije Hrvatske na ispitima vanjskoga vrednovanja i percepcije učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj školi, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 213-229.

276

Vuk, R., Vranković, B., 2009: Obrazovna postignuća učenika osmih razreda iz geografije u šk. god. 2007./2008. i stavovi profesora geografije o poučavanju geografskih vještina, Metodika 10 (19), 354-370.

Vuk, R., Jakovčić, M. i Curić, Z., 2011: The role of the Croatian Geographical Society in the training and professional development of teachers of geography, In Curriculum making in geography: Edited conference proceedings of the International Geography Union Congress on Geography Education British Sub-committee 2011 Symposium, held at Institute of Education, London, April 18-20 2011, C. P. Whewell, C. Brooks, G. Butt&A. Thurston (Eds), Institute of Education, University of London and International Geographical Union Commission on Geographical Education, London, 231-238.

Vuk, R., Curić, Z., Jakovčić, M., 2009: Komparativna analiza programskih dokumenata Republike Slovenije, Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine na primjeru analize pristupa u regionalnoj geografiji Europe, u: Drugi kongres geografa Bosne i Hercegovine: zbornik radova (ur. Spahić, M.), Neum, 8.-11. listopada 2008., Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 190-212.

Vuk, R., Curić, Z., 2011: Geografska imena u nastavi geografije u osnovnim i srednjim školama, u: Geografska imena: zbornik radova s Prvoga nacionalnog znanstvenog savjetovanja o geografskim imenima (ur. Skračić, V., Faričić, J.), Zadar, 23.-24.10.2009., Sveučilište u Zadru i Hrvatsko geografsko društvo, 93-103.

Vuk, R., Vranković, B., 2013: Kartografija u obrazovanju - postignuća učenika na ispitima vanjskog vrednovanja iz domene kartografska pismenost: 9. Savjetovanje Kartografija i geoinformacije (ur. Lapaine,M.), Zadar, 20.-22.11.2013., 46-47.

Wertheimer-Baletić, A., 2000: Stanovništvo i razvoj, MATE, Biblioteka gospodarska misao, Zagreb.

Zarevski, P., 2002: Psihologija pamćenja i učenja, Slap, Jastrebarsko.

Radi aktualizacije nastavnih sadržaja i ažuriranja statističkih pokazatelja sugeriramo praćenje

sljedeće periodike i statističkih publikacija:

Geografski horizont, Hrvatsko geografsko društvo

Hrvatski geografski glasnik, Hrvatsko geografsko društvo

Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a

Geoadria, Sveučilište u Zadru, Hrvatsko geografsko društvo Zadar

Meridijani, Meridijani

Priroda, Hrvatsko prirodoslovno društvo

National geographic

277

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Učiteljski fakultet, Zagreb

World Bank Atlas, World Bank

Der Fischer Weltalmanach

Publikacije Državnoga zavoda za statistiku (www.dzs.hr)

278

VIII. RJEŠENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJEŽNICI

279

Documents

Ružica Vuk, Lidija Borko · Web viewRužica Vuk, Lidija Borko GEOGRAFIJA EUROPE METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE Sadržaj PREDGOVOR 3 UVOD 5 I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE