scr, 2

016

S dijabetesomiveti aktivno i osveteno.

Vana pravila za ishranu dijabetiara

Dnevno NEMOJTE jesti vie od: 1 - 2 male lice mazive masti (margarin, maslac, ...) 1 - 2 velike lice masti za kuhanje (maslinovo ulje, kukuruzno ulje, repiino ulje, ...) 30 - 35 g skrivenih masnoa (naresci, meso, sir, slatkii, grickalice, ...)

Pripremajte vaa jela s malo masnoe. Kao na primjer: dinstanjem grilanjem bez dodatne masti u rimskom loncu na obloenom posuu / na foliji za peenje

Zaponite svoj dan dorukom!

Pijte dovoljno tekuine!

Fot

ogra

fija:

iSto

ck /

Mon

tice

lllo

Pregled to je dijabetes mellitus? 02

Terapijski ciljevi 03 Trudnoa 04 Naznake 06

Ishrana 07 Kretanje 10

Samokontrola 11 Terapije 12

Pedikura 13

Izdanje za bosanski, hrvatski i srpski jezik, 2016.

Razlike izmeu tipa 1 i tipa 2

Dijabetes mellitus

Karakteristike Dijabetes tip 1 Dijabetes tip 2

Uestalost Retko, manje od 10 % svih sluajeva dijabetesa

esto, 90 % svih sluajeva dijabetesa, u Austriji oko 600.000 oboljelih osoba

Dob kod oboljenja U pravilu mlai od 40 godina, takoe ve mogue kao dete

U pravilu stariji, ali sve vie i kod mlaih s prekomernom telesnom teinom

Telesna teina U pravilu normalna teina U pravilu prekomerna teina

Simptomi Izraeni Manje

Familijarna uestalost Manje Vie

Leenje tabletama odnosno injekcijama koje sniavaju eer u krvi

Nije mogue esto mogue mnogo godina

Leenje insulinom Odmah potrebno esto potrebno tek nakon mnogo godina od oboljenja

to je dijabetes mellitus? Dijabetes 02

to je dijabetes mellitus?

Dijabetes mellitus je bolest metabolizma koja se manifestira povienom razinom eera u krvi. Razinu eera u krvi regulie hormon insulin koji lue odreene stanice (beta-stanice) guterae. Ako se taj hormon ne proizvodi u dovoljnoj meri ili ako mu je efekt poremeen, povisuje se razina eera u krvi.

Znakovi poviene razine eera u krvi su: poveanje ei, pojaano mokrenje, umor, nagli gubitak teine, otean vid i pojaana podlonost infekcijama, npr. vaginalne infekcije. Dijagnoza se postavlja uz pomo testiranja krvi.

Razlikujemo dva

tipa eerne bolesti

eerna bolest (Dijabetes mellitus) tip 1 Kod eerne bolesti tip 1 radi se o hroninoj bolesti metabolizma koja se u pravilu

pojavljuje u dejoj ili ranoj odrasloj dobi.

Bolest se pojavi kada imunoloki sistem uniti stanice guterae koje proizvode insulin.

Insulinska terapija poinje odmah nakon dijagnoze, a mora se nastaviti kroz celi ivot.

eerna bolest (Dijabetes mellitus) tip 2 U sluaju eerne bolesti tip 2 poremeen je efekt insulina kao i luenje insulina iz guterae.

eerna bolest tip 2 - Faktori rizika: Prekomerna teina, nezdrava ishrana (mnogo masnoe i eera), malo kretanja, familijarna uestalost eerne bolesti tip 2 (direktna rodbina, mogue je nasljedstvo), prijanja eerna bolest u trudnoi.

Fot

ogra

fija:

iSto

ck/V

icto

r69

03 Dijabetes Terapijski ciljevi

Terapijski ciljevi kod eerne bolesti tip 2

prema Austrijskom drutvu za dijabetes

HbA1c1) u pravilu ispod 7 %

eer u krvi prije jela dva sata nakon jela

110 - 130 mg/dl ispod 180 mg/dl

Krvni tlak sistoliki dijastoliki

130 - 140 mmHg 80 - 90 mmHg

Trigliceridi LDL-kolesterol

ispod 150 mg/dl ispod 70 mg/dl

Opseg trbuha ene Opseg trbuha mukarci

ispod 90 cm ispod 100 cm

Kretanje 3 -7 puta u tjednu 30 - 60 minuta

Ne puiti

1) Vrijednost HbA1c informie o metabolikom stanju glukoze u krvi posljednjih 6 - 8 tjedana. Crveni krvni pigment (hemoglobin) moe vezati molekule glukoze. to vie eera se nalazi u krvotoku to se vie molekula eera taloi na hemoglobin. To znai to je via HbA1c vrijednost to je bio vii prosjeni eer u krvi.

Trudnoa Dijabetes 04

to je dijabetes u trudnoi?

Dijabetes u trudnoi ili gestacijski dijabetes naziv je za svaki poremeaj metabolizma glukoze koji se pojavi po prvi puta u trudnoi. Dijagnoza dijabetesa u trudnoi postavlja se testiranjem optereenja glukozom (tri puta se odreuje razina eera u krvi, natate, sat vremena i dva sata nakon to pacijent popije otopinu s 75 g glukoze).

Zato mnoge ene obolijevaju od dijabetesa u trudnoi?

Od 20. tjedna trudnoe u tijelu majke se privremeno mijenja metabolizam glukoze

i masnoa kako bi se osiguralo zbrinjavanje djeteta. Kod ena s povienim rizikom od dijabetesa moe se pojaviti dijabetes u trudnoi.

Ako se ne lijei, moe se povisiti rizik za komplikacije u trudnoi i poslije u ivotu

majke i djeteta. Visoki rizik postoji u sluaju prekomerne teine, izraenog gubitka teine u

trudnoi, visokog krvnog pritiska, kada je est dijabetes tip 2 u familiji i sa starijom

dobi i ako je trudnica tijekom prethodne trudnoe imala dijabetes u trudnoi.

Opasnosti ako se dijabetes u trudnoi NE lijei

Uestale komplikacije su:

Porod carskim rezom, pojaani rast djeteta i visoka poroajna teina. Osim toga, dijete moe nakon poroaja patiti od hipoglikemije (preniske razine eera u krvi) i poremeaja disanja. Kasnije djeca i sama postanu gojazna i naginju bolestima metabolizma.

to mogu da uinim za sebe isvoje dijete?

Doktorica odnosno doktor e s vama zajedno izraditi terapijski plan. Terapija se uvijek sastoji od dijete i samokontrola razine eera u krvi (neposredno prije i sat vremena nakon glavnih obroka), u sluaju da bude potrebno propisat e se insulinska terapija. Na taj nain moete sniziti svoje vrijednosti eera na ciljnu razinu!

05 Dijabetes Trudnoa

Ako postignete zajedno s vaom doktoricom odnosno doktorom koji vas prati ove ciljne vrijednosti, vae zdravlje i zdravlje vaeg djeteta nee se razlikovati od zdravlja trudnice bez dijabetesa u trudnoi!

Ciljne vrijednosti razine eera u krvi u trudnoi: prije jela do 95 mg/dl i sat vremena nakon jela do 140 mg/dl

Trudnoa ako znate da imate dijabetes Ako imate elju za djetetom, a imate dijabetes, trebali biste s doktoricom odnosno doktorom koji vas prati razgovarati o najpovoljnijem trenutku za trudnou. Pritom je vano: detaljni pregled (oi, bubrezi, krvni tlak) i dobro postavljena razina eera u krvi ve prije zaea. U trudnoi ne biste trebali uzimati lijekove koji sputaju razinu eera u krvi jer bi mogli tetiti neroenom djetetu. U pravilu je stoga potreban prelazak na insulin.

Foto

grafi

ja:

iSto

ck/B

HFo

ton

Kontrola nakon poroda Nakon poroda su potrebni redovni kontrolni pregledi: dva mjeseca nakon poroda trebao bi se

u sluaju dijabetesa u trudnoi ponoviti test optereenja glukozom.

Zdravim nainom ivota (bez nikotina, normalna teina i kretanje) moete umanjiti rizik za

nastanak dijabetesa nakon dijabetesa u trudnoi za 50 %. Vodite rauna i kod vaeg djeteta o zdravom stilu ivota (kretanje i prehrana) i o normalnoj

teini.

Fot

ogra

fija:

iSto

ck/B

HFo

ton

Naznake Dijabetes 06

Povieni ili prenizak eer u krvi?

Razina eera u krvi mjeri su kao koncentracija u miligramima glukoze po decilitru krvi

(mg/dl). Normalni eer u krvi prije jela (= natate) iznosi 70 - 100 mg/dl. Ako su vrijednosti eera u krvi natate iznad 125 mg/dl (mjereno u dva razliita dana) posrijedi

je eerna bolest (dijabetes mellitus).

Kod osoba koje ne uzimaju lijekove koji sniavaju eer u krvi, rijetko se pojavljuju jako sniene vrijednosti eera u krvi ispod 60 mg/dl (= hipoglikemija).

U svakom sluaju potrebno je zbog daljnje obrade i eventualne terapije potraiti doktoricu

odnosno doktora (u pravilu doktoricu ili doktora ope medicine).

Previsoke vrijednosti eera u krvi (hiperglikemija) Umor Umanjena uinkovitost Pojaana e Velika koliina urina Otean vid Sporo zarastanje rana Svrbe Neeljeni gubitak teine erektilna disfunkcija gljivine infekcije

Preniske vrijednosti eera u krvi (hipoglikemija) Znojenje Drhtanje Nemir Napad gladi Lupanje srca Vrtoglavica Nesvjestica

Kod uzimanja odreenih lekova, na primer derivata sulfonilureje (urea ili insulin) mogua je hipoglikemija. to uiniti? 2 - 4 komada groanog eera (dekstroze) ili aa vonog soka vratit e razinu eera u krvi u normalno podruje. Ne mora znaiti da je nenormalna vrednost eera u krvi odgovorna za navedene simptome. Za to postoje razni uzroci. Visoka vrednost eera u krvi na poetku bolesti esto ne prouzrokuje nikakve tegobe. Stoga bi se barem jednom u godini trebao meriti natate eer u krvi, na primer kod doktorice odnosno doktora opte medicine.

to vi sami moete da uradite?

Zdrava ishrana Poveati kretanje Ako je potrebno: samokontrole eera u krvi Mravljenje u sluaju prekomerne telesne teine

07 Dijabetes Ishrana

Zdrava ishrana za dijabetiare

Ishrana utie na glukozu u krvi, masnoe u krvi, krvni tlak i telesnu teinu. Ispravni izbor namirnica i kvalitetno spremanje jela pomoi e vam da se pobolja vae zdravlje. Nemojte oekivati uda od radikalnih dijeta! Mnogo je vanije da dugorono promenite vau ishranu.

Postiti ako imate dijabetes Ako iz verskih razloga (npr. ramazan) elite postiti, svakako je potrebno da va doktor prilagodi insulinsku terapiju ili terapiju lekovima. Deca i trudnice s dijabetesom nipoto ne smiju da poste!

Dnevno NEMOJTE jesti vie od...

1 - 2 male lice mazive masti (margarin, maslac) 1 - 2 velike lice masti za kuhanje (biljno ulje, kao to je repiino ulje, maslinovo ulje) Od ega se sastoje

nae namirnice?

Nae namirnice se sastoje od tri temeljna izvora energije: belanevine, masti i ugljikohidrati. Ti nutrijenti daju naem telu potrebnu energiju i opskrbljuju nas vitaminima i mineralnim

hranjivim tvarima. Ugljikohidrati iz nae ishrane ulaze kao glukoza u nau krv. Kako bi nae

telo moglo da koristi glukozu kao energiju, potreban mu je insulin.

Dijabetes mellitus je posredi kada je taj proces poremeen jer Se proizvodi premalo insulina ili Je uinak insulina umanjen. Stoga preostaje jedan dio eera u krvi, a razina eera u krvi je poviena.

Ugljikohidrati se potencijalno nalaze u: Prilozima (testenina, ria, krumpir, bulgur, knedle, testenina, pecle itd.) Kruhu i pecivu itaricama (brano, zob, musli, griz itd.) Vou Tenim mlenim proizvodima (mleko, jogurt, kiselo mleko, mlaenica, surutka) Austrijskim tradicionalnim slasticama (Mehlspeisen)/slatkii, eer, med grickalicama (ips) Zaslaenim piima (gazirani sokovi, voni sokovi, voni sirup)

Ishrana Dijabetes 08

Bitna je kvaliteta i koliina!

Najvanije je stoga da prilagodite vae prehrambene navike jer vrsta i koliina konzumiranih ugljikohidrata utiu na vau razinu eera u krvi. Izbegavajte namirnice bogate ugljikohidratima zbog kojih se razina eera u krvi vrlo brzo podigne na jako visoku razinu, kao to je beli kruh, voni jogurt, suho voe, slastice kao to su palainke itd., gazirani sokovi/ voni sokovi. to je vii udio punog zrna i to je nii udio dodatog eera to e ravnija biti krivulja vrednosti eera u krvi. Vodite rauna o veliini porcije i rasporedite vae jelo na 3 manja glavna obroka, eventualno 2 - 3 meuobroka po danu. Na taj je nain lake pridravati se ciljnih vrednosti eera u krvi. Kod ena i mukaraca s dijabetesom koji uzimaju posebnu insulinsku terapiju moe biti potrebno da se ugljikohidrati u namirnicama moraju preraunati u krune jedinice (BE). Ukoliko je to kod vas sluaj, vaa e vas doktorica odnosno doktor ili dijabetologinja odnosno dijabetolog precizno o tome informisati.

Budite otvoreniza novo! Uzmite si vremena da pro -menite vae prehrambene navike. Realno formulii -te svoje ciljeve. Nemojte odustati ako ne uspijete odmah ostvariti sve ono to ste planirali.

Foto

grafi

ja:

iSto

ck/K

zeno

n

Vodite rauna o vaoj teiniIshrana bogata masnoama potie prekomernu telesnu teinu. Ako imate prekomernu telesnu teinu, trebali biste smanjiti telesnu teinu; na taj e se nain efekt insulina poboljati. Dajte prednost nemasnom mesu i narescima i mlenim proizvodima s manje masnoe (sir, jogurt itd). Jedite jedan ili dva puta u sedmici ribu. Vodite pri tome rauna o logotipu MSC, kojim se oznaava da se radi o ekolokom i odrivom ribnom ulovu. Za pripremanje jela s manje masnoe prikladne su obloene tave ili rimski lonac za dinstanje i grilanje namirnica.

Nemojte zaboraviti piti Pijte barem 1,5 litara na dan. Voda iz pipe, mineralna voda, soda limuna ili nezaeereni aj (hladni ili topli) dobra su pia za gaenje ei. Umereno uivajte u light gaziranim piima. Izbegavajte pia koja sadre eer kao to su voni sok, gazirani sok ili voni sirup jer ona uzrokuju da eer u krvi brzo i visoko naraste. Alkoholna pia bi se trebala konzumirati samo u manjim koliinama i uz obrok (opasnost hipoglikemija).

09 Dijabetes Ishrana

Dati prednost

Kruh punog zrna, crni kruh

Svee povre (sirovo, dinstano, grilano)

Nemasno mleko, prirodni jogurt 1 % masnoe

Kiselo vrhnje do 10 % masnoe, svei sir do 10 % masnoe

Sir do 35 % m.s.t.*

Nemasno meso i nemasni narezak (najvie 2-3 puta u sedmici) Riba na prirodni nain ili riba iz konzerve u

vlastitoj marinadi Mahunarke (grah, lea, )

Voda, nezaeerena pia

Retko

Beli kruh

Povre marinirano u ulju ili preno

Punomasno mleko 3,6 % masnoe, prirodni jogurt od 3,6 % masnoe, Crme frache, kiselo vrhnje, slatko vrhnje Kiselo vrhnje od 20 % masnoe,

svei sir Sir od 45 % m.s.t.*

Masno meso i masni narezak (proeto masnoom, masnim rubom) Riba iz konzerve u ulju

Slastice peene u ulju i slatkii

grickalice (npr. ips)

*Masnoe u suhoj tvari

Ishrana kod dijabetesa trudnoi

Na poetku terapije dijabetesa u trudnoi vaa dijabetologinja odnosno dijabetolog ili doktorica odnosno doktor treba u svakom sluaju da vas savetuje o ishrani. Kako bi majka i dete bili opskrbljeni svim potrebnim nutrijentima posebno je vana raznolika ishrana. Naelno vrede preporuke za zdravu ishranu u trudnoi uz potivanje pravila o ishrani kod dijabetesa.

Savetovanje i edukacija kod dijabetesa Ako vam je vaa doktorica odnosno doktor dijagnosticirao eernu bolesti (dijabetes mellitus),

onda je potrebno opseno savetovanje kao i edukacija. Savetovanja i edukacije pruaju vam

znanje o najboljem nainu ivota (ishrana, kretanje), o potrebnoj terapiji (terapija lekovima)

i o samomerenju eera u krvi. Osim toga, saznat ete kako moete spreiti dugorona

zdravstvena oteenja usled povienog eera u krvi (kasne posledice na oima, bubrezima,

nogama, ivcima, srcu i krvnim ilama). Odgovarajue edukacije se nude u ambulantama i bolnicama (ambulante za dijabetes) te

kod doktora opte medicine. Pitajte vau doktoricu odnosno doktora gde moete dobiti

odgovarajue savetovanje ili edukaciju. Savetovanja i edukacije se nude ambulantno kao i u

bolnici, i to pojedinano kao i u grupi. Cilj edukacije je da se osobe koje su oboljele od dijabetesa, osposobe da odrivo promijene

svoj ivotni stil i da tako pozitivno utjeu na svoju bolest.

Dati prednost Retko

Kruh punog zrna, crni kruh Beli kruh

Svee povre (sirovo, dinstano, grilano) Povre marinirano u ulju ili preno

Nemasno mleko, prirodni jogurt 1 % masnoe

Punomasno mleko 3,6 % masnoe, prirodni jogurt od 3,6 % masnoe, Crme frache, kiselo vrhnje, slatko vrhnje

Kiselo vrhnje do 10 % masnoe, svei sir do 10 % masnoe

Kiselo vrhnje od 20 % masnoe, svei sir

Sir do 35 % m.s.t.* Sir od 45 % m.s.t.*

Nemasno meso i nemasni narezak(najvie 2-3 puta u sedmici)

Masno meso i masni narezak (proeto masnoom, masnim rubom)

Riba na prirodni nain ili riba iz konzerve u vlastitoj marinadi

Riba iz konzerve u ulju

Mahunarke (grah, lea, ) Slastice peene u ulju i slatkii

Voda, nezaeerena pia grickalice (npr. ips)

Dijabetes 10Kretanje

Telesna aktivnost i trening

Kretanje crpi eer iz krvi u muskulaturu, razina eera u krvi pada, to je vea miina masa to je vei uinak. Stoga ete na vau bolest u celosti pozitivno utecati ako se bavite kondicionim treningom i treningom snage.

Svaka kretnja je bolja od nikakve kretnje, ali zdravstveni efekti telesne aktivnosti s laganim intenzitetom su znatno manji nego one sa srednjim ili viim intenzitetom. Svakodnevne aktivnosti, kao to su penjanje stepenicama (umesto pokretnih stepenica ili lifta), peaenje na kratkim stazama (umesto automobila ili javnog prevoza), etnje i slino, dobar su poetak, ali dodatno uz to svakako valja stremiti ciljanom kondicionom treningu i treningu snage.

Foto

grafi

ja:

iSto

ck/R

atm

aner

gotovo da ne postoje kontraindikacije terapiji treningom. Va doktor e vam dati savete o tome. U svakom sluaju ete osetiti prednost od leka koji ima trening, posebno ako ste poslednjih godina bili manje telesno aktivni.

To znai da primjerice 3 puta u sedmici treba da trite 50 minuta, udobno vozite bicikl, plivate ili slino odnosno da 30 minuta intenzivno trite, plivate, vozite bicikl. Ako dodatno uz to 2 puta u sedmici obavite trening snage (najbolje u teretani), onda ete imati optimalne prednosti od toga. Imajte takoe na umu da povieni eer u krvi dugorono moe pogorati prokrvljenost to moe da prouzroi srani udar, modani udar i mnoge druge opasne bolesti. Stoga obavezno spreite dodatne faktore rizika za krvne ile: Svakako prestanite puiti, zatraite terapiju za povieni krvni tlak i poviene masnoe u krvi.

Austrijsko drutvo za dijabetes(Dg) preporua sledei opseg treninga

Kondicioni trening srednjeg intenziteta barem 150 minuta u sedmici ili vii intenzitet barem 90 minuta u sedmici.*)

Trening snage barem 2 puta u sedmici trening snage (= 8 - 12 ponavljanja) ili trening snage i kondicije (barem 15 ponavljanja po seriji), sve velike miine grupe s po 3 serije po vjebi.

*) Vii intenzitet znai da za vreme treninga vie ne moete priati, a da se pritom ne zadiete.

11 Dijabetes Samokontrola

Redovna samokontrola

Lekove koje vam je propisala doktorica odnosno doktor trebate redovito uzimati. Meutim i samomerenje i evidentiranje (dnevnik dijabetesa!) razine eera u krvi i krvnog tlaka vani su za vlastitu ocenu o metabolizmu.

Foto

grafi

ja:

iSto

ck/d

ml5

050

Ovako se odvija samokontrola razine eera u krvi

Materijal Ureaj za merenje eera u krvi Testne trakice Lancetar Lancete Vatica

Jednom godinje doktorici odn. doktoru Godinji opti pregled koji ukljuuje eKg, kontrolu oiju, status krvnih ila, vrednosti krvi i urina i pregled ivaca pomae blagovremeno otkriti posledine bolesti dijabetesa, kako bi ih se moglo na vreme leiti. ak i ako sami jo ne moete utvrditi simptome ili tegobe kasnih komplikacija dijabetesa - podsetite doktoricu odnosno doktora da treba uiniti godinji pregled!

Provedba Oprati ruke Lancetu otvoriti Testne trakice umetnuti u ureaj za merenje eera u krvi Ubosti se bono u jagodicu prsta Uhvatiti kap krvi Vrednost eera u krvi e se pojaviti za nekoliko sekundi Ukloniti testne trakice i lancete Zapisati vrednost eera u krvi

Fot

ogra

fija:

iSto

ck/B

erna

rdaS

v

Fot

ogra

fija:

iSto

ck/B

erna

rdaS

v

Terapije Dijabetes 12

Terapijski oblici kod eerne bolesti (Dijabetes mellitus) tip 2 Preparati za oralnu upotrebu (oralna terapija)

Bigvanidi/Metformin (npr. Glucophage, Diabetex, Metformin) Koe izluivanje glukoze iz jetre Uzimati u pravilu 2 puta dnevno uz obrok Nije mogue u sluaju jako ograniene funkcije jetre Mogue nuspojave: manjak apetita, muka, proljev

Derivati sulfonilureje (npr. Amaryl - Glimepiride, Diamicron -Gliclazid) Stimuliu oslobaanje insulina iz guterae Uzimanje: 1 - 3 puta dnevno prije jela Mogue nuspojave: hipoglikemija

Gliptini (DPP-4-inhibitori) (npr. Januvia, Onglyza, Galvus, Trajenta) Stimuliu ovisno o eeru u krvi oslobaanje insulina iz guterae Uzimanje: 1 ili 2 puta dnevno neovisno o jelu esto se propisuju u fiksnoj kombinaciji s Metforminom

Gliflozini (sGLT-2-inhibitori) (npr. Forxiga, Jardiance) 1)

Potiu izluivanje glukoze preko urina Poviene dnevne koliine urina, nekad vei pritisak na mokrenje i e Na poetku manji gubitak telesne teine zbog poveanog izluivanja kalorija ee kod ena: povremeni nastanak uro-genitalnih gljivinih infekcija esto se propisuju u fiksnoj kombinaciji s Metforminom

Insulinski sekretagozi (Actos - Piogliatzon) Povisuju insulinsku rezistenciju stanica i povisuju efekt insulina Mogu kod pacijenata koji se lijee insulinom smanjiti potrebu za insulinom Uzimanje u pravilu 1 dnevno, takoe neovisno od ishrane Mogue nuspojave: skupljanje vode u telu, poveanje telesne teine

Akarboza (Glucobay Acarbose) Odgaa probavu ugljikohidrata Mora se uzimati prije glavnog obroka Mogue nuspojave: nadimanje, proljev

Terapije Dijabetes 13

Lekovi koji se ubrizgavaju ispod koe

Insulin Insulin dugog efekta: Trajanje efekta: 12 - 36 sati Insulin kratkog efekta: Trajanje efekta 2 - 6 sati Meoviti insulin: fiksna meavina insulina kratkog i dugog efekta Insulinska terapija mogua je i u kombinaciji s tabletama Potrebne su redovne (samo)kontrole razine eera u krvi Mogue nuspojave: opasnost od hipoglikemije! Poviena telesna teina

Agonisti GLP-1-receptora (mimetika inkretina)

(npr. Bydurion, Victoza, Lyxumia, Trulicity) 1 puta dnevno ili 1 puta u sedmici (uz izuzee Lyxumia) ubrizgavati neovisno od ishrane U pravilu u kombinaciji s tabletama i/ili insulinom Potiu vlastito luenje insulina ovisno od visine eera u krvi Najee smanjuju apetit i telesnu teinu Nuspojave: posebno na poetku terapije nekada muka i povraanje

Pedikura Osobe s dijabetesom posebno su ugroene od poremeaja cirkulacije i poremeaja protektivnog senzibiliteta. To moe uzrokovati neprimeene ozlede stopala. Stoga svaki dan proverite svoja stopala prema potrebi i u ogledalu.

Proverite ima li promene u boji, ozleda, upala uljevi i natisci znakovi su pogrenih, u pravilu pretesnih cipela Natiske na stopalima nemojte tretirati metalnom turpijom Nemojte nikada hodati bosi (opasnost od ozlede) Nakon pranja stopala/kupke stopala (temperatura vode najvie 37 C) paljivo obrisati prostore izmeu nonih prstiju i negovati specijalnom kremom za stopala dijabetiara Nemojte koristiti puder niti flaster za kurje oko Nokte nemojte previe kratiti, uglove nemojte previe zaobliti Specijalno educirane pedikerke/pedikeri pomoi e vam ako imate problema sa stopalima (urasli nokti, deformacije nonih prstiju i stopala, natisci, kurje oko itd.) Kod otvorenih rana odmah zatraiti pomo doktorice odnosno doktora

Kontaktne adrese

Allgemeines Krankenhaus der Stadt Wien - Medizinischer Universittscampus Universittsklinik fr Innere Medizin III Klinische Abteilung fr Endokrinologie und Stoffwechsel 1090 Be, Whringer Grtel 18-20

Diabetesambulanz (Ambulanta za dijabetes) Tel.: +43 1 404 00-60950 Termine moete telefonski dogovoriti, od ponedeljka do petka 13 - 14 sati

Krankenanstalt Rudolfstiftung inklusive Standort (ukljuujui lokacija) Semmelweis Frauenklinik 1. Medizinische Abteilung 1030 Be, Juchgasse 25

Diabetesambulanz (Ambulanta za dijabetes) Tel.: +43 1 711 65-2112 Po telefonskom dogovoru, od ponedeljka do petka 8 - 13 sati

Specijalna ambulanta za dijabetiare tip 1 Tel.: + 43 1 711 65-2112 Po telefonskom dogovoru, utorak i etvrtak 14 - 19 sati

Specijalna ambulanta za ene s gestacijskim dijabetesom Tel.: + 43 1 711 65-2112 Po telefonskom dogovoru, etvrtkom 8 - 13 sati

Abteilung fr Kinder- und Jugendheilkunde - Endokrinologisch-Diabetologische Ambulanz (Ambulanta za dijabetes) Tel.: +43 1 711 65-2611

Krankenhaus Hietzing mit Neurologischem Zentrum Rosenhgel 3. Medizinische Abteilung mit Stoffwechselerkrankung und Nephrologie, s ambulantom 1130 Be, Wolkersbergenstrae 1 Tel.: +43 1 801 10-2356

Sozialmedizinisches Zentrum Ost -Donauspital 3. Medizinische Ambulanz - Diabetesambulanz (Ambulanta za dijabetes) 1220 Be, Langobardenstrae 122 Tel.: +43 1 288 02-3150

Sozialmedizinisches Zentrum Sd -Kaiser-Franz-Josef-Spital s Gottfried von Preyerschem Kinderspital 1. Medizinische Abteilung - Diabetesambulanz (Ambulanta za dijabetes) 1100 Be, Kundratstrasse 3 Tel.: +43 1 601 91-2120

Abteilung fr Kinder- und Jugendheilkunde mit Ambulanz fr Diabetes mellitus fr Kinder und Jugendliche (Odjel za zdravstvo djece i mladih s ambulantom za Dijabetes mellitus za decu i mlade) Tel.: +43 1 601 91-2850 Termine moete telefonski dogovoriti, etvrtkom 10 - 12 i 13 - 15 sati

Wilhelminenspital 5. Medizinische Abteilung - Diabetesambulanz (Ambulanta za dijabetes) 1160 Be, Montleartstrae 37 Tel.: +43 1 491 50-2510

Frauengesundheitszentrum FEM Sd (u bolnici Kaiser-Franz-Josef-Spital) 1100 Be, Kundratstrae 3 Tel: +43 1 601 91-5201

Savetovanje na jezicima: nemaki, turski, bosanski, srpski, hrvatski, arapski, somalski i engleski Od utorka do etvrtka: 9 - 16 sati

Aktive Diabetiker Austria 1050 Be, Mittersteig 4 Tel.: +43 1 587 68 94

sterreichische Diabetikervereinigung 1020 Be, Obere Augartenstrae 26 Tel.: +43 1 332 32 77

Fot

ogra

fija:

iSto

ck /

And

rey

Popo

v

Impresum

Izdava

Wiener Krankenanstaltenverbund

Vorstandsbereich Kommunikation

Thomas Klestil Platz 7/1, A-1030 Be

Redakcija

Broura je nastala u saradnji sa strunjacima dijabetskih ustanova

bolnica koje pripadaju Udruenju Bekih bolnica

Wiener Krankenanstaltenverbund.

Dizajn

kroupa & henke mediendesign

Habichergasse 48/15, A-1160 Be

Tisak Grasl Druck & Neue Medien GmbH

Druckhausstrae 1, 2540 Bad Vslau

Prava Autorska prava itave ove broure ukljuujui svih njezinih dijelova zatiena su, ako iz Zakona o zatiti autorskih prava i ostalih propisa ne proizlaze drugaije odredbe. Svako koritenje bez pismenog odobrenja Wiener Krankenanstaltenverbund (KAV) nije dozvoljeno.

To vrijedi posebice za umnoavanje, prevode i pohranjivanje i obradu u elektronskim sistemima.

Autorsko pravo za sadraj i dizajn pripada Wiener Krankenanstaltenverbund.

Svi podaci u ovoj brouri izraeni su paljivo i napisani su prema najboljem saznanju.

No jamstvo za tonost kao i svaka vrsta odgovornosti se iskljuuju.

KAV 2016 www.wienkav.at Naslovna fotografija: iStock / George Tsartsianidis Tiskano na ekolokom papiru u skladu s mapom uzoraka koKauf Wien.

http:www.wienkav.at

S dijabetesom - iveti aktivno i osvetenoPregled Razlike izmeu tipa 1 i tipa 2 Dijabetes mellitus to je dijabetes mellitus? Terapijski ciljevi kod eerne bolesti tip 2 to je dijabetes u trudnoi? Povieni ili prenizak eer u krvi? to vi sami moete da uradite? Lekovi koji se ubrizgavaju ispod koe Pedikura Kontaktne adreseImpresum