ENe KLDPEO " S K CA5CJPlS Z A M LAD E

BROl [)

PROSINAC 2001

(45.46)

GJG

.--.. ;-"...~~,-

Kviz

Drug; Cifatrlji.

Drvo wOrljn

( Nase neba

Sligli smo rll> ; do "raja jol! jed". g",fjnr, Ovu.2001. godi"" jr za noma, a 2002. Sarna linnijr >tigIo. Novo I;,u{(jrir jc zapoetla, GDrmzoan)a ""punlla j. 5 gooi"" pastojmlja' Nosmali jubilami 50. broj odVe51 cr vos doMadoga,"a",. IIp'JZfloti Slojnumn Egipro.',prienl; pntu 0 _oRho slripa i pril1liiili Y<lm

""""god""j. obila~ d<llrldh naroda. UiiV(1j~

u ""vom braju. Q mi ....m i./imo <,wjr Bot;,i svr "njljr~ u noooj,1OO2. godinjO

o ~.123ct\inesen~wyeor.(:Qm/(hinesenewye(]r/historylo wilstor.(;om/~olidoys)newyeQr.htm

o pers]o.or'g/Culture/nowruz.html'

1o w"'jw.eecs.Jehigh.edu/-dmc6/ffP3/MP3 cover.html

i:::J ~l!.ltwired.lycos.~omlwl~bmonkeyI00731/jndex3Q.htmlo ,x-mp3.com!mp3tiistory.shtml01 Komprimirana'glazba

Novo godinaD ,srftna Vam ..

MP3

Pearl Harbour

Alkobolizamo ca~e

Perje ~

o PtiCji prekriva[ 1

Cbarle~ Oickeia7j I

D Olac Olil'em livista

Madagaskard wok ispod i1u<~e

Strip

o

0' WoNW.sos'lfpenn,~u/Africon_St~dies/CountrLSpecifidModogoscor:htmlo www.modogoscor-guide.com/

a wwUJ,o;l-mo(Lcom(inde~

o mem~~rs.triPod.c~mpulse_comic~!..9~ol,lplne'f.s.htm'13 www.o...olon.net/-dhi~ ...elaJcomics.litm ~''!L..-a .www.ge!?cities.comlSgH·il!5537/hist.htm '

I ," "Li ,. '" !l

iohari -- 10 )I'WW.bugbios.com/entophiles/blottorio/blot_OOLhtrnl'l, .' . 0 www.bio.umoss.edylbj9Iogy!kunkel!cockrooch,htmlo Cuda evo/ucUf II 1111 L_ 0 www.winnipeg-b.ulgline.com/rooches.html

1 '? " ) ,.~Opticki instrumenti -0 olq~ci.eiu.edu/physics/DDovisI1160Ch260lnlToC.htmlj'" ~fl:-a I www.funsci.com/fun3_en/lens/lens.htmo Vidjel! bolje "Ill" a www.meode.com/.sup.p0i!ii/telewrk.html.JI1I(1

•• "" "fIll " I l'Mjere i mjerne jedinice' t---0 www.ex.oc.uk)cimt/dictunit/dictun:t.htm

El: " _. ~l L·_O .vwJ...und.edu/.!.r6wlett/unitsl

Kilogi!'rr1lfimre, unre, pin!e... I 0 ollmeo's(.r(!s.cqm!

1 "Mongoli - !fl"'4l Jlo www.columbio.edu/... lt95/mongols!htm~ .. . 0 his,orymedr~n.<l6out.com/CS!mO[OISIo Narod Ozmgls·kann ..... C www.coldsiberio.org/ II (i

'",. .. I' •

o www.e.nchontedieorning.com/subjects/birds/Allobo~tbir.ds.html

o ~lbiorogy.eku.edu/RITCHISO/leathers.html

L 0 w-;r.geocities.com/lelicitax! '

I'llo www.·~pk.co.uk)orgs/dickens/DHM/DHM2I.index.htmlrO wwwlhelsinki.f~os~/nokol/dickens.html

-0 www.f;.~~y.web.com/Dickens/

o plasmo.noTio!1a!geogrophic.com!P!"orihorbor!o history 190·Os.obaut-.cp.~cs/f1'£!0rlharb~rlo ~60. hb~etnica pallia na rac[fiku 0 www.ibisc.o".com{peorl.h1rn.

Egipatski s~ijet mrtvih \----0 www!~khe,.ca.ul;·h'~hho~e.h'm",...-------;- .. --. . I~ L-o ww..u.totlrebypt.net/gods9fegyptlo Balzflmlran)~ yudl L_o ln~eroz.com/eayp.t/godsl.ntm

"i/ ' ;' I 1, 11Ilt"

I'

®G8~3.16J

(17.18)

(19.20)

(21.2~

(25.26)

(21.2S)

(29.30)

~1.3D

~~

(31.38)

(39.40)

(41-4~J

Drvo znanja - en(iklopedijski i'asopis la mladeiN.,lov original., rret of [nnwledg•.Th. compreh,n,i•• "fmn" work for 011 the family; © Mo"hall (a"odish Porlwork< lid 1995

Illa'i mjc<ccno lijtkom 'kol'kt godint.N.slov"i,a: Lemur, fOlO' Igo' Ho,lie

Izdavac: SysPrinr d.",o .. XIV, trokul SA, 10020 Zagleb: tel. 0116558 740, fax 6558 74L e·mail: info@sysprinl.hr • Broj zim·r.tuna: 30104-601-77360 ' z. ildavae", mr. sc. Ziatko KnClovic• Urednica: mr. or. Neda Skakelja ' Gr.fLck. pliprcm", dip!. ing, Sun(l,a Kraseane' ' Graf.(ko oblikovanje i ilumadje: dipL dizajn", Ivana Milici'" Lektorka, Branka Savit

• Redaktori: mI. ,c. Dovolka Zj,,,y·Maljkm;c {I'trje: LQirorr]: dip!. ing. Ron,ld Zdeznj.k IMjm i mj",,, jedi"irr), dipl. jng, Daljbor P,ar (Opliib insrrum'nn): dipl, ing, Damil Lldovit (Vopn,natki ""."'): Marti"" CiCin-!;ojn IMoogol;);Mart;na Domine< {C""rle< Dickens) 'AUIOri: Iviea (uku,it \I'<orl Harbour); Gustav Kren 11101< "'bo): Kresi"'ir Mi!:lk (11""0 godi",; MP3; Srripl; I"'nk. Marink",;c Ifgipollki <Vij,1 mrtvih), dr, m.d. S.nj. Do,"n j,\n1ro",~

doc. dr. Zoran ladie (tI/kolwlizoml; dr. Iltna jMov (Moo,g,>!:.r);' Prcvodilelji: Davmk, Z;vny·Maljkovit', Dijan. Piriljin, Martina Cicin-Sain, Marti"" Domines, S~nja Resla" KompjUlm,ki ,log; Sy,Prim d,0.0 .• lisak: RADIN REPRO I ROTO, Z.grebacb 194, 10000 Zagreb

• • • • • • • •Rje,enjrm Mini,tar5t>'a pro"jm i spona Republike Hn'olske od 24. rujna 1998. godinc, c",opi, Drvo ,"onj" <>dobraya ,c ,a uporalJu kao pomorni ;,vor znanj. Uosno'll1im isre<!njim skolama.

ISSN 1331·2022 Zagreb,2001.

(SVIJET KROZ DNO CASE

Alkoholizam

Pojom alkoholizam oznacavapsihafizicku avisnasI 0 alkoholu.Danas se alkoholizam smatraozblljnom kronlcnom bolescu,jednom od najrasirenijih droga iapasnam prijelnjom zdravlju covjeka.

Vealla alkoholnih pica nilstaje vrl."njem. Nekase od tih piea koriste odmah nakon vrenja idalje se posebno Ill." prerattuju (primjerice

vina iii pivo) dok se neka dodamo obraduju. red­

mo destilacijom. kako bi sc dobio kOn.leni proiz­vod. U tu skupinu spadaju razli~ita zest9ka pica.PoSto se u proizvodnji alkoholnih piea primjenjujurazliCiti postupO i tehnologije. razlicitaje i kolicinaalkohola u tim piCima. Dna mote iznositi od 4 do

6% u veani piva, ali mote [6 i do 90\, u "ekimvrstama nllna. Konzumiramo Ii ovakva pita u vetojkelieni javlja se Olav niz fizioloskih i psihiCkihpromjena kaje zovemo pijanslVO. Slanje pijansrva,

nasreiu. obilno Ile mje dugo,jer se alkohol u tijelurazgradi. Metfutim, dugonajll3 konzumacija veCihkoliCina alkoholnih pita dovodi do fiziCke ovisnos­ti 0 alkohotu te do niz.l psihosocijatnih poreme­

eaja. Takvo stanje zovemo alkoholiz.lrn.

Apsorpcija alkoholaAlkohol se uzima iskljutivo kroz usta. Posro jemotekuta atkohola ropljiva i u mastima i u vodi,

20\ konzumiranog alkohota se u krv apsorbira

•

izravno iz zetuca.. Preostalih 80\ apsorbira se ugomjem dijelu tilnkog oijeva. Apsorpcija alkohola

iz probavnog sustilVa je vrlo bl'ZOl, ali se moze mo­dificirati na rclliCite naCine.Jedan od gtavnih ambe­nika pritom je brzina prijelaza alkohola iz !eluca u

aijevo. Ako je ieludac pun hrane. on se sporijeprami pa ce i prijelaz alkohola u crijevo i njegova

apsorpcija u njemu biti usporena. Medutim, uzi·

manje hrane sarno ce usporiti ulaz atkohoLa. netega sprijeoti. pa ce i osoba koja je jcla na kraju ipak

apsorbirati sav alkohol koji je popila.

410--

Alkohol se donas dobiva "\procesom atkohotnog vrenja,LIZ pomoc kYasaca uuvjelima bez kisiko. Tijekommnjo kvosci rozgrolflljusecere, akoo nusproizvodnostaje elilni otkohol. Nakonzavmnog postupka, alkoholse deslitacijom izdV1lja odoslatka smjese i daljeprociSCaV1l. Alkohol jenesumnjivo najpoznalija inojpopulornijo drogo. Uklasifikodji droga spada II

sedalivno-hipnolicka sred·sIVa. Jedna od najcestihposrjedica olkohotizmo jeciroza jetre (dolje). Jokocirozo moze dovesti do rokojetre iii do njenog potpllnogunistenjo, po lime i smrti.

Nakon apsorpcije, alkohol se brzo prosiri po cije­10m tijelu. On bez problema prelazi iz krvi u mozak.Svima nam je dobro poznat Halkohotni zadahH iz

usta. On sc jilV1ja zbog toga Sto se ako 4".ounesenog

alkohota izluCi preko pluea u izdahnutom zraku. Na

tom se izlu5vanju temelje atkoholni testovi sapuhanjem z.l vozaee. ako 3\ alkohola izluCi se uri·

nom, te oko 3\ mojem. Preostalih 9Q"\; atkohola

razgradi se enzimarski. i to najviSe u jetri. Je-trenestanke posjeduju dv;J enzima koja su vafna za TilZ­

gradnju .dkohota. To so alkoho1-dehidrogenaza i

142 ALKOHOLIZAM•

( Upripitom sestonju neke osobe

1od tuge rosplotu,

o neki postonuvrlo nosrtljivi, po

tok i ogresivni.Kokve ce osjecojeolkohollzozvotl uosobe ovis! 0 nizu

tlmbenlko, anojvoiniji su

rospoloienje teosobno otekivnnja

od opijonjo olko­holom. UsVijelu

posloje brojniklubovi Iijetenih

olkoholitorn.

aldehid-dehidrogen<lza. A1kohol-dehidrogellaza pre­tvam alkohol u spoj koji se mve ilcetaldehid. Potomald('hid-dehidrogenaza pretvara aceraldehid u octe·nu kiselinu odnosno u acetaL On se u metabolickimreakcijama rilzgriluuje do ugljicnog dioksida i vode,a pritom se oslobada energija. I to je zapravo jedi­na prehrambena \-Tijednost alkohola. A1kohollla picaoslobildaju energUu, illi nemaju nikilkvu drugu pre­hrambell\l vrijednost!

Jetra razgradi oko 85?" enzimatski razgradivogalkohola. Preostalih 15% razgradi se prije nego 'itoillkohol ude u krv i dospije do jefre_ '10 se odvijallzelucu. U stijenci zeluca nalazi se poseban oblikillkohol-dehidrogen<lze. tzv. gastrick<l dehidroge­naza. Dila razgradllje alkohol dok se on apsorbir<lkroz stjenku zeluc<l u krv. Ovako razgradella koliCi­na alkoholJ je milia. ali vrlo znacajn<l, Tako seslllanjuje kolicina alkoho1<l koja se apsorbiriJ iz cri­jeva. te se smanji i njegova toksitnost u tijelli.Gasnitk<l alkohol-dehidrogenaza u izrilvnoj je vezis Cinjeniwm d<l rene PUIlO slabije podnose alko­hoi nego Illuskarci - br7.e se napiju i lakse otruju

Tn

alkoholoill. Naime, kada Illllskarac i rena iste tje­lesne tezine popiju jednakll kolicinu illkohulJ, ra·:dna alkohula u krvi kod zene naraste PUIlO brzenego kod muskarca. To je zato sto zene imaju punomanje gastricke dehidrogenaze u zelucu. Postanu Iizene kronicni alkoholicari u njih su. zbog istograzloga, kronicne komplikacije alkoholizma punateZe nego u muskarilca.

Koko olkohol djeluje no lijelo?N<Jkon uzim<Jnja veee koliCine alkohola. najvidlji­vije su promjene u ponasanju. Popije Ii neka oso­ba manju koliCinu alkohol<J, unil se moze osjecativrlo 0pllstenolll. ali je manje kOllcentrirana i imausporene retlekse. Popije Ii jos nekoliko pie<J, jusse vise opusti. pos[<Jne sigurnija u sebe. govor jojposraje nerazgovjetan te gubi koordinaciju po­kreta (pijan, tetllrav hod). Ako osoba nastavi piti,gubi se kontrola nad misicima i pamcenje, javljase mucnina i povraCanje. Ovo S\l vee simptomiakulnog trovanjil alkoholom, k<Jd je (eslu pOlreb­no potraziti POIllOC lijecnika. Daljnje uzimanje

alkoholil dovodi do kome i smrti. Posebnu je opas­no ako se veca koHCina alkohola popije u kratkomvremenskom roku. To dovodi do akutnog trovanjaillkoholom i moze zavrsiti slllreu. Zene Sll. zbogranije navedenih razloga. posebno osjetljive naovakvu konZlllllacij\l alkohola.

Na stupanj pijanstva, tj. na razinll alkohola ukrvi, djelliju i neki drugi cimbenici, kao sto su tje­lesna tezina i tjelesna gr<JOil.

Alkohol razvija i toleranciju. To maci da nalllje.ako veee koliCine alkohola uzimamo kroz dulje vri­jeme, ponebno vise alkohol<l da bismo se napili, Nekaze se bez razloga da su alkoholicari "imuni" naalkohol. Dni moraju popiti vise nego drugi da hiosjetili ucinak.Ali, iako imje ponebno vise da bi senapili, alkohol od pocetka konzumacije ima vrlonegativan ucinilk na njihovo tijelo.

U mozgu akohol djeluje nil puteve kojima pu­tuju neuroprenosnici, te izr<Jvno djeluje na proiz-

Izlucivonje olkoholo

•DRVO ZNANJA 43 "

METABOLIZAM U JETRIGlovni enzimi za razgradnju olkoholou jetr; su olkohol-dehidrogenozo i

oldehid-dehidrogenoza. Alkohol se noKroju rozgrodi do ugljilnog dioksido ivade, 0 prltom se o,lobodo energijo.

Alkohol iZilziva i poremeeaje 1I rildu sreil. Akoosoba kOjil puno pije vee ima problema sa srcem,uzimanje veCe kolicine alkohola moi.e je usmrtiti.

Alkohol je glilvni uzrocnik ak\ltne upale guste­rilce (pankreatitisa). Akumi pankreatitis moze bitismrtonosan, ako se ne lijeci.

Manje je pOZI1i1to da alkohol izaziva pore­mecaje u lucenJu spolnih 110rmol1a. Nil taj naci11,on u lena moze izazvilti poremecilje menstruilCij­skog ciklusa te neredovite men>lruacije. To zaposljedic\l ima smanjenu mogtlCnost zaceea, aako je trudnoea vee zapocela moie dod i do po­bilcaja. Pretjerana konzumacija alkoholnih piCa

vodnju nekih neuroprenosnika. On izaziva privre­mena i trajna OSlecenja mozga. Posebno djeluje upodrucjima koja su odgovorna 7.<1 pam(enje, rje­savanjejednost<Jvnih i slozenih problema, proeje­llU socioloskih dogadaja i koordinaciju pokreta.

Powato je dil prekomjerno uzimanje alkoholail.aziva trajna ostecenja jetre. Najcesce se kod alko­holicara javlja oboljenje koje nazivamo cir07.i1 je­tre. Alkohol \lZrokuje i prekomjerno nakupljanjemasti ujerri (tzv. masnajetra). Ovo se stilnje mozepopraviti potpunim prekidom U7.imanja alkoholil,tj. apstinencijom. I ciroticna se jetra moze obnovi­ti, ako nije jako ostecena.

Fetalni alkoholni sindrom

Aku :lenu jijekum Ir"Un"';,,, pij"" ulkuhul kroz

fN"lcljicu "",Iwi nu uijdc. Alkohol vrla lose

"tjd:c no rozvoj m()zgo, izoz;VQ degcncraciju

nekih njegovih dijelova i konocno dovodi do

menlolne zoos!alosti djete!o. Djem koia SU

Izah~oceno fetalnim olkoholnim sindromom

Imoju manje glave, 0 i muzak 1m je manji

nega u normolne djece. desto SU vi~e iii

monie menlolno zooslolo, imaju losu koordi­

n6ciiu pokreta, 0 neko su i previ~e okllvno.

Lica 1m imo'ju korokterislicon IZ91ed: mole oei,

krolok nos, ,lobo .ozviieno usnc skoljko_ 5ve

su to posljedice djelovonje olkohqla nO

neradena dijete.

lAlkOhDlitar Imo neodoljivu potrebu 10 Dlko­holnim picima (najcesce zestokim), cok i kadje svjeslon negotivnih utinoko olkoholo.- .

r 44 ALKOHOLIZAM •

lako je u svimzemljomo svijeto

zobron/enoproduvuti olkohol

mlodimo od 18godino, postoje

driuve koje prilicnorodikalno rjesavoju

problem prekomjernekonzumocije alkohoill.Ovo posebno vrijedi zoneke oropske zemlje u

kojimo se olkotlOlnopica zapljenjuju i

uniStovoju. Stotistikepokazuju do

proizvodnjo alkoholou svijetu iz godine

u godinu roste.

•smanjuje prizvodnju muskog spolnog hormonatestosterona. To ima za posljedicll smanjenjemuske spolne moci, te dovodi do impotencije.

U bubrezima alkohol povecilvil proizvodl~u mo­krace. Pijani ljudi vise mokre i rako gube vecukolicinu vode. U pluCimil illkohol porice nakllpljanjevode, sto maze povecati podloznost bakterijskimzarazama. Stillna konzlllllilcija jakih alkoholnih picamoze dovesti do o~tecenja sluznice zeltlca i dostvaranja ulkusa ((ira na zelucu). Najnovija istraiivil­nja ukazuju da u Ijudskom genomu postoje gelli"odgovomi"' za sklonost alkoholu. ali tocnost ovihisrrazivanja jo~ uvijek nije potpllno dokazana.

Alkohol djeluje na jos neke organe; avdje sunavedena samo najvaznija djeloval~a. Uzmemo)j IIobzir sve negarivne uCinke, posravlja se piranjepostoji Ii ikakv<l korist od alkoholnih pil<l? Isplati Iiih se uopce piti? Ne biste vjerovali, ali isplati se imoze biti korisno! Pokazalo se da umjereno uzi­manje alkoholnih pica maze smanjiti rizik od stvara­njil nilslilgil u krvnim zilaillil. tj. Sl1lillljiti mogucllostn<lslanka 'lteroskleroze. Jsrriliivilnja su pokazillil

dil muskarci srednjih godina koji U7.imilju mille isredl~e kolitine alkoholnih pi(a rjeue obolijevajuod koronarnih bolesti. Jpak. ne pretjerujte!

AlkoholizamUzimaju Ii se veee koliCine alkohola dulje vrijeme,osoba postaje fizicki ovisna 0 alkoholu. Alkoholjoj postaje vazna preokupacija II zivotu. zbog iradi koje Zilpustil sve vilzno: posao. obitelj. itd.-Iakvo stanje psihofizicke ovisnosti 0 alkoholuzovemo alkoholizam. i smatril se ozbiljnom kro­nicnom boleSi'u. Nazalost, nema lijeka Zil alko­holizam. To maCi da alkoholicar moze biti privid-

no izlijecen, ali se u pogodnoj siruaciji opet mozeodati alkoholu. Zato jl' potreban sralan Iladzornad Ijudima koji so "izlijeceni" od alkoholizma.Zanimljivo je da sam alkoholicar u pocetku naj­manje pati zbog alkoholizma. Njegovim su nega­rivnim ponasanjl'm najce5ce pogodeni clanovinjegove obitelji, koji pate zbog njegovog nepri­lagouenog ponilsanja.

Alkoholicari se ipak, na neki nacin. mogu lijeciri.lJ pocetku im se daju razliCiti sl'dativi kako bi lakiil'prebrodili apstinl'ncijsku krizu. Varno je reci da jealkoholicar fizicki ovisan 0 alkohol\], pa n<lgli pre­kid uzimanja alkohola moie izazvati apSrilll'llcijskukrizu koja se ocituje grcevima. rilzdrailjivoscll. hil­lucinilcijama. mucninom i povr<ll'<mjl'm. Ovakvostallje alkoholne apstincncijske krize zovemo drliri·lilT! tremens j obicno se javlja izmedu 24 i 72 satanakon pocetka apsrinl;'ncijl'.

Nakon sto su vise-manje uspjeSno prebrodilikrizu, daju im se lijekovi koji im pom~zu d<l visl;'nl' piju. U tu se svrhu koristi spoj naltrekson, kojimoze smanjiti potrebu za alkoholom. Stariji Iijek.koji se jos korisri, je disulfiram. On ima zanimlji­vo djelovanje jer koci rad enzima aldehid-dehi­drogenaze u jetri. Kao sto smo rekli, ovaj enzimprelvara ilcetaldehid u acetal. Posto disulfiramblokira ovaj enzim. dolazi do gomilanjil ilcetillde­hida u rijelu. Acetaldehid je odgovoran za nas­tanak ve(ine simptoma mamllrluka: glavobolje,vnoglavice, Illucnine, povraCanja i opceg osjec'a­ja nelagode. Bivsi alkoholicari 7.I1aju da dok uzi­maju ovaj lijek ne smiju uzeti Ili najmanju koliCinualkohola, jer bi se odmah pojavili jaki simptomimamurluk<l.

Statistike pokazuju da je broj alkoholicara usvijettlll porastu. Zabiljefeno je da je u zemljamau razvoju posebnovisok broj tinejrlZera kod kojihje dijagnosticirana promjl'na u funkciji jetre. kojuje mozda uzrokovala kOllzumacija alkohola. Za­konske regulative danas prijece prodaju alkoholamaloljetnim osobamil, i jedini nacin smanjenjabroja ovisnika je sirenje svijesri 0 negativnimposljl'dicamil alkoholizma.