VODIČ IZ BIOLOGIJE - SAŽETAK 1. Što se ispituje nacionalnim ispitom Teme koje su obuhvaćene ispitom propisane su Planom i programom iz Biologije za 1. i 2. razred gimnazije, a odnose se na cjeline: Biologija – znanost o životu, Kemijski sastav žive tvari, Stanica – osnovna jedinica života, Razvitak višestaničnoga organizma, Virusi i Prokarioti. 2. Koliko traje nacionalni ispit Nacionalni ispit iz Biologije u školskoj godini 2006./2007. piše se 90 minuta. 3. Kakve zadatke sadrži ispit Ispit se sastoji od triju skupina pitanja zatvorenoga tipa. To su zadatci višestrukoga izbora, zadatci povezivanja i sređivanja i zadatci redanja. Zadatci višestrukoga izbora ukupno donose 50% bodova, zadatci povezivanja i sređivanja 30% bodova, a zadatci redanja 20% bodova. 4. Kako rješavati zadatke u ispitu

U zadatcima višestrukoga izbora od četiriju mogućnosti trebaš izabrati jednu koja je točna.

U zadatcima povezivanja i sređivanja trabaš svakoj čestici pitanja pridružiti samo jednu česticu odgovora; svaki zadatak sadrži četiri čestice pitanja i šest čestica odgovora.

U zadatcima redanja između četiriju ponuđenih odgovora, koji sadrže različite

redoslijede podataka, pojmova ili događaja, trebaš izabrati jedan koji je točan. Svi tipovi zadataka uz tekst pitanja mogu imati i uvodni sadržaj u obliku kraćega teksta, skice, crteža ili grafičkog prikaza.

BIOLOGIJA

nacionalni ispit za učenike drugoga razreda gimnazije u školskoj godini 2006./2007.

ispitni katalog za nastavnike

u siječnju 2007.

Članovi Stručne radne skupine za pripremu ispita iz Biologije:

izvanredni prof. dr. sc. Floriana Bulić-Jakuš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb

mr. sc. Milenko Milović, Medicinska i kemijska škola/Gimnazija A. Vrančića, Šibenik

redovni prof. dr. sc. Biserka Nagy, stručna konzultantica, Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-

matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, V. gimnazija, Zagreb, voditeljica SRS-a

mr. sc. Mirko Ruščić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Damir Sirovina, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

Ivana Jugović, prof. psihologije, konzultant, Institut za društvena istraživanja, Zagreb.

2

Sadržaj 1. Svrha kataloga ..............................................................................................4 2. Svrha nacionalnih ispita................................................................................4 3. Struktura ispita...............................................................................................5 4. Način rješavanja ispita ..................................................................................7 5. Pribor ..............................................................................................................7 6. Znanja, sposobnosti i vještine koje učenik treba posjedovati ..................7 7. Specifični ciljevi ispita...................................................................................8 8. Izražavanje rezultata na nacionalnim ispitima ..........................................14 9. Korištenje rezultatima nacionalnih ispita ..................................................14 10. Ogledni primjer ispita s načinom bodovanja ..........................................15 11. Zadatci za probno ispitivanje....................................................................15

3

1. Svrha kataloga

Katalog sadrži odrednice nacionalnoga ispita iz Biologije koji će se provesti 21. veljače 2007. u 8. 00 sati za učenike drugih razreda gimnazija školske godine 2006./2007. u Republici Hrvatskoj. Katalogom želimo upoznati nastavnike s pojedinostima prvoga nacionalnoga ispita iz Biologije. Nacionalnim ispitom iz Biologije želimo provjeriti koliko su učenici sposobni koristiti znanja i vještine iz Biologije koje su stjecali i razvijali tijekom dosadašnjega obrazovanja. 2. Svrha nacionalnih ispita Nacionalni ispiti koji se prvi put uvode u hrvatske srednje škole imaju tri bitna cilja: 1. steći uvid u stanje hrvatskoga školstva – pratiti učinkovitosti obrazovnoga

sustava uvođenjem nacionalnih ispita počinje se s prikupljanjem valjanih, pouzdanih i objektivnih podataka o učeničkim postignućima; rezultati ispita omogućit će uvide u postojeće stanje, uputit će na moguće poteškoće i istaknut će izazove pred kojima se nalazi obrazovanje u Hrvatskoj; ispitima se želi dobiti odgovor na pitanje koliko škole ostvaruju svoju obrazovnu ulogu; 2. potaknuti učenike na kvalitetnije učenje i poboljšati rad nastavnika uvođenje nacionalnih ispita omogućit će školama da se na temelju podataka o uspješnosti svojih učenika uspoređuju s drugima, analiziraju vlastiti uspjeh te provođenjem kvalitetnoga samovrjednovanja i stalnim stručnim usavršavanjem nastavnika unaprijede rad s učenicima; 3. pripremiti učenike, nastavnike, djelatnike zaposlene u sustavu vanjskoga

vrjednovanja i sve druge u sustavu obrazovanja za državnu maturu uvođenjem nacionalnih ispita u gimnazije počinju intenzivne pripreme za provedbu državne mature u školskoj godini 2008./2009; učenici, nastavnici i svi drugi koji su uključeni u provedbu nacionalnih ispita stječu vrijedna iskustva glede načina, pristupa i pravila koja će se koristiti na državnoj maturi.

Ispiti su utemeljeni na važećim nastavnim programima pojedinih predmeta. Provjeravaju učenička znanja, sposobnosti i vještine koje se zasnivaju na ključnim dijelovima programa. Ispitivat će se samo sadržaji koji bitno određuju predmet učenja i koji se smatraju posebno važnima za daljnje učenje i dublje razumijevanje područja. Ispite pripremaju stručne radne skupine sastavljene od sveučilišnih i srednjoškolskih nastavnika. Ispiti se provode u školama, a provedbom koordinira Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

4

Uz testove znanja i vještina u sklopu ovih ispita učenici će popunjavati i upitnike koji se odnose na iskustva učenika vezana na nastavu i školu uopće. Cilj upitnika je istražiti i objasniti čimbenike uspjeha i neuspjeha učenika. Škole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima i koristiti rezultate ispita za samoanalizu i samovrjednovanje, radi trajnoga unaprjeđivanja kvalitete rada škole, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama Zakona o srednjem školstvu (Članak 3.). Škole u kojima se provode ispiti dužne su ispuniti sve uvjete potrebne za provedbu ispita i postupati u skladu s preciznim uputama i protokolima. Odgovorna osoba za provedbu ispita u školama je ispitni koordinator kojega imenuje ministar znanosti, obrazovanja i športa. Ispitni koordinator provodi pripreme u svojoj školi i osigurava regularno provođenje ispita. Odgovoran je za prijavu učenika za ispite, za informiranje učenika, nastavnika i roditelja, za komunikaciju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za organizaciju i provođenje ispita kao i za interpretiranje i uporabu rezultata za samoanalizu, samovrjednovanje i unaprjeđivanje rada škole. Ispitni koordinatori, ostali suradnici i sami učenici dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o čuvanju ispitne tajnosti tijekom pripreme i provedbe državne mature i nacionalnih ispita. U interesu je učenika savjesno pristupiti ispitu, ponašati se prema propisanim pravilima i nastojati ostvariti što bolji rezultat. Osim stjecanja vrijednoga iskustva, učenici će dobiti i povratne informacije o vlastitome rezultatu te će svoj uspjeh moći usporediti s rezultatima učenika u svojoj školi i s rezultatima učenika u cijeloj Hrvatskoj, koji će polagati isti ispit u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima. Očekuje se da će uvođenje nacionalnih ispita i cijeloga sustava vanjske provjere znanja snažno potaknuti kvalitetnije učenje i poučavanje u našim školama. 3. Struktura ispita Nacionalni ispit iz Biologije u školskoj godini 2006./2007. piše se 90 minuta. Sastoji se od triju skupina zadataka zatvorenoga tipa.

1) Zadatci višestrukoga izbora Ponuđeni zadatci mogu uz tekst pitanja sadržavati i uvodni dio u obliku kraćega teksta, skice, crteža ili grafičkoga prikaza. Učenicima su ponuđena četiri odgovora od kojih je

samo jedan točan. 2) Zadatci povezivanja i sređivanja Ponuđeni zadatci sadrže četiri čestice pitanja i šest čestica odgovora. Čestice pitanja mogu biti povezane s određenim tekstom, skicom, crtežom ili grafičkim prikazom. Svakoj čestici pitanja pridružuje se samo jedna čestica odgovora. 3) Zadatci redanja Ponuđeni zadatci sadrže određene podatke, pojmove ili događaje koje treba poredati na određen način. Učenicima su ponuđena četiri odgovora s različitim redoslijedom podataka, pojmova ili događaja od kojih je samo jedan točan.

Učenici svoje odgovore unose na poseban list za odgovore.

5

Teme koje su obuhvaćene ispitom propisane su Planom i programom iz Biologije za 1. i 2. razred gimnazije, a odnose se na cjeline: Biologija – znanost o životu, Kemijski sastav žive tvari, Stanica – osnovna jedinica života, Razvitak višestaničnoga organizma, Virusi i Prokarioti. Detaljna struktura ispita prikazana je u tablici 1. Tablica 1.

Struktura ispita

Tip zadatka Zadatci višestrukog izbora

Zadatci povezivanja i

sređivanja

Zadatci redanja

Ukupno:

Broj zadataka 25 - 30 5 -10 5 - 10 35 - 50

Udio u ukupnom broju bodova

50% 30% 20% 100%

Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele s dopuštenim odstupanjem ± 10% od ukupnoga broja bodova.

Poželjni rezultati učenja (obrazovni ishodi) odnose se na tri razine znanja: nužno znati, važno znati i vrijedno znati. Dodana je kategorija suvišno za sadržaje koji opterećuju nastavu te se iz tih sadržaja neće sastavljati zadaci. U tablici 2. opisani su sadržaji svih triju razina znanja i naveden je udio zadataka iz pojedine razine u ispitu.

Tablica 2.

Sadržaji triju razina znanja: nužno, važno i vrijedno i udio zadataka iz pojedine razine znanja NUŽNO ZNATI VAŽNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI SUVIŠNO

- sadržaji koji zahtijevaju duboko i trajno razumijevanje vezano uz temeljni cilj poučavanja i smisao predmeta;

- ono što ostaje nakon što se zaborave brojni detalji;

- važno je za svakodnevni život, za kvalitetno snalaženje u životu;

- ostaje u pamćenju, razumije se i može se koristiti zauvijek

- sadržaji koji zahtijevaju važna znanja (činjenice, pojmovi, načela) i vještine (procesi, strategije i metode); koje omogućuju učinkovito produktivno djelovanje:

- nešto što obrazovana osoba mora znati i moći učiniti

- dio radne uloge obrazovana stručnjaka

- sadržaji vezani uz predmet ili područje učenja s kojima je dobro biti upoznat:

- sadržaji koji su zanimljivi i važni za temeljne ideje predmeta i koji olakšavaju razumijevanje temeljne ideje

- sadržaji koji olakšavaju povezivanje s drugim idejama ili disciplinama

- nema suvišnih sadržaja

50% 30% 20% 0% Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedine razine znanja, s dopuštenim odstupanjem ± 10% od ukupnoga broja zadataka. Odstupanje se ne odnosi na kategoriju suvišno.

6

4. Način rješavanja ispita Učenici dobivaju ispitne materijale u kojima su navedeni ispitni zadatci s listom za rješavanje zadataka. List za rješavanje zadataka obrazac je za odgovore. Na njemu učenik označuje kvadratiće sa slovima ili brojevima koji predstavljaju odgovore. Pri označivanju kvavdratića učenik treba u kvadratić koji predstavlja točan odgovor upisati x (iks). Kvadratić koji ne bude ispravno označen, neće biti vrjednovan kao točan odgovor. Ispravno: A B C D

X � � �

5. Pribor Na nacionalnome ispitu iz Biologije učenici se smiju koristiti samo priborom za pisanje i brisanje. Odgovore pišu običnom olovkom; odgovore koje žele mijenjati mogu izbrisati gumicom. 6. Znanja, sposobnosti i vještine koje učenik treba posjedovati

Nacionalnim ispitom iz Biologije za učenike drugih razreda gimnazije u školskoj godini 2006./2007. ispituje se u kojoj su mjeri učenici svladali zadano gradivo nastave Biologije kroz nastavne sadržaje prvoga i dijela drugoga razreda. Smatramo kako bi učenici drugih razreda gimnazije trebali moći sljedeće: ● objasniti i razumjeti kemijski sastav žive prirode ● razlikovati organske od anorganskih molekula i utvrditi osnovna svojstva organskih

molekula ● objasniti stanicu kao temeljnu djelatnu jedinicu svih živih bića ● razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te biljnu od životinjske stanice ● razumjeti diobu stanice te mehanizam stvaranja tkiva, organa i organizma ● svrstati viruse u čestice na granici živoga i neživoga svijeta ● prepoznati viruse kao moguće uzročnike bolesti svih organizama (biljaka, životinja,

bakterija…) ● opisati umnožavanje virusa u živim stanicama ● navesti dva osnovna tipa stanica ● opisati glavne dijelove prokariotske stanice ● razumjeti značenje prokariota za zdravlje čovjeka i život na Zemlji.

7

7. Specifični ciljevi ispita Specifični obrazovni ishodi navedeni u tablicama 3. – 8. određeni su prema nastavnim cjelinama radi nacionalnoga ispita iz Biologije u školskoj godini 2006./2007. i radi lakšega snalaženja nastavnika. Tablica 3. Specifični obrazovni ishodi nastavne cjeline: Biologija – znanost o životu

Specifični ciljevi – obrazovni ishodi: TEME

NUŽNO ZNATI (3) VAŽNO ZNATI (2) VRIJEDNO ZNATI (1) SUVIŠNO

Predmet proučavanja i značenje biologije

- usvojiti definiciju biologije kao znanosti koja proučava život

- upoznati zajedničke osobine živih bića

- podijeliti živa bića u pet carstava - ukazati na značaj biologije pri

proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti

- nema ničega

suvišnoga

Istraživanje u biologiji

- upoznati se sa znanstvenim

metodama istraživanja

- prepoznati osnovne korake u znanstvenom istraživanju

- osmisliti plan istraživanja i provesti samostalni projekt

Organizacijske razine živoga svijeta

- raščlaniti organizacijske razine živih bića

- razlikovati osnovne sistematske kategorije i smjestiti čovjeka u osnovne sistematske kategorije

Tablica 4. Specifični obrazovni ishodi nastavne cjeline: Kemijski sastav žive tvari

Specifični ciljevi – obrazovni ishodi: TEME

NUŽNO ZNATI (3) VAŽNO ZNATI (2) VRIJEDNO ZNATI (1) SUVIŠNO

Anorganski spojevi

- ukazati da su sva živa bića izgrađena iz kemijskih (biogenih) elemenata

- razjasniti da živu i neživu prirodu izgrađuju isti kemijski elementi

- razlikovati najzastupljenije elemente u živoj i neživoj prirodi

- objasniti značenje vode za održavanje života (sveukupnoga i osobnoga)

- objasniti da je voda otapalo - razlikovati pojmove – hidrofilno i

hidrofobno

- vodikove veze, fizička svojstva, reguliranje topline, disocijacija, kiseline, baze,...

Organski spojevi

- razlikovati organske od anorganskih molekula

- objasniti osnovna svojstva organskih molekula

- objasniti međusobni odnos monomera i polimera

- prepoznati ugljik kao središnji atom u organskim molekulama

- prepoznati najvažnije funkcionalne skupine (alkoholnu grupu, metilnu, amino, fosfatnu)

- analizirati ulogu masti i ulja,

- analizirati najčešće ugljikohidrate (mono-, di-, poli-, celuloza, hitin, glikogen)

- ukazati na značenje zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani

8

- za svaku skupinu (UGLJIKOHIDRATI, LIPIDI, BJELANČEVINE) navesti OSNOVNU GRAĐEVNU JEDINICU, ULOGU i PRIMJER

- navesti osnovnu podjelu ugljikohidrata

- objasniti zajednička svojstva lipida i razumjeti njihovu netopljivost u vodi

- objasniti da enzimi ubrzavaju kemijske reakcije

- objasniti da su nukleinske kiseline složeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar stanice

fosfolipida i steroida - upoznati strukturu aminokiselina

i peptidne veze - ukazati na značenje enzima za

kemijske reakcije u živim bićima na crtežu

- upoznati se s osnovnom građevnom - jedinicom nukleinskih kiselina – nukleotidom

- objasniti replikaciju DNA i njezino značenje

- uočiti razliku DNA/RNA - razlikovati tri tipa RNA i njihove

uloge - poznavati temeljno značenje

centralne dogme molekularne biologije (DNA –RNA – proteini)

- primijeniti znanje o steroidima na primjerima iz svakodnevnoga života

- navesti uzroke raznolikosti bjelančevina kao preduvjeta biološke raznolikosti

- povezati znanje o značenju enzima za kemijske reakcije u stanici sa značenjem enzima izvan organizma (npr. u sredstvima za pranje)

- u I. razredu ne treba detaljno opisati biosintezu bjelančevina

Tablica 5. Specifični obrazovni ishodi nastavne cjeline: Stanica – osnovna jedinica života

Specifični ciljevi – obrazovni ishodi: TEME

NUŽNO ZNATI (3) VAŽNO ZNATI (2) VRIJEDNO ZNATI (1) SUVIŠNO

Eukariotska stanica

- usporediti građu stanice prokariota i eukariota

- objasniti organizaciju eukariotske stanice

- opisati građu i ulogu staničnih organela (biljnih i životinjskih)

- razlikovati biljnu od životinjske stanice

- opisati građu i objasniti ulogu stanične membrane

- objasniti da je membrana selektivno propusna

- odrediti osnovna obilježja građe i funkcije pojedinih organela i staničnih struktura

- razlikovati građu i funkcije biljne i životinjske stanice

- objasniti da se većina stanica proučava mikroskopom

- opisati model tekućega mozaika - poznavati i usporediti načine

prolaska tvari kroz membranu (pasivno, aktivno (Na/K crpka))

- poznavati druge vrste prolaska kroz membranu – endocitoza/egzocitoza

- upoznati se s otkrićem mikroskopa (Anthony van Leeuwenhoek)

- opisati osnovnu građu svjetlosnoga mikroskopa i ulogu glavnih dijelova

- poznavati osnovna pravila mikroskopiranja

- objasniti da je Robert Hook prvi upotrijebio pojam „stanica“

- usporediti osnovnu građu i princip rada elektronskoga mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom

- razmotriti proces endosimbioze kao mogući način postanka stanice eukariota

- Schleiden i Schwann - nije potrebno

napamet učiti dijelove mikroskopa!

- izum i usavršavanje mikroskopa je nepotrebno znati osim već spomenutih dvaju istraživača (Leeuwenhoeka i Hooka)

- stanično frakcioniranje, obilježavanje radioizotopima

9

Stanična jezgra i diobe

- povezati znanje o DNA s građom kromosoma

- navesti da su broj, građa i oblik kromosoma stalni i karakteristični za vrstu

- opisati životni ciklus stanice - opisati tijek mitoze - ukazati da se mitoza odvija

samo u dijelu stanica odrasloga višestaničnoga organizma

- opisati tijek mejoze - prepoznati temeljne značajke

mejoze: 1. redukcija broja kromosoma u gametama i 2. rekombinacija roditeljskih kromosoma – uzrok genetičke raznolikosti gameta

- objasniti da je rekombinacija rezultat prekriženja (crossing over) kromosoma pri čemu homologni kromosomi međusobno razmijene dijelove svojih kromatida, a time izmjenjuju i svoje gene

- ukazati da se nekontrolirane mitoze odvijaju u tumorskom tkivu

Stanični metabolizam

- odrediti metabolizam kao skup svih biokemijskih procesa u stanici

- objasniti proces fotosinteze u biljci (na razini opće jednadžbe fotosinteze): 1. jedini proces kojim iz anorganskih tvari nastaju organske, 2. svjetlosna energija pretvara se u kemijsku i 3. proces kojim se oslobađa kisik

- objasniti stanično disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije (na razini opće jednadžbe staničnoga disanja)

- objasniti energetsku ulogu ATP-a

- u I. razredu nije potrebno znati: podjelu fotosinteze na reakcije na svjetlu i reakciju u tami, fotolizu vode te glikolizu, Krebsov ciklus, dišni lanac

10

Tablica 6. Specifični obrazovni ishodi nastavne cjeline: Razvitak višestaničnoga organizma

Specifični ciljevi – obrazovni ishodi: TEME

NUŽNO ZNATI (3) VAŽNO ZNATI (2) VRIJEDNO ZNATI (1) SUVIŠNO

Razvitak višestaničnoga organizma

- razlikovati funkciju mitoze i mejoze u višestaničnom organizmu (biljka i životinja)

- objasniti zašto je redukcijska dioba preduvjet za oplodnju (biljka i životinja)

- objasniti brazdanje i gastrulaciju u životinjskih organizama

- uočiti značaj diferencijacije stanica u pogledu stvaranja tkiva, organa i višestaničnoga organizma

- navesti zametne listiće:

ektoderm, mezoderm, endoderm

- u I. razredu ne treba znati biljna i životinjska tkiva i organe

Tablica 7.

Specifični obrazovni ishodi nastavne cjeline: Virusi Specifični ciljevi – obrazovni ishodi:

NUŽNO ZNATI (3) VAŽNO ZNATI (2) VRIJEDNO ZNATI (1) SUVIŠNO

- razumjeti zašto su virusi na granici živoga i neživoga svijeta (nemaju staničnu građu)

- podsjetiti na pojam submikroskopske čestice – strukture koju ne možemo vidjeti SM

- u kratkim crtama prikazati otkrića Pasteura i Jennera

- satelitne RNA

- opisati osnovnu građu virusa na primjeru TMV i bakteriofaga

- objasniti na primjerima preventivno cijepljenje (protiv npr. gripe, hripavca, velikih boginja)

- uz sliku protumačiti način zaražavanja HIV-a i usporediti s načinom umnožavanja bakteriofaga

- protumačiti podrijetlo virusa

- razlikovati viruse prema tipu nukleinske kiseline i prema stanici domaćinu

- navesti da virusi mogu izazvati i tumore – na primjeru spolno prenosivoga HPV

- uočiti da virusi mogu biti različitih oblika

- razumjeti i opisati umnožavanje virusa na primjeru bakteriofaga ili virusa gripe – mehanizam izazivanja bolesti (raspadanje stanice)

- razlikovati građu viroida i priona i navesti bolesti koje uzrokuju

- navesti druge načine liječenja viroza.

- nabrojiti najčešće i najopasnije viroze kod ljudi i životinja (npr. prehlada, gripa, bjesnoća, AIDS...)

- navesti neke viroze u biljaka i životinja

- razumjeti da antibiotici ne djeluju na - objašnjavati

11

viruse i da se efikasno možemo zaštititi cijepljenjem – unos oslabljenoga uzročnika koji će pokrenuti samozaštitu organizma

imunološku reakciju organizma na primljeno cjepivo i pripremu cjepiva.

Tablica 8.

Specifični obrazovni ishodi nastavne cjeline: Prokarioti Specifični ciljevi – obrazovni ishodi:

NUŽNO ZNATI (3) VAŽNO ZNATI (2) VRIJEDNO ZNATI (1) SUVIŠNO

- navesti organizme koji pripadaju u carstvo Monera

- razlikovati plazmid od nukleoida – građu i ulogu

- navesti podjelu bakterija prema obliku - detaljan opis Preživljavanje bakterija u nepovoljnim uvjetima – endospore

- razlikovati građu prokariotske i eukariotske stanice (eukariotska ima jezgru i stanične organele)

- objasniti način diobe bakterija

- nabrojati načine izmjene gena u bakterija (transformacija, konjugacija, transdukcija)

- u kratkim crtama prikazati povijesni razvoj bakteriologije

- opisati osnovnu građu prokariotske stanice i razumjeti da je prokariotska stanica ujedno i organizam

- poznavati ulogu pojedinih dijelova prokariotske stanice (nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari, stanična membrana, stanična stijenka, omotač ili kapsula, bičevi)

- prikazati u kratkim crtama kako se uzgajaju bakterije i zašto su važni sterilni uvjeti

- razlikovanje bakterija prema tipu, broju i položaju nitaste tvorevine bakterija (bičevi, pili).

- na primjerima opisati raznolikost bakterija prema tipu ishrane: autotrofne (kemo- i fotosintetske); heterotrofne (saprofitske i parazitske)

- kemosintetske: nitrifikacijske bakterije

- fotosintetske: purpurne bakterije - saprofitske: bacil sijena (miris šume) i bakterije koje uzrokuju vrenje - parazitske: uzročnik TBC-a

- navesti primjere korisne uloge i primjene bakterija u biosferi i u životu čovjeka

- objasniti vrenje ili fermentaciju na - objasniti što su antibiotici i svojim riječima

12

primjeru kiseljenja mlijeka ili kupusa – bez jednadžbi

opisati njihovu ulogu - prepoznati opasnost nepravilne (nedostatne i pretjerane) uporabe antibiotika

- objasniti pojmove ''simbiont'' i ''parazit'' na primjeru E. coli

- prepoznati endosporu kao oblik u kojem bakterije preživljavaju nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa

- usporediti građu bakterija i cijanobakterija

- navesti na primjerima putove ulaska bakterija u organizam i razumjeti pojam ''patogenost''

- označiti bakterije kao kozmopolite i pionire vegetacije

- navesti neke bakterijske bolesti: streptokokna angina (penicilin), TBC, gonoreja, sifilis, akne, tetanus, upala pluća (bakterijska ili virusna) i liječenje antibioticima

- povezati pojavu ''cvjetanja'' kopnenih voda i mora s modrozelenim algama

- opisati preventivne mjere protiv zaraznih bolesti (higijenske navike pranje ruku, prokuhavanje; pasterizacija, sterilizacija)

- objasniti važnost cijanobakterija za život na Zemlji – skupina organizama koja može provoditi fotosintezu i nitrofiksaciju

- opisati kruženje dušika u prirodi (bez navođenja imena rodova bakterija)

13

8. Izražavanje rezultata na nacionalnim ispitima

Učinak učenika na nacionalnim ispitima neće se ocjenjivati standardnim ocjenama (1, 2, 3, 4, 5), već će se rezultat izražavati:

• u postotcima, npr. ako je učenik od ukupnih 68 bodova postigao 34, njegov je rezultat 50%

• kao centil, tj. kao postotak u odnosu na rezultate učenika koji su pristupili ispitu od čijih rezultata je rezultat pojedinoga učenika veći ili jednak; primjerice, ako učenik postigne rezultat koji je jednak ili bolji od rezultata 60% ostalih učenika, tada njegov rezultat potpada u 60. centil.

Nastavnik može nagraditi učenike koji su ostvarili visok rezultat na nacionalnom ispitu ocjenom odličan, ali ne smije se koristiti rezultatima nacionalnih ispita za snizivanje ocjene ili davanje negativne ocjene ako učenik ostvari nizak rezultat na nacionalnom ispitu. 9. Korištenje rezultatima nacionalnih ispita Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dostavit će izvješća o rezultatima nacionalnih ispita Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i svim srednjim školama. Ministarstvo će dobiti izvješće o rezultatima na razini cijeloga srednjoškolskoga obrazovnoga sustava, prema vrsti i lokaciji škole te za svaku školu pojedinačno. Škole će dobiti pojedinačne rezultate svojih učenika i izvješća o rezultatima škole u usporedbi s prosječnim rezultatima drugih škola. Škole su dužne koristiti se rezultatima nacionalnih ispita za samoanalizu i samovrjednovanje u skladu s člankom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05). Nastavnici su dužni s učenicima razgovarati o rezultatima nacionalnih ispita te se njima koristiti za formativno vrjednovanje rada, tj. kao informacijom koja bez negativnih posljedica za učenike služi unaprjeđivanju procesa učenja i poučavanja. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja na svojim će mrežnim stranicama objaviti javno izvješće o provedbi i rezultatima nacionalnih ispita.

14

10. Ogledni primjer ispita s načinom bodovanja Ogledni primjer ispita upotrijebljen je za probno ispitivanje. Time se željela provjeriti valjanost zadataka. Ispit sadrži samo 20 zadataka jer su učenici za rješavanje imali 35 minuta. Omjer zadataka iz pojedinih razina znanja odgovara omjeru koji će biti zastupljen na nacionalnom ispitu. Tako ispit sadrži 11 zadataka (55%) kojima se ispituju nužni, četiri zadatka (20%) kojima se ispituju važni i pet zadataka (25%) kojima se ispituju vrijedni obrazovni ishodi. Za probno ispitivanje su odabrani različiti tipovi zadataka kakve učenici mogu očekivati na nacionalnom ispitu. 11. Zadatci za probno ispitivanje UPUTE UČENICI / UČENIKU Pozorno pročitaj sve upute. Ne okreći stranicu i ne rješavaj ispit dok to ne odobri dežurni nastavnik. Ispit traje 35 minuta bez prekida. Odgovore piši običnom olovkom, a odgovore koje želiš mijenjati možeš izbrisati gumicom. Ispit se sastoji iz triju dijelova koji se razlikuju po vrsti zadataka. U pitanjima prvoga dijela od tebe se očekuje da odabereš jedan točan odgovor. U pitanjima drugoga dijela od tebe se očekuje da povežeš pojmove. U pitanjima trećega dijela od tebe se očekuje da odabereš jedan točan odgovor koji opisuje točan redoslijed. Kada riješiš ispit, provjeri još jednom svoje odgovore. Želimo ti puno uspjeha! Sretno! I. Zadatci s jednim točnim odgovorom. UPUTA: U sljedećim zadatcima samo je jedan odgovor točan. Zaokruži točan odgovor. Točan odgovor donosi 1 bod, a netočan 0 bodova.

15

1. Kako se zove fizikalni proces kojim se u plućima izmjenjuju plinovi? A. osmoza B. fagocitoza C. pinocitoza D. difuzija 2. U koliko se carstava mogu razvrstati navedeni organizmi: hrast, papučica, maslačak, bakterija, vrganj? A. dva carstva B. tri carstva C. četiri carstva D. pet carstava 3. Koliko molekula DNA sadrži jedan kromosom u profazi mitoze? A. 1 molekulu B. 3 molekule C. 4 molekule D. 2 molekule 4. Što se događa u hipotoničnoj otopini?

A. smanjuje se volumen životinjske stanice B. eritrocit bubri i rasprsne se C. biljna stanica plazmolizira D. odvaja se membrana od stijenke biljne stanice

5. Na shemi je prikazan dio spermatogeneze.

Od 46 primarnih spermatocita nastat će: A. 46 spermatida B. 92 spermija C. 92 spermatide D. 184 spermija 6. Što prikazuje slika?

16

A. zigotu B. morulu C. blastulu D. gastrulu

7. Koja je uloga nitrifikacijskih bakterija u prirodi? A. vežu atmosferski dušik B. oksidiraju amonijak preko nitrita do nitrata C. reduciraju nitrate do amonijaka D. žive u simbiozi na korijenju mahunarki 8. Koji od navedenih grafova (A-D) najtočnije pokazuje ovisnost aktivnosti enzima o promjeni temperature?

9. Znanstvenik je pretpostavio da su organizmi na određenom području u posljednjih mjesec dana bili izloženi onečišćenju radioaktivnim fosforom. Koji od navedenih spojeva treba testirati kako bi se utvrdilo postojanje radioaktivnoga fosfora? A. škrob B. DNA C. aminokiseline D. glikogen 10. Što od navedenog ima biljna, a nema životinjska stanica? A. Staničnu membranu B. Golgijevo tijelo C. Mitohondrije

17

D. Staničnu stijenku II. Zadatci povezivanja UPUTA: Svakom pojmu iz lijevog stupca (označen brojevima) možeš pridružiti samo jedan pojam iz desnog stupca (označen slovima). Svako točno povezivanje donosi 0,5 bodova, potpuno riješen zadatak donosi 2 boda. 11. Pridruži ponuđenim pojmovima u lijevom stupcu pripadajuće opise iz desnoga stupca tako što ćeš u prazne kvadratiće upisati odgovarajuća slova. A. skup jedinki neke vrste na ograničenom

području 1. STANICA B. životna zajednica i stanište 2. TKIVA C. osnovna građevna jedinica svih živih bića 3. POPULACIJA D. životna zajednica 4. BIOCENOZA E. bjelančevina F. skup sličnih stanica po funkciji

12. Pridruži ugljikohidratima u lijevom stupcu pripadajuće spojeve iz desnoga stupca tako što ćeš u prazne kvadratiće upisati odgovarajuća slova. A. glikolipid 1. DISAHARID B. saharoza 2. PENTOZA C. deoksiriboza 3. POLISAHARID D. glikoprotein 4. HEKSOZA E. glikogen F. fruktoza

13. Pridruži staničnim tvorbama u lijevom stupcu pripadajuće funkcije iz desnoga stupca tako što ćeš u prazne kvadratiće upisati odgovarajuća slova. A. vezanje šećera na proteine 1. LIZOSOM

B. stanična probava

2. CENTRIOL C. pohranjivanje nasljedne tvari 3. RIBOSOM D. organizacija diobenog vretena 4. JEZGRA E. stvaranje glukoze F. sinteza proteina 14. Pridruži biološkim pojmovima u lijevom stupcu pripadajuće opise iz desnoga stupca tako što ćeš u prazne kvadratiće upisati odgovarajuća slova.

A. mjesta jačeg obojenja u kromosomu

1. NUKLEOTID B. osnovno vlakno kromosoma

18

2. NUKLEOLUS C. sadrži gene za sintezu ribosomske RNA 3. NUKLEUS D. osnovna jedinica nukleinskih kiselina 4. NUKLEOID E. sadrži prstenastu DNA F. najveći organel eukariotske stanice 15. Navedenim nazivima oblika bakterija u lijevom stupcu pridruži njihove opise iz desnoga stupca tako što ćeš u prazne kvadratiće upisati odgovarajuća slova. A. pločaste 1. KOKI B. oblika zareza 2. VIBRION C. spiralno savijene 3. BACILI D. kockaste 4. SPIRILI E. štapićaste F. kuglaste III. Zadatci redanja UPUTA: Zadatci redanja sadrže podatke, pojmove ili događaje koje treba poredati. Od četiriju ponuđenih odgovora samo jedan sadrži točan redoslijed. Točan odgovor donosi 1 bod, a netočan 0 bodova. 16. Prilikom mikroskopiranja svjetlosnim mikroskopom svjetlost prolazi do oka promatrača kroz navedene dijelove mikroskopa i kroz preparat. Koji od navedenih odgovora pokazuje točan slijed prolaza svjetla od izvora do oka promatrača? A. kondenzor → objektiv → zrcalo → preparat →okular B. okular → preparat → kondenzor → zrcalo → objektiv C. zrcalo → kondenzor → preparat → objektiv → okular D. preparat → zrcalo → okular → objektiv → kondenzor 17. Od ponuđenih odgovora izaberi onaj u kojem su ispravno poredane navedene faze u životu stanice. 1. citokineza 2. kariokineza 3. udvostručavanje DNA 4. udvostručavanje centrosoma A. citokineza, udvostručavanje centrosoma, kariokineza, replikacija DNA B. replikacija DNA, udvostručavanje centrosoma, kariokineza, citokineza C. kariokineza, replikacija DNA, udvostručavanje centrosoma, citokineza D. replikacija DNA, kariokineza, citokineza, udvostručavanje centrosoma 18. Koje su taksonomske kategorije poredane od najniže prema najvišoj? A. carstvo → razred → porodica → vrsta B. vrsta → red → porodica → razred C. rod → red → razred→ carstvo D. podvrsta → vrsta → red → rod

19

19. Znanstveni rad iz biologije sastoji se od više dijelova, a neki od njih su navedeni: 1. Materijal i metode 2. Zaključak 3. Rasprava 4. Rezultati 5. Uvod Označi pravilan poredak gore navedenih dijelova. A. uvod → materijal i metode → rezultati → rasprava→ zaključak B. materijal i metode → rezultati → rasprava → uvod → zaključak C. uvod → rezultati → zaključak → rasprava → materijal i metode D. uvod → rasprava → rezultati → materijal i metode → zaključak 20. Zaokruži odgovor koji prikazuje faze kako su poredane na slici:

A. telofaza, metafaza, profaza, anafaza B. metafaza, telofaza, profaza, anafaza C. profaza, metafaza, anafaza, telofaza D. anafaza, profaza, metafaza, telofaza

20