1. Objasnite to je sustav. Sustav je predmet prouavanja ope teorije sustava (OTS). AspektI koji pomnije poku avaju objasniti isti pojam: sustav je skup objekata sjedinjenih pravilima uzajamne interakcije sustav je skup elemenata koji ine integralnu cjelinu u sklopu koje se ostvaruju odreene funkcije (procesi) i u kojoj postoji neka vrsta kontrole (npr. sustav automobila) sustav je i formalna shema s pomo u koje s e opisuju neki elementi ili pojave kao ureena cjelina (npr. sustav aviona, klasifikacija znanosti). Ispravna definicija sustava: Sustav je cjelina sastavljena od elemenata (i podsustava) koji svojim meudjelovanjem, materijalnim, energetskim i informacijskim vezama, svojstvima i funkcijama, te ostvarivanjem svojih pojedinanih ciljeva istodobno stvaraju jedinstvenu i sreenu cjelinu. 2. Objasnite to je inf ormatika. Inf ormatika je relativno mlada znanstvena disciplina koja izu ava: naine organiziranog prikupljanja, registriranja, memoriranja, obraivanja, oblikovanja, preno enja i koritenja inf ormacija; tonije, strukturu, funkcioniranje, oblikovanje i izgradnju informacijskih sustava (IS) uz primjenu raunalne potpore. Zna enje se informatike danas ogleda u razumijevanju vanosti pojma informatike pismenosti cijeloga ljudskog drutva te ostvarenja elementarnoga informatikog osposobljavanja radne populacije i ne samo nje. Inf ormatiku moemo definirati kao znanstvenu disciplinu koja istrauje sastav, funkcije, oblikovanje, provedbu i rad informacijskih sustava s raunalnom potporom. 3. Objasnite to je kibernetika i to istrauje. Kibernetika je znanost koja prouava komunikaciju, upravljanje i kontrolu kod ivotinja i strojeva (openito: ivih i tehnikih sustava), s temeljnom zadaom istraiti, objasniti i povezati univerzalne karakteristike komuniciranja i kontrole u sloenim dinamikim sustavima. Znai, kibernetika prouava proces djelovanja (rada) i razvoja sustava, njegove komunikacije i cjelokupno upravljanje u podsustavima, tj. prouava cjelokupnu dinamiku sustava. Temeljne postavke kibernetike izraene su primarno kroz: teoriju komunikacija, teoriju algoritama, teoriju povratne veze, teoriju odluivanja i teoriju sustava. Kibernetika istrauje formalne, strukturne i funkcionalne zakonitosti upravljanja te prijenos i obradu informacija u realnim i teorijski moguim pojavnim oblicima dinamikih sustava sa svojstvima upravljanja i autokontrole. 4. Koja je definicija kibernetike prema W ieneru i kako jo moemo def inirati kibernetiku? Norbert W iener je jo 1950. godine definirao kibernetiku na nekoliko naina: _kibernetikaje znanstveno prouavanje regul acije upravljanja i povratne veze u raznim sustavima (elektrinim sustavima, strojevima, osobama, socijalnim skupinama); _kibernetika je znanost koja omoguuje sustavno postizanje bilo kojega cilja; _kibernetika je znanost o nainu upravljanja; _openito, kibernetika je formalna znanost o strukturi, odnosima i postupcima dinamikih sustava; _kibernetika je matematika disciplina o sustavima upravljanja; _kibernetika je znanost koja se bavi postupcima upravljanja i regulacije svim moguim strukturalnim dinamikim sustavima pomou komunikacijskih informacija; _kibernetika je znanost o upravljanju procesima i sustavima svake vrste; _kibernetika je znanost o upravljanju i regulaciji meusobno povezanih procesa koji se zbivaju u sustavima. Kibernetika je znanost koja prouava komunikaciju, upravljanje i kontrolu kod ivotinja i strojeva (openito: ivih i tehnikih sustava), s temeljnom zadaom istraiti, objasniti i povezati univerzalne karakteristike komuniciranja i kontrole u sloenim dinamikim sustavima. 5. Kako dijelimo kibernetiku prema usmjerenjima i to ona obuhvaaju? Kibernetiku moemo podijeliti na tri temeljna usmjerenja: teorijska, tehnika I primijenjena kibernetika. Teorijska se kibernetika bavi izuavanjem problema upravljanja preteno sloenih dinamikih sustava i nael no s teorijskoga gledita. Obuhva a: teoriju sustava upravljanja, teoriju informacija, teoriju automatizacije, teoriju algoritama, teoriju igara, teoriju programiranja i slino. Tehnika se kibernetika bavi konstrukcijom: kibernetikih strojeva i sustava za automatsko upravljanje. Primijenjena se kibernetika bavi primjenom teorijske i tehnike kibernetike u svim podrujima ovjekove djelatnosti. U okviru kibernetike pojavila se i posebna vrsta znanosti bionika. Kibernetika je razvila neke specifine metode ili generalizirala neke od metoda koje su se razvile prije nego to se razvio kibernetiki pristup u rje avanju pojedinih problema. Evo najvanijih metoda: metoda crne kutije, metoda poku aja, metoda modela i metoda kritikog puta. 6. Objasnite pojam semantikih jedinica podataka. Semantike jedinice podataka su one koje stvaraju i njima se koriste ljudi u meusobnoj komunikaciji i razmjeni informacija i/ili komunikaciji s raunalom. Vrste jesu: znak, pojam, segment, slog, datoteka, baza i banka podataka. Nastaju logikim povezivanjem meus obno zavisnih baza podataka u jedinstveni sustav te kao takve su pravi temelj inf ormacijskih sustava, u poduze u, ustanovi i dr. Dakle, pod s emantikim ili logikim jedinicama podataka razumijevaju se jedinice podataka koje se primarno prenose u razmjeni informacija meu ljudima, te (za ovjeka) na prihvatljivim nositeljima podataka. Najmanja semantika jedinica podataka je znak (signal), a zatim slijede: pojam, segment, slog i datoteka. 7. Objasnite pojam kodiranja u informatici. Kodiranje u informatici znai pretvaranje signala iz jedne izraajne mogunosti u neku drugu izraajnu mogunost, prema pravilima svojstvenim odreenu nainu izraavanja. Kodiranje je svako oblikovanje poruka, podataka ili informacija spos obnih za prijenos putem nekog medija, sredstva za prijenos i kanala informacija. Sve oznake odreene zalihe znakova poredane prema dogovorenu redoslijedu ine odreenu abecedu. 8. Objasnite pojam komunikacije u informatici. Pod komunikacijom se ovdje podrazumijeva uglavnom uspostavljanje informacijske veze izmeu dvaju raunalna sustava ili podsustava koji su spos obni primati, memorirati, obraivati i slati odreene (najee digitalizirane) signale. Izmeu pojedinih sustava mogu se uspostaviti razliiti komunikacijski odnosi koji se mogu podijeliti prema smjeru kretanja signala, prema komunikacijskim partnerima, i prema vrstama informacija koje se prenos e. Povratna veza (feedback) zatvara krug tijeka informacija u kojemu s e na osnovi izlazne informacije donose odluke pomou kojih se regulira ulazna veliina sustava u novom procesu. 9. Kako se mikroraunala razlikuju od ostalih raunala? Mikroraunala se razlikuju od ostalih raunala po specifinu hijerarhijskom konc eptu (unutar raunala) i po nekim dijelovima. Bitan dio mikroraunala je mikroproc esor koji unutar raunala obavlja funkcije upravljanja i provodi aritmetike i logike operacije. Mikroproc esor je ip koji po funkciji i namjeni odgovara centralnoj jedinici digitalnog ra unala. Sadrava upravljaku jedinicu, aritmetiku jedinicu i registre. Mikroraunalo se sastoji od: mikroproc esora, memorije (RAM i ROM), ulaznoizlaznih meusklopova te veza (vodova) izmeu pojedinih elemenata, tzv. sabirnica, i operacijskoga sustava. Razvitak tehnologije na podruju izrade komponenata od kojih su izgraena elektronika raunala moe se podijeliti na dva razliita razdoblja: prvo obuhvaa vrijeme do pojave mikroproc esora1, a drugo se odnosi na vrijeme nakon toga (mikroproc esori se ugrauju u razne druge ureaje i temelj su mikroraunala, kao i mnogih drugih ureaja). 10.Objas nite kako se prijenosna ra unala razlikuju od ostalih raunala. Ve 1981. je napravljen prvi prijenosnik, a od tada su prijenosna raunala dio na e svakidanjice. Godine 2002. broj prijenosnika je prestigao broj stolnih raunala (klasinih PC-ja).19 Danas ona vie nisu samo vjerni pratitelji poslovnih ljudi ve su postali trendom uporabe meu obinim ljudima. Zbog toga se radi na njihovu ubrzanom razvoju. Prijenos nici postaju sve jai, tj. performansama blie stolnim raunalima. Primjer toga je i injenica da trenutano najjai proces or za stolna raunala radi na taktu od 3,06 GHz, a najjai procesor za prijenosnike radi na taktu od 2,4 GHz. Takoer, prijenosnik troi sve manje energije. Komponente za prijenos nike izrauju se tako da budu posebno tedljivije i izdrljivije. Primjer toga su novi proces ori Transmetini Crusoe koji postaju popularni zbog svoje malene potronje u usporedbi s potronjom jednoog proces ora Pentium 4. Zbog toga Intel ubrzano radi na novoj seriji Pentium 4-M proces ora za prijenosnike, koji e biti jo tedljiviji. Takoer, da bi se prijenosnici uinili to tedljivijima, sve se vie primjenjuju LEP zasloni umjesto dosadanjih LCD zaslona, prvenstveno zbog male potronje LEP zaslona. Budui da je naglasak na mobilnosti, prijenosnici postaju sve laki, tj. unutarnje komponente postaju sve manje. 11.Na koja se dva temeljna razdoblja dijeli tehnoloki razvitak raunala? Razvitak tehnologije na podruju izrade komponenata od kojih su izgraena elektronika ra unala moe se podijeliti na dva razliita razdoblja: prvo obuhvaa vrijeme do pojave mikroproc esora, a drugo se odnosi na vrijeme nakon toga (mikroprocesori se ugrauju u razne druge ureaje i temelj su mikroraunal a, kao i mnogih drugih ureaja). 12.Definirajte Mooreov zakon i objasnite njegovu vanost. Gordon Moore (suos niva Intela) iznio je svoju poznatu opservaciju 1965. godine, a tek nekoliko godina nakon predstavljanja plonoga integriranog strujnoga kruga. Novinari su tu pretpostavku odmah nazvali Mooreovim zakonom, to se zadralo do danas. U svom radu Gordon Moore promatra rast broja tranzistora po integriranom strujnom krugu i uvia da je taj rast eksponencijalan, tj. da se svakih par godina broj tranzistora udvostruuje (samim time i snaga proces ora). Godine 2003. Intelov suos niva, Gordon Moore, izjavio je da e uveni zakon koji nosi njegovo ime vrijediti jo barem sljedeih deset godina. Naime, Mooreov zakon koji navodi da e se broj tranzistora koji se nalazi na odreenoj povrini ipa udvostruavati svake dvije godine jedna je od glavnih smjernica poluvodike industrije od 1965. kad ga je Moore iznio. Tijekom vremena stalno je bilo kritiara koji su isticali kako je dos egnut plafon, odnosno da se taj zakon vie ne moe provoditi, no uvijek se ispostavilo da se uz pomo novih tehnologija ipak uspijevao drati korak postavljen tim zakonom. Ipak, i sam Moore upozorava da bi se taj korak u budunosti mogao usporiti s obzirom na to da su proizvoai ipova suoeni sa sve veim tehnikim ogranienjima, od kojih se posebno istie problem toplinske disipacije, odnosno gubitka dijela elektrinog toka u vodiima koji uzrokuje sve vee zagrijavanje ipova kako se smanjuju dimenzije veza od kojih su napravljeni temeljni sastavni elementi ipova. Moore je istaknuo da se napredak jednom mora zaustaviti budui da se niti jedna fizikalna veliina ne moe vjeno eksponencijalno uve avati. 13.Definirajte pojam Apple Designa i objasnite zato je vaan. Iako je revolucija u industrijskom dizajnu informatike opreme zapoela tek s dolaskom iProizvoda (iMac, iPod, iBook) kasnih devedesetih godina, Apple je oduvijek posveivao puno ve u pozornost dizajnu zavrnog proizvoda od bilo koje druge tvrtke. Poznato je da Apple osvaja nagrade za dizajn, postavlja standarde, inspirira druge. U emu je tajna? Jasno je da je te temelje utvrdio Steve Jobs koji je ve u prvim danima naglaavao kako tvrtka treba slijediti pravila umjetnosti i prof injenosti. Iako iz dananje perspektive prva Apple raunala izgledaju kao tipina za svoje vrijeme, ona to uope nisu bila. Cijeli je niz detalja po kojima su bila jedinstvena. Paul Kunkel autor knjige Appledesign kae da u dizajnu postoji odreeni genetski kd. Rabe ga mnoge tvrtke. Taj kod osigurava da e korisnik koji je rabio proizvod A, znati odmah rabiti proizvod B s istim genetskim kodom. Apple polae nevjerojatnu pozornost izboru materijala, svim njihovim kemijskim i fizikim svojstvima, ali i njihovu estetskom dojmu. Tvornica se uvijek mora prilagoivati eljama Applea, dok je u drugih tvrtki sasvim obrnuto. Uglavnom se oni prilagouju proizvodnim mogunostima odabrane tvornice. Jedan od primjera kako je Apple utjecao na tvornike proizvodne procese je to su primijetili kako tvornica ima proces za proi zvodnju slojevitih materijala, prozirnog i obojenog, ali na malim povrinama. Apple ih je na neki nain natjerao da to us avr e kako bi se taj princip mogao primijeniti na iMac raunalima. Apple danas posve uje 20% svog vremena industrijskom dizajnu. To je jo uvijek vie od bilo koje druge tvrtke. lanovi dizajnerskog tima provode tjedne u tvornicama promatrajui i razgovarajui s inenjerima o tome to bi se moglo poboljati. Apple navodi tvornice na usavravanje i inovativnost, i na taj nain izravno utjee na proizvodni proces i drugih tvrtki koje onda tu tehnologiju samo usvoje, ne razmiljajui da je Apple potakao razvoj tog proizvodnog procesa. Apple ima tri toke kad se radi o novom proizvodu. Marketinku, inenjersku i korisniku. Prva oznauje ono to korisnici ele, o emu mataju; druga ozna uje ono to je realno izvodivo, a tre a (najvanija) ono kako proizvod djeluje na korisnike. Taj psiholoki dojam, veza s proizvodom Appleu je neizmjerno bitna. Upravo poradi toga dobivaju najvie pohvala ili kritika jer se od njih oekuje da uvijek zadovolje sve korisnike. Iako to zvui nemogu e, veinom im to uspijeva. Koliko je Steve Jobs glavna os ovina Appleova dizajna govori i razdoblje u kojemu nije bio na elu Applea. Neki standardi koje je utemeljio su se zadrali, ali se jednako tako poelo previe eksperimentirati. Odjednom je tvrtka imala toliki broj proizvoda koji nisu imali jednaki dizajnerski jezik. Gubili su se u izboru boje materijala, pokuavali su pronai razna rjeenje koja su se udaljavala jedno od drugog i na taj nain gubila Apple identitet. Povratkom u Apple Jobs je eliminirao veliki broj proizvoda koji su po njegovu miljenju bili ispod svake razine Appleove kvalitete kakvom on smatra da treba biti. Dolaskom iProizvoda uvode s e nove organske linije i oblici te jarke boje. Nitko prije Applea nije pravio raunala koja su izgledala kao da ih moete lizati. To je doslovce Jobs ova izj ava. 14.Objas nite, u sklopu razmatranja osobnog ra unala, koje su temeljne fizike komponente osobnih raunala. Kao okvir mikroraunala (centralne jedinice) slui tzv. osnovna ploa na kojoj su razmjetena prikljuna mjesta na koja se postavljaju pojedine komponente mikroraunala. Prikljunice su povezane vodovima koje nazivamo s abirnicama, a koje mogu imati 8,16, 32 ili vie vodova, pa ih tako i nazivamo npr. 8bitne, 16-bitne ili 32- bitne sabirnice. Postoje: sabirnice podataka, sabirnice adres a i upravljake sabirnice. Komponente raunala koje se postavljaju na prikljunice jesu proc esori, koji su preko sabirnica povezani s ostalim komponentama ra unala, zatim memorije kojih se razlikuju dvije temeljne vrste: ROM (Read Only Memory), kao memorija koju korisnik za vrijeme obrade moe samo itati (npr. u njoj je trajno smjeten dio softvera (isporuuje ga proizvoa) koji sadrava operacijski sustav i interpreter za programski jezik, najee BASIC); RAM (Random Acces Memory), kao memorija sa slobodnim (proizvoljnim) pristupom, a u njoj su za vrijeme obrade smjeteni programi i podatci (sadraj se te memorije mijenja ovisno o programu uitavanjem novog programa briu se stari podatci i smjetaju novi i sl. Ulazne jedinice odgovaraju (po funkcijama) odgovarajuim jedinicama kod velikih kompjutora, a tek su im volumen, kapacitet i brzine neznatno manji. U ulazne jedinice obino spadaju: tipkovnica, ureaj za itanje linijskoga kda (tzv. scanner), svjetlosna olovka (light pen), mi (ureaj za pozicioniranje kurs ora na ekranu), ita bar koda, i sl. U izlazne jedinice obino spadaju: monitor (ekran); ureaji za ispisivanje, printeri (mogu biti: matrini, laserski, termopisai), ureaji za crtanje, ploteri; i dr. U jedinice vanjskih memorija spadaju: magnetni diskovi; diskete; jedinice s magnetnom vrpcom; magnetno-optike memorije, i dr. Tri su temeljna tipa memorije koji se mogu ugraditi u raunalo: normalna memorija (conventional); dodatna memorija (extended); proirena memorija (expanded). Gornji se memorijski prostor (UMA) nalazi izmeu vrha normalne memorije i poetka dodatne memorije; u tom je podruju mapiran sustavni BIOS, memorija grafike kartice te neki mreni adapteri. Normalna memorija je naziv za prvih 640 kb memorije instalirane u raunalu. Dodatna memorija je ona kojom se koristi npr. aplikacija W indows 3.x kad radi u standardnom ili 386 poboljanu nainu rada. Ta memorija uvijek poinje na 1024 K, tj. tamo gdje zavr ava gornji memorijski blok (tj. UMA). Raunala koja su se bazirala na procesorima 8086/8088 mogla su raditi samo s 1024 (640 K normalne i 384 UMA) memorije, te stoga nisu mogla imati taj tip memorije.4 XMS je upravljaki program koji koordinira koritenje dodatne memorije tako da se ne dogodi da se dvije ili vie aplikacija istodobno pokua koristiti istim dijelom memorije. U paketu W indows nalazi se taj upravljaki program i naziva se HIMEM.SYS . Proirena memorija je memorija koju na elno ne upotrebljava aplikacija W indows 3.x, ali ju moe osigurati za MS-DOS (ne- W indows) aplikacije koje ju rabe. Tako u paketu W indows dolazi program EMM386 koji obavlja tu funkciju, a osim njega postoje i drugi slini programi, kao npr. QEMM tvrtke Quarterdeck.5 Virtualna memorija je primarno karakteristika W indows okruenja i moe se rabiti samo unutar njega. Virtualna memorija je zapravo prostor na vrstom (hard) disku koji program W indowsa moe rabiti, i rabi, kao memoriju. To znai da se istodobno moe izvr avati vie programa nego to doputa fiziki prisutna memorija. W indows osigurava virtualnu memoriju koritenjem tzv. swap datoteka. Nedostatak je te memorije to je potreban prostor na disku za stvaranje i upotrebu swap datoteke, to izaziva s manjenje brzine rada kad aplikacije rabe virtualnu memoriju. Swap datoteka je datoteka koja rezervira prostor na tvrdom disku. Postoje privremena i stalna swap datoteka. Samo se jedan tip takve datoteke moe rabiti istodobno. 15.Objas nite, u sklopu razmatranja osobnog ra unala, kakav je nain opisivanja i definiranja temeljnog hardvera (H/W ) osobnog ra unala. Opis se treba obaviti redom. Ulazni ureaji (input units, IU) su ureaji koji primaju i prevode podatke (ili programe) u oblik kojim se koristi odreeno raunalo. Glavna (registarska) memorija (random access memory RAM) ima zadau pohraniti podatke koji se neposredno ra unalno obrauju, kao i instrukcije programa pomou kojih se provodi neposredna raunalna obrada. Kontrolna jedinica (c ontrol unit, CU) je ureaj (dio) procesora koji (s operacijskim sustavom) upravlja svim ostalim komponentama ra unala i nad njima ima potpunu kontrolu. Aritmetiko-logika jedinica (ALU) je ureaj (dio) procesora kojoj je zadaa obavljati raunske i logike operacije nad podatcima. Izlazni ureaji (output units, OU) su ureaji koji prevode i zatim izdaju, u odgovarajuem obliku, rezultate obrade. Pomoni ureaji (input/output units, I/OU) najee su ulazno- izlazni ureaji (vanjske memorije) koji pohranj uju podatke i programe koji se neposredno (trenutano) ne rabe. Kakva je temeljna funkcija ulaznih jedinica kod osobnog raunala, tj. kako rukovati ulaznim jedinicama (IU) os obnog ra unala? Treba poznavati opis, rad i uporabu. tipkovnice ili tastature (pos ebice opis AT i PS/2 tipkovnica te njihovih temeljnih dijelova daje odgovor na postavljeno pitanje). diskete (kratki opis to su DS/DD, DS/HD, ZIP, JAZZ f ormati, te kako se one formatiraju na 360 kb, 720 kb, 1,2 Mb, 1,44 MB, 100 i 200 MB, te 1 i 2 GB daje odgovor na postavljeno pitanje) crno-bijeli i kolor monitor (kratak opis tekstualne i kolor vrste rada ili moda, raznovrsnih dijagonala 8, 15, 17, 18, 19, 21 te dr. kod CRT, LCD i plazma ekrana daje odgovor na postavljeno pitanje) pisai ili printeri (kratak opis principa njihova rada kao i vrste tonera i papira c/b i kolor laserski, iglini, ink-jet, bubble-jet, sublimacijski, i dr. daje odgovor na postavljeno pitanje) crtai ili ploteri (kratak opis principa njihova rada daje odgovor na postavljeno pitanje) mievi (od engl. mouse; kratak opis principa njihova rada kuglica, optika daje odgovor na postavljeno pitanje) LCD graf oskopi i dr. projektori (kratak opis principa njihova rada daje odgovor na postavljeno pitanje). 16.Objas nite pojam sustavnog prikaza klasine arhitekture hardvera raunala (to ra unalo mora sadravati). Sustavni prikaz klasine arhitekture hardvera raunala Elektroniko raunalo kao sustav (slika) ureaj je koji prima, obrauje i u odreenom obliku dostavlja odreene simbole. Simboli kojima se slue ljudi (slova, brojke, specijalni znakovi, grafiki prikazi, slike) razliiti su od simbola kojima se slue strojevi. 17.Objas nite pojam fizikih jedinica podataka. Poznato je da se podatci nalaze na f izikim nositeljima podataka, pa se prema veliini, koliini i drugim karakteristikama i fizikim svojstvima dijele prema nositeljima podataka. Koje su najpoznatije vrste fizikih jedinica podataka? Najmanja koliina informacije je ona koju sadrava jedna binarna znamenka, odnosno jedan bit, a on se moe nalaziti u samo dva razliita numerika stanja (stanje 0 i stanje 1), dok se ona mogu odnositi na dvije informacijske situacije u najirem smislu. Za prikazivanje (prijenos, memoriranje) vee koliine inf ormacija potrebna je ve a koliina bitova. Skupinu (niz) od 8 bitova nazivamo bajt, a ponegdje se spominju i polubajtovi (lijevi ili desni). Takav bajt sadrava najee i dodatni, deveti (redundantni) bit koji slui za kontrolu parnosti. Uz njegovu pomo broj bitova u jednom bajtu moe poprimiti 2, tj. 256 razliitih stanja, a to moe posluiti za pohranjivanje jednako toliko razliitih sadraja. Znai, niz od n bitova moe imati 2n razliitih stanja, odnosno sadravati toliko razliitih informacija. U praksi se rabi i rije koja ima (najee) 32 bita. Vee jedinice kojima mjerimo kapacitet memorija i prijenosnih putova su kilobajt (1 KB =1024 bajta), megabajt (1 MB = 1024 KB), gigabajt (1 GB = 1024 MB), te terabajt (1 TB = 1024 GB). Blokovi su jedinice koje slue za prijenos podataka izmeu glavne memorije i ulaznih, odnosno izlaznih jedinica. Osim navedenih, relativno starije i poznatije fizike jedinice podataka jesu: stupac buene kartice (npr. kartica od 80 stupaca ima 12 bitova u stupcu), stupac buene vrpce (npr. najee ima 5, 6, 7 ili 8 bitova), stupac magnetne vrpc e (npr. najee ima 7 ili 9 bitova). 18.Objas nite pojmove temeljnih elemenata elektronikog raunala kao sustava (H/W , S/W , N/W ). Hardware (hardver) je materijalni dio raunala. Software (softver) je nematerijalni dio ra unala, tj. njegove (elektronike) obrade podataka, koji omoguuje pretvaranje alf anumerikih, specijalnih i drugih simbola u simbole prihvatljive stroju, koji tako obavlja svoj dio obrade podataka. Netware je komunikacijski ili mreni dio raunala, koji se podrazumijeva dijelom materijalne i dijelom nematerijalne osnovice raunala. 19.U sklopu razmatranja osobnog raunala, objasnite to je uop e os obno raunalo te nacrtajte njegove glavne dijelove. Osobno raunalo, popularno nazvano PC (Pers onal Computer), orue je za obradu inf ormacija. Podatci se u njega unose, pohranjuju, po elji mijenjaju i prikazuju na eljeni nain. Inf ormacije mogu biti u obliku brojeva, kao kad raunalo rabimo za proraune, no jednako tako mogu biti i rijei, i upravo to svojstvo omoguuje raunalu prijateljsku komunikaciju s korisnikom. Moderni PC nam postavlja pitanje, daje upute, ponekad ak i prividno inteligentan savjet. Kapacitet i mogunost os obnog raunala nadmauju mnoga svojstva prvih velikomrenih kompjutora. Hardver je fiziki dio kompjutora, tj. sve to moemo dotaknuti, tzv. tehnika osnovica ra unala. Sam po sebi on je samo potencijal, jer ne moe funkcionirati bez softvera. Hardver su dijelovi kompjutora specijalizirani za neku pos ebnu namjenu, kao to je pisanje podataka na papiru, prikazivanje na monitoru, biljeenje na magnetnu podlogu i itanje upisa s magnetne podloge. 20.Objas nite, u sklopu razmatranja osobnog ra unala, kakvo je ispravno poimanje razvoja raunala i rada PC-ja. Jo od doba kad se u Kini poelo upotrebljavati primitivno raunalo s kuglicama (abak, lat. abacus), a to je otprilike prije dvije tisue godina, ovjek sebi na razne naine olakava ra unanje. Od toga smo doba napredovali do kompjutora. A mogunosti kompjutora od njegove pojave do danas nezamislivo su se pove ale, a smanjila se njihova veliina i cjelina. Os obno raunalo, popularno nazvano PC (Personal Computer), orue je za obradu inf ormacija. Podatci se u njega unose, pohranjuju, po elji mijenjaju i prikazuju na eljeni nain. Informacije mogu biti u obliku brojeva, kao kad raunalo rabimo za proraune, no jednako tako mogu biti i rijei, i upravo to svojstvo omoguuje ra unalu prijateljsku komunikaciju s korisnikom. Moderni PC nam postavlja pitanje, daje upute, ponekad ak i prividno inteligentan savjet. Kapacitet i mogunost os obnog ra unala nadma uju mnoga svojstva prvih vel ikomrenih kompjutora. Hardver je fiziki dio kompjutora, tj. sve to moemo dotaknuti, tzv. tehnika os novica raunala. Sam po sebi on je s amo potencijal, jer ne moe funkcionirati bez softvera. Hardver su dijelovi kompjutora specijalizirani za neku posebnu namjenu, kao to je pisanje podataka na papiru, prikazivanje na monitoru, biljeenje na magnetnu podlogu i itanje upisa s magnetne podloge. 21.Objas nite i svojim rijeima definirajte bioniku.Primijenjena se kibernetika bavi primjenom teorijske i tehnike kibernetike u svim podrujima ovjekove djelatnosti. U okviru kibernetike pojavila se i pos ebna vrsta znanosti bionika* *Bionika je znanost koja se bavi analogijama izmeu biolokih i tehnikih proc esa. 22.U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: tastature. Tipkovnica ili tastatura (engl. console ili keyboard) ulazni je ureaj i slui za slanje podataka u raunalo. Na tritu prevladava tzv. AT-tipkovnica s odvojenim tipkama za pokretanje kursora po ekranu (strelicama) i funkcijskim tipkama od F1 do F12 na vrhu tipkovnice; raspored znakova moe biti razliit. Danas dominira tzv. QW ERTY standard ras poreda. Naziv je dobio po znakovima kojima zapoinje prvi (gornji) red slova na tipkovnici. U praksi ima razlika u rasporedu znakova na tipkovnici. Raspored se odreuje posebnim programom, a ne tehnikim dodatcima kao znakovi na monitoru i sl. 23.U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC tipa: mievi. Mi je izumljen ve 1960-ih godina; izumio ga je Doug Englebart na Stanford Res earch Instituteu. Mi je ulazni ureaj sa samo jednom, s dvije, tri tipke ili pet tipki. Vrlo je koristan rad programa u kojima se kursor mora kretati po cijelom zaslonu (ekranu). Pokretanjem mia po podlozi izazivamo analognu promjenu poloaja kursora na monitoru, a pritiskom na tipku aljemo PC-ju binarnu poruku. to poruka znai ovisi o konkretnomu korisnikom programu. Ima mnogo vrsta mieva, kao: mi s kotaiem koji ima dodatnu tipku izmeu dvije standardne (ta je tipka kotai koji se moe vrtjeti i kliziti njime po dokumentu; track-ball (mi) izgleda kao obian mi, ali je okrenut naglavce, jer umjesto pomicanja mia, kaiprstom kotrljamo samu kuglicu, a sve ostaje nepomino, pa ne treba toliko prostora (takoer ima tipke i skuplji je od obinih mieva); beini mi izgleda kao i obini samo je bez kabela, jer signale alje zrakom pomo u radiovalova, pa je deblji od obinih. 24.U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC tipa: monitori. Monitor je u informatici naprava povezana s kompjutorom i prikazuje informacije na zaslonu (ekranu). Moderni kompjutorski monitori mogu prikazivati iroku koliinu inf ormacija, ukljuujui tekst, ikone (slike koje predstavljaju komande), fotografije, kompjutorski renderiranu grafiku, video i animacije. Veina kompjutorskih monitora ima katodnu cijev (CRT) kao napravu za prikazivanje. CRT je staklena cijev koja je kosa na jednom kraju i otvara s e do ravnog ekrana na drugom kraju. Crno-bijeli monitori imaju samo jedan tip f osforne toke dok monitori u boji imaju tri tipa f osfornih toka, svaki emitirajui ili crveno, zeleno ili plavo svjetlo. Jedna crvena, jedna zelena, i jedna plava toka su grupirane zajedno u jednu jedinicu koja se zove slikovni element ili piksel. Piksel je najmanja jedinica koja se moe prikazati na zaslonu. Pikseli su ureeni zajedno u redciima i stupcima i dovoljno su mali da oku izgledaju spojeni i bez prekida. Brzina kojom elektron odailje ponavljanje jednog skena preko piksela poznata je kao brzina osvjeivanja (tzv. refresh rate). Brzine osvjeivanja su obino od oko 60 puta u sekundi do vie od 100 puta. Veliina zaslona monitora mjeri se prema udaljenosti od jednog kuta prikaza do drugoga dijagonalno suprotnog kuta. Tipina veliina je 38 cm (15 ina), dok je uvrijeeni raspon veliina monitora od veliine 22,9 cm (9 inch) do 53 cm (21 in). Veina monitora u boji kompatibilna je s Video Graphics Array (VGA) standardom, koji je 640 x 480 piksela, ili oko 300 000 piksela. VGA prikazuje 16 boja, ali veina modernih monitora prikazuje mnogo vie boja i smatra se visokom rezolucijom u usporedbi. Super VGA (SVGA) monitori imaju 1024 x 768 piksela (oko 800 000) i spos obni su prikazivati vie od 60 000 razliitih boja. Ima i drugih standarda (Targa, i dr.). Prijenosni kompjutori, programski paketi s visokokvalitetnim grafikim okruenjem i grafiki orijentirani operacijski sustavi (npr. W indows), te trendovi smanjenja potronje i volumena displeja uvjetovali su relativno brz razvoj PDP (engl. Plasma Display Panel), LCD (engl. Liquid Christal Display), EL (engl. Electroluminiscent) i slinih tehnologija rada monitora. U vrlo kratkom razdoblju prijeen je veliki put i ostvarena su raznovrsna poboljanja i inovacije. Svaka od navedenih tehnologija s vremenom je usavravana razliitim proizvodnim i proc es nim rjeenjima. Tako je LCD tehnologija prola put od klasine LCD preko STN (engl. Super-Twisted Nematic) i FSTN (engl. Film STN) tehnologije do iroko rasprostranjene TFT (engl. Thin-Film Transistor) tehnologije. Svaki je put bilo napretka u rjeenjima koja utjeu na ove imbenike: cijenu, volumen odnos no debljinu, povrinu, potronju, kvalitetu prikaza i boja. Slino je i s ostalim tehnologijama. 25.Objas nite i def inirajte opu teorija sustava (OTS). Ponajprije, valja ukratko razumjeti kako je nastao OTS. Nastao je jo 1954. godine, radom Amerikog drutva za unapreenje znanosti, tonije na poticaj biologa Ludwiga von Bertalanffyja i njegovih kolega znanstvenika. OTS je primarno prouavao fenomene rasta i razvoja sustava. OTS je znanost koja prouava (sve) sustave i zakonitosti koji u njima vladaju, ali tako da svaki dio sustava promatra u njegovoj meusobnoj svezi s drugima (elementima ili podsustavima). 26.Nabrojite i kratko pojas nite vrste pisa a kao komponente PC-ja (minimalno 3). Danas prevladavaju dva tipa: inkjet i laserski. Inkjet tampai razlikuju se od laserskih u prvom redu po cijeni jeftiniji su, a zatim i po razini razluivosti toaka (dpi) odnosno iglica glave za pisanje.Pozornost prikaza je usmjerena temeljno na pisae u boji jer zaista postaju najtraeniji i najbolje rjeenje za zahtijevanu kvalitetu i brzinu, a sve vie i cijena. Svaki korisnik kompjutora ima elju neku sliku ili shemu prikazati u onom obliku i izgledu kakvi su na ekranu. To moe postii samo pisaem u boji ako eli imati vjernu reprodukciju. Za crno-bijele pisae je podjela vrlo jasna: za uporabu u manje zahtjevnim podrujima matrini i ink-jet pisai bili su sasvim dovoljni, ali profesionalna primjena zahtijevala je iskljuivo laserski pisa (tada relativno visoke cijene). Zahtjev za ispisom u boji stvarao je sloenu situaciju i odabir vie nije bio tako jednostavan. Cijena je bila gotovo nepremostiva barijera. 27.U sklopu razmatranja osobnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: ink-jet pisai. Najrasprostranjenija i cijenom gotovo uvijek najprihvatljivija ink-jet klasa pisaa u boji uglavnom primjenu nalazi u cijelom poslovnom okruenju, u kojemu uspjeno ispunjava zadae kao to su otiskivanje raznih arenih grafikona i slinih prezentacijskih materijala. Dosta je velika i bitna razlika izmeu pojedinih modela tih pisaa. Tekua tinta (crno-bijela i u boji), koja se putem mlaznice prenosi na papir u obliku vrlo sitnih kapljica, nije bila u stanju zadovoljiti ni kvalitativne, a ni kvantitativne zahtjeve. Postojalo je jo nekoliko nezgodnih popratnih pojava koje su bile tehnoloki nepremostive (vidljive crte na otisku, nejednaki nanosi boje i vrlo esto za epljivanje mlaznice). Prednosti koje im nitko nije mogao os poriti jesu uspje an ispis i na najobinijem uredskom papiru, ali je kvaliteta otiska ovisila o kvaliteti papira. Te vrste pisaa razlikuju dvije temeljne kategorije. Pod imenom kontinuirani tijek (engl. continous-flow) postupka podrazumijeva se tehnika u kojoj tinta konstantno prolazi kroz glavu pisaa. Ta tehnologija omoguivala je izvanrednu kvalitetu otisnute slike, ali je bila povezana s prilino visokim izdatcima i relativnom sporou. Pisai koji su rabili taj postupak bili su na tritu rjee zastupljeni i prilino skupi. Kudikamo rasprostranjenija tehnika bila je poznata pod imenom ispusti na zahtjev (engl. drop-on-demand), u kojoj tinta tee kroz glavu pisaa samo onda kad je potrebno otisnuti toku. Dvije su tehnoloke mogu nosti kako se moe ostvariti da kapljica tinte napusti mlaznicu: bubble-jet tehnologija i piezo tehnologija. Bubble-jet tehnologija radi po naelu da se tintu u glavi pisaa neposredno prije izlaza jako zagrije, ime dolazi do ekspanzije tinte i stvara se maleni mjehuri koji kroz mlaznicu biva izbaen na papir; potom se prekida zagrijavanje i nova tinta ulazi u glavu pisa a. Piezo tehnologija, tada rjea u primjeni, radi tako da izlaz tinte iz mlaznice iskljuivo uvjetuje piezo-elektrini pretvara, a koji izobliuje elektrinim naponom keramiki piezo-element, ovisno o varijacijama napona. Problem s ink-jet pisaima bio je i relativno sporo su enje tinte na papiru, pa noviji pisai imaju ugraen grija. Najnovije vrste color ink-jet i bubble-jet pisaa def initivno pobjeuju i osvajaju trite pisaa.

28.Objas nite, u sklopu razmatranja osobnog ra unala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: laserski pisai. Laserski pisai u boji rade po jednakom na elu kao i crno-bijeli takvi pisai. Ugraeni sustav (RIP) s eparira sliku na etiri temeljne boje (CMYK cijan, magenta, uta, crna) koje potom sprema u memoriju. Laserska zraka najprije ispie utu sliku na fotoosjetljivu vrpcu koja rotira unutar pisaa. Nakon to se na osvijetljena mjesta nanese uti toner, vrpca proe uz valjak za prijenos slike i na njega se prenes e sav toner. Nakon toga se vrpca oisti od elektrinog naboja i od eventualno zaostaloga utog tonera te zapoinje postupak osvjetljavanja slike. Kad se na isti nain sva etiri obojena tonera prenesu na valjak za prijenos, uvlai se papir i na njega se odjednom prenese itava slika, a na kraju se slika jo i fiksira pod djelovanjem temperature i tlaka. Prednost laserskih pisa a u boji relativno je velika brzina ispisa, a temeljni nedostatak u zaista visoka cijena nabave i odravanja. 29.Objas nite, u sklopu razmatranja osobnog ra unala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: iglini (Dot-matrix) pisai. Iglini, tj. matrini (Dot Matrix Printer). Otisak se postie pomou iglica smjetenih u glavi pisaa.Iglice su meus obno neovisne i mogu se pomicati svaka za s ebe. Otisak nastaje udaranjem iglica po vrpci navlaenoj bojom (Ribbon) koja se nalazi izmeu glave pisaa i papira i tako ostavlja trag na papiru u obliku obojenih tokica. Veoma je buan. Kvaliteta je loa, no ima najpovoljniju cijenu ispisa, robustan je i trajan. 30.Detaljnije objasnite to je inf ormacija i kako ju poimamo. Pojam informacije podrazumijeva da se pretvaranje podataka u informacije shva a kao osnovni zadatak gotovo svake vanije obrade podataka, dakle: vana je semantika (logika) razlika izmeu podataka i informacija. 31.Kako definiramo informacije? Inf ormacija je skup podataka, pojmova ili znakova (signala) koji primatelju informacije smanjuje ili potpuno uklanja neureenost i neizvjesnost za njegovo daljnje djelovanje, te mu omoguuje racionalan izbor meu vjerojatnim dogaajima kao i poduzimanje odgovarajue djelatne akcije. Treba istaknuti da je vano razumjeti subjektivni karakter svake informacije, jer postoji znatna razlika u stupnju informiranosti svakog subjekta (ovjeka) kao primatelja informacije. Tonije, ono to je za nekoga velika inf ormacija, za nekoga drugog ne mora uope biti informacija (ako on ve posjeduje saznanje o tome). Vanost je informacije golema za sve mlade znanstvene discipline. Pojam vrijednosti informacije obino se utvruje i mjeri prema stupnju s manjenja spomenute neizvjes nosti ili neodreenosti. Obino s e vrijednost inf ormacije mjeri samo posredno, npr. novc em, moguom ili ostvarenom dobiti, koristi i sl. (u praksi ima mnogo primjera za opisano, pa se tako i izostanak informacija moe ponekad smatrati vanom inf ormacijom). 32.Objas nite, u sklopu razmatranja os obnog raunala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: modemi. Modem je ureaj koji uzima digitalnu informaciju s odreenoga kompjutora te ju prevodi u zvuni signal koji se moe poslati obinom telefonskom linijom. Na neki nain kompjutor modemu alje bitove i bytove, a modem ih zatim pretvara u zvukove te putem telefonske linije, koristei se modemom, moemo slati inf ormacije drugom kompjutoru telefonski nazivajui modem tog raunala. Koristei se komunikacijskim softverom korisnik upravlja modemom. Dakle, taj softver upravlja modemom, bira broj drugoga kompjutora, alje informacije i sve to obavlja na ne suvie sloen nain. Ima bezbroj raznih vrsta modema. Postoje unutra nji i vanjski modeli razliitih brzina i svojstava, razliitih proizvoa a i cijena, od jako jef tinih do skupih. Najvanija vrsta modema su Hayeskompatibilni, to znai da modem upotrebljava i razumije iste vrste naredbi kao i modemi marke Hayes. Unutranji modem pristaje u unutranjost kuita raunala. Vanjski modem ima plastinu kutijicu koja slui kao kuite za ureaj i dodatni kabel kojim je spojen s a serijalnim te potom utinicu. Unutranji modem je jeftiniji. Isporuuje se na kartici koja se utakne u odreeni utor raunala. Kartica viri iz stranjeg dijela raunala, a ondje su i telefonski prikljuci. Neke prednosti vanjskog modema jesu: imaju red s vjetala koja omoguuju praenje onoga to se zbiva, jer se odreeno svjetlo upali kad s e modem povee s nekim drugim raunalom; imaju bolji zvunik, pa s e moe uti kako modem bira brojeve i kako dobiva signal zauzeto; lako je prenosiv te ga je lake odnijeti na s ervis. Neke prednosti unutranjeg modema jesu: imaju samo jedan kabel (onaj koji ide do telef onske zidne utinice); odmah je ukljuen; s njime se pri kupnji obino dobije i softver. Brzina modema mjeri se u bitovima po sekundi (bps), a to izraava koliko bita mogu poslati telefonskom linijom u jednoj sekundi (uobiajeni minimalni standard je 56 kbps). 33.Objas nite, u sklopu razmatranja osobnog ra unala, to minimalno treba znati o temeljnim komponentama PC-ja tipa: CPU raunala. Centralni mikroproc esor (CPU) je glavni ureaj svakoga os obnog raunala za elektroniku obradu podataka. To je danas u fizikom pogledu ip. Visoko integrirani sklop koji se sastoji od mnogo sitnih elemenata, najee poluvodikih ili silicijskih te njihovih spojeva; svaki siuni element ipa moemo zamisliti kao toku u prostoru koja moe nositi dva elektrina stanja, + i -, odnosno 0 i 1. ip, kao cjelina, moe zabiljeiti (ovisno o elektrinim signalima koji mu dolaze iz perif erije) milijune takvih elektrinih impulsa. Binarna priroda upisa odgovara stanjima osnovanim na nizu elektrinih ili magnetnih upisa. Ostale znakove slova (mala i velika), interpunkcijske znakove, aritmetike i logike operatore +, -, *, >,