UPOZNAVANJE OBITELJI

RADOST PRONALAŽENJA NOVIH OTKRIĆA U ISUSU!

(UČITELJSKI PRIRUČNIK)

Forrest Dean Hackett, Jr.

“Postavljanje temelja za, mnoge vjerne generacije!”

Naziv izvornika: Naziv prijevoda:

Ime autora:

Copyright ©:

Copyright © za Hrvatsku:

Izdavač:

Prijevod: Tekst uredili: Lektura i korektura: Grafička priprema: Dizajn naslovnice:

Meet The FamilyUpoznavanje obitelji - učiteljski priručnik

dr. Forrest Dean Hackett Jr.

dr. Forrest Dean Hackett Jr.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi način reproducirati bez pismenog dopuštenja.

Crkva cjelovitog evanđelja

Crkva cjelovitog evanđeljaKneza Branimira 11, Zagreb

Marija JelićVedran Dulabić i Nino BuićSanja MatasićDanko MatasićDino Orčić

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 647482.

UPOZNAVANJE OBITELJI

SADRŽAJ

1. ISKUSITI NOVI ŽIVOT 5

2. UPOZNAVANJE OBITELJSKOG SAVEZA 11

3. UPOZNAVANJE OBITELJSKE DINAMIKE 17

4. LJEPOTA DUHOVNOG JEZIKA 23

5. BIBLIJA - BOŽJA, A NE LJUDSKA RIJEČ 27

6. KAKO RAZGOVARATI S TATICOM 33

7. SLAVLJENJE I OBOŽAVANJE

8. KAKO HODATI 45

9. KAKO PODIJELITI ODUŠEVLJENJE 51

10. UPOZNAVANJE OBITELJSKOG IDENTITETA I STRUKTURE 57

11. UPOZNAVANJE OBITELJSKE VIZIJE

12. VJEROVANJE MOJE OBITELJI 67

13. TEMELJNE VRIJEDNOSTI I OPERATIVNE SMJERNICE

14. KAKO PREMOSTITI OBITELJSKE RAZLIKE 75

15. KLJUČ OBITELJSKIH BLAGOSLOVA 81

16. RADOST PREDANJA OBITELJI 87

Meet The FamilyUpoznavanje obitelji - učiteljski priručnik

dr. Forrest Dean Hackett Jr.

dr. Forrest Dean Hackett Jr.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi način reproducirati bez pismenog dopuštenja.

Crkva cjelovitog evanđelja

Crkva cjelovitog evanđeljaKneza Branimira 11, Zagreb

Marija JelićVedran Dulabić i Nino BuićSanja MatasićDanko MatasićDino Orčić

39

61

69

Upoznavanje

obitelji

5

Upoznavanje

obiteljiPRVA LEKCIJA

ISKUSITI NOVI ŽIVOT

“Tko vjeruje u Sina, ima život...” Isus (Iv 3:36)

I. POTREBA U SVAČIJEM SRCU

A. PRVO PITANJE KOJE SI MORAMO POSTAVITI: KOJI SU UVJETI ZA ULAZAK U NEBO?

1. Isus je odgovorio na to pitanje u Mt 5:48 - ´Dakle, budite savršeni kao

što je savršen vaš Otac nebeski.’

1 Pt 1: 15,16 - ´Budite sveti jer sam ja svet’.

2. Bog zahtijeva savršenost da bi čovjek mogao biti spašen.

3. Koliko ljudi poznaje nekoga tko je savršen?

4. Onda, tko ide u nebo? Nitko. Zašto?

B. ZATO ŠTO NITKO NA ZEMLJI NIJE SAVRŠEN

1. Rim 3: 9-18 - ´nema pravednoga ni samo jednoga...’

2. Rim 3:23 - ´Svi su sagriješili i lišeni su slave Božje’

C. ZAŠTO SU SVI NA ZEMLJI NEPRAVEDNI?

Ps 51:1-7 - Svi su ljudi rođeni u grijehu. U ljudskom životu i njegovu odnosu

s Bogom javlja se problem grijeha. Grijeh - pobuna protiv Boga1. Ljudi se

rađaju s ´prirodnom’ tendencijom da čine grijeh i žive u okružju koje čini

da je grijeh normalan način života. (NIV-DSB, 1675)2

Adam i Eva, prvi ljudi na Zemlji, postavili su temelje ljudske pobune protiv

svojeg Stvoritelja. Od njihova ´pada’ čovječanstvo živi u grijehu (Post 3).

2. (NIV-DSB) New International Version - Disciple’s Study Bible

1. Grijeh možemo definirati i kao ´bilo kakav propust da se suobličimo s Božjim moralnim zakonom bilo svojim djelima, stavovima ili karakterom.’ (Grudem, 1994: 490) Grijeh možemo, dakle, počiniti našim djelima, nedjelima, ali i stavovima. Grijeh se očituje u našem krivom odnosu prema Božjem moralnom zakonu (1 Iv 3: 4). Kad čovjeka usporedimo s Božjim standardima, vidimo koliko je grešan i koliko mu je potrebna Božja milost i spasenje.

6

Upoznavanje

obiteljiRim 5:12, 13 - svaki čovjek koji živi na Zemlji naslijedio je Adamovu grešnu

narav. Ta se narav manifestira u ljudskim svakodnevnim grešnim odlukama.

D. ŠTO JE POSLJEDICA GRIJEHA?

Grijeh je jedna od najozbiljnijih stvari u ljudskom životu jer je riječ o pitanju

života i smrti. Posljedice grijeha u ljudskom životu su mnogobrojne i nes-

agledive. Rim 6:23 - PLAĆA ZA GRIJEH JE SMRT. Smrt nije samo fizički pres-

tanak naših životnih funkcija, a Biblija govori i o ´duhovnoj smrti’ - odvo-

jenju od Boga (Otk 20:12-15). Bog je rekao čovjeku da će u trenutku

njegove neposlušnosti ´zacijelo umrijeti’ (Post 2:17b). Vidimo da je ovo

najpouzdanija statistika koja postoji - od 10 rođenih ljudi 10 ih umire. Grijeh

dovodi, kako do fizičke tako i do duhovne smrti.

Ostale posljedice grijeha u ljudskom životu

- Moralno sljepilo - ne razlikujemo dobro od zlog. Ne gledamo na Božje

zapovijedi kao na nešto što je dobro, nego ih relativiziramo (Post 3:4-7).

- Duhovno sljepilo - ne možemo vidjeti Božju slavu niti imati ispravan

odnos s njim. Grijeh stvara jaz između nas i Boga (Iz 59:1 i d.), Adam se

´pobojao Boga’ (Post 3:10b).

- Naša osobnost je izopačena - ne znamo istinski ljubiti niti primiti ljubav

od ljudi ni od Boga. Postajemo robovi u ljudskoj koži (Post 3:16,17).

Ne možemo djelotvorno ispunjavati Božji plan za svoj život.

- Međuljudski odnosi su poremećeni - Adam optužuje Evu za grijeh

(Post 3:12), između Kajina i Abela dolazi do bratoubilačkog sukoba

(Post 4: 1 i d.).

II. PREDIVNO RJEŠENJE

A. BOG JE PRAVEDAN I SVET TE STOGA MORA KAZNITI GRIJEH

PnZ 32:4 - ´... pravi su svi Njegovi putovi. Bog je on vjeran i bez zloće,

pravedan je on i pravičan.’

Ps 11:7 - ´Pravedan je Jahve i pravednost ljubi, čestiti će gledati lice

njegovo.’

Hab 1:13 - ´Prečiste su tvoje oči da bi zloću gledale.’

7

Upoznavanje

obiteljiUpravo zbog svoje pravednosti Bog mora kazniti grijeh i Njegova praved-

nost ne dopušta da grijeh prođe nekažnjeno.

B. ZBOG SVOJE LJUBAVI BOG JE UŠAO U SVIJET U OSOBI ISUSA KRISTA

Ivan 1:1-12

Isus je bio čovjek, ali je također bio i Bog - potpuno čovjek i potpuno

Bog.

Isus je bio čovjek - 1 Tim 2:5 ´Čovjek Krist Isus’; Heb 4:15 ´Veliki svećenik

koji je u svemu iskušan kao i mi’.

U nekoliko redaka Novog zavjeta za Krista se koristi riječ theos - Bog, čije

je uobičajeno značenje Bog Otac, Iv 1:1,18; Iv 20:28; Rim 9:5; Tit 2:13;

Heb 1:8 (cit. Ps 45:6); 2 Pt 1:1.

Osim toga, koristi se i riječ kyrios - Gospodin, kako bi se označila božanska

narav Isusa Krista, Mt 3:3; Mt 22: 41-46; Lk 1:43; Lk 2:11; 1 Kor 8:6 (Grudem,

´1994: 543, 544).

Isus je ´Spasitelj’3 - On te spašava od stvari od kojih se sam ne možeš

spasiti.

Mt 1:21 - On nas spašava od grijeha i njegovih posljedica i preko njega

uspostavljamo ispravan odnos s Bogom.

“Što je s tvojim životom, ne možeš li se sam spasiti?”

C. ZAŠTO JE ISUS DOŠAO NA ZEMLJU?

Iv 3:16; Rim 5:6-8

Dok smo još bili grešnici, Isus je umro za nas. Kroz Njegovu smrt i prolijevan-

je Njegove krvi, mi smo spašeni od pravedne Božje kazne. On je došao

kako bi nas spasio. Bog je učinio sve kako bi nam omogućio spasenje.

Iv 19:30 - Krist je uzviknuo ´svršeno je’, čime je Božje djelo spasenja bilo

okončano. Kristova služba na Zemlji je bila umrijeti za grijehe svijeta kako

bi podnio na sebi pravednu Božju kaznu namijenjenu meni i tebi.

3. Isus dolazi od grč. Iesus, koja potječe iz hebrejske riječi Ješua, a znači Jahve je pomoćnik, spasitelj. Krist dolazi od grč. riječi Hristos koja znači pomazanik, mesija (NZ-DF, 813, 814).

8

Upoznavanje

obiteljiD. KAKO TO DJELUJE?

Isus je bio razapet na golgotskom križu, noseći sa sobom naše grijehe,

Iz 53:2-12.

2 Kor 5:21 ´Njega koji je bio bez ikakva grijeha...’

Isus je bio pokopan i naši su grijesi bili pokopani s Njim, Rim 6:1-3.

Isus je uskrsnuo od mrtvih tako da bismo mi mogli živjeti novi život slobo-

dan od grijeha, Rim 6:4,11.

III. KAKO OSOBA MOŽE PRIMITI NOVI ŽIVOT?

Dj 20:21 govore o ´potrebi obraćenja’. To je temeljna stvar želimo li iskusiti

novi život u Kristu. Osoba prima novi život obraćenjem - to je naš voljni odgovor

na poruku i poziv evanđelja u kojemu priznamo svoje grijehe, iskreno se poka-

jemo za njih i stavimo svoje pouzdanje u Krista kako bi nas spasio. Obraćenje

sadržava nekoliko stvari da bi imalo puni učinak u našem životu.

Obraćenje podrazumijeva: I. pokajanje za grijehe (ispovijedanje grijeha i poka-

janje za grešni život, A i B) i II. vjeru (vjerovati u Isusovu žrtvu i primiti ga u svoje

srce, C i D).

A. ISPOVJEDI SVOJE GRIJEHE BOGU I TRAŽI NJEGOVO OPROŠTENJE

1 Iv 1:9

Ispovijedanje je voljnost da se prizna ispravnost onoga što Bog kaže o

tvom životu i grijehu te da imaš želju mijenjati ga. Mi priznajemo da smo

pogriješili i prekršili Božji moralni zakon.

B. POKAJ SE ZA SVOJ GREŠNI ŽIVOT

Pokajanje nas vodi korak dalje od priznanja, ono sadržava naš stav pre-

ma grijehu.

Mt 4:17 - Isus je propovijedao poruku pokajanja kamo god je išao.

Lk 13:5 - Isus je rekao da ćemo izginuti ako se ne pokajemo.

Dj 3:19 - Kada se pokajemo, naši su grijesi zauvijek izbrisani.

Grč. metanoia – riječ je koja se koristi u Novom zavjetu za pokajanje.

Ima dva osnovna značenja, ´promjena mišljenja/uma’ i ´žaljenje/grižnja

savjesti’ (Elwell ed., 1996: 672).

9

Upoznavanje

obiteljiPokajati se znači promijeniti mišljenje o grijehu - drukčije razmišljamo o

njemu, vidimo ga kakav on ustvari jest i gadi nam se.

Pokajati se znači imati promijenjene osjećaje prema svome grijehu -

žalimo zbog načina na koje smo vrijeđali Boga i druge svojim grijesi-

ma.

Pokajati se znači promijeniti smjer svog života - nikada više ne želimo

ići starim putem - odlučujemo u potpunosti okrenuti svoj život. Tražimo

Boga da nam da novo srce kako bismo mogli živjeti drugačije.

C. VJERUJ DA JE ISUS ONO ŠTO BOG O NJEMU GOVORI

Rim 10:9-10 ´Ako svojim ustima priznaš...’

Heb 11:1,3,6

D. PRIMI ISUSA U SVOJE SRCE

Iv 1:12; Otk 3:19,20

Pozovi Isusa da živi u tebi i kroz tebe.

Pozovi Isusa Krista da postane Gospodin i Spasitelj tvog života.

IV. ŠTO DALJE?

A. KADA PRIMIŠ ISUSA KRISTA, PRIMIO SI NOVI ŽIVOT

Iv 3:1-7 - Nanovo si rođen - primio si novi život.

2 Kor 5:17 - Novi si stvor u Kristu.

2 Pet 1:3 - Primio si novi izvor života, sve što je potrebno za pobožnost.

B. MORAŠ NAUČITI KAKO CRPSTI IZ TOGA NOVOG IZVORA ŽIVOTA - DUHA SVETOG

U TEBI

Rim 8:1-4; 2 Pet 1:3-8

10

Upoznavanje

obiteljiC. TO JE SVAKODNEVNO/DUGOROČNO UČENJE KAKO ŽIVJETI NOVI ŽIVOT KOJI TI

JE DAO ISUS

Gal 5:16, 24-25 - Život s Kristom je kao održavanje doma - uvijek ima

’prašine’ i uvijek ima nekog posla.

Našim obraćenjem i prihvaćanjem Krista mnoge stvari u životu će se promi-

jeniti. Bog započinje proces u kojemu donosi svoj red i otkriva nam sebe. Potrebno

je prepustiti se u njegove ruke i dopustiti mu da završi djelo koje je započeo

našim obraćenjem.

11

Upoznavanje

obiteljiDRUGA LEKCIJA

UPOZNAVANJE OBITELJSKOG SAVEZA

BIBLIJSKO UČENJE O KRŠTENJU VODOM

I. JE LI KRŠTENJE ZAPOVIJED U BOŽJOJ RIJEČI?

A. ZAPOVJEDIO GA JE ISUS KRIST

Mt 28:19 - Isusova velika zapovijed.

Mk 16:15-16 - Isusova velika zapovijed.

B. UČILI SU GA UČENICI ISUSA KRISTA

Dj 2:38 - Petrov govor na Pentekost.

Dj 8:12 - Krštenje u Samariji.

Dj 8:36-38 - Krštenje Etiopljanina.

Dj 9:17-18 - Pavlovo krštenje nakon obraćenja - ne kaže se izričito je li

krštenje bilo i u vodi i u Duhu Svetom, ali to možemo pretpostaviti.

Dj 10:47-48 - Krštenje prvih pogana - obraćenika koji nisu bili Židovi.

Dj 19:1-6 - Ponovno krštenje učenika Ivana Krstitelja kao potvrda da žele

slijediti Krista (stih 5).

II. KOJA JE SVRHA I ZNAČENJE KRŠTENJA VODOM?

A. Rim 6:3,4,11; Kol 2:12-15 - Izjašnjenje da smo se u potpunosti poistovjetili sa

smrću, pokopom i uskrsnućem Isusa Krista, te da smo nanovo rođeni i uskrsli

u novi život.

B. 1 Kor 12:13 - Izjašnjenje da smo postali dio Kristova tijela i da smo kršteni Du-

hom Svetim u tijelo Kristovo.

12

Upoznavanje

obiteljiC. Kol 2:11 - Naš pečat obiteljskog saveza, kao sinova i kćeri Božjih, kao što je

obrezanje bilo pečat saveza za Abrahama (Post 17:10,11).

III. KADA BI OSOBA TREBALA BITI KRŠTENA VODOM?

A. POSTOJE RAZLIČITA UČENJA U RAZLIČITIM DENOMINACIJAMA

1. Krštenje beba označava njihov ulazak u nebo - katolički pogled na

krštenje. Krštenje - sakrament koji u sebi nosi milost bez obzira na

odgovor evanđelju onoga koji se krsti, niti onoga koji krsti.

Pogreška tog stava: dijete nije u mogućnosti razumjeti niti odgovoriti

na poruku evanđelja (Grudem, 1994: 971-974).5

2. Krštenje vodom je sredstvo pokajanja i obraćenja, ono predstavlja vra-

ta za ulazak u crkveno članstvo6 - krštenje kao čin kojem treba podvrg-

nuti svako dijete vjernih roditelja (zastupaju ga neke tradicionalne prot-

estantske crkve). To je znak da djeca pripadaju Božjoj obitelji, kao što

su djeca u Starom zavjetu trebala biti obrezana kao znak pripadnosti

izabranom židovskom narodu. Prema ovom stavu, krštenje je sredstvo

budućeg obraćenja. Ono simbolizira obnovu koja se tek treba dog-

oditi. Pogreška ovog stava: budući da je riječ o krštenju ljudi koji se tek

trebaju obratiti, vjernici mogu biti u zabludi da su u dobrom odnosu

s Bogom što ih sprječava da se ozbiljno pozabave svojim duhovnim

stanjem (Grudem, 1994.: 975-980).

Nijedan od gore navedenih stavova nije utemeljen na biblijskom naučavanju.

B. KAKVO JE UČENJE PISMA O TOME KAD BI OSOBA TREBALA BITI KRŠTENA

VODOM?

1. Mt 3:6-8 - Ivan Krstitelj - ljudi su priznavali svoje grijehe i kad bi pokazali

da su se iskreno pokajali, kršteni su vodom.

Ivan Krstitelj je optužio farizeje da prvo trebaju roditi plodove/rodove

obraćenja kako bi ih on krstio (stih 8).

2. Mk 16:15-16 - Isus je učio učenike da krštavaju one koji su povjerovali

i bili spašeni.5. Što sa stihovima Lk 18:15-17 - Djeci pripada kraljevstvo? Isus ovdje govori o našem stavu, koji mora biti poput malog djeteta.

Govori se o stavu povjerenja u nebeskog Oca. 6. Ovaj pogled se naziva još i paedobaptistički pogled (paido, izvedeno iz grč. pais što znači dijete). Zastupaju ga neke

protestantske crkve (Luteranska, Metodistička, Episkopalna, Prezbiterijanska, Reformirane crkve). (Grudem, 1994:975)

13

Upoznavanje

obitelji3. Dj 2:38 - Petar je naredio ljudima da se pokaju i onda budu kršteni.

Mnogi su se krstili (stih 41).

4. Dj 8:12 - Filip je krštavao one koji su povjerovali njegovu propovijedanju

o Kraljevstvu Božjem i povjerovali u Isusa Krista.

5. Dj 8:35-38 - Filip je krstio čovjeka koji je vjerovao da je Isus Sin Božji.

6. Dj 10:44-48 - Petar je krstio ljude nakon što su povjerovali i primili Duha

Svetog.

7. Dj 19:1-7 - Apostol Pavao je krštavao ljude koji su bili poučeni o Isusu

Kristu i vjerovali u njega.

Svi ovi odjeljci uče da bi krštenju vodom trebalo prethoditi obraćenje

(pokajanje) i vjera u Isusa Krista.

Krštenje nije znak da smo postali savršeni.

Mt 28:19,20 - postavlja redoslijed:

- učinite sve narode učenicima - obraćenje

- krstite ih u ime Oca, Sina i Duha Svetog - krštenje

- učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio - posvećenje.

C. KADA BI OSOBA TREBALA BITI KRŠTENA?

1. Ne prije nego što se obratila (pokajala i povjerovala).

2. Ne umjesto ili kao pretpostavka budućeg vjerojatnog obraćenja.

3. Vodeno krštenje bi se trebalo obaviti tek nakon što se osoba obratila

(pokajala i povjerovala u evanđelje).

4. Osoba bi se trebala krstiti ako je bila religiozna pa potom došla do

istinske vjere spasenja (makar bila krštena i prije u životu):

- Mt 3:1-11 - Ivan Krstitelj je krštavao Židove, čak i vjerske vođe.

- Dj 9:17-18 - Savao, vrlo predan Židov došao je do istinske vjere

spasenja i bio kršten.

- Dj 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja došli su do istinske vjere

spasenja i bili ponovno kršteni.

14

Upoznavanje

obiteljiNetko postaje članom crkve7 nakon što se nanovno rodi i ima istinsku

spasavajuću vjeru. Članom se ne postaje nekim vanjskim činom nego istin-

skom, unutarnjom vjerom srca. Kršten bi trebao biti onaj tko pokazuje plo-

dove obraćenja i želju da živi novi život pod gospodstvom Isusa Krista, bez

obzira na godine. Bitno je da osoba pokazuje plodove obraćenja i istinsku,

živu, aktivnu vjeru u svom životu.

IV. METODA KRŠTENJA VODOM?

A. ELEMENT KOJI SE KORISTI JE VODA

Mt 3:11 - Ja vas krstim vodom u znak obraćenja.

Dj 8:38 - Krštenje Etiopljanina.

B. SLUŽBENIK EVANÐELJA JE POSREDNIK

Mt 3:1-6 - Ivan Krstitelj

Iv 4:1-2 - Onaj tko krsti ne mora nužno biti rukopoložen, dovoljno je da tu

službu obavi iskusan, zreo vjernik.

Dj 8:38-39 - Filip (đakon) krštavao Etiopljanina.

Dj 19:1-7 - Pavao krsti Ivanove učenike u Efezu. Potrebno je da netko krsti

novog vjernika. Ne može se sam krstiti. Činjenicom da ga krsti netko drugi

on pokazuje pripadnost Kristovu tijelu i podložnost autoritetu Božjeg po-

retka pravednosti. Dakle, mora krstiti službenik evanđelja, koji nije nužno

rukopoložen, ali je poznat crkvi i iskusan, zreo vjernik.

C. NOVI VJERNIK JE KANDIDAT

Biblija podupire samo krštenje onoga tko je povjerovao u evanđelje. Ne možemo

se krstiti umjesto nekoga drugog niti se netko drugi može krstiti umjesto nas.

Mk 16:15-16; Dj 2: 41

KRŠTENJE CIJELIH KUĆANSTAVA - U tri novozavjetna primjera spominje se

krštenje cijelih kućanstava.

Dj 16:30-34 - Zatvorski čuvar u Filipima.

1 Kor 1:16 - Stefanin dom.

Dj 16:15 - Lidijin dom u Filipima.

7. Kad govorimo o Crkvi, trebamo je razlikovati kao organizaciju i kao zajednicu nanovno rođene Božje djece bez obzira kojoj crkvi (organizaciji) pripadali. Crkva kao organizacija je vidljiva ljudskim okom u različitim oblicima (CCE, Baptistička, Reformirana, Rimokatolička, Pravoslavna itd.), dok je kao zajednica nanovno rođenih kršćana prije svega duhovna tvorevina koju ne možemo na prvi pogled vidjeti. Netko može biti pripadnik crkve kao organizacije, a ne biti dio istinske Kristove crkve.

15

Upoznavanje

obiteljiU prvom slučaju (dom zatvorskog čuvara u Filipima) očigledno je da su

Filipovi ukućani čuli poruku evanđelja i da su je vjerojatno svi prihvatili. To

je razlog zašto su bili kršteni (stih 32).

1 Kor 16: 15 - Pavao kaže da je Stefanin dom bio posvećen ́ službi svetih’.

To znači da su imali živu vjeru te da su bili aktivni vjernici.

Lidijin dom - Pismo nam ne govori izričito da je svima naviještena Riječ,

ali to možemo zaključiti iz konteksta priče (stih 13 b - govori o tome da su

apostoli propovijedali evanđelje).

D. METODA JE URANJANJE

1. Osnovno značenje riječi krstiti - ´uroniti odjeću u boju’.

Grč. baptizo - umočiti, zamočiti, umočiti noge u vodu, zagnjuriti, zaro-

niti, uroniti - ovo je uobičajeno značenje te riječi u grčkom jeziku u

kontekstu Biblije i izvan nje.

2. Dj 8:38-39 - Oni su sišli u vodu.

Čitava osoba treba biti uronjena u vodu i ponovno izronjena, što je

poistovjećuje s Isusovom smrću pokopom i uskrsnućem (Kol 2:10).

Uranjanje je jedini ispravni način na koji se to ispunjava.

E. FORMULA JE “U IME OCA, SINA I DUHA SVETOGA”

1. Mt 28:19

Isusove upute bile su da se vjernike krsti u ime Oca, Sina i Duha Svetoga.

Osoba je krštena u obiteljsko ime i postaje jedno s Ocem, Sinom i Duhom

Svetim. To je poput mlade koja uzima prezime (obiteljsko ime) svog muža

i postaje jedno s njim.

16

Upoznavanje

obiteljiZAKLJUČAK

Vidimo da Biblija podupire krštenje jedino kao naš odgovor na poruku evanđelja.

Tek kad je netko primio novi život u Kristu Isusu kroz obraćenje i pokajanje, tada

ima živu vjeru u svom srcu. Tada bi osoba trebala biti poslušna Isusu Kristu i

krštenjem potvrditi svoju vjeru pred svjedocima. Krštenje je Isusova zapovijed

njegovim učenicima, tj. nama.

Kad se krstimo, pokazujemo da smo poslušni Bogu i Njegovoj riječi i da smo ga

spremni slijediti do kraja ovozemaljskog života, bez obzira na cijenu.

17

Upoznavanje

obiteljiTREĆA LEKCIJA

UPOZNAVANJE OBITELJSKE DINAMIKE

I. KAKO SE OSLOVLJAVA DUHA SVETOG U PISMU?U Bibliji nalazimo slikovite opise Duha Svetoga koji nam pobliže objašnjavaju

Njegovo djelovanje:

A. VJETAR

Stari zavjet koristi hebrejski termin ruah - vjetar, dah (npr. Post 2:7- čovjek

postade živa duša; Ez 37:9,10 - usporedba sa suhim kostima).

Novi zavjet koristi grč. pneuma što prevodimo kao zrak, vjetar (npr. Iv 3:8

- ´Vjetar puše gdje god hoće...’; Dj 2: 2-4 ´...huka s neba, kao kad puše

silan vjetar...’

Duh Sveti je prikazan kao silan vjetar čija se snaga očituje u tome što

može odnijeti/otpuhati mnoge stvari. Tako i On u našem životu može ´ot-

puhati’ mnoge stvari koje nas priječe da idemo za Gospodinom.

B. ULJE

1 Sam 10:1 - Samuel pomazuje Šaula za izraelskog kralja. To je bio

simbolički čin kojim se Duh Božji izlio na Šaula i osposobio ga da bude kralj

nad Izraelom. Bog je počeo ispunjavati ono što je obećao (sthovi 9, 10)

C. VODA

Iv 7:37-39 - ´Ako je tko žedan...’

Iv 4:10 - Isus govori sa ženom na zdencu o ´živoj vodi’.

Tit 3:5-7 - Govori o ´kupelji ponovnog rađanja’ koju čini Duh Sveti.

Voda čisti i osvježava, a ona je također i neophodan element za život.

Tako je i s Duhom Svetim u životima vjernika. Bez Njega ne možemo ap-

solutno ništa, dok s Njim možemo neograničeno više nego što možemo

18

Upoznavanje

obiteljimoliti ili zamisliti. Kao što nam je voda neophodna za fizički život, tako

nam je i Duh Sveti neophodan za pobjedonosan kršćanski život.

D. VATRA/OGANJ

Lk 3:16 - Isus krsti ognjem.

Dj 2: 1-4 - ´...i ukazaše im se jezici kao od plamena...’

Vatra spaljuje i pročišćava plemenite metale kao što je npr. zlato. Ista je

Njegova uloga u našim životima, tj. ´spaljuje’ grijeh i pročišćava nas da

rodimo rod.

E. GOLUB

Iv 1:32 - Duh Sveti silazi na Isusa u obliku goluba.

Lk 3: 22 - Isusovo krštenje.

Golub je jako nježna životinja i Duh Sveti ima takve karakteristike. Nježno

dolazi u naš život otkrivajući karakter nebeskog Oca.

Duh Sveti je treća osoba Trojstva, a ovo su slikoviti prikazi Njegovih manifestacija

koji naglašavaju različite aspekte Njegova djelovanja. Zbog ovih slikovitih pri-

kaza ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da je Duh Sveti osoba, a ne sila ili

nešto slično. Biblija se često koristi usporedbama i/ili slikovitim opisima kako

bi naglasila različite aspekte Boga i njegove osobine. Npr. Isus kaže da je on

´kruh života’, ´pastir dobri’ ´vrata’, a za Oca kaže da je ´oganj koji proždire’

itd. To ne znači da je Isus štruca kruha ili vrata s kvakom u doslovnom smislu

riječi, radi se o slikovitom prikazu njegovih osobina. Nekad su ljudi skloni Duhu

Svetom oduzeti atribute osobnosti upravo zbog tih slikovitih prikaza, a takav je

stav pogrešan (New Testament-New Believers Bible (NT-NBB), str. A13).

II. ŠTO JE DJELOVANJE DUHA SVETOG?

Def.: Djelovanje je Duha Svetog ono što manifestira Božju prisutnost u svijetu,

a posebno u životima onih koji su obraćeni/nanovo rođeni, tj. u životu Crkve

(Grudem, 1994:634 i d.).

A. UPRAVITELJ SPASENJA

Iv 3:1-6 - Isusov razgovor s Nikodemom.

Rim 8:9-11

19

Upoznavanje

obiteljiDuh Sveti ima važno mjesto u našem spasenju jer je On taj koji nam daje

novi život te čini djelo spasenja u nama kad dođemo Kristu.

B. UČITELJ

Iv 14:26 - ´...Duh Sveti ...naučit će vas sve i sjetiti vas svega što vam re-

koh.’

Iv 16:13-14 - Uvodi nas u svu istinu.

Duh Sveti nas uči i daje da razumijemo Božje istine, otkriva ih. Svaka riječ

koju čitamo u Bibliji, čujemo s propovjedaonice ili pročitamo u nekoj

kršćanskoj knjizi itd. može roditi rod u nama tek kad nam to Duh Sveti

´ureže’ u srca, kad doživimo ´otkrivenje’. Iako ljudi (pastiri, propovjednici,

učitelji) imaju veliku ulogu u poučavanju Božjeg naroda, Duh Sveti je onaj

krajnji učitelj koji sve te riječi oživljava u nama.

C. DOKAZUJE ISTINE

Iv 16:8 – ´dokazat će svijetu zabludu...’

´...Dokazat će svijetu da ima grijeha, pravednosti i suda...’ (NZ-DS)

´...Pokazat će svijetu što je grijeh, što li pravednost, a što osuda.’ (NZ-DF)

Duh Sveti nas opresvjedočava/uvjerava da smo grešnici i pokazuje nam

da vidimo pravu narav grijeha i našeg stanja bez Boga te potrebu da

zavapimo za spasenjem.

On nam otkriva Božju pravednost koja postaje naša kad u svoj život pri-

hvatimo Krista i pokazuje nam sud koji dolazi na svijet i naš položaj koji

je siguran u pogledu Božjega pravednog suda upravo zbog Kristove

pravednosti u nama.

D. DAJE SILU VJERNIKU

Lk 24:49 - Uputa učenicima da čekaju na silu koju im daje Duh Sveti.

Dj 1:8 - Ispunjenje Isusova obećanja iz Lk 24:49. Biblija upotrebljava riječ

dynamis, od toga dolazi dinamit - sila za činjenje čudesa - Isus i danas

20

Upoznavanje

obiteljičini čudesa i daje svojoj Crkvi snagu da i ona može to činiti. Uvijek treba

biti otvoren za nadnaravno Božje djelovanje.

1 Kor 12:1-11 - Duh Sveti daje različite darove vjernicima u svakodnevnim

situacijama.

Duh Sveti nam daje silu i svoje darove kako bismo mogli učinkovito

naviještati evanđelje nespašenima, a ne uzdizati sebe i ponositi se time.

Bog nam daje silu za sveti život i pobjedu nad grijehom (Rim 6: 11-14;

8:12,13).

Bog nam daje silu za pobjedu nad sotonom i silama tame (2 Kor 10:3,4;

Ef 1:19; Ef 6:10-18; 1 Iv 4:4).

E. DAJE DOKAZ BOŽJE PRISUTNOSTI

U mnogim primjerima iz Starog i Novog zavjeta vidimo da će Duh Sveti

dati ili povući svoj blagoslov, ovisno o tome kakvo je stanje našeg srca.

Samson - Suci 16:20; 13:25; 14:6,19; 15:14

Šaul - 1 Sam 16:14 - Ustrajavanje u grijehu.

Novi zavjet - Dj 7:51 - Stjepan ukorio židovske vođe; Ef 4:30 - Pavao upo-

zorava crkvu u Efezu; 1 Sol 5:19 - ´Duha ne gasite’ - potrebno je održavati

prisutnost Duha Božjeg u životu pojedinca i u kršćanskim zajednicama

(molitva, slavljenje, Riječ, zajedništvo, svjedočenje, posvećen život itd.).

III. KOJA SU DVA NAČINA DA SE PRIMI DUHA SVETOG?

A. NOVO ROÐENJE

Iv 3:1-6 - Razgovor Isusa s Nikodemom.

Rim 8:9-11 - Tko nema Duha Kristova nije Kristov.

Tit 3:5-6 - Ponovno rađanje koje čini Duh Sveti.

Dj 2: 38,39 - Petrov govor na Pentekost.

Obraćenjem primamo Duha Svetog koji je upravitelj našeg spasenja.

B. KRŠTENJE DUHOM SVETIM

MT 3:11 - ´...On će vas krstiti Duhom Svetim i Ognjem.’

Dj 1:4,5 - Obećanje krštenja Duhom Svetim.

Dj 2:1-4, 37-39 - Ispunjenje obećanja.

21

Upoznavanje

obiteljiBiblija govori o naknadnom iskustvu krštenja u Duhu Svetom, a koje

možemo doživjeti nakon što smo se obratili - ono je dostupno svakome.

Nadnaravni je to doživljaj Božje prisutnosti koji najčešće rezultira govoren-

jem u drugim, nama nepoznatim, jezicima. I nije posljedica nikakvog

ljudskog djelovanja nego suverenog čina Božje volje, koji to čini kada

želi.

IV. ZAŠTO BI NETKO PRIMIO KRŠTENJE DUHOM SVETIM?

A. ISUS JE ZAPOVJEDIO UČENICIMA - Lk 24:49 / Dj 1:4-8

B. OBEĆANJE I ISKUSTVA UČENIKA

DJ 2:1-13 - Iskustvo Pentekosta.

DJ 8:12-17 - Prvi učenici izvan Jeruzalema.

DJ 10:44-48 - Iskustva prvih pogana.

DJ 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja primili su krštenje kad su postali

sljedbenici Isusa Krista.

C. VAŽNOST KRŠTENJA DUHOM SVETIM

Duhovni rast i zrelost - 1 Kor 14:1-4

Učinkovita molitva - Rim 8: 26,27

Veća dinamika slavljenja - DJ 2:1-4 /1 KOR 14

Sila potrebna za rad za Boga - LK 24/DJ 1:8

Učenici su na Pentekost primili veću snagu za kršćanski život i službu za

Kraljevstvo nego što su dotad imali. Ovo iskustvo je potvrdilo Isusove riječi

(´Ja sam s vama sve dane do svršetka svijeta’ Mt 28:20). Njegova snaga

i prisutnost kroz Duha Svetog prisutni su u Njegovoj crkvi do danas.

Duh Sveti je važan jer je njegova prisutnost ono što razlikuje živu Božju crkvu od

mrtve organizacije bez života. Nadalje, On nam pomaže da teoriju stavimo

u praksu i da znanje o Bogu postane iskustveno poznavanje Boga.

22

Upoznavanje

obiteljiV. KAKO NETKO MOŽE PRIMITI KRŠTENJE DUHOM SVETIM?

A. ČEZNUTI ZA BOŽJIM DAROM - Iv 7:37-39

Da bismo primili od Boga, moramo imati duboku želju za Njegovom

prisutnošću u svojim životima.

B. TRAŽITI OD BOGA DAR KRŠTENJA DUHOM SVETIM - Lk 11:9-13

Trebamo se moliti za krštenje sve dok ga ne primimo.

C. SLAVITI OCA S OTVORENIM I STRASTVENIM SRCEM - Lk 24:49-53

To je povezano s Dj 1:1-4, 2:1-4.

D. PRIMITI DAR VLASTITOG DUHOVNOG JEZIKA - BOŽJI OBEĆANI DAR TEBI

Mk 16:14-17 - Isusovo obećanje.

Dj 2:1-4 - Iskustvo učenika na Pentekost.

Dj 9 - Ovaj tekst ne govori direktno da je apostol Pavao govorio u jezicima

(1 Kor 14:9 - Pavao za sebe tvrdi da govori u jezicima).

Dj 10:44-48 - Prvi poganski vjernici.

Dj 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja.

1 Kor 14:1-5 - Zaklinje vjernike da to prakticiraju kao duhovnu izgradnju.

1 Kor 14:39 - Naređuje crkvi da ne zabranjuje upotrebu jezika.

Duh Sveti je iznimno važan u našim životima. On nas uvodi u dublje pozna-

vanje nebeskog Oca, on nas uči, daje nam svjedočanstvo Božje prisutnosti

i osvjedočava nas. Kad čujemo ili čitamo Božju riječ, Duh Sveti je oživljava u

našim srcima. Zbog njega znamo da nismo sami u ovome svijetu nego da

je Bog uvijek s nama, ´pomoćnik spreman u nevolji’.

23

Upoznavanje

obiteljiČETVRTA LEKCIJA

LJEPOTA DUHOVNOG JEZIKA

I. ZNAČAJ GOVORENJA U JEZICIMA U TVOM ŽIVOTU

Def.: Govorenje u jezicima je govorenje nama nepoznatim jezikom koji nismo

imali prilike učiti, a koje je došlo kao rezultat nadnaravnog Božjeg dara u

našem životu.

A. DUHOVNI JEZIK JE ZNAČAJAN JER JE TO DAR OD BOGA

Dj 2:37-39/1 Kor 12:7-11/1 Kor 14:1-5

B. DUHOVNI JEZIK JE ZNAČAJAN JER IZGRAÐUJE TVOJ MOLITVENI ŽIVOT I OSOBNO

ŠTOVANJE

Rim 8:26-27/1 Kor 14:4,15, 18/Ef 6:18-19

C. DUHOVNI JEZIK JE ZNAČAJAN JER JAČA TVOJ DUHOVNI ŽIVOT, DAROVI GO-

VORENJA JEZIKA I TUMAČENJA SNAŽE CRKVU KAD SE KORISTE NA JAVNIM

SASTANCIMA

1 Kor 14:2-4, 5-13 (vidi stihove 3 i 12)/Jd 20

II. OTKLANJANJE ODREÐENIH MITOVA VEZANIH UZ UPOTREBU GOVORA U JEZICIMA

A. IZAŠLO JE IZ UPOTREBE NAKON VREMENA APOSTOLA

1 Kor 14:5 - “Želio bih da svi govorite tuđim jezicima”

Pavao ovdje govori crkvi u Korintu, a tamo nisu svi bili apostoli. Bilo je i

običnih vjernika i on ih hrabri da koriste svoj duhovni jezik.

1 Kor 14:18 - “Ja, hvala Bogu, govorim tuđim jezicima više od vas sviju.”

24

Upoznavanje

obiteljiDakle, oni jesu govorili u jezicima.

1 Kor 14:39 - “...vruće čeznite za darom prorokovanja i ne branite govoriti

tuđim jezicima.” Gotovo sve grupe prihvaćaju ovaj stih i potrebu za pro-

rokovanjem, ali mnogi tu staju i brane govorenje u jezicima.

Dj 2:38-39 - “...i svima koji su daleko...”

1 Kor 13:7 - “Proroštva? Ona će iščeznuti... Jezici umuknuti... Znanje nestati.’’

Ovaj se redak koristi kao argument za tvrdnju da su jezici nestali, ali se ne

govori o nestanku drugih darova koje Bog daje.

Ako je propovijedanje još uvijek važeće, onda je, također, i duhovni jezik

(Heb 13:7 - Isus Krist isti je jučer, danas i zauvijek).

B. JEZICI SU OD ÐAVLA

Mt 12:22-32 - Isus je upozorio na religiozne vođe koji darove, koji služe za

širenje Kraljevstva Božjeg, pripisuju đavlu. Također, upozorio je na opasnost

od huljenja na Duha Svetog.

Pentekostalci i kršćani koji govore drugim jezicima pospješuju širenje

Kraljevstva Božjeg - pitanje: kako bi sotona onda to koristio u svoju svrhu?

1 Kor 12:1-7 - “...nitko pod djelovanjem Duha Svetog ne može reći ´Proklet

Isus...´”

Vidimo da je moguće priznati Gospodstvo Isusa Krista samo pod djelovan-

jem Duha Svetog.

“Najširi međunarodni fenomen crkvenog rasta ovog stoljeća je širenje pente-

kostnog pokreta. Takav se rast može pripisati njihovoj teologiji, živom moder-

nom načinu slavljenja, znacima i čudima te treningu na principu učeništva.’’

(S. Robinson (1994.) Praying the price, str. 87)

C. ZAHTIJEVAJTE OD LJUDI DA GOVORE U JEZICIMA KAKO BI MOGLI BITI SPAŠENI

Rim 8:1-11 - Duh Sveti prebiva u nutrini kao onaj koji daje spasenje.

Rim 10:9,10 - Ako ustima priznaš i srcem vjeruješ…

Dj 8:14-17 - Spašeni, ali nisu imali krštenje Duhom.

Dj 10:44-48 - Pogani su primili spasenje i krštenje Duhom Svetim u određeno

vrijeme.

Dj 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja morali su primiti istinsko spasenje te su

tada primili krštenje Duhom Svetim.

25

Upoznavanje

obiteljiMi ne naučavamo da moraš prethodno govoriti u jezicima ako želiš u

nebo.

Darovi duha, općenito, a onda govorenje u jezicima, samo su dodatni im-

puls snage s neba za kršćanski život (npr. DIESEL I TURBO DIESEL mašine).

D. DUHOVNI JEZIK JE SAMO ZA OSOBNU UPOTREBU I NE BI SE TREBAO KORISTITI NA

JAVNIM SASTANCIMA, APOSTOL PAVAO JE TAKO ČINIO

1 Kor 14:13, 22, 26-28, 39 - Pavao je dao upute o tome kako BI SE TREBALO

koristiti jezike na javnim sastancima.

POSTOJE TRI UPOTREBE JEZIKA:

• osobna molitva i slavljenje

• javna molitva i slavljenje

• poruke pouke, obožavanja i slavljenja.

E. VI STAVLJATE VEĆI ZNAČAJ NA JEZIKE NEGO NA PLOD DUHA

Iv 15:1-10 - Donosite mnogo ploda.

1 Kor 13:1-13 - Najvažnija je ljubav.

1 Kor 14.1 - Težite za ljubavlju i vruće čeznite za duhovnim darovima.

NEMOJTE IH MIJEŠATI!

ZAKLJUČAK

Bog ti je dao predivan dar koji će osnažiti tvoj duhovni život i dovesti tvoj svakod-

nevni hod s Bogom do nove dimenzije. On želi da ga imaš i koristiš svaki dan jer

ti je u toj mjeri i potreban. Riječ te čak upućuje da vruće čezneš za njim. To je

ono što bi trebao činiti.

Upoznavanje

obitelji

27

Upoznavanje

obiteljiPETA LEKCIJA

BIBLIJA - BOŽJA, A NE LJUDSKA RIJEČ

“Sve je pismo od Boga nadahnuto...”

Pavao (2 Tim 3:16)

I. BOŽJA RIJEČ

Kad kažemo ´Božja riječ’, pod tim pojmom podrazumijevamo nekoliko stvari.

A. BIBLIJA KRISTA PONEKAD NAZIVA ´RIJEČ BOŽJA’

Iv 1:1,14 – Nema sumnje, ovi se odlomci odnose na Isusa Krista kao Riječ

Božju upućenu čovjeku.

Otk 19:13

B. RIJEČ BOŽJA PONEKAD OZNAČAVA BOŽJU NAREDBU

Post 1:3,24 - Bog je snagom svoje riječi stvorio svemir, zemlju i živi svijet

na njoj.

Ps 33:6

Heb 11:3

C. RIJEČ BOŽJA UPUĆENA IZRAVNO ČOVJEKU

Bog ponekad upućuje direktnu riječ čovjeku, govori ljudima. No, to se

događa rijetko, u vrlo iznimnim slučajevima.

Post 2:16-19 - Bog govori Adamu.

Izl 20:1 - Deset zapovijedi.

Lk 3:22b - Isusovo krštenje.

Dj 9:3-6 - Pavlov put u Damask.

28

Upoznavanje

obiteljiD. RIJEČ BOŽJA IZGOVORENA KROZ LJUDSKA USTA

PnZ 18:18-20

Jer 1:9

Izl 4:12

Br 22:38

1 Sam 15:3,18,23

1 Kr 20:36

2 Ljet 20:20

Iz 30:12-14

E. RIJEČ BOŽJA U PISANOM OBLIKU (BIBLIJA)

Prvi pisani oblik Božje riječi su deset zapovijedi - (Izl 31:18; 32:16; 34:1,28)

PnZ 31:9-13,24-26

Još 24:26

Iz 30:8

Jer 30:2

II. POVIJESNI PREGLED

A. NASTANAK BIBLIJSKIH SPISA

Biblija/Sveto pismo sadrži različite vrste knjiga: povijesne, proročke te

mudrosne knjige.

Nastala je u rasponu od oko 1400 godina, a njezini su pisci pripadali

različitim društvenim slojevima (kraljevi, proroci, svećenici, teolozi, liječnici,

ribari itd.)

Dijelimo je na Stari i Novi zavjet. Stari zavjet sadrži povijest stvaranja,

čovjekova otpada od Boga i iščekivanje obećanog Spasitelja, povijest

Izraela itd. Novi zavjet sadrži knjige koje su nastale nakon Kristova života

(u rasponu od 50. po. Kr. do otprilike 100. g. po. Kr.). Sačinjen je većim

dijelom od pisama, namijenjenih uglavnom crkvama i pojedincima koja

su prepisivana i distribuirana po tadašnjim kršćanskim zajednicama. Zato

mnoge knjige Novog zavjeta nose nazive pojedinih gradova u kojima

su takve crkve postojale (npr. Korinćanima, Solunjanima, Efežanima,

Kološanima, Galaćanima, Timoteju, Titu, Filemonu itd.)

29

Upoznavanje

obiteljiVjerodostojnost biblijskih tekstova potvrđuju brojni arheološki nalazi i opisi

mjesta, običaja i načina života toga vremena. Zbog toga nije moguće

utvrditi da je Biblija napisana u vrlo kratkom vremenskom razdoblju niti da

ju je pisao jedan čovjek, odnosno, nekolicina ljudi.

B. KANON PISMA I APOKRIFNI SPISI

Pod kanonom podrazumijevamo knjige za koje smatramo da su nad-

ahnute Duhom Svetim i da predstavljaju Riječ Božju. Naša teologija i naš

život trebaju se temeljiti upravo na tome kanonu.

Starozavjetni kanon sadrži 39 knjiga pisanih hebrejskim i aramejskim jez-

ikom. Prema židovskoj tradiciji dijeli se na zakon (Postanak, Izlazak, Levitski

zakon, Brojevi, Ponovljeni zakon - 13. st. pr. Krista), proročke spise (Jošua,

Suci, 1. i 2. Samuelova, 1. i 2. Kraljevima - 12.- 10. st. pr. Krista, Izaija,

Jeremija, Ezekiel - 7./6. st. pr. Krista, dvanaest manjih proroka: Hošea,

Amos, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Obadija, Jona,

Malahija, Joel - 8./4. st. pr. Krista) te spisi (Psalmi, Tužaljke, Izreke, Job, Ruta,

Pjesma nad pjesmama, Ezra, Nehemija, 1. i 2. Ljetopisa, Propovjednik,

Estera, Daniel - 7./2. st. pr. Krista).

Novozavjetni kanon sadrži 27 knjiga pisanih grčkim jezikom (evanđelja,

Djela apostolska, poslanice, Otkrivenje).

Apokrifni spisi su starozavjetni spisi pisani grčkim jezikom koje židovska

tradicija ne priznaje kao nadahnute knjige. Radi se, dakle, o knjigama

koje imaju veliku povijesnu vrijednost, ali nisu pouzdane za izgradn-

ju kršćanske doktrine. Naziv dolazi od grč. apokrypha - ´stvari koje su

skrivene’. Riječ je o četrnaest knjiga koje ne ulaze u kanon pisma (Tobija,

Judita, Makabejci, Mudrost, Sirah, Molitva mladića u užarenoj peći (u

Danielovoj knjizi), Priča o Suzani, Daniel i Belovi svećenici, dijelovi napisani

kurzivom u Esterinoj knjizi - priznaje ih Rimokatolička crkva - zatim: 3, 4

Ezrina, Manašeova molitva, Eklesiastikus - priznaju ih neke druge crkve

(npr. Church of England), ali ne kao knjige na kojima bi se izgrađivala

30

Upoznavanje

obiteljidoktrina. Priznaje im se samo povijesna vrijednost.4

Isus Krist i novozavjetni autori citirali su različite dijelove Starog zavjeta

kao božanski nadahnute negdje oko 295 puta, ali nikada u svojim

citiranjima nisu spomenuli apokrifne ni neke druge spise, pripisujući im

božansko nadahnuće (Grudem, 1994.:57). Apokrifne spise ne nalazimo

ni u židovskoj Bibliji.

Apokrifni spisi ušli su u kanon Rimokatoličke crkve na koncilu u Trentu 1546.

godine, kao reakcija na sve veće širenje Reformacije (1517. godine)

kako bi se opravdala rimokatolička teologija (molitva za mrtve, spasenje

po djelima).

III. NAŠ ODNOS PREMA BIBLIJI

A. VJEROVATI DA JE BIBLIJA BOŽJA RIJEČ

2 Tim 3:14-17 - Pavao upućuje Timoteja da ostane čvrst u istini Božje riječi

kako bi se odupro lažnim stavovima i mišljenjima koja se temelje na ljud-

skoj filozofiji, a ne na Kristu.

1 Tim 1:3-7 - Crkva se evanđeljem oduvijek morala suprotstavljati raznim

učenjima koja nisu bila utemeljena na istini.

Kol 2:6-8 - Moramo biti čvrsti u istini i dobro poznavati učenje Biblije kako

nas nitko ne bi odveo od Krista.

Bog nikad ne ide mimo svoje objavljene riječi (Biblije) zato se svaka tzv.

objava i dojam moraju prosuđivati u skladu s biblijskim naučavanjem.

B. TREBAMO GRADITI SVOJ SVJETONAZOR I ŽIVOTNE STAVOVE NA BIBLIJI

Kao nanovo rođena djeca Božja trebamo svoje stavove graditi na Bibliji,

a ne na svojim ili tuđim uvjerenjima.

Problem modernog kršćanstva: kad dođemo Kristu, donosimo svoje ide-

je i nastojimo ih opravdati biblijskim citatima. To nam može uskratiti bla-

goslove što dolaze kao rezultat poslušnosti Bogu i Njegovoj riječi.

Rim 12:1-2 - Važnost ´obnove uma’ - potreba za promjenom načina

razmišljanja.

Mt 18:3 - Isus govori o potrebi za promjenom načina razmišljanja - malo

4. Vidi čl. VI. Articles of religion (Thirty nine articles), 1571: Church of England (Grudem, 1994: 1172)

31

Upoznavanje

obiteljidijete tek izgrađuje svoje stavove, vjeruje sve što mu se kaže. To je uputa

za nas u odnosu na Božju riječ.

Ef 4:17,18, 20-24 - Postoji jasna razlika dviju faza u životu kršćanina - prije i

nakon obraćenja. Naša uvjerenja i svjetonazor moraju se razlikovati sada,

kad smo došli Kristu, od onih koje smo imali prije.

Ako još uvijek razmišljamo na isti način kao prije i ne želimo svoje sta-

vove graditi na Božjoj riječi, onda smo blokirani u svom rastu i spoznaji

Gospodina. Ostat ćemo duhovno na vrlo niskoj razini ili ćemo se razviti u

duhovno krivom smjeru (zabluda).

Upoznavanje

obitelji

33

Upoznavanje

obiteljiŠESTA LEKCIJA

KAKO RAZGOVARATI S TATICOM?

I. POZIV NA MOLITVU

A. Isusova pretpostavka

Mt 6:5-12; - Isusova pretpostavka: ´Kad molite...’

Isus je pretpostavio da je za vjernike normalno provoditi vrijeme u molitvi.

To je zbog toga što tako razgovaramo s nebeskim Ocem. Svaki kvalitetan

odnos podrazumijeva komunikaciju. Ljudi su bića komunikacije. Da bi

odnos s Bogom bio kvalitetan, vjernici moraju razviti dobru komunikaciju

s Njim.

B. Isusov primjer

Mk 1:35; Lk 6:12 - Sam Gospodin Isus, premda je bio Bog u tijelu, provo-

dio je vrijeme u molitvi i razgovoru s Ocem.

Mt 26:36-46 - Smrtna borba u Getsemanskom vrtu; Isus je u najtežim tre-

nucima života odlazio po savjet, utjehu, ohrabrenje kod svog nebeskog

Oca.

Svaki vjernik bi trebao naučiti provoditi vrijeme u Božjoj prisutnosti kao što

je to činio i naš Gospodin. To je mjesto obnove, okrepe, utjehe, mjesto

pokajanja, mjesto gdje nam se Bog otkriva, gdje nam daje snagu i viziju

za naš život, mjesto gdje iscjeljuje naše rane.

C. Zapovijed i praksa apostola

Ef 6:18 / 1 Tim 2:8 - Zapovijed apostola.

Jakov 5:13-17 - Govori o snazi pojedinačne ili zajedničke molitve.

Dj 1:14 - Ustrajnost učenika nakon Isusova uznesenja.

Dj 4:24 - Rana crkva molila se u teškim trenucima čime je pokazala da je

sva njezina vjera i pouzdanje u Bogu.

34

Upoznavanje

obiteljiDj 20:36-38 - Pavlov oproštaj s efeškim starješinama pokazuje praksu

molitve rane crkve.

II. RADOSNA SIGURNOST MOLITVE

A. MOLITVE KOJE SU BILE USLIŠENE

Još 6: 1-21 - Pad Jerihona pokazuje da Bog može srušiti i najviše i najčvršće

utvrde u našem životu.

Još 10:12-14 - Božji se narod ne treba bojati moliti za nadnaravna

očitovanja Božje prisutnosti. Bog jednako i danas čini čuda kao što ih je

činio nekad. Ne trebamo tražiti čuda radi njih samih, nego ih trebamo

tražiti radi Božje slave.

1 Kr 19:1-36 - Priča o asirskoj prijetnji i reakciji kralja Ezekije. Ezekija je bio

pobožan čovjek koji se molio i Bog je uslišavao njegove molitve. Kad smo

mi poslušni i predani Gospodinu, tada On uslišava naše molitve. SVATKO

TKO SE ISTINSKI POUZDAJE U BOGA, DOLAZI MU U MOLITVI.

Dj 12:1-18 - Petar je bio oslobođen zbog molitava braće i sestara.

B. TVOJE MOLITVE TAKOÐER MOGU BITI USLIŠENE

Mt 18:19,20 - Ako dvojica jednodušno zatraže…

Iv 14:13-14 - Što god zamolite u moje ime...

Iv 15:7,16 - Ako ostanete u meni, ako moje riječi ostanu u vama...

Trebamo biti u Božjoj volji da bi naše molitve bile uslišane.

Bog nam obećaje da je spreman i voljan uslišati naše molitve zato mu

trebamo dolaziti često da bismo to iskusili u svom životu.

III. NEKE VAŽNE UPUTE O MOLITVI

Disciplina molitve je temelj na kojem se mogu graditi sve ostale duhovne ak-

tivnosti. Molitva izgrađuje učinkovito i Bogu ugodno slavljenje, ona je temelj-

na stvar kod proučavanja Biblije jer kroz nju izražavamo želju da nam Bog

otkrije sebe i svoju volju. Ona je ono što evangelizaciju čini učinkovitom. Zbog

svega toga potrebno je da naučimo neke praktične stvari o molitvi:

35

Upoznavanje

obiteljiA. Vjeruj da Bog čuje i ispunjava - Mk 11:22-24 - Samo ljudsko srce koje vjeru-

je Bogu prima od Njega blagoslov. Vjera nam otvara oči da prepoznamo

Božje odgovore i njegovu ruku u našim i tuđim životima.

B. Molitva je naučena vještina, kao što je i hrvatski jezik naučena vještina - Lk

11:1 - Učenici su tražili Isusa da ih nauči moliti. Svaki kršćanin treba naučiti

neke principe molitve kojima se može koristiti u svakodnevnom životu.

C. Model molitve koju je Isus dao - ´Oče naš’ - Lk 11:2-4/Mt 6:9-13

Iz molitve ´Oče naš’ možemo izvući važne principe o tome kako treba

moliti Boga, a ne ponavljati te riječi napamet. To je poganska praksa

jer same riječi nisu nikakva čarobna formula nego samo primjer kako

trebamo pristupati Bogu (stihovi 7 i 8).

Molitva mora biti iskren razgovor s Bogom u kojemu mu otvaramo cijelo

svoje srce.

(I.) Slavljenje i obožavanje - (stih 9) - Molitva treba započeti sa zahvaljivan-

jem Bogu za sve što on jest i za ono što je učinio u našim životima. U

slavljenju i obožavanju Boga možemo koristiti neke opise Njegova ka-

raktera koje nalazimo na raznim mjestima u Bibliji. (Psalmi - su pjesme

slavljenja.)

Kroz takav početak dolazi do izražaja naš odnos s Bogom gdje ga mi na-

zivamo ´Oče naš’ - Isus je ostvarivao još intimnije zajedništvo pa je koristio

riječ Abba (aramejski - tatice).

(II.) Božja volja i intervencija u životnim situacijama - (stih 10) - Kad moli-

mo, ne trebamo se bojati tražiti Božju nadnaravnu manifestaciju jer je to

ono u čemu se sastoji Njegovo kraljevstvo. Trebamo moliti za pojedince,

a ne za neki politički oblik vladavine - Božje kraljevstvo vlada u pojedin-

cima, Rim 14:17.

36

Upoznavanje

obitelji(III.) Dnevne potrebe - (stih 11) - Biblijski je moliti Boga za naše svakod-

nevne životne potrebe. To donosi sigurnost u naše živote da će se Bog

pobrinuti za nas i sve što nam je potrebno.

Često čujemo vrlo ´duhovne’ molitve - neki ljudi se nikad ne mole za

obične, svakodnevne životne potrebe i situacije u kojima se nalaze.

(IV.) Oprostiti svima koji su nas povrijedili - (stih 12) - Čuvaj svoje srce slo-

bodnim od neopraštanja, Mk 11:25,26/Mt 6:14,15.

Neopraštanje je ozbiljna prijetnja našim učinkovitim molitvama. Bog je

oproštenje i uslišenje molitava učinio ovisnim o našem opraštanju dru-

gima.

Tražiti oproštenje od svih kojima si ti zgriješio, uključujući tvoje grijehe protiv

Boga.

Oproštenje nije izbor, to je zapovijed. - ́ Vratiti zlo za dobro je đavolski; vratiti

dobro za dobro je ljudski, a vratiti dobro za zlo je božanski’ (NBB, str. 10).

(V.) Milost i mudrost kako bi se izbjegle kušnje i grijesi - (stih 13) - Kršćanin je

u svom životu ovisan o Bogu u svakom području života. Gal 5:16 - ´Živite

po Duhu...’ - da bismo mogli živjeti po Duhu, moramo dolaziti u Božju

prisutnost i crpsti snagu od Njega.

- (stih 13b) - Neki grčki prijevodi dodaju ovdje ´Jer tvoje je kraljevstvo i

moć i slava zauvijek. Amen’

(VI.) Staviti na sebe Božju opremu - Ef 6: 14-17

D. Budi u žaru i ustrajan - Lk 11:5-10 - Isus je često naglašavao dimenziju ustrajne

molitve.

- Lk 18:1 - Usporedba kako treba uvijek moliti i nikada ne klonuti: ´...nika-

da izgubiti nadu...’ (ERV)

E. Vjeruj da te tvoj nebeski Otac želi blagosloviti i odgovoriti na tvoje molitve

Lk 11:11-13/Mt 7:7-11

37

Upoznavanje

obiteljiZAKLJUČAK

Bog nas poziva na molitvu i možemo reći da je to ´duhovno disanje’ za vjernika.

Ono je toliko značajno koliko je disanje značajno za naš svakodnevni život. Ako

ne molimo, duhovno umiremo isto kao što umiremo ako prestanemo disati.

Kroz molitvu imamo sigurnost da smo sve svoje predali Bogu. On ponekad

možda neće izvesti situacije u našem životu kako bismo mi htjeli, ali znamo da

će ih riješiti na najbolji način.

Kroz molitvu dolazimo Bogu u zahvalnosti za sve što čini u nama i oko nas, a

tražimo ga da još češće intervenira u naš život i zaštiti nas.

Sve u svemu, bez molitve ne možemo duhovno živjeti, zato je potrebno imati

dobar molitveni temelj u životu, jer je on pretpostavka na kojoj ćemo graditi i na

kojoj su gradili svi Božji ljudi u Bibliji, i tijekom povijesti.

Upoznavanje

obitelji

39

Upoznavanje

obiteljiSEDMA LEKCIJA

SLAVLJENJE I OBOŽAVANJE U CRKVI

Ivan 4:1-24

Uvod

Isus je putovao iz Jeruzalema u galilejsko područje. Odabrao je zanimljivu rutu

putovanja. Umjesto lakšeg puta kroz Jerihon, kroz Jordansku dolinu do Bet Shana,

on je otišao kroz planine Samarije. Postojao je dobar razlog za ovu rutu. Trebao

je prenijeti važnu poruku neočekivanom slušatelju. Odbačenoj i nemoralnoj

ženi trebao je otkriti jednu od najvažnijih istina. Koja je bila poruka koju je trebao

prenijeti? Bog traži klanjaoce/štovatelje.

Tijekom razgovora pojavilo se pitanje. To je pitanje koje se često javlja vezano

uz slavljenje. Koji je ispravan način slavljenja? „Vi se klanjate u Jeruzalemu, a mi u

Samariji“, komentirala je ona Isusu. Isus je iznenadio ženu rekavši: „Vjeruj mi, ženo,

dolazi čas kad se nećete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu“. Onda joj

je otkrio novu istinu.

„Ali dolazi čas - i već je tu - kad će se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i

istini jer Otac takve klanjaoce želi. Bog je duh i koji mu se klanjaju, moraju mu se

klanjati u duhu i istini”

„… Otac takve klanjaoce želi“. Bog je oduvijek tražio takve koji će ga slaviti.

Trebamo si postaviti četiri pitanja?

1. Koga Bog traži za takvo slavljenje?

2. Kakvo je to slavljenje „klanjanje u Duhu i istini“?

40

Upoznavanje

obitelji3. Kakvo je značenje takvog slavljenja?

4. Kako se dešava takvo slavljenje?

I. KOGA BOG POZIVA NA ŠTOVANJE?

A. PATRIJARSI SU BILI POZVANI NA SLAVLJENJE

1. Abraham bi uvijek podizao šator, iskopao bunar i sagradio oltar.

2. Izak je ponovno iskopavao bunare svoga oca Abrahama i gradio oltare.

3. Jakov bi podizao stupove i gradio oltare.

B. MOJSIJE JE REKAO „PUSTI NAROD MOJ DA ODE I U MOJU ČAST SLAVI

SVETKOVINU!“

Izl 5:1, 7-16, 8:1, 20:25-28, 9:1, 13, 10:3, 8-9, 24-26, 12:31; Izl 19:5-6 -

kraljevstvo svećenika, narod svet

1. Mojsije je rekao faraonu „Pusti narod moj da ode i u moju čast slavi

svetkovinu! Svetkovina - chagag - plesati, održati slavlje s namjerom

skakanja i plesanja svetog plesa (Gesenius).

2. Bog je zvao Izrael van iz Egipta da ga slave.

3. Nakon što su izašli iz Egipta. Bog je rekao Mojsiju u Izl 19:5-6 da će od njih

učiniti kraljevstvo svećenika.

4. Ovo je bila njegova svrha za njihovo izvođenje iz Egipta u zemlju gdje će

biti kraljevstvo među narodima svijeta ispunjeno štovateljima.

C. DAVID - SRCE PO BOŽJOJ VOLJI - SRCE ŠTOVATELJA

1. Nakon što se otkrilo da Izraelski kralj ima tvrdoglavo i buntovno srce, Bog

je potražio čovjeka po svom srcu.

2. Pronašao je tog čovjeka u stadu ovaca - psalmistu Izraela.

3. David je učinio radikalnu promjenu u izraelskom slavljenju - slavljenje koje

je bilo iz srca, a ne samo ritual.

4. Slavljenje koje je bilo otvoreno i iskreno pred Bogom.

D. CRKVA - DAJE DUHOVNU ŽRTVU

1. 1 Petrova 2:5 - živo kamenje, duhovni Dom, sveto svećenstvo, žrtve

duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu.

41

Upoznavanje

obitelji2. 1 Petrova 2:9 - pozvani iz tame za koju svrhu? Da ga slavimo u „Duhu i

istini“

3. Kao što je Isus susreo odbačenu nemoralnu ženu kako bi joj otkrio ovu

istinu - on poziva svaku osobu van iz grijeha kako bi mogla naučiti biti

štovatelj

4. Rim 12:1-2 - prikazati svoja tijela kao živu žrtvu

5. Heb 13:15 - prinosimo Bogu žrtvu hvale

6. Heb 13.16 - prinositi žrtvu služenja

II. KAKVO JE ZNAČENJE SLAVLJENJA

A. SLAVLJENJE DONOSI BOŽJU PRISUTNOST

1. Bog prebiva u slavljenju - Ps 22:4

2. Salomonov hram - Božja slava se spustila - 2 Ljet 5:11-14

3. Psalam 100 opisuje taj događaj - uđite na vrata/dvore Njegove - kako? S

pjesmama; hvalite ga, ime mu slavite

4. Slavljenje i obožavanje uvijek će donijeti Božju prisutnost na sastanak

B. SLAVLJENJE POBJE\UJE NEPRIJATELJA

1. Jerihon - Još 6

2. Jošafatova vojska - 2 Ljet 20:1-26

3. Psalam 149:6-9 - slavljenje čini četiri stvari

- nad poganima vrši odmazdu Božju (osvjedočenje o grijehu)

- kažnjava ljude

- kraljeve bace u lance, a odličnike u okove gvozdene (vlasti i pogla-

varstva)

- izvršava sud napisan (ovo je čast za sve svece)

- što je slavljenje - „slavljenje u duhu i istini“

4. Crkva koja slavi Boga vidjet će sile tame slomljene u životima ljudi i u

svojem gradu

42

Upoznavanje

obiteljiC. SLAVLJENJE UKLANJA PROKLETSTVO NEPLODNOSTI

1. Mikala je prezrela svog muža Davida zbog njegova slobodnog slavljenja i

Bog je stavio neplodnost na nju, od tog trenutka do smrti, 2 Sam 6:20-23.

2. Izaija govori zanimljivu stvar neplodnima - Iz 54:1-5 - kliči/pjevaj.

3. Srce zajednice bez slavljenja u duhu i istini će oslabjeti i postati

neplodno.

4. Srce crkve ispunjeno slavljenjem imat će proboj i širiti će se te ukloniti

prepreke.

D. SLAVLJENJE DONOSI SNAGU I DUBINU ŽIVOTA

1. Ef 5:18-20 - slavljenje donosi puninu Duha.

2. Kol 3:16 - slavljenje će donijeti obilje djelovanja Božje riječi.

3. Slavljenje i obožavanje ponizit će srce Božjeg djeteta i stvoriti atmosferu za

primanje Božje riječi.

4. Milost će donijeti duhovni rast.

III. KAKO POSTIĆI OVAKVO SLAVLJENJE?

A. OVAKVO SLAVLJENJE SE NE DEŠAVA SAMO OD SEBE, VEĆ POD DJELOVANJEM

DUHA SVETOG

1. Slavljenje koje donosi Božju prisutnost, slama neprijatelja, uklanja

neplodnost i donosi život i dubinu može se dogoditi samo pod utjecajem

Duha Svetog.

2. Isusove riječi su bile: „klanjati… u duhu“

3. Opazite kontekst u Ef 5:18 - „ne opijajte se vinom… već se napunite

Duhom“

4. Slavljenje koje će uzdići lokalnu crkvu na novu razinu mora biti osnaženo,

motivirano, upravljano i disciplinirano od Duha Svetog. Ne može biti samo

tradicija, MORA BITI ŽIVO!

B. OVAKVA VRSTA SLAVLJENJA NEĆE SE DOGODITI AUTOMATSKI ZATO JER JE CRKVA

PENTEKOSTALNA, ONO SE MORA UČITI I OBLIKOVATI

1. David je dao model i poučio je slavljenike Gospodnjim pjesmama - 1 Ljet

15:22

43

Upoznavanje

obitelji2. Isus je oblikovao slavljenje i poučio je o slavljenju Lk 10:21, Iv 4:21-24

3. Isus se radovao u Duhu Svetom - slavio je u „duhu i istini“

C. PSLAMI DAJU UPUTE I MNOGE MODELE SLAVLJENJA

1. Ps 111:1 - cijelim srcem, u zajedništvu, u zajednici svetih

2. Ps 81:1-3 - klicati, žice, harfa, citara, bubanj, rog, TO JE PROPIS IZRAELU,

ZAPOVIJED BOGA JAKOVLJEVA

3. Ps 95:1-3; 96:1-6; 98:4-6; 149 i 150.

D. NEKI MOGU REĆI: MI SMO PENTEKOSTALCI I OVO VEĆ ZNAMO. SVATKO TREBA

ISKRENO ODGOVORITI NA SLJEDEĆA PITANJA

1. Jesam li izgubio radost?

2. Slavim li ga otvoreno, iskreno i nesputano?

3. Je li radosno obožavanje iz dubine srca zamijenila tradicija?

4. Tražim li Boga strastveno? Čeznem li da ga dodirnem u slavljenju i iskusim

njegovu Ljubav i prisutnost?

5. Ako ne možete odgovoriti s DA na svako od ovih pitanja, onda vam treba

svježi dodir.

6. Treba vam slavljenje u „duhu i istini“.

IV. KAKVO JE TO SLAVLJENJE „KLANJANJE U DUHU I ISTINI“?

A. SJETI SE KOJI JE RAZLOG OKUPLJANJA

1. Izraziti ljubav i slavljenje Boga.

2. Intimno se susresti s Nebeskim Ocem.

3. Biti poučen njegovoj Riječi i osjetiti njegov dodir.

4. Ispravno slavljenje treba biti biblijski ispravno i biblijski uravnoteženo.

5. Psalm 150 nam daje tri ispravna fokusa slavljenja: TKO je Bog (njegova

priroda), KAKAV je Bog (njegov karakter), ŠTO je Bog učinio (njegova velika

djela)

44

Upoznavanje

obitelji6. Slavljenje ne bi trebalo prenaglasiti iskustvo - iako bi trebali uživati u iskustvu,

čak i pjevati o svojim iskustvima s Bogom.

7. Slavljenje ne bi trebalo prenaglasiti poseban oblik slavljenja, iako nije

pogrešno pjevati o tome, psalmi to čine (podizanje ruku, ples).

8. Slavljenje bi trebalo dovesti ljude u Božju prisutnost.

B. DEVET HEBREJSKIH RIJEČI ZA „SLAVLJENJE“ U PSALMIMA

1. HALAL - jasno, briljantno, slaviti, častiti, hvaliti, biti jako uzbuđen; 1 Ljet 23:5-

30 - David je izradio instrumente za slavljenje (halal); Neh 12:24; 1 Ljet 25:3;

Ps 63:5, 69:30, 74:21, 119:94, 146:1, 148 i 150.

2. YADAH - baciti, pokazati rukom, priznati grijeh ili priznati Boga, Njegovu

riječ ili atribute, slaviti, častiti, zahvaljivati, podići ruke; Ps 28:7, 44:8, 98:4,

107:8, 15:21, 31, 111:1, 138:1, Iz 12:1.

3. TEHILLAH - pjesma koja sadrži slavljenje; Ps 22:3, 25, 34:1, 35:28, 51:15,

100.:4, 147:1, 148:14, 149:1.

4. TODAW - žrtvovati hvalu, zbor hvale, velika radost u slavljenju uzdignutih

ruku; Ps 42:4, 50:23, 56:12, 100, Jr 17:26, 33:11.

5. ZAMAR - svirati instrument, pjevati ili plesati uz pratnju instrumenata; Ps

21:13, 57:7, 108:1, 150.

6. SHABACH - izgladiti, udariti, umiriti slavljenjem, proglasiti radost, glasno

imenovati; Ps 63:3, 117:1, 145:4, 147:12, 47:1,5, 132:9, 2 Sam 6:15, Ezr

3:10-15, Još 6:15-22.

7. MACHOWL - ići ukrug, poskočiti, krug, ples, uzdići, trčati; Ps 30:11, 12, 42:4-

5, 149:3, 150:4, Izl 15:20-21, 1 Sam 30:16, 2 Sam 6:14-16, Jr 31:4, 13

8. BARAK - kleknuti, slaviti na koljenima, zazivati ili proglasiti blagoslov ili obilan

život ili sreću ili zdravlje; Ps 72:15, 103:1, Suci 5:2.

9. TAQA - udariti, pljeskati rukama; Ps 47:1, 98.8, Iz 55:12, Suci 3:21, 4:21.

45

Upoznavanje

obitelji OSMA LEKCIJA

KAKO HODATI

“Oduprite se đavlu, pa će pobjeći od vas!’’ (Jak 4:7)

I. UVODKako je to kad doneseš tek rođenu bebu kući iz bolnice? (Malo sna, nova vrsta

buke po kući (plač i sl.), nove obaveze - hranjenje, kupanje, pelene itd.)

Koje stvari djeca moraju naučiti dok odrastaju?

• kako sjediti

• kako puzati

• kako hodati

• kako govoriti

Isto je i u našem kršćanskom životu - došle su nove promjene - ti i ja smo bebe

kad se tek nanovno rodimo, bez obzira na našu životnu dob. Zbog toga mo-

ramo naučiti nove stvari želimo li hodati s Gospodinom. Svatko od nas treba

naučiti živjeti kršćanski život, to nije nešto što dolazi samo od sebe, nego se

ti i ja moramo naučiti kako živjeti s Gospodinom. Kad smo otvorili svoj život

Kristu, moramo znati da više nismo sami. Isus živi u našem srcu, ali on ne želi

biti podstanar.

Isus je rekao Petru, Jakovu i Ivanu te kasnije i Mateju ´Slijedi me’, tj. dođi i hodaj

sa mnom i idi kamo ja idem i živi kao što ja živim. Morali su naučiti novi način

života, kao što i ti moraš.

II. VAŽNOST PRAVILNE DUHOVNE HRANE

A. NAUČI JESTI PRAVILNU DUHOVNU HRANU KAKO BI IMAO SNAGU

- 1 Pet 2:1-3 - “Prema tome, odbacite od sebe svaku vrstu zloće i svaku

vrstu lukavštine, licemjerja, zavisti i svaku vrstu klevetanja. Budući da ste tek

46

Upoznavanje

obiteljirođena dječica, čeznite za onim čistim duhovnim mlijekom, da po njemu

uzrastete za spasenje, ako ste zbilja iskusili da je dobar Gospodin.’’

Postojale su neke vitalne stvari koje su rani kršćani trebali znati:

- morali su shvatiti da su fizički odrasli ljudi, ali duhovno tek rođene bebe

(ponos može vrlo lako doći do izražaja)

- oni trebaju hranu koja će im pomoći da rastu kao duhovne bebe

- hrana je trebala biti čisto mlijeko Riječi Božje

- ne pokušavaj razumjeti knjigu Otkrivenja ili teška biblijska učenja odmah

na početku

- uzmi osnove i nauči njih (kao npr. ova koja mi proučavamo)

- vjeruj Bogu za dijelove koje trenutno ne razumiješ, to će kasnije doći.

Činjenica je da se svatko mora hraniti (kako fizički tako i duhovno), ali

je na nama izbor ´što’ ćemo jesti. Hoćemo li se hraniti Božjom riječi ili

svjetovnom hranom (tv, svjetovna glazba ili sl.).

B. ČITAJ BIBLIJU SVAKI DAN

2 Tim 3:15 - Timotej je od ranog djetinjstva bio upućen u istine Božje

riječi.

Dj 2:42 - Postojanost u apostolskoj nauci.

Moramo steći naviku svakodnevnog čitanja Božje riječi isto kao što mala

djeca moraju naučiti jesti (mala djeca nekad ne žele jesti, pa ih je

potrebno tjerati).

Nauči odvojiti vrijeme za čitanje i molitvu (rano ujutro, kasno navečer,

bitno - kontinuitet).

Čitaj biblijske knjige, Novi zavjet na početku, i to u komadu - ne jedno

poglavlje Jakova danas, sutra malo Mateja (izbjegavati nasumce otvar-

anje i traženje da ti Bog govori na taj način - vračanje).

Prije čitanja moli: ´Bože, ovo je tvoja riječ za mene, molim te govori mi

iz nje.’

Čitaj dok te nešto ne zainteresira - stani i razmisli na nekoliko trenutaka o

tome što ti govori Riječ te tada nastavi s čitanjem do iduće stvari koja ti

zaokupi pozornost. Stani i o tome razmisli nekoliko trenutaka.

47

Upoznavanje

obiteljiC. IZDVOJI VRIJEME ZA POSEBNO PROUČAVANJE

PnZ 6:4-9 - Važnost poznavanja Božje riječi za Izrael - ortodoksni Židovi vrlo

su revni u proučavanju starozavjetnih spisa.

Ps 119:97-100 - Proučavanje daje mudrost.

Izr 1:7 - Samo lud čovjek prezire biblijsku pouku.

Mt 28:20 - ´Učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio!’ - potrebno je

aktivno učiti, to je zadaća Crkve - kršćansko obrazovanje.

Od posebne je važnosti u našem životu proučavanje, jer nam omogućava

da produbimo spoznaju i ukorijenimo se u Gospodinu.

Praktične upute:

- nabavi nekoliko prijevoda Biblije kako bi mogao bolje razumjeti tekst

- nabavi kvalitetne komentare i konkordance da ti pomognu u proučavanju i

razumijevanju pozadine (obrati pažnju na kontekst stiha, odlomka, poglavlja,

knjige - tko, kome, zašto).

Možeš proučavati:

- biblijske teme - upotrebljavaj biblijsku konkordancu i potraži teme poput brige,

straha, nade i sl; prođi sve teme i stihove koje smo obrađivali na učenju

“Upoznaj obitelj”; pronađi i druge stihove koji govore o toj temi

- biblijske knjige - uzmi neku biblijsku knjigu pa je proučavaj - (npr. Poslanica

Solunjanima - tko, kome, kada, zašto)

- biblijske likove - čitaj o životima poznatih muškaraca i žena u Bibliji i vodi

bilješke o tome tko su oni bili, gdje i kada su živjeli te događaje u njihovim

životima poput velikih djela, osobnih padova i kako su ih svladavali. Načini

posebne bilješke o tome kako se Bog odnosio prema njima i kako im se ob-

javljivao u njihovu životu

- pročitaj sve stihove vezane uz ono što proučavaš, obilježi ih, vodi bilješke u

notesu ili koristi margine teksta za reference, uči napamet biblijske stihove i

nauči se snalaziti u Bibliji

- nemoj izgrađivati svoja uvjerenja na temelju samo jednog stiha, uvijek pokušaj

pronaći govori li se na drugim mjestima u Bibliji o stvarima koje proučavaš.

48

Upoznavanje

obiteljiIII. NAUČI RADOST I SILU POSLUŠNOSTI

Nakon što smo napunili glave znanjem, potrebno je naučiti biti poslušan zapo-

vijedima Božje riječi (1 Kor 8:1 – samo znanje napuhuje naš ego, potrebno je sa

znanjem spojiti ljubav prema Bogu i bližnjemu).

A. ISUS JE NAUČIO POSLUŠNOST

Iv 5:19,30 - Isus je bio uvijek poslušan nebeskom Ocu.

Mt 26:39b - ´Oče neka bude tvoja volja’ - želi biti poslušan u potpunosti.

Heb 5:7-9 - Isus je naučio silu poslušnosti.

B. MI SE, KAO DJECA BOŽJA, MORAMO NAUČITI POSLUŠNOSTI PO PRIMJERU

NAŠEG SPASITELJA

Iv 14:21,23 - Isus poistovjećuje ljubav prema Njemu s poznavanjem i

poslušnošću Njegovoj riječi. Ako ljubimo Gospodina, onda sigurno ima-

mo želju poznavati Njega i Njegovu riječ.

Rim 1:5b; 16:26c - Pavao izjednačava vjeru s poslušnošću.

C. KORACI PREMA POSLUŠNOSTI

Odluči u svom srcu da ćeš biti poslušan i prije nego što doznaš što kaže

Riječ.

Odluči u svom srcu da ćeš biti poslušan bez obzira na cijenu.

Odluči ljubiti Boga svim svojim srcem jer je ljubav ključ poslušnosti.

Kada ne poslušaš, zatraži Njegovo oproštenje bez odlaganja.

D. VAŽNE ČINJENICE O POSLUŠNOSTI

Poslušnost je izbor/odluka, a ne osjećaj - dobri osjećaji dolaze iz poslušnosti,

a ne obrnuto.

Poslušnost je proces učenja koji zahtijeva tehnike, prakticiranje, disciplinu

te uvijek iznova ponavljanje kako bi se stekle dobre navike i ispravno

ponašanje (baš kao što i dijete uči hodati, pristojno jesti itd.). Mora se

slomiti naša buntovnost prema Bogu i Njegovoj riječi.

Očekuj od Boga da te disciplinira pa čak malo i istuče kad pogriješiš -

dobro je što te dovoljno voli da bi to činio (Izr 3:11-12; Heb 12:5-11).

49

Upoznavanje

obiteljiNauči častiti i voljeti Gospodina i onda kad ti dopusti da prolaziš kroz

teška razdoblja u životu jer je to vrijeme učenja kako bi savladao lekciju

poslušnosti i hodao kao zreo vjernik.

IV. KORACI ZA REDOVITO I POSTOJANO ČITANJE BIBLIJE

1. Razumljiv prijevod ili više njih.

2. Vrijeme čitanja - ne treba imati stav: ´Čitat ću ako budem imao vremena’.

3. Mjesto čitanja - izbjegavaj tramvaj ili autobus. Iako to može biti dobro, pokušaj

naći neko mirno mjesto.

4. Traži Boga da ti govori kroz tekst.

5. Razmišljaj o onome što ti ´upadne u oči’.

V. PET PITANJA KOJA MOŽEŠ POSTAVITI TIJEKOM ČITANJA I PROUČAVANJA

Primjer: Iv 1:1-18/proslov

1. Što mi Bog govori? (stih 1-4,9,10,14 - Isus je živa riječ Božja/Isus je Bog – stih

18)

2. Vidim li kakvo obećanje na koje se mogu pozvati ili ga zapamtiti? (stih 12)

3. Vidim li primjer koji bih trebao slijediti? (stih 5 - svijetliti u tami)

4. Vidim li grijeh koji bih trebao odbaciti? (stih 11 - odbijati Krista)

5. Vidim li kakvu zapovijed koju bih trebao izvršavati? (nema konkretne zapovi-

jedi)

Upoznavanje

obitelji

51

Upoznavanje

obiteljiDEVETA LEKCIJA

KAKO PODIJELITI ODUŠEVLJENJE

“Oni su ga pobijedili Janjetovom krvlju i riječju svoga svjedočanstva...’’

Otk 12:11

I. POZIV NA DIJELJENJE SVOJE VJERE

Mt 28:19; Mk 16:15 - ´Velika zapovijed’ - učiniti narode učenicima Isusa

Krista. Svaka je generacija vjernika odgovorna da poruku evanđelja

prenese svojoj generaciji svjetovnih ljudi. Na nama je danas odgovornost

da aktivno sudjelujemo u evangeliziranju ljudi oko nas kako bi bili u

mogućnosti čuti poruku Božje milosti i spasenja.

Mk 8:34-38 - Prije svega, za učinkovitu evangelizaciju moramo umrijeti

sebi i živjeti za Krista. Moramo biti spremni biti njegovi učenici. Isus

definira učenika kao onoga tko je u potpunosti predao svoj život Bogu

na raspolaganje.

Učenik je također i onaj tko voli Isusa Krista svim svojim bićem i tko ga

se ne srami bez obzira na to koliko su ljudi ili okolnosti neprivlačni ili

uznemirujući.

Bez obzira gdje se nalazili ili što radili, moramo biti svjetlo, svjedočanstvo

- svojim djelima i svojim riječima.

1 Pet 3:15-16 - Petar traži od učenika da uvijek budu spremni dati razlog

nade koja je u njihovim srcima.

Zbog činjenice da Isus živi u tvom srcu, imaš nadu koju nisi prije imao i

koju ljudi oko tebe nemaju.

Moraš biti spreman dati razlog te nade u sebi.

1 PET 4:10 - Petar je rekao da smo svi upravitelji Božje milosti. Upravitelj je

netko tko upravlja nečijim imanjem.

52

Upoznavanje

obiteljiTi si upravitelj Božje milosti. To znači da ako milost dolazi na tvoje radno

mjesto, ona dolazi kroz tebe. Ako će dotaknuti tvoju obitelj, susjedstvo,

prijatelje, budi spreman i otvoren da to bude kroz tebe.

Jesi li spreman biti upraviteljem Božje milosti?

A. UHVATI VIZIJU LJUDI OKO SEBE!

Svijet oko tebe, ljudi oko tebe, obitelj, prijatelji, susjedi, suradnici isto su

tako izgubljeni, ili čak i više nego što si ti bio.

Oni idu u pakao. To je neupitno. Oni će biti zauvijek izgubljeni bez nade.

Ti imaš odgovor. Ti imaš pojas za spasavanje kojim ih možeš izvući.

Hoćeš li ostati tih, ravnodušan, nedotaknut njihovim stanjem?

Kad već možeš pomoći, zar nećeš učiniti ništa?

Jedna od najboljih stvari nakon što smo osobno upoznali Isusa i doživjeli

blagoslov spasenja je ponuditi drugima da učine to isto. Bog želi upotri-

jebiti obične ljude, mene i tebe, da drugima govorimo o Kristu. Ne treba-

mo biti posebno obrazovani, pametni itd. Potrebno je samo da smo

spremni.

II. SREDSTVA DIJELJENJA

A. TVOJE SVJEDOČANSTVO

Lk 8:26-39 - Isus iscjeljuje padavičara i zapovijeda mu da ide i kaže samo

ono što mu je Bog učinio (stih 39).

Iv 4:5-42 - Priča o ženi na zdencu.

stih 39 - Njezini suseljani su povjerovali zbog svjedočanstva koje im je

ispričala te su se sami uvjerili u istinitost njezinih riječi (stih 40-42).

Osobno svjedočanstvo je najbolje sredstvo za dijeljenje tvoje nade i vjere

jer ljudi koji nisu upoznali Krista ne mogu posvjedočiti što im je On učinio u

životu. Mogu imati svjedočanstvo što su sami sebi učinili (skinuli se s droge

itd.), što im je netko drugi učinio (kad su postali članovi neke organizacije

itd.), ali jedino nanovo rođeno Božje dijete može podijeliti drugome što

mu je Bog učinio.

Iv 9 - Ozdravljenje slijepca od rođenja.

53

Upoznavanje

obiteljistih 25 - Nikada nisi pod milošću argumenta ako imaš svjedočanstvo.

Nikakva teologija, nikakva ljudska filozofija ne može poništiti snagu

svjedočanstva koje dolazi iz osobnog susreta s Bogom.

1 Iv 1:1-3 - Tvoje svjedočanstvo nekome govori o onome što si ti vidio,

čuo i doživio.

B. NEKE VODILJE

1 Kor 2:1-5 - Budi jednostavan kako bi ljudi mogli razumjeti. Izbjegavaj

raspravljanja o doktrinarnim pitanjima i uvijek usmjeravaj razgovor na os-

obno stanje pojedinca pred Bogom. Shvati da je poruka evanđelja toliko

jednostavna, ali istodobno toliko snažna jer dotiče svako ljudsko srce.

Nemoj nastojati biti prepametan i veži ljude za Krista, a ne za sebe ili

crkvu.

1 Kor 3:5-9 - Nismo mi oni koji spašavaju nego Bog i moramo biti svjesni

da je naša zadaća sijati i zalijevati, a Bog daje da raste.

Princip sijača (Mk 4: 3-20 – sijač sije sjeme)9:

(I.) obrađuje zemlju - upoznavanje s ljudima, izgradnja odnosa

(II.) sije sjeme i zalijeva - svjedočenje Riječi, govorenje poruke evanđelja

(III.) žanje plodove - poziv na obraćenje, dovođenje ljudi do odluke

(IV.) sprema sjeme za ponovnu žetvu - uključenje u crkvu, izgradnja

kršćanskog karaktera i svjedočenje drugima.

Kol 4:5,6 - Neka bude ljubazan i milostiv kako bi ga ljudi mogli primiti. Budi

svjestan da Bog ljubi grešnika bez obzira što on živi protiv Božje riječi i vrlo

često mudruje u svojoj snazi. Sjeti se da si i ti bio takav dok nisi upoznao

Boga (1 Kor 6:11).

9. Preuzeto iz: Discovering Your Personal Witnessing Style. Asheville: The Cove – Billy Graham Training Center, 2002.

54

Upoznavanje

obiteljiNeka sjeme bude nadobudno i zanimljivo kako bi ga ljudi htjeli. Ukaži na

blagoslove koje netko ima ako povjeruje u Gospodina (Iv 10:10b - Isus

je došao da imamo život u izobilju blagoslova). Ne možemo svjedočiti

evanđelje ako smo gorki i depresivni.

Dopusti ljudima da budu otvoreni “Mogu li ti reći što se meni dogodilo?”

Trebamo uvijek pokazati poštovanje i ljubav prema drugoj osobi. Nastojati

razumjeti situaciju u kojoj se osoba nalazi, tako ćemo moći svjedočiti

upravo počevši sa suosjećanjem za tu situaciju (npr. vidiš da netko ima

problema s drogom - ukaži na Boga koji oslobađa i ljubi, nemoj odmah

početi govoriti o Božjem sudu. Naprotiv, vidiš li nekoga tko je samo-

pravedan i ponosan, prvo mu ukaži na to da je grešnik i da treba Boga.)

Načini molitvenu listu svoje obitelji, suradnika, susjeda, neprijatelja i moli

za njih svaki dan.

C. BUDI OTVOREN ZA BOŽJE VODSTVO

Dj 8:4-8 - Filip je uključen u masovno evangeliziranje.

Dj 8:26-38 - Božjom rukom vođeni susreti - situacije u kojima nam Bog

dovede nekoga u život kako bismo mu mogli podijeliti evanđelje.

Moli za takve susrete ili prilike kako bi podijelio evanđelje.

Iskoristi prilike koje Bog šalje na tvoj put.

Trebamo se pouzdati u Duha Svetog i mudrost koju nam on može dati.

III. JEDNOSTAVAN SAŽETAK

M. MILOST

Nitko ne želi i ne može zaraditi Božji dar vječnog života.

To je u potpunosti besplatan dar.

Mnogi ljudi ga pokušavaju zaraditi na svoj način: dobri su prema sus-

jedima, drže 10 zapovijedi.

Zašto se milost ne može zaraditi razumljivo je ako znamo što Bog kaže o

čovjeku.

Č. ČOVJEK

Ljudi su grešni - beznadno, bespomoćno, učestalo grešni.

55

Upoznavanje

obiteljiČovjek je rođen kao takav i ne može se sam promijeniti.

Bog zahtijeva savršenstvo (Mt 5:48) za ulazak u nebo, dakle, nitko ne ide

u nebo.

To bolje razumijemo ako razumijemo što Biblija kaže o Bogu.

B. BOG

Bog je savršen i pravedan. On mrzi grijeh i mora pravilno kazniti grešnike

Bog je također i ljubav. On voli tebe i mene i ne želi nas kazniti za grijeh.

Bog je u dvojbi: kako nas može pustiti u nebo kad bismo trebali biti

savršeni, a mi smo grešni i on mora kazniti grijeh. Pa ipak, on nas očajnički

ljubi. On je riješio tu dvojbu na predivan način.

K. KRIST

Bog je došao na svijet u osobi Isusa Krista.

Isus je bio čovjek, ali i BOG.

On je zauzeo naše mjesto i uzeo naše grijehe na sebe te je platio kaznu

za sve što smo učinili. No, i uskrsnuo je treći dan.

On je umro kako mi ne bismo morali umrijeti. On je ustao iz mrtvih kako

bismo mi mogli imati vječni život.

Način na koji možemo iskusiti ovu divnu mogućnost jest po vjeri.

V. VJERA

1. Vjera nije čisto intelektualna spoznaja.

2. Vjera nije “obraćenje iz lisičje rupe”: vapaj Bogu kad si u nevolji i kad problemi

prođu, zaboravljaš ga.

3. Vjera je stavljanje povjerenja u Boga, u potpunosti vezano uz ono što je uči-

nio za mene.

4. Ja otvaram svoje srce i tražim oproštenje svojih grijeha, molim ga da uđe u

moj život.

56

Upoznavanje

obiteljiPokazati potrebu za obraćenjem: npr. RAZUMIJEŠ LI TO? IMA LI BILO KOJI RAZLOG

ZAŠTO TI NE BI MOGAO PRIHVATITI ISUSA KRISTA UPRAVO SADA?

Bog je onaj koji dovodi ljude do odnosa sa sobom, ali On to gotovo uvijek čini

preko nas. Moramo biti svjesni da smo ti i ja Njegove ruke, noge i usta.

57

Upoznavanje

obiteljiDESETA LEKCIJA

UPOZNAVANJE OBITELJSKOG IDENTITETA I STRUKTURE

I. KAKO JE CRKVA IZGLEDALA U NOVOM ZAVJETU?

Postavlja nam se važno pitanje: kako je izgledala novozavjetna crkva i što Biblija

smatra Crkvom. Jesu li nam potrebne građevine, teološke škole, ceremonije

da bismo se mogli nazivati Crkvom? Na ova ćemo pitanja dati odgovor

utemeljen na Bibliji.

A. CRKVA SU LJUDI - 1 Kor 1:2

Def.: Crkva je zajednica svih nanovno rođenih/istinskih vjernika bez obzira

na vremenske ili prostorne granice. Crkva su uvijek ljudi, a ne građevine,

rituali ili institucije.

Mt 18: 20 - ´Gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tu sam ja s nji-

ma.’ - namjera u srcima ljudi je dovoljna da bismo bili Crkva. Nije potreb-

no nikakvo institucionalno organiziranje da bismo bili biblijska crkva.

Crkva je istovremeno i nevidljiva i vidljiva tvorevina:

Nevidljiva crkva - ona je koju Bog vidi. Sastoji se od pojedinaca čija

srca pripadaju Njemu i koji su nanovno rođeni, bez obzira na to gdje

se nalazili. 2 Tim 2:19 - ´Bog poznaje svoje...’; 1 Sam 16:7 - Bog gle-

da što je u srcu.

Bog pozna srca ljudi, zna ispovijedamo li vjeru iskreno ili ne. Dakle, u

pogledu spasenja smo sigurni ljubimo li istinski Krista. Članstvo u nekoj

crkvi ne jamči ispravan odnos s Bogom niti 100-postotno spasenje.

Potreban nam je osobni odnos s Kristom, i to kontinuiran.

Vidljiva crkva - različiti su organizacijski oblici crkve onako kako je

ljudi vide. Riječ je o crkvi kao organizaciji. Možemo biti članom neke

crkvene organizacije, a ne biti spašeni. U tu crkvu ubrajamo sve one

koji ispovijedaju vjeru, no konačnu sigurnost u pogledu spasenja daje

58

Upoznavanje

obiteljinam odgovor na pitanje: jesmo li nanovno rođeni Božjim Duhom i jesmo li postali dio nevidljive Kristove crkve. Na primjer, netko se može

priključiti crkvi, dolaziti na bogoslužja, poznavati kršćansku doktrinu,

kršćansku terminologiju, ali nikad ne imati osoban odnos s Bogom.

Zato moramo preispitati svoje srce kako bismo bili sigurni da ono

pripada Kristu, pa nećemo biti posramljeni u dan kad stanemo pred

Njega. Mt 7:21-27 - Isus govori da netko može biti dio vidljive crkve,

a ne imati odnos s Bogom. To je zamka u kojoj mnogi danas žive i

misle da im crkva jamči spasenje. To je zabluda jer spasenje je samo

u Kristu Isusu, (Dj 4:12).

Posvećeni - učinjeni svetima po Božjem oproštenju. Krist je naša svetost i

Bogu dolazimo po Njegovoj žrtvi, (Heb 10:1-18; 1 Kor 1:30).

´U Kristu´ - Krist ´u´ njima po Duhu Svetom (Ef 1:13) - Crkva je sakrivena

u Bogu. Ima sigurnost u Kristu Isusu (od sotone i njegovih napada, od

osude, od Božje kazne i sl.). Blagoslov i sigurnost nalaze se u činjenici da

smo ti i ja, kao dio Crkve, ´u Kristu’.

B. CRKVA SU LJUDI SAVEZA (OBITELJ)

Grč koinonia - zajedništvo - savezni odnos - to nije samo zajedništvo pop-

ut onoga u svjetovnim organizacijama. To je jače zajedništvo:

- s Ocem i Sinom (1 Iv 1:3b)

- jedni s drugima - biti članom crkve znači biti u zajednici s drugim vjernici-

ma koji ispovijedaju vjeru u Krista. Nema vjernika koji živi sam. Kršćanstvo

nije vjera samotnjaka nego vjera zajedništva, (Heb 10:25; Dj 4:32-35; 1

Iv 1:3). Kršćani se nazivaju braćom i sestrama.

C. CRKVA SU LJUDI KOJI ŽIVE S DRUKČIJIM MOTIVIMA NEGO SVIJET - ŽIVE PO DUHU

SVETOM

Pozvani od Duha Svetog - On želi učiniti u našem životu svoje djelo želi

nas nanovno roditi i otkriti nam Oca. Samo Duh Sveti nas može uvesti u

zajedništvo s Ocem. Samo On može učiniti da postanemo dio istinske

Kristove crkve (Iv 6:63, 65):

- Duhom osnaženi

- Duhom motivirani

59

Upoznavanje

obitelji- Duhom vođeni

- Duhom disciplinirani.

Duh Sveti koristi ljude, svoje sluge, koristi razne druge načine (okolnosti itd.)

da učini ovo djelo u nama.

D. CRKVA SU LJUDI VOĐENI OD VOĐE - SLUGE KOJI NE TRAŽI DA GA SLIJEDE RADI

NJEGA SAMOGA

Vođa je upravitelj Božje kuće, a ne svog vlasništva.

Razumije da Isus gradi Crkvu - on sije i on zalijeva, ali Bog čini da raste,

vodi kao što otac vodi svoju obitelj.

II. KAKO DJELUJE CRKVA CJELOVITOG EVANĐELJA?

* Povezani smo sa Međunarodnom Foursquare Crkvom:

1. daju nam odgovornost

2. pomažu u vrijeme potrebe davanjem savjeta i vodstvom

3. omogućuju nam služenje na područjima diljem svijeta i pomažu oko admin-

istracije u SAD-u

4. oni ne određuju stil ili filozofiju ili viziju službe - to je u rukama lokalnog pas-

tora.

* VODSTVENI TIM:

1. pastor - vizija, nadgledanje, glavno učenje

2. pomoćni pastori - pomažu u nošenju vizije, nadgledanju određenih službi i sl.

3. starješinski zbor - vodi određene službe, odbor vodstva za ovu lokalnu službu,

pomaže u upravljanju crkve

4. đakoni - dušebrižnici, služe u određenim službama, savjetnici pastoralnom

timu, pomažu u vodstvu.

60

* NAČIN OBUČAVANJA:

1. pastor Mario Dučić usvojio je model obučavanja vodstva - njegova je uloga

da poučava, trenira i pomaže u aktivnom vršenju službe (pomaže drugima

iskusiti život u obilju)

2. pastor je “glavni trener” poučavanja, treninga, davanja nadgledništva

“pomoćnim trenerima” i timu uopće

3. pomoćni pastor i starješinstvo su “pomoćni treneri” koji rade izravno s

određenim dijelom tima, poučavaju, treniraju i upućuju; zajednica je “tim”

koji igra “utakmicu” nazvanu službom - svjedočenje, poučavanje, molitva,

učeništvo, darovi Duha Svetog itd.

* ODGOVORNOST:

1. odgovornost je vrlo bitna za učinkovitu službu

2. pastor je odgovoran nadglednicima CCE-a te Međunarodnoj Foursquare Crkvi

3. pomoćni pastor je odgovoran pastoru i starješinskom zboru

4. starješinski je zbor odgovoran pastoru i pomoćnom pastoru CCE-a;

vodstveni je tim odgovoran na području poštenja, moralne čistoće, financ-

ijskog poštenja, upravljanja zajednicom u ljubavi i milosti, obiteljskog života,

doktrinarne istine.

61

Upoznavanje

obiteljiJEDANAESTA LEKCIJA

UPOZNAVANJE OBITELJSKE VIZIJE

I. VAŽNOST VIZIJE ZA KRŠĆANSKI ŽIVOT

A. ŠTO JE VIZIJA?

Izr 29:18 – ´Kad objave nema, narod se razuzda...’

´Kad nema otkrivenja (revelation)...’ (NIV);

´Kad nema otkrivenja (´proročke vizije’)...’ (NKJV)

Def.: Vizija je jasna slika budućnosti koja nas pokreće na djelovanje, a proizlazi

iz našeg odnosa s Bogom.8

Elementi vizije:

Jasna slika budućnosti - vizija je uvijek slika budućih stvari. To je ono što želimo

postići ili kakvi želimo biti. Ona uvijek predstavlja ono stanje u koje želimo doći

u svom odnosu s Gospodinom. Također, ona može biti, a uvelike i jeste, bitno

različita od našeg sadašnjeg stanja. U vremenima kušnje upravo je vizija ta

koja nam daje snagu za djelovanje. Kad držimo pogled ´gore’ na Kristu i viziji

koju nam je on dao, imamo snage suočiti se s preprekama i iskušenjima koja

stoje na putu njezina ostvarenja. (Lk 2:41-52 - Isus je imao jasnu sliku budućih

događaja; Mk 10:32-34 - odlazak na križ).

Vizija nas pokreće na djelovanje - ovo je vrlo značajan element vizije. Ona

nas motivira na djelovanje kako bismo došli do onog cilja koji želimo postići.

Pomaže nam donositi ispravne odluke koje će biti u skladu s tom vizijom. Ako

imamo viziju, moći ćemo lakše odlučiti kad se nađemo na prekretnici života.

(Heb 11:24-27 - Mojsije je bio spreman izabrati zlostavljanje jer je to bilo u

skladu s njegovom vizijom; Mt 26:54 - Isus je znao da je njegova svrha ispuniti

Očevu volju)

8. Neki definiraju viziju kao ´...jasnu sliku onoga što vođa vidi da bi njegova grupa trebala biti ili činiti’ (Haggai, J. E. (1986) Lead On. Leadership that endures in a channging world. Haggai Institute. Str.12;). Ovakve definicije vizije obično su usmjerene na vođe koji moraju biti vizionari žele li uspjeti. Ovo je uža definicija vizije jer je ograničena samo na vođe. No, osim vođa, u Božjoj crkvi ima i onih koji nemaju poziv i darove vodstva, ali ipak trebaju imati viziju za druga područja svog kršćanskog života.

62

Upoznavanje

obiteljiVizija mora proizlaziti iz našeg odnosa s Bogom - taj element je ono što razlikuje

istinsku Bogom danu viziju od naših ljudskih planova.

Mojsijeva vizija - proizašla iz odnosa s Bogom - Izl 3:10; 4:12.

Isusova vizija - Lk 3:22.

Primjer ljudske i Bogom dane vizije - Pavao, govor pred Agripom - Dj 26.

Pavlov plan koji je dolazio iz njegova razuma, a ne iz odnosa s

Gospodinom, stih 9-11.

Vizija za Pavlov život koja je došla iz odnosa s Gospodinom, stih 12-23.

Jak 4:13,14 - Tu Božja riječ govori protiv vizije/plana koji dolazi iz naše

snage.

Stih 15,16 stavlja naglasak na odnos s Bogom - ́ Ako Gospodin htjedne...’

Jakov ovdje ne govori protiv vizije i protiv planiranja radi ostvarenja te viz-

ije nego govori protiv naše ljudske bahatosti i planiranja svog života, svoje

karijere ili kršćanske službe bez odnosa sa Stvoriteljem.

Vizija može dolaziti kao rezultat nadnaravnog susreta s Bogom, ali ne mora

uvijek doći kao rezultat nadnaravne manifestacije. Pravilo: što je vizija jače

nadnaravno izražena, to će Bog od nas tražiti veće korake vjere i vjerojatno

velike žrtve za svoje kraljevstvo (npr. Pavao, Mojsije itd.).

Vizija je vrlo značajan dio kršćanskog života i svaki kršćanin, a i svaka crkva,

treba imati viziju koja dolazi od Gospodina.

II. KAKO MOGU ZNATI KOJE CRKVE BOG ŽELI DA POSTANEM ČLAN?

A. CRKVA MORA IMATI BIBLIJSKU VIZIJU

Bog želi da budemo ugrađeni u lokalnu crkvu koja ima jasnu viziju što želi.

Svrha Crkve nije ostvarivati dobre i prijateljske međuljudske odnose niti hraniti

siromašne. Iako su to dobre stvari koje treba činiti, temeljna je zadaća Crkve

propovijedati i živjeti poruku spasenja.

Crkva nije socijalni klub, nego je zajednica sa svrhom i poslanjem u svojem

okruženju (propovijedati poruku spasenja i spašavati izgubljene duše).

Mt 28:19,20; Mk 16:15-18 - tzv. velika zapovijed; Dj 1:8 - biti Kristovim

svjedocima; Dj 2:40 - propovijedati poruku spasenja; Dj 4:33 - apostoli

svjedoče za uskrsnuće, ne odustaju od vizije; Dj 26:19,20 - Pavlova ustra-

63

Upoznavanje

obiteljijnost u viziji; 1 Pt 2:9 - kraljevsko svećenstvo koje treba ´razglasiti’ slavna

Božja djela.

Svi ovi stihovi govore o viziji koju su Isus i apostoli imali za crkvu. Moramo

biti članovi crkve koja je predana ostvarenju biblijskih ciljeva jer će samo

takvu Bog blagosloviti i ona neće promašiti svoj cilj.

B. MORAŠ SE SLAGATI S VODSTVOM

Ovo je značajno jer je vodstvo odgovorno pred Bogom za lokalnu viziju i

najčešće vizija za lokalnu crkvu dolazi preko njezinih vođa. Ti i ja moramo

pokazivati interes i želju ugraditi se u tu viziju.

Ako ne podupiremo viziju koju vođe imaju za lokalno tijelo, bit ćemo ka-

men smutnje i nećemo se moći djelotvorno ugraditi niti biti zadovoljni.

Na taj način stvarat ćemo probleme čiji je uzrok neslaganje s vizijom ili

ljudima.

Izr 6:16-19 - Bog mrzi kad zamećemo svađu među braćom, a to se vrlo

često može dogoditi jer pojedinci misle da znaju bolje od vođa. Ako je to

istina, potrebno je razgovarati s vođama, ali im uvijek moramo pomoći u

njihovu radu za Gospodina.

1 Sol 5:12-13 - Stav prema onima koji se trude.

Heb 13:17 - Podložnost vodstvu.

1 Pt 5:5 - Pokornost mladića vodstvu.

C. MORA POSTOJATI MJESTO ZA TEBE KAKO BI POMOGAO ISPUNITI

VIZIJU LOKALNOG TIJELA

Biblija Crkvu naziva tijelom u kojemu je svaki ud važan kako bi ono moglo

funkcionirati. Bog ti je dao talente koje drugi trebaju prepoznati i koje ti

onda trebaš iskoristiti u lokalnom tijelu.

Rim 12:4-8; Ef 4:15,16; 1 Kor 12:14-28

Za ostvarenje lokalne vizije potreban je svaki član i uvijek će biti manjak

radnika (Mk 6:34 - hranjenje ljudi: Isus - učenici - narod).

64

Upoznavanje

obiteljiD. TI I TVOJA OBITELJ MORATE BITI DUHOVNO NAHRANJENI

Lokalna crkva treba dati biblijski utemeljena učenja za tebe i tvoju obitelj

kako biste mogli biti duhovno izgrađeni. Pastiri su odgovorni za propovi-

jedanje istine Božje riječi, bez obzira je li to popularno ili nije.

1 Pet 5:1-4 - Dužnosti pastira.

Ez 34:11-16 - Jahve - pastir Izraelov - primjer pastira.

1 Tim 4:1-5 - Dužnost propovijedanja biblijske istine.

Dj 20:28-35 - Upute efeškim starješinama.

Dj 6: 4 - Pastiri moraju biti ljudi molitve i Riječi (zamka - previše rada i nep-

otrebnih stvari).

E. MORAŠ ZNATI DA TE DUH SVETI POSTAVIO U ODREÐENU LOKALNU CRKVU

Sve prethodne stvari možemo znati umom, ali moramo imati

svjedočanstvo Duha Svetog da bismo bili dio nekog lokalnog tijela.

1 Kor 12:13 - Napojeni Duhom u jedno tijelo.

Dj 16: 14d - Bog je otvorio srce Lidiji koja se ´priklonila’ Pavlovim riječima

i postala dio crkve koju je Bog tamo započeo.

III. VIZIJA CRKVE CJELOVITOG EVANÐELJA

A. NAŠ IDENTITET

Mi smo životvorna crkva sačinjena od ljudi koji su iskusili obilat život kroz Isusa

Krista. Služimo i vršimo utjecaj na svoju zajednicu (društvo) tako što težimo izlaziti

ususret potrebama pojedinaca i zajednice.

B. NAŠE POSTOJANJE

CCE postoji iz dva razloga: pred Boga donosimo iskreno obožavanje kroz

poslušnost Njegovoj riječi, Bibliji, i kroz živo, Duhom ispunjeno slavljenje. Pronosimo

poruku obilatog života gradu Zagrebu i čitavu svijetu.

C. NAŠI CILJEVI

Naš je cilj pomoći pojedincima kako bi ispunili Božju svrhu i sudbinu za svoj život

i izgradili jake obitelji. Također, želimo uspostaviti središnju lokalnu crkvu od cca.

500 članova. Uspostaviti zagrebačku mrežu s kućnim grupama, kao i lokalne

crkve u Zagrebu i Republici Hrvatskoj.

65

Upoznavanje

obiteljiD. NAŠA POVEZANOSTNAŠA POVEZANOSTŠA POVEZANOSTA POVEZANOST POVEZANOSTPOVEZANOST

E. NAŠA MISIJANAŠA MISIJA

Donijeti evanđelje u svako mjesto gdje ono nije prezentirano u cjelovitosti.

Promijeniti pojedince i društvo kroz pokajanje i osobnu vjeru u Isusa Krista.

Prezentirati evanđelje na praktičan način kroz raznolikost darova, talenata, osob-

nosti i službi.

F. NAŠA STRATEGIJA

Doseći izgubljene (evangelizacija).

Podučiti spašene (učeništvo).

Poslati učenike (misija).

G. NAŠA VIZIJAŠA VIZIJA

Doseći Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,ći Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,i Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, aktivno učeništvo i evangelizaciju,aktivno učeništvo i evangelizaciju, učeništvo i evangelizaciju,učeništvo i evangelizaciju, i evangelizaciju,i evangelizaciju, evangelizaciju,evangelizaciju,,

predanjem te širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. te širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.te širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. i etičnih načela Božjeg kraljevstva.i etičnih načela Božjeg kraljevstva. etičnih načela Božjeg kraljevstva. načela Božjeg kraljevstva.načela Božjeg kraljevstva. Božjeg kraljevstva.Božjeg kraljevstva. kraljevstva.kraljevstva.

CCE je povezana sa Međunarodnom Foursquare Crkvom iz Amerike, koja nam

pomaže administracijom u SAD-u, savjetovanjem, nadgledništvom, akreditacijom

rukopolaganja i tome sl., kao i ostalim kršćanskim crkvama u Republici Hrvatskoj.

Naglasak naše službe je ispunjavanje potreba pojedinaca koji žive u našem društvu.

Upoznavanje

obitelji

67

Upoznavanje

obiteljiDVANAESTA LEKCIJA

VJEROVANJE MOJE OBITELJI

VJEROVANJE CRKVE CJELOVITOG EVANÐELJA

VJERUJEMO:1) u usmeno nadahnuće Biblije, (2 Tim 3:16; 2 Pt 1:20)

2) u jednog Boga koji vječno postoji u tri osobe; u Ocu, Sinu i Duhu Svetom

3) da je Isus Krist jedinorođeni Sin Oca, začet po Duhu Svetom i rođen od djevice

Marije; da je bio razapet, pokopan i uskrsnuo od mrtvih; da je uzašao na

nebo i da danas sjedi s desne strane Ocu kao zastupnik

4) da su svi zgriješili i ostali bez slave Božje i da je pokajanje zapovijed Božja

svima i neophodno za oproštenje grijeha, (Rim 3:9-18; 3:23)

5) da su opravdanje, obnova i novi život dobiveni po vjeri u krv Isusa Krista, (2

Kor 5:21; Rim 3:24-26; 1 Kor 1:30; Kol 1:21,22)

6) u posvećenje koje slijedi novo rođenje, kroz vjeru u krv Isusa Krista, kroz Riječ i

po Duhu Svetom, (Ef 4:17-32)

7) da je svetost Božji standard za život Njegova naroda, (Rim 12:1,2; Heb 3:4;

Gal 6:7,8; 1Pt 1:14-17)

8) u krštenje Duhom Svetim kome je preduvjet čisto srce

9) u govorenje drugim jezicima koji dolaze na poticaj Duha Svetog, i to je pri-

marni dokaz krštenja Duhom Svetim

10) u krštenje vodom uranjanjem; svi koji se pokaju trebaju biti kršteni u ime

Oca, Sina i Duha Svetoga

11) da je božansko iscjeljenje dano svima u djelu otkupljenja

12) u Gospodnju večeru

13) u drugi Isusov dolazak; prvo, kako bi uskrsnuo pravednike koji su umrli i sa

sobom na nebo poveo sve živuće svece; drugo, da kraljuje na zemlji tisuću

godina, (Otk 19:11-16; 1Kor 15:50-53; 1Sol 4:16,17; Otk 22:20)

68

Upoznavanje

obitelji14) u tjelesno uskrsnuće; vječni život za pravednike i vječnu kaznu za pokvar-

ene, (Otk 20:12-15).

TAKOÐER, VJERUJEMO:

15) da su darovi vodstva: apostol, prorok, evanđelist, pastor, učitelj - dani od

Isusa Krista kad je uskrsnuo od mrtvih te vrijede za Crkvu i danas

16) da su manifestirajući darovi Duha Svetog: riječ mudrosti, riječ znanja, vjera,

darovi iscjeljenja, čuda, proroštva, razlučivanje duhova, jezici i tumačenje

jezika; oni vrijede za Crkvu danas i trebali bi ih prakticirati pojedinci poma-

zani Duhom Svetim koji su poznati vodstvu crkve i opunomoćeni za takvu

službu.

69

Upoznavanje

obiteljiTRINAESTA LEKCIJA

TEMELJNE VRIJEDNOSTI I OPERATIVNE SMJERNICE

UČENIŠTVOVjerujemo i primjenjujemo biblijsko učeništvo, što podrazumijeva aktivno

slušanje i sudjelovanje svakog vjernika-laika u radu crkve, što za posljedicu ima

učinkovito širenje Božjeg kraljevstva. (Mt 28:18-20)

CJELOVITOST NAUKENaša nauka temelji se na cjelovitom razumijevanju Biblije, a očituje se u kval-

itetno uravnoteženoj spoznaji i praksi biblijskih istina koje donose dobrobit za

cjelokupno ljudsko biće - duh, dušu i tijelo. Na taj način se „stvaraju“ kvalitetni

vjernici koji svojom zrelošću, ponašanjem i pravednim karakterom u društvu oko

sebe svjedoče za evanđelje Isusa Krista. (Tit 2:7b-8; Dj 2:42)

INTEGRITETPrepoznajemo da je integritet osobe ključan dio kršćanskog svjedočanstva.

Smatramo da podrazumijeva moralnost, cjelovitost karaktera, dosljednost u

riječima i djelima, povjerenje te beskompromisnu privrženost biblijskim vrijed-

nostima pravednosti i poštenja. (Fil 3:12-15)

LJUBAVSve činimo kako bi naši odnosi bili motivirani i vođeni aktivnom Božjom ljubavi;

koja daje a da ne traži nešto zauzvrat, a očituje se u jakim međusobnim ve-

zama bez obzira na različite osobnosti, pozive, darove i talente. Uvijek djeluje u

interesu drugih, a uključuje služenje i požrtvovnost. (Kol 3:14)

70

Upoznavanje

obiteljiRADOSTNaši su životi primjer istinske radosti u svemu što činimo; bilo da se to odnosi

na služenje u crkvi, obitelji ili na ostale svakodnevne poslove. Sve što činimo

- činimo bez mrmljanja - radosno i predano, svjesni da kroz bilo koje djelo ili

situaciju služimo Gospodinu. (Rim 14:17; Fil 4:4)

MILOSR\ESvakom čovjeku iskazujemo milost i milosrđe koja je potrebna za njegovu ob-

novu ili posvećenje. Ovakav stav ne odnosi se samo na materijalne stvari već i

na naše odnose i stavove. Jedni drugima opraštamo pogreške te izbjegavamo

neopraštanje, zamjerke i gorčinu. (Ef 2:8-9; Kol 3:12-13)

JEDINSTVOJedinstvo je jedan od temelja za postizanje naše misije, vizije i ciljeva. Ono se

očituje u neraskidivom predanju Bogu i aktivnom širenju njegova kraljevstva te

međusobnom zajedništvu koje se ne mijenja zbog težih okolnosti. Izbjegavamo

uniformiranost te stvaramo biblijsko jedinstvo koje se postiže držanjem Kristovih

zapovijedi, molitvom te kvalitetnom komunikacijom. (Ef 4:3-6; Lk11:7)

IZVRSNOSTVoljno i predano te na najbolji mogući način koristimo sve svoje mogućnosti,

pozive, darove i talente koje smo dobili od Gospodina, kako bismo što kval-

itetnije i učinkovitije izvršili osobno poslanje i misiju crkve. U tome smo odlučni,

predani i hrabri. (Kol 3:23-24)

MUDROSTBožja nas mudrost usmjerava i određuje naše razmišljanje, govor, stavove i

pomoć nam je pri donošenju odluka. Omogućuje nam ispravno prosuđivanje

raznih okolnosti i odnosa. Pažljivo slušamo savjete i ne donosimo ishitrene od-

luke.

(Jak 1:5; Izr 3:13-15)

71

Upoznavanje

obiteljiLOJALNOSTLojalni smo i vjerni; čvrsto držimo svoje riječi i saveze. Vjerni smo svojim danim

zavjetima, uspostavljenim autoritetima; našoj misiji, viziji i ciljevima te našoj crkvi

bez obzira na cijenu predanja. (2 Tim 3:10-11; Otk 2:10)

JAKE OBITELJIVjerujemo da je obitelj temeljna jedinica društva i učinkovite crkve. Zato su naše

obitelji uređene i vođene na temelju biblijskih principa pravednosti. Poseban

naglasak stavljamo na muškarca kao duhovnog voditelja obitelji. Ne žrtvujemo

svoje obitelji radi svoga poslanja, već zajedno s njima služimo Gospodinu. (Post

2:24; Ef 5:22-25; Ef 6:1-31; Tim 5:8)

OPERATIVNE SMJERNICE CRKVE CJELOVITOG EVAN\ELJAKako bi naša crkva bila zdrava te rasla u zrelosti, odlučujemo koristiti sljedeće

operativne smjernice...

ISKRENOSTIskrenost je temelj našeg odnosa i komunikacije. Iskreni smo u djelima, riječima

i motivima svoga srca. Naš je odnos izravan, jednoznačan i iskren bez manipu-

liranja, dvoznačnosti i namjernog sebičnog zavođenja. (Ef 4:25)

KOMUNIKACIJAU komunikaciji smo otvoreni i istiniti prema svima uzimajući u obzir razlike

mišljenja i stavova koji nisu u suprotnosti s temeljnim biblijskim naukama i obras-

cima ponašanja. (Ef 4:15)

TIMSKI RADNe djelujemo samostalno, već vjerujemo i djelujemo timski pri čemu svatko

od nas ulaže svoje darove, talente i pozive. Tako učinkovitije djelujemo prema

zajedničkom interesu. (1 Kor 12:12; Rim 12:4-5)

72

Upoznavanje

obiteljiME\USOBNA BRIGASuosjećajni smo i osjetljivi na međusobne potrebe te iskreno i bez pretvaranja

pomažemo jedni drugima ne gledajući samo na svoju vlastitu korist.

(1 Kor 12:26-27; 1 Iv 4:11)

PRIHVAĆANJE/POŠTOVANJEPrihvaćamo sve ljude u svoje društvo te iskazujemo svima poštovanje bez obzira

na razlike u socijalnom statusu, naobrazbi ili položaju. (Fil 2:3; 1 Pt 4:8)

RJEŠAVANJE SUKOBAMeđusobne sukobe i nesuglasice rješavamo prema biblijskim principima iz

Evanđelja po Mateju 18:15-16 i drugih dijelova Biblije, uz izbjegavanje ogov-

aranja i klevete, a radi izmirenja i obnove odnosa. Ne zadržavamo povrede i

zamjerke te izbjegavamo rješavanje sukoba na neprikladne načine. (Ef 4:32)

UČINKOVITOSTPredani smo donošenju učinkovitih rezultata. Usredotočeni smo na svoje prioritete

koji su u skladu s našom misijom, vizijom i ciljevima. Redovito prilagođavamo

svoje metode kako bismo ispunili svoje poslanje. Izbjegavamo djela koja don-

ose neučinkovite rezultate.

(Izr 10:4; Izr 14:23; 1 Kor 3:7)

ODGOVORNOSTPreuzimamo na sebe potpunu odgovornost za povjerene nam dužnosti - kako

u crkvi tako i u svakodnevnom životu. Točni smo i pouzdani. Sve činimo čiste

savjesti, poštujući državne zakone i propise.

PODUČAVANJESmatramo da je za kvalitetan život crkve potrebno aktivno i stalno osposobljava-

ti sve vjernike i voditelje. Raznim metodama podučavamo vjernike o njihovim

darovima te ulozi u društvu i crkvi. (2 Tim 2:1-2; Ef 4:11-13)

73

Upoznavanje

obiteljiPODLOŽNOST AUTORITETIMAPoštujemo osobe koje su na položajima autoriteta u našem društvenom i crkven-

om životu, znajući da su oni uspostavljeni od Boga za naše dobro. Odbijamo

mrmljanje i svako neprikladno ponašanje te im iskazujemo čast. (1 Tim 2:2)

ME\USOBNA PODLOŽNOSTPrihvaćamo biblijske principe međusobne podložnosti te posebno odgovornosti.

Vjerujemo da smo pozvani nositi bremena jedni drugima. Tako se međusobno

potičemo na rast prema duhovnoj zrelosti. (Rim 15:1; Gal 6:2)

OHRABRIVANJEIzgrađujemo u vjeri, ukazujemo na pozitivne kvalitete i potičemo na ostvarivanje

Božjeg plana i svrhe za nečiji život. Odričemo se negativnih i kritičkih stavova koji

ne pridonose izgradnji drugih. (Heb 10:25b; 1 Sol 5:11)

DOLAZAK NA SASTANKEPotičemo svakog vjernika na aktivno sudjelovanje u zajedničkim sastancima te,

ako je moguće, na prilagodbu društvenih aktivnosti koje sprečavaju dolaske.

(Heb10:25)

Upoznavanje

obitelji

75

Upoznavanje

obiteljiČETRNAESTA LEKCIJA

KAKO PREMOSTITI OBITELJSKE RAZLIKE

“Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!”

Spasitelj (Iv 15:12)

CRKVA CJELOVITOG EVANÐELJA

PRAVILA RJEŠAVANJA NESUGLASICA

IZJAVA

CCE je precizirala korake izmirenja i disciplinskog procesa za obnovu člana

crkve i/ili službenika evanđelja koji je sagriješio, slomio zajedništvo s Kristovim tije-

lom i/ili sudjelovao u ponašanju koje kompromitira sveto življenje i kršćansku vjeru.

Ovi koraci obnove temelje se na biblijskim principima i zapovijedi da “nosimo

terete jedni drugima i tako ispunimo zakon Kristov” (Gal 6:1,2).

“Braćo, ako i upadne tko u kakav prekršaj, takvog vi duhovni ispravljajte

u duhu blagosti! I pazi na samoga sebe da i ti ne budeš iskušan! Nosite

bremena jedan drugoga, te ćete tako ispuniti zakon Kristov!” (Gal 6:1-2)

Želja srca i briga vođa, a i cijele zajednice je da osoba koja je pala bude duhovno

i emocionalno obnovljena. Naš je cilj da ona uzraste u zrelosti i punini Isusa Krista

te da služi pod pomazanjem Duha Svetoga na slavu Njegova imena.

BIBLIJSKA OSNOVA ZA OVAKAV STAV

Ovakav se stav temelji na Isusovim uputama u Mateju 18:15-18. U skladu s

tim principima, bit će poduzimani sljedeći koraci kako bi se Božje kraljevstvo

učinkovito širilo:

76

Upoznavanje

obiteljiI. NESUGLASICE, SUKOBI, SVAÐE, RAZMIRICE IZMEÐU ČLANOVA CRKVE

Kada bilo koji član ili vođa ima nešto protiv drugog člana ili vođe CCE-a, treba

poduzeti sljedeće korake.

1. Otići do tog pojedinca nasamo i tražiti izmirenje i rješenje nesuglasica.

2. Ako stvar ostane neriješena, zamoliti pastora (pomoćnog pastora, starješinu

ili đakona) da zajedno odu k tome pojedincu radi rješavanja nesuglasica.

3. Ako stvar i dalje ostaje neriješena, zamoliti saslušanje pred pastoralnim vod-

stvom. Ako je optužba valjana, optuženi će član biti pozvan na odgovornost

za rješavanje stvari i prilagođavanje svog ponašanja radi postizanja skladnih

odnosa u lokalnoj crkvi.

4. Ako je stvar i dalje neriješena, pastoralno će vodstvo poduzeti korake disci-

pliniranja, uključujući mogućnost odstranjivanja te osobe s bilo koje pozicije

vodstva.

5. Ako član odbije prihvatiti disciplinski postupak i ne želi razriješiti nesuglasice,

poduzet će se koraci mogućeg odstranjivanja iz članstva crkve (Mt 18:15-18).

II. GRIJEH ILI DRUGO NEMORALNO PONAŠANJE ČLANA CRKVE

Kad član, koji nije dio vodstva ili đakonata, bude uključen u ponašanje protivno

Pismu (prema učenju CCE-a), ili je općenito nemoralno, postoje dovoljni razlozi

za discipliniranje. Tada će se pravila rješavanja nesuglasica primijeniti u skladu

s Mt 18:15-18, Rim 16:17-18, 1 Kor 5:1-11, Gal 1:8-9 i Tit 3:10-11. Poduzet će se

sljedeći koraci.

1. Nakon saslušanja optužbe, pastor, pomoćni pastor ili starješina istražit će

optužbu radi provjere njezine valjanosti. Istraga može uključivati, ali ne mora

biti ograničena samo na to, istraživanje uzroka nesuglasica radi provjere

točnosti navoda iz optužbe i pronalaženja bilo kojeg dokaza za valjanost i

točnost navoda optužbe.

2. Ako istraga pokaže da je optužba opravdana, pastor, pomoćni pastor ili

starješina otići će do tog pojedinca nasamo i “govoreći istinu u ljubavi” (Ef

4:15) ohrabriti ga na pokajanje i pomirenje s Bogom i lokalnom crkvom. Ako

je doista potrebno, tužitelj može poći s pastorom u taj posjet.

77

Upoznavanje

obitelji3. Ako član nastavi sa svojom pogreškom ili ako odbije pokajanje i pomirenje,

pastor, pomoćni pastor ili starješina zajedno s još jednim ili više vođa, otići

će opet do pojedinca i ponovno, u ljubavi, zahtijevati pokajanje i promjenu

stavova (2 Sol 3:15).

4. Ako se član i dalje odbija pokajati, situacija će anonimno biti iznesena

pred zajednicu radi molitve i posta. Nakon određenog broja dana pastor,

pomoćni pastor ili starješina zajedno s jednim ili više vođa, ponovno će otići

do pojedinca i opomenuti ga u ljubavi.

5. Ako član i dalje ustraje u svojoj pogrešci, bit će pozvan na saslušanje pred

pastoralno vodstvo lokalne zajednice. O tome će biti obaviješten najkasnije

tri dana prije saslušanja (telefonom, e-mailom, pisanim putem ili na drugi prik-

ladan način). Osoba ima pravo biti saslušana i izložiti svoje svjedočanstvo.

6. Ako i nakon saslušanja pred pastoralnim vodstvom lokalne crkve ne bude

pokajanja, pojednica će se odstraniti iz zajednice uz javno čitanje izjave o

tome, što će učiniti pastor. Od zajednice će se tražiti da nastavi moliti i zas-

tupati za tog pojedinca kako bi se kroz ovu disciplinsku stegu mogao pokajati

i vratiti u zajednicu (1 Kor 5:1-11).

7. Disciplinirani član ima pravo na žalbu nadglednicima CCE-a u Republici

Hrvatskoj (rok za podnašanje žalbe je 14 dana pismenim putem, e-mailom,

telefonom ili na drugi prikla dan način). U postupak mogu biti uključeni duh-

ovne vođe drugih crkava koji imaju povjerenje pastoralnog vodstva lokalne

crkve.

8. Nadglednici iz točke 7. imaju autoritet donijeti konačnu odluku bez prava na

ponovnu žalbu.

9. Na temelju ispovijedi i istinskog pokajanja discipliniranog člana, prema pro-

sudbi u ljubavi pastoralnog vodstva, pomirenje i potpuna obnova članstva

će se velikodušno dati (Gal 6:1-2; 2 Kor 2:5-11).

78

III. GRIJEH ILI DRUGI OBLICI NEMORALNOG PONAŠANJA ČLANOVA PASTORALNOG TIMA ILI ĐAKONATA

Koristit će se koraci od jedan (1) do devet (9) iz točke II. (“GRIJEH ILI DRUGO

NEMORALNO PONAŠANJE ČLANA CRKVE”), uz sljedeće iznimke.

1. Optužbe protiv članova pastoralnog tima ili đakonata moraju biti u skladu sa

1 Tim 5:19-20:

• optužba mora imati dva ili tri svjedoka

• članovi pastoralnog tima bit će disciplinirani pred čitavom zajednicom.

2. Prema optužbi, koja se prema prosudbi ostalih članova pastoralnog vodstva

učini valjanom, pastor, pomoćni pastor, starješina ili đakon bit će uklonjeni

sa svoje pozicije tijekom istrage i provođenja koraka iz ove točke.

3. Disciplinski postupak vode nadglednici CCE-a. U postupak mogu biti uključeni

duhovne vođe drugih crkava koji imaju povjerenje pastoralnog vodstva lokalne

crkve.

IV. RAZLOZI ISKLJUČENJA IZ CRKVE:

1. Nemoralni život koji se opravdava - 1 Kor 5:1-13; Rim 16:17-18 - da bismo

isključili nekoga iz lokalnog tijela potrebno je da on konstantno i otvoreno

živi načinom života koji je protivan biblijskom nauku te da ne želi prekinuti

takvo ponašanje. U ovome slučaju postoji razlika: A) postoje oni koji se bore

s grijehom i svjesni su da je njihov način života neprihvatljiv Bogu; uz takve

pojedince crkva mora stati te ih poduprijeti molitvom, savjetovanjem i na

svaki drugi način kako bi došli do konačne slobode; B) druga skupina su

oni koji svoj grešni način života opravdavaju najčešće navodeći da to nije

grijeh; dakle, riječ je o pojedincima koji ne žele pobjedu jer smatraju da nisu

u grijehu; u takvoj situaciji ispunjene su pretpostavke da se osobu isključi iz

zajedništva ako ustrajava u grešnom načinu života.10

Na mnogim mjestima Biblija osuđuje različite oblike nemoralnog ponašanja,

(npr. Gal 5:19-21 - djela tijela; 1 Kor 6:9,10).

10. Matthew Henry, poznati biblijski komentator iz 17. stoljeća, komentirajući herezu nikolaita iz Otk 2 zaključuje da je dužnost crkve isključiti iz zajedništva one koji prakticiraju nemoralan način života i pristaju uz kriva (heretička) učenja. Crkva nema mogućnost fizičkog kažnjavanja pojedinca za grešni način života, ali je dužna poduzeti mjere isključenja iz zajedništva (Matthew Henry, 2001:2467).

79

Upoznavanje

obitelji2. Kriva doktrina - Gal 1:6-10; Tit 3:10,11 - kriva doktrina može prouzročiti veliku

štetu lokalnom tijelu i zato je potrebno biti spreman obračunati se s njom.

Pritom treba paziti da se ne odbacuje pojedinca nego da se usmjere snage

na ispravljanje krivih stavova u duhu bratske ljubavi i prihvaćanja osobe.

Moramo znati da s krivom doktrinom nema kompromisa!

2 Kor 11:3,4 - Pavao kori Korinćane zato što ´strpljivo’ podnose nauku raznih

lažnih učitelja.

Otk 2:12 - Ukor popustljivoj crkvi u Pergamu. Temeljni prigovor koji Isus upućuje

ovoj zajednici je što su tolerirali krivu nauku. ́ Nauka nikolaita’ - srž naučavanja

nalazio se u činjenici da je slobodno jesti hranu koja je bila žrtvovana idoli-

ma te da bludnost nije grijeh. Oni su ljude navodili na krive duhovne prakse i

život u grijehu. Kriva doktrina i različiti oblici nemoralnog života vrlo često idu

zajedno. To su najčešće seksualni grijesi i pohlepa za novcem.

1 Iv 4:1-3 - Upućuje nas na potrebu testiranja duhova kako ne bismo upali

u sotonsku zamku.

Pavao upućuje Timoteja kakav stav treba imati prema onima koji se vole

unedogled raspravljati oko doktrine - (2 Tim 2:23-26; 1 Tim 1:3-7). Moramo

biti svjesni da raspravljanje s drugim vjernicima vrlo često može dovesti do

svađe, a to nije dobro svjedočanstvo.

Upoznavanje

obitelji

81

Upoznavanje

obiteljiPETNAESTA LEKCIJA

KLJUČ OBITELJSKIH BLAGOSLOVA

UVODNovac je važan aspekt ljudskog života. Radi njega možemo biti tužni ili ra-

dosni. Nekad se kaže da se sve vrti oko novca. I kršćani, ti i ja, isto smo tako

ovisni o novcu. Naš se život sastoji i od niza materijalnih potreba i izdataka koji

su prouzročeni činjenicom da živimo u ovome svijetu. Ne trebamo mu robo-

vati, ali ga trebamo radi zadovoljavanja svojih egzistencijalnih potreba i za

širenje evanđelja.

Znamo da je i našem Gospodinu Isusu bio potreban novac (Juda je držao

vreću s novcem), apostolima je također bio potreban novac za ispunjenje

Velike zapovijedi.

I. POSVEĆENA STVAR?

A. ŠTO JE POSVEĆENA STVAR?

Još 7:1-13 - Što se tu dogodilo? Zašto je Bog dopustio neprijateljima svog

naroda da ih pobijede nakon onako velike pobjede kod Jerihona? Neki

su se dotaknuli “posvećene” stvari (herema).

Definicija hebrejske riječi: laqach (lakah) - (2764 Strong’s concordance) -

nešto posvećeno, pod zavjetom, nešto posvećeno Bogu - ova riječ koristi

se nekoliko puta u Levitskom zakoniku, u Brojevima za predmete iz šatora

saveza u pustinji i prinose posvećene Bogu.

B. PRIMJER IZ JOŠUE

Još 6:16-19 - Čitav grad Jerihon bio je posvećen Bogu.

- Nitko nije smio dotaknuti blago grada.

- Sve stvari su trebale ići u Božju riznicu.

82

Upoznavanje

obiteljiJERIHON JE BIO GRAD - DESETINA - Jerihon je bio prva pobjeda - prvo bla-

go nove zemlje. Kao takav, bio je prvina plodova; desetina i sav primitak

zadobijen iz te pobjede pripada Bogu - Njegovoj riznici.

II. PRINCIP DESETINE

A. ŠTO JE DESETINA?

- Def.: To je deseti dio sveg tvog primitka koji pripada Bogu, hebr. ma’ser - deseti dio nečega. U srži davanja desetine nalazi se spoznaja da Bog

posjeduje sve (Izl 19:5; Ps 24:1). Iz toga shvaćanja proizlazi da i mi, vjer-

nici, sve što imamo imamo po Božjoj milosti. Bez obzira na okolnosti u ko-

jima se možemo nalaziti, znamo da se Bog brine za nas. Davanje destine

Bogu je izraz naše poslušnosti i znak predanja našem Gospodinu. Na taj

mu način zahvaljujemo i priznajemo Njegovu milost u svom životu.

Mal 3:10 - Malahija govori da je potrebno ´čitavu desetinu’ donijeti u

riznicu.11

B. USPOSTAVLJENA PRIJE MOJSIJEVA ZAKONA I 10 ZAPOVIJEDI

Post 14:17-24 - Abraham je platio desetinu Melkisedeku, svećeniku

najuzvišenijeg Boga.

Post 28:16-22 - Jakov obećaje plaćati desetinu Bogu.

Još 6:17-19 - Jerihon je grad - desetina.

Izr 3:9-10 - Časti Boga prvinama plodova.

Mal 3:8-10

Desetina je uspostavljena prije Mojsijeva zakona i njezino je plaćanje

nastavljeno i nakon tog razdoblja, jer je to označavalo znak predanja i

poslušnosti Bogu.

C. ISUS JE POTVRDIO PLAĆANJE DESETINE

Mt 23:23 - Isus traži od farizeja da čine najvažnije stvari Zakona i ne presta-

ju davati desetinu.

Iako vidimo da Novi zavjet stavlja više naglasak na unutarnji stav srca

pojedinca prilikom davanja (Lk 21:1-4), princip desetine je i dalje ostao

11. Davanje desetine bilo je uobičajeno mjerilo u Starom zavjetu, a i antičkom svijetu općenito. Razlog tome je da je većina ljudi brojila u desetinama, najvjerojatnije zbog deset prsta na ruci (Morley: Tithe, Tithing u: Elwell, 1996:779).

83

Upoznavanje

obiteljinepromijenjen. Isus je rekao da je to nešto što je dobro i što treba činiti u

znak bogoštovlja, ali pritom ne smijemo zaboraviti na motivaciju davanja.

D. PRINCIPI OSTAJU ISTI U STAROM I U NOVOM ZAVJETU

Mal 3:6-12 - Govori o prokletstvu ili blagoslovu koji je povezan s našim dav-

anjem.

A. PROKLETSTVO ZA NEPOŠTIVANJE BOŽJE DESETINE (stihovi 8 i 9)

- Desetina pripada samo Bogu - čovjek ju ne smije upotrijebiti za sebe

- Ona je SVETA.

- Kada osoba potroši Božju desetinu na osobne potrebe, tada potkrada

Njegovu riznicu

- Desetinu treba donijeti u kuću gdje štuješ Boga.

- Kada osoba ne poštuje ove principe, ona dolazi pod prokletstvo:

- ne može stajati pred svojim neprijateljima u bici

- nebeski prozori su zatvoreni

- sav se novac potroši na male stvari

- njihov rad nije više toliko produktivan.

B. POSEBNO OBEĆANI BLAGOSLOV ZA POSLUŠNOST DAVANJA DESETINE

(stihovi 10-12)

- Bog se bori u bitkama protiv neprijatelja i vraća izgubljeno.

- Bog je obećao obilje u karijeri i povećanu produktivnost.

- Nebeski prozori su otvoreni za izlijevanje blagoslova.

- Stvari koje kradu i uništavaju tvoj primitak bivaju ukorene i uklonjene.

III. POSLUŠNOST DAVANJA DESETINE KLJUČ JE ZA VELIKI OBITELJSKI BLAGOSLOV

A. Primijetite u Jošui ´efekt solidarnosti’:

- sav Izrael je bio proklet zbog neposlušnosti jedne osobe

84

Upoznavanje

obitelji- sav Izrael je bio blagoslovljen kad je stvar bila izglađena

- tvoja obitelj će biti takva

- CCE je isto takva.

B. Malahija govori da iskušamo Boga vezano uz materijalni blagoslov

To je jedino područje gdje Pismo kaže da kušamo Boga i njegovu vjer-

nost. Bog se želi pobrinuti za nas, ali želi vidjeti našu vjernost.

Bog želi blagosloviti tvoj dom, posao i CCE. Tvoja poslušnost u davanju

desetine otvorit će nebeske ustave i tebi i tvom domu i CCE-u.

C. Naš stav prema novcu

Izr 27:23-27 - Mudrost u upravljanju financijama.

Izr 11:29a; 12:24,27 - Poticaj na marljivost u poslu.

Izr 6:6-11 - Izbjegavaj dug, budi marljiv kao mrav koji sakuplja u pravo

vrijeme, izbjegavaj lijenost.

Sve što imamo pripada Bogu, a mi smo samo upravitelji onoga što nam

je povjerio na raspolaganje. Cijela zemlja i sve što imamo pripada Bogu

pa se zato trebamo brinuti oko toga.

U svom srcu moramo odlučiti da nećemo služiti novcu, nego Bogu, (Mt

6:19-21, 24-34; 1 Tim 6:10 - pohlepa za novcem izvor svih zala).

Naše davanje mora biti za napredak i širenje Božjeg kraljevstva, a poseb-

no za napredak lokalne crkve u kojoj primamo duhovnu hranu.

Davanje treba biti usklađeno s našim primanjem. (Imaš malo, daj malo;

imaš puno, daj puno!) No, u svemu je bitan stav srca, a ne količina novca

koju dajemo.

Davanje desetine i priloga mora biti dobrovoljno i vesela srca jer je Bog

obećao da će nas nagraditi prema onome što mu dajemo.

IV. FINANCIJE U CCE-u

A. KOJI SU FINANCIJSKI IZVORI CCE-a?

1. Kao obitelj, CCE ima troškove vezane uz kućanstvo, opremu, radne

troškove i plaće radnika - 1 Kor 9:1-14; 2 Sol 3:9; 2 Kor 11:8 - oni koji su

se u potpunosti posvetili službi evanđelja imaju pravo od toga i živjeti.

85

Upoznavanje

obiteljiSlužbenici se evanđelja mogu toga odreći (kao npr. Pavao ponekad),

ali to ne umanjuje činjenicu da im pripada pravo na uzdržavanje u

skladu s crkvenim mogućnostima.

Postoje dva osnovna izvora financija kojima plaćamo sve navedene

troškove: vjernim desetkom i dobrovoljnim prilozima onih koji dolaze.

2. Svaka bi se crkva trebala sama financirati i ne ovisiti ni o kome. Tako bi

trebalo biti u idealnim uvjetima.

Rana je crkva imala običaj davanja i pomaganja braći koja su bila u

potrebama - 2 Kor 8:1-15; 2 Kor 9:1-15; Dj 4:32,34-37. Davanje je uvijek

naša odluka vođena biblijskim naučavanjem i principima (škrto sijanje

- škrta žetva). Moramo se paziti manipulacije jer nas nitko ne može niti

smije primorati da dajemo. Davanje je stvar osobne poslušnosti Bogu

i Njegovoj riječi, a svaki predani Božji čovjek uviđa koliki je blagoslov

davanja.

3. Desetina je primaran način na koji financiramo pastoralni tim. Pastor

prima: 90% mjesečnog desetka, prema njegovoj uspostavljenoj os-

novici. 10% desetka se šalje za misiju. Ostatak novca koji je preostao

preko osnovice pastorove plaće ide ostalim zaposlenicima i kao

pripomoć drugim radnim troškovima.

4. Dobrovoljni prilozi su osnovni izvor za pokrivanje dodatnih troškova

službe.

5. Izvanredna prikupljanja dobrovoljnih priloga u svrhu su pomaganja mis-

ije u svijetu, gosta govornika, pomoćnika i drugih izvanrednih potreba

koje se mogu pojaviti.

B. POŠTENO UPRAVLJANJE FINANCIJAMA VRLO JE VAŽNO ZA PASTORA I

STARJEŠINE

Obećajemo da nikada nećemo koristiti metode pritiska ili prositi novac

tijekom primanja desetka i priloga.

Obećajemo da ćemo podučavati biblijske osnove za financijske bla-

86

Upoznavanje

obiteljigoslove i redovito moliti za nezaposlene i one sa stalnim primanjima.

Obećajemo da ćemo podučavati biblijske osnove za desetinu i pril-

oge.

Obećajemo da ćemo pošteno upravljati financijama, tj. načinom na koji

se novac sakuplja, broji, sprema i troši te da ćemo biti odgovorni zajed-

nici za način na koji je to učinjeno.

C. KAKO SE OVA OBEĆANJA ISPUNJAVAJU?

1. Opunomoćeni sakupljači (vratari) javno skupljaju prinose. Darovi, prino-

si, donacije, koji se privatno daju pastoralnom timu, daju se blagajniku

na uvid i pravilan obračun.

2. Blagajnik (računovođa) i drugi opunomoćeni sakupljači odmah zbra-

jaju prinose koristeći uspostavljene procedure zbrajanja. Članovima

pastoralnog tima nije dopušteno zbrajati novac.

3. Priloge odmah pohranjuje knjigovođa uz prikladnu zabilježbu prikuplje-

nog iznosa.

4. Tjedni financijski izvještaji i revizije proračuna daju se pastoru.

5. Mjesečni financijski izvještaji i revizije budžeta daju se odboru, zamjeniku

pastora i starješinskom zboru lokalne zajednice.

6. Četveromjesečni (mogućnost) i godišnji izvještaji i revizije daju se za-

jednici.

7. Godišnji budžet priprema odbor starješinstva i predaje se na uvid za-

jednici.

8. Plaće pastora određuje odbor starješina te se uspostavljaju granice

troškova za koje ne treba odobrenje odbora starješina i zajednice.

ZAKLJUČAK

Svi primjeri i stihovi pokazuju važne principe o tome kako trebamo upravljati,

kakve stavove trebamo imati prema novcu i materijalnim stvarima. Neki principi,

iako postavljeni u Starom zavjetu, vrijede i danas. Potrebno je da ih prihvatimo i

spremno vršimo kako bismo iskusili blagoslov.

87

Upoznavanje

obiteljiŠESNAESTA LEKCIJA

RADOST PREDANJA OBITELJI

I. BOG ŽELI DA NJEGOVA DJECA BUDU UJEDINJENA U CRKVENOJ ZAJEDNICI

Da bismo vidjeli snagu i značaj jedinstva, potrebno je proučiti neke novoza-

vjetne primjere:

A. JEDINSTVO JE BILO VAŽNO OBILJEŽJE NOVOZAVJETNE CRKVE

Dj 2:41-47 - Elementi kršćanskog zajedništva u 1. stoljeću.

Neki prijevodi kažu da su se novi vjernici ´predali’ (´devoted themselves...’ NIV;

´Bili su ustrajni...’ NZSP) nekim stvarima koje znatno izgrađuju jedinstvo lokal-

nog tijela (stih 42).

Postojani u apostolskoj nauci: Vrlo je važno da crkva bude jedinstve-

na u tumačenju Svetog pisma. Rani su vjernici prihvaćali apostolsku

nauku, dakle ono učenje koje su apostoli propovijedali. Propovijedanje

i podučavanje središnji je dio našega kršćanskog zajedništva zato je

potrebno primiti duhovnu hranu koja će nam pomoći u rastu. Bog je

u crkvi postavio učitelje koji su pred Njim odgovorni za ono što propo-

vijedaju i naučavaju. Ti i ja trebamo otvoriti svoje srce i bez predrasude

se pokoriti naučavanju Svetog pisma kako bismo mogli rasti u dubljoj

spoznaji Gospodina.

Postojani u zajedničkom životu: Zajedništvo je, također, bila bitna značajka

rane crkve. Oni su se nalazili svaki dan u hramu, a imali su zajedništvo i

po kućama (stih 46; rani su kršćani otvarali svoje domove za kršćansko

zajedništvo: Flm 2b; Kol 4:15; Rim 16:4; 1 Kor 16:19). Možemo zaključiti

da u ovom zajedništvu nisu razgovarali samo o duhovnim temama

već su postajali međusobni prijatelji i bolje su se upoznavali. Čežnja za

88

Upoznavanje

obiteljizajedništvom s drugim kršćanima važna je karakteristika duhovno zdra-

vog vjernika. Oni koji izbjegavaju zajedništvo s crkvom najčešće imaju

nekih poteškoća u svom hodu s Bogom. Teški trenuci bi nas tebali vući

u crkvu, a ne iz nje. Rana je crkva lomila kruh u znak sjećanja na svo-

jeg Gospodina. No, osim toga, oni su imali i zajedništvo oko stola, tzv.

agape. Donosili bi zajedno hranu pa zajedno blagovali.

Postojani u zajedničkom štovanju i molitvi: Zajedničko bogoslužje još je

jedno obilježje kršćanskog zajedništva. Crkva nije samo socijalni klub,

nego zajednica vjernika sa svrhom proslavljanja Boga i govori o spasenju

kroz Isusa Krista. Snaga zajedničkog štovanja Boga i molitve mnogo je

veća nego individualno štovanje. Na mnogim mjestima u Novom zavjetu

nalazimo izvještaje o tome da se crkva zajedno molila i štovala Boga.

Ne smijemo smetnuti s uma da se ovdje nije radilo o maloj šačici istomišljenika

i bliskih prijatelja, nego o mnoštvu od nekoliko tisuća ljudi (Dj 2:41b - oko 3000

duša se priključilo već postojećoj zajednici). Bez obzira na tako veliku brojnost,

´mnoštvo je vjernika bilo jedno srce i jedna duša.’ (Dj 4:32).

B. PRIMJER CRKVE U KORINTU

- 1 Kor 1:10 - Pavao Korinćane poziva na jedinstvo:

- bili su pozvani na zajedništvo

- trebali su biti sjedinjeni u istoj misli i osjećajima

- trebali su biti savršeno složni.

C. HEBREJE SE MOLILO:

Heb 10:23-25

- da paze jedni na druge

- da se ohrabruju

- da potiču jedni druge

- da ne prestaju pohađati službe.

89

Upoznavanje

obiteljiII. ZAŠTO JE VAŽNO PREDANJE LOKALNOJ CRKVI?

A. ZA SVAKI USPJEH VAŽNO JE JEDINSTVO

Primjer jedinstva - Babilonska kula - Post 11:1-9 - jedinstvo samo po sebi

ima snagu, a kamoli ne ujedinimo li se jedan s drugim u Kristu.

- Mt 18:19 - Jednodušna molitva.

- Dj 4:23-31 - Jedinstvena molitva dala je fantastične rezultate.

B. TO JE SAVEZNI ODNOS U KRISTU

- 1 Kor 1:9

To je predanje da se ljubi, ohrabruje, osnažuje i podupire jedan dru-

goga.

To je izvor ohrabrenja i potpore u vrijeme potrebe i kušnje.

Brže rastemo u zajedništvu s drugim vjernicima, a lakše padamo kad ga

ne ostvarujemo.

Svaka lokalna zajednica treba izgrađivati jedinstvo i održavati ga - Ef 4:3.

Jedinstvo ne znači da uvijek i oko svega imamo isto mišljene, ali znači da

smo predani istom cilju (primjer: brak - bračni drugovi nemaju uvijek isto

mišljenje o svemu, ali su i dalje predani svom bračnom zavjetu i nastoje

doći do zajedničkog rješenja).

Jedinstvo crkve temelji se na činjenici da su kršćani, prije svega, braća i

sestre u Kristu - Ef 4:4,5; Iv 17:20,21. Isus moli za jedinstvo nanovno rođene

djece Božje.

III. MOGUĆNOST ZA UJEDINJENJE U ČLANSTVU

Ispuniti pristupnicu članstvu koja se nalazi na zadnjoj stranici priručnika.

90

ZAKLJUČAK

Sve što smo naučili u ovoj cjelokupnoj seriji učenja “Upoznaj obitelj” neće se moći

ostvariti bez naše želje za jedinstvom. Izraz jedinstva crkve nalazi se u mojem i tvo-

jem sudjelovanju u njezinim aktivnostima (bogoslužja, molitve, učenja, evangeliza-

cije te ostali crkveni projekti i aktivnosti). Ti i ja smo pozvani da aktivno doprinesemo

da duh jedinstva i bratske ljubavi bude snažno prisutan u našoj lokalnoj zajednici

jer će samo tada Krist biti prisutan u našoj crkvi. Bez jedinstva vjernika i bez bratske

ljubavi među kršćanima nema Kristove prisutnosti ni u Njegovu tijelu. Zbog toga

moramo nastojati sačuvati jedinstvo i ne dopustiti da ga sotona uništi.

49

IME I PREZIME:_____________________________DATUM RODENJA:_________________________MJESTO RODENJA: ________________________ADRESA:__________________________________GRAD: ___________________________________POŠTANSKI BROJ:__________________________TELEFON: _________________________________MOBITEL:_________________________________E-MAIL: ___________________________________FAX:____________________________________

1. Svjedočim da sam ispovjedio/la svoje grijehe i bio/bila nanovo rođen/a u skladu siskustvom opisanim u Pismu u Ivanu 3 i Rimljanima 10:9-10.

2. Jeste li kršteni/na uranjanjem u vodu? Ako da, napišite kada i gdje. Kada _______________________________________Gdje__________________________________

3. Jeste li kršteni/na Duhom Svetim s darom govorenja u jezicima? Napomena: Ovo nije preduvjet za članstvo.

4. Jeste li bili/bila član neke druge lokalne zajednice?

Ime crkve: ___________________________________Pastor:________________________________

5. Jeste li pod bilo/bila kakvom disciplinskom stegom u toj zajednici? Ako da, molimo vas ukratko opišite:

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

6. Voljan/voljna sam postati aktivnim dijelom službe CCE-a.

7. Ako da, na kojem području službe?

________________________________________________________________________

8. Mogu li dobiti više informacija o sljedećem području/područjima službe?

________________________________________________________________________

9. Pročitao/la sam i suglasan/suglasna sam s “Vjerovanjem CCE-a”.

10. Pročitao/la sam i suglasan/suglasna sam s vizijom i misijom CCE-a.

11. Pročitao/la sam, razumijem i prihvaćam „Temeljne vrijednosti i operativne smjernice CCE“

12. Pročitao/la sam, razumijem i prihvaćam “Pravila rješavanja nesuglasica CCE-a”

13. Namjeravam podupirati službu CCE-a financijski kroz desetinu i priloge premamogućnostima koje mi daje Bog.

14. Namjeravam podupirati službu CCE-a svojim vremenom, talentima i molitvama.

Želim biti član Crkve cjelovitog evanđelja i podložiti se Gospodinu Isusu Kristu te pastoralnom vodstvu CCE.

Potpis: _____________________________________Datum:___________________

SAMO ZA UPOTREBU CRKVENOG UREDA

Datum primanja u članstvo: ____________________Pastor:_______________________________

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

DA - NE

CRKVA CJELOVITOG EVANDELJAČLANSKA PRISTUPNICA

NAPOMENA: Sljedeće informacije će biti držane u najstrožoj diskreciji, a služit će u svrhe služenja vama na što učinkovitiji način.