Sarajevo Kao Migracioni Centar Muslimana Iz Crne Gore

8/19/2019 Sarajevo Kao Migracioni Centar Muslimana Iz Crne Gore

1/9

Sarajevo kao migracioni centar muslimana iz Crne Gore

SARAJEVO KAO MIGRACIONI CENAR M!S"IMANA I# CRNE GORE

Dr. Mustafa Memić

Sarajevo kao kulturni, politički, duhovni i administravni centar Bosne i Hercegovine razvijalose i kao stjecite onih Muslimana koji su iz raznih razloga !ivjeli ili i dalje !ive u manjim irelativno većim skupinama koje nisu u sastavu Bosne i Hercegovine u njenim zvanično

priznatim granicama, "ez o"zira to su i oni "ili u sastavu #raljevine Bosne i Hercegovine izvremena kralja $vrtka, %&' kasnije "osanskog ili hercegovačkog sand!aka %(', potom

"osanskog ejaleta.

)a "azi istovjetnosti jezika, koji su oduvijek nazivali "onjačkim, %*' a u podgoričkom,

skadarskom i primorskom regionu nakim, %+' na "azi istovjetnosti kulture, načina !ivota,vjere, civilizacijskih oso"enosti, osjećali su se i iskazivali Bonjacima, oko odgoriceHercegovcima, a tako su ih i svi drugi nazivali. )jihov polo!aj je "io takav da su prije drugihna vlastitoj ko!i počeli do!ivljavati sve ono to mid anas svrstavamo pod opti pojamgenocida i etničkog čićenja. $eko je u historiji naći sličnog primjera da jedna mala pokrajinasa oko *.(-- domaćinstava, %' koja je tri vijeka kasnije "rojila oko &(-.--- stanovnika, %/'

pred Berlinski kongres povećana na &0/.(*1, %2' da "i odmah zatim "rojila čak *2-.---stanovnika. %1' 3svajanjem u "alkanskom ratu do"ijla je ((+.--- novih stanovnika, koji su!ivjeli u + optine i **.+/ domaćinstava. %0' 4 sva ta proirivanja teritorija i uvećavanjastanovnitva ostvarivana su istre"ljenjem muslimanskog stanovnitva, njegovim prevo5enjemna tzv. pradjedovsku vjeru, otimanjem njegove imovine i protjerivanjem sa djedovskih i

pradjedovskih ognjita.

Mi te pojave ovdje spominjemo jer su one uticale na "rojne migracije stanovnitva, a one sese neposredno ili posredno odra!avale na demografiju i razvoj Sarajeva, jer oni koji imadoesreću pa fizički ne "jehu uniteni, ili vraćeni u pradjedovsku vjeru, koji do!ivljavaeizgonstvo i otimanje čitave imovine, tragajući i tra!eći 6mjesto pod svodom ne"eskim6,strahujući da se njihovom potomstvu ne dogodi ono to i njima, okretali su se svojoj matici ispasenje za se"e i svoju porodicu tra!ili tamo gdje su Muslimani "ili jači. 7 turskom vremenuspas su nalazili oko gradova i u gradovima koje 3smanlije podigoe, kao8 $aslid!u,odgoricu, 9usinje, lav, #olain, )ikić, Spu!, Bijelo olje, :o!aje i na kraju Berane, ali suvremenom morali "je!ati i iz njih samih. Svojom strukturom stanovnitva, dostignutim

nivoom svoje razvijenosti i ostalim uslovima Sarajevo im je o"ez"je5ivalo upravo ono čemusu te!ili i to im je "io!ivotni cilj. ;ato ih u Sarajevu ima veliki "roj, iako su mnogi emigriraliu djelimično


2/9

hercegnovskih muslimana &/12. godine. %&&' 7 izvjtaju 9eneralnog providura Dalmacije ial"anije #ornera, pisan *-. okto"ra &/12. u Herceg )ovom, upućen mletačkom principu,

pored ostalog nalazimo8 3"novio sam najveću d!amiju koja je "ila u gradu i pretvorio je udo"ru crkvu.%&('

7 o"janjenju %fusnoti' stoji8 )a mjestu d!amije #orner je sagradio parohijalnu crkvu koju je posvetio sv. >eronimu %na dan sv. >eronima predao mu se grad'.%&*'

4stu sud"inu do!ivjela je i d!amija sultana Mehmeda 44 u Herceg?)ovom, gra5ena krajem &/.stoljeća, a nakon pretvaranja u crkvu do"ila je naziv Sv. 9ospo5a.%&+' 4 jedna i druga crkva idanas postoje.

3vo ističemo z"og toga to veliki "roj potomaka "oko?kotorskih Muslimana danas !ivi uSarajevu. Spomenuli smo historijski dokumenat prema kojem su (.(-- "rodom poli premaBaru. Me5utim, u Donjem i gornjem 9radu Herceg )ovog "ilo je 2-- ratnika i oko (.--!ena i djece.%&' $a razlika od oko &.--- gra5ana pola je prema $re"inju, #lo"uku

%#orjenićima' i )ikiću.%&/' )jihove potomke prete!no nalazimo u Sarajevu, a me5u njima8Bijediće, @ehoviće, :eslu"egoviće, Dizdareviće, Durakoviće, #rese,


3/9

naj"li!oj rod"ini i glavarima, to "orcima 6po pukama6 i po "ataljonima, %(/' to su )ikićani "ili primorani da konačno napuste svoj grad i da kao muhad!iri po5u 6s močugom u ruci6 "ezigdje ičega u 6"ijeli6 svijet. okuavajući da se nasele na utrinama i ikarama oko )ovgazara doli su u suko" sa lokalnim vlastima.

)emajući vie kud, na silu su odgovrili silom, u"ili kajmekama, pa im je nakon togadozvoljeno da formiraju svoju ? nikićku mahalu, nikićko gro"lje i izgradili svoju nikčičkud!amiju.%(2' Etnografi su utvrdili da danas ima 0- "ratstava nikićkih i kolainskih muhad!irau )ovom azaru i njegovoj okolini.%(1' Me5utim, za nae izlaganje je značajno istaći da seveliki "roj tih nikićkih i kolainskih muhad!ira nije zadr!ao u Sand!aku već da su u velikom

"roju preli u Sarajevo. 3d 0- nikićkih i kolainskih muhad!irskih "ratstava, koliko ih jeevidentirano u )ovom azaru i njegovoj okolini, u Sarajevu ih nalazimo iz /2, odnosno 2Aod ukupnog "roja. 3duvijek je njihov !ivotni cilj "ila Bosna sa kojom su "ili vezani punih petvjekova. 3ni se nisu u Bosnu naselili već su se u nju povratili. 3ni, danas, poslije &&+ godina,

ponovo vode "or"e protiv istog neprijatelja, onda na prilazima )ikića i #olaina, a danas, nao"roncima $re"evića na Cuču, Sokolju, 4gmanu, ili dolinama pokraj Save, pokraj Brčkog.

7loga agresora i "ranioca nije se izmijenila, sem to su onda "ili na jednoj i drugoj straninjihovi djedovi i to su onda "or"e vo5ene oko )ikića, i #olaina, a danas oko Sarajeva. 7tome tre"a shvatiti i navodne podjele na Bosance, Hercegovce i navodne Sand!aklije.

)ikićana u Sarajevu nalazimo i iz (- nikićkih "ratstava koja su se neposredno naselila uBosnu i Hercegovinu, a ne preko novopazarskog sand!aka, pa ih prema tome u Sarajevu imaiz 12 fisova.%(0'

Balkanski rat donio je nove krupne promjene. Samo u pljevaljskom srezu u vremenu od osamgodina muslimansko stanovnitvo smanjeno je za &+./- svojih gra5ana. %*-' ;a razliku oddrugih koji jo nisu imali mogućnosti da se kreću prema Sarajevu, pa su se zadovoljavali

)ovim azarom, Skadrom, Dračom ili


4/9

odgorički Muslimani su karakteristična grupacija koje se, moglo "i se reći skoro kompletnonaselila u Sarajevo. $okom prvih godina nakon drugog svjetskog rata "ilo ih je oko (.1--.%*0'Sa prirastom od oko +.(-- gra5ana računa se da ih u gradu ima oko 2.--- Sarajlija. 4nače od&&+ "ratstava koja su u odgorici evidentirana prije &0&(. godine u Sarajevu ih danas ima 11.%+-'

9usinjci, lavljani i :o!ajci najmla5i su Sarajlije Muslimani iz =rne 9ore. Manji "roj porodica naselio se u Sarajevo u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata. osljednjih petnaestak godina njihovo naseljavanje u ovaj grad "ilo je dosta intenzivno,naročito uSokolovića koloniju, Buljakov i Buća potok, te na području novih naselja, kao to su


5/9

Sulejman?agom


6/9

Do"oju i dolini rijeke Spreče, a &*. avgusta njegove jedinice oslo"odile su 9račanicu, zatim9radačac i @amac, a 6@va"e6 su "ile primorane da se povuku preko Save. unih trideset i tridana pru!ale su junački otpor snage kojima je komandovao pljevaljski muftija i prisiljavaleokupacione snage na povlačenje. rhovna austro?ugarska komanda "ila je primorana da svojeokupacione snage poveća sa 1(.--- na &2-.--- do &1-.--- vojnika, od čega je samo na

sektoru prema $uzli "ilo anga!ovano +.--- vojnika.%' oslije ovih junačkih "or"i zaSarajevo, za Bosnu i Hercegovinu, za muslimanski narod, odred od 2-- "oraca, sa pljevaljskim muftijom na čelu, vratio se preko ri"oja u ljevlja početkom okto"ra &121.godine.%/' Me5utim, nije se pomirio sa okupacijom svog Sarajeva i svoje Bosne iHercegovine. )a putu iz ljevalja za 4stan"ul, iz eći se javio naj"li!im saradnicima knjazaMilana 3"refnovića i knjaza )ikole etrovića pitajući ih8 6nije li sramota i grehota da mitoliko narod gledamo ta se od njih %Bosanaca' radi6, %2' tra!eći da se zajedno "ore zaoslo"o5enje Bosne i Hercegovine, iako su mu oni, kojima je smetala njegova "or"a,imputirali navodno turkofilstvo i panislamizam.

Spomenuli smo da su delegati Muslimana?Bonjaka na skuptinama rizrenske ige i putem

mjesnih organizacija protestvovali protiv odluke Berlinskog kongresa i istovremeno uspijevalida se donesu programske odluke i odluke o anga!ovanju vojnih snaga, solidariući se na tajnačin sa "or"om Bosne i Hercegovine i opredjeljujući se da se anga!uje dio vojnih snagarizrenske lige na toj programskoj osnovi.Spomenućemo neke od tih akcija i odluka8 ? 4z raznih mjesta u dananjim granicama =rne9ore i Sand!aka putem depea upućeni su protesti Berlinskom kongresu i am"asadamaevropskih sila u 4stan"ulu8 &-. maja iz lavaG (0. maja iz Sjenice, )ovog azara i )ovearoeG &. juna iz )ovog azara, 9usinja, Sjenice i $aslid!e %ljevalja'G &. juna izodgorice, Spu!a i Ca"ljaka na Skadarskom jezeruG &. juna iz BaraG &/. juna iz Bara i$u5emila %muslimansko selo u okolini Bara'%1' ? )a skuptini rizrenske lige od &1. juna&121. godine, na kojoj je usvojen program lige %#aranama', od"ran"eni i mo"ilizacioni plankojim je prihvaćeno učeće ige u od"rani Bosne i Hercegovine i anga!ovanje njenih vojnihsnaga od *-.--- "oraca za zajedničku "or"u protiv austro?ugarske okupacije. 7 donoenjuove odluke od strane Muslimana?Bonjaka učestvovali su predstavnici 9usinja, )ovogazara, Sjenice i $aslid!e. %0' )ajveća zasluga za donoenje ovakvih odluka pripada

pljevaljskom muftiji @emsikadiću i kajmekamu gusinjske kaze


7/9

ugarskih poslanstava u 4stan"ulu. $ako je ruski poslanik u 4stan"ulu o"avijestio svoju vladuda muslimanska emigracija u 4stan"ulu 6posredstvom poznatog muftije od $aslid!a predala jesultanu jo jednu !al"u koja nosi &.--- potpisa u kojoj su po"rojene patnje muslimana podaustro?ugarskom okupacijom6.%/*' :uski poslanik dalje ističe8 )a moje veliko iznena5enjeMuftija od $aslid!e je tra!io načina da stupi u vezu sa ruskim carskim poslanstvom, pod

opravdanjem da muslimani jednako kao i hrićani Bosne očekuju oslo"o5enje samo od:usije.

< na osnovu izvjetaja austro?ugarske tajne policije koji su slati i ;emaljskoj vladi u Sarajevu,dr. Muhamed Had!ijahić ističe8 odeće ličnosti stam"olske emigracije "ili su u početku

pljevaljski muftija @emsikadić, jedan od najznačajnijih predvodnika u otporu protivuokupacije, 4"rahim ehmi efendija Fumiić, te @ahinpaić iz Banja uke. 7 ovo do"adjelovali su kao visoki dr!avni funkcioneri i Bosanci Mehmed ajčanin, a u samojsultanovoj sviti "ili su kao silhaari %čuvari sultanovog oru!ja' me5u ostalim Bećir?"egBihorac, 3mer?aga lava %Medunjanin', ;ećir?aga )ikić, Emin?aga $ravničanin i drugi.%/+'

7 izvjetajima austro?ugarske tajne policije kao "liski saradnik pljevaljskog muftije@emsikadića na organizovanju "or"i za oslo"o5enje Bosne i Hercegovine i pose"no uorganizaciji Hercegovačkog ustanka iz &11(. godine, kao saradnik ase elagića ispomenutog #omiteta u Beogradu spominje se tada već mutaserif sand!aka eć


8/9

kako onaj koji je uao u sastav =rne 9ore, tako i onaj u sastavu Sr"ije, pripoji Bosni iHercegovini 6poto historijom i jezikom pripadamo istoj, a ne =rnoj 9ori, te u krajnjemslučaju, ako to ne "i uslijedilo, onda je umoljeno za autonomiju Sand!aka6.%2*' Mo!e se

pretpostaviti da je tako njihovo opredjeljenje "ilo i u funkciji austro?ugarske politike, ali to nedovodi u pitanje stvarno raspolo!enje Muslimana Sand!aka i =rne 9ore, jer je ono

ispoljavano i uočavano i nezavisno od sjeničke skuptine i mogućnosti uticaja austro?ugarske politike, to je o"janjeno i u crnogorskoj istorijografiji. %2+'

4 krajem &0&*. godine, Muslimani koji su okto"ra &0&(. okupirani od strane =rne 9ore tra!ilisu da se u vjerskim pitanjima organizuju kao i Muslimani u Bosni i Hercegovini, a u tome im

je davao podrku i crnogorski muftija Murteza ef. #ara5uzović, iz Bara, smatrajući da suMuslimani ovih krajeva 6elemenat sličan onome u Bosni i Hercegovini6, to je sačuvano i u

jednom slu!"enom arhivskom aktu Ministarstva pravde i crkvenih poslova #raljevine =rne9ore. %2' 4ako je izme5u dva rata muslimanskim političkim organizacijama "iloonemogućeno da djeluju me5u me5u muslimanskim stanovnitvom u =rnoj 9ori i Sand!aku,iako je u odre5enim vremenskim periodima vladao teror nad njima, oni su nalazili snage da

putem 69ajreta6, tada jedine slo"odne organizacije preko koje su mogli da djeluju, i da se javno pridru!e zahtjevima8 da Bosna i Hercegovina postane autonomna jedinica, kojoj se priključuje novopazarski sand!ak, poto Muslimani ovoga kraja osjećaju da su isto to iMuslimani u Bosni i Hercegovini i da su nepravednom administrativnom podjelom dr!ave

priključeni jednoj pokrajini kojoj ni istorijski ni po svom nacionalnom mentalitetu nisu nikada pripadali.%2/'

< mjesni od"or 9ajreta u ljevljima zaključio je 6da nisu mogli ni donijeti drugačiju odlukunego da slijede u svemu 9ajret i Muslimane Bosne i Hercegovine, čijem su se sastavnomdijelu uvijek smatrali, pa i danas6.%22' Muslimani odgorice su smatrali 6da se crnogorskiMuslimani kao manjina %...' ne smiju zalagati za Bosnu i Hercegovinu6, to je proizilazilo iznjihovg polo!aja u sredini u kojoj su !ivjeli i spremnosti da se javno "ore za ono to stvarnoosjećaju.

Studenti Sand!aka sa Beogradskog univerziteta, slijedeći studente iz Bosne i Hercegovineutemeljili su i Muslimane kao ravnopravan narod sa ostalim narodima, %21' to je za Bosnu iHercegovinu i za Sand!ak "ilo od primarnog značaja za njihov razvoj. 3va ideja nala jesvoje utemeljenje tokom "or"e za nacionalno oslo"o5enje izrastanjem Sand!aka kaoautonomne o"lasti, kojom se isključivala prevlast, privilegija i marizacija kod stvaranja novedr!ave, to je insticionalizovano u sand!ačkim "rigadama 9lavnom ta"u )3 odreda zaSand!ak, ;emaljskom antifaističkom vijeću, te stvaranjem vie raznih muslimanskih

partizanskih jedinica, %20' to je, s o"zirom na slličnu situaciju u Bosni i Hercegovini "iodoprinos zajedničkoj "or"i, zajedničkom su!ivotu sa drugim narodima i konstituisanjuMuslimana kao samostalnog nacionalnog "ića. Hiljade Muslimana "oraca u sastavu

proleterske, 44 omladinske, 4J udarne, 4 i sand!ačke "rigade proli su oslo"odilačkimar da "i dostojno učestvovali u oslo"o5enju Sarajeva. Samo iz optine lav na spomen

ploči poginulih "oraca )3:?a u ovoj optini uklesana su imena 2 "oraca.%1-' < slično je i sa područja drugih optina.%1&' to je "io njihov dug prema Sarajevu, koje ih uvijek "ratski primalo i prema kojem su vazda čeznuli.

$ako se prema Sarajevu ponaao i D!avid Haverić, mladi o"ućarski radnik, zavičajno izodgorice, koji je do!ivio samo (&. godinu !ivota, a Sarajevo ga čuva u uspomenama i

muzejima kao predvodnika o"ućarskih radnika i organizatora "or"e za nacionalnooslo"o5enje u reonu Bačarije, koje :avnateljstvo za ravni red i sigurnost elike rh"osne


9/9

osudi na smrt avgusta &0+&. godine i sa :adojkom akić otvori poznato strelite na racama,na to nas podsjeća Muzej sa oko &(.--- uklesanih imena.%1('

)jihov doprinos kulturnoj "atini Sarajeva iz ranijih vremena nećemo spominjati, iako suneiz"risiva nekoliko značajnih imena, kao8 >ahja el Bosnavi?$alid!ali, 3sman @ehdi?unuz, tako5e iz Bijelog olja. %1'

Documents

Sarajevo Kao Migracioni Centar Muslimana Iz Crne Gore