Pro{lo je gotovo ~etrdeset godinaotkako je DDervo Sejdi}, penzioni -sani policajac i bosanski borac zaprava Roma, u {koli izu~avaopravne nauke: me|unarodno i

krivi~no pravo, te me|unarodne konve n cijekojim se garantiraju ljudska prava. Sve seod tada iz temelja promijenilo - dr`ava(Jugoslavija) koja mu je sredinomsedamdesetih “pru`ila dobro obrazovanje“se raspala, a progla{enje nezavisnostiBosne i Hercegovine ga je zateklo naradnom mjestu u Specijalnoj policijskojjedinici DDragana Viki}a na Vracama. Rat,surov i okrutan, koji je ubrzo po~eo, Dervuje natjerao da na svojoj ko`i osjeti inepravdu samo zato {to je Rom — o njemu injegovim sunarodnjacima nije se imao kobrinuti, pa zato, kako ka`e, ni za Rome nijebilo dovoljno humanitarne pomo}i. Tada jeshvatio: bez politi~kog anga`mana nema niostvarivanja drugih prava. Odlu~io je da seanga`ira. Sa kolegom AAlijom Abazijem‘94. formira humanitarnu organizaciju

Bra}a Romi, koja }e kasnije postatiUdru`enje Roma.

KAKO JE DERVO “ZADEVERAO“ DR@AVU

Rat je okon~an Dejtonskim mirovnimsporazumom, a njegov Aneks 4 donio jeUstav koji pripadnicima manjina nije davaoista prava kao konstitutivnim narodima.Umjesto gra|ana, kako je to ve} u drugimdemokratskim zemljama, prava suekskluzivno pripala konstitutivnim naro -dima u BiH. Politi~ari su se godinamarasipali obe}anjima kako }e izgraditizemlju u kojoj narodi koje zastupaju u`ivatisva prava, ali Dervo je znao da je sve to {togovore {arena la`a. Jer prava koja suobe}avali narodima pripadaju svimljudima, a zemlju na njihovo po{tivanjeobavezuju i me|unarodne konvencije. Daparadoks bude ve}i, upravo Bosna iHercegovina spada u red zemalja koje supotpisale i ratifikovale najve}i brojme|unarodnih ugovora, protokola ikonvencija u okviru za{tite ljudskih prava itemeljnih sloboda. I ne samo to, snaga,veli~ina i ozbiljnost jedne dr`ave dokazujese odnosom prema manjinama. Dervo je to

nau~io u [koli za unutra{nje poslove naVracama jo{ davnih sedamdesetih godina.Isto znanje koje, ka`e, “crpi i danas“pomoglo mu je da kasnije, iza rata, ~itaju}iEvropsku konvenciju o ljudskim pravima,Okvirnu konvenciju o pravima nacionalnihmanjina i druge dokumente, uvidi dadejtonski Ustav “ima dosta nelogi~nosti.“

A, onda je odr`ao lekciju svima. Uzemlji gdje ogroman procenat ljudi uop}ene izlazi na izbore, uvjereni da sami ni{tane mogu promijeniti, svojim je anga` m -anom dokazao upravo suprotno: tu`io jedr`avu Bosnu i Hercegovinu i dobio spor!Nikada se od osnivanja Evropskog suda zaljudska prava u Strasbourgu nije dogodiloda jedan gra|anin pred ovim tijelom tu`iUstav svoje sopstvene zemlje, a on je touradio zbog toga {to mu, kao pripadnikunacionalnih manjina, odredbe Ustava BiH iIzbornog zakona BiH onemogu}avaju da sekandidira na poziciju delegata u Dom naro-da Parlamentarne skup{tine BiH i na izbori-ma za ~lana Predsjedni{tva BiH. Nakon {toje po istoj osnovi, kao bosanski Jevrej,tu`bu protiv BiH podnio javnosti puno poz-natiji JJakob Finci, dugogodi{nji bh. diplo-mat, te predsjednik Jevrejske zajednice,

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.28

ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILI^I]

DERVO SEJDIĆ (56), bosanskohercegovački Rom, prije šest godina tužio je državuBosnu i Hercegovinu Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog

toga što njen Ustav krši ljudska i građanska prava a prije tri godine dobio pravnubitku, kao i JAKOB FINCI; od tada je provedba presude u slučaju “Sejdić-Finci“

glavni uvjet za evropski put Bosne i Hercegovine. Naša novinarka otkriva nepoznate detalje iz biografije Derve Sejdića i kako je izgledao njegov pravni rat

protiv ustavnog poretka BiH

SEJDIĆTRIJUMF “MALOG ROMA“

PROTIV DAYTONA

“Nakon ~itanja presude, u Strasbourgu sam bio najsretniji ~ovjek na svijetu: “Mali Ciganin“ je dobio

veliku pravnu bitku“

��

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA 29

ZA[TO SAM TU@IO BOSNU I HERCEGOVINU

SEJDI] PROTIV BiHNikada se od osnivanja

Evropskog suda za ljudska prava uStrasbourgu nije dogodilo da jedan

gra|anin pred ovim tijelom tu`iUstav svoje sopstvene zemlje, a

Dervo Sejdi} je to uradio zbog toga{to mu, kao pripadniku nacionalnih

manjina, odredbe Ustava BiHonemogu}avaju da se kandidira za

~lana Predsjedni{tva BiH

predmet je objedinjen pod imenomSejdi}/Finci. Odluka Evropskog suda zaljudska prava, donesena u decembru 2009.godine, u predmetu Sejdi}/Finci, najzna -~ajnija je ikada donesena protiv BiH izadire u sr` ustavnopravnog ure|enja zem-lje. Oko na~ina na koji }e biti provedena,doma}i politi~ari lome koplja ve} tre}ugodinu.

AKO ZAISTA @ELIMO, MO@EMO MIJENJATI SVIJET

“Pogre{an je stav da su ljudi nemo}ni damijenjaju stvari, ako se vratimo u istorijuvidimo da su upravo pojedinici bili ti kojisu sa svojim idejama mijenjali svijet idru{tva u kojima su `ivjeli“, ka`e Dervopo~etkom sedmice nakon {to smo se na{lisa njim nedaleko od ureda OSCE-a ukojem radi gotovo deset godina kaokoordinator za pitanja Roma. Sejdi} sedanas prisje}a juna 2006. godine kada je uz

besplatnu pravnu pomo} JJaviera LeonaDiaza, me|unarodnog eksperta kojeg jeupoznao u BiH, “za kojeg prvobitno nije niznao da je i advokat“, uspio pripremititu`bu. ““O tu`bi nikome zato nisam nigovorio sve do septembra kada sam dobiopotvrdu da je predmet prihva}en. Sud je toobjavio na svojoj web stranici, a ja sam saovim dokazom da tu`ba nije odba~enamogao odahnuti.“

Ideja o tu`bi nastala je puno ranije —nekoliko godina prije nego {to je poslana,Sejdi} je ~itaju}i saznao i to da Ustav kakavsada, izme|u ostalog, precizira da nanajvi{im pozicijama vojnih i policijskihstruktura u Bosni i Hercegovini mogu bitiimenovani isklju~ivo pripadnici “konstitu-tivnih naroda“ i samo za njih su rezervisanakomandna mjesta. Uo~io je i manjkavostiZakona o za{titi prava pripadnika nacional-nih manjina, donesenog 2003. godine.Pomenuti zakon, po kojem se garantujepravo nacionalnih manjina na u~e{}e uraspodjeli vlasti u Bosni i Hercegovini,dodatno poja{njava da }e u~e{}e nacional-nih manjina na vi{im razinama vlasti bitiregulisano Izbornim zakonom Bosne iHecergovine, koji je tako|er bio diskrimi-natorski kao i Ustav. Zbog toga, ali i~injenice da je u BiH mogu}e da osoba pro-tiv koje se vodi krivi~ni postupak za organi-

zovani privredni kriminal (samo zato {to jepripadnik “konstitutivnih naroda“) sjedi unajvi{im institucijama vlasti i pregovara obudu}em ustrojstvu dr`ave, odlu~io je samne{to poduzeti.

Kao koordinator Vije}a Roma Bosne iHercegovine, Sejdi} 2003. godine orga-nizira Okrugli sto pod nazivom “Izbornizakon i Izbori 2004.“ Zaklju~ci i preporukesa ovog okruglog stola upu}eni su premaParlamentu BiH i Centralnoj izbornojkomisiji, uz napomenu da }e podnijetitu`bu Sudu za ljudska prava u Strasbourguprotiv BiH ukoliko u roku od jedne godinedr`ava ne otkloni diskriminatorske odr-e dbe Ustava i Izbornog zakona.

“I HAVE A DREAM”NA BOSANSKI NA^IN

Danas se prisje}a odgovora koji jedobio, na upit koji je aprila 2006. godineposlao Centralnoj Izbornoj komisiji BiH.Na pitanje za{to kao pripadnik romskenacionalne manjine nema pravo da se kan-diduje za predsjednika dr`ave, dobio jeodgovor: “Morate mijenjati Ustav da bistemogli mijenjati i Izborni zakon koji bi vamto omogu}io.“ Ovaj dopis }e mu kasnijeposlu`iti kao argument za tu`bu.

U naredne tri godine u BiH nije bilonikakvih pomaka, zatim pada tzv. aprilski

30

ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A

Dervo Sejdi} ro|en je 1956. godineu Visokom, osnovnu {kolu je zavr{io uSemizovcu, a na Vracama Srednju{kolu za unutra{nje poslove. Radio je upolicijskoj stanici Bjelave, kasnije iMarijin Dvor, a 1989. godine na ispomo}odlazi u Specijalnu policijsku jedinicu naVrace. Penzionisan je 1997. godine.Njegova prva `ena, s kojom ima dvojicusinova, poginula je u ratu, a iz drugogbraka ima jo{ jednog sina. Saporodicom `ivi u sarajevskom naseljuGorica. �

BIOGRAFIJA DERVE SEJDI]A

Policajac saGorice

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

POČETAK PRAVNE BITKE: “O tužbi nikome zato nisamni govorio sve do septembra kada sam dobio potvrduda je predmet prihvaćen. Sud je to objavio na svojojweb stranici, a ja sam sa ovim dokazom da tužba nijeodbačena mogao odahnuti“

POVIJESNA ODLUKA SEJDI]-FINCIPresuda Evropskog suda za ljudska prava, zadire u temelje ustavnopravnog ure|enjazemlje, a jedinstvena i po tome {to je u ovomslu~aju Sud utvrdio povredu(~l.1. Protokola br. 12.)

POVIJESNA ODLUKA SEJDI]-FINCIPresuda Evropskog suda za ljudska prava, zadire u temelje ustavnopravnog ure|enjazemlje, a jedinstvena i po tome {to je u ovomslu~aju Sud utvrdio povredu(~l.1. Protokola br. 12.)

�

paket, poku{aj da se postigne dogovorklju~nih politi~kih aktera o ustavnim pro-mjenama, Sejdi} u junu 2006. godine pod-nosi tu`bu-apelaciju Sudu za ljudska prava,koja je potom objedinjena sa tu`bomJakoba Fincija, podnesenom krajem sep-tembra iste godine. Nakon {to je Sudprihvatio tu`bu, prvi naredni dokument kojije stigao sa Suda je, kako to ve} proceduranala`e, prijedlog rje{avanja vansudskogspora sa dr`avom. ”MMe|utim, nikada nasniko od dr`avnih predstavnika timpovodom nije ni kontaktirao, ja i gospodinFinci smo razgovarali o prijedlogu Suda islo`ili se da tu mogu}nost ne prihvatimo jerni u to vrijeme, kao uostalom ni danas, nikonam ne mo`e garantovati da bi u slu~ajuvansudskog sporazuma do{lo do tra`eneizmjene Ustava. To smo objasnili uodgovoru koje smo poslali Sudu.“

Uslijedila je javna rasprava jula 2009.godine u Strasbourgu na koju Sejdi} nijemogao oti}i jer nije imao novca za putnetro{kove. Čitanje presude zakazano je biloza decembar. Advokati Jakoba Fincija, kojije u to vrijeme bih bh. ambasador u[vicarskoj, nisu bili u mogu}nosti da do|uu Strasbourg kao ni Sejdi}ev advokat. AAlijaBehmen, gradona~elnik Sarajeva, platio je

Dervi povratnu kartu za Strasbourg i takomu je pripala ~ast da Evropski sud zaljudska prava samo njemu, kako ka`e, “jednom malom Ciganu“, ~ita presudu.

Presuda Evropskog suda za ljudskaprava, u predmetu Sejdi}/Finci, ne samo daje najzna~ajnija ikada donesena protiv BiHjer zadire u sr` ustavnopravnog ure|enjazemlje, nego je jedinstvena i po tome {to jeu ovom slu~aju Sud utvrdio povredu (~l.1.Protokola br. 12.). Ali, prije {est godina,kada je tu`ba upu}ena na adresu Suda,te{ko da je itko mogao i pomisliti koliko }eona postati va`na za BiH. Bez uskla|iva-nja Ustava BiH sa presudom Evropskogsuda ne mo`e na snagu stupiti ni Sporazumo stabilizaciji i pridru`ivanju, niti biti pod-nesena aplikacija za ~lanstvo BiH uEvropskoj uniji. Trebala je biti provedenado pro{lih izbora 2010. godine. Zbog toga{to se to nije desilo, Sejdi} je nakon op}ihizbora oktobra 2010. ponovo tu`io dr`avu.Od Suda u Strasbourgu je dobio odgovorpo~etkom decembra 2012. da je predmet pri-hva}en. Sejdi} nam obja{njava: ““U ovojtu`bi tra`im i obe{te}enje u iznosu od 4godi{nje plate ~lana Predsjedni{tva BiH, {toje oko 240.000 KM.” Ka`e da nikada ne}eodustati. Siguran je da }e presuda kad-tad bitiprovedena, iako ga zabrinjava na koji }e tona~in biti ura|eno. U me|uvremenu, pa`ljivoprati svaki strana~ki prijedlog o provedbipresude kojom }e ispuniti i svoj san:kandidirati se na izborima za ~lana Predsje -dni{tva BiH kao nezavisni kandidat! �

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA 31

ZA[TO SAM TU@IO BOSNU I HERCEGOVINU

Presuda Sejdi}/Finci uticala je i na~lanove romske zajednice, motiviraju}i ih iohrabruju}i da se bore za svoja prava.Romi su se u BiH prvi put kandidirali zaizbore 2008. godine kao predstavnicinacionalnih manjina. U op}inskih odbori -ma sada imaju 14 svojih predstavnika, trisamostalna i 11 strana~kih. Zapredstoje}e oktobarske izbore prijavilo sepreko pedeset Roma i Romkinja. “Dosada smo imali jednu Romkinju u

Op{tinskom vije}u Biha}a, jednu uJablanici. Ranije je bilo 6-7kandidatkinja, ove godine }emo imati15-ak“, dodaje Sejdi}. Zna~ ajannapredak postignut je kroz stambenozbrinjavanje i obrazovanje, ali nije krozzapo{ljavanje. U BiH su 2009. godine bilasamo tri romska studenta, taj broj sedanas popeo na skoro pedeset. Istovre -meno, procenat upisanih romskih u~enikana svim nivoima se popeo sa 8 do 12

procenata na 35%.Otkako je BiH 2008.godine pristupilaDekadi za Romeizgra|eno je 220novih stambenihjedinica, a oko 150 jerenovirano. Uposljednjih desetakgodina izgra|eno jeukupno 500 ku}a zaRome. Ali, kada je upitanju zapo{ljavanje,taj je procenat i daljevrlo nizak, svega 2 do3 posto. �

UVIJEK NEKO OKO NAS DO\E PA NAM PRIJETI

Nakon presude vlasti su ozbiljnijepočele uzimati Rome

ARGUMENT ZA TUŽBU PROTIV DRŽAVE: Na pitanjeupućeno Centralnoj izbornoj komisiji BiH zašto kao pripadnik romske nacionalne manjine nema pravo dase kandiduje za predsjednika države, dobio je odgovor:“Morate mijenjati Ustav da biste mogli mijenjati iIzborni zakon koji bi vam to omogućio“

BOLJE OBRAZOVANJE ZA ROME U BiH Procenat upisanih romskih u~enika na svim nivoima se posljednjih godina popeo sa 8 do 12 procenata na 35%