I

I. ISTORIJA

1. ekspirovi soneti - ekspir je napisao 154 soneta, a prvi su objavljeni 1609

godine. Najvei broj soneta posveen je nepoznatom mukarcu Mr. W.H., mladom

i lijepom ovijeku iz visokog drutva. U prvoj grupi soneta pjesnik nagovara

mladia da se oeni i stekne potomstvo. Mladi je slika svoje majke i ona se raduje

to vidi kako njena nekadanja ljepota ponovo blista u njenom sinu. Tako i taj

mladi treba da u svojoj djeci ostavi sliku svoje ljepote za kasnija pokoljenja.

Vrijeme unitava sve i donosi starost, a jedina mogunost da se ono nadvalda je

da se u porodu produe ljepota i mladost. U daljim sonetima ton i raspoloenje se

mijenjaju. Tu pjesnik govori mladiu da e ga uiniti besmrtnim svojim stihovima,

govori o velikoj razlici u drutvenom poloaju izmeu sebe i svog prijatelja, ali se

na svoje odmakle godine. Pominju se usponi i padovi u meusobnim odnosima,

prolazna hlaenja i mirenja. Meu tim krizama istiu se dvije suparnitvo nekog

drugog pjesnika i prijateljevo nevjerstvo, jer se taj lijepi mladi udvara pjesnikovoj

dragani i pridobija je za sebe. Posljednja grupa soneta je povezana sa Crnom

damom (Dark Lady), iji identitet takoe nije utvren. Smatra se da je to Kraljica

Elizabeta. Ona je prikazana kao udata, runog lika, ali fiziki privlana. Dark Lady

kome je posveen drugi soneti ostao je izvor kontroverzi. Ona se smatra kao

simbol oaja. ak i duhovno ona je duh zla i smrti. Pjesnik je optuuje za

nevjerstvo i razvrat, ali ipak mu je neodoljiva. Soneti su objedinjeni jednom

zajednikom temom, a to je tema VREMENA. Pokuaj da se zaustavi vrijeme.

ekspir nastoji da pomou ljubavi pobijedi vrijeme, ali to je ogranieno.

2. Motivi u ekspirovim sonetima - su vrijeme kao neprijatelj lubavi, zaustavljanje

granica smrti i znaaj pogleda na svijet. Vrijeme unitava ljubav jer vrijeme

uzrokuje da ljepota uvene, donosi ljudima godine i privodi ivot kraju. Glavna

konvencija soneta je besmrtnost kroz stih, tako da dok god ljudi itaju sonete ljubav

u njima e ivjeti i nikada je nee pogaziti vrijeme. Vrijeme e opstati kroz

umjetnost, ljepotu i prirodu. Starenje i umiranje su sastavn dio ljudskog ivot, ali

ekspirovi soneti daju prijedloge kako da se postavi granica tu i da se to zaustavi.

Produetak ivota kroz raanje i tjeranje mladia da ima potomke je jedan od

glavnih motiva soneta. Tada u elizabetanskoj Engleskoj su vladale mnoge bolesti,

pa je potomstvo puno znailo za opsatnak rase. ekspir je rekao Ako umre sam

sa tobom e umrijeti i tvoja slika . U sonetima se spominju i oi kojima se gleda

ljepota u ogledalu, ljepota ene... Naglaava vizualno opisujui ogoljena drvea,

oblake, prirodu, ljepotu ene itd...

3. Pozorita u ekspirovo vrijeme - Prvo pozorite koje je sagraeno je 1575

godine van gradskih zidina (zidina Londona) je bilo The Theatre. Sagradio ga je

James Burbage otac glumca Riarda. Krajem XVI vijeka sagraeno je jo nekoliko

pozorita: The Curtain, The Swan, The Rose, The Globe... Bila su krunog ili

pravougaonog oblika, dvoja vrata u pozadini iznad balkona, pozornica je bila

isturena i tu su izdvajani glumci ako su vodili neki razgovor. U podu pozorita

postojao je otvor kroz koji se ulazilo u prostoriju. Kulise za pretstave su

jednostavne sto, stolice, klupe, kostimi su najraskoniji. Zvuni efekti veoma bogati,

ali svjetlosnih efekata nije bilo. The Globe je prestave najavljivao pucnjavom iz

topa. Jednom se tako i zapalio pa je kasnije obnovljen. Pored javnih postojala su i

privatna pozorita. Ona su bila na univerzitetima i u njima su igrali djeaci. Bila su

zatvorena, koristilo se vjetako osvjetljenje, glumci su bili djeca... U

elizabetanskom pozoritu nije bilo glumica, enske uloge su igrali djeaci. To se

ogleda i u ekspirovim dramama gdje ima malo enskih likova.

4. ivot i djelo V. ekspira - ekspir (23.04.1564 23.04.1616)... O njegovom

ivotu se malo zna. ivio je u Elizabetanskom dobu. Potie iz siromane porodice.

Otac mu je bio John slobodni seljak koji je pravio rukavice, koar. Majka mu je bila

Mary Arden, ker farmera. Bio je najstariji sin od njih 8. Nije sigurno kada se rodio,

ali 23.04 se uzima kao njegov roendan, jer je tada krten. Roen je u Stratfordu

na Avonu. Uio je latinski jezik i stekao klasino obrazovanje (lokalna gimnazija).

Posato je slavan tek nakon smrti. Oenio se 1582 godine kada je imao 18 godina.

Njegova ena Anne Hathaway je bila starija od njega, imala je 26 godina. Imali su

3 djece: ker Susanu i blizance Hamnet i Judith. Brak mu je bio muan, a tadanja

djela aluzija na nevjerstvo. Nakon toga odlazi u London gdje postaje dobar pisac,

glumac i vlasnik glumake grupe Lord Chamberlain's Men. Pred samu smrt se

ponovo vraa u Stratford. Prva njegova djela su komedije i istorijske drame, a

neto kasije pisao je i tragedije i tragikomedije. Prvo ekspirovo objavljeno djelo je

poema Venera i Adon, a neto kasnije napisao je Napastovanje Lukrecije. To su

jedina njegova djela za koje se moe tvrditi da su objavljena sa njegovim znanjem.

1623 godine je objavljen FIRST FOLIO gdje su sabrana sva njegoa djela osim

Perikla. ekspirovo stvaralatvo se moe podijeliti na 3 perioda:

1) 1590 -1600 (1601) Rani period ekspir je bio pun snage, pisao je

drame jednu za drugom. Tu su i soneti ne samo drame. Napisao je 21

dramu, a one su istorijske osim drame Hanry VIII. Napisao je 3

komedije i 3 tragedije. To je sretni period velike promjne. Atmosfera

drame se mijenja zbog poetka novog vijeka. U njegovim dramam se

osjeti nesiugrnost

2) 1601 1608 Srednji period Pie tragedije

3) 1608 1612 Kasni period Tu nema tragedije. Ovaj period

obiljeavaju ROMACNES (romantine drame).

5. Tema ljubavi u ekspirovim sonetima - Istie se ljubav prema eni, voljenim i

najbliim osobama. U sonetima ekspir istie razne vrste ljubavi: ljubav izmeu

mladia i itaoca, mladia i crne dame, crne dame i itaoca. Ljubav vjeno ivi u

djelima, tu ne postoji granica. Sve dok su djela itana i tako ive, ivie i ljubav.

Javlja se elja za istinskom ljubavlju. U sonetima se javlja i seksualna ljubav, koju

ekspir smatra za ne strastvenu i ne istinsku. ekspir pokazuje da je zaljubljivanje

neizbjeno kod ljudi, ljubav je dio onoga to nas ini ljudskim. ekspirovi Soneti su

line prirode gdje on navodi svoje nade i strahove, ljubavi i prijateljstva, zanose i

razoarenja. ekspirovi Soneti se ne mogu klasifikovati. Oni su dati kao cjelina i

gube svoju posebnu ljepotu i suptilnost kada se uzimaju iz konteksta. U Sonetima

se iri svijest o prirodi ljubavi i realizaciji istinske ljubavi. Ljubav koja se javlja u

Sonetima je ljubav koja poinje oboavanjem lijepog oblika, a kulminira u ljubav

apsolutne ljepote. Dojam vremenom se prenosi ivost koja pojaava emocionalni

sadraj pjesme.

6. Pozorite druine i njihov drutveni poloaj u XV i XVI vijeku - Kada se ekspir

preselio u London on postaje lan i vlasnik glumake druine Lord Chamberlain's

Men. Neto kasnije druina mijenja ime u The King's Men. ekspir je tu bio

dramatiar. To je bila najznaajnija grupa glumaca u Elizabetanskoj i Jakobijanskoj

Engleskoj. Neto kasnije 1603 godine, toj se grupi pridruio kralj James I, pa je

grupa uzeta pod vodstvo kralja i nazvana The King's Men. Od ljeta 1594 godine

grupa postaje jedna od najuticajnijih u Londonu. Ila je ak i na turneje po drugim

gradovima u Engleskoj. Njihov dom bio je Newington Butts. Nakon toga otvara se

The Theatre, a onda Globe. Ova druina je bila jako uticajna u Londonu i bila je

jako dobro plaena. Iako su imali suparnike, isticali su se kao jedna od najbljih

grupa koju je ak i kralj cijenio kao jednu od vodeih u to doba. ekspir je bio

glavni dramaturg grupe, ali tu su bili jo i Ben Jonson, Thomas Dekker, John

Fletcher itd. Druina prestaje da postoji kada su po izbijanju Engleskog

graanoskog rata pozorita bila zatvarana i ostavljena do njihove restauracije 18

godina poslije.

7. I period, II period i III period ekspirovog stvaralatva - ekspirovo stvarlatvo

se moe podijeliti na 3 perioda:

1) Rane drame (uglavnom komedije i istorije, tj. drame sa sadrajima iz engleske i

antike prolosti te poetni pokuaji tragedija)

2) Zrelo doba (velike tragedije)

3) Poznije doba (tzv. mrane komedije ili problemske drame i "romanse")

Rane drame - Karakteristike ranog ekspirovog stvaralatva su sljedee:

"renesansni" humor, bujan jezik (sam ekspir je iskovao vie stotina rijei) u

kojem se mijea visoka retorika i vulgarnost, problematika vlasti i politikih

makinacija (u istorijskim dramama) ili ljubavnih zapleta i raspleta (u komedijama).

U tom razdoblju, koje traje do otprilike 1600. godine, ekspir je ostvario neke od

publici najomiljenijih drama: "Romea i Juliju", "Mletakog trgovca", "Henrija IV.",

"Riarda III". U ovom je razdoblju pisac postavio temelje svojim velikim

tragedijama.

Zrelo doba - Na prelazu u 17. vijek poinje veliko "tragino razdoblje"

ekspirovog stvaralatva. Njegove sredinje teme su: razorna sila vremena,

ambivalentni stav prema tjelesnosti i seksualnosti, zaslijepljenost i samoobmana

kao bitna znaajka ljudskoga ivota, izonost Boga ili bilo kakvog

transcendentnog naela u njegovu "theatrum mundi", nepostojanost i varavost

kako sudbine, tako i ljudi- prema drugima i sebi samima. Meu velikim

tragedijama se istiu "Hamlet", "Otelo", "Antonije i Kleopatra", "Macbeth", "Kralj

Lear".

Poznije doba stvaralatva - Tu spadaju tzv. mrane komedije ili problemske

drame ("problem plays"), meu kojima se istiu "Troilo i Kresida" i "Mjera za

mjeru". ekspir je svoj dramski opus dovrio u duhu smirenja. Njegove

posljednje drame su: "Cimbelin", "Zimska pria" i "Oluja". U tim dramama,

nazvanima "romancama" radi se o fantazijskom svijetu napuenom duhovima i

neobinim dogaajima, zapleti i sukobi potencijalno tragine naravi razrjeuju se

na udesan i bajkovit nain, linosti nemaju realistinu dimenziju nego su vie

nalik likovima iz bajki ili narodnih pria. Posljednje pieve drame su ostale trajno

popularne kod publike, a utemeljile su i tradiciju bajkovito-nadrealnih djela u

engleskoj i amerikoj knjievnosti.

8. Srednjovijekovna drama - se pojvaila u Engleskoj, ali se ne zna kada tano.

Vaan izvor za nastajanje bile su razne narodne svetkovine i obredi koji su se

zadrali jo od paganskih vremena. U tim zabavama bilo je plesa, pjevanja,

preruavanja itd. Vie profesionali doprinos dali su putujui pjevai i zabavljai koji

su izvodili pjesme sa dramslim elemenitma. Uskoro su se poele koristiti i latinske

Biblije, pa su tako nastale prilino sloene i obimne predstave, tzv. liturgijske

drame. One su bile na latinskom jeziku, tekst je pjevan, a glumci su bili svetenici.

Izvodile su se u crkvenim dvoritima i gradskim trgovima. Kada se pojavio praznik

Tjelovo nastale su i Tjelovske drame koje su se sastojale od biblijskih epizoda i

pisane na engleskom jeziku. Pojedine epizode u tim ciklusima, koji mogu obuhvatiti

cjelokupnu biblijsku istoriju nazvijau se mirakule. Scena za mirakule je bila

pokretna, a glumci pripadnici esnafa ili profesionalni glumci. Za mirakule je

karakteristino mijeanje komike i tragike, ale i zbilje. One su se dugo ouvale u

Engleskoj, ak i nakon ukidanja praznika Tjelovo. Mirakule nisu bile jedine drame

sa vjerskom tematikom. Pojavili su se i moraliteti. Tu su alegorijske drame sa

likovima koji nisu biblijske linosti, ve personofikacije osobina kao to su vrline i

poroci. Centralna linost u moralitetima nije lik, nego pretstavnik ljudskog roda i

obino nosi ime kojim se to naglaava ovjeanstvo (iskuenje, iskupljenje i

pad), Ljudski rod, Svako (Everyman). Najstariji moralitet je Zamak Istrajnosti.

Moraliteti su donijeli mnoge nove elemente kao to su kompozicija i karakterizacija.

Pisci su sami smiljali fabulu svojih komada. Najpopularniji lik moraliteta je bio

Prorok (Vice).

9. ekspirove sretne komedije - esto imaju:

* Borba dvoje zaljubljenih da savladaju potekoe koje im esto postavljaju

odrasli

* Rastava i ujedinjenje

* Zabluda identiteta

* Pametan sluga

* Poviena napetost, esto unutar familije

* Viestruki, zapleteni sadraj

* esta upotreba dosjetki

ekspirve komedije su: All's Well That Ends Well, As You Like It, The Comedy

of Errors, Cymbeline, Love's Labour's Lost, Measure for Measure, The Merchant

of Venice, The Merry Wives of Windsor (Vesele ene Vindzorske), A Midsummer

Night's Dream, Much Ado About Nothing, Pericles Prince of Tyre, Taming of the

Shrew, The Tempest, Twelfth Night, The Two Gentlemen of Verona, The

Winter's Tale.

10. ekspirove narativne poeme - ekspir je napisao 4 narativne poeme:

A Lover's Complaint - najzanemarenija ekspirova poema koja je prvi put

objavljana 1609 godine u istom omotu sa Sonetima. ini se da ju je napisao

meu ranim poemama, ali joj se ne moe dodijeliti taan datum.

Phoenix and the Turtle Ova poema je tek kasnije dobila naslov. Bila je

objavljena kao neiji esej. Ali kasnije je dodijeljena ekspiru. Datum objave nije

poznat, ali mora biti zrelije dijelo.

Rape of Lucrece Ova poema je ula u knjigu registra Engleske vlade. Prvo je

bila nazvana Otmica Lukrecije, ali je ipak objavljena pod imenom Lukrecija.

Napastovanje Lukrecije je kao naslov zaivilo tek neto kasnije. Napastovanje

Lukrecije je naratvina poema koja je nalik na tragediju osvete.

Venus and Adonis Poema sa strofama od 6 redova. Posveena je

ekspirovom zatitinku Henry Wriothesley. Posveena je njemu u nadi da bi se

zadrao to vie u zemlji. Za njihov patronat kao nagradu su dbijali pjesme.

11. ekspirove problemske drame - su napisane kasne 1590 do prvih godina 17

vijeka. Tu spadaju: All's Well That Ends Well, Measure for Measure i Troilus and

Cressida. ekspir je sa "problem plays" krenuo u istraivanje odreene moralne

dileme i socijalnog problema kroz svoje centralne likove. Problemska drama se

odlikuje sloenim i vieznaanim tonom, neto izmeu tamne, psiholoke drame i

vie jasano kominog materijala. All's Well That Ends Well, Measure for Measure

sadre sretna kraj, koji je umjetan i povran, a Troilus and Cressida zavrava sa

traginom smru i nema sretan kraj.

12. "Merry England" - se odnosi na utopijsku koncepciju engleskog drutvu i kulture

koji se temelje na idilinom pastirskom nainu ivota koji je prevladavao u vrijeme

izmeu srednjeg vijeka i poetka industrijske revolucije. Tretira se kao plod

sentimentale nostalgiane mate i kao ideoloki ili politiki konstrukt. Koncept

"Merry England" je nastao u srednjem vijeku, opisujui utopijsko stanje ivota

seljaka koji je bio tei od olova. Ideje "Merry England" postale su povezane s jedne

strane sa anglo-katolicima i katolianstvom, kao verzija ivota u dareljivosti.

"Merry England" odraava istorijski aspekt ruralnog engleskog folklora koji se

izgubio tokom industrijalizacije. Mnogi pisci su u svoja dejla uvodili te poglede na

svijet. Takav pisac je Coleridge.

13. Petrarkizam u ekspirovim sonetima - U sonetima ekspir koristi dosta

Petrarkistikih elemenata. On se fokusira od idealizacije ljubavi do njenog

seksualnog iskoritavanja. ekspir takoe u tu strategiju ulazi na renesansni

nain, fokusirajui svoje strahove i elje na Kupida. ekspir je razradio mnoge

teme kao to su insomnia, rob ljubavi, krivnja, nepotovanje i bolest. ekspir je

kopirao mladia od Petrarkine djevojke Laure, on je slian ljupkoj djevojci, dok je

crna dama njena totalna suprotnost. Jedna taka koju ekspir naglaava dok pie

crnu damu je satirini komentar na Petrarkinu ljubav. ekspir pokazuje erotsku

ljubav lijepog mladia, a to je ljubav koja se uklapa u onu dvorsku. A onda kao i sa

smru Laure, ta ljubav prelazi u boansku ljubav koja je posveena Kupidu,

Rimskom Bogu ljubavi.

14. Univerzitetski umovi Don Lili, Dor Pil, Robert Grin, Kristofer Marlo, Tomas

Ne i Tomas Lod. Ime su dobili jer su studirali na univerzitetima.

Don Lili uticao je na unapreenje drame, usavrio je i komediju naravi

Dor Pil uspio je da uskladi romantiku I folklore

Robert Grin ekspir mu je preoteo dramu. Kod njegovih drama je

naglaena poetinost. Iza njega nije ostalo dosta drama.

Kristofer Marlo Napisao je Dr Faust i Tamerlan Veliki poetak

elizabetanske drame. Njegove drame se na zivaju One Man Play. Junaci

njegovih drama su mnogo uticali na elizabetanske pisce.

15. Konevencionalno i nekonvencionalno u ekspirovim sonetima -

Konevencionalni elementi u ekspirovim sonetima su ljubav, vrijeme i besmrtnost.

A nekonvencionalni su to to je veina soneta upuena nekom mladiu koji je

nepoznat.

16. Hronologija ekspirovog stvaralatva

First Performed Plays First Printed

1590-91 Henry VI, Part II 1594?

1590-91 Henry VI, Part III 1594?

1591-92 Henry VI, Part I 1623

1592-93 Richard III 1597

1592-93 Comedy of Errors 1623

1593-94 Titus Andronicus 1594

1593-94 Taming of the Shrew 1623

1594-95 Two Gentlemen of Verona 1623

1594-95 Love's Labour's Lost 1598?

1594-95 Romeo and Juliet 1597

1595-96 Richard II 1597

1595-96 A Midsummer Night's Dream 1600

1596-97 King John 1623

1596-97 The Merchant of Venice 1600

1597-98 Henry IV, Part I 1598

1597-98 Henry IV, Part II 1600

1598-99 Much Ado About Nothing 1600

1598-99 Henry V 1600

1599-1600 Julius Caesar 1623

1599-1600 As You Like It 1623

1599-1600 Twelfth Night 1623

1600-01 Hamlet 1603

1600-01 The Merry Wives of Windsor 1602

1601-02 Troilus and Cressida 1609

1602-03 All's Well That Ends Well 1623

1604-05 Measure for Measure 1623

1604-05 Othello 1622

1605-06 King Lear 1608

1605-06 Macbeth 1623

1606-07 Antony and Cleopatra 1623

1607-08 Coriolanus 1623

1607-08 Timon of Athens 1623

1608-09 Pericles 1609

1609-10 Cymbeline 1623

1610-11 The Winter's Tale 1623

1611-12 The Tempest 1623

1612-13 Henry VIII 1623

1612-13 The Two Noble Kinsmen* 1634

17. panska armada - je bila panska flota koja je trebalo da 1588. godine izvri

invaziju na Englesku i kojom je komandovao Alonso de Guzman el Bueno, 7.

vojvoda od Medine Sidonije. Uprkos optem miljenju da je ovoj floti naziv

Nepobediva armada dao sam kralj Filip II, istina je da je ime poteklo od samih

Engleza. Ime se prvi put pojavilo u pamfletu dravnog sekretara kraljice Elizabete,

Vilijama Sesila, koji se pjavio nakon poraza panaca i u kom je Sesil govorio o

panskoj floti na sarkastian nain nazivajui je panskom nepobjedivom flotom.

Kralj Filip II od panije je bio oenjen engleskom kraljicom Meri I od Engleske.

Nakon njene smrti, odnosi izmeu Engleske i panije su se naglo pogroali zbog

politike koju je vodila njena naslednica Kraljica Elizabeta I. Cilj ove invazije je bio

da se sprijei dalja pomo Engleske Ujedinjenim holandskim provincijama koje su

tada bile dio panske Holandije, kao i spreavanje daljih napada engleskih korsara

na panske posede u Americi i galije koje su prevozile zlato. panski kralj je imao

podrku pape Siksta V. Armada je prvo imala veoma iskusnog komandanta, Alvara

de Bazana, 1. markiza od Santa Kruza, ali on je umro februara 1588, tako da je

Medina Sidonija zauzeo njegovo mesto. Flota je krenula sa 22 ratna broda

panske kraljevske mornarice i 108 trgovakih brodova adaptiranih za borbu.

Namjera je bila da se pree Laman, da se ukotvi u Flandriji gdje je vojvoda od

Parme ekao spreman za invaziju na jugoistonu Englesku. Armada je postigla

svoj prvi cilj i ukotvila se u Sjevernom moru, na morskoj granici izmeu Francuske i

panske Holandije. Dok su ekali na uspostavljanje komunikacije sa vojskom

vojvode od Parme, engleski ratni brodovi su osuli paljbu po panskim brodovima,

natjerali ih da dignu sidra i napuste mjesto sastanka sa Parmom. Armada je

uspjela da se regrupie i povue na sjever, dok su je progonili engleski brodovi.

Povratak u paniju je takoe bio poguban snane oluje su flotu skrenule sa

kursa i vie od 24 broda je nastradalo u na sjevernoj i zapadnoj obali Irske, dok su

preivjeli nali utoite u kotskoj. Flota je izgubila oko 50 plovila od poetnih 22

galije i 108 naoruanih trgovakih brodova. Ova bitka je bila jedna od nejveih bitki

u englesko-panskom ratu voenom izmeu 1585. i 1604. godine.

18. ekspirove romantien drame ili tragikomedije su:

* Pericles, Prince of Tyre (Perikle)

* Cymbeline (Simbelin)

* The Winter's Tale (Zimska bajka)

* The Tempest (Bura)

Glavni motiv je motiv ljubmore (Simblein i Zimska bajka). Svi se sretno

zavravaju i posjeduju duh smirenosti koji dolazi nakon sukoba. Sve se bave

temom gubitka i ponovnog nalaenja, uvrede i pratanja, sagrijeenja i

iskupljenja. Radnju ine nizovi pustolovina, udesnih zbivanja, putovanja,

sjediljavanja sa bliskim osoba za koje se vjerovalo da su mrtve. Pominju se

arobna djela i uvode se natprirodni elementi. Atmosfera je sanjarska,

neodreena i daleka.

II. SVA EKSPIROVA DJELA

1. Komini elementi u ekspirovim tragedijama - ekspir u svojim tragedijama

koristi realnost koja biva naruena kominim elementima, koji remete

emocionalnost. Tu si i komini odlomci koji naruavaju itavu sadrinu tragedije.

Hamletove ale o smrti njgovog oca i enidbe Klaudija sa Gertrudom. Komini

elementi takoe postoje u Ofelijinom ludilu, odvodei publiku od tragedije i

uvodei komine elemente. Komini elementi u Hamletu dolaze takoe na

poetku petog ina kada s Ofelija utapa, a Klaudije i Leart sumnjaju na Hamleta i

kuju zavjeru protiv njega. Na pogrebu Ofelije komini su ljudi koji kopaju njen grob

i nazvani su klauni. Oni tu prekidaju tragediju i uvode komine elemente. Klauni

su takoe jedan od kominih elemenata u Antonije i Kleopatra. Kralj Lear se esto

smatra kao tragedija koja se razvila iz ekspirove komedije. Situacije koje su

pretstavlje ne ovde kao recimo podjela kraljevstva na 3 keri, neki maskirani

likovi, premjetanje radnje u pustinju su dijelovi ekspirove komedije. Iako je djelo

Kralj Lir tragedija puna tuge i boli, uvodna scena je komina i baca u sjenu

kraljevu ozbiljnost. U Edmundovom ogorenom govoru o razmetljivosti svijeta

postoji sarkazam. Takoe sarkazam i humor imamo kada Lir klei i moli erku za

oprost. Iako on pokuava da bude ozbiljan, to su scene gdje on nasmijava publiku

i to ga dovodi do ludila. Lir i Hamlet sadre vie kominih elemenata od Magbeta.

Nakon ubijanja Dankana pogrebnici stvaraju komiku kao i u Hamletu. Takoe se

moe posmatrati i "Romeo i Julija", koje poinje kao komedija - dobroduna

drama o dvoje zaljubljenih u Italiji do traginog kraja i smrti.

2. Kraljevi u ekspirovim dramama - Kraljevi u dramama su:

* King John

* Edward III

* Richard II (1594-1597) , prati zavretak vladavine

* Henry IV, Part 1

* Henry IV, Part 2

* Henry V najuspjeniji kralj

* Henry VI, Part 1 lo vladar, psihiki nestabilan

* Henry VI, Part 2

* Henry VI, Part 3

* Richard III makijavelistiki lik

* Henry VIII

To su i politike drame, jer u njima dominira tema politike. ekspir nas je ovako

proveo kroz istoriju kraljeva Englske. U tim dramama se prikazuje borba za vlast,

rat i krunisanje tih kraljeva. Prikazuje se dravniki i vojniki ivot, stanje u

tadanjoj Engleskoj, Ratovi Rua (Henry IV) itd.

3. 4 velike ekspirove tragedije su: King Lear, Hamlet, Othello i Macbeth. Hamlet i

Othello su tragedije osvete. U tragedijma postoji zloin negatvnog junaka i osveta

pozitivnog junaka. Hamlet je sam u zloinu kojeg treba da poini, dok drugi likovi

uostalim tragedijama imaju saveznike. U Hamletu je panja usmjerena na

unutranju dramu glavnog lika, Otello je tragedija iji su sukobi spoljanji. Za

razliku od Hamleta i Macbetha u Ottelu nema natprirodnih elemenata. King Leara

i Macbetha na kraju dejla stie ludilo I gube razum zbog nedjela koje su poinili.

Othello je jedini junak koji ne umire na kraju tragedije. Magbet i Othello imaju

jasnu i preglednu strukturu, za razliku od ostale dve tragedije. Osnovne teme

Othella i Hamlet su ljubav i ljubomora. Hamlet i Mcbhet imaju ubijanje vladara da

bi se dolo do prestola. Takoe teme koje povezuju King Leara i Macbheta su

raspadanje i pad svijeta. U King Learu i Othellu (klaun, njegov sluga) postoje lude

koje uvode komine elemente u tragedije.

4. Shvatanja duhova i vjetica u ekspirovo vrijeme - ekspir je genijalac u

stvaranju besmrtnih likova, ije karakteristike prelaze normalno bie i postaju

nadnaravne. Ne samo da njegova upotreba nadnaravnih elemenata unutar

njegovog djela otkrivaju Elizabetansku opsjednutost s mitskim vjerovanjima, ve

isto tako otkriva njegov stav o tim vjerovanjima u razliitim takama njegove

autorske karijere. Nije samo da su siromani i ne upuueni vjerovali u to, ve i

kolovani bogati ljudi tog perioda. Elizabetanci su oduvijek bili osjetljivi na

vjerovanje u nadnaravno. Kao to vidimo iz biljeki, ti ljudi su ispitivali jedni druge i

udili se tim silama. ekspir je oigledno bio pod tim utjecajem. Elizabetanci su

takoe davali praznovjerna objanjenja za promjenu vremena i doba, faza ivota,

a bolest i smrt. ekspir je bio prinuen da pie od takvim pojvama jer je bio pod

uticajem ljudi, koji su davali ak i novac da vide vilu, duha ili vjeticu. Magija i

nadnaravna bia se javljaju u jednoj etvrtini ekspirovih komedija, 60% njegovih

drama i 60% njegovih tragedija. Vjetice se pojavljuju u Macbethu, a duh u

Hamletu i Buri. Veina ekspirovih djela sadre neki oblik nadnaravnog. ekspir

je za razliku od drugih pisaca tog doba koristio nadnaravne elemente ne da bi

zaplaio narod kako su to drugi pisci radili, nego da ljudima pokae da se ne

trebaju toga bojati i da ne misled a su ta bia uvijek loa I da nanose zlo. Duh

ispunjava sve zahtjeve elizabetanskog uvjerenja. Duh u Hamletu je odlian

primjer sposobnosti gdje ekspir oblikuje nadnarave oblike prema elizabetanskim

vjerovanjima. U Magbethu koristi najvie nadnaravnog, moda zato jer je tootkriva

pesimistina faza ekspirovog ivota. On je tada bio preplavljen boli, grijesima i

okrutnosti pa je to uvoenje nadnaravnog moralno. ekspir otkriva svoje

mentalno stanje u Macbethu, kad se lik pribliava porazu. Posljednje djelo koje se

bavi nadnaravnim je Bura. On ovde koristi vile i duhove kako bi izrazio novu temu,

pomirenje s oprotenjem grijeha i pogreke. Nadnaravno je pod kontrolom

ovijeka u Buri (Prospero govori na kraju kako je ovijek nad silama zla).

Cjelokupni ekspirov ivot je odigrao ulogu u upotrebi nadnaravnog u djelima, ne

samo elizabetanski period.

5. ena kao orue u ekspirovim dramama - ene se pojavljuju kao podrka i

centralni likovi u ekspirovim dramama, a ovi likovi, kao i tzv "Dark Lady" iz

soneta, su izazvali znatan iznos kritike, koja je dobila poticaj tijekom drugog vala

feminizma 1960 godine. Klasian primjer enskog lika je Viola iz Bogojavljenske

Noi. ekspir je ene prikazao kao inferiorne u odnosu na mukarce. U Othellu

Dezdemona je opisana kao vlasnitvo. Dok je Lady Magbeth posluila kao orue

za preuzimanje prestola, jer je ona bila ta koja je pomogla muu da doe na tron.

6. Motivi preruvanja u ekspirovim dramama - Kada je kraljica Elizabeta dobila

presto, ona se tu ponaala kao muko. Ona je prizivala muku snagu i tako je

uvodila u svoju enstvenost. Ona je koristila sposobnost trasformiranja sebe u

raznim situacijama. Tako je i ekspir u mnogim svojim djelima koristio ba tu

transformaciju. Preruavanje imamo u As You Like It i Bogojavljenska No

kada se Rosalinda i Viola preruavaju u mukarce, u poetku zbog sopstvene

zatite, a kasnije zbog dogaaja i okolnosti u kojima su se nale. ak i Lady

Magbeth spade u tu grupu, jer je ona muko u kui i pokuava da se izbori za

tron. Viola nosi razliite maske jer mora biti Cezario i sluga. Ona je veoma slina

Elizabeti. Rosalinda se preruava u Ganimeda kada odlazi u umu Arden, jer je

ena na putu uvijek u opasnosti. Kasnije joj to maskiranje slui kao pokrie za

sastanke sa Orlandom.U Kralju Learu Edgar se preruava u prosijaka i prati

kralja, a kralj ga podrava i spimatie. Protjerani Earl od Kenta se maskira u

seljaka kako bi povratio svoju plemiku titulu.

7. Jezik kao sredstvo dominacije u ekspirovim dramama - Najznaajniji atribut

ekspira je njegov jezik. On koristi stilski jezik u svojim dramama, ali na

pojednostavljen nain kako bi svaki pojedinac mogao da razumije. Svoja djela je

pisao za nii sloj ljudi, tako je njima prilagodio svoj jezik,a on je opet ostao u duhu

jednog vrhunskog pisca.Koristio je moderni engleski jezik elizabetanskog doba.

Koristio je figurativni jezik koji je pun metafore, aliteracije, personifikacije Na

primjer u As You Like It imao metaforu kada se govori o ubijanju jelena kada ih

Vojvoda naziva barunastim prijateljima i Debelim i masnim graanima. Sve to

odnosi naravno na dvorane koji se debeli i nose barunasta odijela.

8. ekspirove romantine junakinje su: Marina (Perikle), Imogen (Cymbeline),

Perdita (The Winter's Tale), Miranda (The Tempest). Svaka od njih je hrabra na

svoj nain, svaka se suoava sa okrutnosti svijeta. Jednu gusar prodaju u

prostitutke, druga dobija maehu, trea je naputena od roditelja i odgaja je pastir,

a Miranda odrasta na ostrvu otuena pd svijeta. Svaka ima svoju ivotu priu i

sudbinu, svaka je heroina za sebe i obiljeava dejo u kojem je ekspi prikazuje.

9. ekspirove mudre lude su: Trinculo, Touchstone, Feste, Lears fool i drugi.Luda

esto daje komentar drutva i postupke svojih vladara. ekspirove lude su obino

pametne ili obini seljak koji koristi njihovu mudrost da nadmai ljude vieg

drutvenog statusa. Meutim, oni su takoer omiljeni od strane plemstva. Nema

suvremene paralele za ulogu Lude na dvoru kralja. Kao to je ekspir zamilja,

luda je sluga i nek podloan kanjavanju. Kralj Lear je prijatelj sa svojom ludom,

ali je ta luda i njegov sluga i neko ispod njega. Luda djeluje kao komentator

dogaaja i jedan je od ljudi koji je neustraiv u govorenju istine. Luda prua

duhovitost za razliku od nekih ekspirovih klaunova, jer njihova ala nema smisla,

dok recimo kada Luda ismijava Kralja Lear ona to radi na takav nain da publika

shvatiti smisao njegove ale. Luda ne slijedi ideologiju. On odbija sve nastupe,

zakone, pravde, moralni red. On vidi nasilje, okrutnost i poude. On nema iluzija i

ne trae utjehu u postojanju prirodnog ili nadnaravnog, koje predvia kanjavanje

zla i nagradu dobrih.

10. Dramska ironija u ekspirovim dramama - ekspir je bio naklonjen dramskoj

ironiji. As You Like It i Bogojavljenska no su ispunjene sa dosta ironije. U

tragedijama se manje oslanja na ironiju iako u Macbethu i Hamletu ima dramske

ironije da bi se pojaala napetost u djelu. ekspir koristi dramatinu ironiju u

Hamletu na vie razliitih naina. U Bogojavljenskoj noi takoe koristi ironiju

koja se vrti oko samo jednog lika a to je Viola koja se zaljubi u Cesaria. Na kraju

on otkriva publici da je Cesario zapravo Viola. U Macbethu postoji dosta ironije, a

ekspir je namijenio tu ironiju ovoj drami da bi izgradio i odravao neizvjesnost

kada eli da postigne neodreen osjeaj straha. Recimo vjetice na samom

poetku su ironija. ekspir se smatra jednim od najboljih pisaca koji je koristio

ironiju u svojim dramama.

11. Jezik kao sredstvo spajanja dvoje zaljubljenih - ekspir koristi jezik ljubavi

kako bi povezao i spojio dvoje zaljubljenih. On koristi dosta metafora i daje dosta

opisa u tim govorima. Ljubavni razgovor izmeu Romea i Julije ili Orlanda i

Rosalinde je ispunjen metaforom i senitmentom. Tu takoe postoji jezik emocija

kojim Rosalinda recimo esto pokazuje koliko voli Orlanda i koliko mu je

naklonjena. U Romeo i Julija koristi sonnet kako bi prikazao ljubav i izrazio je kroz

rijei.

12. Pastoralni elementi u ekspirovim komedijama - Pastorala je popularni

renesansni knjievni anr koji je uticao i na neka ekspirova djela. Pastorala se

odnosi na nain ivota pastira, ali i na knjievnost, umjetnost i muziku koja opisuje

nain ivota pastira, esto na vrlo idealistiki nain. Pastoralna knjievnost je iz

antikg doba. Takoe se odnosi i na ruralni nain ivota pastira koji su obino

romaticizirani i pretstavljeni na nerealan nain. ivot na selu je povezan sa

tiinom, blizinom prirode, to je isti ivot, inferiorni u odnosu na ivot na dvoru.

Gradski ivot se gleda kao dekadencija, kao to je dvor politiki centar. Pastoralni

ivot je utopija, Eden, jer nema hijerarhije, drutvo je ekvivalentno utopijskoj

dimenziji, svijet je idealiziran. Karakteristika pastorale je iskrenost i jednostavnost,

nema nikakve veze sa snagom, nije svijet laskanja, ali je progonstvo za Starog

Vojvodu, jer on gubi svoj status.Pastoralni ideal je ideal suprostavljanja istog,

prirodnog, etiki zdravog ivota u prirodi naspram ivota u licemjernom,

civilizovanom svijetu. To je literature bjegstva iz stvarnosti, zgoda i nezgoda

pastira i pastirica. Taj svijet u koji oni bjee se najee zove Arcadia. U okviru

klasine pastorale, konvencionalni pastir i pastirica su bili u paru kao recimo

Phoebe i Silvius ili Apolon i Silvia. U tim tradicionalnim ulogama, pastira je

napustila njegova draga, dok je pastirica ohola. Pastoralni ivot je ponekad opisan

kao Zlatno doba. U svom najjednostavnijem obliku, pastorale predstavljaju

pastirski ivot na konvencionalni nain. Pastoralna knjievnost renesanse

ponekad izgleda kao bajka, vie nego kao veliko djelo. Ove naizgled udne bajke

nisu u stvari ono to se u poetku initi, a sama injenica da su pastorale

okupirale i neke od najveih pjesnikih umove engleskog renesanse, a jedan od

njih je i ekspir. Neke od ekspirovih drama sadre pastoralne elemente, od kojih

su najpoznatiji As You Like It (iji zaplet je izveden iz pastoralne romantike

Rosalynd Thomasa Lodgea) i Winter's Tale. ekspir je esto upotrebljavao

pastoralno unutar djela, kao to su Love's Labor's Lost i Winter's Tale ili As You

Like It. Ostala ekspirova djela sadre pojedine pastoralne scene, kao to su

razbojnici u The Two Gentlemen of Verona. Pastoralni uticaj takoe se nalazi u

Twelfth Night i Tempest. Pastoralu imamo u djelima As You Like It, Winter's Tale i

Tempest. Tema pastoralne komedije je ljubav u svim svojim oblicima u

rustikalnom okruenju. U umi Arden postoje pastoralni elemenati u As You Like

It. Tu imamo contrast izmeu ivota u gradu i u prirodi. U umi Arden se ivot

dosta razlikuje od gradskog tako to u umi nema satova, nema ustaljenog

dnevnog posla, uzurpirali su je kneevi, braa su smrtni neprijatelji. Za protjerane

dvorane nema rada, oni su slobodni da lutaju po umi i da ispunjavaju vlastite

elje. Nema hijerarhije, ljudi mogu slobodno priati jedni sa drugima.ekspirove

pastorale urbanoj publici otkrivaju misterije sela. On pokazuje kritike drutvene

prakse koje proizvode nepravde i nesree, ismijavaju anti-socijalno, ludo i samodestruktivno

ponaanje najoitije kroz temu ljubavi. U As You Like It takoe

Silvius ali to Corin odbacuje njegovu ljubav, a naputeni Orlando kai svoje

pjesme o ljubavi na grane stabala. U As You Like It koristi mnoge elemente

pastoralnog kao to su korupcija porodice i dvorjana od nekoliko likova u

progonstvu u umi Arden, time stvarajui platformu na kojoj priroda, odgoj i

plemenitost mogu biti podignuti. Maskiranje omoguava Rosalindi da slobodno

razgovara o ljubavi i odnosima s Orlandom. As You Like It sadri vie pjesama od

bilo koje druge ekspirove drame. Drama sadri maska vjenanja koja se

povezuje sa bogom braka Himenom. Nadnaravni elementi su bili vani za

Pastoralni anr. ekspir spaja pastoral i realnost, daje pastorali uvjerljivost

smjetajui je u realan kontekst. U idilinoj pastorali nije bilo fizikih niti psihikih

tegoba.

III. AS YOU LIKE IT (KAKO VAM DRAGO)

anr - Komedija, pastorala

Vrijeme i mjesto pisanja - 1598-1600, London, Engleska

Datum prve objave - objavljena u First Folio 1623

Ton - Komian, romantian

Vrijeme deavanja drame 16. vijek

Mjesto deavanje radnje - Francuska, izmiljena uma Ardenne

Protagonist Rosalinda

Glavni sukob - Rosalinda i Orlando su zaljubljeni, ali Rosalinda je nepravedno

protjerana iz dvora vojvode (Duke) Fridrika, Orlanda odbija da prihvati njegov ljubomorni

brat Oliver, a morao je i pobjei od osvetoljubivog Duke Fredericka.

Podie akciju - U cilju da Orlando nauiti kako da joj bude pravi mu, Rosalinda se

maskira kao mladi imenom Ganimed i upuuje ga na put ljubavi.

Vrhunac - Rosalinda obeava da e se udati za Orlanda i nagovara Febu da pristane

na udaju sa Silvijem, ali stvari krenu krivim smijerom s njneim dragim Ganimedom, koji

je zapravo maskirana Rosalinda.

Pad akcije - Rosalinda, koja se pojavljuje kao ona nemaskirana, eni se Orlandom, a

Feba za Silvija.

Teme Uivanje u ljubavi; pokornost ljudskog iskustva; gradski ivot u odnosu na ivot

u gradu.

Motivi - lukavstvo; homoeroticizam; progonstvo

Simboli - Orlandova pjesama, ubijanje jelena; Ganimed

Nagovjetaj - Rosalindin nezgrapan prvi susret s Orlandom predvia dubinu njene

ljubavi prema njemu.

Radnja:

Sir Rowland de Bois umire, ostavivi iza sebe tri sina: Olivera, aka i Orlanda. Prema

obiaju primogeniture, velika veina njegov posjeda je preao u posjed njegovog

najstarijeg sina, Olivera. Iako je Sir Rowland uio Olivera da se dobro brine za svoga

brata, Orlanda, Oliver odbija da to uini. Iz istog inata, on porie Orlandovo

obrazovanje, obuku i imovinu pristajui gospodin. Charles, hrva sa dvora vojvode

Fridrika, dolazi da upozori Olivera od glasina da e u Orlando izazvati Karla da se bore

sljedeeg dana. Bojei se ukora ukoliko bi potukao plemia, Charles moli Olivera da se

umijea, ali Oliver uvjerava hrvaa da je Orlando neastan sportista koji e poduzeti bilo

kakva kukavika sredstva potrebna za pobjedu. Charles obeava da e pretui Orlanda,

to oduevljava Olivera. Stari Vojvoda je uzurpirao prijestolje svog brata, vojvode

Fredericka, te je pobjegao u umu Ardenne, gdje ivi kao Robin Hood uz grupu lojalnih

sljedbenika. Duke Frederick omoguava keri Starog Vojvode, Rosalindi, da ostane na

dvoru zbog nerazdvojnog prijateljstva sa njegovom keri, Celiom. Dolazi dan kada je na

rasporedu Orlandova borba protiv Charlesa, a ene su svjedoci Orlandove pobjede.

Orlando i Rosalinda se tu prvi put sreu i zaljubljuju jedno u drugo, iako to Rosalinda

uva kao tajnu od svih, ak i Celie. Orlando se vraa kui sa hrvanja, a njegov vjerni

sluga Adam ga upozorava na Oliverovu urotu protiv Orlanda, jer je ovaj pobijedio na

hrvanju i postao jo popularniji. Orlando zbog sigurnosti odlui otii u Ardenne. Bez

upozorenja, vojvoda Frederick koji je Rosalindin stric se predomisli oko njenog ostanka i

protjera je sa dvora. Ona, takoer, odlui da pobjegne u umu Ardenne a s njom ide i

Celia, koja ne moe da podnese da bude bez Rosalinde, a s njima je i Touchstone,

dvorska luda. Da bi se osigurala na svojim putovanjima, Rosalinda uzima odjeu

mladia i uzima ime Ganimed, dok se Celia oblai kao obina obanica i daje si ime

Aliena. Duke Frederick je bijesan bijesan zbog nestanka svoje keri. Kad on shvati da

se bijeg njegove keri i neakinje poklapa s nestankom Orlanda, vojvoda nareuje

Oliveru da vodi potjeru, prijetei mu da e mu oduzeti zemljite i imovinu. Frederick je

takoer odluio da je vrijeme da jednom zauvijek uniti svog brata pa poinje podizati

vojsku. Stari Vojvoda ivi u umi Ardenne sa grupom gospodara koji su otili u

dobrovoljno izgnanstvo. On hvali jednostavan ivot meu drveem, sretan to je

odsutan iz spletke dvorskog ivota. Orlando, iscrpljen od putovanja i oajan u

pronalasku hrane za svog druga, Adama, dovlai se u Vojvodin logor i drsko govori da

nee jesti sve dok im on ne dadne hranu. Stari Vojvoda smiruje Orlanda i kad sazna da

je on sin njegovog biveg prijatelja prihvata ga u svoju druinu. U meuvremenu,

Rosalinda i Celia, maskirane kao Ganimed i Aliena, ulaze u umu i sreu zaljubljenog

mladog pastira po imenu Silvije koji ali za oholom Phoebe. Dvije ene kupnju skromnu

brvnaru, stada i panjeke od Silvija i Corina, a uskoro Rosalinda isto tako ali za

Orlandom. Orlando, zna da je Rosalinda negdje u umi, luta kroz umu i kai ljubavne

stihove za Rosalindu na grane drvea. Rosalinda pronalazi stihove, ali se pretvara da je

muko (Ganimed), ona razgovara sa Orlandom o njegovoj pravoj ljubavi, Rosalindi.

Smatrajui je mladiem, Orlando se povjerava Rosalindi o svojim neodoljivim strastima.

Rosalinda, kao Ganimed, tvrdi da je strunjak u istjerivanju takvih emocije i obeava mu

da e ga izlijeiti od ljubavnih jada, ako on pristane da se pravi da je Rosalinda

Ganimed i obea da e joj se udvarati svaki dan. Orlando se sloi, i ljubavne lekcije

zaponu. U meuvremenu, Phoebe postaje sve okrutnija u njenom odbacivanju

Silviusa. Kada se Rosalinda umijea, preruena u Ganimeda, Phoebe se beznadeno

zaljubljujeu Ganimeda. Jedan dan, Orlando se ne pojavi na obuci as Ganimedom.

Rosalinda, reagirajui na svoju zaljubljenost u Orlanda, izbezumljuje se kada se Oliver

pojavi. Oliver opisuje kako ga je Orlando sreo u umi i kako ga je spasio od gladne

lavice. Oliver i Celia, jo uvijek preruena u pastiricu Alienu, odmah se zaljube i

dogovore da se oene. Kako vrijeme prolazi, Phoebe postaje sve upornija u svojoj

potrazi za Ganimedom, a Orlando se umorni od pretvaranja da je djeak njegova draga

Rosalinda. Rosalinda odlui da zavri s tim. Ona obeava da e Ganimed oeniti

Phoebe, ako Ganimed ikada oeni enu, a ona obvezuje sve njih se da sastanu

sljedeeg dana na vjenanju. Oni se svi slau. Dan vjenanja dolazi, i Rosalinda okuplja

razliite parove: Phoebe i Silviusa, Celiu i Olivera, Touchstona i Audrey, kozara kojen

on namjerava oeniti i Orlanda. Grupa se sakuplja prije Starog Vojvode i njegovih ljudi.

Rosalinda, jo uvijek preruena u Ganimeda, podsjea zaljubljene na njihovihe razliite

zavjete, zatim trai obeanje od Phoebe, ako iz nekog razloga ona odbije da se uda za

Ganimeda ona da e se udati za Silviusa, te obeanje Vojvode da e dopustiti da mu se

ker uda za Orlanda, ako i dalje bude sobodna. Rosalinda ih naputa sa preruenom

Celiom, pa se obe vraauju onakve kakve jesu, u pratnji Himena, bog braka. Himen

prisustvuje sveanosti i eni Rosalindu i Orlanda, Celiu i Olivera, Phoebe i Silviusa i

Audrey i Touchstona. Proslava vjenanja je prekinuta sretnom vijeu kada dolazi

izgubljeni brat Olivera i Orlanda, ak: dok je sa svojom vojskom iao da napadne

Stagor Vojvodu, pred vojvodu Fredericka je doao svetenik koji ga je uvjerio da svoje

brige ostavi po strani i da prihvati monaki ivot. Frederick mijenja svoj put i vraa na

tron Starog Vojvodu. Gosti i dalje pleu, sretni u spoznaji da uskoro e se vratiti na

kraljev dvoru.

Likovi:

Rosalinda - ki Starog Vojvode. Smatra se jednom od ekspirovih heroina, jake volje,

dobrog srca i jako pametna. Umjesto da poraena ode u progonstvo, Rosalinda koristi

svoje putovanje da ode u umu Ardenne kao priliku da preuzme kontrolu nad vlastitom

sudbinom. Kad je maskirana kao Ganimed-zgodan mladi i kada se nudi kao uitelj

ljubavi svom deagom Orlandu, Rosalindi talenti i ari su u punoj snazi. Sama Rosalinda

je, primjerice, svjesna ludosti romantine ljubavi ali je i oduevljena tom ljubavlju. Ui

ljude oko sebe da misle, osjeaju i vole bolje nego to su ranije, ona se uvjerava da su

dvorjani koji su se vratili iz Ardenne daleko njeniji nego oni koji su pobjegli u nju.

Orlando - najmlai sin Sir Rowland de Bois i mlai brat Olivera. Orlando je atraktivan

mladi koji je radi bratove nebrige, ostao bez dentlmenskog obrazovanja ili obuke. Bez

obzira na to, smatra se da ima veliki potencijal, a to nam dokazuje i njegova

pobjednika bitka s Charlesom. Orlando se brine za starog Adama u umi Ardenne, a

kasnije rizikuje ivot da spasi Olivera od gladne lavice, i tako se dokazuje kao pravi

gospodin. On je heroj ove drame.

Stari Vojvoda - otac Rosalinde i zakoniti vladar zemlje u kojoj se drama odigrava.

Nakon to ga je prognao njegov brat Fridrik, Vojvoda ivi u izbjeglitvu u umi Ardenne

sa grupom ljudi, ukljuujui i Lorda Amiensa i aka. ini se kao da Vojvodi nije puno

stalo do borbe za drati svoje vojvodstvo, jer ini se da je prihvatio ono to mu ivot

daje. Zadovoljan umom, tvrdi da je nauio vie od kamenja i potoka, nego to bi nauio

u crkvi ili u biblioteci, Stari Vojvoda dokazuje da je dobar i poten vladar.

ak - vjeran gospodaru, on prati Starog Vojvodu u izgnanstvo u umi Ardenne. ak je

primjer figure elizabetanske komedije, ovjek opsjednut melanholinim beznadnim

raspoloenjem. Slino kao sudija u fudbalu, on stoji na marginama, posmatra i

prosuuje ponaanje ostalih likova. S obzirom na njegovu nesposobnost da uestvuje u

ivotu, ak sam odbija da prati Starog Vojvodu i druge dvorjane na dvor, a umjesto toga

odlazi u osamljeniki ivotu u samostanu.

Celia - ki vojvode Fridrika i Rosalinda najdraa prijateljica. Celijina odanost prema

Rosalindi je bez premca, kao to pokazuje njena odluka da je prati u izgnanstvo. Kako

bi putovale, Celia se maskira u pastiricu Alienu. Kao dokaz svoje ekstremne ljubavi

prema Rosalindi i njezine predanosti Oliveru, za kojeg se udaje na kraju drame, Celia

posjeduje srce puno ljubavi i sklona je dubokim, pretjeranim emocijama.

Vojvoda Frederick - brat Starog Vojvode i uzurpator njegovog prijestolja. Vojvoda

Frederick je okrutne prirode i hlapljivog temperamenta a to vidimo kada protjera

neakinju, Rosalindu, sa dvora, bez razloga. Da Celia, njegova ker, ne moe ublaiti

njegov gnjev pokazuje intenzitet Vojvodine mrnje. Frederick formira vojsku protiv svog

brata, ali stopira svoju osvetniku misiju nakon to sretne starog religiozan ovjeka na

putu ka umi Ardenne. On mijenja nain svog ivota i postaje monah, vraa krunu svom

bratu.

Touchstone - klaun na dvoru Vojvode Fredericka. On prati Rosalindu i Celiu u umu

Ardenne kada su prognane. Iako je Touchstonov posao lude da kritikuje ponaanje i

istie ludosti onih oko njega, on to ipak ne uspjeva. Pored svoje gospodarice, on izgleda

vulgarno i zatucano. Gotovo svaka reenica koju izgovori odjekuje nepristojnosti.

Oliver - najstariji sin Sir Rowlanda de Boisa i jedini njegov nasljednik. Oliver je nevoljan

mladi koji svom bratu Orlandu, uskrauje visoko obrazovanje. On priznaje da mrzi

Orlanda bez razloga ili odlazi tako daleko da bi osigurao propast svom bratu. Kada

vojvoda Frederick zapoljava Oliver da pronae nestalog brata, Oliver ga pronalazi u

umi Ardenne, gdje mu Orlando spaava ivot. To pokazuje velikodunost Olivera koji

se mijenja na bolje, zavolio je svoje blinje. Njegova transformacija dokazuje ljubav

prema preruenoj Celiji, koju on voli iako je obina pastirica.

Silvije mladi pastir koji pati, oajniki zaljubljen u okrutnu Phoebe. Po modelu

Petrarkistike ljubavi, Silvije se klanja pred enom koja odbija da mu uzvrati svoje

strasti. Na kraju, meutim, on je osvaja.

Phoebe - mlada pastirica, koja prezire naklonost Silvija. Ona se zaljubljuje u Ganimeda,

koji je zapravo maskirana Rosalinda, ali Rosalinda nagovori Phoebe na udaju sa

Silvijem.

Lord Amiens - vjeran gospodaru, prati Starog Vojvodu u izgnanstvo u umu Ardenne.

Lord Amiens je prilino veseo i voli pjevati.

Charles - profesionalni hrva na dvoru Vojvode Fredericka. Charles pokazuje brigu i

lukavost, kada pita Olivera da mu bude posrednik u borbi s Orlandom: on ne eli

ozlijediti mladia i time izgubiti naklonost meu velikaima koji ga podravaju.

Charlesova briga za Orlanda dokazuje neopravdanom kada ga Orlando bezosjeajno

potue.

Adam - stariji bivi sluga Sir Rowland de Boisa. Svjedoei Orlandovoj tekoi, Adam

mu nudi ne samo da ga prati u umu Ardenne, ve id a mu finansira putovanje iako ima

skroman ivot i tedi. On je model odanosti i vijernog sluge.

Sir Rowland de Bois - otac Olivera i Orlanda, prijatelj Starog Vojvode, a neprijatelj

Vojvode Fredericka. Nakon njegove smrti, velika veina njegovih nekretnina je predana

Oliveru prema obiaju primogeniture.

Corin - pastir. Corin pokuava da uvjeri svog prijatelja Silvija u ljubavi, ali Silvije odbija

da slua.

Audrey - simpatina kozarka koja pristane da se uda za Touchstona.

William mladi seoski djeak koji je zaljubljen u Audrey.

1. Lik Rosalinde - Lik Rosalinde dominira u As You Like It. Na taj nain je realizovana

sloenost njenih emocija, suptilnost misli, i punina njenog karaktera tako da joj niko

drugi u drami nije ravan. Rosalinda sebe daje u potpunosti u nekim okolnostima. Ona

kanjava Silvija za njegovu iracionalnu odanost Phoebe, izaziva Orlandovu

nepromiljenu koja je jednaka sa Platonskim idealom. To to Rosalinda moe igrati obe

strane na bilo kom polju, ini njenu prepoznatljivost i neodoljivost. Rosalinda je posebno

omiljena meu feministikim kritiarima, koji se dive njenoj sposobnosti da obori

ogranienja koja joj kao eni namee drutvo. Sa smjelou i matom, ona se

preruava u mladia, kako bi se borila za ovjeka koga voli, te ga ui kako da bude

utiv, paljiv ljubavnik - vodstvo koje nije dobrodolo od strane ena . Tu je kominost u

Rosalindinom shvatanjima o konvencijama mukog i enskog ponaanja, ali

elizabetanska publika je mogla osjetiti odreenu koliinu tjeskobe u vezi njenog

ponaanja. Uostalom, struktura muko- dominantnog druta zavise i mukarci i ene

koji imaju dodijeljene uloge. Takva je, na kraju, Rosalinda odbijajuci aradu vlastitog

karaktera. Osim tih suprotnosti, Rosalinda je poznata po tome to je nevjerovatno

snaan enski karakter.

2. Pastorala i Realizam - Centralna pastoralna vizija je postavljena u umu Ardenne.

Tu se posebno naglaava contrast izmeu ume i vojvodinog dvora. Obmana vlada u

velikoj mjeri recimo braa potajno spremaju urotu brai. U umi se ivot jako razlikuje

od onog na dvoru. Tu se ne mjeri vrijeme, a prognani dvorjani nemaju svoje redovne

obaveze, slobodni su da rade ta ele. Idu u lov bez da im se to zabranjuje, nema

hijerarhije niti politike zavisnosti. uma Arden je mjesto gdje se veina djela As You

Like It odvija. Kada dvorjani postanu itelji ume donose razliita iskustva, drugaija od

onih na koja su navikli. uma Ardenne za neke od njih izaziva paradoksalne osjeaje,

ali veina njih umu vidi kao jednostavno mjesto za bijeg iz grada. uma Arden

predstavlja ne samo ivot u pustinji, prirodni ivot, ali Arden je kazna, to je svijet nakon

Adamova pada. Stari Vojvoda izdrava sezonske promjene, dok dvor predstavlja

civilizovani ivot. Samo iz pastoralne perspektive se mogu vidjeti puni efekti prirode na

likovima kao to su srea ili uljudnost moemo vidjeti kako su likovi ogranieni i

zavarani u uivanju pastoralnog ivota. Mjera u kojoj se likovi mogu prilagoditi umi

Ardenne i prihvatiti takav ivot ne samo da otkriva uvid u karakter likova, ve ona

takoe pokuava odgovoriti da li je ljudima pogodnije da ive u gradu ili dvoru.

Touchstone i njegove odnose s ljudima u umi Arden otkriva nekoliko uvid u zemlji

ivot. Touchstone je glavni izvor komedije u drami. Njegova uloga je slina akovoj jer

se oba oslanjaju na druge kada se treba izraziti, a ipak imaju suprotne stavove prema

dvoru u odnosu na grad. U umi Arden postoje pastoralni elemenati. Tu imamo contrast

izmeu ivota u gradu i u prirodi. U umi Arden se ivot dosta razlikuje od gradskog

tako to u umi nema satova, nema ustaljenog dnevnog posla, uzurpirali su je kneevi,

braa su smrtni neprijatelji. Za protjerane dvorane nema rada, oni su slobodni da lutaju

po umi i da ispunjavaju vlastite elje. Nema hijerarhije, ljudi mogu slobodno priati

jedni sa drugima.ekspirove pastorale urbanoj publici otkrivaju misterije sela. On

pokazuje kritike drutvene prakse koje proizvode nepravde i nesree, ismijavaju antisocijalno,

ludo i samo-destruktivno ponaanje najoitije kroz temu ljubavi. U As You

Like It takoe Silvius ali to Corin odbacuje njegovu ljubav, a naputeni Orlando kai

svoje pjesme o ljubavi na grane stabala. Tu postoje mnogi elementi pastoralnog kao to

su korupcija porodice i dvorjana od nekoliko likova u progonstvu u umi Arden, time

stvarajui platformu na kojoj priroda, odgoj i plemenitost mogu biti podignuti. Maskiranje

omoguava Rosalindi da slobodno razgovara o ljubavi i odnosima s Orlandom. Drama

sadri maska vjenanja koja se povezuje sa bogom braka Himenom. Realizam imamo u

pretstavljanju dvora is like svijeta kakav jeste. Dok nam pastoral pokazuje idilian svijet,

dvor nam daje relanu sliku stanja u tadanjeoj dravi. Borba za vlast koja je neizbjena,

bjeg od realnosti koji imamo u Vojvodi. Tu postoji ironini realizam. Svijet na dvoru je

ironini realizam. Touchstone je taj koji void likove do realizma. Recimo kada ga ak

sree u umi on ga napominje koliko je sati i tako odvodi od bezbrinog idealnog ivota

u umi i uvodi ga u realan svijet. Taj realizam je ekspir pretstavio kroz ironiju in a

smijean nain.

3. Parodija Petrarkizma - je u ljubavi Touchstone i Audry i Ganimeda i Phoebe, a

takoe i kada Orlando ostavlja ljubavne stihove Rosalindi po granama drvea. U As

You Like It imamo etiri braka: Rosalinda i Orlando predstavlja, Silvije i Pheba, Audrey i

Touchstone i Celia i Oliver. Kod nekih parova imamo parodiju Petrarkizma. Recimo

samo upoznavanje i ljubav izmeu rosalinde i Orlanda je komino. Ona se zaljubila u

njegovu pojavu, a tu ljuabv ekspir portretira i komino i ozbiljno kao i veze ostalih

parova. Touchstone i Audrey, s druge strane, jedva da su romantini ljubavnici.

Touchstonova namjera sa Audrey je izuzetno jednostavna i ne ukljuuje bilo kakvo

legitimno sklapanje braka. Phebe i Silvius su pastoralni ljubavnici, a takoer i primjer

nesretne ljubavi, pa kod njih takoe imamo Petrarkizam. Celia i Oliver su posljednji

ljubavnici u nizu. Njihova ljubav je neto nevjerojatno, jer je na prvi pogled.

4. Pastoralne konvencije u djelu su kada u ekspirovoj verziji Oliver mrzi Orlanda

zbog njegove ljepote i ljubaznosti, a ne zbog imovine kao u Lodgeovoj verziji. Frederick

istjera Rosalindu iz istih razloga, ne zato to je zapravo sumnjii za izdaju. Dok Lodge u

djelu daje oko za oko povodom uzurpacije dvora, ekspirov Frederick se pokaje i

prikljuuje samostanu. Charles hrva samo ozlijedi tri brata, koje predvodi Orlando kao

izazivae, dok je ih Lodge ubija. Ukratko, ekspir daje pastoralizovanu Lodgeovu

avanturu/ romansu. Phoebe i Silvius, pastirica i njezin (da li ga voli ili ne) pastir, ne

pojavljuju se samo u Lodgeovom romanu, ve su dio klasine pastorale. To su

konvencionalni pastir i pastirica i pojavljuju se u paru pod imenima Phoebe i Silvius (ili

Apolon i Silvia). Pastir ima problem sa neostvarenom ljubavi,a pastirica je ohola.

Phoebe i Silvius obavljaju ove uloge savreno, ba kao to to ine Orlando i Rosalinda

(Ganimed). Silvius ali za Corin, a Orlando vjea stihove po drveu. Pastorala

predstavlja idilian nain seoskog ivota, idealiziran, sladak i slikovit. Niko ne osjea

glad ili hladnou. Seoski ivot je neukaljan, te stoga superioran u odonsu na urbana

podruja. Meutim, ekspir rui tu idilu sa akovim "nevoljama", nezadovoljstvom i

Touchstonom i Audrey kao nepoeljnim ljubavnicima . ekspir tim dodacima nam

pokazuje da niti ivot na dvoru niti pastoralna idila nisu tako slatki ili nepovoljni. U

Lodgeovom originalu, dva roaka kreu u umu bez muke pratnje. ekspir im daje

mukog pratioca. Touchstone, "dvorska luda", utjelovljuje sofisticiranost dvora. On

govori dvosmisleno, jak je u govoru. On je pobjednik to se tie govornog dijela

pastorale. Audrey, kozarka ne ba istaknute inteligencije ali otrog jezika je bolje

pogodna za pjesme koje opisuju rad na farmi, nego za pastoral. Audrey takoe

pokazuje beskorisnost u pokuaju da razumije Touchstonov uvrnuti jezik. Originalna

Audrey potie iz sedmog vijeka od svetice iz East Anglia. Kada Touchstone govori,

"Doi slatka Audrey, moramo se eniti ili emo morati ivjeti neasno" sigurno nam daje

sliku seoskog ivota. ekspirov nepovolajn lik je i ak. On je "ovjek u svojim

humorom. ak je "Monsieur melanholije, hladan i suh kao zemlja. Posljedica ovog

stanja je razdraljivost, grub temperament, ljutnja, mrzovoljnost, kao i tuga i depresija, a

u pastoralnom duhu toga nema. ak pokazuje sva ta raspoloenja u njegovim raznim

susretima. Prije nego to se pojavi, lordovi u Ardenu uporeuju njegovu preosjetljivost

sa suosjeajnim plaem jelena. ekspir daje konvencionalno pastoralno pjevanje koje

povezuje pastirski diskurs o prolaznosti ivota u akovom susretu sa Orlandom,

Touchstonom, i Rosalindom. Poto u pastoralni nema mjesta za melankoliju, na kraju

se ak pridrui ex-Duke Frederick u samostanu, Oliver odlui da postane pastir (s

Celiom), a svi ostali se vraaju na dvor. ekspir je izmijenio mnoga deavanja iz

Lodgeovog originalna sa susretima razliitih likova koji ive u umi Arden. On je tu

postavio "touchstones" test likova gdje nam pokazuje da postoje razliiti temperamenti

koji sadre idiline pastoralne elemenate na koje nas podsjeaju koza i veliko neznanje,

a temperamenti dvorskog ivota prikazuju svoje nejasne govore retorikom tiranijom,

svojim neprestanim cinizmom i melankolijom, i takoe beskorisnom "obojenom

pompom". Moda najvee koritenje nezgoda e sauvati pastoralnu jednostavnost u

happily ever after.

5. Nalije pastorale - Centralna pastoralna vizija u As You Like It je postavljana u umu

Ardenne, i daje poseban kontrast izmeu nje i Dvora. Obmana vreba iza mnogih akcija,

braa su protiv svoje brae. U umi Ardenne, meutim, ivot je vrlo razliit. Ne postoji

tano odreeni poslovi, nema satova u umi, a za prognane dvorjane nema redovnog

posla. Oni su slobodni da lutaju po umi, voeni vlastitim eljama, imaju obilje hrane. Tu

je i nedostatak kompleksne politike hijerarhije koja stvara puno jai osjeaj

ravnopravnosti. Prognani Vojvoda sam svjedoi prednosti ivota daleko od dvora, bez

podvale i laskanja. Ono to se istie kao vano u djelu je pjevanje. As You Like It je

puna pjesama - nastupi profesionalnih muziar na dvoru i pjevake grupe ija radost

proizilazi iz radosti ivota u umi i prirodi. Pjesme jasno pokazuju nain na koji ljudi u

umi mogu oblikovati svoje raspoloenje, situacije se potpuno razlikuju od dvorskih.

Dakle, uma Ardenne osigurava prognanim dvorjanima slobodu da eksperimentiu sa

svojim ivotima i da otkriju stvari o sebi. U umi se ljudi mogu otvoreno razgovarati sa

bilo kim ko se nae u njihovoj blizini, s obzirom na to da u umi niko ne posjeduje

odreenu teritoriju (nema soba, palata, puteva, za razliku od dvora gdje se gleda

imovina) i tako se u razgovoru mogu nai osobe koje na dvoru nikada ne bi razmijenile

ni rije (Touchstone razgovora sa Audrey). Takav pristup ivotu je nemogu u politiki

optereenom svijetu dvora. Ali uma Ardenne nije u posve idilinom okruenju. Vojvoda

esto plaa danak brutalnom vremenu, a tu su i neke opasne ivotinje koje im prijete.

Pastir Corin govori da on radi za drugog ovjeka, to je blagi, ali znaajan podsjetnik da

i u toj pastoralnoj stvarnosti moi nisu u potpunosti odsutne. Ali uma ipak nije idealna

za mnoge od njih, pa kada dobijaju priliku da se vrate na dvor rado je prihvataju. uma

ih je uinila boljim ljudima, pa se na dvor vraaju promjenjeni i drugaiji.

6. Realizam i romantika -

7. Deferiz (ak) i Touchestone - ak uiva biti tuan uprkos drugim likovima u drami

koji uivaju u srei. On vjeruje da ge njegova melanholija ini savrenim kandidatom da

bude luda Starom Vojvodi. On je glas zdravog razuma u djelu, iako nije luda. Tu je

njegova slinost sa Touchstonom. ak je sumorni cinik koji voli posmatrati ivot i iz

njega izvui tanu namjeru. Pomalo je slian Hamletu, jer on ne vidi vrijednost u niemu

i poziva svijet da obrati panju na nedostatke. On u toj grupi lordova i ostalih ljudi ne

prepoznaje ljubav, muziku i sve druge vrline. ak svijet doivljava kao tuno i sumorno

mjesto. Veselje ne dolazi do nejga. Dok je Touchstone totalna suprotnost od njega. On

je jedini izvor humora u dram ii takoe je glas razuma. Njegov humor donosi publici

dogaaje najnovije dogaaje iz drame. On je najsretnija ekspirova luda, jer

komentarie radnju, ali se na tui raun i daje ironinu spoznaju trenutne situacije. On

je jedna dobra doza mudrosti u djelu. Njegovo ime znai kamen koji se bori protiv

plemenitih metala tj. ljudi sa dvora. ak i Touchstone su dvije vie razliite nego sline

linosti. Dok je jedan melanholik i zagovara tugu i sjetu, drugi je aljivdija i jedini izvor

komedije u djelu. Kada recimo ak daje neke komentare Orlandu i Rosalindi oni ga

osuuju i mrze, a kada to radi Touchston opravdavaju ga i prihvataju to kao alu.

8. Tema ljubavi - Ljubav je zastupljen u vie naina:

Bratska ljubav: As You Like It poinje s mrnjom dva brata (Oliver i Orland) i zavrava

sa pomirenjem.

Ljubav prijateljstva i sluga: Adam je posveen Orlandu.

Ljubav samog sebe: akova ljubav za samog sebe.

Love of Power: Frederick i Oliver slijede svoje vlastite interese.

Ljubav kao pouda: Touchstonova ljubav za Audrey je visoko seksualne prirode.

Idealizovana Ljubav: Kroz As You Like It, ekspir svrstava zabavu u neku vrstu ljubavi

tipinu za pastoralne romantine knjievne tradicije.

Ljubav i okrutnost: Opet dio pastoralnog knjievne tradicije Phebe se ruga Slivijevoj

ljubavi.

Ljubav na prvi pogled: Dva para doive ljubav na prvi pogled, Orlando i Rosalinda i

Celia i Oliver. ekspir se ruga Phebeinoj ljubavi prema Rosalindi (kao Ganimed).

Iskrena ljubav: Rosalinda ljubav prema Orlandu nije po tradiciji ili u odreenom

raspoloenju.

Za svaki lik u djelu ljubav znai neto drugo - Orlando voli Rosalindino lice onoliko

koliko voli svoju duhovitost, Silvius pati od tradicionalno romantina ljubavi za Phebe, za

Touchstone to znai da idu u krevet, a za Celiu i Olivera to je ljubav na prvi pogled. U

djelu postoji ideja da je ljubav bolest koja ljubavnika dovodi do patnje i boli ili

pretpostavka da je mukarac rob voljene gospe. Orlando recimo kae da e ivjeti i

umrijeti kao rob Rosalindine ljubavi, a isto tako i Silvije preuzima ulogu muenika u

ljubavi. Ali Silvijevo zahtjevanje panje od Phebe podrazumijeva da porobljeni ljubavnik

moe otpustiti lance ljubavi i da sve romantine rane mogu biti izlijeene drgaije bi

njegov zahtjev za panju bio besmislen. As You Like It ima dvorsku ljubavnu tradiciju

prikazivanja ljubavi kao sile za sreu i ispunjenje, a ismijava onih koji uivaju u vlastitoj

patnji. Celia govori jako mudro o ljubavi i smatra da ljubav ima iscjeliteljske moi. Ali

kada odu u umu Ardenne Rosalinda takoe pokazuje svoje ljubavno umjee kada

torturie Orlanda da bude paljiv i brian ljubavnik, govori Silviju o ljubavi sa Phoebe i

daje mu savjete i grdi Phoebe to jednog zaljubljenog pastira gleda kao objekat. Ona

pokuava da shvati ljubav koja se moe odrati u stvarnom svijetu, a da opet bude

dobra id a s njom budu svi zadovoljni.

IV . TWELFTH NIGHT (BOGOJAVLJENSKA NO)

anr - Komedija

Vrijeme i mjesto pisanja izmeu 1600 - 1602, Engleska

Datum prve objave - objavljena u First Folio 1623

Ton - Lagan, veseo, komian, ponekad ljut i melodramatian, posebno u govorima

Orsina i Olivije

Vrijeme Sadanjost (cijela pria ispriana je kroz dijalog)

Vrijeme deavanja drame nepoznato

Mjesto deavanje radnje Mistina zemlja Ilirija

Protagonist Viola

Glavni sukob Vilola je zaljubljena u Orsina, koji je zaljubljen u Oliviu, koja je

zaljubljena u Violu koja je maskirana u mukarca po imenu Cesario. To je ljubavni

trokut, komplikovana injenica da ni Orsino ni Olivia ne znaju da je Viola ena.

Podie akciju Zbunjenost, lani identitet i izjave ljubavi.

Vrhunac - Sebastijana i Viola se ujedinjuju i svako od njih shvata da je Viola ena.

Pad akcije Viola se priprema za brak sa Orsinom, Malvolio je osloboen i zaklinje se

da e se osvetiti, ostali odlaze na proslavu.

Teme Ljubav kao uzrok patnje, neizvjesnost rodova, ludost ambicija

Motivi - Pisma, poruke i simboli, ludilo, preruavanje, zamjena identiteta

Simboli - Olivijini darovi, tama Malvolievog zatvora, promjena odjee

Nagovjetaj Njih je malo ili gotovo ih nema, jer se drama odvija prebrzo.

Radnja:

Drama zapoinje na dvoru i Iliriji. U kraljevstvu Ilirije, plemi Orsino lei i slua muziku,

plaui za svojom ljubavi Lady Oliviom. On je ne moe imati, jer je ona u alosti zbog

brata koji je umro i odbija bilo kakve prijedloge braka. Valentin izvjetava Oliviju da joj je

brat nedavno umro (ubrzo nakon to joj je otac preminuo), pa Olivia odlui da se

zakljua kod kue, id a ga ali narednih sedam godina. Olivijina tuga za bratom ne

smeta Orsinu i on nam zapravo govori da ako ona moe toliko voljeti i aliti preminulog

brata, ta je onda sa ivom osobom. U meuvremenu, oluja sa obale izaziva straan

brodolom. Mlada, aristokratska ena po imenu Viola je pometena na Ilirskoj obalu. Kada

se nae sama u tuoj zemlji, ona pretpostavlja da je njen brat blizanac, Sebastian,

utopljen u olupinama, i pokuava da shvatiti ta ona moe uiniti. Prijateljski kapetan joj

govori o Orsinovom udvaranju Oliviji, a Viola govori da bi eljela da radi neto u

Olivijinoj kui. Ali, budui da Lady Olivia odbija razgovarati s strancima, Viola shvata da

ne moe traiti posao kod nje. Umjesto toga, ona odlui da se maskira u mukarca,

uzimajui ime Cesario, i odlazi na posao u gazdinstvo kneza Orsina. Viola (maskirana

kao Cesario) ubrzo postaje omiljena Orsinu, koji naini Cesaria paom. Viola se zaljubi

u Orsina-ljubavkoju je teko odravati, jer Orsino vjeruje da je ona mukarac. Ali kada

Orsino alje Cesaria da dostaviti Orsinovu ljubavnu poruku nadmenoj Oliviji, Olivia se i

sama zaljubljuje u lijepog Cesaria, vjerujui da je mukarac. Ljubavni trokut je

kompletan: Viola oboava Orsina, Olivia voli Orsina, ali voli i Cesaria, a svako od njih je

nesretan.U meuvremenu, upoznajemo ostale lanove Olivijinog domainstva: pijanica

od strica, Sir Toby; njegov glupi prijatelj, Sir Andrew Aguecheek, koji pokuava na

beznadni nain da privue Oliviju, Olivijina duhovita i zgodana sluavka gospoa Maria,

Feste mudra luda u kui i Malvolio, strog, licemjeran rukovodilac Olivijinog gazdinstva.

Kada Sir Toby i ostali napadnu Malvolia zbog konstantnog napora d aim pokvari

zabavu, Maria smilja praktinu alu kako bi Malvolio mislio da je Olivia zaljubljena u

njega. Ona pie pismo, koje je navodno od Olivije, upueno njenom voljenom (ije je

ime oznaeno slovima M.O.A.I.), govorei mu da ako eli da zadobije njenu naklonost,

da treba da obue ute arape i podvezice, da se ponaa oholo, stalno osmjehuje i da

odbija da se ikome pravda zbog toga. Malvolio pronalazi pismo, pretpostavlja da je

adresirano na njega, i ispunjen snovima o enidbi Olivije i da i sam postane plemi,

sretno slijedi njene naredbe. On se ponaa tako udno da Olivia pomisli da je lud. U

meuvremenu, Sebastian, koji je jo uvijek iv, nakon svega, a njegova sestra Viola

vjeruje da je mrtav, stie u Iliriju, zajedno sa svojim prijateljem i zatitnikom, Antoniom.

Antonio se brinuo za Sebastiana od brodoloma i strastveno je (a moda i seksualno)

vezan za mladia - toliko da ga slijedi do Orsinovog posjeda, usprkos injenici da su on

i Orsino stari neprijatelji. Sir Andrew, posmatrajui Olivijinu privlanost prema Cesariu

(Viola je jo uvijek maskirana), izazove Cesaria na dvoboj. Sir Toby, koji je video

zabavu u buduem dvoboju, jo vie podbada Sir Andrewa. Meutim, kada Sebastian,

koji izgleda ba kao preruena Viola, se pojavi na sceni, Sir Andrew i Sir Toby na kraju

dolaze i pue sa Sebastianom, mislei da je on Cesario. Olivia ulazi usred konfuzije.

Sree Sebastijana i misli da je on Cesario, ona ga moli da je oeni. On je zbunjen, jer je

nikada prije nije vidio. On vidi da je ona bogata i lijepa, i jo je spremniji da ode zajedno

s njom. U meuvremenu, Antonia hapse Orsinovi oficiri, a on moli Cesaria za pomo,

misliei da je on Sebastijan. Viola negira da poznaje Antonia, Antonia odvode, a on vie

da ga je Sebastijan izdao. Viola se nada da je njen brat modajo uvijek iv. Malvolio

navodo ludilo je dopustilo razdraganoj Maria, Tobyu i ostalima da zakljuaju Malvolia u

malu, tamnu sobu da se izlijei, pa ga mue kako ele. Feste se oblai kao "Sir Topas,"

sveenik, te se pretvara da ispitje Malvolia, izjavljujui mu da je definitivno lud bez

obzira na to to se on tome protivi. Meutim, Sir Toby smilja neto bolje od ale, te oni

doputaju Malvoliu da poalje pismo Oliviji, u kojem on trai da bude osloboen. Na

kraju, Viola (jo uvijek maskirana kao Cesario) i Orsino se upute do Olivijine kue, gdje

Olivia pozdravlja Cesaria kao svog novog mua, mislei da je on Sebastian, za koga se

upravo udala. Orsino je bijesan, ali onda se na sceni pojavi Sebastian i sve se otkriva.

Brati sestra se radosno spajaju, a Orsino shvata da voli Violu, sada kada zna da je ona

ena i pita je da se uda za njega. Otkrivamo takoe da su Sir Toby i Marija u braku.

Konano, neko se sjetio Malvolia i oslobaa ga iz tamne sobe. Prevara je otkrivena u

cijelosti, a ogoreni Malvolio odlazi bjesan, ostavljajui sretne parove na njihovom

slavlju.

Likovi:

Viola - mlada ena aristokratskog porijekla, a u drami je protagonist. Izbaena na obalu

Ilirije, kada joj je brod uniten u oluji, Viola odlui da slijedi svoj put u svijet. Ona se

prerui u mladi poi menu "Cesario" i postaje pa Vojvodi Orsinu. Ona se zaljubi u

Orsina kao i Olivia, a ena kojoj se Orsino udvara, zaljubljuje se u Cesaria. Viola

otkriva da je njena vjeta i lukava maska prevarila: ona ne moe rei Orsinu da ga voli, i

takoe ne moe rei Oliviji zato, kao Cesario, ne moe da joj da ljubav. Njen nezgodan

poloaj je centralni dio drame.

Orsino - moan vlastelin u Iliriji. Orsino je zaljubljen u lijepu Lady Oliviu, ali postaje sve

vie i vie naklonjen svom novom pau zgodnom mladiu, Cesariu, koji je zapravo ena

- Viola. Orsino je vozilo kroz koje se u drami istrauje apsurdnost ljubavi: vrhovni

egotista, potiteni Orsino okolo prigovara kako je utuen zbog Olivie, kada se jasno vidi

da je on zaljubljen s idejom da bude u ljubavi i da uiva u spektakulaciji samog sebe.

Njegova privlanost prema Cesariu ubrizgava seksualnu dvosmislenost u njegov

karakter.

Olivia - bogata, lijepa, plemenita Ilirska dama, Olivia je privlana Orsinu i Sir Andrew

Aguecheeku, ali ona inzistira da je u alosti za bratom, koji je nedavno umro, i da se

nee udati sedam godina . Ona i Orsino su slini likovi za koje se ini da uivaju uroniti

u bijedu. Violin dolazak pod maskom Cesaria omoguuje Oliviji da oslobodi svoju

popustljivu melanholiju. ini se da Olivia nema potekoa u prenoenju svojih interesa

sa jedne ljubavi na drugu, a to upuuje na to da su romantini osjeaji, kao i veina

emocija u drami, nisu duboke.

Sebastian - Violin izgubljeni brat blizanac. Kada je stigao u Iliriju sa putovanja sa

Antoniom, njegovim bliskim prijateljem i zatitnikom, Sebastijan otkriva da mnogi ljudi

misle da ga znaju. Lijepa Lady Olivia, koju nikada nije upoznao, se eli udati za njega.

Sebastian nije toliko dobar lik kao njegova sestra. ini se da postoji kako bi preuzeo

Violinu ulogu dok je ona maskirana u Cesaria Olivijin pomonik.

Malvolio - moralno strog upravnik ili glavni sluga u kui Lady Olivie. Malvolio je vrlo

efikasan, ali i pravedan. On ima loe miljenje o piu, pjevanju i zabavi. Njegov nadmeni

i oholi stav mu daje neprijateljstvo sa Sir Tobyem, Sir Andrewojm i Mariom, koji ga

okrutno varaju, tako to ga uvjeravaju da je Olivia zaljubljena u njega. U svojim

fantazijama o enidbi svoje ljubavi, on otkriva snane ambicije da se podigne iznad

svoje socijalne klase.

Feste - klaun ili luda sa Olivijinog gazdinstva. Feste se kree izmeu Olivijinog i

Orsinovog doma. On zarauje svoj dnevnicu alei se, pjevajui stare pjesame, tako to

je duhovit, a nudi i dobar savjet maskiran pod slojem ludosti. Pored toga to je

profesionalna luda, Feste esto izgleda kao najmudriji lik u drami.

Sir Toby - Olivijin stric. Olivia dozvoljava Sir Tobyu da ivi s njom, ali ona ne odobrava

njegovo grubo ponaanje, praktine ale, alkoholizam, da dolazi kasno nou ili drui

(posebno sa idiotskim Sir Andrewom). Sir Toby takoer zarauje srdbu od Malvolia. Sir

Toby je saveznik ili pratilac Olivijine otroumne gospoe Marie. Oni zajedno izvlae

pobjedu iz haotinog duha, koji utjelovljuje Sir Toby, a takoe i propast samokontrole

Malvolia.

Maria - Olivijina pametna, hrabara mlada gospoa sluavka. Marija je izuzetno slina

antagonistu Malvoliu, koji tei da se uzdigne kroz brak. Ali Marija uspjeva tamo gdje

Malvolio ne uspije, moda zato to je ona ena, ali najvjerojatnije jer ona je vie u

skladu sa anarhistikim, naopakim duhom koji se oivljava u drami.

Sir Andrew Aguecheek - prijatelj od Sir Tobya. Sir Andrew Aguecheek pokuava da

privue Oliviju, ali nema anse. On misli da je duhovit, hrabar, mlad i dobar govornik i

plesa, ali on je zapravo idiot.

Antonio - ovjek koji spaava Sebastijana nakon brodoloma. Antonio je postao jako

naklonjen Sebastijanu, brine se za njega, prati ga u Iliriju, te ga snabdjeva novcem, sve

zbog ljubavi toliko jake da se ini da je romantine prirode. Antoniova privlanost za

Sebastiana, meutim, nikada ne nosi plod.

1. Lik: Viola - Kao i veina ekspirovih heroina, Viola je jako simpatian lik. Ona nema

ozbiljne mane i lako joj se doputa da ispuni svoju odluku i da se maskira u mukarca,

jer postavlja cijeli zaplet u drami. Ona je lik ija se ljubav ini najia. Strasti drugih

likova su prevrtljive: Orsino ide od Olivia do Viole, Olivia ide od Viole do Sebastiana, a

brak Sir Tobya i Marie se ini vie kao stvar hira nego izraz duboke i trajane strasti.

Samo se Viola ini da je istinski strastveno zaljubljena naprotiv tome to je samopopustljivo

zaljubljena. Kao to ona govori Orsinu, opisujui sebe i svoju ljubavi prema

njemu:

U mislima je tekim,

amei, venula ona is a sjetom blijedom

Sjedila kao na spomeniku,

Smijui se svome jadu. Zar to uistinu nije ljubav?

(II.iv.111-114)

Publika, kao i Orsino, mogu samo odgovoriti sa nedvosmislenim da.

Viola glavni problem u cijeloj drami je problem identiteta. Zbog svoje maske, ona mora

biti i ona i Cesario. Ova montaa krize identiteta kulminira u zavrnoj sceni, kada se

Viola nae okruena ljudima koji imaju razliite ideje o tome ko je ona i nisu svjesni ko

je ona zapravo. Da Bogojavljenska no nije komedija, taj pritisak bi mogao uzrokovati

violin pad. Sebastianova pojava u tom trenutku, meutim, spaava Violu doputajui joj

da opet bude to to jeste. Sebastijana, koji je nezavisan od sestre nije neki lik, preuzima

aspekte Violinog maskiranja koje ona ne eli vie odravati. Tako osloboena od strane

svog brata, Viola je slobodna da igra uloge koje ona nakuplja kroz dramu, te se moe

vratiti da bude Viola, ena koja je voljela i osvojila Orsina.

2. Funkcija dvostrukog zapleta: 2 zapleta glavni i sporedni.

Prvi zaplet: ljubav Cesario

Drugi zaplet: sluga - Malvolio

Zapleti su romantini i realistini. Spoj ta dva potpuno razliita zapleta povezana su

likovima. Jedan od njih je Feste koji igra ulogu varanja i ismijavanja. Olivija uestvuje u

oba zapleta, a u sporednom dijelu je jo jedna njena ljubavna pria. U oba zapleta

imamo stvarni ivot okrenut naglavake. Djevojka maskirana u mukarca i njegovog

blizanca i djevojka koja je zaljubljena u slugu. To su dva poremeaja, anomalije ->

djevojka postaje mukarac, a sluga bi da postane gazda. U oba zapleta postoji tema

obmane i samoobmane i jaki unutranji sklad.

3. B.N. kao najveselija ekspirova komedija - Bogojavljenska no spada u kategoriju

romantine komedije koja je zasnovana na relanoj slici drutva.To je komedija svjetlosti

i sjene, koja ne nasmijava samo publiku ve ukazuje na problem u drutvu. ekspirove

komedije prikazuju odreene zajednike karakteristike. Te karakteristike su esto likovi

visokog drutvenog statusa. Tu postoji jedan ozbiljan problem kojeg treba rijeiti a to je

ljubav. Neki likovi su smijeni zbog svog ponaanja ili se smiju na raun nekih drugih

likova u djelu. Tu postoji elemet zamjene identiteta i preruavanja to dramu ini

prilono zabavnom. Na kraju djela ozbiljni likovi zavravaju sretno u ljubavi, a komini

likovi ponekad prilino nesretno. Zemlja u kojoj se odigrava sve je Ilirija, tako da publika

gledajui ovu dramu moe otputovati u arobnu zemlju iako ona stvarno postoji.

Najkominije scene u Bogojavljenskoj Noi su one gdje ima preruavanja i zamjene

identiteta. Viola, jedan od glavnih likova u djelu se preruava i postaje Cezario. Nakon

brodoloma dolazi na ostrvo Ilirije smatrajui da joj je brat blizanac potopljen. Odlazi da

radi kod Vojvode Orsina preruena u mukarca poi menu Cezario. Upoznaje Oliviju koja

se zaljubi u njega it u nastaje komedija kada joj on govori kako nikada nije izgubio srce

za enom. Sebastijan se vraa iv, Olivija ga ugleda i udaje se za njega mislei da je to

Cezario. Pojavljuju se blizanci it u nastaje komina pometnja. To ini dramu kominom.

Ono to je jo ini kominom je ponaanje nekih likova ega su i oni sami svjesni.

Odlian primjer takvog lika u Bogojavljenskoj Noi je Malvolio. Na samom poetku

vidimo da je on komian lik po svom drskom ponaanju i zaljubljenosti u samog sebe,

pa zato i biva prevaren od Sir Tobya i Marie. Pomae im Feste koji e pokazati da je

obrazovan. On esto pjeva u drami, pa je to takoe jedan od znakova da je radnja

vesela. Bogojavljenska No se smatra jednom od najveselijih ekspirovih komedija zato

jer u njoj postoje radnje koje donose puno smijeha i linosti koje svojim ponaanjem

nasmijavaju publiku i unose veselje i smijeh u dramu. ekspir je u ovoj drami sastavio

grupu ljudi koji su humoristini i satirini likovi, ak i Malvolio koji se ini sumoran

postaje jedan od smijenih likova kada odlui da poslua ono to je napisano u pismu i

obue podvezice.

4. Sukob dva svijeta starog i novog. To je sukob romantiarskog i realistinog

svijeta. To je borba za ivoti smrt. Tu boemi i melanholici trae svoja prava. ekspir je

na strain Tobya, Festa ali zna kakav je ishod njihove borbe i on ne eli lagati svoju

publiku pa ipak naglvjetava ishod borbe. Pojavljuje se Viola koja se preruava u

mukarca da bi lake preivjela.

5. Privid i stvarnost - Mnogi od problema i zabuna u ekspirovom djelu

"Bogojavljenska No" su rezultat iskrivljenog roda, a mnogi od njih ukljuuju

preruavanje i prevaru u ovom ili onom obliku. Kao najistaknutiji primjeri preruavanja i

izgled u odnosu na stvarnost u Bogojavljenskoj Noi su da privid sakriva vanu

stvarnost, a ponekad to ometa lik u razvoju ili postizanju elja. Viola u "Bogojavljenskoj

Noi" je najjasniji primjer toga, jer njena ljubav prema Orsinu mora biti neprepoznatljiva

sve dok se privid ne zamijeni za stvarnost. Problemi vezani uz prevare i stvarnosti

stvoraju napetost u "Bogojavljenskoj Noi, posebno u sluaju Malvolia. Osim ovih

primjera kada privid ne odgovara stvarnosti, postoje i drugi aspekti koji nisu potpuno

jasni u smislu roda. Na primjer, ljubavni odnosi izmeu mukaraca esto su zbunjujui i

pomalo dvosmisleni. Kroz znaenje prevare, privid i stvarnosti su takoe zbunjujui u

Bogojavljenskoj Noi. To je najoitije u sluaju prevare Malvolia. On je lik koji nije

simpatian, pogotovo kada ga prvi put susreemo, ali je jedan od rijetkih za kojeg se ne

ini da ima bilo kakvu masku, osim injenice da njegova jednostavna pozadina ne

odgovara velikoj viziji da je "Grof Malvolio." Uprkos njegovom uestvovanju u kreiranju

da privid zamijeni stvarnost, on je i dalje rtva ove paradigme u njegovim mislima. On

ima veliki ego koji mu doputa da gleda samo na vanjski izgled, a ne na dublju istinu ili

stvarnost i on rado poprima drugi izgled kako bi zadovoljio uslove navedene u

(navodno) da bi njegova elja postala stvarnost. Malvolio prerasta u ljubavni objekat i

nosi ute arape zato to je bio zaveden. Njegovo ponaanje podsjea na Orsinove

rijei kada jadikuje, "Fantazija je puna oblika / te je sama od sebe bajna". Orsino navodi

da su "fantazija" ili romantina ljubav fantastini i da nisu povezani sa stvarnou. Bilo

da se radi o Malvoliu koji djeluje kao budala zbog ljubavi ili Orsinu koji eli samo da lei

po cijeli dan i razmilja o Oliviji, dvije teme su jasne - sama ljubav je krajnji oblik privida i

stvarnosti, a kada se olako shvate, stvarnost se istie. Privid i stvarnost su takoe udni

kao i sami likovi. Predstava poinje sa likom koji odlui da uzme drugi pol, a tu takoe

ima likova koji se nikada nisu maskirali, rodnih identiteta i ljubavnih interesa. Na primjer,

dok se oekuje da Viola / Cesario je zaljubljena u svog gospodara, to se kasnije mijenja

jer vidimo da je Orsino vie zainteresovan za mladia nego za Vilou. ak i kada Viola

pokae svoj pravi izgled Orsino jo uvijek ima udnu ideju da bude zaljubljen u mladia,

nego u enu. U jednom trenutku pred kraj, Orsino kae: "Cesario, doi, / Jer, tako da e

biti dok ste mukarac, / ali kada bi bio drugaije vien / ti si Orsinova ljubavnica i

njegova kraljica iz mate". Slian primjer neoekivane ljubavi koja prelazi pol je takoe

ona koja se moe vidjeti u sluaju Antonia koji prati Sebastiana, zbog "elje / koja je

otrija od obraenog elika". Ovo sve donosi drami jo vie zbunjenosti, ali i znaenje

privida u odnosu na stvarnost. Sve u svemu, ini se kao da ekspir eli publici razjasniti

istinsku prirodu stvarnosti. Takoe, predstavljanjem teme privida u odnosu na realnost u

toliko konteksta (preoblaenje, trikovi, zamjene identiteta i dvosmisleni ljubavno

spajanje) itaocu se prikazuje da privid ponekad moe biti od male ili ak nikakve

vrijednosti.

6. Likovi: Olivija i Orsino - Orsina i Oliviu vrijedi razmatrati zajedno, jer imaju sline

osobnosti. Oboje tvrde da su preplavljeni snanim emocijama. Kada ih prvi put

susreemo, Orsino tuguje za Olivijinom ljubavi, a Olivia tuguje zbog svoga mrtvog brata.

Oni ne pokazuju interes u vezi s vanjskim svijetom, nego se radije zakljuaju u svoje

domove sa svojom tugom i potitenosti. Violin dolazak poinje da vadi oba lika iz

njihovih koljki, ali ne daje neke jasne promjene. Orsino se prema Violi odnosi na nain

na koji se nikada nije odnosio prema Oliviji, umanjujui samozatakavanje to ga ini

jo simpatinijim. Ipak, on ostaje pri svom uvjerenju da je zaljubljen u Oliviju do zadnje

scene, unato injenici da on nikada ne govori s njom tokom drame. Olivia, u

meuvremenu, svoju tugu stavlja u drugi plan kada Viola (maskirana kao Cesario)

dolazi da je vidi. Olivia ima svoje fantazije o ljubavnim jadima, u kojima ona ali, a to se

sve odraava na Orsinu - za ovjekom koji je zapravo ena. Na kraju se ini da su

Orsino i Olivia van dodira to se tie pravih osjeaja, kao to pokazuje lakou s kojom

oni mijenjaju svoje osjeaje u posljednjoj sceni - Orsino od Olivie do Viole, a Olivia od

Cesaria do Sebastiana. Slinost izmeu Orsina i Olivie se ne umanjuje do kraja drame,

dok publika ne shvati da se udajom za Violu i Sebastijana, odnosno da se Orsino i

Olivia ene za ensku i muku verziju iste osobe.

7. Likovi: Tobi i Malvolio - Sir Toby Belch je prikazan kao smion, pijanica i odmjeren

prema ljubavnoj melanholiji. ekspir ga koristi kako bi prii dao jo veu dozu humora.

On je mjeavina dobrog raspoloenja i podle lukavosti. U dejlu dominira njegova

melanholija koja pokazuje da ima snage, ivahan je, buan i dobro raspoloen kao to

nam to sugerie i njegovo ime. Jedino to on ne radi je spavanje. On je sam po sebi

odvratan lik, ali to ga ini znaajnim likom u drami. Tobyu je puno zabavnije druiti se

na zabavama, ali on je kreten. On u potpunosti koristi svog pijanog prijatelja, Sir Andrew

Aguecheeka, koji podupire Tobyev ivotni stil. Tobyev muitelj Malvolio mrzi njegovu

alu i jako je ozbiljan. Sir Tobya se ne moe optuiti za snobizam. Iako mu Malvolio

govori da promjeni svoje ponaanje kako ne bi skrenuo s puta, ali on to ne eli i prema

njemu se ponaa tako to ga ne potuje. Toby pokuava posredovati brak izmeu

Olivije i Aguecheeka, da bi on osigurao svoj ekstravagantni nain ivota. On je sebian,

a to to se eli oeniti Oliviom govori da ima socijalne ambicije. Malvolio ne odobrava

njegov nain ivota i postaje njegov neprijatelj. Malvolio u poetku izgleda kao da je

sporednik lik, a njegovo ponienje izgleda zabavnije od sporednog zapleta Viola-Olivia-

Orsino-ljubavni trokut. Kada ga susreemo prvi put Malvolio se ini da je jednostavan

puritanac, krut i odvaan sluga koji voli da pokvari zabavu drugih ljudi. To mu je donijelo

neprijateljstvo sa otkaenim, pijanicom Sir Tobyem i pametnom Mariom, koji zajedno

kuju njegovu propast. Malvolio ima velike ambicije da se oeni sa Olivijom i postane

Grof Malvolio. Tu se on i Sir Toby podudaraju jer obojica ele podii svoj status. Kada

dobije pismo od Olivie njegovo drugo ime postaje zabluda, a to ga ini jo vie

smijenim. Saaljenje za Malvolia se poveava kada ga Toby i Maria zatvaraju u tamnu

sobu i proglaavaju ga ludim. On tada postaje rtva i zarauje nae potovanje.

Malvolio ostaje vjeran sebi i unato svemu, on zna da je on zdrav i ne doputa da

njegovo znanje bude uniteno. Ali Malvolio ne dobiva nikakvu nagradu za svoju patnju.

Na kraju je izveden iz tamne sobe na proslavu gdje nema uee. On nije dio arhainog

svijeta Bogojavljenske Noi , odnosno on sugerie da u svijetu neko mora da pati, a

neko da bude sretan.

V . THE TEMPEST (BURA)

anr Romantina Drama

Vrijeme i mjesto pisanja 1610-1611, Engleska

Datum prve objave - 1623

Ton - Sanjarski, tajanstven, aroban

Vrijeme deavanja drame Renesansa

Mjesto deavanje radnje