Semberske novine [broj 712, 20.8.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 712, 20.8.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-712-2082009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S20. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 712 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

USPJEH DOMA]IH VO]ARA

MAJEVI^KA[QIVA IDEU RUSIJU

UOÎ POÊTKA [KOLE

UXBENICI U KWI@ARAMA

FUDBALSKO PRVENSTVO RS

str. 8

str. 10

ISTEKAO ROK ZA FISKALIZACIJU TRE]E GRUPE PORESKIH OBVEZNIKA

SLIJEDE KAZNE! Nema produèwa rokova, nesavjesne obveznike o~ekuju sankcije

str. 23

USPJE[AN

STARTRADNIKA

OSNOVANO UDRU@EWE SRPSKO-GR^KOG PRIJATEQSTVA ,,FAROS,,

SPONADVA BRATSKA

NARODA



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



U FOKUSU

SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Udruèwe porodica sa ~etvoro i vi{e djece ,,Zdrav razum’’ Bi-jeqina poziva sve roditeqe koji imaju ~etvoro i vi{e djece, a koji suimali odli~an uspjeh u {kolskoj 2008/09. godini da {to hitnijedostave potrebnu dokumentaciju za dobijawe besplatnih uxbenikaza ovu {kolsku godinu. Treba dostaviti fotokopiju |a~ke kwiìce ito strane gdje se nalazi fotografija {kolarca i ocjena iz drugogpolugodi{ta 2008/09. {kolske godine, rodni list u~enika iovjerenu ku}nu listu. Dokumentaciju treba poslati na adresu: Om-

ladinski centar Bijeqina, po{tanski fah 33, 76300 Bijeqina, adodatne informacije mogu se dobiti na telefon 065/999-137.

BESPLATNI UXBENICI

,DANI POVR]A,,

U CRWELOVU

a èqom da pre- u tradiciju, a sve

ciqem {to boqeg poqo-

u na{em krajuCrwelovu }e u nedje-

23. avgusta biti ,,Dani

’’. Ova povrt- izlo`ba se

tre}i put

Prema tvrdwama mani-

bi, pored

trebalo da predsjednik Vlade Republike Srpske, Milorad ministar za poqoprivredu u Vladi Srpske, Radivoje i na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}.

- Prije svega èlimo da pokaèmo potencijal i nedovoqnu primarne poqoprivredne proizvodwe u razvoju

i Republike Srpske. Veliki potencijal u poqo- proizvodwi, konkretno proizvodwi povr}a, koje

podru~je ima, treba usmjeriti na sigurnije snabdijevawe, trì{ta Republike Srpske i BiH, tako i regiona. Ovom

èlimo da pokaèmo, da razvoj poqoprivre- nije samo u pove}awu prinosa i ve}oj produktivnosti na

gazdinstvima, ve} i prezentacija ostvarene na sasvim jedan nov na~in, a u ciqu pra}ewa

i de{avawa na trì{tu. Upravo ovom manifesta- èlimo da ukaèmo na zna~aj ruralne sredine i ovog

u cjelini, potvr|eno je iz Organizacionog odbora ovo- ,,Dana povr}a’’.

Za o~ekivati je da ,,Dani povr}a’’ u Crwelovu, kao novi vid dostugnu}a vrijednih semberskih ratara, posebno

privuku veliki broj posjetilaca. rema programu manifestacije sve~ano otvarawe je pred-

u devet ~asova, a u deset je izlo`ba povr}a. Bi}e osam-devet kultura uzgojenih na semberskim poqi-

Nezaobilazni su paprika, paradajz, krastavac, kupus i Kao i prethodnih godina i ove godine bi}e organizo-

i predavawe poznatih stru~waka iz oblasti poqo- koji }e govoriti o dostignu}ima u povrtlarskoj

na nau~nim osnovama. Ovo predavawe je od 12 do ~asova, a nakon toga slijedi ocjena izloènih povrt-

proizvoda i dodjela nagrada za najboqe ostvarene u ovoj oblasti.

lanirano je i takmi~ewe u spremawu najboqeg kupusa na na~in.

- Ovo je prilika i da se promovi{u kulturni i tradicional- obi~aji ovog kraja uz zakusku, najavquju iz Organizacionog

ovogodi{wih ,,Dana povr}a’’u Crwelovu. V.Z.

NAJQEP[I PLODOVISEMBERSKE RAVNICE

DESET GODINA BIJEQINSKE NEZAVISNE TELEVIZIJE ,,ARENA,,

Nezavisna televiz-ija ,,Arena’’ ju~e

je (srijeda, 19. av-gust) obiqeìla

deset godina rada. Tim povo-dom uprili~en je i koktel uhotelu ,,Drina’’ u Bijeqini.

- Deset godina je ve} pro{-lo kako je u etar pu{ten pr-vi signal na{e televizije.Tada smo bili dopisni{tvo,,OBN’’ televizije, a nakongodinu dana postali smo ne-zavisna televizija. Tokompro{le godine u opremu smouloìli vi{e nego prethod-nih devet. Na Udrigovu je,pored postoje}eg predajnikana zgradi Silosa, instali-ran i novi predajnik koji je

znatno poboq{ao signal,rekao je Darko Milo{evi},vlasnik, direktor i glavni iodgovorni urednik Nezavis-

ne televizije ,,Arena’’.Prema wegovim tvrdwama

sada gledaoci program ovetelevizije mogu pratiti nadva kanala, 34-om i 31-om.

-,,Arena’’ je regionalnatelevizija koja je zadràlaepitet ,,semberski’’. @elimda naglasim da na{ programubudu}e mogu da prate i sta-novnici dijela Srema, Ma~-ve i Podriwa, te Br~kog,Modri~e, [amca i Pelagi-}eva, dodaje Milo{evi}.

On s ponosom isti~e da suu Nezavisnoj televiziji ,,Are-na’’ zanat u~ili mnogi kojisada rade u brojnim medijimau Bijeqini i okruèwu.

V.Z.

BOQI SIGNAL IVE]A GLEDANOST

ladi takmi~ar Xudo kluba "Panter" iz Bijeqine, Nikola osvojio je bronzanu medaqu u kategoriji preko 66

na prvenstvu Balkana za starije pionire do 15-te koje je nedavno odràno u Turskoj, u gradu Edirne.

trener, Vladimir \oki}, isti~e da je ovo ogro- uspjeh za mladog sportistu izraziv{i uvjerewe da }e

u narednoj deceniji donijeti jo{ mnogo radosti za i Bosnu i Hercegovinu.

- Bronza u Turskoj je plod napornih treninga i nastavak uspje- sa doma}ih takmi~ewa u BiH. Nikola ima veliki potenci- i sigurni smo da }e se za wega tek ~uti. Reprezentacija ostavila je odli~an utisak na prvenstvu Balkana sa dvije

medaqe, kaè \oki}. S.M.

VELIKI USPJEH

NIKOLE SRE]KOVI]A

Na~elnik op{tineBijeqina Mi}o Mi-}i} posjetio IvanuIli}, osamnaesto-

godi{wu djevojku iz Lokawakoja je u julu ove godine zadobi-la te{ke povrede u saobra}aj-noj nesre}i i kojoj je za lije-~ewe u inostranstvu neophod-no 30.000 evra. Na~elnik Mi-}i} Ivani je uru~io 2.000 KMi na taj na~in prikqu~io se hu-manitarnoj akciji prikupqa-wa nov~anih sredstava koja su

joj neophodna za operaciju okau Moskvi. Ivani je u udesu o{-te}eno desno oko i slomqenakarlica. Nakon nesre}e hitno

je preba~ena u bolnicu u Tuzlugdje su qekari u~inili sve {to

je u wihovoj mo}i. Me|utim, dabi Ivana mogla da se vrati nor-malnom ìvotu, neophodno jeizvr{iti operaciju lijevog oka.

- Zahvaqujemo se svima kojinam pomaù. Velika je to po-mo} za Ivanu i za sve nas. Odtrenutka nesre}e u pomo} nampristiù prijateqi i kom{i-je, te moje udruèwe èna savi{e djece koji su jako puno po-

mogli. Krajem septembra je ~e-ka put u Moskvu. Weno desnooko je u nesre}i o{te}eno 100posto. Neophodno je da se ope-racija izvede na lijevom oku,jer, kako su nam qekari objas-nili, ukoliko se operacija nebi izvr{ila vremenom bi Iva-na izgubila i vid lijevog oka.Operacija lijevog oka bi, kakotvrde qekari, doprinijela dase nekih pet posto vida vrati iu desno oko, rekla je Ivanina

mama Milenapojasniv{i da

je preporukaqekara da zb-og polomqe-ne karlice doseptembra od-loè put.

- Nesre}a jepogodila ovuv i{e~l an uporodicu imi smoim pri-tekli u pomo}.Svaka pomo}ovoj mladojdjevojci, kojaje na po~etku

ìvota, dobrodo{la je, a mi senadamo da }e se Ivana uskorovratiti normalnom ìvotu,izjavio je na~elnik Mi}i} udomu porodice Ili} u Lokawu.

Svi oni koji mogu da pomog-nu Ivani sredstva mogu da up-late na ìro ra~un Razvojnebanke Zvornik, broj 562-100-801-062-01-21, poziv na broj:217-01-003-291, devizni brojìro ra~una je: B.A. 395-620-098-08-001-02-32. M.R.

POMO] ZA IVANU

DarkoMilo{evi}



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.4

ISTEKAO ROK ZA FISKALIZACIJU TRE]E GRUPE PORESKIH OBVEZNIKA

Rok za fiskalizaciju poreskih obveznika koji ~ine tre}u grupu istekao je 15. avgusta, a zahtjeve za uvo|ewe fiskalnih kasa podnijelo je 2.235 obveznika iz ove grupe. Iz Podru~nog centra Bijeqina Poreske

uprave RS kaù da produèwa rokova ne}e biti, a nesavjesne obveznike ~ekaju odgovaraju}e sankcije. Uvo|ewefiskalnih kasa predstavqa zna~ajan korak za poboq{awe discipline poreskih obveznika, {to je uslov

za ure|ewe trì{ta koji treba dovesti do pove}awa stepena naplate poreza...

Proces fiskalizacijeu Republici Srpskojotpo~eo je sredinompro{le godine, a kre-

nulo se po segmentima, odnosnopo djelatnostima. Rok za prvugrupu poreskih obveznika bio jedo 15. novembra 2008. godine, rokza drugu grupu do 31. decembra2008. godine, dok je rok za tre}ugrupu poreskih obveznika pro-duèn na osnovu izmjene Pravil-nika o dinamici fiskalizacijeu RS. Do produèwa roka za fi-skalizaciju tre}e grupe do{lo

je zato {to na trì{tu nije bi-lo fiskalnih kasa koje tehni~kimogu da podrè promet ove grupeobveznika, tako da nijedan ob-veznik iz ove grupe nije mogao

podnijeti zahtjev za inicijalnufiskalizaciju.

- U tre}u grupu poreskih ob-veznika koji podlijeù fiska-lizaciji se ubrajaju lica kojaobavqaju djelatnost trgovine naveliko, usluge izme|u obveznikaPDV-a u BiH, te usluge premainostranim kupcima i uslugezdravstvenih ustanova - domovizdravqa i bolni~ke ustanovekoje se finansiraju iz Fonda zd-ravstvene za{tite, precizirala

je Radojka Lalovi}, v.d. pomo}-nik direktora za Podru~ni cen-tar Bijeqina Poreske upraveRS. Prema podacima bijeqins-kog Podru`nog centra Poreskeuprave od ukupno 4.731 obveznikakoji spadaju u tre}u grupu pores-

kih obveznika za fiskalizacijudo 15. avgusta zahtjeve za uvo|e-we fiskalnih kasa podnijelo jesvega 2.235 obveznika, {to zna~ida zahtjev nije podnijelo vi{e odpolovine obveznika iz ove gru-pe, ta~nije 2.496 obveznika.

- Taj podatak je relativan, jerpostoji jedan broj onih kojiimaju dodijeqene doplatne JIB-ove, a koji nisu aktivni, odnos-no, to su oni poreski obveznicikoji ne obavqaju djelatnost, tesamim tim nisu obavezni da uve-du fiskalne kase. Trenutno takoregistrovanih obveznika imamo544, izjavila je Radojka Lalovi}napomenuv{i da i me|u preosta-lih 1.952 obveznika vjerovatnoima onih koji ne obavqaju dje-

latnost, te da }e se ta~an broj utvrditi tek naknadno, u postupci-ma kontrole. Re~eno je da sve ne-savjesne poreske obveznike koji

nisu podnijeli zahtjev za fi-skalizaciju o~ekuju kazne i to odminimalnih 500 KM pa do 1.500KM, koliko iznose kazne za fi-zi~ka lica, te za pravna lica od2.500 KM pa do 15.000 konverti-bilnih maraka.

Me|u pozitivnim efektimafiskalizacije, izme|u ostalog,navodi se ure|ewe trì{ta uRepublici Srpskoj, ali i napodru~ju cijele BiH, zatim, sma-wewe nelegalnih nov~anih to-kova u prometu roba i usluga,smawewe sive ekonomije i nelo-

jalne konkurencije, pove}awestepena naplativosti poreza, patime i pove}awe priliva sred-stava u buxet i unapre|ewe bez-gotovinskog pla}awa. M.R.

NE]E BITI PRODU@EWA ROKOVA

MINI INTERVJU: NAÊLNIK OP[TINE BIJEQINA MI]O MI]I] ZA ,,SEMBERSKE NOVINE,,

GOVORI O DOSADA[WIM REZULTATIMA LOKALNE ADMINISTRACIJE I PLANOVIMA DO KRAJA GODINE

NA[ CIQ SU NOVARADNA MJESTA! [ta ste obe}ali u kampawi i {taste do sada ispunili?

- Kampawa kao kampawa. U prediz-bornoj kampawi iznose se kratkoro~-ni i dugoro~ni planovi. Najbitnije jeda su izbori uspje{no zavr{eni, da jekonstituisana lokalna vlast, te da ni-smo imali nekih ve}ih problema pri-likom konstituisawa vlasti. Ustvari,tu nismo imali nikakvih problema,

jer smo vrlo brzo uspostavili vlastnakon izbora, imenovali skup{tinskeorgane, usvojili buxet krajem pro{legodine i normalno nastavili rad. Mismo pro{lu godinu zavr{ili veomauspje{no, jer smo okon~ali nekolikozna~ajnih projekata, kao {to je izgrad-wa Centra za visoko obrazovawe, a za-vr{ena je i jedna faza gradske kanali-zacije. Izgra|eno je puno infrastruk-turnih objekata, most kod CJB, kru`naraskrsnica na Dizdarevi}a lokaciji,kao i niz infrastrukturnih objekatapo mjesnim zajednicama. Adaptiranisu domovi kulture, kilometri i kilo-metri javne rasvjete. U ovoj godini na-stavqeni su ve} zapo~eti projekti.![taniste stigli da ispunite i za{to?

- Naravno, ima puno toga {to jo{treba uraditi, a osnovni razlog za od-lagawe nekih projekata je svjetska eko-nomska kriza koja zna~ajno uti~e naprilike u op{tini Bijeqina. Izradi-li smo program mjera o smawivawuuticaja svjetske ekonomske krize nana{e okruèwe. Mjere su usvojene uSkup{tini op{tine. Mjere idu u tri

pravca, od smawivawa javne potro{-we, preko zadràvawa investicionogciklusa, do definisawa industrijskezone koja treba da omogu}i otvarawenovih radnih mjesta. Izvr{en je reba-lans op{tinskog buxeta koji je za 29,4odsto mawi od planiranog buxeta zaovu godinu. To postaje poprili~na ko~-nica za na{e planove u ovoj godini.Zbog smawenog buxeta smawen je i iz-nos sredstava za Agrarni fond. Tih {e-st odsto sada ne iznosi 3,5 milionaKM, ve} je znantno mawi iznos u pita-wu. Ispla}ena su sredstva podsticajaza poqoprivredu sa neznatnim zaka{-wewem, ali su i ta sredstva umawena.Infrastrukturne projekte, planira-ne da se urade u ovoj godini u mjesnimzajednicama, ne}emo mo}i u potpunos-ti realizovati zbog drasti~no smawe-nog buxeta za infrastrukturu. Neki proje-kti, koji su ve} zapo~eti, bi}e okon~ani.! Kakvi su vam planovi za ovugodinu?

- Ono {to je sigurno, nastavi}emorealizaciju kapitalnih investicija, atakvo na{e opredjeqewe uskla|eno jei sa mjerama {tedwe. Izgradwa kana-lizacije zapo~ela je ovih dana, a vri-

jednost tre}e faze je oko desetak mi-liona maraka. Otpo~e}emo izgradwuCentra za kulturu, kru`nog toka naLedincima, kod Saborne crkve i nizprojekata u semberskim naseqima, kao{to su êngi}, Jawa, Crwelovo, Bat-kovi}. Neki projekti }e ~ekati nekaboqa vremena.! Koliko kriza uti~e na realizaciju

planova?- Mi smo u ovoj godini po-

krenuli definisawe In-dustrijske zone broj tri,{to bi trebalo da dovededo pove}awa obima pro-izvodwe i prerade, prijesvega, poqoprivrednihproizvoda. Plasman po-qoprivrednih proizvo-da, ina~e, predstavqanajve}i problem za ovuregiju. Za 90 odsto smosmawili poreske oba-veze prema op{tini, ku-pili smo zemqi{te nakome }e biti podignu-ti novi pogoni za pre-radu vo}a i povr}a. Utoj zoni radi}e oni kojisu spremni da prihvateobavezu otkupa poqopriv-rednih proizvoda od na{ihpoqoprivrednika. Na taj na~inbismo pove}ali broj novih radnihmjesta i to je jedan od na{ihglavnih ciqeva. Nadamo se da }eVlada RS prona}i rje{ewa za"Savu" i [e}eranu, jer }e i na tajna~in otvoriti nova radna mjestaza nove radnike. To su ciqevikoji su proistekli iz programamjera {tedwe u vremenu eko-nomske krize, ali i neki na{idugoro~ni planovi koje }emorealizovati u godinama koje suispred nas. Q.Q.



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

KONFERENCIJA ZA [TAMPU SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

ZLATKO MAKSIMOVI], DIREKTOR BIJEQINSKOG DOMA ZDRAVQA:

Kako je po-t v r d i odirektorDoma zd-

avqa BijeqinaMaksimo-

preventivniregledi èna Sem-erije na terenu seastavqaju, a sve uiqu ranog otkri-awa raka dojke.

- Na{ èqa je,koliko god je to mo-gu}e, preventivnodjelovati kako bise {to vi{e sa~u-valo zdravqe na-{ih sugra|ana. Zb-og svega toga mi iorganizujemo radnaterenu. Mobilnimamograf trenutnoje u Gorwoj â|avi-

ci u ambulanti po-rodi~ne medicine iekipe }e biti tamokoliko bude neop-hodno, obja{wavaza ,,Semberske no-vine’’ direktorMaksimovi} i pod-sje}a da je do sadaobavqeno oko 2000mamografskih pre-gleda. E.S.N.

SVE U CIQU OÛVAWA ZDRAVQA

Dr ZlatkoMaksimovi}

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJEBIJEQINA-JAWA

Usaop{tewu za javnostOp{tinskog odboraStranke demokrats-ke akcije Bijeqina-

Jawa navedeno je da je u posqed-we vrijeme drasti~no pogor-{an poloàj Bo{waka i ostal-ih pripadnika nesrpskih naro-da u Republici Srpskoj i op{tiniBijeqini. U saop{tewu daqestoji da je kr{ewe Ustavom ga-rantovane ravnopravnosti na-roda postalo svakodnevna pojava.

- Okru`no tuìla{tvo u Bi-jeqini nije podnijelo ni jednuoptu`nicu za ratne zlo~ine,mada pokriva prostor od Br~-kog do Srebrenice, a procesui-ralo je nekoliko stotina Bo{-waka, navedeno je u saop{tewuOp{tinskog odbora SDA Bije-qina-Jawa.

Ovaj odbor SDA optuùje dase, me|u hiqadama bespravnopodugnutih objekata u Bijeqi-ni ru{e samo bo{wa~ke ku}e,te da nema zapo{qavawa Bo{-waka. Kako, izme|u ostalog,stoji u saop{tewu za javnostOO SDA Bijeqina-Jawa, Bo{-waka skoro da i nema u ustano-vama na op{tinskom i entites-kom nivou, nema ih ni na na ru-kovode}im mjestima, posebno upoliciji, ne mijewaju se ni na-zivi ulica.

KR[I SERAVNOPRAVNOST

Obmana je sve to {tobrojni zapadni, a ineki doma}i poli-ti~ari pri~aju da je

Ha{ki sud sud pravde, da se naom sudu sudi samo pojedinci-

ma za u~iwene konkretne ratnelo~ine i da se tamo ni na kojia~in ne sudi narodu ili drà-i. Istina je ne{to sasvimrugo. U Hagu se sudi Srbiji irpskom narodu i to je dr Voji-lav [e{eq na najboqi na~inrepoznao i on je odmah po os-ivawu tog suda zauzeo anti-a{ki gard koji mi, srpski ra-ikali, drìmo, izjavio jeredsjednik stranke za RS,

Blagojevi}.Blagojevi} je podsjetio da je

wihov predsjednik, dr Vojislav[e{eq, oti{ao u Hag s namje-

om da raskrinka Tribunal, daaskrinka wihovu nakanu da sea sve {to se de{avalo na pros-orima biv{e Jugoslavije ok-

rivi samo srpski narod. Blago- jevi} je istakao i da sve ono{to se danas de{ava u Ha{komtribunalu govori o karakterutog suda, jer se, ve} {est i pogidina nakon hap{ewa dr [e-{eqa proces protiv wega na-lazi u nedefinisanoj fazi.

- Ni dr Vojislav [e{eq, sakojim se ~esto ~ujem, ne zna ukojoj je fazi proces, a niti bi-lo ko od nas. Proces je zastao,a Tuìla{tvu su ostala jo{nepuna dva sata za izno{ewedokaza. Na dana{woj statusnojkonferenciji Ha{ki sud }epoku{ati da nametne na{empredsjedniku advokata, da gaproglasi nepodobnim da se sambrani, a na osnovu one presudekoja mu je izre~ena, 15 mjesecizatvora za nepo{tovawe Suda,a to bi zna~ilo da }e na{ pred-sjednik krenuti u {trajk gla|udo smrti, rekao je Blagojevi}izraàvaju}i zabrinutost za

sudbinu predsjednika stranke.Srpski radikali su se na

konferenciji za novinare os-

vrnuli i na politi~ku situa-ciju u zemqi. Ocjewuju zabri-wavaju}om odluku visokog pre-

dstavnika Valentina Incka dase formira Komisija za popisdràvne imovine koja, kako ka-ù, predstavqa jo{ jedan veli-ki pritisak na RS.

- Tim pritiscima }emo mo}ida odolimo samo ako postigne-mo maksimalno jedinstvo svihpoliti~kih subjekata u Repub-lici Srpskoj po tom pitawu.Ustav BiH je potpuno jasan-BiH ~ine dva entiteta, F BiHi RS i iz toga proizilazi sve ipo pitawu imovine. No, me|u-tim, bojim se da je opozicijanedorasla ovim izazovima i dase bavi nekim perifernim st-varima, kaè Blagojevi} koji

je ovom prilikom uputio pozivSDS i PDP da ,,ne guraju prstu oko’’ predsjedniku Vlade RS,Miloradu Dodiku, nego da sehomogenizuju oko problema ko-

ji je nastao usqed formirawaKomisije za popis dràvneimovine. M.R.

RADIKALI ZABRINUTI ZA SUDBINU PREDSJEDNIKA STRANKE

GRUPA MJE[TANA CRWELOVA POSJETILA BRATSKO SELO RAJKINAC U SRBIJI

Pr o t e k l o gvikedna oko{ezdesetakm j e { t a n a

Crwelova, od najstari- jih, do najmla|ih, bilo je u gostima kod prija-teqa u selu Rajkinac uSrbiji.

- Ovo je bio jo{ jedanod bratskih susreta na-{a dva sela. Druèweje po~elo sada ve} dav-ne 1976. godine kada je uCrwelovu snimana pr-va emisija ,,Znawe ima-we’’ u tada{woj BiH.Tada su na{i gostibili mje{tani Rajkin-ca, potvrdio je Nedeq-ko \uki}, ~lan Organiza-cionog odbora za odlazakCrwelovaca u Rajkinac.

Kako \uki} kaè u Raj-

kinac se i{lo pro{log vi-kenda, jer je u ovom perioduslabiji intenzitet poqop-rivrednih radova, a i {kols-

ka godina jo{ nije po~ela.- Pored dobrodo{ce koju

su nam, kao i prethodnih go-dina, u selu priredili na{i

doma}ini organizova-no je i nekoliko vrlozanimqivih posjeta.Obi{li smo Muzejvo{tanih figura uJagodini i Akva park.Na sve~anoj ve~erikoju su priredili na-{i doma}ini razmi-jeweni su i prigodnipokloni. Po{to jetradicija da se sa Raj-kin~anima obaveznodruìmo jednom go-di{we, mi narednegodine wih o~ekujemoda nam uzvrate posje-tu, dodaje Nedeqko\uki} uz napomenu dase mje{tani Crwelo-

va i Rajkinca posje}uju i udrugim prilikama - za slave,svadbe i druge sli~ne po-vode. E.S.N.

U GOSTIMA KOD PRIJATEQAArhivska

fotografijaiz 1976. godine

sa snimawaemisije,,Znawe--imawe,,

u Crwelovu...



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.6

REGIONALNA DEPONIJA ,,EKO-DEP,,

U BRIJES

SANITARNA

USKORO U F

Regionalna deponija,,Brijesnica’’ koja je za-po~eta u okviru projek-ta ,,Upravqawa ~vrstim

otpadom’’u BiH, a koji se finan-sira iz kredita Svjetske banke,te sredstava Vlade RS i sredsta-va op{tina osniva~a, nalazi se ufazi zavr{nih radova. Prednostsanitarne deponije u odnosu nastaru deponiju je za{tita pod-zemnih voda, povr{inskih voda,zemqi{ta i vazduha, {to je odizuzetne va`nosti za za{tituìvotne sredine i zdravqaqudi.

- Dioulazne zone je kompletnozavr{en, interna saobra}ajnicaod ulazne zone do prve i druge}elije, dok se upravo raditrans-portni cjevovod za transportprocjedne vode do bazena koji jezavr{en, a odatle }e se raditiponovno vra}awe vode na tijelodeponije. U fazi smo zavr{etkaprve i druge sanitarne }elije, akao{to vidite, u fazi smo zavr-{etka i jednog objekta u kom }ebiti smje{tene radionice, meha-nizacija kao i sve ono{to je ne-ophodno za funkcionisawe jednedeponije, rekao je Dragi{a Mar-

Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} sasaradnicima, predsjednikom Skup{tineop{tine Draganom \ur|evi}em, tepredsjednicima klubova odbornika uSO Bijeqina u petak, 14. avgusta,posjetio Regionalnu deponiju ,,Eko-Dep’’

u Brijesnici. Tom prilikomdirektor ove ekolo{ke deponije, Dragi{a Marjanovi} ih je informisao osvim aktivnostima, kako onim koje su

izvr{ene, tako i onim koje suplanirane.Ukupna vrijednost radovaiznosi oko sedam milionakonvertibilnih maraka...

POPRAVQA

Unizu mjera koje op{-tina Bijeqina predu-zima na poboq{awuuslova za uspje{niju

proizvodwu hrane jeste i pro-gram kalcifikacije zemqi{tau ju`nom i zapadnom dijeluSemberije. Sredstva za ovaj po-sao trebalo bi da budu obezbje-|ena iz Fonda za poqoprivredu.

- Kalcifikacija zemqi{ta,odnosno uno{ewe kre~waka uwive, da}e vi{estruke koristii u narednih pet ili{est godi-

na. Pouzdano je utvr|eno da biovamjera trebalo da unaprijediratarsku, vo}arsku i povrtlar-sku proizvodwu. Ipak, najva -̀nije jeste, da je ona op{te prih-va}ena i jedna je od najsigurni-jih na~ina popravqawa kvali-teta zemqi{ta, kaè drDraganZari} iz Agencije za pruàwestru~nih usluga u poqopriv-redi Republike Srpske.

Povoqna okolnost je {to sekre~wak u neograni~enim koli-~inama nalazi u ugqevi~koj

KALCIFIKACIJ

PRVI JAVNI UPIS OBVEZNICA OP[TINE BIJEQINA

U ~etvrtak, 13. avgusta, Op{tina Bijeqina izvr{ila prvi javni upis obveznica ukupne vrijednosti 11 miliona maraka.

Nov~ana sredstva koja }e se prikupiti na ovakav na~in koristi}ese za ure|ewe industrijske zone dva i tri u iznosu od 4.000.000 KM,

pro{irewe toplovodne mreè i montirawe kotla u iznosu od milion i po maraka, te ure|ewe lokacije ,,Knez Ivo od Semberije’’ u

iznosu od 500.000 KM i izgradwu Centra za kulturu u iznosu od 5.000.000 KM. Na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i} kupio je 100 obveznica

ukupne vrijednosti 10.000 KM...

ZA GRA\ANE

DVOSTRUKA KORIST

Pokazalo se da op{-tinske obveznice po-staju jedno od efi-kasnijih rje{ewa za

obezbje|ivawe novih izvorafinansirawa na trì{tu kapi-tala, a Bijeqina je ~etvrta op-{tina u RS koja se odlu~ila nawihovu emisiju, nakon Bawa Lu-ke, Lakta{a i Gradi{ke.

- Op{tina Bijeqina emituje110.000 obveznica u nominalnojcijeni po 100 maraka po obvez-nici, {to je ukupno 11.000.000maraka sredstava koja se pri-kupqaju. Upis traje 90 dana.Emisijaobveznica je na 10 godi-na, isplata anuiteta je polugo-di{we, a kamatna stopa je 6,75posto, izjavila je Milkica E}-im, predstavnica bawalu~kebrokerske ku}e ,, Advantis bro-ker’’.Na~elnik Mi}i} kaè da su

ovaj vid prikupqawa sredstavaizabrali, jer je siguran i pouz-dan i veoma pogodan za infra-strukturne investicije.

- Emisija obveznica je moder-an na~in zaduìvawa jedinicalokalne samouprave i mislimda kupovinom obveznica gra|a-ni imaju dvostruku korist -omogu}eno im je da oro~e sred-stva po povoqnoj kamatnoj sto-pi, a istovremeno imaju kvali-tetniji ìvot u gradu, dok }emomi brè i jednostavnije reali-zovati projekte koje smo zamis-lili, a to su projekti koji }eBijeqinu u~initi prosperitet-nijom. Prije svega imamo ~eti-ri projekta od kojih su dva pot-puno u razvojnom programu. ê-tiri miliona obveznica }e bi-ti iskori{teno za ure|ewe in-

dustrijske zone dva i tri, jednaje ispred, a druga izaAgro-tr -̀nog centra, zatim, 500.000 KM}emo izdvojiti za privo|ewekrajuregulacionog plana ,,KnezIvo od Semberije’’ s ciqem dana trì{tu imamo vi{eponudaza individualnu izgradwu saure|enom infrastrukturom.Tre}i projekat je pro{irewetoplovodne mreè, te izgradwakotlovnice, i na kraju jedanprojekat od kulturnog zna~aja,to je izgradwa Centra za kultu-ru, precizirao je na~elnik Mi-}i}ocjewuju}i da su to projektikoji sigurno zasluùju pa`wugra|ana, te da }e ulaù}i sred-

stva u kupovinu op{tinskih ob-veznica gra|ani pomo}i sebi, ai razvoju lokalne zajednice.

Vlasnik i direktor kompani- je ,,Spektar drink’’, \or|e Sla-viwak se odlu~io na kupovinuobveznica ocjewuju}i da je to

dobro ulagawe.- Kao privatnik, kao fizi~-

ko i pravno lice, nastojim daimam neke dobre investicije.Investicije su nekad dobre uprivredu, me|utim po{to je sadu privredi jedna te{ka situaci-ja, prisutna je nelikvidnost,treba razmi{qati o nekim bo-qim poslovima. U vrijeme eko-nomske krize kad je uspjeh iumije}e ostvariti bilo kakveprihode i poslovawe sprovestikaouspje{no, vrlo je bitno ost-variti ovih 6,75 procenata kojenudi Op{tina Bijeqina na imekamate na svoje obveznice, re-kao je Slaviwak isti~u}i da je

posebno interesantno to {to sene daju sva sredstva na 10 godina,nego }e biti sukcesivna vra}a-wa. Naime, svakih {est mjesecise dobije povrat od pet postosvoje glavnice, te pripadaju}akamata. M.R.



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 7

I

DEPONIJA

UNKCIJI

najavquju}i da }e u rokuajkasnije za dva mjeseca svi ra-ovi na deponiji biti zavr{e-i. Istaknuto je da se paralel-o sa izgradwom moderne de-onije vr{i prekrivawe starogijela deponije, tako da }e pre-askom na novu deponiju, ovu sa-a{wu privremeno konzervira-i do obezbje|ivawa sredstavaa wenu kona~nu sanaciju.

-Danas smo vidjeli da je novadeponija, koja je

od {estdeponija u BiH,nazavr{etku radova i bi}e

jedna od prvih u BiHi prvau

RS ovakvog tipa. Potpuno eko-lo{ki za{ti}ena, potpuno be-zbjedno odlagawe sme}a koje ne-}e ugroàvati ìvotnu sredinuje upravo ono {to smo mi i ht-jeli, izjavio je na~elnik Mi-}i}, zadovoqan da se radovi od-vijaju po planu i da }emo, kako jeprecizirao, do prvog oktobraimati modernu i sigurnu depo-niju sme}a.

- Ostaje nam da u narednom pe-riodu na|emona~ina kakoda iz-dvojimo onaj dio sme}a koji semoè ponovo vratiti kaosekun-darna sirovina. Kandidovali

smo taj projekat reciklaè kod{vedske donatorske organiza-cije SIDA-e i jo{ nekih me|u-narodnih donatorskih organi-zacija s ciqem da {to je mogu}evi{e izdvojimo sme}a koje semoè koristiti kao sekundarnasirovina ~ime }emo napravitidvijedobre stvari.Kaoprvoima-}emo dio potrebnih sirovina, aistovremeno }e se smawiti ko-li~ina deponovanog sme}a i natakav na~in }e se produìti vi-jek deponije, istakao je Mi}i}.

Predsjednik op{tinskogparlamenta, Dragan \ur|evi}

je izjavio da SO Bijeqina re-dovno prati aktivnosti ,,Eko-Depa’’ i da je najva`nije da seradovi odvijaju predvi|enom di-namikom, te dodao:

-Mi }emo ve} na septembars-kom skup{tinskom zasijedawuimati jednu informaciju, a da-nas su ovdje predstavnici onihpoliti~kih partija koje parti-cipiraju u SO Bijeqina i menije drago da moèmo da razuvjeri-moonekojisu sumwali da}eovobiti savremena sanitarna eko-lo{ka deponija. Svi koji su da-nas ovdje mogu da se uvjere da jeto objekat koji je na zavidnomnivou, da se zavr{avaju radovipredvi|eni prvom i drugom fa-zomi da }e ovobitinajsavreme-nija deponija u BiH, precizirao

je \ur|evi}. M.R.

ragi{a Marjanovi}:toku su zavr{ni radovi koji }e biti gotovi za dva mjeseca...

VALITETA ZEMQI[TA U SEMBERIJI

op{tini, tridesetak kilometara odsemberskih wiva.

- Prema nekim podacima kalcifika-cija zemqi{ta trebalo bi da se obavinaoko deset hiqadahektara, {to je pe-tina od ukupnih obradivih povr{ina uSemberiji, napomiwe dr Zari}.

U prvoj fazi kalcifikacija zemqi-{ta trebalo bi da se obavi u atarimasela Glavi~ice, Modran, êngi}, Jo-hovac, Tavna, Suvo Poqe, Zagoni, â-|avica, Vr{ani, Novi, Dragaqevac i

jo{ nekim selima u brdskom dijeluSemberije. T.S.N.

DESET HIQADA HEKTARADr Dragan Zari}

Prilikom podno{e-wa zahtjeva za pods-ticajne mjere za je-sewu sjetvu 2008. go-

dine Ministarstvu poqopriv-rede, koje su iznosile 250 KMpo hektaru i op{tini Bijeqi-na, koja je poqoprivrednicima

jesenas obe}ala 100 maraka pozasijanom hektaru, ratari su izwima poznatih razloga, ili zb-og nesnalaèwa sa dokumenta-cijom aplicirali po dva putaza podsticajne mjere i u mnogoslu~ajeva naplatili nov~anasredstva, a da za to nisu imaliosnova. Tim povodom Repub-li~ka poqoprivredna inspek-cija uputila je zahtjev Op{-tinskim poqoprivrednim ins-pekcijama da na terenu utvrdekoliko je neregularnih zahtje-va podne{eno i koliko je potom osnovu ispla}eno novca.

- Do sada je u Republici Srp-skoj podnijeto105 prekr{ajnihnaloga gdje je utvr|ena nepra-vilnost, odnosno u tim slu~aje-vima poqoprivrednici su nap-latili podsticaje u duplomiznosu, a od tog broja, ~ak 46ratara je u Semberiji na~ini-lo odre|eni prestup, potvrdio

je Zoran Peri}, poqoprivred-ni inspektor.

- Mi smo do sada obradili 13poqoprivrednika i utvrdilida je u nekoliko slu~ajeva zai-sta do{lo do nepravilnosti, teda su ti qudi dva puta naplati-li nov~ana sredstva. Protivtakvih lica pokrenut je prekr-{ajni nalog i oni su du`ni dataj novac vrate. Tako|e, biqe-

ìmo i slu~ajeve u kojima suqudi iz neznawa i gre{kompodnosili zahtjeve i u mjesnimkancelarijama u svom selu i uop{tinskoj administraciji. Usituaciji gdje smo utvrdili danema namjere da se na~ini pre-stup i ostvari nezakonita ma-terijalnakorist mi nismo pod-nosili prekr{ajni nalog, negosmo takvim osobama naredilida vrate novac. Biqeìmo islu~aj da je jedan ~ovjek umro,tako da nismo uspjeli da povre-timo ta sredstva, a pojedinipoqoprivrednici nisu imalivremena da podignu novac. Ip-ak, moè se konstatovati da sesamo u malom broju slu~ajevaradi o namjernoj èqi da se os-tvari nezakonita nov~ana ko-rist, dok je u odre|enom brojuslu~ajeva to plod nesnalaèwasa papirologijom i procedu-rom, poja{wava na kraju po-qoprivredni inspektor, ZoranPeri}.

S.\.

Neki supo`welii ono {tonisusmjeli...

POQOPRIVREDNICI

VARALI DR@AVU!

ZoranPeri}



POQOPRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.8

Proizvo|a~i {qiva upodmajevi~kom kraju imaju razlogada budu zadovoqni, jer je dobarovogodi{wi rod pratio i dobarplasman. Skoro sve proizvedenekoli~ine su otkupqene i izvezeneza Rusiju, a mawi dio zazapadnoevropsko trì{te...

MAJEVI^KA[QIVAU RUSIJI

Individualni poqop-rivredni proizvo|a-~i zadovoqni su ot-kupnom cijenom {qi-

ve. Najranija sorta koja uspijevau podmajevi~kom kraju ,,~a~anskarana" otkupqena je po cijeni od1,20 KM za kilogram, ,,~a~anskaqepotica" i ,,~a~anska najboqa"otkupqene su po 70 pfeniga dok

je kilogram ,,stenleja", ~iji jeotkup u toku, pla}an po polamarke.

Milo Stoji}, vlasnik predu-ze}a ,,Bojin" iz ugqevi~kog selaTutwevac, ~ija je djelatnost ot-kup i izvoz vo}a, kaè da je natrì{te Rusije i zapadne Ev-rope ovog qeta izvezao blizu800 tona podmajevi~ke {qive,koja vaì za kvalitetniju {qi-vu u regionu. Wemu su {qivupredali poqoprivrednici iz

op{tine Ugqevik, te susjednihLopara i êli}a. On tvrdi da suzadovoqni svi - od proizvo|a~ado krajweg potro{a~a.

- Zadovoqni su prije svegaproizvo|a~i, koji svakodnevnodovoze {qive dona{ehladwa~e,zadovoqni smo i mi u preduze}u,a kvalitetom su prezadovoqni uMoskvi i Sankt Petersburgu,krajwem odredi{tu podmajevi~-ke {qive, kaè Stoji} vlasnikfirme koja se ovim poslom baviposqedwu deceniju.

[qivari su se, kako kaèStoji}, profesionalizovali isvake godine proizvode vi{ekvalitetne {qive, pa u ovompreduze}u planiraju da pro{irekapacitete postoje}e hladwa~ei izgrade su{aru kako bi se zanarednu sezonu spremili za ve}iotkup.

Proizvo|a~ {qiva MilivojaNikoli} iz ugqevi~kog selaTutwevac ima 25 dunuma mladihi starijih zasada {qive i ove se-zone u izvozni~ko preduze}e,,Bojin" predao je sedam tonaroda.

- Imao sam ranei pozne {qi-ve i zadovoqan sam otkupnomcijenom koja je bila najboqa napo~etku, pa se smawivala kakosezona prolazi, kaè Nikoli}tvrde}i da nije bilo otkupa svabi {qiva zavr{ila neslavno urakiji, za koju je te{ko na}i kup-ca, bar za ve}e koli~ine.

Nikoli} tvrdi da se od poqo-privrede te{ko ìvi ali daproizvodwa vo}a, uz dobar ot-kup, moè da poboq{a standardseqaka.

- Najvi{e se zaradi od vo}adok ostala poqoprivredna pro-

izvodwa nema bog zna kakvu ra-~unicu, kaè Nikoli} dok ~ekau redu za otkup.

U op{tini Ugqevik kaù da je zadovoqstvo vo}ara rezultati dugogodi{weg zalagawa lokal-ne uprave da stimuli{e ovu gra-nu poqoprivrede.

Ciq je vratiti proizvodwu naprijeratnu, kada je ovaj kraj biopoznat po proizvodwi kvali-tetne {qive. Prirodne pogod-nosti - nadmorska visina ovogkraja, konfiguracija terena,sastav tla te godi{we koli~inepadavina, pogoduju proizvodwikvalitetnog vo}a, naro~ito{qive.

Na~elnik op{tine UgqevikVasilije Peri} kaè da je u St-rate{kom planu razvoja op{-tine Ugqevik vo}arstvo defin-isano kao jedan od osnovnih pra-

vaca razvoja.- U posqedwe vrijeme usp-

je{no provodimo ciqeve, a to suprije svega stimulisawe plan-ta`ne proizvodwe vo}a i wego-vo prera|ivawe, rekao je Peri}uz napomenu da je za posqedwihpar godina vo}arima besplatnododijeqeno oko 300 hiqada sad-nica vo}a, uglavnom {qive, a dasu posqedwe dvije godine za sva-ku novozasa|enu vo}ku stimuli-sali po dvije marke. Tako|e sunova~no stimulisali izgradwuhladwa~a i su{ara.

Peri} je obe}ao da }e op{-tina, u skladu sa mogu}nostima,nastaviti da stimuli{e sve kojise angaùju na pove}avawu poqo-privredne proizvodwe, naro~i-to vo}arstva, za koji ovaj krajima prirodne pogodnosti.

R. J.

Ovu godinu vo}ari upodmajevi~kom krajupamti}e kao jednu odnajuspje{nijih, jer

su prinosi i kvalitet {qivena izuzetno visokom nivou. To-me su doprinijele povoqnevremenske prilike u fazi zre-wa, dobar kvalitet zasada ipredan rad vo}ara. [qiva jenaro~ito dobro rodila na pod-ru~ju sela Tutwevac, Zabr|e,Pu{kovac i okolnih seoskihsredina, tako da su poqopriv-rednici veoma zadovoqni dosa-da{wim rezultatima. U to smose uvjerili i prilikom posjetedoma}instvu Darka Milo{e-vi}a u Tutwevcu, koji je nap-ravio hladwa~u i formiraootkupnu stanicu za ovogo-

di{wi rod.- Ako je suditi po dosada{-

wim prinosima i kvalitetu{qive, ova sezona je jedna oduspje{nijih u posqedwe vrije-me i raduje me ~iwenica da sevo}arska proizvodwa isplatiu vrijeme kada su druge granepoqoprivrede nerentabilne ,kaè Milo{evi}, koji je ipredsjednik Udruèwa vo}ara" Eko vo}e ".

- Hladwa~u sam svojevremenonapravio za vlastite potrebe,jer imam veliki vo}wak samnogo vrsta vo}a, ali vreme-nom zahvaquju}i saradwi sa iz-voznkom iz na{eg kraja, uka-zala se potreba da oformimotkupnu stanicu, tako da ovdje{qivu dovoze poqoprivredni -

ci sa ovog podru~ja. Kvalitetvo}a je na izuzetno visokomnivou i sa ponosom ga izvozim,a to je i prilika da solidnozaradimo i naplatimo mukotr-pan rad. Ovdje se najvi{e gajesorte {qiva ,,stenlej’’ i neko-liko vrsta ,,~a~anke’’, koje sutrenutno bez premca kada je u

pitawu izvoz u inostranstvo.Ukoliko sve bude i{lo po pla-nu, o~ekujem da otkupimo vi{eod 1000 tona {qive, a u neko-liko narednih godina se o~eku-je da udvostru~imo koli~inu,po{to }e u punom rodu bitijo{ oko 700.000 sadnica. Ovo jedobar podstrek za poqopriv-

rednike ovog kraja da podiùvo}wake, a u ime Udruèwa vo-}ara mogu da obe}am da }emo unarednom periodu u~initi svekako bismo, putem stru~nihpredavawa i seminara, afir-misali proizvodwu vo}a u na-{em kraju, isti~e Darko Mi-lo{evi}.

Najboqa potvrda rodne godi-ne jeste zadovoqstvo vo}arapostignutim prinosima.

- Do sada sam predao blizu 20tona {qive u svjeèm stawu iimam jo{ da berem, tako da samprezadovoqan dosada{wimkvalitetom. Cijena od 50 pfe-niga za kilogram je zadovoqa-vaju}a, jer boqeg trì{ta odovoga nemamo, tako da moè ida se lijepo zaradi od {qive.Mi na ovom podru~ju najvi{egajimo ,,stenlej’’ i ,,~a~anku’’ isav rod beremo i prodajemo usvjeèm stawu, dok }emo tek ukasnijoj fazi berbe ostavqati{qivu za su{ewe i pe~ewe ra-kije, kaè vrijedni vo}ar i vr-sni poznavalac uzgoja nadalekopoznate majevi~ke {qive \ojoSekuli} iz Tutwevca.

S.\.

VISOKI PRINOSIOVOGODI[WEG RODA

\ojo Sekuli} Darko Milo{evi}



CRNA HRONIKASEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 9

ISTRAGA O SMRTI OSMOGODI[WE IVONE BAJO OBAVIJENA MISTERIJOM

Mirsad Ke{mer i Ne-xad Moco, voza~iautoprevozni~kefirme "Haktrans"

z Sarajeva, u srijedu 12. avgusta,ali su izjave u Okru`nom tuì-a{tvu Bijeqina na okolnostimrti osmogodi{we Ivone Bajo.

Da podsjetimo, Ivona Bajo smrt-o je stradala u ~etvrtak, 23. julako 17.00 sati, u bijeqinskom na-equ Bukre{, a prema prvim za-iqe{kama policije, djevoj~ica

e stradala prilikom pada sa bi-ikla od povrede ìce sa pred-

we korpe na biciklu. Od tada,vu tragediju obavija misterija,er nije bilo svjedoka pada djevoj-ice, a qekar koji je radio ob-ukciju nije potpisao da je smr-

tonosna ozqeda krvotoka djevo-~ice nastala nesretnim padom.Dodatni nalazi sa Biolo{kog in-stituta u Beogradu jo{ nisu sti-

gli u bijeqinsko tuìla{tvo.Ke{mer i Moco, prema rije-

~ima advokata Du{ka Tomi}a,zastupnika o{te}ene porodiceBajo, jedini su u to vrijeme biliu Bukre{u, ta~nije, dovezli suneku opremu iz sarajevskog "Asaauta" u bijeqinski "Univerzal".

- Wih dvojica su, za sada, daliizjave u svojstvu svjedoka. Posto-ji nekoliko vrlo interesantnihdetaqa i ve} wihove izjave su usuprotnosti sa izjavama nekihdosada{wih svjedoka. Oni suznali da se desila nesre}a, neznamo za sadapodkojim okolnos-tima, ali sunapustili licemjes-ta prije dolaska policije. Por-tir "Univerzala" tvrdi da im jerekao da sa~ekaju policiju, a oni

tvrde suprotno, da im je rekao daidu, takoda }emotraìti suo~e-we svjedoka, rekao je Du{ko To-mi} za ,,Semberske novine’’. Zasada, zvani~nog saop{tewa izTuìla{tva nema, jer je slu~aj

jo{ uvijek u fazi istrage, ali posvemu sude}i, slu~aj smrti Ivo-ne Bajo, niti za Tuìla{tvo, ni-ti za wenu porodicu jo{ nije za-kqu~en, te se istraga nastavqa.

- Javno se, na osnovu zabiqe{-ke policije, iznose tvrdwe da jeuzrok smrti pad sa bicikla iozqeda od ìce. Roditeqima jeisto to re~eno, a oni su se uvje-rili da taj opasni dio na bicik-lu prakti~no ne postoji. Satuìteqkom sam ponovo saslu-{ao sve svjedoke i nijedan nije

vidio pad sa bicikla. Sa ovimslu~ajem sam upoznao i me|unar-odnu zajednicu, a traì}emo od-govor na mnoga pitawa, katego-ri~an je Tomi}.

On tvrdi da je jo{ rano govo-riti o uzrocima smrti, ali dapostoje indicije da je djevoj~icastradala na sasvim drugi na~in,ali je jo{ nepoznato da li jeozqeda nanesena slu~ajno ilinamjerno.

Ivona Bajo bila je dijete ras-tavqenih roditeqa i ìvjela jesa roditeqima majke.

Nakon obdukcije tijela stra-dalog djeteta nije potvr|eno da

je smrt izazvala ìca sa bicik-la.

M.E.

KAKO JE STRADALAMALA IVONA?!

DU[KOTOMI]:Traì}emoodgovorena mnogapitawa...

Jo{ jedna bomba prona|e-na je u nedjequ, 16. avgus-ta oko osam sati ujutro, uBijeqini, u Ulici Baje

Stani{i}a, naseqe Bogdano-i} plac. Prema saop{tewu bije-

qinske policije, gra|anin H.I.ojavio je da je na lijeva vrata

wegovog dostavnog vozila pri-a~ena ru~na bomba, nakon ~e-a je policijska patrola iza{-a na teren i obezbijedila mje-to doga|aja. Uklawawe bombestoga dana u poslijepodnev-im ~asovima obavili su pri-adnici ,,A’’tima za deminira-

we iz Bawaluke. Istragom jetvr|eno da bomba nije imalanicijalnu kapislu i da nije

mogla eksplodirati, nego je

sluìla za zastra{ivawe. Upoliciji kaù da se istraga odetaqima ovog doga|aja nastav-qa. Nezvani~no saznajemo da jedostavno vozilo marke "folks-vagen" vlasni{tvo Huse Imamo-vi}a, molera i privatnog pre-duzetnika iz Bijeqine. Tako|enezvani~no, saznajemo da Ima-movi} ve} neko vrijeme ima po-slovnih problema. Kako tvrdekom{ije, postavqena bomba mog-la bi biti dio privatnih obra-~una zbog problema oko imovine uzgradi koju je prije nekolikogodina izgradilo preduze}e"Elbet", a koja jo{ uvijek naj-ve}im dijelom nije useqena zb-og problema oko legalizacijei ukwiàvawa imovine. M.E.

RU^NA BOMBA NA KOMBIJU

UDvorovima 16.avgusta u peri-odu od 20,00 do21,00 ~as N.N.

lica izvr{ila su pro-valu u ku}u vlasni{tvoS.S. odakle su otu|ili250 KM i kameru "panaso-nik" vrijednosti 2000 ev-ra. Izvr{en je uvi|aj iistraga je u toku, potvr-|eno je iz policije.

LOPOVIODNIJELI250 KM IKAMERU OD2.000 EVRA



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.10

SVE VI[E BEBA SESMIJE[I U NA[EM

OKRU@EWU Od po~etka godine, pado polovine avgustau bijeqinskom po-rodili{tu ro|eno

je oko 700 beba. Prema podaci-ma porodili{ta Op{te bolni-ce ,,Sveti vra~evi’’ godi{wese prosje~no ra|a 1.200 beba.

Prema dosada{wim pokaza-teqima ove godine moè seo~ekivati ve}i broj poro|aja.Ina~e, treba navesti i poda-tak da se na Odjeqewu bijeqin-skog porodili{ta tokom go-dine, u prosjeku, tri do ~etiriputa ra|aju blizanci, koji uvi-

jek predstavqaju posebnu ra-dost kako roditeqima, tako izaposlenim u porodili{tu.

Porodili{te bijeqinskeOp{te bolnice, naàlost, nespada u red moderno opremqe-nih porodili{ta. Ono raspo-laè samo poluintenzivnomwegom, a u slu~aju potrebe zaintenzivnom wegom bebe se {a-qu u Beograd gdje postoji svaadekvatwa oprema. Osim sav-remene opreme, kako tvrde ubijeqinskom porodili{tu tomOdjeqewu potreban je i odre-|eni broj medicinskih radni-ka, znatno vi{e prostora i kre-veta za porodiqe. Za o~ekiva-ti je da }e izgradwom nove bol-

nice svi ti nedostaci biti rije{eni. Kako saznajemo sa Po-rodiqskog odjeqewa svaki danku}i se pu{ta od pet do desetbeba, a nekada i mnogo vi{e.

- U junu je samo tokom jednogdana ku}i oti{lo 30 beba, pre-cizirala je Lela Vidakovi},pedijatar i neonatolog u bije-qinskoj bolnici izraàvaju}inadu da }e se u bijeqinskom po-rodili{tu narednih godina ra-|ati ve}i broj beba. Ona je po-

jasnila da se bebe po ro|ewuzadràvaju na odjeqewu 48 ~a-sova, a one ro|ene carskim re-zom pet dana i da se zadràvajuna fototerapiji ukoliko sekonstatuje da novoro|en~e imaneslagawe krvnih grupa.

Prema podacima Zavoda zastatistiku RS u prvih {estmjeseci ove godine u Srpskoj jero|eno 5.230 beba, {to je za 3,2posto vi{e u odnosu na isti pe-riod pro{le godine. I u Savje-tu za demografsku politiku RSnavode da je u prvih {est mjese-ci evidentiran blagi porastbroja ro|enih u odnosu na istiperiod pro{le godine. Ovi po-daci pruàju nadu da }emo sesqede}e godine mo}i pohvali-ti jo{ svjetlijom populacio-nom slikom. M.R.

NA PRAGU NOVE [KOLSKE GODINE

Nova {kolska godina po~iwe sedmog septembra, ali prijepo~etka nastave roditeqima predstoji kupovina obaveznih

{kolskih uxbenika, torbi, pribora, te raznih drugih sitnicakoje su neophodne {kolarcima. Roditeqima ~ija djeca

idu u osnovnu ili sredwu {kolu, najvi{e glavoboqe zadajekupovina uxbenika...

UXBENICI STIGLI

U KWI@ARE

Kako se bliì septem-bar i po~etak {kols-ke godine, tako se po-ve}avaju i gu`ve u

kwiàrama. Pove}ane gu`ve,kao i svake godine, po~nu u dru-goj polovini avgusta i ne pres-taju ni u prvim danima {kole.

U JP ,,Zavod za uxbenike inastavna sredstva’’AD Isto~noSarajevo kaù da su svi uxbeni-ci, kako za osnovne, tako i zasredwe {kole stigli na vri-

jeme.- Svi uxbenici su stigli,

izuzev uxbenika za strane jezi-ke, jerseoninabavqaju posebno,u zavisnosti od programa pokojem odre|ena {kola radi,izjavio je rukovodilac Poslov-nog centra Zavoda za uxbenike,PredragRon~evi} istakav{i dacijene nisu mijewane u odnosuna pro{lu godinu, te da su cije-ne kompleta kwiga za osnovnu{kolu u zavisnosti za koji raz-red se kwige kupuju. Jedan uxbe-nik ko{ta 7,5 maraka, a radnabiqe`nica 5,5 KM, tako da secijene kompleta kre}u u zavis-nosti od broja predmeta, paroditeqi za svoje {kolarcetreba da izdvoje za kupovinuuxbenika izme|u 60-ak, pa do 150maraka.

I pored toga {to cijene ux-benika nisu mijewane, za rodi-teqe po~etak {kolske godinepredstavqa veliki udar naku}ni buxet.

- Za komplet uxbenika sinukoji sad kre}e u tre}i razredmoram izdvojiti 80 KM, a uxbe-nici za k}erku koja ide u osmirazred ko{taju 150 maraka. Ra-~unam da mi za sina treba oko

150 maraka, a za k}erku mini-malno 250KM iakoim ove godi-ne ne}u kupovati {kolske tor-be jer su im, sre}om, dobre i onepro{logodi{we. Me|utim, po-red kwiga i pribora za {kolu,moraju se kupiti bar po jednenove pantalone, majica i pati-ke, kaè Sla|ana Jawi} iz Ug-qevika dodav{i da izdaci oko{kole ne prestaju ni kad zazvo-ni {kolsko zvono, pogotovo pr-

vih 15-ak dana kad djeca prili-kom svakog dolaska iz {koletraè novac za jo{ ne{to.

Pred po~etak {kolske godinei tr`ni centri u svojoj ponudiimaju {kolski pribor i torbe.U Intereksu kaù da se trude danabave {to vi{e {kolskog pri-bora po {to povoqnijoj cijeninajavquju}i akcijsku prodaju odponedeqka.

M.R.

PRVAÎ]I, SRE]AN POLAZAK U [KOLU!Veliko je to uzbu|ewe ne samo za moju k}erku Milicu, ve} i za sve

nas u porodici. Kako se pribliàva polazak mog prva~i}a u {kolu,tako raste i uzbu|ewe. Kupovina potrebnih stvari se i ne pojavqujekao najve}i problem s obzirom da su uxbenici za prvi razredosnovne {kole (tako i za drugi) besplatni. Torbu joj je kupilatetka, pernicu kuma, sveske i bojice druga tetka... Svi po ne{to.Odje}a koju }e obu}i prvi dan {kole }e biti po wenom izboru, a tosu obe}ali da }e kupiti baka i djed. S obzirom da suprug i ja radi-

mo, a nemamo pare za produèni boravak u {koli, druga baka }e jeodvoditi i dovoditi iz {kole. Me|utim, ono {to mene sad pomalobrine je to kako }e se uklopiti i prevazi}i strahove, te zavoqeti{kolu i sve obaveze koje je o~ekuju, rekla je Slavica Laki}.

Kako je potvrdio vr-{ilac du`nosti di-rektora Centra zakulturu Bijeqina,

Du{an Petrovi} zbog ru{ewazgrade Doma omladine i izg-radwe modernog objekta cent-ra za kulturu pri kraju je pre-seqewe u renovirane kance-larije u zgradi bioskopa.

- Prema Odluci Skup{tineop{tine 24. avgusta trebalo

bi da po~ne ru{ewe zgradeDo-ma omladine i do tog roka ob-jekat mora biti ispra`wenkako bi se nesmetano mogliobavqati ti radovi. Premamojim informacijama izvo|a~tih radova je Gra|evinsko pre-duze}e ,,Peri}’’, precizirao jeza ,,Semberske novine‘’ vr{i-lac du`nosti direktora bije-qinskog Centra za kulturu.

Kako je pojasnio, najduè }e

raditi kafana Doma omladi-ne, a to }e biti najvjerovatni-

je do ~etvrtka.- U Centru za kulturu je za-

posleno 27 radnika, od kojihsu ~etvorica konobari. Dvoji-ca konobara su angaòvanikao radnici na privremenimposlovima, rekao je na krajuv.d. direktora Centra za kul-turu Du{an Petrovi}.

E.S.N.

RU[EWE DOMAOMLADINE PLANIRANOZA 24. AVGUST?



REPORTA@ASEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 11

OSNOVANO UDRU@EWE SRPSKO-GR^KOG PRIJATEQSTVA ,,FAROS,,

OKUPITI SVE ONE KOJIMAJE @EQA USRE]ITI DRUGE

Tek je mjesec dana kako smo osnovaliUdruèwe srpsko - gr~kog prijateqstva. Sve narode koji ìvena nemirnim prostorima Balkana

mnogo toga spaja, a na{a èqa je da ,,Faros’’ okupi {to vi{e onihkojima je èqa usre}iti drugog,kome je op{ti interes ispred

li~nog interesa, kako bismo zajedno mogli da radimo na povezivawu i

zbliàvawu qudi, te {irewu qubavi me|u narodima. Jer, poznato je, da se jedino qubav dijeqewem umnoàva, poru~uju Tawa,Pantelis i Spomenka Vardakas...

Ja jako volim Bijeqinu!To je grad koji svakim da-nom ima sve qep{e licei to me zaista puno vese-

li, prvo je, {to je rekao Pante-lis Vardakas, a na pitawe ot-kud da Grk ìvi u Semberiji,odgovara da ni{ta nije slu~aj-no, sudbina je to. Pantelis jero|en u gradu Kavala na obaliEgejskog mora. U tom slikovit-om gr~kom gradu bogate isto-rije i kulture u qeto 1994. go-dine boravili su studentiU~iteqskog fakulteta iz Bi-

jeqine i hor ,,Srbadija’’.- Bila sam studentkiwa, a i

~lanica horai prvi dan po do-lasku u Kavalu upoznala samPantelisa. Onnas je do~ekao, asqede}eg dana, na wegov imen-dan, pozvao je moje dru{tvo imene da skupa iza|emo u grad.Bila je to qubav na prvi pog-led, pri~a Tawa Miki} koja spuno qubavi pri~a i o Kavalinavode}i zanimqive podatkeiz istorije grada. Isti~e kako

je Kavala bila u rukama broj-nih osvaja~a, te da je svaki odwih ostavio gradu ne{to nadar i niko ga nije ru{io. To jebilo i mjesto u kome je zastaoapostol Pavle kad je krenuo da{iri hri{}anstvo, a prva Ev-ropqanka koja je kr{tena bila

je iz Kavale, to je svetaLidija.Puno zanimqivih i lijepihpri~a pripovijeda Tawa, a utom gradu ona i Pantelis izre-kli su i svoje sudbonosno ,,DA’’

i krenuli u zajedni~ki ìvot.- Tamo su me zaista svi jako

lijepo prihvatili. Imala samsre}u da sam upoznala jednumladu ènu, Grkiwu, koja jediplomirala pedagogiju u Sr-biji, ona me nau~ila gr~ki je-zik. Za oko godinu dana nau-~ila sam pravilno govoriti,~itati i pisati gr~ki, pri~aTawa o svom ìvotu u Gr~koj.Ovaj bra~ni par je 1997. godinedobio sina, Markosa. Ro|ewemdjeteta mnoge stvari u dotada-{wem ìvotu podlijeù prom-

jenama, ali dijete iznad svega

najvi{e oboga}uje.- U po~etku smo ìvjeli u

Gr~koj, a kad je Markos zavr-{io drugi razred osnovne{kole odlu~ili smo da do|emoi ìvimo ovdje. Jezik mu nepredstavqa problem, odkako jeprogovorio govori i gr~ki isrpski, pri~a Tawa.

Porodi~no gnijezdo u Sem-beriji svili su u Koj~inovcu,sagradili su ku}u na imawu Ta-winog pradjeda i opremili je urustikalnom stilu, mada kaùda oni zapravo ìve na rela-ciji Bijeqina-Kavala. Odlukada se presele je donijeta naj-vi{e zbog Pantelisovih pos-lovnih obaveza. On radi za Ev-ropsku uniju i, kako poja{wa-vaju, wemu je odavde sve blizu,gdje god da krene, kaè ,,na{aBijeqina i Semberija su cen-tar Balkana’’.

- Gr~ka je zemqa kojaèlidapomogne da i BiH postane ~la-nica EU, kaè Pantelis kojise, kako tvrdi, nije zaqubio sa-mo u Tawu na prvi pogled. Nai-me, takva qubav se rodila iprema Bijeqini. Zanimqivo jeto, a i Pantelis voli to ista-}i, da je dobio ime po SvetomPantelejmonu, wegova supruga

je iz Bijeqine, a slava op{ti-ne Bijeqina, u kojoj on danasìvi, je Sveti Pantelejmon. Ito nije sve. Adresa na kojoj senalazi Udruèwe ,,Faros’’ jePantelinska ulica!

- Ne mogu ni sam sebi da ob-jasnim otkud tolika qubav pre-maovomkraju,alimogure}idaod prvog danaod kad je mojano-ga kro~ila na ove prostore, umeni je ne{to zatreperilo, os-je}ao sam se takolijepo, pri~aPantelis Vardakas, a onda sepri~a {iri, na redu su op{teteme i problemi u ~ijem rje{a-vawu ovaj bra~ni par èli da-ti svoj doprinos.

- Na Balkanu se de{avaju ve-like promjene. Ovo vrijeme ukom ìvimo je izuzetno burnoi svjedoci smo zna~ajnih prom-jena. Te promjene su stalne, a

smatram da}e se u narednih petgodina jo{ vi{e intenzivira-ti. Naravno, sve balkanskezemqe }e u}i u EU i u ovomtrenutku BiH treba da pokaèEvropi da moè da ìvi u mi-ru i qubavi, kaè Pantelis.

Ovaj bra~ni par isti~e kakosu uvijek osje}ali jaku èqu dai sami daju neki svoj doprinosna ja~awu veza balkanskih naro-da, pogotovo Srba i Grka. Tawapri~a i o zna~ajnom angaòva-wu wenog supruga u vrijeme rat-nih de{avawa kada se posebnobrinuo za pomo} djeci poginul-ih boraca, te |acima i studentima.

- I kaoroditeq osje}am pot-rebu i odgovornost da u~estvu-jem {to je vi{e mogu}e na po-boq{awu op{tih uslova ìvo-ta. I pitam se kakav }emo tosvijet ostaviti djecii zatosve{tomogu po tompitawu da u~i-nim, ja }u u~initi. Kad se ujut-ro probudim i pogledam svojedijete razmi{qam u kakvom }esvijetu ono sutra da ìvi, iz-raàva zabrinutost Pantelis.

Tawa i Pantelis su svoju è-qu da ne{to vi{e u~ine na ja-~awu prijateqskih veza sa Gr~-kom ostvarili kad su upoznaliSpomenku Boì}.

- Upoznali smo se sasvimslu~ajno. Spomenku za Gr~kuvezuju brojna prijateqstva ijedno kumstvo. Prema toj zem-qi gaji veliku qubav, a gr~kijezik jako dobro govori, kaèTawa i dodaje da je Spomenkabez ikakve naknade ustupilaprostor u kom se nalazi Udru-èwe srpsko-gr~kog prijateq-stva. Sad skupa rade na ja~awukulturnih, turisti~kih i pri-vrednih veza dviju zemaqa, a zaone na{e sugra|ane koji èleda nau~e gr~ki jezik planirajuuskoro organizovati kurs. U,,Farosu’’ isti~u da u Gr~kojve} postoji veliko intereso-vawe za posjete Bijeqini iokolini, a o~ekuju da }e se ost-variti dobra saradwa i izme|uprivrednika iz Bijeqine iGr~ke. M.R.

Na Pantelinske sve~anosti bila je pozvana i delegacija izGr~ke. Naàlost, iz tehni~kih razloga (u avionu koji leti narelaciji Solun - Beograd, a leti jednom sedmi~no, bilo jesamo jedno slobodno mjesto), te je u Bijeqinu, umjesto osmo~-

lane delegacije doputovao samo zamjenik gradona~elnikaKavale, Konstandinos Kunakos. Bio je odu{evqen organi-

zacijom proslave, a i gostoprimstvom na koje je nai{ao. Popovratku u Kavalu dao je izjave za brojne medije, tako da je usedam ili osam novina i ~asopisa objavqena pri~a o na{emgradu, a u nekim od wih je to bila vijest na naslovnoj strani.U svim novinama lijepo pi{e o nama, a tekstovi su

propra}eni fotografijama lijepih motiva Bijeqine i oko-line, rekla je Tawa Vardakas. Naàlost, zbog brojnihdoga|awa u vrijeme Pantelinskih dana, te kratkog boravkagospodina Takisa, nismo imali priliku da o svojim utiscimane{to kaè i za ,,Semberske novine’’. Me|utim, nadamo sewegovom ponovnom dolasku i novoj prilici za susret.

BIJEQINA U GR^KIM MEDIJIMA

Spomenkai PantelisVardakas



REGION SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.12

U MANASTIRU ÂSNOG KRSTA

VRIJEDNE MONAHIW Ba{ta manastira âsnog krsta u Suvom Poqu,nedaleko od puta koji od Bijeqine vodi ka Ugqevikui Loparama, ovih dana prepuna je zrelih plodova.Mati Varvara osim toga vje{to kroji i {ije ode`deza sve{tenike zvorni~ko-tuzlanske eparhije...

Semberci i Majevi~a-ni su veoma vrijedniqudi, pa zato ure|e-wu svojih doma}ins-

tava poklawaju veliku pa`wu.Slede}i tu wihovu osobinu imonahiwe manastira âsnogkrsta u Suvom Poqu - matiVarvara i sestra Mirela -imaju veoma ure|enu ba{tuprepunu plodova raznog povr-}a.

- Ovo je samo dio poslovakoje obavqamo u manastiru.Ranije nismo znali skoro ni-{ta o uzgoju povr}a, ali smosada nau~ili, pa nam je, hvalaBogu, ba{ta prepuna.Ima hra-ne i za nas dvije, ali i za sveone koji nas posjete, kaè ma-ti Varvara dok nam pokazujezrele lubenice, diwe, krom-pir, paradajz, paprike i drugopovr}e u vo}e.

U ovoj ba{ti skoro je da ne-ma povr}a koje se uzgaja u sem-berskoj ravnici i na majevi~-kom pobr|u. Sve je znala~kiure|eno, pa ~im jedna vrstastiè za brawe, na wenom mje-stu se sadi novo, sezonsko po-vr}e, pa tako sada ima i kras-tavaca, boranije, kupusa, pap-rika, mrkve, dosta za~inskihbiqaka, mladog kukuruza...

Posebno su lijepo ure|eneleje sa cvije}em. Najvi{e imabosioka koji je sada u punom

MatiVarvara

U CENTRU UGQEVIKA OTVOREN N

UUgqeviku je izgra-|en i otvoren sav-remen hotel ,,Ener-getik" na kakvom bi

pozavidjela i ve}ina ve}ihgradskih centara.

Pored dobre lokacije u cen-tru Ugqevika, u ovom ugosti-teqskom objektu su objediwe-

ne ponude koje odgovaraju po-trebama turista, ali i savre-menog poslovnog svijeta. U ok-viru hotela sa ~etiri zvjez-dice nalazi se banket sala ko-

ja moè da ugosti 650 posjeti-laca, te restoran kapaciteta130 mjesta i Gradska kafana.

Gostima koji èle odmor

hotelijeri nude sobe i apart-mane sa najsavremenijom opre-mom. Pored savremenog inte-rijera, gosti mogu da koristeklima ure|aje, LCD televi-zore ... Koliko se i{lo da bise zadovoqili gosti, govori ito da ovo ugostiteqsko zdaweima i sav prate}i sadràj -

TURISTI^KI DRAGU

Usvakom poslu ~ovjekmora dati maksimum,da bi se ostvario re-zultat, kaè Dragica

Koji} koja ve} godinama na poro-di~nom imawu u semberskom seluQeskovac priprema velike ko-li~ine kvalitetne zimnice kojuprodaje kupcima u Bijeqini. Ne-rijetko, specijaliteti s ovogimawa zavr{e i u Be~u i drugimevropskim gradovima, svugdje ta-mo gdje trenutno ìve Bijeqin-ci. Doma}in ku}e, Rajo Koji} jepolicajac. Koji}i imaju trojedjece, Iliju (18) koji je zavr{ioPoqoprivredno - medicinsku{kolu u Bijeqini - zanimawe ve-terinarski tehni~ar, dvije go-dine mla|a Ivana poha|a istu{kolu i zavr{ila je prvi raz-red, dok najmla|a Dragana imaosam godina i u septembru }ekrenuti u tre}i razred osnovne{kole.Pripremom zimnice iizradom kvalitetnih kola~aDragica uspje{no dopuwava ku}-ni buxet.

- Svakogqeta, a ve}odpo~etkaavgusta, po~iwu pripreme zazimnicu. Kuvamo velike koli-~ine vo}a i povr}a i pripre-mamo ih za zimske mjesece. Svepripremamo po doma}im, ispro-banim receptima, bezkonzervan-sa. Ovog qeta pripremili smopekmez od kajsije, pekmez i slat-ko od jagode. Prije toga bio jepripremqen sok od vi{we. Za-tekli ste nas u pripremi papri-ke za kiseqewe. Rije~ je o bare-nojpaprici odli~nog kvaliteta.Uskoro kre}u pripreme za pe-~ewe ajvara, kiseqewe krasta-

vaca, kuvawe soka od paradajza.Krajem avgusta kuva}emo pekmezod{qiva.

- Da nisuu pitawu samosimbo-li~ne koli~ine, potvr|uje i po-datak da Dragica, uz pomo} sup-ruga i djece, svake godine prip-remi od 150 do 200 kilogramapekmeza od kajsija, oko 300 kilo-grama pekmeza od{qive, ~akoko400 do 500 kilograma ajvara.Semberci, kojiprivremeno radeu inostranstvu, znaju {ta je kva-litetna zimnica i nerijetko ku-pe odre|ene koli~ine na{ihproizvoda koje ponesu sa sobom,kaè Dragica Koji}.

Cijena jedne tegle zimniceili kvalitetnog doma}eg pekme-za kre}e se od ~etiri do pet ma-raka. Rajo je ponosan na mladivo}wak, {qivik na povr{ini odpola hektara, koji je ove godinerodio boqe nego ikad.

- U vo}waku, izme|u redova{qiva, uspje{nouzgajamoi jago-du.Ove godine prinos je bio sol-idan, tako da je ostvarena i izv-jesna zarada. Sveposlove radimozajedno, tako da nam je i to veli-ka olak{ica, kaè Rajo, koji od1985. godine radi u policiji.

Dragica kaè da od jutra domraka na wihovom imawu ima po-sla za sve ~lanove porodice. Kao{to dobro priprema zimnicu,ona uspje{no odràva i cvijetnealeje u dvori{tu, priprema ukus-ne kola~e. Mnoge |akonije prip-rema po naruxbi, a reklama su jojsami kupci. Svi oni koji jednomprobaju kola~e ili zimnicu izDragi~ine kuhiwe, te{ko se od-ri~u tog uìtka. Q.Q.

I OD ZIMNICEIMA ZARADE

DragicaKoji} nasvom,,radnommjestu

,,



REGIONSEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 13

OM POQU KOD BIJEQINE

VARVARA I MIRELA

vatu kojemu je sada mnogo p~ela.- Imamo pove}u wivu, pa

da kasnije sve toGajimo i ìvinu,

za to jepotrebno vi{ehrane.da po~nemo gaji-

i p~ele, jer skoro da nemabez p~eliwaka, ob-

a{wava mati Varvara.I manastirsko dvori{te je

repuno cvije}a. Zasa|eno jeko trotoara i u srediwemijelu na kome se nalazi veli-i drveni krst. Hladovinuutniku namjerniku i vjerni-ima kada posjete ovu bogomo-

qu ~ine vinove loze, koje su sea{irile po metalnom ramu.- Na{ manastir je izgra|en

godine. Ktitori su Du-i Cvijetin Haxi - Pej-

Ovdje je jo{ u tursko vri-bilacrkva, a eto, sadaov-

mjestu vra}amo i vjeru iPosje}uje nas dosta vjer-pjesnika, i umjetnika

druge vrste, jer ovdje, vele, na-laze nadahnu}e za svoje stvara-la{tvo, obja{wava mati Var-vara.

Ustvari, kod ovoga manasti-ra krajem maja skupqaju se pje-snici iz Semberije, Podriwa,Beograda i drugih krajeva.Druè se i pi{u stihove opravoslavqu, a onda samo oc-

jewuju ~iji su stihovi najboqi.- Stihovi se pi{u na zadatu

temu iz pravoslavqa nakonposjete crkvi i ru~ka qubaviu manastirskoj trpezariji.Razmile se po ovom pitomompoqu i pi{u. Uve~e ih ~itajui progla{avaju najboqu pjes-mu. To je najiskreniji ìrikoji se moè sastaviti, kaèktirot manastira i organiza-tor ove manifestacije Haxi-Cvijetin Paj~i}.

- Manastiri moraju imati isvoj ekonomski dio. Mi sadaproizvodimo hranu za nas, a

po~ela sam krojiti i {itimantije i drugu ode`du zasve{tenike zvorni~ko-tuz-lanske eparhije. Na{ preos-ve}eni episkop Vasilije po-mogao nam je pri nabavci {i-va}ih ma{ina i druge neop-hodne opremu. Ode`du mogu{iti i drugi kroja~i, alikadaseona stvara sa dosta pa`we imolitvi Bogu u manastirskimkroja~nicama, onda je to ve}ne{to lijepoi pobo`no, kaèmati Varvara.

Do manastira âsnog krstau Suvom Poqu lako se moèdo}i automobilom.

- Svaki vjernik i putniknamjernik ovdje }e biti radodo~ekan i ugo{}en. Ovdje selako dolazi do utjehe, a imolitva je blaèna u ovojna{oj lijepo oslikanoj bogo-miqi, isti~u na kraju u manas-tiru âsnog krsta.

T.S.N.

Sestra Mirela

HOTEL SA ÊTIRI ZVJEZDICE

aunu, |akuzi, teretanu i fit-es centar.Direktor ,,Energetika" Bo-

Xuvelekovi} kaè da, po-ed dobrog smje{taja i raz-ovrsnog gastronomskog prog-ama, qubiteqi dobre ,,kap-

qice" ovdje mogu na}i najve}izbor kvalitetnih vina.

- Pored kvalitenog doma}eg,na{a vinska karta sadrì ijo{ 30-tak najkvalitenijihvi-na iz zapadne Evrope i drugihdràva svijeta koje su prepoz-natqive po proizvodwi vi-nove loze i dobog vina, kaèXuvelekovi}.

On je najavio da }e uskoro u

okviru hotela biti i turis-ti~ka organizacija koja ima zaciq da radi na turisti~kojprezentaciji ovog kraja. Pod-majevi~ki kraj, smatra Xuve-lekovi}, ima dobre uslove zarazvoj turizma, ali te predno-sti ovog podnebqa nisu do-voqno iskori{tene. R. J.

MAJEVI^KOG KRAJA

USPJEH PORODICE POVRTLARA I CVJE]ARANOVAKOVI] IZ TRWAKA

Radojka i Vlado Novakovi} iz Trwaka uspje{ni su povrtlari i cvje}ari uprkostome {to imaju samo tri i po dunumavlastitog zemqi{ta. âk su i plastenikepostavili na zakupqenoj zemqi...

ZAKUPILI ÊTIRI

HEKTARA WIVA

Ove godine Novakovi-}i su posijali hek-tar p{enicom i pet-naest dunuma cvek-

lom. Za bostan i paprike re-zervisali su jo{ devet dunuma.Povr}e gaje u tri plastenika, au ~etiri wih je cvije}e. Na wi-hovom zemqi{tu su samo plas-tenici za povr}e, sve ostalo suzakupili.

- Da imamo novaca zakupilibismo jo{ zemqi{ta, jer nasdvoje i sin moèmo sve to daobradimo. Za razliku od drugihpoqoprivrednika na{a proiz-vodwa je skupqa, ali smo ipakna{li ra~unicu. Radimo i neàlimo se. Dodu{e, ja sam za-poslen u zemqoradni~koj zad-ruzi, pa imam gotovinu kada jepotrebno da se {ta kupi. Zna-~ajno nam u poslu pomaè sin.Voli da radi. Ove godine nam-

jerava da kupi automobil, pa jezapqunuo u {ake. Supruga sebavi cvije}arstvom, uz malupomo} na{e k}erke, s ponosomkazuje Vlado.

Kao i svi povrtlari u Sem-beriji i Novakovi}i muku mu-~e sa trì{tem. Kvanta{kapijaca u Bijeqini jedino jemjesto gdje mogu prodavati po-vr}e. Kada se vrati s poslaVlado robu vozi na pijacu icjewka se sa nakupcima.

- Imam, dodu{e, neke svojestalne mu{terije, pa ponekadane moram dugo da ~ekam na pro-daju povr}a. Kada bi se na{aroba mogla prodavati i u dru-gim gradovima bilo bi nam bo-qe, ali se ne àlim. Izdrà-}emo, veli ovaj povrtlar.Radojka se ve} izvje{tila u

proizvodwi cvije}a. êtiriplastenika su puna sezonskogcvije}a. Na sre}u, woj dolaze

kupci ku}i i kupuju cvije}e.- Mu{terije su zadovoqne

mojim cvije}em i dolaze da gakupuju. Imam i kupce sa bije-qinske Zelene pijace, pa improdajem rasadu, saksijsko irezano cvije}e. Posla uvijekimam, jer se uzgoj cvije}a raz-likuje od proizvodwe povr}a,kaè Radojka.

U Semberiji se sve vi{e po-rodica bavi robnom proizvod-wom cvije}a, pa je i trì{teprobirqivo. Ima cvje}ara ko-

ji proizvode na vi{e od hek-tara i dosta ulaù, pa cvje}arikao {to su Novakovi}i morajuo mnogo ~emu voditi ra~una dabi opstali.

- Mu{terije su zahtjevne imnogo znaju o cvije}u. Nikadaim nisam podvaqivala i takosam stekla wihovo povjerewe.Sada to moram odràti. Radni

dan nekada mi traje i po pet-naest ~asova, naro~ito u pro-qe}e kada se kupuje rasada zadvori{ta, aleje, àrdiwere ibalkone, kaè Radojka.

Novakovi}i prate evropskuproizvodwu cvije}a - i uspjeva-

ju u tome. U ovom kraju grade senove ku}e sa velikim dvori{-tima, cvjetwacima i àrdiwe-rama. Mu{terije sve to moguvidjete na internetu, pa i tra-è takvu robu.

Da ne bi izgubili korak saostalim cvje}arima i ova po-rodica nastoji da ima odgovorna svaki zahtjev - uvijek kva-litetno i zdravo cvije}e.

To je i na~in da obezbjedepristojan ìvot, jer na svoja tridunuma ne bi mogli ni sebi daproizvedu hranu. Jo{ kada bimogli dobiti stimulaciju zasvoj rad, gdje bi im tada biokraj. T.S.N.



Izgradwom prilaznerampe omogu}en je ne-smetan pristup {ko-li u~enicima koji

imaju pote{ko}e u kretawu, akoji su korisnici kolica, kao iostalim licima sa invalidite-tom koji su posjetioci ove {ko-le, prije svega za roditeqe sa in-validitetom koji }e od ove{kolske godine mo}i dolazitina informacije i roditeqskesastanke.

- Inicijativa je krenula u ja-nuaru ove godine i do polovineavgusta su okon~ani sviposlovi.Ova rampa je zapravo dobarprimjer kakotreba da se postav-

qaju prilazne rampe na javnimobjektima, jer je ura|ena onakokako sepropisuje ,,Pravilnikomza planirawe i projektovawegra|evina za nesmetano kretawelica sa pote{ko}ama u kreta-wu’’, a kojeg se, naàlost, i daqene po{tuje ni prilikom gradwenovih zgrada, izjavila je izvr{-na direktorica Udruèwa ènasa invaliditetom ,,Impuls’’, Ta-wa Milinkovi} istakav{i dave}ini rampi koje su postavqeneu Bijeqini fali ili rukohvat,ili nagib nije dobar, dok rampa{kole ima i ofarbani kontrastza osobe o{te}enog vida, a ivi~-waci su tu ukoliko koriste bije-

li {tap.Ona je izrazila nadu da }e

gradwa ove rampe podsta}i i os-

tale javne ustanove na podru~juna{e op{tine da grade prilaznerampe.

- [kola kao javna ustanova jeobavezna da ima prilaznu rampu,radi lak{e komunikacije sa li-cimakojaimaju posebne potrebe,a dolaze u {kolu, ali mi ovu za-konsku obavezu ne bi mogli is-po{tovati da se nisu na{li qu-di dobre voqe, a prije svih Ud-ruèwe ,,Impuls’’ ~ija je preds-tavnica Tawa na{a sugra|ankakoja je uloìla maksimalan na-por da se ovo uspje{no privedekraju. Pomo} u izgradwi pruì-li su i Fondacija ,,Mozaik’’, teprivrednici iz Dvorova. Poseb-no èlim pohvaliti na{e u~e-nike koji su svojim skromnimprilogom, odvajaju}i od svog xe-parca, pomogli da se rampa izg-radi. U~enici su pomogli i dob-rovoqnim radom u vrijeme ras-pusta, rekla je direktorica {ko-le Koviqka Jovi} nagla{avaju-}i da nije vaàn iznos u~eni~-kih sredstava, ve} da je mnogo

va`nije to {to se kod wih razvi- ja humanost, drugarstvo i soli-darnost.

Na~elnik Odjeqewa za dru{t-vene djelatnosti, Slavko Ba{i}

je rekao da op{tina finansijskipomaè realizaciju projekataNVO, te da je ovo tek po~etakkad je u pitawu izgradwa pris-tupnih rampi na ulaze u {kole.

Uz pomo} svojih drugara u {ko-lu je prilaznom rampom prvau{laNikolina Jovi}, koja u sep-tembru polazi u tre}i razred.

- Bilo je problema, svaki dansmo je unosili i iznosili iz{kole, a sad, nakon postavqawapristupne rampe bi}e puno lak-{e,ne samokad je dovodimo i od-vodimo iz {kole. Naime, punomi je draè to {to vi{e ne}estalno bitiredar u razredu,{to}e za vrijeme odmora i ona mo}ida iza|e u dvori{te, a ne, kao{to je to bio slu~aj do sada, dasama ostaje u razredu, rekao jeNikolinin tata, MiroslavJovi}. M.R.

HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.14

PROGRAM:

- STRUKOVNI SANITARNO EKOLO[KI IN@INJER- STRUKOVNI TERAPEUT

- STRUKOVNA MEDICINSKA SESTRA

Prijave studenata i polaganje kvalifikacionih ispita po~inje u junu i traje do septembra teku}e godine.

Kvalifikacioni ispit polaè se izBIOLOGIJE u obliku testa, po studij-

skim grupama (testovi sa rje{enjima mogu se dobiti u {koli).

Nastava po~inje 1. oktobra teku}e god.

MOGU]NOST PLA]ANJA U VI[E RATA

SEDI[TE [KOLE:To{in bunar 7a,Zemun- Beograd

Kontakt:Tel/fax: 011/30 76 472, 30 76 470

www.vzsvisan.edu.yu

POSTAVQENAPRILAZNA RAMPA

ZA OSOBE SAINVALIDITETOMU utorak, 18. avgusta, pu{tena je u funkciju prilazna rampa za

lica sa invaliditetom na objektu {kole u Dvorovima. Cjelokupanprojekat ,,Pristupa~nost-osnovni preduslov za obrazovawe djece sapote{ko}ama u razvoju’’ se sprovodio od aprila do sredine avgusta,a uz finansijsku podr{ku Fondacije ,,Mozaik’’ iz Sarajeva kroz

,,Projekat plus’’ jednim dijelom op{tine Bijeqina, te podr{ku idoprinos privrednika i volontera iz Dvorova. Projekat je

realizovalo udruèwe ,,Impuls’’ u saradwi sa O[ ,,Dvorovi’’ ...

LAK[E DOUÎONICE:

NikolinaJovi}

LAK[E DOUÎONICE:

NikolinaJovi}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 15

Na Ledincima, na raskrsniciulica Ra~anska, Srpske dob-rovoqa~ke garde i Me{e Se-limovi}a, kod Sabornog hra-

ma, u ~etvrtak, 13. avgusta, na~elnik op-{tine Mi}o Mi}i} sa saradnicima je

risustvovao po~etku radova na izgrad-wi kru`nog toka.

Gradwa novog kru`nog toka }e ko{-ati 149.500 maraka, a sredtva su obez-ije|ena iz op{tinskog buxeta. Ugovo-eni rok za izvo|ewe radova je 40-takana, pa bi u drugoj polovini septembraru`ni tok trebalo da bide gotov, a we-ovom izgradwom bi}e pove}ana bezb-ednost saobra}aja u tom dijelu grada.

Saobra}ajni stru~waci smatraju da jea ve}u propusnost na raskrsnicama od

ve}e va`nosti izgradwa kru`nih toko-va umjesto postavqawa semafora, temoèmo re}i da se po tom pitawu u na-{em gradu slu{a glas struke. Jedan odnajfrekventnijih dijelova grada, Le-dinci, uskoro }e dobiti saobra}ajnorje{ewe koje }e zna~ajno poboq{atitamo{we odvijawe saobra}aja.

- Odlu~ili smo se da ovdje napravimokru`ni tok, prije svega iz bezbijednos-nih razloga, zato {to je nakon izgrad-we nove ulice (pored Sabornog hrama, akoja se povezuje sa putem koji vodi zaPopove i Amajlije), ovdje se pove}aosaobra}aj, a pored toga nije dobro niregulisan. Zato smo mi napravili pro-jekat, izabrali izvo|a~a radova, to je,,Bijeqinaput’’ i od danas kre}emo sa

poslom, tako da }e u narednih 30 do 40dana biti zavr{en kru`ni tok, koji nesamo da }e u potpunosti promijenitireìm saobra}aja na ovoj raskrsnici,nego }e doprinijeti i qep{em izgleduovog dijela grada, izjavio je na~elnikMi}i}.

On je najavio da }e u toku septembrabiti osvje{tewe Sabornog hrama i za-vr{etak kru`nog toka koji }e, kako ka-è, biti jedna fina cjelina kako po pi-tawu bezbjednosti saobra}aja, tako iqep{eg izgleda ovog prostora.

Sredstvima u iznosu od ne{to maweod 150.000 konvertibilnih maraka, ko-liko }e ko{tati radovi na ovoj raskr-snici, bi}e izgra|eni i novi trotoari,te odvodi za ki{nu i fekalnu kanali-

zaciju. Novinare koji su prisustvovalipo~etku radova na izgradwi kru`nogtoka na Ledincima zanimalo je kako ikada }e biti regulisan saobra}aj u dru-gim dijelovima grada u kojima sada{waregulacija saobra}aja nije najboqe rje-{ewe. Jedna od takvih lokacija je ras-krsnica kod MUP-a.

- Kod MUP-a nije planirana izgrad-wa kru`nog toka, jer se na tom mjestu nemoè uklopiti kru`ni tok, a izgradwate raskrsnice }e se odvijati u sklopuizgradwe kanalizacije. Za normalanreìm saobra}aja }e tu biti tri trake,a u skladu sa ve} postoje}e tri trake nasamom mostu, tako da }e izgradwom ka-nalizacije biti ure|en saobra}aj i togdijela grada, pojasnio je Mi}i}. M.R.

SAOBRA]AJNA INFRASTRUKTURA U BIJEQINI

Dom zdravqa u Ugqevi-ku ima 17000 registro-vanih pacijenata u de-vet timova Porodi~-ne medicine i od ve-

ikog je zna~aja za ̀ iteqe pod-majevi~kog kraja. U ovoj zdrav-tvenoj ustanovi konstantno seine napori ka stvarawu {toptimalnijih uslova za rad iruàwu kvalitetnijih uslugarema pacijentima.- U saradwi sa Ministarst-

zdravqa Republike Sprs-Fondom zdravstvenog osigu-

i op{tinom Ugqevik us-}emo krenuti u projekat

rekonstrukcije Doma zdravqa,kojom }e biti obuhva}en dowidio, a na spratu su predvi|ene~etiri nove ordinacije i wi-hovo kompletno opremawe, po-tvrdio je dr Darko Markovi},direktor ove zdravstvene usta-nove.

- O~ekujem da }e narednih da-na biti raspisan tender za iz-vo|a~a radova, kako bismo kre-nuli u ovaj zna~ajan projekat.Prema planu i dinamici izvo-|ewa radova, rekonstrukcijabi trebalo da se zavr{i do krajagodine, {to }e biti od velikoginteresa za na{e pacijente.

Novac za ovaj posao obezbjedi-la je Svjetska banka i nadam seda }emo naredne godine imatimnogo boqe uslove za rad. Tre-nutno imamo solidne uslove,ali bismo otvarawemnovih or-dinacija uspjeli da grupi{emoporodi~nu medicinu i takoolak{amo pacijentima da lak-{e do|u do svog porodi~nogqekara, isti~e direktor Mar-kovi}.

Osim ove, postoji jo{ neko-liko drugih slu`bi koje su sva-kodnevno na usluzi pacijenti-ma podmajevi~kog kraja.

- U stomatolo{koj slu`biimamo ~etiri stomatologa, odkojih su dvojica ortodonti iveoma uspje{no pokrivamo ovuoblast. Tako|e, koristim pri-liku da pohvalim i druge slu`-be, odnosno qekare specijalis-te iz oblasti ginekologije, pe-dijatrije, fizijatra koji je do-bro razvio bazi~nu zdravstve-nu za{titu u svojoj oblasti, aimamo i adekvatno opremqenulaboratoriju. Svemu ovometreba dodati da je svo zaposle-no osobqe svakog momenta sp-remno da kvalitetno pruìprimarni nivo zdravstveneza{tite, a na{a èqa je da svedovedemo na jo{ funkcional-niji nivo, obe}ava dr DarkoMarkovi}.

S.\.

USKORO REKONSTRUKCIJADOMA ZDRAVQA U UGQEVIKU

Uve}ini razvijenih ze-maqa ve} godinama jeprisutan trend zamjeneklasi~nih sijalica sa-

vremenim {tedqivim sijalica-ma. Kod nas naàlost imamo izu-zetno nekvalitetne klasi~ne si-

jalice iz uvoza koje ne samo da ne{tede energiju, nego su i kratkogvijeka trajawa.

Princip rada klasi~ne sijali-ce se zasniva na prolasku strujekroz volframovu nit koja se za-grijava do usijawa emituju}i sv-

jetlost. Ovaj princip rada pratii gubitak energije, jer se jedanwen dio neminovno pretvara utoplotnu energiju. Kod {tedqi-vih sijalica princip rada se zas-niva na prolasku struje kroz gaskoji se nalazi u samoj sijalici.Nedostak niti provodnika krozkoji prolazi struja omogu}avasmawewe gubitka energije, ~ine-}i ih energetski efikasnijim iekonomski isplatqivijim zaupotrebu. Ove sijalice koriste~etiri do pet puta mawe elekt-ri~ne energije da bi emitovaleistu koli~inu svjetlosti kao iklasi~ne. Klasi~nu sijalicu od75Wmijewa {tedqiva energets-ki efikasna sijalica od 17 W.Osim u{tede u potro{wi elek-tri~ne energije radni vijek{tedqivih sijalica iznosi oko6000 ~asova, {to je za klasi~ne

sijalice rijetko i gotovo nemo-gu}e pogotovo ako se zna kakav jewihov dana{wi kvalitet sa mak-simumom rada od 1000 ~asova.Statistika pokazuje da, ako bisvako doma}instvo koristilosamo tri {tedqive sijalice, u{-teda elektri~ne energije bilabi tolika kolika je otprilikepotro{wa uli~ne rasvjete za go-dinu dana. S obzirom da ne pro-izvodi toplotu {tedqiva sija-lica znatno smawuje i ispu{ta-we ugqen-dioksida u atmosferu.Cijene {tedqivih sijalica zna-tno su ve}e u odnosu na klasi~ne,ali su zato one trajnije i efika-snije, a na nama je da se odlu~imoizme|u zastarjelog i prevazi|e-nog i modernog i efikasnog na-~ina osvjetqewa. Q.V.

[TEDQIVESIJALICE

NOVI KRU@NI TOK NA LEDINCIMA




HIGIJENSKI ISPRAVNOM

VODOM DO ZDRAVQA VII DIO

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGANSPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

MIKROBIOLO[KAISPRAVNOSG VODE

S obzirom da se ovi patogeni mikroor-ganizmi kod ~ovjeka naj~e{}e izlu~ujumokra}om i izmetom, onda je prirodnoda mogu}nost zaga|ewa vode za pi}eispitujemo tragaju}i za bakterijamaindikatorima fekalnog zaga|ewa zato{to su redovno prisutne kao saprofitiu crijevima, a time i u izmetu. Ina~e,ilustracije radi, u jednom gramu izmetaima oko 500 miliona bakterija, odnosnotre}ina izmeta se sastoji od bakterija.S obzirom da ovih bakterija najvi{eima u debelom crijevu (colon), pa se zatoi nazivaju koliformne bakterije, a to sunaj~e{}e: Eschirichia coli, Enterococcus(Streptococcus faecalis), Citrobacter, Klebsie-llae, Proteus i drugo. Ve}ina koliformnihbakterija ima zna~aja za ~ovjeka, po-sebno one koje djeluju antagonisti~ki narazne proteoliti~ke i patogene bak-terije, kao i one koje ,,snadbijevaju"organizam znatnim koli~inama vitamin-ima B kompleksa. Ali, me|u ovim bak-terijama ima i patogenih i uslovno pato-genih, a izazivaju razna oboqewa u cri-jevima i drugim organima, kako u ~ovje-ka, tako i u ìvotiwa.Po preporuci SZO Eschirichia coli je

najspecifi~nija od brzo detektabilnihbakterija indikatora fekalnogzaga|ewa, a ima je u skoro svim izmeti-ma i ~ovjeka i ìvotiwe. Potencijalnije uzro~nik bolesti vi{e organa, anaj~e{}e urogenitalnog trakta. Do in-fekcije patogenim mikroorganizmimahidri~nim putem moè do}i:

-upotrebom zaga|ene vode za pi}e, -upotrebom nemjernica zaga|enih

vodom,-vodom za kupawe i rekreaciju, -vodom za odràvawe higijene.Standardna mikrobiolo{ka kontrola

vode za pi}e podrazumijeva utvr|ivawe:-ukupnog broja svih bakterija,-bakteriolo{kih indikatora

fekalnog zaga|ewa,-odre|ivawe vrste bakterija.Ukupan broj koliformnih bakterija se

odre|uje kao najvjerovatniji broj (MPN -most probably number) bakterija u 100ili 1000 ml vode prema vrsti vode(pre~i{}ene i dezinfikovane ili nepre~i{}ene i ne dezinfikovane), poposebnoj metodologiji mikrobiolo{kogdokazivawa bakterija.Bakterije indikatori fekalnog zaga-

|ewa se dokazuju kroz tri etape ogleda(prethodni, potvrdni i zavr{ni ogled),a postupak za utvr|ivawe prisustva i

broj koliformnih bakterija u vodi nazi-va se kolimetrija. Broj tih bakterija u100 ili 1000 ml naziva se koli-indeks,dok se najmawa koli~ina vode u kojoj semogu dokazati prisustvo koliformnihbakterija naziva koli-titar.

Odre|ivawe vrsta bakterija se vr{ikada se na|e veliki broj bakterija uvodi ili po indikacijama, kod sumwe naoboqevawe korisnika. Pored standard-nih mikrobiolo{kih metoda, koristi sei metoda molekularne genetike zasno-vana na tehnologiji ,,lan~anog um-noàvawa DNK" (PCR - polimerazeChain Reaction). Primjenom ove metodemogu}e je otkriti prisustvo samo jednejedine odgovaraju}e bakterije u uzorkuvode, a tako|e, moè dati odgovor i oporijeklu bakterije-da li je iz ìvoti-wskog ili qudskog crijevnog sadràja. O maksimalno dopu{tenim vrijednos-

tima mikrobiolo{kog ispitivawa vodedatim Pravilnokom o higijenskojispravnosti vode za pi}e, bi}e govora usqede}em nastavku, kada }e biti izne-seni dobijeni nalazi preglednih uzora-ka vode u na{oj lokalnoj zajednicitokom 2008. godine.

PRIJEDLOG KONCEPCIJE MANIFESTACIJA POSVE]ENIH FILIPU VI[WI]U

Svim dosada{wim i budu}imu~esnicima i organizatorimaraznih vidova, obima i nivoamanifestacija posve}enih

Filipu Vi{wi}u, u ciqu podizawanivoa, {irine i kvaliteta kulturno-umjetni~kih i nau~nih sadràja progra-ma, predlaèmo sqede}e:

1. Da jedna od polaznih koncepcijamanifestacija o Filipu Vi{wi}u budepublikacija: "Filip Vi{wi}"- prog-ram proslave stogodi{wice wegovesmrti" (Izdawe Odbora za proslavustogodi{wice smrti Filipa Vi{wi}a.Bijeqina-Beograd, 1935. U ovoj prog-ramskoj bro{uri nagla{eno je zajed-ni~ko angaòvawe po{tovalaca Fili-pa Vi{wi}a iz Bijeqine i Beograda, izwegove Semberije i {irih prostansta-va, a o zna~aju proslave zapisano "Sla-ve}i Filipa Vi{wi}a kao jednog odrijetkih i poznatih, a velikih tvoracanarodne poezije, koja nam je u ropstvuo~uvala narodnu svijest i ime, èli seodati po{tovawe i zahvalnost koju po-tomstvo osje}a prema ovim neznanin ge-nijima i junacima narodnim, koji su kaoraweni orlovi kliktali nad Golgotomi nesre}om na{om, ali i proro~kim du-hom gledali u budu}nost."

Nastojali su organizatori iz Beogra-da i Bijeqine da " proslava bude op{te-narodna sve~anost’’, na koju su "pozvanina saradwu i najvi{i predstavnici dr-àve, nauke i umjetnosti". U~esnici urealizaciji programa bili su SokoKraqevine Jugoslavije, Narodna odbra-na, Jugoslovensko u~iteqsko udruèwe,i Jugoslovensko profesorsko dru{tvo.Pribiqeìmo jedan vaàn do sada ne-realizovan zadatak iz programa (1934.):"da se osnuje fond Filipa Vi{wi}a,~iji }e se prihodi tro{iti na prosve-}ivawe narodnih slojeva Vi{wi}evogrodnog kraja". Ideje i iskustva izprethodnih decenija "Vi{wi}evih da-na", sabora, smotri i sli~nih manifes-tacija dragocjeni su za unapre|ivawe ioboga}ivawe op{te koncepcije obiqe-àvawa kulturnih i istorijskih zaslu-ga Filipa Vi{wi}a.

2. Prema izvjesnim saznawima aktiv-nostima obiqeàvawa Vi{wi}evogdjela, odnosno popularizaciji wegovogimena bave se sqede}e ustanove i orga-nizacije: Narodna biblioteka "FilipVi{wi}" u Bijeqini, Gimnazija "Fi-lip Vi{wi}" u Bijeqini, SPKD "Pro-svjeta" u Bijeqini, O[ "Filip Vi{-wi}" u Morovi}u, O[ "Filip Vi{-wi}" u Beogradu, Nià muzi~ka {kola"Filip Vi{wi}" u [idu, Mjesna zajed-nica u Vi{wi}evu, Kulturno-obrazov-ni centar u [idu, IP "Filip Vi{-wi}" u Beogradu, NB "Simeon Pi{-~evi}" u [idu, Udruèwe kulturnihstvaralaca Srbije "Zavi~aj" u SremskojMitrovici, Pedago{ki pokret Srbijeu Beogradu, Kulturni centar "FilipVi{wi}" u Ugqeviku, O[ "FilipVi{wi}" u Dowoj Trnovi i Zadu`binadru{tva "Prvi Srpski ustanak" uOra{cu.

Priznawa po imenu slavnog pjesnikai guslara dodjequju: Op{tina Bijeqina- Zlatnu medaqu "Filip Vi{wi}", Ud-ruèwe kulturnih stvaralaca Srbije

"Zavi~aj"- Nagrada "Filip Vi{wi}",Pedago{ki pokret Srbije - Poveqa"Filip Vi{wi}" i Zadu`binsko Ud-ruèwe "Prvi srpski Ustanak" iz Ora-{ca -"Odzivi Filipu Vi{wi}u".

3. U razmi{qawima kako obogatitii pro{iriti manifestacije koje su pos-ve}ene Filipu Vi{wi}u, profesor drDrago T.Panti} koji je inicijator ovogPrijedloga koncepcije na Prvim susre-tima generacija U~iteqske {kole u Bi-

jeqini 1997. godine objavio je u "Borbi"(21. avgusta) i "Politici Ekspres""Vi{wi}ev Sabor u Dowoj Trnovi" ukojem je navedeno sqede}e: kulturne ma-nifestacije, nau~ni i stru~ni skupovi,narodni zbor, sportska takmi~ewa, sus-reti Trnov~ana iz dijaspore i ustanov-qewe nagrade "Filip Vi{wi}". Iste

godine na Vi{wi}evim danima u okvirunau~nog skupa, podneo je referat "Pe-dago{ki zna~aj Vi{wi}evog dela" (v."Srpska vila. "7/97. str. 84-92.). Preds-toji da se ove ideje razmotre i konkret-nije preto~e u novi prilog Vi{wi}e-vim danima, u kojem bi Trnova kao Vi{-wi}ev zavi~aj na primjereniji na~in iz-raàvala svoj dug prema velikom pjesni-ku i guslaru.

4. Potrebno je utvrditi principe ikriterijume finansirawa manifesta-

cija o Vi{wi}u u dogovoru sa minis-tarstvima obrazovawa, nauke i kulture,ali se oslawati i na lokalna sponzorst-va za ove manifestacije.

5. Manifestacije posve}ene FilipuVi{wi}u posebno treba da doprinesuafirmaciji prou~avawa i stvarala{-tva djece i omladine, s obje strane Dri-ne i Save, nagradni konkursi, smotre isli~no. Potrebno je donijeti pravil-nik o ovim manifestacijama.

6. Po{to do danas nije do{lo do osni-vawa "Zadu`bine Filip Vi{wi}" mada

je ova ideja pomiwana, predlaèmo da seutvrdi plan realizacije ovog ~ina.

7. Predlaèmo da se povodom 175, go-dina od smrti Filipa Vi{wi}a, kaosimbola kulturnog mosta naroda s objestrane Drine, most na Sremskoj Ra~i 1.novembra 2009. godine proglasi "Vi{-wi}ev most", o ~emu treba da se dogovo-re ministarstva obrazovawa i kulture,kao i lokalne op{tine iz Srbije i Re-publike Srpske.

8. U programima manifestacije o Fi-lipu Vi{wi}u treba da u~estvuju preds-tavnici Srpske akademije nauka i um-

jetnosti, Akademija nauka i umjetnostiRepublike Srpske, zatim filozofski ipedago{ki fakulteti.

9. Dru{tvo "Semberski u~iteqi" }eu svoje planove i kalendare redovnihaktivnosti ukqu~iti i odre|ene sadr-àje manifestacija o Filipu Vi{wi-}u. Na tom planu }e biti otvoreno za sa-radwu sa drugim ustanovama i organi-zacijama. Za ovogodi{we manifestaci-

je o Filipu Vi{wi}u bi}e raspisan na-gradni konkurs po~etkom septembra odvije teme: Najboqa besjeda o FilipuVi{wi}u i najboqi {kolski ~as o Fi-lipu Vi{wi}u.

10. Manifestacije o Filipu Vi{wi-}u treba za{tititi od onih zloupotre-ba u politi~ke ili neke druge svrhe, aposebno onemogu}iti da programi buduoptere}eni {undom i ki~em.

11. U Vi{wi}eve dane mogu se orga-nizovati susreti {kola koje nose imeFilip Vi{wi} iz Republike Srpske iSrbije, posve}ene kulturnim i pedago-{kim temama na ovim prostorima.

12. Poslije svake manifestacije oFilipu Vi{wi}u potrebno je da se ob-

javi "Vi{wi}ev glas" ili ne{tosli~no.

13. Preporu~ujemo da se po~etkomseptembra u Narodnoj biblioteci "Fi-lip Vi{wi}" u Bijeqini odrì susretpredstavnika svih ustanova i organiza-cija u ~ijem programu obiqeàvawe"Vi{wi}evih dana" ili sli~nih mani-festacija. Na sastanku bi se razgovara-lo o ovom Prijedlogu. Vjerujemo da }eova inicijativa i dati prijedlozi bitikorisni za ukupno obiqeàvawe "Vi{-wi}evih dana". Korisno bi bilo da sekonstitui{e Vi{wi}ev odbor i donesepo~etni poslovnik ili pravilnik o we-govom radu. Osnovno je da se ostvari sa-radwa, boqe informisawe (ukqu~uju}ii elektronsku po{tu), ponudi kao plat-forma za jo{ ja~e kulturne mostove iz-me|u Republike Srpske i Srbije.

U~esnici Prvih susreta generacijaBijeqinaU~iteqske{kole u Bijeqini

Povodom 175. godina od smrti velikog srpskog pjesnika i guslaraFilipa Vi{wi}a (1767-1834) na Prvim susretima generacija U~itewske{kole u Bijeqini predstavqena je inicijativa da se sa~ini "Prijedlog

koncepcije manifestacija posve}enih Filipu Vi{wi}u"

U ÂST VELIKOM

PJESNIKU I GUSLARU



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

U mnogim ekonomski razvijenim zemqamaneplanirane trudno}e epidemijski rastu. Obra-

zovni sistem naàlost ne prati procese brègseksualnog sazrijevawa i seksualnih sloboda, astepen informisanosti mlade populacije je veo-

ma nizak.Porodica kao osnovna }elija dru{tva je u

stalnoj borbi za ekonomskom egzistencijom, sti-

cawem materijalnih dobara, profesionalnih po-

zicaja, pa su samim tim adolescenti u najve}embroju slu~ajeva prepu{teni sami sebi. Masa ado-

lescenata se uzdràva od traèwa medicinskogsavjeta o eventualnoj primjeni kontraceptivnihsredstava, ili iz osje}aja stida ili osje}aja nesi-

gurnosti. Informacije o seksualnom pona{awu imogu}oj primjeni kontraceptivnih metoda dobijajuse u okviru druèwa sa vr{wacima ili posred-

stvom medija, {to ni izdaleka nije dovoqno dase mladi upoznaju na pravi na~in sa rizicima ne-

adekvatnog pona{awa i neprimjewivawa za{tit-

nih sredstava. Iznena|uje i ~iwenica da adoles-

centi nemaju apsolutno nikakav izgra|en stavprema mjerama za{tite, zato {to se seksualniìvot odvija sporadi~no i neplanirano, a stan-

dardna re~enica "ne}e ba{ meni da se dogoditrudno}a" je svakako obeshrabruju}a. Adolescenti

do 17 godine ve} imaju seksualno iskustvo i to41,3 odsto mladi}a i 20,8 odsto djevojaka. U pr-

vom seksualnom odnosu kao za{titno sredstvoprimjewen je kondom od strane 73,7 posto mladi-

}a i 69 posto djevojaka.Oralna kontracepcija me-

|u mladima skoro da uop{te nije prisutna. Prim-

jena kondoma nije kompenzacija za nepoznavawedjelovawa drugih kontraceptivnih metoda i zawihovo primjewivawe. Emocionalna, psihi~ka ifinansijska nestabilnost jedan broj mladih, pot-puno nespremnih za seksualni ìvot, vodi kaneodgovornom pona{awu neplaniranog seksa, bezikakvih mjera za{tite. Unazad nekoliko godinaprocenat prekida trudno}a u drugom trimestrukod adolescenata je od 8,64 do 9,33 procenta.Abortivna procedura odmakle trudno}e nosi 20puta ve}i rizik morbiditeta u odnosu na abortusprvog trimestra. Karakteristi~no je, da se ve}agestacijska starost uo~ava u mla|oj populaciji do16 godina, a strah od reakcije porodice, odbaci-

vawa okoline vodi adolescentkiwu u "za~aranikrug" time {to se ne obra}a za pomo} u ranoj trud-

no}i. Odnos prema kontraceptivnim metodama jene{to povoqniji me|u studentskom populacijom.Seksualno aktivni adolescenti iznad 19-te godi-

ne su odgovorniji u odnosu na sopstveno zdravqe,zna~ajnije vi{e informisani, a ~esto i sa iskust-vom predhodne abortivne procedure, pa ja primje-

na razli~itih kontraceptivnih sredstava u ovojgrupi vi{e zastupqena. Porodi~ni qekar ili pe-

dijatar, sa kojima je adolescent u dugotrajnom kon-taktu ~esto mogu imati vi{e uticaja zahvaquju}ipovjerewu, u pogledu savjeta i preporuke od gine-

kologa, koga mlada osoba ne poznaje i prema kometreba da se iskreno otvori i da mu se povjeri.

Svi podaci dobijeni anketom me|u adoles-

centnom populacijom saglasni su u tome da veli-

ki broj mladih ne primjewuje ni jednu kontracep-

tivnu metodu, zbog sporadi~nih sekusalnih odno-

sa, nedovoqnog znawa i informisawa o prednos-

tima kontraceptivnih sredstava, a velikim emo-

cionalnim i psihi~kim traumama u slu~aju nas-tanaka neèqene trudno}e.

KONTRACEPCIJAADOLESCENATA

Za pravilan razvoj bebenajboqa hrana je maj~inomlijeko i ono nema alterna-tivu u ishrani, potvrdila je

Lela Vidakovi}, pedijatar - neo-atolog u Op{toj bolnici "Svetira~evi" povodom Nedjeqe dojewaeba.Ona je ukazala na velike prednos-

i dojewa, koje je najva`niji faktorrazvoju bebe i stvarawu svih pre-

uslova za pravilan rast i napre-ovawe.

- Maj~ino mlijeko je uvijek dos-tupno, ispravno je i ima odgovaraju-}i hemijski sastav, a istovremeno seputem dojewa ostvaruje blizak kon-takt izme|u bebe i majke. Putem maj-~inog mlijeka beba ima za{titu odinfekcija, naro~ito respiratornogi digestivnog trakta, kao i od odre-|enih alergija. Mnoga istraìvawasu pokazala da su mnogo zdravija dje-ca koja su bila cijeli period na do-jewu. Treba re}i da je mlijeko najz-dravije u prvih desetak dana nakon

poro|aja i ono se naziva kolostrum,zatim od desetog do tridesetog danaje prijelazno mlijeko, a nakon mje-sec dana mlijeko je zrelo. Ove fazesu bitne, jer se putem mlijeka unosebjelan~evine, oligoelementi i sveostalo {to je neophodno za pravilanrazvoj bebe, isti~e dr Lela Vida-kovi}.

Ukoliko iz nekih razloga do|e doobolijevawa majke i neèqenihkontraindikacija, pristupa se al-ternativnoj ishrani.

- U slu~aju da maj~ino mlijeko nijezdravo za dojewe, beba se hrani hu-maniziranim mlijekom, ili popu-larno nazvanim formulama, a nika-ko se ne smije koristiti kravqe mli-jeko, jer je druga~ijeg hemijskog sas-tava i ne zadovoqava proteinskukomponentu, te moè dovesti do pro-blema digestivnog trakta i malokr-vnosti. Bitno je da majke znaju da be-bu treba dojiti po èqi, bez obzirana broj podoja, te da u prvih {est mjese-ci, beba iskqu~ivo treba da sisa maj-~ino mlijeko i da u tom intervalu netreba dodavati ni{ta drugo u ish-rani, kao i da je optimalno da bebasisa godinu dana, a tek nakon tog pe-rioda, moè se pre}i na drugu ishra-nu, savjetuje dr Vidakovi}. S.\.

POVODOM NEDJEQE DOJEWA BEBA

MAJÎNO MLIJEKONAJBOQA HRANA ZA BEBE

Dr Lela Vidakovi}

U Me|a{ima je lako na}i ku}u Ra-Elektri~ara, ali ne{to teè

Miladinovi}a , uprkos tome{to je rije~ o jednom istom ~ovjeku.Tako je i u ostalim seberskim seli-ma - Radetu je zanimawe postalo pre-ime, bar u pri~i.

- [ezdesetih godina pro{log vije-

po~ela je elektrifikacija sem-sela. Posla je bilo na pre-

pa se nije vodilo ra~una o rad-vremenu. Najva`nije je bilo da

nekome u ku}u "uvede svjetlo".se na prste mogu izbrojati ku-

u Balatunu, Ostoji}evu i jo{ ne-selima koje ja nisam prikqu~io

elektri~nu mreù, kaè Rade.Me|u prvim poslovima u bijeqin-

koj "Elektrodistribuciji" bila jezamjena dotrajalih stubova na nis-onaponskoj mreì. Svoju prvu drve-

nu banderu Rade je postavio u Veli-nom Selu. Ona i sada stoji odolije-vaju}i vremenu.

- Dobili smo tada nekoliko katra-nom impregniranih stubova za nis-konaposnsku mreù. Nismo imalirukavica, pa od katrana nismo rukemogli oprati vi{e od mjesec dana.

Kasnije su stigle bandere sa drugom,slabijom za{titom. Iz tog vremenani jedna od takvih vi{e nije u mreì- ostala je ta moja prva bandera koja}e prije istruliti na vrhu od swego-va, ki{a i sunca, nego li u zemqi.Eto, ja odoh u penziju, a ona je i daqeuspravna i ~vrsto pobodena u zemqu,s ponosom kazuje Rade.

Ipak, najteè mu je bilo kada ga je struja, velikog napona, tri putabacala sa stubova na zemqu. Na sre-}u ostao je ìv uprkos tome {to je

mali procenat elektri~ara preì-vi tako jake strujne udare. Dogodilomu se to u Dazdarevu, Balatunu i Me-|a{ima - ~ak ni posqedica od togasada nema.

- U mladosti ~esto sam u vrijemepoplava Drine deùrao u Balatunu,nedaleko od u{}a ove rijeke u Savu.Bile su to nevi|ene nevoqe - vodaulijeva u ku}e, {tale, ambare i dru-ge zgrade, qudi spasavaju ~eqad istoku, a voda, kao po nekom pravilu,udara no}u. Pojavi se s ve~eri, a dojutra svo selo u vodi do pojasa. Akobi iskqu~ili struju qudi ne bi mo-gli no}i da se spasavaju od nabujaleDrine, a rizi~no je bilo i dràtimreù pod naponom. Sve vrijeme sje-dio sam u ~amcu uz trafo-stanicu ipratio pove}awe vodostaja. Strujusam iskqu~ivao tek kada zaprijetida }e voda uliti u transformator ,sje}a se Rade.

U vrijeme jednog povodwa u nasequSala{ jedva je spasao glavu, jer jetrebalo da pri~vrsti ìce na jed-nom stubu. Prijetila je opasnost dase i on i stub pod naponom stropo{-taju u vodu, ali je uspio da sve uradikako vaqa. Pamte to qudi, pa zatoRade Miladinovi} - Rade Elektri-~ar ima veliki broj prijateqa u sem-berskim selima. Znaju ga jo{ i kaodobrog fudbalera. Igrao je za "Ko-lektiv" iz Me|a{a, renomiranomseoskom klubu, ali je branio i boje"Proletera" iz Dvorova. Tako je stekaoi sportske prijateqe u Semberiji,Posavini, Podriwu, podmajevi~komi dobojskom kraju.

T.S.N.

SEMBERSKI ELEKTRIÂR RADE MILADINOVI] DOÊKAO PENZIJU

KADA ZANIMAWE POSTANE PREZIME Rade Miladinovi} iz Me|a{a prije ~etrdesetjednu i po godinu postao je elek-

tri~ar. Ni sam ne zna koliko je postavio bandera, trafo-stanica i strujomjera,a tri puta sre}om je izbjegao i sigurnu smrt od struje...



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.18

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE SEDMI DIO

KRIJUMÂREWE TOKOMKRAQEVINE JUGOSLAVIJE

Carinski rat je bio uvod u Ba-lkanske ratove, a zatim i uPrvi svjetski rat (1914-1918)kojim je okon~an dugogodi{-

wi sukob izme|u Austro-Ugarske i Sr-bije, ~ije su nam posqedice i strahoteve} odavno poznate. Tokom KraqevineJugoslavije (1918-1941) razvoj sto~arst-va u Lugu i wegov promet, legalno ikrijum~arewem, dostiè svoj vrhunac, abrzom boga}ewu prodajom i preprodajomstoke {irile su se nadaleko pri~e kojesu se grani~ile sa fantazijom. Iz sje}a-wa savremenika Carinskog rata, preov-ladava mi{qewe da je to zaista bio po-voqan period uzgoja i prometa ìvomstokom, ali da je i u tom poslu brènapredovao i bogatio se onaj ko je biovredniji, {tedqiviji i ko je imao dobreveze i poznanstvo i s jedne i s drugestrane Save. Ustvari, imu}niji qudi suulagali u kapital i ve}i obim sto~nogfonda i dolazili do jo{ ve}i sredstava,dok su sredwa i siroma{nija doma}inst-va prodajom i ,,pretragom’’mawih koli~inastoke preìvqavali i izvla~ili se izoskudice i bijede. Me|utim, ima prim- jera da je i od wih poneko dobro zaku}io.

,,Imu}nija doma}instva, kao {to suTanasi}i, Ki}anovi}i (Du{an i Stra-in) Peri}i, Peji}i, bra}a [ari} iz D.Broca, Adamovi}i, Mandi}i i jo{ neki,prave velike ku}e kao u gradu, kupuju vr-{alice ,,parwa~e’’, a Jovan [ari} iz D.Broca i Du{an Ki}anovi} otvaraju pa-romlin, koji je mqeo ìto ali je bio ivelika pilana i zapo{qavali radnike.I va{ |ed Ilija @. Ki}anovi}, trgovao je stokom ali se jo{ vi{e obogatio kaozakupnik skele Ra~a i imao ku}u naRa~i, du}an, kafanu, jer ga je priznavalaAustro-Ugarska i Kraqevina Jugoslavi- ja’’prisje}a se |ed Stanimir S. Stojano-vi}, iz Dangube. Drugi svjetski rat je

(1941-1945) zaustavio ukupan privrednirazvoj, uni{tio sto~ni fond, a veliki brojsposobnih qudi za rad rasu na rati{ti-ma, koncentracionim logorima i zatvo-rima iz kojih se mnogi nikad nisu vratili.

O@IVQAVAWE STOÂRSTVAPA[AREWEM

Po oslobo|ewu zemqe (proqe}e 1945)i plodna Semberija zapada u oskudicu ineima{tinu. Traè}i izlaz u borbi zakoru hqeba, mnoga siroma{na i sredwadoma}instva, kao po nekoj inerciji, kre-tali su u Lug, iako su znali da u wemu ne-ma vi{e stoke, niti zaposlewa u {umiili na Savi i Ra~i. I pored takvog sta-wa, predve~e se niko od wih nije vra}aoku}i praznih ruku. Kilogram, dva ribe,torbica gqiva ili puèva, jaja divqihpataka, bili su dovoqna hrana za ve~eru.Poneko je nosio preko ramena jaseni},dovoqno ogreva za jedan konak. Tako sumnogi preìvqavali tokom prvih pos-lijeratnih godina. Brè su se oporav-qala bogatija doma}instva. Nabavqala

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - Dn - 09 -000-125U Bijeqini, dana 19. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 125, po zahtjevuSAMIRA GRO[I]A sina Omera iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 2854 u naravi 2 stambene zgrade povr{ine 95 m2 i 43 m2, 2 pomo}nezgrade povr{ine 18 m2 i 41 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i wiva 1. klasepovr{ine 234 m2, upisane u Pl. 1436 K.O. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 1436 K.O.Bijeqina 1 upisani su Namik Gro{i} sin Omera, Samir Gro{i}, sin Omerai Ohran Gro{i} sin Omera sa dijelovima od po 1/3.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninamamogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`niuloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-

quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

su desetine sviwa, po nekoliko grla go-veda, dok je sirotiwa te{ko moglada pre-hrani i jednu kravu. Sve do pedesetih go-dina pro{log vijeka, postojala je nada uobnovi sto~nog fonda pa{arewem. Po-novi je oìvjelo ~obanisawe ,,navazdan’’~uvaju}i svoju stoku, dok su siroma{niji~uvali i po nekoliko grla goveda svojihkom{ija, koji nisu imali djece za ~oban-iju ili su se {kolovali. Iako se ~oban-isalo po selima uz Savu, ovom prilikomnave{}emo samo nekoliko ~obana iz G.Broca, obi~nih qudi, od kojih su mnogipoticali iz siroma{nih porodica, a tosu: Avram Krsti}, Anica Krsti}, Du{anKrsti}, Jeremija Krsti}, Vojin Marko-vi}, Radislav Jefti}, Stevo Dimitri},Drago Mati}, @ika Petrovi}-Doksi},@ivan S. Ki}anovi} - ,,[iptar’’, Ika S.Ki}anovi},Ilija Uro{evi} - ,,Xezver’’,

Milo{ Ki}anovi}, Boro V. Ki}anovi},Gli{o J. Boji} i mnogi drugi. I autorovih redova je nekoliko godina ~uvaosvoju kravu i petero-{estero govedakom{ije Branka \uki}a-Vukovi}a, |edaMileta veterinara. Me|utim, nacional-izacijom zemqi{ta, oduzimawem zemqi-{ta bogatih qudi, formirawem seqa~-kih radnih zadruga, te otkupom hrane,poznatija pod nazivom ,,Obaveza’’ uni{-tena je i posqedwa nada u preìvqavawuuzgojem stoke pa{arewem. Iako je boga-tim doma}instvima oduzeto po nekolikodesetina i stotina dunuma plodne zemqe,stoke, ma{ina, mlinova i drugo, oni sebrè oporavqaju, jer se preorjenti{u nastajski uzgoj stoke, dok siroma{niji isredwa doma}instva nemaju uslove za t-kav uzgoj, pa su pomenutim reformamanezadovoqni i jedni i drugi. I dok sugazde otvoreno protestovale protiv tak-vog pona{awa vlasti, me|u siroma{nimdijelom stanovini{tva nezadovoqstvasu sti{avana stalnim obe}awima, da }e

ve} sjutra biti boqe. Me|utim kad su podudar ,,Obaveze’’do{la i neka siroma{nadoma}instva, iz kojih je bilo i u~esnikaNOR-a, nezadovoqstva su se pove}avala ime|u sirotiwom, dotada{wim simpatiz-erima nove vlati. I pored toga, ta neza-dovoqstva siroma{nih diskretno se is-poqavaju i stidqivo, pa su neki to neza-dovoqstvo ispoqavali pjevu{e}i prita- jno i na osami jednu pjesmicu koja je sli-kovito odraàvalo posqedice ,,Obave-ze’’ tj. oduzimawe hrane i stoke, a pjesmi-ca je glasila:

,,Druè Tito, lak{e, lak{e,opet gazda kowa ja{e,siromah jednu kravu ima,i ona se oduzima...’’

Bilo je i izbacivawa iz Partije onihkoji su bilo {ta negativno govorili o,,Obavezi’’. Narod takve nije saàqevao,ve} ih je jedan Semberac ,,sjetovao’’:

Baci ta{nu, skini ma{nu,dobio si novo zvawe,ide{ s nam na kopawe.’’

Nastavi}e se...

Lova~ki savez Republike Srp-ske, Lova~ka regija ,,Sembe-rije i Majevice’’, Unija kino-lo{kih saveza u BiH, Kino-

lo{ki savez Republike Srpske i Ki-nilo{ko dru{tvo ,,Semberija’’ Bije-qina u okviru IV Sabora lovaca Repu-blike Srpske 2009. organizuje II Save-znu izlo`bu lovnih pasa sa dodjelomkandidature ,,CAC-BiH-2009’’. Kakoorganizatori najavquju ovaj tradicio-nalni lova~ko kinolo{ki spektakl sano}nom izlo`bom lovnih pasa bi}eodràn petog septembra na lokacijiPet jezera. Predvi|eni po~etak ovemanifestacije je u 17 ~asova.

Uporedo sa izlo`bom pasa na istojlokaciji posjetioci }e mo}i da uìva-

ju i u programu Sabora lovaca RS. Uokviru te manifestacije trebalo bida se odrì takmi~ewe u lovu na pre-pelicu, lova~ki vi{eboj, nadvla~ewekonopca, takmi~ewe u pripremi najbo-qeg lova~kog paprika{a, te lova~katombola i bogat kulturno zabavni pro-gram. Organizatori o~ekuju da }e na IISaveznoj izlo`bi pasa u Bijeqini bi-ti oko 5000 gostiju, a pokroviteq ovetradicionalne manifestacije su Lo-va~ki savez RS, Skup{tina op{tineBijeqina, Regionalna lova~ka udru-èwa Semberije i Majevice i Turis-ti~ka organizacija Bijeqina.

E.S.N.

SAVEZNA IZLO@BA PASA U BIJEQINI

LOVA^KO KINOLO[KISPEKTAKL U SEMBERIJI



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 19

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

U krugu Medicinskog centra "Nikola Spasojevi}" u Bijeqini obiqeèn je po~etak radova na dogradwi i adaptaciji Ginekolo{ko-aku{erskog odjeqewa. Tom prilikom govorila je na~elnik Ginekolo{ko-aku{erskog odjeqewa dr Nixara Opali}.

Koliko }e ovaj objekat zna~iti najboqe govori podatak da naAku{erskom odjeqewu postoji samo 14 posteqa na kojima leì preko 1.400 porodiqa godi{we. Sli~no stawe je i naGinekolo{kom odjeqewu gdje ima 28 posteqa koje su, uz slabu opremqenost, svakako nedovoqne da se pruì adekvatna zdravstve- na za{tita svih èna sa podru~ja na{e op{tine.

U dogradwu i adaptaciju ovog bolni~kog odjeqewa bi}e uloèno oko 30 miliona dinara, od ~ega je 15 miliona izdvojilaKonferencija mjesnih zajednica Bijeqine iz sredstava samodo- prinosa. Drugu polovinu sredstava za ovu zna~ajnu investiciju

obezbijedio je Medicinski centar. Novosagra|eni i adaptirani dio ima}e 65 posteqa, operacionu salu u novosagra|enom dijelu,dva boksa za smje{taj novoro|en~adi, savremene sanitarne ~vorove i druge potrebne prate}e prostorije.

Radovi na ovom objektu povjereni su GIK-u "Rad", a zavr{etak je planiran za decembar ove godine.(S. novine, godina III , broj 32, datum: 1. april 1982. godine)

KAMEN TEMEQAC

Od 1. marta ove godine za podru~ja bijeqinske i ugqevi~ke op{tine uvedena je nova registarska oznaka za motorna vozila.Umjesto dosada{we B^, vozila sa podru~ja ovih op{tina nosi}e oznaku BN. Kako smo saznali u SUP-u Bijeqina svi vlasnici vozila mora}e obaviti registraciju u toku ove godine. Preregistracija}e se obavqati po isteku vaèwa saobra}ajne dozvole. Pri wenom produèwu dobija}e se i nove tablice sa oznakom BN. Oni vlasnici automobila i ostalih motornih vozila, koji su svoje saobra}ajne dozvole produìli prije 1. marta i tada nisu dobili nove tablice,du`ni su preregistraciju obaviti u roku od 30 dana.

U SUP-u Bijeqina preduzete su sve mjere kako bi se dobijawe novih tablica obavilo za samo jedan dan, a poja~ana je i slu`ba koja}e raditi taj posao, kako se ne bi stvarala gu`va i dugo ~ekalo nared. Od UNIS-ove OOUR-e "Signalizacija" poru~en je i dovoqan broj tablica, a i cijena im se ne}e pove}avati tokom cijele godine.Putni~ka vozila iz Bijeqine nosi}e brojeve od 10-01 do 170-00, a iz Ugqevika od 170-00, pa nadaqe.

Interesovawe gra|ana za preregistraciju vozila je izuzetno veliko. Tako se, od kada je odluka stupila na snagu, u bijeqinskom SUP-u dnevno izda i po 30 tablica, dok je do sada dnevno izdavano svega pet do {est tablica.(S. novine, godina III , broj 31, datum: 15. mart 1982. godine)

NOVA REGISTARSKAOZNAKA

ZAZVONILITELEFONI

Poslije vi{egodi{weg i{~ekivawa i Jawa je od nedavno ukqu~ena u automatski telefonski saobra}aj. Izgradwaautomatske telefonske centrale sa hiqadu brojeva ko{tala je,

zajedno sa podzemnom mreòm, OOUR PTT saobra}aja Bijeqinai ìteqe Jawe oko 25 miliona dinara. Na centralu su ve}prikqu~eni telefoni 300 pretplatnika, a gotovo jo{ toliko bi}e prikqu~eno narednih sedmica.(S. novine, godina III , broj 32. datum: 1.april 1982. godine)

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE

Ku}a 9x

12 (prizeme, visokopotkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostalipomo}ni objekti

Na placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

VODA JE @IVOTBlagovremenim p la}aw em V a{ih

ra~una o bez bje|ujete k valitetno v o d osnab d ijevaw e

i z d ravu v o d u z a p i}e!

Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina

A.D. VODOVOD I KANAL I ZAC I JAHajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]




Radnici preduze}a "Bi-

jeqina put" ovih danamarqivo rade na sani-rawu pojedinih putnih

pravaca, na dijelu magistral-nih, regionalnih i lokalnihputeva koje ovo preduze}e odr-àva. Trenutno se najve}i ra-dovi izvode na nekoliko grad-skih ulica.

- U okviru redovnih aktiv-nosti na odràvawu puteva,na{e preduze}e za JP "PuteviSrpske" vr{i sanaciju ulegnu-}a u Ulici Kulina Bana, a ne-davno smo isti posao zavr{ilii u Ulici Stefana De~anskog,jer }e ove ulice, pre}i u nad-le`nost op{tine Bijeqina,po{to je otvorena zaobilazni-ca i one su sada pod ingerenci-jama lokalne zajednice. Osimovoga posla u gradu, ovih danase o~ekuje po~etak radova na

izgradwi tre}e kolovozne tra-ke kod starog ulaza u Op{tubolnicu i Dom zdravqa.Nadamse da }e tokom narednih dana

biti odobren elaborat za tajposao, potvrdio je JovanTadi},tehni~ki direktor AD "Bi-

jeqina put".

Osim pomenutih radova ugradu intenzivno se radi i napodru~ju op{tine Ugqevik.

- Tako|e, za JP "Putevi

Srpske" izvodimo radove napodru~ju op{tine Ugqevik.Rije~ je o regionalnom putu R459 gdje se vr{i sanacija de-formacija i o{te}ewa na put-noj konstrukciji i ovi radovisu trenutno najintenzivnijinapodru~juMjesne zajednice Tut-wevac. U nastavku radova naovom putnom pravcu izvr{i}ese potpuna sanacija asfalta doKoraja i Bobetinog Brda, ~ime}e se na ovom djelu regional-nog puta dobiti dobar kvali-tet kolovoza. Uskoro }emo naputnom pravcuR - 459 krenuti uprojekat asfaltirawa puta odStarog Ugqevika do crkve uMirosavcima i nadam se da }ese svi pobrojani radovi, bezobzira na visoke temperaturei uslove rada, zavr{itina vri-jeme, smatra tehni~ki direk-tor AD ,,Bijeqina put’’. S.\.

Ova godina za p~elare

je bila dobro po~e-la, jer su dobro medi-li bagrem, bagremac,

uqana repica i drugo sezonskomedonosno biqe. Prinosi subili izme|u 40 i 60 kilogtamameda po ko{nici, {to se ocje-wuje kao visoki prinosi up~elarstvu.

Kada se najmawe o~ekivalo,nastupila je dvomjese~na su{a,pa je i p~eliwa pa{a omawila.ûm je procvjetala lipa i dru-go biqe udarile su dugotrajneki{e, pa p~ele nisu mogle pri-kuqati dovoqno polena.

Sli~no stawe je i sada. Nekip~elari vele da p~ele jo{ po-ne{to mogu da na|u pored rije-ka Save i Drine, ali da se,ipak, mora pristupiti prihra-ni ovih vrijednih insekata.

Sli~no je i u Posavini iPodriwu. neki p~elari iz tihkrajeva, posebno iz zvorni~kogkraja, svoje p~ele naj~e{}e vo-ze na Romaniju i bir~anska br-da, jer tamo jo{ uvijek ima li-vadskog cvije}a.

Po svemu sude}i, u ovako ek-stremnim klimatskim ,,vreme-nima’’ budu}nost p~elarewa jeu obezbje|ewu medonosnog bi-qa, prvenstveno faceliji, evo-diji i drugom. Sijawem face-lije i sadwom nedonosnog dr-ve}a p~ele bi i u Semberijitrebalo da imaju pa{u tokomcijele godine.

Uostalom, to p~elari najbo-qe znaju, pa su ba{ o medonos-nom biqu i najvi{e razgovara-li na nedavno odrànoj pante-linskoj izlo`bi meda u Bije-qini. T.S.N.

Budu}i da jeAtik xami-ja u Bijeqini prog-la{ena nacionalnimspomenikom BiH, Mu-

ftijstvo tuzlansko, Mexlisislamske zajednice Bijeqina isvi nadle`ni organi u Islams-koj zajednici BiH preduze}esva zakonom predvi|ena sredst-va i mjere kako bi se za{titioovaj nacionalni spomenik,rekao je prilikom svog borav-ka u sjedi{tu MIZ Bijeqina,Muamer Zuki}, pravnik u Tuz-lanskom muftijstvu, a povodomproblema dogradwe zgrade Su-da i planirane gradwe zgrade

Centra za kulturu u Bijeqini,nadomak Atik xamije.

Prema Zuki}u, kojem su do-ma}ini bili Samir ef.Cami},glavni bijeqinski imam i Ib-rahim Im{irovi}, sekretarMIZ Bijeqina, planiranomgradwom potpuno }e se vizuel-no zatvoriti Atik xamija, {to

je u suprotnosti sa odredbamazakona.

Zbog toga }e se traìti zaus-tavqawe zapo~etih radova, teizmjena Regulacionog planakako bi se sprije~ilo nano{e-we {tete nacionalnom spome-niku. M.E.

SANIRAWE GRADSKIH ULICA I DRUGIH PUTNIH PRAVACA U SEMBERIJI

NAJINTENZIVNIJI RADOVI U ULICI

KULINA BANA U BIJEQINI

Jovan Tadi}

SEMBERSKI PÊLARI ZABRINUTI ZA ISHRANU PÊLA

DOBRO POÊLO, AONDA PA[A UMAWILA

MUAMER ZUKI], PRAVNIK U TUZLANSKOM MUFTIJSTVU:

ZA[TITANACIONALNIH

SPOMENIKA U BIH



ÎTUQE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 21

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 22 .. 00 88 .. 22 00 00 99 .. DD OO 11 99 .. 00 88 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 12 .08 . 2009 .DO 19 .08 . 2009 . GOD .

V J E N ^ A N I OD 12.08.2009.DO 19.08.2009.GOD.

Simi} Dijana, k}i Zorana i Jovane, @ivkovi} Iva, k}i Ivicei Zorice, @dralo Sergej, sin Bojana i Vawe, Ciganovi} Sara,k}i Boè i Sla|ane, Staji} Iva, k}i Dejana, i Vesne, Maksi-

movi} Miqana, k}i Sini{e i Milice, Nexibovi} Enis, sinEnesa i Xevrije, Jefti} Dejana, k}i Dejana i Arnele, Vuji} Br-anislav, sin Jovice i Sla|ane, Jovi} Nikolina, k}i Dragana iBosiqke, Krtolina Jana, k}i Sa{e i Mile, Krtolina Lana,k}i Sa{e i Mile, Lazi} Lola Magdalena, k}i Jovice i Nade,Stojanovi} Sneàna, k}i Pere i Milene, Blagojevi} Cica,k}i \or|a i Sneàne, Vasili} Stevan, sin Gorana i Danijele,Mihajlovi} Bogdan, sin Milo{a i Slavice, Mihajlovi} Boja-na, k}i Milo{a i Slavice, Peri} An|ela, k}i Dragana i Rad-mile, Beganovi} Mirsanda, k}i [evketa i Bahrije, \oki} Lu-ka, sin Slavi{e i An|e, Simi} Stefan, sin Zlatka i Dragane,Simi} Ana, k}i Radana i Jovanke, Sekuli} Mihajlo, sin Nena-da i Jelene, Mi}i} Rajo, sin Gavrila i Milke, Haxija{arevi}Edin, sin Ferida i Merime, Radivojevi} Boàna, k}i Boè iDragane, Bencun Wego{, sin Smiqana i Xuke, Hujdurovi}Amor, sin Asima i Mirekele.

Jovi} Predrag i Bilanovi} Brankica, Paprica Dejan i Jova-

novi} Milica, Duki} Jasmin i ân~arevi} Amela, Mileti}Jovo i Gavri} Danijela, Puqezovi} Zoran i Ahmetovi} Namka,Babunovi} Veqko i ôlakovi} Dijana, Ki~iwa Darko i Krs-ti} Ivana.

Sija Ahmetovi}, ro|. 1923, Milinko Mijatovi}, ro|. 1940,Rejfo Beganovi}, ro|. 1947, Danica Gavri}, ro|. 1936, Ne|o Ba-wi~i}, ro|. 1920, Dragomir Lazi}, ro|. 1947, Stana Pani}, ro|.1962, Slobodan Kla{wa, ro|. 1945, Natalija Stjepanovi}, ro|.1935, Du{anka Jova{evi}, ro|. 1958, Rajka Mili}evi}, ro|.1935, Zorka Tomi}, ro|. 1932, Danilo Lugowa, ro|. 1940, IldaSelimovi}, ro|. 1927, Milovan An~i}, ro|. 1987, Milorad Pe-ri}, ro|. 1954, Sejdo H. Hajdi}, ro|. 1939, \uro Kalini}, ro|.1946. godine.

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka!066/175-407.

Dajem ~asove engleskog iholandskog jezika.!:062-751-288

mm aa ll ii oo gg ll aa ss ii

U srijedu 26.08.2009. godine u11 ~asova posjeti}emo Tvoju

vje~nu ku}u i poloìticvije}e.

TVOJI NAJMILIJI

POMEN

JOVANKE NOVAKOVI]26.08.2004-26.08.2009.

UMRLI OD 12.08.2009.DO 19.08.2009.GOD.

Navr{ava se 5 tu`nih godinaod smrti supruge i bake

Izdajem dvosoban stan sa

klimom i centralnim gri-

jawem u centru Bijeqine.

!: 061/616-276, 065/187-172

*****Prodajem dvosoban stan.

Cijena po dogovoru.

!: 065/187-276

*****

Prodajem nov neuseqen

trosoban stan 79 m2 u Ulici

Filipa Vi{wi}a, na prvom

spratu sa ugra|enom i

opremqenom kuhiwom, c.g. i

podrumskom prostorijom.

Cijena 55.000,000 Eura.

!: 055/255-264

*****

Prodajem plac 600 m2 pored

puta na raskrsnici Koridor-

Qeqen~a sa kompletnom

infrastrukturom.

Plac je pogodan za poslovnu

i stambenu izgradwu.

!: 055/255-264

*****Prodajem 6003 m2 gra|evin-skog zemqi{ta u komadau uUlici Semberskih ratara(put za Batkovi}), cjena podogovoru. Zvati poslije 20

~asova.!: 055/209-959

*****Prodajem plac 707 m2 sa

temeqom (9x8) u Ulici RajeBawi~i}a kod fabrike

,,Sava’’.Zvati poslije 20 ~asova.!: 055/250-274,00496948445208

*****Povoqno izdajem lokal kod

Bleda veli~ine 44 m2.!: 065/512-993, 065/524-746

*****Izdajem nov nenamje{ten jed-nosoban stan 36 m2 u strogom

centru Bijeqine.!: 055/201-047

*****Izdajem dvosoban stan uNovom Sadu u blizini

Medicinskog fakulteta.! 065/616-208

*****ûvala bih djecu ili stariju

osobu u Bijeqini.!: 055/204-668

*****Prodajem dvije ku}e na istomplacu u centru grada u UliciKnez Ivo od Semberije br. 10.

!: 055/553-226*****

Povoqno prodajem nov usisi-

va~-RANIBOW, pogodan za sve

vrste pruàwa usluga po

stanovima-ku}ama, prawe,

usisavawe (tepiha, kau~a,

prawe plo~oca).

! 065/438-944, 055/201-345

Prodajem auto,,mazda 626’’1986. godi{te 2 kubika

(neregistrovana u voznomstawu).

!: 065/311-522

1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr-àvnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 846/1 zv."Rupa~e" u naravi pa{wak2. klase povr{ine 22965 m2 upisane u zemqi{nokwi`ni uloàk broj17008 k.o. Bijeqina 1, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravomraspolagawa sa dijelom 1/1 i k.~. broj: 883/5 u naravi {ume 3. klasepovr{ine 321 m2, upisane u zemqi{nokwi`ni uloàk broj: 15391 k.o.Bijeqina 1 na kojoj je op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawasa dijelom 1/1. Ukupna povr{ina katastarskih parcela su predme prodajeozna~enih kao k.~. broj: 846/1 i k.~. broj: 883/5 k.o. Bijeqina 1 je 23.286 m2.Na navedenim parcelama je predvi|ena izgradwa objekata kolektivnogstanovawa maksimalne spratnosti P+4+Pot. u skladu sa regulacionimplanom ,,Kru{ik-Intergaj’’ (,,Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’broj: 4/02).2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se neposrednom prodajomkoja }e se odràti dana, 01.09.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tineBijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 57,00 KM po m2(slovima: pedeset sedam KM), odnosno 1.332.603,00 KM za ukupnu

povr{inu koja je predmet prodaje .4. Za u~e{}e u postupku neposredne prodaje u~esnik je duàn uplatitikauciju u iznosu od 133.260,30 KM, {to predstavqa 10 % od ukupnogiznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici neposredne prodaje du`ni

uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prije po~etka postupka neposredne prodaje, o ~emu }e dokaz ouplati dostaviti Komisiji prije po~etka postupka prodaje.5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica.6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evin-skom zemqi{tu koje je predmet prodaje ( zemqi{nokwi`ne, katastarskei druge podatke), dobiti traène informacije usmeno u zgradi op{tineBijeqina (kancelarija 25 ) ili na telefon broj 055/ 233-193 kao iizvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 28.08.2009. godine.7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prijezakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenogzemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajnecijene.8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu " Euro Blic", "Semberskimnovinama" i na oglasnoj tabli Administrativne slu`be op{tineBijeqina.

Broj: 02/ 014-1- 602/09 N A ^ E L N I KDatum, 07. 08. 2009. godine OP[TINE BIJEQINA

Mi}oMi}i}

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bi jeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta udràvnoj svojini broj: 01-022-18/09 od 05.03.2009. godine i Odluke o izmjeni Odluke o uslovima i na~inu javne prodaje neizgra|enog

gra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini broj: 01-022-57/09 od 27.05.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bi jeqina’’ broj 5/09 i14/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini ("Slu`beni glasnikRepublike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa na~elnika op{tine Bi jeqina broj: 01-111-182/09 od 22.07.2009. o imenovawu Komisi je za

prodaju gra|evinskog zemqi{ta i stanova objavquje se

O G L A SO PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U

DR@AVNOJ SVOJINI



SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.22

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportR

ukometa{i "Bijeqine"zapo~eli su pripreme zanovu sezonu u Prvoj ligiRS pod vo|stvom starog-

novog trenera Miodraga Raki}a,koji je kormilo preuzeo od pro-{logodi{weg {efa stru~nog{taba Radi{e Josipovi}a.Predsjednik kluba Sa{a Mi~i}kaè da je zadovoqan {to se Ra-ki} vratio na klupu Bijeqine,isti~u}i da on najboqe poznajeigra~ki kadar i mogu}nosti bi-

jeqinskih rukometa{a.- Raki} je ve} vodio na{ tim i

stvorio nekoliko dobrih igra-~a.Putevi su namse razi{li pri-je nekoliko godina, ali svi u klu-bu su sre}ni zbogwegovog povra-tka. U me|uvremenu, Raki} jepro{le sezone osvojio titulu{ampiona RS sa pionirima Ru-kometne{kole "Sedmerac", {todovoqno govori o kakvom se st-ru~waku radi, kaè Mi~i}.

On dodaje i da }e ambicije bije-qinskog kluba u narednoj sezoninajvi{e zavisiti od sredstava koja}e za ovaj sportski kolektiv bitiizdvojena iz op{tinskog buxeta.

- Mi u ovomtrenutku zaista nemoèmo govoriti o ciqevima,jer jo{ uvijek ne znamo sa kojimsredstvima raspolaèmo. Na{klub najvi{e zavisi od pomo}iop{tinske vlasti, a koliko zna-mo svima }e biti umawena sred-stva za oko 30 odsto. Mi }emo seu predstoje}oj sezoni, uglavnom,osloniti na mla|e igra~e iz na-{eg pogona. Mislim da imamoperspektivan tim koji se moèukqu~iti u borbu za vrhtabele uPrvoj ligi Republike Srpske,kaè Mi~i}. S.M.

AMBICIJE RUKOMETA[A BIJEQINE U PREDSTOJE]OJ SEZONI

SREDSTVA ODRE\UJU TAKMIÂRSKE CIQEVE

Predsjednik Bicik-listi~kog kluba "Is-tok" iz BijeqineDragan Mi{i} ka-

è da je otkazivawe ovogo-di{we trke ulicama Bijeqi-ne "Pantelejmonski kup", bi-lo neminovno zbog nedostatkafinansijskih sredstava.

- Pro{le godine smo u sa-radwi sa lokalnim vlastimapo prvi put organizovali tr-kupovodom slave op{tineBi-jeqina i na premijeri smo za-biqeìli veliki uspjeh.Imali smo veliki broj tak-mi~ara iz svih dijelova RS,FBiH i Srbije. Me|utim, zb-og smawewa buxetskih sreds-tava za sport, ove godine smomorali daodustanemo odorga-nizacije trke.Ipak, rije{enismo da sqede}e godine ponovo

vidimo bicikliste na ulica-ma Bijeqine i ve} sada }emozapo~eti sa pripremama za"Pantelejmonski kup 2010.",uz naduda }e ova trkai zaistapostati tradicionalna kakoje prvobitno zami{qeno, ka-è Mi{i}.

On isti~e da su takmi~ari"Istoka" ove godine zna~ajnonapredovali i da je zabiqeè-no nekoliko vrhunskih rezul-tata na stazama {irom BiH.

- Posebno bih istakao 18-godi{weg juniora Dragi{uJovi}a koji je osvojio tre}emjesto u Zaluànima, na dr-àvnom prvenstvu BiH u vo -̀wi na hronometar. Potom jebio prvi u trci juniora zaKupBiH u Gora`du, a zatim itre}i na veoma jakoj brdskojetapi u Tuzli. S.M.

BORBA ZAPANTELEJMONSKI KUP

Predsjednik KK "Bi-

jeqina plus"Pre-drag Vuji} isti~eda je ciq ènske

seniorske ekipe ovog kluba upredstoje}oj sezoni plasman uPremijer ligu BiH. Vuji} tvr-di da su "pluserke" veoma per-spektivan tim sa mno{tvomtalentovanih ko{arka{ica.

- Djevojkesu po~ele pripre-me za nastup u Prvoj ligi RS

gdje èlimo da osvojimo {am-pionsku titulu i ostvarimoplasman u Premijer ligu. Me-|utim, akonamove godine toine po|e za rukom, ne}emo seobeshrabriti. Imamo mladtim ~iji }e kvalitet, uz upo-ran rad, sigurno donijeti è-qeni rezultat. Dakle, ako neuspijemo sada, isticiqostajei za sezonu 2010/2011, kaèVuji}. S.M.

BIJEQINSKE DAME@ELE U ELITU

Fudbalski klub"Mladost" iz Bo-gutovog Sela, os-novan je 1958. godi-

ne i kroz proteklih pet de-cenija izwedrio je velikibroj talentovanih fudbalerai danas je stabilan liga{ uRegionalnoj ligi RepublikeSrpske. Ovaj klub ima moder-an stadion u Novom nasequ uUgqeviku i posjeduje sve ne-ophodne uslove za uspje{nodjelovawe.

- Zahvaquju}i na{im spon-zorima i prijateqima, klubje stvorio optimalne usloveza rad i svi u rukovodstvu smoponosni na rezultate koje po-stièmo, rekao je Simo Cvi-ji}, predsjednik FK "Mla-dost ".

- U dosada{woj istoriji,"Mladost" je pro{la sve ni-è lige i sada je stabilan ~l-an Regionalne lige sa uslovi-ma koji su na nivou i za vi{irang takmi~ewa. Imamo vlas-titi stadion i sve prate}eobjekte i sadràje koji su po-trebni za jedan moderan klub,tako da smo maksimalno pos-ve}eni stvarawu tima i uslo-va za daqi napredak. O~ekuje-mo da }e ove godine liga bitine{to ja~a od prethodne sezo-ne, tako da }emo sa dosta pod-mla|enim timom poku{ati dabudemo u samom vrhu tabele.

Tokom ovoga qeta doveli smotrinaest novih fudbalera izokoline, a u susjedna mjestasmo pustilinekoliko igra~a.Imamo dobru saradwu sa klu-bovima na regiji, {to je po-tvrda da se ovdje stvaraju tal-entovani igra~i. U planu je iformirawe ,,Danske {kole’’za dje~ake u uzrastu od 10 do12 godina, kako bismo stvori-li dobru bazu za naredni pe-riod. Nadamo se da }emo iz-wedriti mnogo talentovanedjece, kaè Cviji} i napomi-we da rukovodstvo kluba sva-kodnevno prati treninge svo-

jih pulena, te marqivo radina stvarawu jo{ boqih uslo-va u novoj sezoni. S.\.

PET DECENIJA FK ,,MLADOST,,

IZ BOGUTOVOG SELA

RASADNIK TALENATA

SimoCviji}



SPORTSEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. 23

FUDBALERI RADNIKA POBJEDOM NAD PAQANSKOM ROMANIJOM (3:2) OTVORILI NOVU SEZONU U PRVOJ LIGI RS

PREOKRETOM DO TRI BODA

BOKSERI RADNIKA VRIJEDNO SE PRIPREMAJU ZA ODLUÛJU]E OKR[AJE U OVOGODI[WOJ PREMIEJR LIGI BiH

Ekipa Radnika tri-

jumfalno je zapo~e-la sezonu 2009/2010.u Prvoj ligi RS, po-

{to su na Gradskom stadionuu Bijeqini u prvom kolu ovo-godi{weg {ampionata savla-dali Romaniju sa Pala (3:2).Mladi tim trenera NikoleBale do pobjede protiv novaj-lije u ligi do{ao je nakon ve-likog preokreta, po{to su uprvom poluvremenu prikaza-li o~ajnu igru. Gosti sa Palasu ve} u 23. minutu imali vo|-stvo od 2:0, a strijelac obapogodka bio je Ne|o [uka.Paqani su do kraja poluvre-mena imali jo{ nekoliko iz-glednih {ansi koje nisu isko-ristili.

U drugom poluvremenu fud-baleri Radnika krenuli su nasve ili ni{ta i takva igra je

rezultirala sa dva dosu|ena jedanaesterca za doma}i tim u62. i 66. minutu. Siguran egze-kutor oba kaznena udarca bio

je {toper Bo{ko Takovac ~i- jim je golovima sa bijele ta~-ke Radnik stigao do izjedna-~ewa. Nakon toga, doma}i fu-dbaleri nastavili su napa-da~kim fudbalom, a nagrada

je stigla samo nekoliko se-kundi pred posqedwi sudijs-ki zvi`duk. Strijelac u su-dijskoj nadoknadi, nakon kor-nera, bio je Cvijetin Pavi},za veliko slavqe prisutnihgledalaca na stadionu.

[ef stru~nog {taba Rad-nika Nikola Bala, nije zado-voqan kako je wegov tim odi-grao me~ sa Romanijom, aliisti~e da su tri osvojena bodanajva`nija u ovom trenutku.

- Nismo dobro odigrali

utakmicu. [tavi{e, mogu re-}i da nas je u ve}em dijelume-~a Romanija nadigrala, a tose posebno odnosi na prvo po-luvrijeme. Na na{u sre}u, go-sti su se u nastavku neshvat-qivo povukli i dali nam {a-nsu da se vratimo u me~. Nis-mo prikazali dopadqiv fud-bal, ali je za ovu mladu ekipunajva`nije da smo dobiliutakmicu. Ovo je izuzetnoml-ad tim koji iz ovoga treba daizvu~e pouke, kaè Bala.

S druge strane, wegov kole-ga sa klupe Romanije DraganRadovi}, nije mnogo àliozbog poraza.

- Igrali smo dobro.Momcisu ~ak prikazali mnogo vi{enego {to smo o~ekivali upremijernom nastupu u Prvojligi RS. Bili smo dominant-ni u prvom poluvremenu i

imali bodove u xepu. Me|u-tim, iako smo se dogovorilida nastavimo sa otvorenomigrom, momci su se u drugomdijelu nesvjesno povukli,{to nas je mnogo ko{talo.[to se ti~e penala koji sudosu|eni za Radnik, mogu re-}i da je prvi ~ist, ali mislimda je drugi dosu|en prestrogo.Mislim da nismo zasluìlida izgubimo, ali {ta je, tu je.U cjelini, zadovoqan sam ig-rom svoje ekipe koja je poka-

zala da moè ravnopravno dase nosi sa prvolig{kim eki-pama. Tek je po~etak sezone imi }emo iz utakmice u utak-micu biti sve boqi, kaèRadovi}.

Jedna od zanimqivosti due-la izme|u Radnika i Romanije

je i ta, {to je glavni sudijaVelimir Drini} pokazao ~ak

jedanaest ùtih kartona, odkojih osam za igra~e Romanijei tri za Radnik.

S.M.

BODOVI NAJVA@NIJI: Trener Radnika Nikola Bala

3:2

Utaboru boksera Radnika,aktuelnih {ampionaBiH, najavquju da }e za-vr{nica ovogodi{we

Premijer lige BiH biti ,,paklena,,

obe}avaju da }e dati sve od sebe dadbrane titulu osvojenu pro{le go-ine. Adnan Haxihajdi} , jedan odlavnih aduta trenera bijeqinskogluba Milenka Tomi}a, vjeruje dae prvaka odlu~iti direktan duelzme|u Radnika i bawalu~ke Sla-ije koji je na programu na jesen.- Mi i Slavija trenutno imamo

broj bodova, ali oni drè ~el-poziciju zbog ne{to boqeg poen

Me|utim, s obzirom dana jesen dolaze nama na megdan u

verujem da u tom me~u mo-da nadoknadimo taj zaostatak

da ponovo osvojimo {ampionsku[to se ostalih ekipa u ligi

sigurno je da niko ne moè dara~une ni nama, ni Slaviji,

}e na{ me|usobni duel odlu~i-, kaè Haxihajdi}.

Milenko Tomi} kaè da se on iwegovi bokseri uzdaju i u vatrenu

ijeqinsku publiku.- Iako je do me~a sa Slavijom os-

jo{ dva mjeseca, mi se ve} sadaza taj odlu~uju}i me~.teku po planu, zadovoqan

formom svojih boraca i svi smona me~ protiv Bawa-

Sigurni smo da je titulapo-na{a, kaè Tomi}. S.M.

Najboqi bokser Radnika, RS

i BiH Velibor Vidi} ost-vario je vrhunske rezultatena testovima snage na startukampa Me|unarodne bokserskeasocijacije (AIBA), koji uitalijanskom Asisiju okupqanejperspektivnije boksereplanete uo~i Svjetskog prven-

stva u Milanu. TrenerRadnika i direktorreprezentacije BiH MilenkoTomi} tvrdi da je na{ mladibokser u ovom trenutku jedanod najspremnijih na svijetu.

- Po dolasku u kamp, svitakmi~ari su morali da pro|u~uveni Kuperov test, ~ime seutvr|uje stepen wihovefizi~ke pripremqenosti.Vidi} je postigao drugi rezul-

tat po vrijednosti od svihboksera, ~ime je pokazao da jena svjetsko prvenstvo do{aosa najozbiqnijim namjerama,kaè Tomi}.

VIDI]ODLIÂNU MILANU

Adnan Haxihajdi}i Vlibor Vidi}

ODBRANI]EMO TITULU!



Documents

Semberske novine [broj 712, 20.8.2009]